GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018.

Transcription

1 Dječji vrtić "POTOČNICA" Ulica Grada Vukovara Zagreb GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018. Zagreb, rujan

2 KLASA: /16-01/03 URBROJ: U Zagrebu, g. Na temelju odredbe članka 20. Statuta D.V. "POTOČNICA", na sjednici održanoj dana godine Upravno vijeće donosi na prijedlog ravnatelja Godišnji plan i program rada vrtića za radnu godinu 2017./ Predsjednica Upravnog vijeća Suzana Gojsević 2

3 SADRŽAJ UVOD 1. USTROJSTVO RADA PODACI O DJECI PODACI O RADNICIMA GODIŠNJE ZADUŽENJE I STRUKTURA RADNOG VREMENA 2017./ MATERIJALNI UVJETI... POTREBNI RADOVI I OPREMA ZA 2017./2018. GODINU NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD BITNE ZADAĆE PLANA I PROGRAMA RADA USTANOVE ODNOSNO RAVNATELJA, ZDRAVSTVENOG VODITELJA I ČLANOVA STRUČNO-RAZVOJNE SLUŽBE VRTIĆA (PEDAGOGA, PSIHOLOGA, REHABILITATORA i dvaju LOGOPEDA) U PEDAGOŠKOJ GODINI / PROGRAMI DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA 4.3. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA 5. STRUČNO USAVRŠAVANJE PLANOVI INDIVIDUALNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA GRUPNI OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJA SURADNJA S RODITELJIMA SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU O OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA USTANOVE VREDNOVANJE PROGRAMA GODIŠNJI PLANOVI POSEBNIH ODGOJNO OBRAZOVNIH PROGRAMA... 3

4 UVOD U uvodnom dijelu važno je istaknuti kako globalni cilj dječjeg vrtića Potočnica polazi od primarnog interesa djeteta i njegovih osnovnih potreba, a to je zdravo i uspješno individualno funkcioniranje, stvaranje pozitivnih socijalnih odnosa u kvalitetnom okruženju vrtića i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta uz stvaranje uvjeta za maksimalan razvoj njegovih kompetencija. Naša misija sastoji se u nastojanju da se svako dijete i svaka odrasla osoba (roditelji, zaposlenici, suradnici) u vrtiću osjeća sigurno, prihvaćeno i zadovoljno i da se omoguće takvi socijalni uvjeti u kojima dijete, može zdravo, sretno i slobodno razvijati sve svoje potencijale, a odrasla osoba svoje profesionalne i osobne kompetencije. Vizija iz koje proizlazi naša misija sadržana je u ideji da vrtić treba biti mjesto sretnog življenja djece i odraslih i da svatko tko ovdje dođe, tu zaista poželi i ostati. Osnovna uloga obitelji i cjelokupne okoline koja skrbi za dijete je omogućiti mu usvajanje životnih kompetencija važnih za izrastanje u odgovorne i zadovoljne ljude koji su: empatični, tolerantni, samostalni, pravedni, ustrajni, spremni su na usvajanje novih znanja i vještina, znaju se založiti za sebe, poštuju razlike i individualne slobode... Dugogodišnji stečeni materijalni i ljudski resursi vrtića te stručno znanje, humanost i volja svih djelatnika svima nam daje vjeru da ćemo, usprkos tomu što uvjeti u društvenom okruženju postaju sve složeniji, održati dosadašnju razinu i kvalitetu rada te uvijek davati najbolje, kako bismo svakom djetetu omogućili da se u punom smislu ostvari kao čovjek, što je u konačnici i moto našeg vrtića Postati čovjek je ljepše nego postati kralj (A. G. Matoš). Analogno tome, vrijednosti koje nastojimo njegovati u ranom i predškolskom razvoju, odgoju i učenju djeteta su sljedeće: Empatija, Tolerancija, Solidarnost, Altruizam, Čovječnost, Jednakost, Etičnost, Humanost, Odgovornost, Iskrenost, Fleksibilnost, Kreativnost, Samostalnost, Suradnja, Pomaganje, Nenasilje, Poštenje, Prijateljstvo, Snalažljivost, Poduzetnost, Inicijativnost, Pravednost, Skromnost, Poniznost, Opraštanje, Povjerenje, Uvažavanje, Radni moral, Dosljednost, Ustrajnost, Samokritičnost, Samokontrola, Samodisciplinia, Moć kritičkog rasuđivanja, Sposobnost komuniciranja, Sposobnost slušanja, Poštivanje razlika, Zajedništvo, Individualne slobode, Odlučnost. Modeli djelovanja odnosno način na koji se nastoji realizirati ostvarenje ovih ciljeva vidimo, osim u stalnom unapređivanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada ustanove u cjelini, kako na makro, 4

5 tako i na mikro planu, u glavnim zadaćama koje ustanova postavlja kao prioritetne za svaku novu pedagošku godinu, a provode ih, ovisno o specifičnom području djelatnosti, ravnatelj, zdravstveni voditelj, svi članovi stručno-razvojne službe, odgojitelji i svi drugi djelatnici Potočnice. 5

6 1. USTROJSTVO RADA Dječji vrtić "Potočnica" djeluje na jednoj lokaciji, u jednom objektu s unutarnjim prostorom od 2830 m 2, vanjskim prostorom dvorišta 3000 m 2, u ulici Grada Vukovara Radnu godinu 2017./2018. započeli smo sjednicom Odgojiteljskog vijeća 30. kolovoza godine na kojoj smo razmatrali i prihvatili predloženi plan organizacije rada u vrtiću za radnu 2017./2018. godinu. Osnova rada Dječjeg vrtića "Potočnica" i u radnoj odnosno pedagoškoj 2017./2018. godini biti će daljnje unapređivanje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa praktičnom razradom suvremenih teoretskih postavki odgojno-obrazovne znanosti. Zbog što racionalnije i djelotvornije organizacije rada i u 2017./2018. Pedagoškoj godini kontinuirano će se valorizirati i pratiti ostvarenja mjesečnog fonda sati svih zaposlenih u vrtiću. U Dječji vrtić Potočnica upisano je 357 djece raspoređeno u 18 heterogenih dobnih skupina. Broj upisane djece u redoviti (10-satni) program uključujući i posebni 10-satni program za pripadnike mađarske narodne zajednice u Republici Hrvatskoj i skupinu Posebnog programa za djecu s teškoćama u razvoju je: Program Broj skupina Broj djece Jaslice Vrtić Ukupno: Slike izrađene u programu Boardmaker 6

7 1.1. PODACI O DJECI Vrste odgojnih skupina s prikazom trajanja programa, dobnog raspona 2 i broja djece u skupinama SKUPINE ZA DJECU RANE DOBI Program Trajanje programa Broj skupina Dobni raspon Planirani broj djece po skupini Redoviti program 10 sati 4 1,0-2,5 god. 19 Redoviti program 10 sati 1 1,0 2,5 god. 14 (min. prostor) Redoviti program 10 sati ,5 god. 24 SKUPINE ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI Program Trajanje programa Broj skupina Dobni raspon Redoviti program 10 sati 4 3,5 6,5 25 Posebni program za djecu s motoričkim teškoćama Posebni program ranog učenja engleskog jezika 8 sati 10 sati 1 4,0 7,0 10 Planirani broj djece skupini 2 3,5 6, Posebni program dramskog vrtića 10 sati 2 3, Posebni dvojezični hrvatskomađarski program za djecu mađarske narodne zajednice 10 sati 1 2,5 6,5 21 po 2 dob djeteta pri kretanju u ustanovu 7

8 Organizaciju rada s aspekta skupina smo prilagodili potrebama roditelja iskazanih tijekom ovogodišnjih upisa. Upisali smo 79djece, od toga 4 s teškoćama. Neupisano je ostalo 31 dijete tipičnog razvoja i 6 s teškoćama.od neupisane djece 19 ih je iz obitelji u kojima oba roditelja rade ili su jednoroditeljske, ali većina neupisane djece u rujnu još nije imalo napunjenih godinu dana. Ove godine smo godine imali najviše zahtjeva za upis djece najmlađe dobi, te smo jednu skupinu starije jasličke dobi prenamijenili u mlađu jasličku skupinu. Te su te skupine na gornjem gradskom normativu, dok su ostale s manjim brojem djece što nam je omogućilo inkluziju djece s teškoćama. Na početku pedagoške godine jedan je roditelj odlučio koristiti status majke odgojiteljice, te je dijete ispisano iz vrtića. Dvoje djece čiji roditelji koriste istovjetan status ove je godine upisano u program Predškole. Broj upisane djece u kraće programe izvan redovitog programa: Naziv programa Nositelj programa Broj djece Rano učenje engleskog jezika Rano učenje engleskog jezika i umjetnost ABC Igraonica Sportski program za djecu Sportski program karatea za djecu Ritmika i ples za djecu Udruga Via Creativa - voditelj Gordana Markušić, dipl.anglist Udruga ArtE - voditelj Mirjana Tomašević Dančević,prof.engleskog jezika i prof.povijesti umjetnosti Dječji vrtić Potočnica, voditelji Mirjana Lukačević, odgojitelj i Petra Radić, odgojitelj Udruga Mali Sportaši, Goran Russo, prof. Udruga So Ham, voditelj Boris Kovačević Udruga Plum, voditelj Irena Đerkesac Datum verifikacije programa U pripremi 31 u dvije grupe u jednoj grupi

9 Svi kraći programi koji se ostvaruju u našem vrtiću posjeduju potrebnu registracijsku dokumentaciju i verifikaciju. Radno vrijeme vrtića prilagođeno je potrebama roditelja. Rad odgojitelja i pratećih službi započinje ujutro dežurstvom od 6 sati i završava dežurstvom do 18 sati. Rad stručnih djelatnika u razvojno-pedagoškoj službi počinje od sati i traje do sati, a podešen je prema radnom vremenu vrtićkih i jaslićkih skupina te potrebama roditelja. Jutarnja smjena odgojitelja: Skupine od - do sati rada Jaslice sati 5 Starije jasličke sati 5,5 Vrtić sati 6 Poslijepodnevna smjena odgojitelja: Skupine od - do sati rada Jaslice sati 6,5 Starije jasličke sati 5,5 Vrtić sati 5 Ispunjavanje satnice svakog pojedinog djelatnika, točnost dolaska i odlaska s posla zasebno se prati od strane ravnatelja i Povjerenstva za satnicu za svakog djelatnika, posebice odgojitelja i stručnih djelatnika. Stoga se ni u radnoj 2017./2018. godini ne očekuje veći višak ili manjak radnih sati Podaci o radnicima Razvojno pedagoška služba R.br. Ime i prezime radno mjesto stručna sprema god. rada 1. Borka Rumiha ravnatelj vss/prof. defektolog Tamara Hubeny Lučev psiholog vss/prof.psiholog 29 9

10 3. Dunja Čuljak pedagog vss/prof.pedagogije i 6 talijanskog jezika i književnosti 4. Danijela Gros defektolog vss/prof. defektolog 21 Popović 5. Iva Ivanković logoped vss/ prof. logoped Irena Mlinarić logoped vss/ prof. logoped 5 7. Štefanija Demo zdravstveni voditelj všs/vi viša med. sestra 31 Stručni suradnici-pripravnici u Programu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa R.br. Ime i prezime radno mjesto stručna sprema god. 1. Ivana Vinčić Struč. suradnik rehabilitator pripravnik rada mag. rehabilitator - Pisarničko financijska služba 3 R.br. Ime i prezime radno mjesto stručna sprema godine rada 1. Snježana Stjepić voditelj računovodstva všs/ VI dipl.ekonomist 2. Tomislav Tuščić tajnik vss/dipl.pravnik 8 3. Tanja Ljubić adm. rač. djelatnik sss/iv Slike izrađene u programu Boardmaker 10

11 Ekonom R.br. Ime i prezime radno mjesto stručna godine sprema rada 1 Krešimir Vidović Ekonom- vozač sss/iv 13 Odgojitelji u jasličkim i vrtičkim skupinama Ime i prezime radno mjesto stručna spr. R.br. 1. Ljiljana Jelić odgojitelj u jaslicama J-1 všs/ VI Mirela Balić odgojitelj u jaslicama J-1 všs/ VI Ana Pavlović odgojitelj u jaslicama J-2 všs/ VI 2 4. Ksenija Kranjec odgojitelj u jaslicama J-2 všs/ VI 8 5. Darija Digula odr. vrijeme. odgojitelj u jaslicama J-3 Všs/VI 2 6. Ivana Purgar odgojitelj u jaslicama J-3 všs/vi Nevenka Gorup-Rožić odgojitelj u jaslicama J-4 všs/ VI Vesna Širanović odgojitelj u jaslicama J-4 sss/ IV Manda Brezović odgojitelj u jaslicama V-3 všs/ VI Dea Božić odgojitelj u jaslicama V-3 všs/ VI Dijana Brtan odr.vrijeme. odgojitelj u jaslicama V-3 všs/ VI Biljana Grubić odgojitelj u jaslicama V-6 všs/ VI Iva Cvitešić odr. vrijeme. odgojitelj u jaslicama V-6 všs/vi Marina Furlan odgojitelj u jaslicama V-7 Všs/VI Nika Prvonožac odgojitelj u jaslicama V-7 všs/ VI Ines Ljubej odr. vrijeme. odgojitelj u jaslicama V-7 všs/vi Bruna Benc odr. vrijeme. odgojitelj u jaslicama V-7 všs/vi Tatjana Medija odgojitelj u jaslicama V-8 všs/ VI Sanja Markić odgojitelj u jaslicama V-8 vss/ VII Goran Burai odr. vrijeme. odgojitelj u jaslicama V-8 všs/ VI Matea Mucak odr. vrijeme. odgojitelj u jaslicama V-8 všs/vi Jasminka Štefčić odgojitelj u jaslicama V-9 všs/vi Ivana Cik odgojitelj u jaslicama V-9 všs/ VI Mirka Bastijanić odgojitelj u vrtiću V- 10 sss/ IV Nada Johman odgojitelj u vrtiću V- 10 všs/ VI Marica Kocijan odgojitelj u vrtiću V- 11 sss/ IV Slavica Trčak odgojitelj u vrtiću V- 11 všs/ VI Suzana Gojsević odgojitelj u vrtiću V- 12 všs/ VI Mirjana Lukačević odgojitelj u vrtiću V- 12 sss/ IV Andrea Bilanović porod. dop. všs/ VI Sandra Bižić Ceković porod. dop. vss/ VII Nina Grgić porod. dop. vss/ VII DopoporCekovićCCCCCCccCekov Martina Paša porod.dop. všs/ VI 7 ićcekovićodređ.vr. god. rada 11

12 Odgojitelji u posebnim programima R. Ime i prezime radno mjesto str. br 1. Katalin Svaguša odgojitelj u vrtiću V-1/ posebni program za djecu pripadnike mađarske narodne zajednice 2. Eszter Petković odgojitelj u vrtiću V-1/ posebni program za djecu pripadnike mađarske narodne zajednice 3. Tomislav Ljutić odgojitelj defektolog u vrtiću V-2/ posebni program za djecu s teškoćama u razvoju 4. Romana Bukovac odgojitelj u vrtiću V-2/ posebni program za djecu s teškoćama u razvoju 5. Vesna Boroš odgojitelj u vrtiću V-2/ pos.program za djecu s 6. Ivana Fiolić rodiljni dopust 7. Tihana Jazbec dugotrajno bolovanje teškoćama u razvoju raspored radi opsega posla. Odgojitelj u vrtiću V-5/pos.program dramskog vrtića Odgojitelj u vrtiću V-5/pos.program dramskog vrtića 8. Jasmina Ostojić Odgojitelj u vrtiću V-5/pos.program dramskog vrtića 9. Lidija Ferin Lanz Odgojitelj u vrtiću V-13/pos.program dramskog vrtića 10. Maja Milinković Odgojitelj u vrtiću V-13/pos.program dramskog vrtića go spr. všs/vi d.r 37 vss/ VII vss/ VII všs/vi 13 všs/vi 36 všs/ VI 3 všs/vi 20 všs/vi 15 všs/vi 18 všs/vi Marija Pranjić Odgojitelj u vrtiću V-13/pos.program dramskog vrtića 12. Olja Baričak Odgojitelj u vrtiću V-14/pos.program ranog učenja engleskog jezika 13. Petra Radić Odgojitelj u vrtiću V-14/pos.program ranog učenja engleskog jezika 14. Kristina Halilović Odgojitelj u vrtiću V-14/pos.program ranog učenja 15. Mirena Einspiegel Bošnjak engleskog jezika Odgojitelj u vrtiću V-15/pos.program ranog učenja engleskog jezika vss/ 5 VII všs/vi 8 všs/vi 5 všs/vi 2 všs/vi 21 12

