Važniji tehnološki činitelji i ekonomski rezultati pri uzgoju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom institutu u Osijeku

Transcription

1 Važniji tehnološki ORIGINAL STRUČNI činitelji RAD SCIENTIFIC i ekonomski PAPER rezultati pri uzgoju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom Važniji tehnološki činitelji i ekonomski rezultati pri uzgoju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom Mladen JURIŠIĆ, Jozo KANISEK, Davorin TURKALJ, Ninoslav NOSAL, Daria GALIĆ SUBAŠIĆ Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Trg Sv. Trojstva 3, Osijek, Hrvatska, ( mjurisic@pfos.hr) Sažetak Istraživanja su obavljena tijekom godine na površinama Poljoprivrednog instituta Osijek, pri uzgoju sjemenskog suncokreta na parceli veličine 10,8 ha. Praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati (konvencionalna agrotehnika za uzgoj sjemenskog suncokreta), a obrađena je organizacija rada i ekonomika. Na temelju izračunatih normi i izrađene tehnološke karte utvrđen je utrošak od 11,38 sati rada strojeva i 65,5 sati rada ljudi. Ukupni troškovi iznosili su ,80 kn ha, a vrijednost ostvarene proizvodnje iznosila je ,00 kn ha, uz ostvareni državni poticaj. Ostvarena je dobit od 9.657,00 kn ha. Proizvodnost rada izračunata je na temelju utroška 65,5 sati h i prinosa od 1,5 t ha, te iznosi 22,9 kg h. Na temelju koeficijenta ekonomičnosti od 2,17 i stope rentabilnosti, utvrđeno je da je uzgoj sjemenskog suncokreta ekonomičan (na uloženih 100 kn ostvarena je dobit od 45,90 kn). Ključne riječi: sjemenski suncokret, tehnologija, tehnika, ekonomski rezultat, dobit; Important technological factors and economic results of seminal sunflower production Abstract The research into seminal sunflower production was carried out during 2005 on the arable area of 10.8 ha owned by the Agricultural Institute in Osijek. Agritechnical procedures and work organization were monitored. Based on the calculated norms and technological plans, it was determined that hours of machine work and 65.5 hours of human work were needed for production. Total costs amounted to HRK per ha, and total value of production including state subsidy was HRK per ha. Gained profit was HRK per ha. Working productivity was calculated on the basis of 65.5 working hours per h and yield of 1.5 t per ha, thus being 22.9 kg per h. According to coefficient of production efficiency, which was 2.17 and rentability rate, it was determined that production of seminal sunflower was cost effective, as the profit gained on HRK invested in the production process amounted to HRK. Key words: seminal sunflower, technology, technique, economic result, profit Proceedings. 46 th Croatian and 6 th International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia ( ) Section 3. Genetics, Plant Breeding and Seed Production 451

2 Mladen JURIŠIĆ, Jozo KANISEK, Davorin TURKALJ, Ninoslav NOSAL, Daria GALIĆ SUBAŠIĆ Uvod Suncokret (Helianthus annuus L.) je jedna od četiri najvažnije uljarice u Svijetu (Vratarić i suradnici, 2004). Zbog intenzivnog razvoja hibrida suncokreta s visokim sadržajem ulja, ono postaje sve važnije u prehrambenoj industriji (Seiler et al., 2010). Postoje potrebe za njegovom proizvodnjom na sve većim površinama (Vrandečić i suradnici, 2009). U posljednje vrijeme počelo ga se koristiti i kao pogonsko gorivo za