13 16. Irena Cesarec Odgojitelj u vrtiću V-15/pos.program ranog učenja engleskog jezika 17. Korina Klakučer odr. Odgojitelj u vrtiću V-5/pos.program dramskog vr. vrtića zamjena za dugotrajno bolovanje všs/vi 13 všs/vi 1 Odgojitelji - pripravnici u Programu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa R.br. Ime i prezime radno mjesto stručna sprema god. rada 1. Merita Horvat odgojitelj pripravnik Struč.prvos.predšk.odg. - Pomoćni zdravstveni djelatnici R.br. Ime i prezime radno mjesto str. spr. god.rada 1. Boris Purgar pom.zdrav.djelatnik u vrtiću / VII/prof. 8 Prošireni program integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine fizičke kulture 2. Gordana Vuković pom.zdrav.djel. u vrtiću V-2/ sss/iv 22 posebni program za djecu s t.u.r. - porod. dopust 3. Anita Žuljić Đurić pom. zdrav. djel. u vrtiću Prošireni program integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine određeno vrijeme sss/iv Damir Benčik pom. zdrav. djel. u vrtiću Prošireni program integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine određeno vrijeme 5. Tatjana Orejaš Jasika pom. zdrav. djel. u vrtiću Prošireni program integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine određeno vrijeme VII/prof. fizičke kulture 2 sss/iv 8 13

14 Kuhinja 4 R.br. Ime i prezime radno mjesto str. spr. god.rada 1. Ana Pejković glavna kuharica sss/iv Ljiljana Marić kuharica sss/iv Mario Šedlbauer Kuhar- specijalist sss/iv Vera Špiljak dugotrajno pom.kuharica servirka ns 38 bolovanje 5. Ana Mišić pom.kuharica servirka ns Vanja Pavlečić pom. kuharica servirka sss/iv 5 zamjena za dugotrajno bolovanje Domar R.br. Ime i prezime radno mjesto str. spr. god.rada 1 Ivan Pisačić Domar- ložač sss/iv 33 Praona R.br. Ime i prezime radno mjesto str. spr. god.rada 1. Jagodica Klarić pralja- švelja ns 38 Spremačice R.br. Ime i prezime radno mjesto str. spr. god.rada 1. Marica Klarić spremačica ns Štefanija Martić spremačica ns 39 4 Slike izrađene u programu Boardmaker 14

15 3. Verica Vrdoljak dugotrajno bolovane 4. Snježana Pendić dugotrajno bolovanje spremačica ss/ii 16 spremačica ns Dragica Baotić spremačica pkv Sanja Mikelić spremačica sss/iv Ivanka Popić spremačica zamjena za nkv 1 dugotrajno bolovanje 8. Gordana Vidović Vodošek spremačica zamjena za 9. Jadranka Vlahović Milosavljević dugotrajno bolovanje ss/ii 12 spremačica određeno vrijeme sss/iv 22 ukupno djelatnika: 82 djelatnika na neodređeno vrijeme: 69 djelatnika na porodnom odnosno roditeljskom dopustu: 5 djelatnika na određeno vrijeme: 16 (od toga zamjena za porodni dopust: 5) djelatnika na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa: 2 15

16 1.3. Godišnje zaduženje i struktura radnog vremena 2017./2018. Tablica 1. Godišnje zaduženje sati po mjesecima Mjesec Broj radnih dana Broj sati Rujan Listopad Studeni Prosinac Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Ukupno Tablica 2. Redovno godišnje zaduženje po mjesecima Mjesec Broj Subote Nedjelje Praznici Radni Neposredni Ostali Pauza Ukupno dana dani rad poslovi 09/ , , / / , , / ,5 38 9, / / / / / , , / ,5 38 9, / / Ukupno , , Dan neovisnosti blagdan RH pada na nedjelju, neradni dan, 08. listopada 6 Bogojavljanje ili Sveta tri kralja blagdan RH pada na subotu, neradni dan, 06. siječnja 7 Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja blagdani RH pada(ju) na nedjelju, 05. kolovoza 16

17 Tablica 3. Razrada zaduženja godišnje satnice odgojitelja/ica po mjesecima za ped. god /2018. Mjesec Ukupno Nepos. Rad , 5 115, 5 115, 5 115, , 5 104, , ,5 Ostali poslovi Pauza 11 10,5 10,5 10,5 10, ,5 9, , ,5 Ukupno Razradu satnice odgojitelja po tablicama pripremio stručni suradnik pedagog, Dunja Čuljak. Dnevno - Neposredan rad: 5 sati i 30 minuta - Ostali poslovi: 2 sata - Pauza: 30 minuta Tjedno - Neposredni rad: 27 sati i 30 minuta - Ostali poslovi: 10 sati 6 sati i 45 minuta: planiranje odgojno-obrazovnog rada 45 minuta: suradnja s roditeljima 30 minuta: stručno usavršavanje 2 sata: timski rad - Pauza: 2 sata i 30 minuta 17

18 Tablica 4. Planirana godišnja satnica logopeda prema područjima rada Područje rada Postotak ukupne satnice Tjedna satnica Dnevna Satnica Djeca / roditelji / odgojitelji 62, Planiranje, priprema, Dokumentacija 15,6 6,25 1,25 Stručni tim 6,25 2,5 0,5 Promicanje rada 6,25 2,5 0,5 Društveno okruženje 3,125 1,25 0,25 Valorizacija 6,25 2,5 0,5 Ukupno Tablica 5. Planirana godišnja satnica rehabilitatora prema područjima rada Područje rada Postotak ukupne satnice Tjedna satnica Dnevna Satnica Djeca / roditelji / odgojitelji 62, Planiranje, priprema, Dokumentacija 15,6 6,25 1,25 Stručni tim 6,25 2,5 0,5 Promicanje rada 6,25 2,5 0,5 Društveno okruženje 3,125 1,25 0,25 Valorizacija 6,25 2,5 0,5 Ukupno

19 Tablica 6. Planirana godišnja satnica psihologa prema područjima rada Područje rada Postotak ukupne satnice Tjedna satnica Dnevna Satnica Djeca / roditelji / odgojitelji Stručni tim i ravnatelj ,3 Društveno okruženje 5 2 0,4 Ostali zadaci ,3 Ukupno Tablica 7. Planirana godišnja satnica pedagoga prema područjima rada SADRŽAJ RADA PREMA PODRUČJIMA UKUPNO SATI GODIŠNJE POSTOTAK UKUPNE SATNICE % TJEDNA SATNICA DNEVNA SATNICA Neposredan rad ,5% 25 5 Priprema za neposredan rad Vođenje dokumentacije Planiranje i programiranje ,5% ,98% 1,6 0,3 94,5 4,706% 1,8 0,4 Valorizacija 70 3,48% 1,4 0,3 Stručno usavršavanje 90 4,48% 1,8 0,3 Promicanje rada 21 1,04% 0,4 0,08 Ostali poslovi 21 1,04% 0,4 0,08 Pauza 125,5 6,25% 2,5 0,5 UKUPNO: ,976% 39,9 7,96 Dnevno Neposredan rad: 5 sati Ostali poslovi: 2 sata i 30 minuta Pauza: 30 minuta 19

20 Tablica 8. Planirana godišnja satnica ravnatelja prema područjima rada PODRUČJE RADA POSTOTAK UKUPNE SATNICE TJEDNA SATNICA DNEVNA SATNICA Ustrojstvo rada 18,75 7,5 1,5 Materijalni uvjeti 12,5 5 1 rada Njega i skrb za 6,25 2,5 0,5 tjelesni rast, razvoj i zdravlje djece Odgojno-obrazovni 9,37 3,75 0,75 rad Naobrazba i 6,25 2,5 0,5 usavršavanje Suradnja s 6,25 2,5 0,5 roditeljima Suradnja sa svim 15,62 6,25 1,25 društvenim čimbenicima Ostali poslovi i ULJP 18,75 7,5 1,5 Dnevni odmor 6,25 2,5 0,5 Ukupno

21 2. MATERIJALNI UVJETI POTREBNI RADOVI I OPREMA U 2017./2018. GODINI Uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, te vlastitih sredstava u protekloj je pedagoškoj godini 2016./2017. održan potreban nivo standarda, kao i nivo tehničke i građevinske sigurnosti boravka u vrtiću. Dječji vrtić Potočnica tako je protekle 2016./2017. pedagoške godine raspoloživa sredstva ulagao u didaktiku, stručno usavršavanje djelatnika, tehničku i drugu opremu, namještaj i građevinsku adaptaciju dijela interijera ustanove. Problem u toj pedagoškoj godini i dalje je predstavljalo vrlo loše stanje starog dijela objekta građenog godine, gdje se nalaze 4 jasličke sobe, terase, i ured ravnatelja i tajništvo, pa su u tom smislu poduzeti određeni koraci. Tako su na samom početku godine djelomično adaptirani prostori tajništva i ureda ravnatelja, učinjeni su kompleksniji građevinski zahvati (rušenje zidova, električarski i vodoinstalaterski radovi, rušenje manjih pregradnih zidova, farbanje), a napravljeni su i zahvati na centralnom dojavnom sustavu, kao i sustavu umrežavanja, kako bi se spomenuti prostori prilagodili standardima kvalitetnijeg rada, a preostala je obnova kompletne stolarije tih prostora, kao i svih preostalih prostora vrtića, što se namjerava učiniti u ovoj 2017./2018. pedagoškoj godini. Naime, sva vrtićka vanjska i unutarnja stolarija traži hitnu obnovu, osobito vanjska (prozori i staklene površine koji su mjestimice imobilizirani zbog opasnosti od pada), a osim toga, bit će potrebno zamijeniti i/ili popraviti i pripadajuće karniše/rolete/zavjese, što se nadamo uskoro i učiniti u godini koja je pred nama. Što se tiče jasličkih prostora i hodnika, koje su na inicijativu ustanove obojane još u prethodnoj pedagoškoj godini, a potom su uložena posebna sredstva od strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, namijenjena renovaciji dijela jasličkih sanitarija, pripadajućih odvoda i pločica (prostori J2 i J3), u predstojećoj pedagoškoj godini nadamo se uređenju i preostalih prostora jaslica i renovaciji prostora hodnika. S obzirom da tom najstarijem dijelu objekta pripada i vrtićka kuhinja, koja je dobrim dijelom obnovljena proteklih pedagoških godina, potrebno je spomenuti da se u idućoj i/ili idućim godinama planira sanacija dotrajalog ventilacijskog sustava i promjena klima. Potrebno je reći kako su po pitanju ventilacijskog sustava ustanove sve postojeće klime u pedagoškoj godini 2016./2017. servisirane, a u prostorima V6, V11, V12, V13, te sobi 21

22 Defektolog/Logoped ugrađene su one koje ranije nisu postojale. Preostali prostori za ugradnju klima, što planiramo u predstojećoj pedagoškoj godini, su prostor V8, Soba Logopeda za djecu s teškoćama, Soba zdravstvenog voditelja i Soba pedagoga. U protekloj je pedagoškoj godini, utjecajem promjene jelovnika na nivou cijelog Grada Zagreba, za potrebe kvalitetnije pripreme hrane kupljen dio odgovarajućeg posuđa, te nadopunjeno postojeće, a predviđamo da će se za tu svrhu sredstva ulagati i u predstojećoj pedagoškoj i/ili financijskoj godini. U posebno derutnom stanju bila je vrtićka dvorana za tjelesni odgoj. U više navrata tražena su sredstva za novi parket i harmonika vrata, koja su krajem protekle pedagoške godine konačno odobrena, pa je tako promijenjen parket u dvorani, a harmonika vrata pripadajućeg prostora obnovit će se u novoj pedagoškoj godini, početkom financijske godine, te će biti učinjeni i neophodni zidarski radovi, sukladno količini dostupnih sredstava. Osim dvorane, u protekloj je godini bilo nužno promijeniti parket i u sobi skupine V1 (mađarska nacionalna manjina), što je učinjeno krajem pedagoške godine, dijelom iz donacije Mađarske nacionalne manjine, a nivelirani su, brušeni i lakirani parketi i u prostorima (sobe i garderobe) skupina redovitog vrtićkog programa V10, V11, V12. Svi spomenuti prostori ujedno su i svježe obojani, čemu je prethodio nužan popravak zidova istih. Zidarski su radovi bili potrebni i u prostoru V6, kao i u prostoru logopeda za djecu s teškoćama, a dovršeni su krajem protekle i početkom ove nove 2017./2018. pedagoške godine. Što se tiče uređenja prostora, protekle je godine značajno uljepšan i praktičnije organiziran vrtićki prostor za šivanje i pranje, koji je također zahtijevao i zidarske radove, a uložena su i sredstva za kupnju dekora. U tom će se smjeru nastaviti i u novoj pedagoškoj 2017./2018. godini. Osim opisanog uređenja interijera ustanove, dio sredstava u protekloj godini uložen je i za potrebe održavanja i uređenja vrtićkog eksterijera odnosno dvorišta. Napravljeni su radovi rekonstrukcije i popravka sprava i igrala na dvorištu, a kao i prethodnih godina u tome nam je dijelom pomogao i Mjesni odbor Antun Mihanović. Uređen je i cvjetnjak na ulazu u vrtić, kao i ostale zelene površine oko njega (travnjak i hortikultura općenito), a u ovoj se pedagoškoj godini planira svrsishodno održavanje istoga. Zahvaljujući Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Gradskom uredom za obrazovanje, kulturu i sport protekle pedagoške godine je u znatnoj mjeri obnovljena vrtićka didaktika i sredstva za sigurnu i kvalitetnu igru djece u vrtiću. Tako je u svih 18 skupina dječjeg vrtića Potočnica nabavljeno didaktike u vrijednosti od po pet i više tisuća kuna po skupini, a kupljen je i namještaj 22

23 koji je nedostajao (ormarići za pohranu didaktike i ostalih sredstava potrebnih za rad) za prostore skupina J3, J4, V11, V12 i V15. Osim didaktike i namještaja za sve skupine dječjeg vrtića, dio sredstava uložen je i za obnovu i dopunu didaktike potrebne za rad s djecom s teškoćama (Soba V2, Soba Logoped za djecu s teškoćama, Soba defektolog) i obnovu namještaja (ormari i police u sobama Logopeda za djecu s teškoćama i Defektologa/Logopeda), te kupnju didaktike namijenjene radu s Darovitima i Programu predškole dječjeg vrtića Potočnica. Didaktika za rad s Darovitima i ona za Program predškole pohranjena je u novokupljenom ormaru upravo za te svrhe, smještenome u podrumskoj dvorani za sastanke djelatnika ustanove. U predstojećoj pedagoškoj godini planira se, sukladno objektivnim potrebama i interesima korisnika (djeca, roditelji) nadopuna iste. Potrebno je spomenuti kako smo u protekloj pedagoškoj godini dobili i vrijednu donaciju namještaja, odnosno uredskih stolica i nekoliko malih stolića, koje smo iskoristili za obnovu stolica za odgajatelje i druge zaposlenike vrtića, pa u to nismo morali ulagati vlastita sredstva. Uz ranije spomenutu didaktiku, u protekloj je pedagoškoj godini nabavljeno i dosta naslova iz dječje književnosti, kao i dio stručne literature vrtićke knjižnice, za potrebe svih odgojnoobrazovnih i drugih djelatnika, a potreba za dodatnom literaturom nastojat će se zadovoljiti sukladno dostupnosti materijalnih sredstava u pedagoškoj godini koja predstoji. Po pitanju nabave sredstava potrebnih za rad u protekloj godini, nužno je spomenuti kupnju dva kompjutera odnosno jednog laptopa (za potrebe prezentacija i projekcija različite namjene i karaktera za djecu, roditelje, zaposlenike, vanjske suradnike) i jednog tableta (za rad s djecom s teškoćama), dva rezača papira (za tajništvo i računovodstvo) te dva plastifikatora (za potrebe odgojno-obrazovnog rada čitave ustanove). Time su osigurana nužna sredstva za rad i u idućoj pedagoškoj godini. Treba reći i kako su nabavljene nove plahte za potrebe dnevnog odmora djece svih 18 skupina Potočnice, jer su one stare bile potpuno dotrajale. Isto tako, kupljena je i jedna pegla za rad vrtićke švelje/pralje, a stara je pegla popravljena, tako da se nadamo kako na tom području u predstojećoj pedagoškoj godini neće biti potrebna nova ulaganja. U protekloj je pedagoškoj godini obnovljena i kupljena i radna odjeća i obuća za rad tehničkog osoblja (kute i klompe za kuhinju i spremačice), a u predstojećoj se godini isto namjerava nabaviti i za odgojno-obrazovne djelatnike (ravnatelj, odgajatelji i stručni tim vrtića). I za kraj, potrebno je spomenuti još jednu važnu inovaciju naše ustanove, a to je poseban novi uređaj za registraciju radnog vremena (Raverus), prilikom dolaska na posao i odlaska s 23

24 istoga, koji svojom profinjenom tehnologijom očitava otisak prsta djelatnika, a moguće se registrirati i osobnom šifrom, što će nam, sigurni smo, unaprijediti način bilježenja, praćenja i dokumentiranja spomenutog procesa i u ovoj novoj pedagoškoj godini. Stanjem objekta i materijalnim uvjetima rada puno smo zadovoljniji nego ranije, ali smo isto tako svjesni kako je potrebno još značajnih dodatnih ulaganja kako bi isti i u budućnosti mogli biti na potrebnom tehničkom i sigurnosnom nivou, pa će se u tom smjeru intenzivno nastojati djelovati u pedagoškoj godini koja je pred nama. 24

25 6. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE TABELARNI PRIKAZ REDOVNOG RADA ZDRAVSTVENOG VODITELJA Red. broj PODRUČJE RADA SADRŽAJ RADA Nosioci Izvršenje 1. PREHRANA - izrada jelovnika i priprema obroka u skladu s normativima prehrane djece od 1-7 godine života - praćenje nalaza uzoraka hrane od Zavoda za javno zdravstvo - neposredni uvid u provođenje samoposluživanja hrane - praćenje higijene i kulture ponašanja za vrijeme obroka - praćenje utjecaja prehrane na rast razvoj i zdravlje djeteta u jaslicama i vrtiću - korištenje pribora za jelo prema dobi djeteta -osigurati prehranu djeci koja dulje borave u vrtiću(dežurstvo) -educirati osoblje koje radi sa hranom (zdrava prehrana, zajednički sastanci, stručna predavanja, higijenski minimum) -izrada jelovnika i priprema obroka djece sa zdr.teškoćama(alergije na namirnice) zdravstveni voditelj gl. kuharica vanjski suradnici. zdr.voditelj OZD zdr.voditelj SRS OZD zdr.voditelj SRS zdr.voditelj i vanjski suradnici OZD zdr.voditelj gl kuharica zdr.voditelj zdr.voditelj gl.kuharica vanjski suradnici stalno 1-3 mj. stalno povremeno stalno povremeno stalno povremeno. stalno tijekom godine stalno 25

26 - neposredni uvid konzumiranja obroka djece sa zdrastvenim teškoćama(alergije) - praćenje konzumiranja obroka djece s teškoćama u razvoju i korištenje prilagođenog pribora za jelo - kontrola transporta i dostava hrane po odgojnim skupinama gl. kuharica zdr.voditelj OZD zdr.voditelj OZD zdr.voditelj stalno povremeno stalno povremeno svakodnevno - praćenje dopreme i uskladištenja hrane glavna kuharica i zdr.voditelj svakodnevno gl.kuharica ekonom svakodnevno Red. broj PODRUČJE RADA SADRŽAJ RADA Nosioci Izvršenje 2. HIGIJENA UNUTAR- NJEG I VANJSKOG PROSTORA - raditi na osiguravanju optimalnih higijenskih uvjeta unutarnjeg i vanjskog prostora zdr.voditelj ravnatelj OZD teh. osob. tijekom godine - osigurati dovoljno sredstava za provođenje higijene ravnatelj ekonom zdr.voditelj svakodnevno - osobna higijena djece i osoblja OZD zdr.voditelj svakodnevno povremeno - sanitarni higijenski nadzor zdr.voditelj svakodnevno povremeno 26

27 Red. broj PODRUČJE RADA SADRŽAJ RADA Nosioci Izvršenje 3. NJEGA I BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJETETA - zadovoljavanje primarnih potreba djece( hrana, voda, kretanje, dnevni odmor) - djeci s zdravstvenim teškoćama osigurati prehranu prema naputku liječnika OZD SRS zdr.voditelj gl. kuharica zdr.voditelj svakodnevno svakodnevno - osigurati pravilan razmak između obroka gl. kuharica zdr.voditelj svakodnevno -praćenje boravka na zraku ovisno o vremenskim uvjetima i godišnjim dobima - osigurati optimalne uvjete za odmor i spavanje spavača:prozračnost sobe, temperatura zraka u sobi, pravilan razmak između krevetića, osobna posteljina, pidžame, te pravilno odlaganje dječje odjeće i posteljine OZD SRS zdr.voditelj OZD zdr.voditelj teh. osoblje tijekom godine svakodnevno - pravilno i redovito provođenje higijenskih navika (pranje ruku uvijek kada su prljave, nakon korištenja WC, prije i poslije uzimanja obroka) -praćenje pravilnog pranja zubiju OZD zdr.voditelj svakodnevno povremeno OZD zdr.voditelj svakodnevno povremeno 27

28 Red. broj PODRUČJE RADA SADRŽAJ RADA Nosioci Izvršenje 4. BRIGA ZA OČUVANJE ZDRAVLJA DJETETA - obavezan liječnički pregled djeteta prije dolaska u vrtić (zdravstveni list) - organizacija sistematskog pregleda djece - stomatolog liječnik ped. zdr.voditelj OZD stomatolog zdr.voditelj tijekom godine tijekom godine - uočavanje poteškoća u razvoju djeteta kao i upućivanje na daljnju obradu SRS zdr.voditelj tijekom godine -praćenje i evidencija uzroka izostanka djeteta (pobol djeceispričnice) - praćenje i nadzor djece s zdravstvenim teškoćama i djecom s teškoćama u razvoju - antropometrijska mjerenja, te praćenje stanja uhranjenosti - evidencija povreda i pružanja prve pomoći - poziv roditelja oboljele djece - praćenje epidemioloških indikacija i poduzimanje mjera za suzbijanje zaraznih bolesti zdr.voditelj OZD zdr.voditelj SRS vanjski suradnik zdr.voditelj vanjski suradnik zdr.voditelj OZD zdr.voditelj OZD SRS povremeno stalno povremeno 1xgodišnje tijekom godine povremeno tijekom godine tijekom godine - nadzor nad pravovremenim sanitarnim pregledima osoblja - uvođenje zdravstvene dokumentacije zdr.voditelj OZD vanjski suradnik tijekom godine -osiguravanje potrebnih lijekova zdr.voditelj tijekom godine 28

29 - praćenje kraćih rekreativnih programa kroz procjenu općeg zdravstvenog stanja zdr.voditelj zdr.voditelj tijekom godine tijekom godine ravnatelj zdr.voditelj Red. broj PODRUČJE RADA 5. SURADNJA S RODITELJI MA SADRŽAJ RADA Nosioci Izvršenje - zadovoljavanje potrebe djeteta za pozitivan rast i razvoj kao i očuvanje zdravlja ( individualni razgovori, roditeljski sastanci, stručna predavanja, pregledi). zdr.voditelj roditelji vanjski suradnici tijekom godine - suradnja s roditeljima radi dobivanja podataka o bolestima i izostancima iz vrtića - prikupljanje podataka radi utvrđivanja zdravstvenog statusa djeteta, s posebnim osvrtom na djecu s teškoćama u razvoju i zdravstvenim teškoćama (alergije, konvulzije, posebnosti u prehrani) roditelji zdr.voditelj OZD zdr.voditelj roditelji SRS OZD vanjski suradnici tijekom godine. tijekom godine U svrhu zaštite zdravlja djece predškolske dobi planiramo nastaviti provedbu Programa prevencije ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja. U predškolskoj dobi ovaj program je usko vezan s promicanjem zdravih stilova života kao prevencije svih oblika ovisnosti. Stoga ćemo Program realizirati kroz svakodnevne aktivnosti koje ukazuju na važnost usvajanja zdravih prehrambenih navika, promiču tjelovježbu, potiču emocionalni razvoj te usvajanje socijalnih vještina kod djece rane i predškolske dobi. 29

30 7. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD BITNE ZADAĆE PLANA I PROGRAMA RADA USTANOVE ODNOSNO RAVNATELJA, ZDRAVSTVENOG VODITELJA I ČLANOVA STRUČNO-RAZVOJNE SLUŽBE VRTIĆA (PEDAGOGA, PSIHOLOGA, REHABILITATORA i dvaju LOGOPEDA) U PEDAGOŠKOJ GODINI /2018. Br. BITNA ZADAĆA NOSITELJI SURADNICI CILJANA SKUPINA VRIJEME PROVOĐENJA INSTRUMENTI PRAĆENJA I VREDNOVANJA 1. RADNA USPJEŠNOST PUTEM PROCJENE I SAMOPROCJENE Borka Rumiha Stručno razvojna služba i zdravstveni voditelj, tajnik Djelatnici dječjeg vrtića Tijekom pedagoške godine Pisane upute i procedure, popratni obrasci, vođenje razgovora (planski i ocjenjivački) 2. ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA 2.1. Prehrana i kretanje Štefanija Demo Danijela Gros Popović, Dunja Čuljak, Borka Rumiha Korisnici Tijekom pedagoške godine 2.2. Prevencija ovisnosti djece predškolske dobi Tamara Hubeny Lučev Danijela Gros Popović, Dunja Čuljak, Irena Mlinarić, Iva Ivanković, Štefanija Demo, Borka Rumiha Djeca predškolske dobi Tijekom pedagoške godine Izvještaji za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, izvještaji za Udrugu Korak po korak, Izvještaj za Centar za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno, evaluacijske liste, uvidi u radove djece, foto i video 30

31 zapisi, bilješke, te refleksije i autorefleksije 2.3. Prevencija i sprječavanje nasilja u obitelji Tamara Hubeny Lučev Danijela Gros Popović, Dunja Čuljak, Irena Mlinarić, Iva Ivanković, Štefanija Demo, Borka Rumiha Korisnici Tijekom pedagoške godine Izvještaji za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, izvještaji za Udrugu Korak po korak, izvještaj za Centar za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno, dokumentacija vezana uz suradnju s CZSS i Policijom, interne zabilješke te refleksije i autorefleksije 3. AUTONOMIJA ODGOJITELJA RE/DEFINIRANJE SUVREMENE ULOGE ODGOJITELJA Dunja Čuljak Tamara Hubeny Lučev, Danijela Gros Popović, Irena Mlinarić, Iva Ivanković, Štefanija Demo, Borka Rumiha Odgojitelji, posredno korisnici (djeca i roditelji) Tijekom pedagoške godine Zapisnici i kritički osvrti, valorizacijske i evaluacijske liste, ankete, upitnici, analize, pismene razrade ideja i tematskih jedinica, planiranje aktivnosti i sinteze dosadašnjih postignuća, zapisi 31

32 odgojitelja, foto i video dokumentacija, pedagoška dokumentacija, tjedni plan ustanove, tjedni plan/rezime skupine, Ogledne mape skupina, Osobni portfolio odgojitelja, izložbeni prostori i panoi vrtića, godišnji izvještaji, predstave i mini produkcije 4. UNAPRJEĐENJE MATERIJALNOG KONTEKSTA I INKLUZIVNE SREDINE U SKUPINAMA RANE DOBI 4.1. Senzorna integracija Danijela Gros Popović Dunja Čuljak, Borka Rumiha, odgojitelji Djeca redovitog razvoja i djeca s teškoćama u skupinama rane dobi, odgojitelji skupina rane dobi, roditelji Tijekom pedagoške godine Evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te 32

33 djece s teškoćama, osobni pomoćnici međusobne konzultacije 4.2. Potpomognuta komunikacija Irena Mlinarić, Dea Božić Dunja Čuljak, Borka Rumiha, odgojitelji Djeca redovitog razvoja i djeca s teškoćama u skupinama rane dobi, odgojitelji skupina rane dobi, roditelji djece s teškoćama, osobni pomoćnici Evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te međusobne konzultacije 5. UNAPREĐIVANJE RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA 5.1. Darovita djeca Tamara Hubeny Lučev, Suzana Gojsević Dunja Čuljak, Štefanija Demo, Borka Rumiha, odgojitelji Djeca s posebnim potrebama, roditelji, osobni pomoćnici Tijekom pedagoške godine Evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te međusobne konzultacije 5.2. Senzorna integracija Danijela Gros Popović Dunja Čuljak, Štefanija Demo, Borka Rumiha, Djeca s posebnim potrebama, roditelji, Tijekom pedagoške godine Evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video 33

34 odgojitelji osobni pomoćnici zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te međusobne konzultacije 5.3. Potpomognuta komunikacija Irena Mlinarić, Iva Ivanković, Romana Bukovac Dunja Čuljak, Štefanija Demo, Borka Rumiha, odgojitelji Djeca s posebnim potrebama, roditelji, osobni pomoćnici Tijekom pedagoške godine Evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te međusobne konzultacije OPIS BITNIH ZADAĆA: 1. SUSTAV PRAĆENJA RADNE USPJEŠNOSTI OPIS NOSITELJ PROGRAMA: ravnateljica Borka Rumiha, članovi stručno razvojne službe, tajnik OPIS PROGRAMA: Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje predstavlja složen i dugotrajan proces koji podrazumijeva trajno vrednovanje i samovrednovanje odgojno-obrazovnog tijeka onih koji uče i onih koji poučavaju te stalnu povezanost obrazovne politike sa znanošću i odgojno-obrazovnom praksom. Prije opisa samog ovog sustava, za njegovo bolje razumijevanje, kao i za bolje razumijevanje nužnosti i povezanosti suvremenih sustava upravljanja ljudskim potencijalima (ULJP), u nastavku dajem njihov slikovni prikaz, te obrazlažem svrhu svakog pojedinog sustava. 34

35 Vizija, misija i vrijednosti su temelji svake organizacije i za njihovo ostvarenje vrlo su bitna znanja, vještine i ponašanja zaposlenika, čemu suvremeni pristup ULJP posvećuje posebnu pažnju. Temeljni dokumenti koji opisuju ta znanja, vještine i ponašanja, odnosno neophodne kompetencije svakog radnog mjesta (zahtjeve posla) su Sistematizacija radnih mjesta i Katalog kompetencija. Dok Sistematizacija radnih mjesta (1.) predstavlja dokument koji kroz opise radnih mjesta definira stručne kompetencije zaposlenika, neophodne za uspješno obavljanje posla, Katalog kompetencija (2.) definira osobne kompetencije zaposlenika, također neophodne za uspješno obavljanje posla i ostvarenje poslovnih ciljeva organizacije. Ova dva dokumenta predstavljaju temelje za kvalitetno i profesionalno upravljanje ljudskim potencijalima jer osim uobičajenih opisa radnih mjesta, sadrže i željena ponašanja bitna za kvalitetno i učinkovito obavljanje posla, te postizanje željenih rezultata i ciljeva organizacije. Dapače, na nekim radnim mjestima ponašanja i stavovi zaposlenika mogu biti presudni za uspjeh na tom radnom mjestu. Osim toga, Sistematizacija radnih mjesta i Katalog kompetencija su temelji i za sve ostale sustave ULJP: 35