dizel motore (biodiesel). U razdoblju od do godine primjećeno je veliko variranje zasijanih površina i prinosa zrna suncokreta u Republici Hrvatskoj (površine su varirale do ha, a prinosi od 1,82 do 2,63 t ha ), što rezultira i variranjem cijene suncokreta na tržištu kao i iznosom poticaja (Faostat, 2007). Prema podatcima službene statistike za godinu svjetska proizvodnja suncokreta odvijala se na ha s prosječnim prinosom zrna od 1,26 t ha. U Republici Hrvatskoj suncokret se uzgaja na ha sa postignutim prosječnim prinosom od 2,6 t ha, te zastupljenošću u ukupnim obradivim površinama od oko 2,5% (Statistički ljetopis, 2009). Materijali i metode Tijekom godine na Poljoprivrednom institutu Osijek provedena su istraživanja i izračun ekonomskih pokazatelja proizvodnje sjemenskog suncokreta za potrebe ovoga rada. Ispitivanja su obavljena na površini od 10,8 ha na parceli T-31 (Nosal, 2010). Uspjeh u proizvodnji u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti sjemena. Od kvalitetnog sjemena zahtijeva se da je visoke klijavosti, visoke tolerantnosti na vanjske stresove, te da nema sjemena drugih kulturnih biljaka i korova. Kod suncokreta, kao stranooplodne biljne vrste, sjemenarstvo se obavlja na sortama i na hibridima (na bazi citoplazmatske muške sterilnosti) koji dominiraju u širokoj proizvodnji u našoj zemlji. Proizvodnja hibridnog sjemena kod dvolinijskih hibrida najjednostavnija je, a bazira se na korištenju citoplazmatske muške sterilnosti te genetske sterilnosti i genetske fertilnosti za restauraciju peluda, koje predstavljaju glavne komponente za sjemensku proizvodnju. Tablica 1. Tehnološka karta za obavljanje radova pri proizvodnji sjemenskog suncokreta Redni Popis poslova Jed. Agrotehnički zahtjev Broj Učinak Sati po hektaru broj mjera ljudi norma Strojeva Ljudi 1. Prašenje strništa ha 6-8 cm 1 15,00 0,47 0,47 2. Uništavanje korova ha 6-8 cm 1 17,00 0,41 0,41 3. Utovar mineralnog gnojiva kg 300 kg ha 1 45,00 0,16 0,16 4. Prijevoz mineralnog gnojiva kg NPK 7:20: ,00 0,14 0,14 5. Rasipanje mineralnog gnojiva ha NPK 7:20: ,00 0,35 0,70 6. Oranje ha cm 1 5,00 1,40 1,40 7. Zatvaranje zimske brazde ha ,00 0,64 0,64 8. Utovar mineralnog gnojiva kg ,00 0,12 0,12 9. Prijevoz mineralnog gonojiva kg NPK 7:20: ,00 0,09 0, Rasipanje mineralnog gnojiva ha ,00 0,23 0, Tanjuranje II. prohod ha ,00 0,50 0, Priprema za sjetvu ha ,00 0,39 0, Dovoz sjemena t 6-8 kg ha 1 100,00 0,10 0, Sjetva suncokreta ha 70 x cm 2 8,00 0,88 1, Doprema vode l 200 l ha 1 50,00 0,14 0, Zaštita od korova ha Racer 25 EC 2 l ha 2 20,00 0,35 0,70 Dual Gold 1,3 l ha 17. Utovar mineralnog gnojiva t 200 kg ha 2 90,00 0,08 0, Prijevoz mineralnog gnojiva t KAN 27% 1 150,00 0,05 0, Kultivacija prva ha 3-4 lista 2 7,00 1,00 2,00 druga ha 7-8 pari listova 2 8,00 0,88 1, Doprema vode l 200 l ha 1 50,00 0,14 0, Zaštita od bolesti ha Konker 1,5 l ha 2 20,00 0,35 0, Okopavanje ha - 4 3, Uklanjanje bolesnih biljaka ha - 4 5, Uklanjanje atipičnih biljaka ha - 5 4, Žetva suncokreta t 1,5 t ha 1 4,30 1,63 1, Odvoz zrna t 1,5 t ha 1 8,00 0,88 0,88 Ukupno sati 11,38 65, th Croatian and 6 th International Symposium on Agriculture