36 Sustav zapošljavanja (3.) Sustav praćenja radne uspješnosti (4.) Sustav motiviranja i nagrađivanja (5.), te Sustav edukacije i razvoja zaposlenika (6.). Sustav zapošljavanja (3.) Kod zapošljavanja novih zaposlenika, selekcijski postupak i selekcijski instrumenti se temelje na definiranim stručnim i osobnim kompetencijama pojedinog radnog mjesta, sadržanim upravo u Sistematizaciji radnih mjesta i Katalogu kompetencija. Sustav praćenja radne uspješnosti (4.) Procedura praćenja i ocjenjivanja radne uspješnosti zaposlenika se također temelji na prethodno definiranim stručnim i osobnim kompetencijama pojedinog radnog mjesta. Sustav praćenja radne uspješnosti jedan je od najvažnijih procesa u organizaciji, a ima za cilj stvoriti okvir za razmjenu očekivanja između nadređenih i podređenih zaposlenika, na svim razinama i u svim dijelovima organizacije. Također, kvalitetan Sustav praćenja radne uspješnosti omogućuje povezivanje pojedinačnog radnog zalaganja, osobnog razvoja i ostvarenja dogovorenih ciljeva sa sustavom nagrađivanja i za zaposlenike ima važan motivacijski učinak. U konačnici, cilj je ovog sustava nagraditi visoki učinak, upravljati niskim učinkom i ukupno povećati razinu uspješnosti i učinkovitosti organizacije. Vrlo je važno kvalitetno i profesionalno provoditi proces, vodeći se pravilima postavljanja ciljeva te davanja povratne informacije. Sam proces procjene i ocjene, te obrasci putem kojih se one vrše, mora biti razrađen u Uputi i proceduri individualnog praćenja i ocjenjivanja radne uspješnosti. 36

37 Sustav motiviranja i nagrađivanja zaposlenika (5.) Motiviranje i nagrađivanje zaposlenika počiva na prethodno opisanom procesu ocjene radne uspješnosti zaposlenika. Osim kod isplate stimulativnog dijela plaće, što se najčešće smatra glavnim faktorom motiviranja i nagrađivanja zaposlenika, ocjena radne uspješnosti koristi se i kod: promocije postavljanja na višu poziciju sukcesije pripreme za preuzimanje više pozicije (kroz mentorstvo i dodatne edukacije) napredovanja povećanja plaće na istom radnom mjestu, te imenovanja internim trenerom i/ili mentorom organizacije. Dapače, u suvremenoj praksi ULJP značajno su zastupljeni upravo ovi motivatori. Sustav edukacije i razvoja zaposlenika (6.) Edukacijski i razvojni programi u organizaciji se u pravilu temelje na razlici između stupnja razvijenosti stručnih i osobnih kompetencija zaposlenika, utvrđenih postupkom praćenja radne uspješnosti, i stručnih i osobnih kompetencija zaposlenikovog radnog mjesta definiranih Sistematizacijom radnih mjesta i Katalogom kompetencija. Iz svega navedenog, jasno je da Sustav praćenja radne uspješnosti predstavlja glavni sustav ULJP i da se svi elementi na kojima počiva nagrađivanje, edukacija i razvoj zaposlenika, temelje upravo na informacijama iz ovog sustava. Sustav praćenja radne uspješnosti u DV Potočnica Uz već navedene karakteristike ovog sustava ULJP, najveća korist za DV Potočnica od Sustava praćenja radne uspješnosti je transparentan i svima poznat postupak definiranja individualnih ciljeva zaposlenika DV Potočnica, te procjena i osjena izvršenja tih ciljeva, a temeljem toga nagrađivanje i razvoj zaposlenika. Da bi Sustav ispunio tu svrhu, potrebno ga je pažljivo provoditi i kroz nekoliko faza. U prvoj fazi, koja se može provesti u razdoblju listopad prosinac 2017., potrebno je: 37

38 Upoznati stručni tim sa svrhom i ciljevima Sustava, te apelirati na važnost njihove suradnje u definiranju svih bitnih elemenata Sustava Provjeriti postojeće opise radnih mjesta koliko su u suglasju s aktualnim zadaćama radnih mjesta; ovo je jako važno jer je to podloga za definiranje ciljeva Definirati ključne pokazatelje uspješnosti (KPU) svakog radnog mjesta (konkretna/realna mjera koja potvrđuje ispunjenje zadaće pojedinog radnog mjesta) Definirati obrazac/obrasce i proceduru cijelog sustava (planski razgovor, proces praćenja, pr-ocjenjivački razgovor, što nakon?) Usuglasiti sve bitne elemente procedure sa stručnim timom. U drugoj fazi, predlaže se započeti pilot projekt početkom godine i provoditi ga u jednom ocjenjivačkom razdoblju. (npr. kalendarska godine ili vrtićka godina), odnosno: pristupiti prvim planskim razgovorima s članovima stručnog tima, po prethodno usuglašenoj proceduri, i shodno tome praćenju i pr-ocjenjivanju rada članova stručnog tima u jednom ocjenjivačkom razdoblju. U trećoj fazi (krajem 2018.g.), predlaže se razmotriti sve elemente pilot projekta, napraviti eventualne korekcije i pristupiti provedbi procedure sa svim zaposlenicima DV Potočnica. LITERATURA: Manfred Kets de Vries Tajna vodstva, Profil, Zagreb (2009.) Velimir Srića Život kao igra, Algoritam, Zagreb (2009.) 38

39 2. PROMICANJE ZDRAVIH STILOVA ŽIVOTA 2.1. S NAGLASKOM NA PREHRANU Glavni cilj: Unapređivati kvalitetu prehrane razvijanjem zdravih prehrambenih navika Ciljevi: Održavanje postignutih standarda kvalitete prehrane, dalje poticanje usvajanja pravilnih prehrambenih navika s ciljem pravilnog rasta i razvoja djeteta, i razvoja kompetentnosti kod konzumiranja obroka i vode o razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane i vode obzirom na dob i zdravstvene specifičnosti ( samoposluživanje) o razvijanje materijalnih i komunikacijskih uvjeta tijekom konzumiranja obroka o edukacija odgojitelja - nove znanstvene spoznaje o utjecaju pravilne prehrane na rast i razvoj djeteta o promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove namirnice koje se nude o osvješćivanje kuhinjskog i tehničkog osoblja o njihovoj ulozi i važnosti pravovremenog i adekvatnog zadovoljavanja osnovnih potreba djeteta za njegov cjeloviti razvoj -nastavak edukacije roditelja o važnosti pravilne prehrane, i njen utjecaj na rast i razvoj djeteta, suradnja na zadovoljavanju individualnih specifičnosti u prehrani djeteta Modeli rada i postupci : o o edukacija roditelja o utjecaju prehrane na rast i razvoj djeteta identifikacija individualnih specifičnosti i posebnih potreba djeteta putem inicijalnog razgovora s roditeljima o o o planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama unapređenje materijalnih uvjeta za provedbu samoposluživanja djece i kulturu blagovanja edukacija i osvješćivanje odgojitelja i drugih sudionika o utjecaju prehrane na cjeloviti razvoj djeteta ( stručna predavanja, literatura i radni dogovori ) o poučavanje drugih struktura o važnosti zdrave prehrane za rast, razvoj i fiziološke funkcije čovjeka, te o mogućnostima prevencije kroničnih bolesti o promoviranje zdravih stilova života i značaja roditeljskog modela u razvoju zdravstvene kulture djece 39

40 o upoznavanje roditelja o prehrambenim standardima prehrane djece- jelovnici i normativi Provoditelji: Odgojitelji svih odgojnih skupina, zdravstveni voditelj i ostali članovi stručnog tima prema vrsti posebne potrebe Vremenska dinamika: Kroz mjesečne radne dogovore i planiranja 2.2. S NAGLASKOM NA KRETANJE - Zadovoljavanje primarnih potreba djece u jaslicama kroz individualizaciju ritma dnevnog života s naglaskom na tjelesni odgoj Glavni cilj: Intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog psihomotornog razvoja Ciljevi: a) zadovoljiti i razvijati potrebu djeteta za kretanjem djelujući na razvoj cjelokupne motorike, prirodnih oblika kretanja, razvoja osnovnih pokreta b) svakodnevno poticati djecu i podržavati ih u održavanju osobne higijene, te razvijati kulturno higijenske navike c) intenzivirati rad na očuvanju i jačanju zdravlja djece, koristeći maksimalno boravak na zraku Modeli rada i postupci: Planiranje s odgojiteljima radnim dogovorima u cilju konkretizacije ciljeva, izboru i planiranju provedbe aktivnosti Vrednovanje učinka kroz uvide i praćenja ST, tromjesečna vrednovanja skupina, izvješća skupina te kroz godišnje izvješće Provoditelji: Odgojitelji starijih jasličkih skupina, zdravstveni voditelj i ostali članovi stručnog tima prema vrsti posebne potrebe Vremenska dinamika: Kroz mjesečne radne dogovore i planiranja 40

41 3. AUTONOMIJA ODGOJITELJA RE/DEFINIRANJE SUVREMENE ULOGE ODGOJITELJA Konkurentnost na tržištu nužno vodi promjeni paradigme učenja pa danas govorimo o cjeloživotnom učenju i stvaranju društva temeljenog na znanju i socijalnoj inkluziji, što zahtijeva restrukturiranje i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja, transdisciplinarni pristup i inovativne metode rada, a s obzirom na ograničenost materijalnih uvjeta, ono na što se treba usmjeriti jest razvoj ljudskih potencijala. Ljudski potencijali najvažnija su snaga postojećeg sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj i Europi, a u mikroperspektivi su pokretačka snaga odgojno-obrazovnog rada u Dječjem vrtiću Potočnica. Upravo zbog toga, intenzivan rad stručnog suradnika pedagoga ove će godine biti usmjeren na re/definiranje uloge odgojitelja s ciljem postizanja njegove autonomije, što nužno uključuje samo/refleksivan pristup usmjeren na profesionalne kompetencije odgojno-obrazovnog djelatnika i s tim u skladu ovaj će fenomen biti promatran iz različitih perspektiva, s ciljem postizanja sinergije unutar sustava, a sukladno tome primarno ćemo se baviti kvalitetom konteksta unutar kojeg živimo i djelujemo. Kvalitetan kontekst podrazumijeva: adekvatan prostorni i materijalni kontekst, fleksibilnost u organizaciji vremena aktivnosti i poticajan socio-emocionalni i komunikacijski kontekst. Analogno tome, nužno je promišljati, kreirati i podržavati otvoren didaktičko-metodički sustav koji djeci i djelatnicima u odgoju i obrazovanju omogućuje slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada što je preduvjet razvoja kreativnog mišljenja, autonomije i odgovornosti. Pritom je zadaća odraslih pružati odgovarajuće poticaje i inicijativu za suradničko učenje i igru. Primjereno odnosno stimulirajuće okruženje jest ono u kojem prevladavaju pozitivne društvene interakcije i međusobno povjerenje. U takvom okruženju djeca, ali i odrasli, razvijaju socijalne vještine i kompetencije. Odrednice kvalitetnog konteksta kao polazište: Bogato i poticajno prostorno-materijalno okruženje omogućuje slobodan izbor aktivnosti djeci različitih interesa i razvojnih razina te međusobno stupanje u interakciju. Prostor se organizira za igru djece u jasno prepoznatljive centre aktivnosti koji su djeci privlačni i ugodni za boravak, daju osjećaj topline i sigurnosti. Materijali su složeni na dohvat djece, dostupni u dovoljnim količinama, primjereni razvojnim kompetencijama i interesima djece, sigurni, logički sistematizirani, uredni i estetski vrijedni. Pravilno strukturiran 41

42 prostor svojim rasporedom centara djeci omogućuje različite socijalne interakcije, u manjim ili većim grupama, ali istovremeno nudi priliku za osamu djeteta i njegovu samostalnu aktivnost. Kroz bogatu ponudu konkretnih i djetetu zanimljivih materijala potiče se aktivno konstruiranje znanja tj. učenje činjenjem. Dijete u procesu svog aktivnog učenja samo inicira aktivnosti na temelju vlastitih interesa, samostalno bira materijale i odlučuje što će s njima činiti. Raznovrsnost, dostupnost, količina i način ponude materijala promovira neovisnost i autonomiju učenja djeteta. U procesu aktivnog istraživanja materijala, tijekom kojeg dijete ima direktno iskustvo manipuliranja, preoblikovanja i kombiniranja, koristi se svim osjetilima a svoje iskustvo verbalizira. Organizacija vremenskog konteksta je fleksibilna u smislu usklađivanja djetetovih potreba, interesa, njegovog biološkog ritma i rutine koju zahtjeva organizacija rada u vrtiću. U promišljanju vremenskog konteksta osnovno je načelo da svaki trenutak življenja djeteta u vrtiću ima jednaku važnost i jednak odgojno-obrazovni potencijal. Što se tiče poticajnog socio-emocionalnog i komunikacijskog konteksta, kao što je opisano već ranije, odrasla osoba u interakciji s djetetom njeguje stav koji neće biti poučavateljski, već nedirektivan. U svrhu poticanja socio-emocionalnog razvoja kao temelja razvoja kompetentnog djeteta, odgajatelj razvija i njeguje empatijom vođenu komunikaciju s djetetom. Na taj način slijedi djetetove individualne potrebe i inicijativu. Uvažavajući sigurnost svakog djeteta, nastoji bit emocionalno dostupan djetetu, komunicira s njim na podržavajući način, pružajući mu osjećaj ohrabrenja i prijateljstva, potpore i utjehe, razvijajući osjećaje bliskosti i privrženosti. To čini promatrajući i prateći djetetovo ponašanje, njegovu verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Djetetovu prirodnu potrebu da istražuje, upoznaje i razumije vlastito okruženje, odgajatelj podržava svojom zainteresiranošću, entuzijazmom i razložnim oduševljenjem. To čini i verbaliziranjem djetetovih postupaka, postavljanjem otvorenih i poticajnih pitanja te dijeljenjem optimističnih opažanja o onome što nas okružuje. Pokazujući poštovanje i zanimanje za sve ono što kod djeteta izaziva divljenje i čuđenje, odgajatelj stvara bazu za razvoj mašte i kreativnosti djeteta, odnosno stjecanje novih spoznaja i iskustava u skladu s prirodom djeteta. Kako je naglasak u odgoju, između ostalog, na razvoju sposobnosti samoregulacije ponašanja, odgajatelj usmjerava i, prema potrebi, modificira pojedina ponašanja djeteta, davanjem jasnih, konkretnih uputa i objašnjavanjem posljedica određenog neprimjerenog, neprikladnog ili potencijalno ugrožavajućeg ponašanja, a u 42

43 suradnji s djetetom dogovaraju se jasna i djeci prihvatljiva/razumljiva pravila. Verbalnim i neverbalnim putem dijete se opskrbljuje jasnim povratnim informacijama. I naravno, sam odgajatelj je model djetetu, jer sve verbalne upute u odgojnom smislu nemaju nikakvog značaja ukoliko ih i samo ne primjenjujemo odnosno ne živimo. Naime, odgoj je imanentno komunikacijski proces, a uključuje kako verbalnu, tako i neverbalnu komunikaciju, a implicitna pedagogija odgajatelja (njegov vrijednosni sustav, slika i stav o djetetu) od strane djeteta čita se intuitivno i ima puno jači utjecaj na dijete od bilo kakvih pravila i/ili uputa. Konačni cilj: Osiguravanje dobrobiti za dijete (osobna, emocionalna i tjelesna, obrazovna i socijalna dobrobit) i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta, kao i razvoj njegovih kompetencija 8, što predstavlja multidimenzionalni, interaktivni, dinamični i kontekstualni proces kojim se integrira zdravo i uspješno individualno funkcioniranje te pozitivni socijalni odnosi u kvalitetnom okruženju vrtića (psihološko, pedagoško i didaktičko utemeljenje). Da bi se opisani cilj mogao postići, nužno je preispitati postojeće i nastojati primjenjivati one pristupe koji obuhvaćaju sva područja djetetova razvoja u jednoj cjelini, kako bi u potpunosti odgovarao prirodi djeteta. Isto tako, treba ga kontinuirano obilježavati razvojna, otvorena, fleksibilna i dinamična priroda. U organizaciji procesa neophodno je odstupanje od striktnog planiranja sadržaja učenja i aktivnosti djece, naglašena je fleksibilnost i mogućnost modificiranja istih. Fokus nije na Sadržaju, već na Interesima, Potrebama, Sposobnostima i Mogućnostima djeteta, a analogno tome, naglasak nije na Rezultatima učenja, već na samom Procesu, odnosno na kvaliteti iskustvenog, situacijskog učenja i kontekstualnog poučavanja. Pristup učenju podrazumijeva mogućnost izbora, neovisnost, samostalnost u aktivnostima i samoorganizacijski potencijal. Dijete prema svojim interesima, potrebama i mogućnostima slobodno bira sadržaje svojih aktivnosti i partnere, a pritom istražuje i uči na način koji je za njega smislen i svrhovit. Cilj je istražiti Što djeca mogu učiti a ne ono što bi trebala činiti, zbog čega se, iznad svega, treba njegovati Holistički pristup nasuprot Parcijalizaciji, Individualni pristup nasuprot tzv. 8 Kompetencije - podrazumijevaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina ( učenje učenja, vještine za razvijanje kognitivnih vještina) znanje i razumijevanje, interpersonalne, intelektualne i praktične vještine i etičke vrijednosti. 43

44 Unificiranom/Univerzalnom modelu učenja, Cjelovito nasuprot Fragmentarnom učenju, Kontekstualno odnosno Autentično nasuprot Eksplicitnom, Dekontekstualnom poučavanju, što znači da se predmeti ne strukturiraju isključivo po izdvojenim metodičkim područjima, izbjegava se kruto sadržajno i vremensko odjeljivanje, već se nastoji postići sinergija. Preduvjet je, naravno, oblikovanje uvjeta/situacija za učenje odnosno stvaranje stimulativnog okruženja u kojem djeca imaju slobodu istraživanja i stjecanja različitog znanja (1. Fizičko proizlazi iz konkretnih, senzornih iskustava djece; 2. Socijalno proizlazi iz raznovrsnih interakcija izravno iskustvo življenja s drugima; 3. Logičko djeca ga izgrađuju asimilirajući nove informacije, akomodirajući prethodno znanje u skladu s novim idejama). Pritom je osnovno polazište samoaktualizacija djeteta. U tom smislu naša je dužnost osigurati adekvatan poticaj za razvoj svih djetetovih potencijala i uvjete za razvoj samostalnog i kritičkog mišljenja. Vrtić treba biti mjesto ugode, zadovoljstva, pripadanja i kvalitetnih odnosa, zbog čega je različitost i bogatstvo perspektiva naš credo, što analogno isključuje bespogovornu, beskriterijsku poslušnost kao oblik strahopoštovanja, te bilo koji oblik konformizama ili krute receptivnosti. U procesu učenja i poučavanja usmjereni smo na razvoj autonomije i emancipacije odnosno kontinuirano osposobljavanje djeteta za samoprocjenu, osiguravanje iskustva preuzimanja odgovornosti i prakticiranje odgovornog ponašanja. To je temelj odgoja i obrazovanja za demokratski način života, koje se nužno odvija u vrtiću čiji je ustroj demokratičan i neautoritaran, odnosno socijalnom okruženju koje poštuje i razumije dijete, primjereno i pravodobno reagira na njegove potrebe i u kojem dominiraju sloboda, odgovornost, tolerancija, poštenje i pravda. Pritom prednost treba dati samoiniciranim i samoorganiziranim aktivnostima djece, u kojima odgajatelj ima takvu ulogu vođenja da proces koordinira u smislu aktivnog promišljanja svrsishodnih i primjerenih poticaja i odgovarajuće podrške, a prema potrebi se u isti i izravno uključuje. I za kraj, nemoguće je zanemariti poimanje učenja kao procesa stvaranja odnosno konstruiranja i sukonstruiranja znanja. Pritom krucijalnu ulogu ima kontekst učenja u kombinaciji s osobnom aktivnosti djeteta. Kada se govori o kontekstu misli se na kvalitetan socijalni konteskst (podrazumijeva demokratičan ustroj implicitna pedagogija odgajatelja/stručnjaka & kultura ustanove) + pedagoški/didaktički kvalitetno pripremljeno okruženje (prostorno-materijalni kontekst). Kvalitetan kontekst svakodnevno pruža mogućnost raznovrsnih socijalnih interakcija s drugom djecom i odraslima, te nenametljiv i podržavajući pristup odgojitelja. Naglasak je na 44

45 promišljanju i kreiranju novog znanja nasuprot pukom memoriranju i repeticiji postojećega. Težište je na razvoju individualiteta i identiteta svakog djeteta, zbog čega se kontinuirano potiče samoregulirajuće, autentično učenje (individualni pristup vlastiti tempo) nasuprot tzv. uprosjećivanja. Ono dolazi od intrinzičnih potreba djeteta i ima relevantnu ulogu u djetetovu životu/svijetu, nije nametnuto od odraslih osoba. Pritom se u obzir uzima Razvojna dob djeteta nasuprot Kronološkoj dobi, jer ista kronološka dob ne znači i jednak način učenja. Učenje i odgoj su socijalni, komunikacijski procesi, a znanje sudioničko, proaktivno, suradničko, nastaje u procesu zajedničke su/konstrukcije više različitih subjekata, ovisi o prethodnom iskustvu i mnogim drugim individualnim posebnostima osobe koja uči (različitost predznanja, razumijevanja, interesa, perspektiva, razvojnih potreba i mogućnosti), te načinu na koji ona interpretira određeno iskustvo (učenja). Možemo reći da je ono što Potočnicu obilježava u cjelini nastojanje za izgradnjom tolerantnog okruženja u kojem se, iznad svega, poštuju različitosti i individualne slobode pojedinca, svakog djeteta i svakog čovjeka. Ono što nastojimo graditi, a intenzivnije u ovoj pedagoškoj godini, jest mjesto na kojem bi se svako dijete i svaka odrasla osoba (roditelji, zaposlenici, suradnici) trebala osjećati sigurno, prihvaćeno i zadovoljno, mjesto u kojem vladaju takvi socijalni uvjeti u kojima dijete može zdravo, sretno i slobodno razvijati sve svoje potencijale, a odrasla osoba svoje profesionalne i osobne kompetencije. Filozofija odgoja u dječjem vrtiću Potočnica utemeljena je na modelu inkluzivne pedagogije i transdisciplinarnom pristupu. Naime, smatramo kako u organizacijskom smislu pripadamo transformacijskom tipu vođenja onom u kojem se radi s ljudima, a ne na njima, i u kojem se moć upotrebljava zajedno s drugima, a ne nad drugima - u kojem zajedno stvaramo neku dobru, zdravu, kvalitetnu i veselu odgojno-obrazovnu priču. Poštujemo različitosti i njegujemo ih, pri čemu ne mislimo samo na djecu s teškoćama, koja predstavljaju široko područje našeg interesa i djelovanja, već i na svu drugu djecu u našem vrtiću, koja se međusobno razlikuju u svojim mogućnostima, sposobnostima, interesima i potrebama. Promičemo humanizam i toleranciju, što se očituje pluralizmom kultura, rodnih, rasnih, etničkih, vjerskih, nacionalnih razlika ili socijalnog statusa. Kada govorimo o inkluzivnoj pedagogiji, mislimo na pedagogiju jednakih mogućnosti, koja sve oblike različitosti, pa onda i teškoće i medicinske dijagnoze stavlja u drugi plan, ističući stav kako se svako dijete može promatrati kao dijete s posebnom potrebom, odnosno kao 45

46 ravnopravno. Usmjerena je na prednosti, a ne nedostatke drugih, a prihvaćanjem različitosti razvija se svijest o jedinstvenim individualnim karakteristikama i spoznaja o tome kako svaki pojedinac posjeduje vještine kojima je u stanju nadvladati svoje teškoće i postići uspjeh. U konačnici je različitost svakog čovjeka, svakog djeteta, ono što bi nas trebalo spajati, ono po čemu smo svi, zapravo, isti i ono zbog čega je ravnopravnost u institucionaliziranim oblicima odgoja i obrazovanja od najranije dobi jednostavno nužna. Naša nastojanja svoj sukus pronalaze u činjenici da svoj pristup djetetu i čovjeku gradimo promatrajući njegove individualne mogućnosti, njegove potencijale, i u tom smislu pokušavamo stvoriti uvjete jednakih šansi za svakog pojedinca u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Cilj nam je potaknuti na poštivanje ljudskih i dječjih prava sve one s kojima radimo i surađujemo. U svemu tome nam pomaže transdisciplinarni pristup, onaj u kojem svatko od nas sa svog profesionalnog stajališta donosi mišljenje o određenom promatranom odgojnoobrazovnom fenomenu. Osim profesionalnog područja ispred kojeg istupamo, ne možemo zanemariti i naše mentalne modele, sklop uvjerenja i vrijednosti svakog čovjeka, našu tzv. implicitnu pedagogiju. Mnoštvo tih implicitnih pedagogija/mentalnih modela kroji dinamiku našeg svakodnevnog rada i u ukupnoj perspektivi čini kulturu naše ustanove. Transdisciplinarni pristup koji promičemo i njegujemo naglašava komunikaciju, interakciju i suradničke odnose među članovima tima, s ciljem jačanja tima i maksimalnog razvoja potencijala djeteta. Karakterizira ga demokratsko, konsenzualno donošenje odluka, jednaka prava i uvažavanje svih sudionika, pri čemu se odlučivanje temelji na snazi argumenata, a ne na snazi položaja. Rezultat je ozračje povjerenja, povezanosti, međusobnog poštovanja i prihvaćanja svih stručnih djelatnika vrtića, što se direktno odražava na odnos prema djeci (roditeljima, suradnicima), a potom i među djecom. Možemo reći kako stremljenja dječjeg vrtića Potočnica i naše cjelokupno djelovanje u pogledu konstantnog unapređivanja kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja idu u korak sa suvremenim pedagoškim izazovima, što nas čini veoma sretnima i ponosnima, ali treba istaknuti i činjenicu kako ta velika odgovornost zahtijeva poseban trud i energiju, kao i stalni osobni angažman i ulaganje svih naših djelatnika u stjecanje novih znanja i vještina. Analogno tome, smatramo kako je promicanje ideje inkluzivne pedagogije i transdisciplinarnosti nužno, a moguće ga je postići stvaranjem odgovarajućeg kontekstualnog okruženja koje pozitivno djeluje na napredak sve djece rane i predškolske dobi (kako u pogledu senzomotoričkog razvoja, socijalno-emocionalnog razvoja i razvoja ličnosti, tako i u pogledu 46

47 kognitivnog razvoja te razvoja jezika, govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva) i omogućuje da se svatko razvija u skladu sa svojim vlastitim tempom. Poseban naglasak je i na najautentičnijoj dječjoj aktivnosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju uopće, a to je dječja igra, pa je nužno reći i nekoliko riječi o pedagogiji dječje igre i važnosti koju ona ima u filozofiji odgoja Potočnice 9. Dječja se igra u predškolskom institucijskom kontekstu svojom kvalitetom razlikuje od igara u drugim okruženjima što se pripisuje očekivanjima profesionalaca s obzirom na njezin razvojni potencijal. U igri dijete reprezentira svoje iskustvo i ona je izuzetno osjetljiva na kontekstualne odlike u kojem nastaje i razvija se. Odnos profesionalaca prema igri proizlazi iz općih i specifičnih obilježja odgojno-obrazovne prakse. U šira obilježja ulazi kultura konkretne ustanove s različito izraženim senzibilitetom za dječju igru, obilježja prostornog i materijalnog konteksta, kurikulum i očekivanja odgajatelja u odnosu na kompetencije djece. Vremenska, materijalna i prostorna struktura ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje može biti značajna barijera u pojavi i razvoju igre, ali i značajna podrška njezine pojavnosti. Materijalno i prostorno područje dječjih aktivnosti svojom organizacijom i strukturom šalju mnogo različitih poruka koje implicitno odražavaju dominantnu percepciju odraslih o djetetu. S obzirom na opće odrednice našeg kurikuluma možemo sa sigurnošću reći kako se u našem vrtiću igra smatra aktivnošću esencijalnom za cjelokupan razvoj i učenje djeteta (Wood & Attfield, 2005.), ona je medij za učenje, usmjeren na razvoj i postizanje učinkovitosti. Pedagogija dječje igre polazi od kurikuluma koji se temelji na stvaranju optimalnih materijalnih i socijalnih uvjeta u kojima djeca mogu biti slobodna istraživati, rješavati probleme u kompleksnim situacijama i stvarati svoje scenarije (Curtis i Carter, 2008.) Najvažnija karakteristika i univerzalno obilježje djeteta jest igra, što je usko vezano uz fenomen djetinjstva i djeteta uopće, neovisno o društvu ili kulturi kojoj dijete pripada. Ono što igru odvaja od svih ostalih dječjih aktivnosti jest sloboda (inicirana je od strane djeteta) i mogućnost imaginacije. Prema definiciji autorica Šagud i Petrović-Sočo (2013., str.280.) igra je centralna i autentična aktivnost koja obilježava djetinjstvo, u kojoj su holistički integrirana znanja, sposobnosti, iskustva, vještine i određene vrijednosti. Igra je, dakle, osnovna aktivnost djeteta 9 Iz znanstveno-stručnog članka publikacije Društava Naša djeca sa znanstveno-stručnog skupa održanog u Splitu 24. & 25. rujna Dijete, igra, stvaralaštvo Čuljak Dunja (stručni suradnik pedagog DV Potočnica): Značaj kontekstualnih uvjeta za dječju igru 47

48 putem koje se ono razvija na primjeren i cjelovit način. U simboličkoj igri, u kojoj dijete reprezentira svoja iskustva iz realnog života, odgojitelj bi trebao imati sljedeće uloge: pripremanje prostorno-materijalnog okruženja za scenarij igre, sudjelovanje, promatranje, dokumentiranje, poticanje i posredništvo. S obzirom na činjenicu da raznovrsnost u izboru odgovarajućih materijala u kombinaciji s njihovom prikladnom prostornom organizacijom stimulira i raspiruje djetetove intelektualne vještine i znatiželju, prostorno-materijalno okruženje nužno doprinosi profiliranju i uobličavanju dječje simboličke igre. Kvaliteta igre neosporno je uvjetovana i ulogom odgajatelja u cjelovitosti odgojno-obrazovne prakse, zbog čega se javlja nužnost refleksivne prirode te prakse, jer prava se teorija generira direktno iz prakse, ona slijedi istraživanje, a sastavni su joj dio samorefleksije i zajedničke refleksije akcija koje poduzimaju sami praktičari. Dominantna rasprava o igri ograničena je svojim odrazom kroz prizmu razvojne perspektive i socijalne prakse koja se javlja unutar kulture određene ustanove, odnosno, konkretno, unutar naše ustanove. Svakodnevni realni kontekst naše ustanove uređen je tako da omogućuje slobodno izražavanje i ekspresiju dječjih iskustava, kao i izgrađivanje socijalnih kapaciteta koji će omogućiti bolju participaciju u različitim socijalnim grupama. Jer igra se ne zbiva u vakuumu, već u multikontekstualnim uvjetima koji određuju razinu njezine kompleksnosti i njezinih razvojnih potencijala, zbog čega je igru nemoguće promatrati odvojeno od konteksta. Rad s odgojiteljima s ciljem postizanja autonomije Kontinuirana individualizirana suradnja & Timska planiranja kao oblik stručnog usavršavanja U ovom vremenu produbljene globalne gospodarske krize i nedostatka šire perspektive, kao i općih materijalnih uvjeta, ograničeno je djelovanje u okviru razvoja pedagogijske prakse u predškolskim ustanovama, što izravno utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada u cjelini te otežava razvoj profesionalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika, suradnju i razmjenu znanja i iskustava, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Unaprjeđivanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada prvenstveno podrazumijeva razvoj ljudskih potencijala, odnosno razvoj profesionalnih kompetencija djelatnika putem različitih modela stručnog usavršavanja koji bi potaknuli na dodatan razvoj njihovih znanja i vještina, stjecanje 48