3 Važniji tehnološki činitelji i ekonomski rezultati pri uzgoju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom Za sjemenski suncokret treba biti odabrana površina na kojoj prethodno nije sijan suncokret pet, a soja i ozima uljana repica četiri godine. U tijeku cvatnje sjemenski usjev ne smije dobiti pelud s drugih izvora, poput primjerice komercijalnih usjeva suncokreta. Kako je suncokret stranooplodna biljka, sjemenski usjev mora biti zasijan na udaljenosti od drugog polja suncokreta 1,5 km (prostorna izolacija). Pri sjetvi na površini od 10,8 ha ukupno je utrošeno 6,0 kg ha sjemena. Mineralna gnojidba je obavljena primjenom KAN-a i Uree te kompleksnim gnojivima (NPK formulacije 8:26:26). U osnovnoj gnojidbi primjenilo se 500 kg ha komplesnog gnojiva naznačene formulacije, dok se ostali dio gnojiva primjenio predsjetveno i tijekom kultivacije. Zaštita od korova obavljena je primjenom herbicida Dual 960 Gold u količini 1,5 l ha, te Racer 25 EC u količini 2,0 l ha. Za zaštitu od štetnika primjenjen je Dursban-E48, tekući insekticid kontaktnog djelovanja u količini 4,0 l ha, dok se za zaštitu od bolesti primjenio fungicid Konker u količini 1,5 l ha. Sjetva je na Institutu obavljena u redove pneumatskim sijačicama koje imaju odgovarajuće ploče za svaku roditeljsku komponentu. Sklop biljaka za postojeće hibride planiran je između do biljaka za linije majke i do biljaka po hektaru za linije oca. Na usjevu sjemenskog suncokreta obavljene se mjere njege usjeva kao i na merkantilnim. Provedena je i obvezatna mjera uklanjanja (prije cvatnje) svih atipičnih biljaka u redovima linije majke, kao i u redovima linije oca (outcross). Atipične biljke su u pravilu robustnije i ranije počinju cvjetati. Nadalje, obavljeno je i uklanjanje fertilnih biljaka u liniji majke od početka do kraja cvatnje. Nakon završetka cvatnje, linije oca uklonjene su traktorskom kosom, jer usjev koji je prozračan omogućuje bolje uvjete za nalijevanje zrna i zrenje liniji majki.vlaga u žetvi treba biti ispod 20%, s tim da je najbolje početi žetvu sa 12% vlage, a završiti sa 8%. Na kombajnu je podešen broj okretaja bubnja od 250 do 300 min da ne bi došlo do oštećenja sjemena koja ne smiju biti veća od 5%. Rezultati i rasprava Na temelju prikupljenih podataka o utrošenom radu i materijalu, te razini ostvarenog prinosa, izračunati su ukupni troškovi, vrijednost proizvodnje i ostvarena dobit pri proizvodnji (Kanisek i sur., 2001). Ostvaren je prinos od kg ha zrna sjemenskog suncokreta, uz prosječan sadržaj ulja od 49,6%. Pri proizvodnji sjemenskog suncokreta utrošeno je ,8 kn ha. Izravni troškovi materijala (troškovi gnojiva i sredstava zaštite) iznosili su 3.247,50 kn ha i predstavljaju značajan udjel u odnosu na ukupne troškove (28,6%). Troškovi rada strojeva iznose sveukupno 4.790,00 kn ha i čine udjel od čak 42,2% u odnosu na ukupne troškove. Uz državni poticaj od 3.000,00 kn ha ostvarena je ukupna vrijednost proizvodnje od ,00 kn ha. Nakon podmirenja ukupnih troškova u iznosu od ,80 kn ha ostvarena je dobit od 9.657,00 kn ha. Proizvodnost rada ljudi izračunata je na temelju ostvarenog prinosa izraženog u kg ha i utroška sati rada ljudi po hektaru kako slijedi: Q (Prinos ukgha P T (satiha ) ) 1.500,00 kgha 65,50 satiha T (satiha ) 65,50 satiha P Q (prinos u t ha ) 1,50 t ha 22,9 kgsat 43,7 sati t Ekonomičnost proizvodnje izračunata je stavljanjem u odnos ostvarene vrijednosti proizvodnje u kn ha i ukupnih troškova prema obrascu: E 1 Vrijednost proizvodnje (knha Ukupni troškovi(knha ) ) ,00 knha ,00 knha 2,17 Section 3. Genetics, Plant Breeding and Seed Production 453