49 novih iskustava, još veću učinkovitost, kreativnost i inovativnost, produbljivanje suradničkih i partnerskih odnosa, primjenu istraživačkog, odnosno analitičkog pristupa u radu i promicanje ideja inkluzivne pedagogije, kao i širenja svijesti o važnosti profesionalnog razvoja i senzibilizacije društva u cjelini na suvremene izazove predškolske odgojno-obrazovne prakse. Obrazovanje i stručno usavršavanje odgajatelja i stručnih suradnika u funkciji je ostvarivanja cilja i bitnih zadataka odgojno obrazovnog rada, a timskim pristupom u radu, nastoje se razvijati refleksivne i istraživačke kompetencije, što doprinosi jačanju općih profesionalnih, ali i osobnih kompetencija i izgradnji profesionalne autonomije. Krajnji je cilj obrazovanja pomoći svakom djetetu, svakoj osobi da razvija i njeguje svoj vlastiti potencijal kako bi postala cjelovito ljudsko biće, a preduvjet je shvaćanje važnosti metakognitivnog učenja ( učiti kako se uči ). Svakog bi pojedinca trebalo osposobiti za permanentno učenje i usavršavanje, jer to je jedini način razumijevanja složenosti i dinamičnosti globalnih društvenih kretanja. Uključivanjem u različite oblike stručnih usavršavanja prema osobnim afinitetima i interesima odgajatelja i stručnih suradnika izravno se djeluje na osvještavanje implicitnih pedagogija svakog pojedinca, što snažno utječe na istraživanje i mijenjanje osobne prakse i ima važne implikacije na razvoj kulture ustanove i odgojno-obrazovnog procesa i rada u cjelini. Osim različitih oblika kontinuiranog profesionalnog učenja i razvoja, koji prate suvremena saznanje i dostignuća teorije i prakse na nacionalnoj i svjetskoj razini, kroz stručne skupove i usavršavanja u organizaciji AZOO-a, MZO-a, GUOKS-a i drugih nadležnih institucija i tijela koja se bave odgojno-obrazovnom znanošću odnosno njezinom teorijom i praktičnom primjenom iste, naglasak u našem vrtiću stavljen je još i na na projektno planiranje i interna akcijska istraživanja pomoću kojih se konstantno propituje, istražuje i mijenja postojeća praksa vrtića - zajednice koja uči, a razmjenom znanja i iskustava postiže se zajedničko refleksivno učenje i razvoj. Refleksivni pristup usmjeren na istraživanje osobne prakse pojedinca ne otvara samo mogućnost za individualni razvoj, već i niz mogućnosti za razvoj kvalitetnijih suradničkih odnosa i to ne samo u okviru jedne ustanove nego i šire, stvaranjem mreže suradničkih vrtića profesionalnih zajednica koje uče razmjenom vlastitih primjera dobre prakse. Preduvjet učinkovite organizacije vrtića jest otvorena i dinamična, fleksibilna priroda, koja u proces promjena uključuje sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa. Promjene s ciljem postizanja više razine kvalitete, dokazano je u nizu istraživanja odgojno-obrazovne teorije i prakse, ne mogu se obavljati izdaleka/ izvana/ odozgo, već moraju dolaziti iz ustanove i 49

50 uključivati ljude koji će ih svakodnevno implementirati u praksi na razini svoje skupine odnosno svoje ustanove, a postupno i šire. Analogno tome, organizacija Timskih planiranja jedna je od temeljnih pedagoških zadaća u kontekstu jedne odgojno obrazovne pedagoške ustanove. Rad pedagoga uključuje planiranje i realizaciju istih s ciljem podizanja kvalitete općeg odgojno obrazovnog djelovanja, kako u odnosu na djecu, tako i na sve druge sudionike odgojno obrazovnog procesa. Jedan od načina da se spomenuti cilj postigne jest podizanje razine kvalitete kompetencija odgojitelja kao refleksivnog praktičara, koji promišljajući vlastitu odgojno obrazovnu praksu kreira nove standarde djelovanja u kontekstu ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i jača svoju profesionalnu autonomiju. Tome prethodi definiranje uloge odgojitelja u odnosu na: Dijete Skupinu, Roditelja, staratelja Suradnja i/ili partnerstvo, Su/stručnjake i suradnike unutar ustanove (odgojitelji, osobni pomoćnici, ravnatelj, zdravstveni voditelj, stručno-razvojna služba koju čine pedagog, psiholog, rehabilitator i dva logopeda, ostali djelatnici), Vanjske suradnike i nadležne institucije, Kontekstualne uvjete, Procese dokumentiranja i Stručno usavršavanje. Sukladno navedenome, u suradnji s odgojiteljima potrebno je intenzivirati procese proučavanja zakonskih odrednica, stručne literature i terminologije, kao i stručno-znanstvenih dosega odgojno-obrazovne teorije i prakse, ne bi li se u konačnici podigla razina kvalitete našeg svakodnevnog rada s djecom. Rad u sklopu Timskih planiranja s odgojiteljima strukturira se tematski, vezano uz najnovija dostignuća odgojno obrazovne teorije i prakse, i to na sljedeći način: Predavanjima i radionicama Informiranjem odgojitelja i prezentacijom novih dokumenata (internih i onih na nivou Grada, Republike), pravilnika, zakona i izmjena zakona, stručnih i znanstvenih publikacija Uvidom u stručno-znanstvenu periodiku, članke, časopise, glasila Dogovaranjem odgovarajućih oblika stručnog usavršavanja unutar i izvan ustanove Motiviranjem odgojitelja na samostalne prezentacije dostignuća odnosno dobrih primjera vlastite prakse (Izrada radnog plana individualnih prezentacija odgojitelja u suradnji s pedagogom; Odabir i razrada tematskog područja i ideja prezentacije; Realizacija individualnih prezentacija; Razrada metoda evaluacije i samoevaluacije) 50

51 Poticanjem na razvojnu refleksivnu praksu i akcijsko istraživanje (Dječji vrtić organizacija koja uči) Projektima na nivou skupine i/ili ustanove Zajedničkim planiranjem i realizacijom aktivnosti s djecom, vidljivih u sklopu Tjednih planova i/ili rezimea pojedine vrtićke skupine, kao i Oglednih mapa skupine, dostupnih roditeljima i posjetiteljima u Kutićima za roditelje i izložbenim prostorima vrtića, odnosno oglasnim pločama i panoima vrtića Razradom različitih oblika dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa, na nivou subjekta (dijete, odgojitelj, roditelj), skupine i ustanove u cjelini - unapređivanje postupaka dokumentiranja i praćenja odnosno valorizacije i evaluacije odgojnoobrazovnog rada ustanove jedna je od temeljnih pedagoških zadaća u kontekstu te ustanove, pri čemu rad pedagoga uključuje planiranje i realizaciju takvih oblika dokumentiranja čiji je cilj podizanje kvalitete općeg odgojno obrazovnog djelovanja, kako u odnosu na djecu, tako i na sve druge sudionike odgojno obrazovnog procesa Razradom metoda vrednovanja - evaluacije i samoevaluacije kvalitete odgojnoobrazovnog rada Interesne skupine - restrukturiranja Interesnih skupina s ciljem povećanja motivacije za kreativno izražavanje i djelovanje, čime se nastoji podići razina kvalitete rada i ukupna efikasnost; intenziviranje međusobne suradnje različitih interesnih skupina i postizanje sinkronizacije u izvršavanju određenih projektnih zadaća vezanih uz obilježavanje značajnih datuma, organizaciju proslava, svečanosti i igara na nivou ustanove; potreba za boljom koordinacijom, te intenzivnijom kolaboracijom i kooperacijom pojedinih interesnih skupina Na sastancima timskog planiranja ali i redovitim praćenjem procesa redovito analiziramo odgojno obrazovnu praksu, vršimo refleksiju na realizirane aktivnosti i planiramo slijedeće korake. Svaki tjedan odgojitelji će ukratko prezentirati aktivnosti proteklog tjedna, kao i aktivnosti čija se provedba planira idućeg tjedna. Pritom je nužna primjena različitih oblika dokumentiranja, s posebnim naglaskom na snimanju odgojno-obrazovnog procesa odnosno pojedinih aktivnosti, što će poslužiti za detaljnije analize osobnog i profesionalnog rada i određivanje smjernica za daljnje djelovanje. Uz to, unaprijedit će se metode evaluacije i samoevaluacije individualnih prezentacija svakodnevnog odgojno-obrazovnog rada, odnosno 51

52 mogućnost refleksija i samorefleksija o svom i tuđem osobnom i profesionalnom radu i napretku, a kvalitetan pedagoški kritički osvrt dovest će do bolje sistematizacije ideja i kvalitetnije sinteze zaključaka o onome što zaista predstavlja primjere dobre i kvalitetne pedagoške prakse. Osim toga, nužno je i zajedničko planiranje tema i projekata na nivou pojedine vrtićke cjeline, ali i na nivou vrtića uopće, sukladno kalendaru važnih događanja. Cilj je usmjeren na dodatno obogaćivanje neposrednog rada s djecom, što je detaljno opisano na početku ovog dijela. Nositelj programa: stručni suradnik pedagog Dunja Čuljak Suradnici: svi drugi članovi stručnoga tima Ciljana skupina: neposredno odgajatelji svih skupina dječjeg vrtića Potočnica, posredno djeca i roditelji dječjeg vrtića Vrijeme provođenja: jednom tjedno tijekom čitave pedagoške godine Instrumenti praćenja i valorizacije: zapisnici i kritički osvrti pedagoga i odgojitelja, valorizacijske i evaluacijske liste, ankete, upitnici, analize tijekom timskih planiranja, pismene razrade ideja i tematskih jedinica, planiranje aktivnosti i sinteze dosadašnjih postignuća, zapisi odgojitelja, foto i video dokumentacija, pedagoška dokumentacija, dnevni/tjedni/tromjesečni planovi, Kutić za roditelje, Ogledne mape skupina, Osobni portfolio odgojitelja, izložbeni prostori i panoi vrtića, godišnji izvještaji, predstave i mini produkcije 4. UNAPRJEĐENJE MATERIJALNOG KONTEKSTA I INKLUZIVNE SREDINE U SKUPINAMA RANE DOBI Život u vrtiću čini velik dio vremena svakog djeteta, pa tako i djeteta s teškoćama. Dijete provodi dan u skupini s drugom djecom i odgajateljima, a treba pomoć i poticaj u aktivnostima. Zbog toga je neophodno imati potporu osobnog pomoćnika i znanja o upotrebi PK i AT. Ovim programom želimo omogućiti kvalitetno zadovoljavanje specifičnih potreba djece, omogućiti im produbljivanje interesa te osigurati uvjete za samostalne aktivnosti kojima bi kod djeteta podržali i unaprijedili različita područja razvoja. Stimulacija senzorne integracije ima holistički pristup jer uključuje čitavo tijelo,sva osjetila i čitav mozak. Neka djeca su previše osjetljiva na podražaje,neka premalo. Jedni i drugi se zbog 52

53 toga osjećaju dezorganizirano i nestabilno. Upravo je stoga težište na stimulaciji svih osjetila,jer se time pospješuje bolja tolerancija osjetljivosti na podražaje, a time i bolja organizacija mozga,što pomaže djeci da postanu uspješniji u percepciji,ponašanju i učenju.(n.peske,2007) Osnovna zadaća stimulacije senzornog sustava je omogućiti djeci svakodnevni boravak u bogato opremljenom okruženju. Na taj način omogućavamo djeci spontano planiranje i organiziranje svojih aktivnosti, koje doprinose ravnoteži između podražaja i dobivenih reakcija tj. odgovara na podražaje, koje čine ravnotežu u mozgu. Dječji mozak ima potrebu za senzornim unosom svaki dan, tzv.hranom za mozak.(n.peske,2007) Kako bi djeci omogućili da od najranije dobi kroz igru uče i razvijaju svoje senzomotoričke vještine,u vrtiću Potočnica u skupinama rane dobi provodit ćemo projekt: Senzomotorna integracija.cilj nam je omogućiti djeci okruženje obogaćeno aktivnostima i sredstvima, koja kroz svakodnevnu igru potiču razvoj senzomotornih vještina. Realizacija zadatka u odnosu na djecu: 1) Senzorna integracija Kroz pedagošku godinu bavit ćemo se izradom sredstava koji potiču senzomotorni razvoj djece. Bogato okruženje senzornim sredstvima zadovoljava sve djetetove potrebe za pravilnim razvojem senzorne stimulacije, stoga je takav oblik ponude materijala i sredstava neobično važan u svakodnevnom životu djeteta. Ponuđeni materijali bit će u funkciji realizacije sljedećih aktivnosti: - Aktivnostima kroz glazbu u cilju stimulacije osjetila sluha (izradom puhačkih instrumenata, izradom zvečki) - Motoričkim aktivnostima u cilju stimulacije vestibularnog i proprioceptivnog sustava (izradom taktilnih staza za hodanje (platnene vrećice ispunjene zrnjem, kamenčićima, pijeskom, piljevinom, spužvom), izrada lopti (jež-lopte, krpenjače), puhanje balona ( raznih boja i težine - napunjenih vodom,brašnom) - Stimulacijom osjetila njuha i okusa izradom mirisnih karti 53

54 - Stimulacijom vidne percepcije- obogaćivanje prostora vizualnim stimulansima i raznim bojama,stvaranjem raznih kontrasta i svjetlosnih efekata( igre svjetiljkom u zamračenom prostoru - Stimulacijom taktilnog sustava ponudom sredstava raznih tekstura (glatkih, hrapavih, mekanih, tvrdih), veličina, oblika, težine, različite konzistencije. - Uključivanje u svakodnevni rad igre vodom, pijeskom, pjenom, plutenim i plastičnim čepovima, glinom, plastelinom, kamenčićima, spužvom, špagom. - Upoznavanje raznih materijala od drva, stakla, plastike, papira (glatkog, brusnog), pluta, špage, metala, gume itd. Navedene aktivnosti provodit će se u svim skupinama djece ranog razvoja u našem vrtiću. 2) Potpomognuta komunikacija Aktivnosti i sadržaji uvjetovani su odgojno obrazovnim zadaćama, pa ih s tim u skladu i primjenjujemo, a aktivnosti dijelimo na: Životno praktične i radne Raznovrsne igre Umjetničko promatranje, slušanje i interpretiranje umjetničkih djela za djecu Istraživanje i stvaranje Istraživačko spoznajne aktivnosti Specifične aktivnosti s kretanjem Posjete i svečanosti Planiranje sadržaja Programa inkluzije temeljit će se na pažljivom promatranju interesa, ali i poznavanju potreba djeteta s teškoćama i ostale djece, a u svrhu stjecanja potrebnih kompetencija te ostvarenju osobne, emocionalne, obrazovne i socijalne dobrobiti. U svakodnevnim aktivnostima provodit će se metode potpomognute komunikacije, koja podrazumijeva korištenje slika, komunikacijskih ploča, komunikatora, tableta,u svrhu poticanja komunikacije. 54

55 Provoditi će se i radionice s djecom u skupinama V3 i V7 s ciljem poticanja komunikacije među djecom u odgojnoj skupini. Na timskim sastancima pripremiti će se aktivnosti i materijali, u skladu s planom i programom skupine i trenutnim interesima djece. Sve aktivnosti provodit će se uz pristanak i dogovor s roditeljima. Realizacija zadatka u odnosu na odgojitelje i osobne pomoćnike: 1) Senzorna integracija Zadaci će biti realizirani tijekom godine putem edukacije odgojitelja o važnosti poticanja senzornog razvoja kod djece rane dobi, koja će obuhvaćati i izradu senzornih sredstava i materijala koja će se koristiti u svakodnevnom radu. Radionice će se odvijati jedanput mjesečno kroz pedagošku godinu, u okviru timskih planiranja,na kojima će prisustvovati odgojitelji skupina djece ranog razvoja.. 2) Potpomognuta komunikacija Odgojitelji, osobni pomoćnici djece s teškoćama i logopedinja će se sastajati 1x mjesečno kako bi dogovorili aktivnosti i pripremili materijale za rad s djecom. Pri tome će se voditi planom i programom ustanove i trenutnim interesima djece. Realizacija zadatka u odnosu na roditelje: 1) Senzorna integracija Roditelji će biti informirani o navedenom projektu provođenja Senzorne integracije u skupinama djece ranog razvoja,putem roditeljskih sastanaka,informativnih razgovora,prezentacijama foto plakata,te senzornih mapa. Roditelji će također biti pozvani na sudjelovanje u okviru Integracijskog dana,na kojem će se održati radionice, zajedničke igre i druženje sve djece i roditelja u vrtiću. 55

56 2) Potpomognuta komunikacija Odgojiteljice i članovi stručno-razvojne službe organizirati će održavanje Integracijskog dana u našem dječjem vrtiću koji će se vezati uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Održati će se radionice, zajedničke igre i druženje sve djece i roditelja u vrtiću. Roditelji će doprinijeti obogaćivanju prostora svojim idejama, sugestijama ili ustupanjem već izrađenih materijala koje koriste kod kuće s djecom. Nositelji programa: defektologinja Danijela Gros Popović, logopedinja Irena Mlinarić i odgojiteljica Dea Božić Suradnici: odgojiteljice, osobni pomoćnici Ciljana skupina: djeca redovitog razvoja i djeca s teškoćama u skupinama rane dobi, roditelji, osobni pomoćnici Vrijeme provođenja: tijekom pedagoške godine Instrumenti praćenja i vrednovanja: evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te međusobne konzultacije. 5. UNAPREĐIVANJE RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA Djeca s posebnim potrebama su skupina koja traži posebnu podršku i poticaj kako bi im uz univerzalne potrebe svojstvene svoj djeci bile zadovoljene i specifične potrebe. Da bi stvorili tkz. inkluzivno okruženje potrebna su specifična znanja i vještine, prilagođeno materijalno okruženje, poticajna okolina i senzibilizirana zajednica. Niz godina radimo na pojedinim aspektima podrške djeci s posebnim potrebama, posebno s teškoćama. Ove ćemo se godine više usmjeriti na podršku potencijalno darovitoj djeci, te implementirajući metode senzorne integracije i potpomognute komunikacije u svakodnevni rad u redovitim odgojnim skupinama stvarati inkluzivnu okolinu i time pružiti dodatnu podršku i poticaje i djeci s posebnim potrebama. 56

57 Realizacija zadatka u odnosu na djecu: 1) Poticanje potencijalno darovite djece Zadatak ćemo realizirati kroz niz radionica čiji je cilj zadovoljiti individualne i specifične interese, sklonosti i sposobnosti potencijalno darovite djece. U realizaciji ovog zadatka ćemo se rukovoditi sljedećim načelima (Karnes, Shwedel i Williams, prema Cvetković-Lay, 2008) a) uvažavati specifične dječje interese, omogućiti im da ih zadovoljavaju i produbljuju b) omogućiti djetetu da uči ono što ga zanima c) omogućiti djetetu učiti na način koji mu najviše odgovara d) organizirati za dijete složenije aktivnosti, zahtjevnije u pogledu primjene apstraktnog mišljenja i viših razina misaonih procesa e) postavljati viša očekivanja u pogledu neovisnosti i ustrajnosti u radu na postavljenim zadacima f) osigurati korištenje što raznolikijeg materijala u radu (aktivnostima i igrama) g) osigurati više vremena za rad h) poticati tumačenje osobnoga i tuđeg ponašanja i osjećaja i) stvarati prigode za razvijanje i izražavanje sposobnosti vođenja j) poticati i ohrabrivati kreativno i produktivno mišljenje. Dio ovog zadatka će se realizirati kroz Projekt poticanja potencijalno darovite djece skupina V11 i V12 (Program je u prilogu), a dio u okviru redovitog rada skupina obogaćenih ranim učenjem engleskog jezika, skupinama obogaćenih dramskim metodama i sadržajima rada, te u okviru dvojezičnog mađarsko hrvatskog programa. Obzirom da planiramo radionički tip edukacije odgajatelja naglaskom na razmjeni ideja i iskustava o realizaciji aktivnosti i korištenju novonabavljene didaktike, vjerujemo da će to biti poticaj za obogaćivanjem programa u svim vrtićkim skupinama. 2) Senzorna integracija Zadatak ćemo realizirati kroz niz radionica edukacije odgojitelja čji je cilj poticati uobičajene razvojne interese djece rane dobi,te razviti njihove senzomotorne vještine: a) Aktivnostima kroz glazbu u cilju stimulacije osjetila sluha b) Motoričkim aktivnostima u cilju stimulacije vestibularnog i proprioceptivnog sustava 57

58 c) Stimulacijom osjetila njuha i okusa upoznavanjem i imenovanjem mirisa i okusa iz svakodnevnog života d) Stimulacijom vidne percepcije- obogaćivanje prostora vizualnim e) Stimulacijom taktilnog sustava ponudom sredstava raznih tekstura Zadaci će biti realizirani kroz pedagošku godinu,putem radioničkog tipa edukacija odgojitelja pripadajućih skupina djece rane dobi. 3) Potpomognuta komunikacija U sklopu programa unaprjeđivanja materijalnih uvjeta u skupinama s redovitim programom, djeca će biti okružena posebno izrađenim materijalima za poticanje komunikacije. Ti materijali, iako izrađeni za djecu s teškoćama u komunikaciji, korisni su i svoj ostaloj djeci koja su još u fazi razvoja jezika i govora. Djeca u najranijoj dobi mogu koristiti slikovne materijale poput vizualnih rasporeda ili komunikacijskih ploča i time brže usvajati jezik i govor što im pomaže u njihovom istraživanju svijeta i komuniciranju s drugima. Realizacija zadatka u odnosu na odgojitelje i osobne pomoćnike : 1) Poticanje potencijalno darovite djece Zadatak ćemo realizirati kroz Program interne edukacije odgajatelja za rad s potencijalno darovitom djecom (program je u prilogu), koji je namijenjen odgojiteljima svih vrtićkih skupina, a realizirati će se u okviru timskih planiranja. 2) Senzorna integracija Zadatak će se realizirati kroz Program interne edukacije odgojitelja skupina rane dobi (program Senzorna integracija je u prilogu),a realizirat će se radionicama u okviru Timskog planiranja. Program podrške osobnim pomoćnicima odvijat će se putem Sastanaka podrške osobnim pomoćnicima u radu s djecom s teškoćama. Radionice će se održavati 1x mjesečno. 3) Potpomognuta komunikacija Organizirati će se radionicama podrške osobnim pomoćnicima u radu s djecom s teškoćama kako bi im se olakšao rad i povećale kompetencije. Radionice će se održavati 1x mjesečno. 58

59 Realizacija zadatka u odnosu na roditelje: 1) Poticanje potencijalno darovite djece Zadatak ćemo realizirati kroz različite oblike informiranja, educiranja, savjetovanja i podrške roditelja potencijalno darovite djece. 2) Senzorna integracija Zadatak ćemo realizirati putem različitih oblika informiranja roditelja-putem roditeljskih sastanaka,informativnih razgovora,prezentacijom dokumentiranog materijala preko fotografija,plakata senzornih mapa. Program podrške roditeljima djece s teškoćama odvijat će se putem Sastanaka timske podrške roditeljima djece s teškoćama,(dva puta godišnje) te Programom podrške za roditelje djece s teškoćama Rastimo zajedno plus,kroz jedanaest radionica. 3) Potpomognuta komunikacija S roditeljima sve djece s teškoćama u vrtiću voditi će se individualni razgovori i savjetovanja (odgojiteljice i logopedinja), te sastanci timske podrške u kojima sudjeluju i ostali članovi stručno-razvojne službe (rehabilitator, psiholog). Nositelji programa: psihologinja Tamara Hubeny-Lučev, defektologinja Danijela Gros Popović, logopedinja Irena Mlinarić i logopedinja Iva Ivanković, odgojiteljice-suzana Gojsević, Romana Bukovac Suradnici: odgojiteljice, osobni pomoćnici Ciljana skupina: djeca s posebnim potrebama, roditelji, osobni pomoćnici Vrijeme provođenja: tijekom pedagoške godine Instrumenti praćenja i vrednovanja: evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te međusobne konzultacije. 59

60 4. 2. PROGRAMI DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA Dječji vrtić Potočnica danas broji više verificiranih programa koji se, uz redovne, provode u vrtiću; program za djecu s teškoćama, prošireni program inkluzije djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine, dvojezični mađarsko-hrvatski program za djecu pripadnike mađarske narodne zajednice, program ranog učenja engleskog jezika u dvije skupine, te program dramskog vrtića, također u dvije skupine. program otvorenog vrtića u četiri skupine. Preostali programi su redoviti cjelodnevni vrtićki program u četiri skupine te jaslički program mlađih i starijih jasličkih skupina, njih osam. Kada je o vrtićkim skupinama riječ, sve skupine su heterogene, a raspon ovisi o programu pojedinih skupina i interesu roditelja. Dugogodišnje praktično iskustvo pokazalo je kako heterogene skupine pružaju znatno veći prostor za individualizirani pristup, a bliže su i prirodnim uvjetima odrastanja. Ono što karakterizira cjelokupan rad i sve programe dječjeg vrtića Potočnica jest činjenica kako su svi fenomeni ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u institucionalnom kontekstu promatrani kroz prizmu interesa djeteta i dobrobiti za dijete. Na makro planu, kontekstualni uvjeti sublimiraju implicitne pedagogije svih naših djelatnika, što u konačnici određuje kulturu naše ustanove, a direktno se odražava na mikro planu, odnosno prostornoj, sadržajnoj, socijalnoj otvorenosti, strukturi aktivnosti, planiranju sadržaja i komunikaciji s djecom i odraslima. Što se tiče prostornih i materijalnih uvjeta, treba reći kako je u svim programima, odnosno skupinama dječjeg vrtića Potočnica prisutna takva organizacija koja pokriva sva relevantna područja za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta. Sve skupine/ prostori otvoreni su za poticanje istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja kroz igru, usmjereni na razvoj kreativnosti, odnosno razvoj djetetovih stvaralačkih i izražajnih potencijala. Sve navedeno predstavlja platformu za postizanje emocionalne stabilnosti djeteta, stvaranje pozitivne i zdrave slike o sebi, razvoj samopouzdanja, kao i kvalitetnih socijalnih odnosa, njegovanje suradnje i tolerancije, te shvaćanje važnosti demokratičnih odnosa koji djetetu omogućuju da u procesu svog razvoja, odgoja i učenja su/djeluje aktivno i samostalno, te autonomno i odgovorno odlučuje, što ga čini ravnopravnim članom društvene zajednice. Svi redovni, posebni i kraći programi dječjeg vrtića Potočnica verificirani su od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i podržani od Agencije za odgoj i obrazovanje, kao i 60

61 Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport, a polaze od stvarnih potreba djeteta kao cjelovite dinamične osobnosti, koja se nalazi u stalnoj interakciji s fizičkim i društvenim okruženjem, što čini bitan faktor djetetova vlastitog razvoja. U funkcionalnom smislu cjelovitih programa, koji imaju za cilj poticanje i razvoj svih aktualnih i potencijalnih sposobnosti djeteta (tjelesnih, umnih, osjećajnih i društvenih), razvijamo i pojedinačne specijalizirane, komplementarne, interesne programe koji uz cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta, imaju za cilj posebno potaknuti razvoj pojedinih djetetovih sposobnosti REDOVITI PROGRAMI Redoviti program odgoja i obrazovanja odnosno šire njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji je prilagođen razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima provodi se u 8 mlađih i starijih jasličkih i 4 mješovite vrtićke skupina Dječjeg vrtića Potočnica. Obilježja programa: Ciljevi i zadaće redovitog programa usmjereni su na očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje cjelovitog razvoja svih funkcija i svih djetetovih aktualnih i potencijalnih sposobnosti i vještina (tjelesnih, intelektualnih, socio-emocionalnih i izražajnih), uz naglašenu komunikacijsku i interakcijsku komponentu. Program je namijenjen djeci ranog i predškolskog uzrasta, a odvija se kao: - cjelodnevni 10 satni program za djecu od 12 mjeseci do 3 godine - cjelodnevni 10 satni program za djecu od 2,5 godine do 4 godine - cjelodnevni 10 satni program za djecu od 3 godine do polaska u školu Programe provode suvremeno educirani i stručno kompetentni djelatnici: odgojitelji, treći odgojitelji, ravnatelj, zdravstveni voditelj i stručno-razvojna služba vrtića koju čine: pedagog, psiholog, rehabilitator i dva logopeda. Način ostvarivanja Programa usklađen je s potrebama roditelja po pitanju njihovih radnih i drugih obveza, a provođenje pedagoškog procesa s potrebama djeteta i skupinom djece. Redoviti program počinje s radom u 7:30 sati i traje do 16:30 sati. Za roditelje koji rade duže organiziran je boravak djeteta u dežurstvu, prijepodne od 6:00 do 7:30 sati, a poslijepodne od 16:30 do 18:30. 61

62 Što se tiče redovitog cjelodnevnog vrtićkog programa, potrebno je reći kako u ovom trenutku svaka skupina/ soba, osim što pokriva sva relevantna područja za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta posebno naglašava dva predmetna područja, glazbeno-scenski i tjelesni, likovni i prirodu, dramski i komunikaciju, unutar kojih su odgojitelji, pored svog formalnog obrazovanja i dodatno (neformalno, informalno o.) educirani i sukladno tome koriste svoje kompetencije i potencijale u svakodnevnom radu s djecom. Redoviti vrtić danas čine četiri dobno mješovite skupine, od kojih dvije po dvije međusobno usko surađuju po pitanjima vezanima uz pripremu za školu odnosno Program predškole, organizaciju dnevnog odmora, organizaciju provođenja tjelesnog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja, te po pitanju zajedničkih projektnih aktivnosti. Sukladno tome djeca dobivaju priliku koristiti prostor dviju skupina i na raspolaganju im unutar pojedinih projektnih zadaća umjesto dva, stoje četiri odgojitelja. Ne postoji pritom dobna podjela u svakodnevnom radu s djecom, osim u okviru kineziološke metodike, koja ima specifičnu organizacijsku strukturu, i dnevnog odmora, odnosno pripreme za školu, gdje su dobna ograničenja pedagoški i metodički opravdana. U projektnim aktivnostima sudjeluju zajedno obje skupine, bez unutarnjih podjela, a svaki projekt polazi isključivo od interesa djece, imajući u vidu njihove specifične potrebe, sposobnosti i mogućnosti i poštivanje njihovih prava (osiguravanje dobrobiti djeteta: osobna, emocionalna i tjelesna, socijalna i obrazovna i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija), a vodi se načelima cjelovitosti (holistički pristup), otvorenosti (prostorna, sadržajna, vremenska; otvorenost za kontinuirano učenje i unapređivanje prakse), fleksibilnosti (odgojno-obrazovnog procesa i odabira sadržaja i aktivnosti u vrtiću, organizacijska), partnerstva (institucija i obiteljski dom te šira društvena zajednica) i kontinuiteta u odgoju i obrazovanju djeteta. Broj djece upisane u redoviti program vrtića je približno 100, od čega desetero djece s teškoćama. Nositelji Programa su odgojitelji, njih osam, a suradnici ravnatelj, zdravstveni voditelj i stručnorazvojna služba dječjeg vrtića Potočnica. Realizacija Programa prati se uvidom u propisanu pedagošku dokumentaciju i uvidom u sve druge oblike dokumentiranja u jednoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, među kojima bilješke i zapisi, protokoli praćenja, liste praćenja, foto, audio i video dokumentacija, dječji radovi, predstave, nastupi i druga umjetnička i sportska ostvarenja, liste razvojnih ciljeva, zapažanja i osvrti djelatnika, roditelja i vanjskih suradnika i sl. 62