4 Mladen JURIŠIĆ, Jozo KANISEK, Davorin TURKALJ, Ninoslav NOSAL, Daria GALIĆ SUBAŠIĆ Rentabilnost proizvodnje izražena je stopom rentabilnosti u postotku. Izračunata je iz odnosa dobiti i ukupnih prihoda. Ona predstavlja razinu ostvarene dobiti na 100 kn uloženih sredstava pri procesu proizvodnje. R 1 Dobit (knha ) x ,00 knha - Ukupniprihodi(knha ) ,00 knha x100 45,90% Tablica 2. Kalkulacija proizvodnje sjemenskog suncokreta u godini Red. broj Elementi troškova Jed. mj. Količina ha Cijena po jedinici Iznos kn ha 1. SJEME SUNCOKRETA kg 0,0 0,0 2. MINERALNO GNOJIVO - UREA 46% N kg 200,0 1,4 288,0 - NPK 8:26:26 kg 500,0 2,4 1220,0 - KAN 27% N 200,0 1,2 230,0 3. SREDSTVA ZA ZAŠTITU Dual 960 Gold lit. 1,5 125,0 187,5 Konker lit. 1,5 220,0 330,0 Dursban lit. 4,0 85,0 340,0 Racer lit. 2,0 317,0 634,0 Doprema sredstava za zaštitu lit.+kg 9,0 2,0 18,0 4. RAD LJUDI Stalno zaposleni sati 15,5 24,6 381,3 Povremeno zaposleni sati 50,0 15,7 785,0 5. RAD STROJEVA Laki traktor sati 0,38 352,9 180,0 Srednji traktor sati 5,2 264,6 1960,0 Teški traktor sati 3,81 358,2,1 1955,0 Kombajn sati 1,63 429,4 700,0 6. OPĆI TROŠKOVI Osiguranje kn ,0 Zakup kn ,0 Vodna naknada kn ,0 Sušenje i dorada t 1, ,0 Amortizacija kn ,0 Kamate kn ,0 Troškovi prodaje kn ,0 UKUPNI TROŠKOVI ,80 PRIHODI Red. jedinica Količina Cijena po Iznos broj Vrijednost proizvodnje mjere jedinici 1. Urod kg 1500,0 12, ,00 2. Poticaj ha 1, , ,00 VRIJEDNOST PROIZVODNJE UKUPNO kn ,00 FINANCIJSKI REZULTAT kn 9.657,00 Zaključak Za proizvodnju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom godine utrošeno je 11,38 sati rada strojeva i 65,5 sati rada ljudi. Ukupni troškovi iznosili su ,80 kn ha, a vrijednost ostvarene proizvodnje uz ostvareni državni poticaj iznosila je ,00 kn ha. Proizvodnost rada iznosila je 22,9 kg zrna po satu ljudi, a utrošak sati rada ljudi po toni zrna iznosio je 43,7. Ostvarena je dobit u iznosu od 9.657,00 kn ha, uz koeficijent ekonomičnosti proizvodnje od 2,17 i stopu rentabilnosti od 45,9%. Analiza dobivenih rezultata ukazuje na to da je proizvodnja sjemenskog suncokreta ekonomski opravdana i rentabilna uz osigurano tržište th Croatian and 6 th International Symposium on Agriculture

5 Važniji tehnološki činitelji i ekonomski rezultati pri uzgoju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom Literatura Josipović M., Ćosić J., Mađar S., Raspudić E., Vrgoč D. (2004). Suncokret (Helianthus annuus L.), Udžbenik, Poljoprivredni institut u Osijeku. Jurišić M. (2008). AgBase - Priručnik za uzgoj bilja, I. Tehnologija (agrotehnika) važnijih Kanisek J., Jurišić M., Bešlić P. (2001). Organizacija i rentabilnost uzgoja krumpira u ratarskih kultura, Studija, VIP-V0-9/06., Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Seiler G.J., Gulya T.J., Kong G. (2010). Oil concentration and fatty acid profile of wild Helianthus species from the southeastern United States. Industrial Crops and Products 31: Statistički ljetopis (2009). Državni zavod za statistiku. Vratarić M., Jurković D., Ivezić M., Pospišil M., Košutić S., Sudarić A.,Vrandečić K., Ćosić J., Jurković D., Duvnjak T., Riccioni L. (2009). First Report of Diaporthe phaseolorum on Sunflower (Helianthus annuus L.) in Croatia. Plant disease 93 (10): sa2011_0321 Section 3. Genetics, Plant Breeding and Seed Production 455