63 Vrednovanje se, osim unutarnjom kvalitativnom analizom (refleksije i samo/refleksije praktičara, modeli praćenja i samo/evaluacije praktičara i stručnjaka), vrši i različitim vrstama procjene od strane i praktičara i suradnika, ali i drugih djelatnika, kao i djece i njihovih roditelja, putem anketa, upitnika, evaluacijskih listi, skala procjene, a provode ih, ovisno o namjeni, odgojitelji, pedagog, ravnatelj, drugi članovi stručno-razvojne službe, vanjski suradnici - istraživači ili tijela nadzora/ supervizije pri GUOKS, MZO i AZOO POSEBNI PROGRAMI PROGRAM ZA DJECU MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE 10 Program za djecu mađarske nacionalne manjine utemeljen je godine i provodi se u jednoj dobno mješovitoj skupini. Program je pokrenut na inicijativu Demokratskog saveza Mađara u Hrvatskoj, uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Cjelodnevni vrtićki program na mađarskom jeziku namijenjen je prvenstveno djeci mađarske nacionalne manjine, ali i svoj ostaloj djeci koja žele u sklopu redovitog programa naučiti mađarski jezik i upoznati se s mađarskom kulturnom baštinom. Cilj programa je osiguravanje optimalnih uvjeta za podržavanje i očuvanje nacionalnog identiteta Mađara u Hrvatskoj, podrška obitelji u njegovanju nacionalnog identiteta, te stvaranje ozračja tolerancije prema nacionalnoj i svakoj drugoj različitosti. Skupina radi po specifičnom planu i programu rada koji uvažava potrebe predškolske djece mađarske nacionalne zajednice, upoznavanje s narodnim običajima, igrama, pjesmama, plesom i kulturnom baštinom, a ujedno ih povezuje s odgojno obrazovnim sadržajima i događanjima u ostalim vrtićkim skupinama. Program odgoja i obrazovanja u mađarskoj skupini temelji se na suživotu, suradnji, ravnopravnosti i različitosti. Ova načela pridonose ostvarivanju jednakih mogućnosti i pripreme za zajednički život u multikulturnom i demokratskom društvu. Pripremanje djece za svakodnevni susret s različitostima i za prirodno prihvaćanje. Pomoć i podršku programu daje velik broj javnih ustanova: Vijeće mađarske nacionalne manjine 10 Plan i program skupine (V1) detaljno opisan u 10. Poglavlju ovog dokumenta. 63

64 Grada Zagreba, Pedagoški forum Mađara u Hrvatskoj, Pedagoški savez Mađara u Hrvatskoj, Kulturno društvo Ady Endre, Veleposlanstvo Republike Mađarske. Nositelji programa su dva odgojitelja, izvorna govornika mađarskog jezika, Katalin Svaguša i Eszter Petković, a skupina trenutno broji 19 djece. U bliskoj budućnosti planira se osnivanje još jedne skupine programa za djecu mađarske nacionalne manjine, namijenjenog djeci jasličke dobi POSEBNI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA 11 Posebni program ranog učenja engleskog jezika u dječjem vrtiću Potočnica provodi se od godine. Provodi se u dvije dobno mješovite odgojno-obrazovne skupine kao redoviti odgojnoobrazovni program obogaćen sadržajima učenja engleskog jezika, za djecu od tri godine do polaska u školu. Naime, prema različitim znanstvenim istraživanjima iz područja lingvistike, optimalnom za početak učenja stranog jezika smatra se dob između 3 i 4 godine, kada se pretpostavlja da je dijete na adekvatan način već usvojilo vlastiti jezik. Svrha programa je da djeca u prirodnoj, neposrednoj, svakodnevnoj komunikaciji s odgajateljem na hrvatskom i engleskom jeziku razvijaju pozitivne stavove prema drugoj kulturi, tradiciji i jeziku i dobivaju kvalitetne temelje za kasnije učenje tog stranog jezika, stječući predispozicije i senzibilitet za usvajanje čistog i pravilnog izgovora glasova i melodije jezika. Cilj programa je stvarati adekvatne poticaje i okruženje za cjelokupan razvoj djeteta, s posebnim naglaskom na zadovoljavanje potreba djeteta za učenjem stranog jezika, odnosno intelektualnom razvoju i razvoju kreativnosti, jezika, govora i stvaralaštva. Različiti su modeli učenja u ovom programu, a posebno se ističe potreba za situacijskim učenjem, kao najprimjereniji model usvajanja stranog jezika u ranoj i predškolskoj dobi. Zadaće programa su sljedeće: 11 Plan i program pojedinačne skupine (V14& V15) detaljno opisan u 10. Poglavlju ovog dokumenta. 64

65 Senzibilizirati djecu rane i predškolske dobi za rano učenje stranog jezika Poticati i motivirati dijete na situacijsko učenje riječi, jezičnih i fonetskih formi engleskog jezika Poticati djetetovu samo/aktivnost i interes za postupnim slušanjem, razumijevanjem i usvajanjem engleskog vokabulara Ostvarivati uvjete za postupno razvijanje vještina samostalnog komuniciranja djece na engleskom jeziku Poticati djecu na razvijanje samopouzdanja i osjećaja uspješnosti kroz izražavanje na engleskom jeziku Sadržaji rada prilagođeni su djetetovim interesima, potrebama, specifičnim mogućnostima i sposobnostima, nastojeći maksimalno potaknuti razvoj djetetovih potencijala i stjecanje kompetencija iz svih područja, s posebnim naglaskom na usvajanju stranog jezika. Prostor u kojem se realizira program ranog učenja engleskog jezika opremljen je adekvatno, sukladno standardima za provođenje takvog programa. Djeca u prirodnoj, svakodnevnoj komunikaciju s odgajateljem (na hrvatskom i engleskom jeziku) uče pjesmice, brojalice, jednostavne rečenice, fraze i upute. Putem igre, priča, igrokaza i dramatizacija lako i spontano usvajaju osnovni rječnik, jezične strukture, ritam, intonaciju i izgovor, stječu sigurnost u izgovoru i razvijaju zanimanje za strani jezik, zemlju i kulturu. Način rada prilagođen je broju djece u skupini i njihovoj različitoj dobi. Te dvije skupine broje svaka po 25 djece. Nositelji programa su odgojitelji Mirena Einspiegel Bošnjak (odgojitelj savjetnik), Irena Cesarec, Olja Baričak i Petra Radić, koji su pored zvanja odgojitelja stekli i dodatno jezično obrazovanje POSEBNI PROGRAM DRAMSKOG VRTIĆA 12 Posebni program dramskog vrtića u sklopu redovitog programa u dječjem vrtiću Potočnica djeluje od godine, a nastao je u suradnji s dramskom pedagoginjom i redateljicom, Zvjezdanom Ladikom. 12 Plan i program pojedinačne skupine (V5& V13) detaljno opisan u 10. Poglavlju ovog dokumenta. 65

66 U početku je postojala jedna skupina dramskog programa, a zbog iznimno velikog interesa djece i roditelja i vrlo dugih listi čekanja, godine, kada su konačno stvoreni organizacijski, materijalni i drugi uvjeti otvorena je još jedna. Dramski odgoj objedinjuje sva područja djelatnosti i sve oblike izražavanja pa tako i djeluje na svim područjima razvoja. Ciljanim igrama i raznim dramskim vježbama radi na poticanju: sigurnosti, samopouzdanju, razvijanju mašte i stvaralaštva, poticanju govorne i izražajne vještine, razumijevanju međuljudskih odnosa i ponašanja i još mnogih drugih zadaća. Specifičnost dramskog odgoja je ta da samo jedna dramska vježba ili igra cjelovito obuhvaća više područja razvoja, kao što vođena improvizacija s određenom temom istovremeno potiče socio-emocionalni razvoj, tjelesni, spoznajni i razvoj komunikacije i stvaralaštva. Dramska pedagogija posebno je značajna za cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta jer sublimira sve poznate vidove umjetnosti, sve elemente scenskog i kreativnog izraza, a sada već dugo iskustvo dječjeg vrtića Potočnica govori da su dramski odgoj i sve njegove metode (dramske igre, situacijske vježbe, dramatizacije, dirigirane ili upravljane improvizacije, dramske, likovne, glazbene i plesne improvizacije, uporaba monološke i dijaloške forme, početci korskog recitala ), izvrsna platforma koja, osim za poticanje mašte, kreativnosti i samostalnosti, razvoja komunikacijskih vještina i oslobađanje pokreta, služi i za: razvijanje kvalitetnih emocionalnih i socijalnih odnosa, stvaranje zdrave slike o sebi, razvijanje i njegovanje samopouzdanja, sposobnosti kritičkog rasuđivanja, odlučnosti, ustrajnosti, dosljednosti, samokritičnosti, samokontrole i samodiscipliniranosti, odgovornosti prema sebi i društvu u kojem živimo, razvoj empatije, tolerancije, solidarnosti, humanosti, altruizma, etičnosti, radnog morala i, konačno, za promoviranje zajedništva kroz osjećaj prihvaćenosti i prihvaćanja, kroz njegovanje različitosti i poštivanje individualnih sloboda i načela jednakosti, osjećaja za suradnju i pomaganje, povjerenje i iskrenost, pravednost i poštenje, opraštanje i uvažavanje. Dugo iskustvo dječjeg vrtića Potočnica govori da su dramski odgoj i sva njegova sredstva, odnosno metode vrlo bliski djeci ranog i predškolskog uzrasta te nude bezbroj mogućnosti i potiču djecu, ali i odrasle, na istraživanje i otkrivanje. U dvije dramske skupine upisano je 50-ero djece, od čega četvero s teškoćama. Nositelji programa su odgojitelji Tihana Jazbec (odgojitelj savjetnik), Jasmina Ostojić, Lidija Ferin Lanz i Maja Milinković te Korina Klakučer, kao zamjena za dugotrajno bolovanje. Matični odgojitelji su uz svoje formalno zvanje dodatno posebno educirani u području dramskog odgoja. Prostor u 66

67 kojem se realizira program Dramskog vrtića namjenski je opremljen PROGRAM RADA SKUPINE ZA DJECU S TEŠKOĆAMA 13 Dječji vrtić Potočnica, jedan je od prvih koji od g. ostvaruje program za djecu s teškoćama. Program počiva na ideji da je svakom djetetu potrebno omogućiti optimalne uvjete, kako bi maksimalno zadovoljilo svoje interese i potrebe, te razvilo svoje potencijale i sposobnosti. Specifičnost našeg programa očituje se u pristupu djeci kojim se nastoji omogućiti odrastanje u minimalno ograničavajućoj okolini. Ove pedagoške godine u skupinu je uključeno 9-ero djece s motoričkim teškoćama. Nositelji programa u posebnoj skupini su rehabilitator dr. sc. Tomislav Ljutić i odgojitelj mentor Romana Bukovac. U svakodnevnom radu provodi se individualizirani edukacijskore/habilitacijski program stimulacije psihomotoričkog razvoja, njeguju se sve vrste likovnog, glazbenog te izražavanja kroz pokret kao i sve ostali segmenti odgojno obrazovnog rada i aktivnosti. Zbog specifičnih potreba djece u skupini je i pomoćni zdravstveni djelatnik, Gordana Vuković. Djeca su u okviru ovog programa uključena u logopedski tretman, a ukoliko za to posjeduju potrebnu dokumentaciju i u tretman fizioterapeuta, vanjskog suradnika vrtića, Jadranke Maglaić PROŠIRENI REDOVITI PROGRAM: INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U REDOVITE SKUPINE 14 Potočnica je u kontekstu predškolske odgojno-obrazovne djelatnosti prepoznata kao ustanova koja teži visokoj razini kvalitete rada s djecom, a osobito s djecom s teškoćama. Kako bi se toj djeci omogućilo sretno i bezbrižno djetinjstvo u društvu njihovih vršnjaka, nužno ih je uključiti u odgovarajuće programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što Potočnica svojim programima inkluzije i integracije djece s teškoćama uspješno čini još od godine, a od tada 13 Program detaljno opisan u posljednjem 10. poglavlju Godišnjeg plana i programa rada dječjeg vrtića Potočnica za pedagošku godinu 2017./ Program detaljno opisan u posljednjem 10. poglavlju Godišnjeg plana i programa rada dječjeg vrtića Potočnica za pedagošku godinu 2017./

68 do danas više od 160 djece pohađalo je taj program u našem vrtiću, i većina njih uspješno je nastavila svoje redovno školovanje. Program inkluzije djece s teškoćama u redovite skupine temelji se na suvremenoj koncepciji ranog i predškolskog odgoja, a u skladu je s godišnjim planom i programom vrtića. Zadaća ovog programa je utvrđivanje specifičnih potreba djece s teškoćama, te zadovoljavanje istih na način maksimalnog prožimanja i individualizacije sadržaja u skladu s potrebama svakog djeteta. Takvim programom uspostavljamo demokratske odnose, čiji je naglasak na poštivanju prava svakog djeteta, posebice onog sa specifičnim potrebama.na taj način omogućavamo i djeci s većim teškoćama da budu uključena u svakodnevnu igru i boravak sa svojim vršnjacima, ostvarujući tako jedan od temeljnih ciljeva ovog programa, a to je socijalna integracija. Uspostavom odgojno obrazovne integracije već u predškolskoj dobi stvaramo temeljne osnove za aktivnu i punopravnu participaciju osoba s invaliditetom u široj društvenoj zajednici. Na taj način od predškolske dobi nastojimo senzibilizirati okolinu za potrebe djece s posebnim potrebama, razvijamo međusobnu toleranciju, učimo poštivanju različitosti i stvaramo humane odnose za suživot s takvim osobama u društvu. Broj djece s teškoćama u programu inkluzije je približno 40. Djeca su uključena u redovite vrtićke i jasličke skupine, gdje će pratiti redoviti odgojno obrazovni program, uz individualizaciju programskih sadržaja prema potrebama svakog djeteta. Zbog specifičnih potreba te djece, svakodnevno će se tijekom pedagoške godine provoditi i rehabilitacijski sadržaji, koji su u skladu s individualnim potrebama djeteta, a provodit će ih rehabilitator, logoped i fizikalni terapeut. Kako bi programom inkluzije mogli zadovoljiti sve odgojnoobrazovne i specifične potrebe djece s teškoćama, u skupine će kao podrška za desetero djece biti uključeni treći odgojitelji kao osobni pomoćnici i dva njegovatelja OSTALI PROGRAMI: PROGRAM PREDŠKOLE INTEGRIRAN U REDOVNI 10 - SATNI PROGRAM U kolovozu dobili smo suglasnost na ustroj i provedbu obveznog Programa predškole. Kako roditelji nisu pokazali interes za uključivanje djece u posebnu skupinu predškole, Program će se realizirati u okviru već postojećih redovitih i posebnih programa. 68

69 DJECA ŠKOLSKI OBVEZNICI DJECA, ŠKOLSKI OBVEZNICI U REDOVITIM I POSEBNIM PROGRAMIMA DJEČJEG VRTIĆA BROJ SKUPI NA Ž BROJ DJECE M UKUPN O DJECA, OBVEZNICI PROGRAMA PREDŠKOLE INTEGRIRANA U REDOVITE I POSEBNE PROGRAME DJEČJEG VRTIĆA BROJ SKUPIN A BROJ DJECE Ž M UKUPN O DJECA, OBVEZNICI PROGRAMA PREDŠKOLE UKLJUČENA U SKUPINE PREDŠKOLE BROJ SKUPIN A Ž BROJ DJECE M UKUPNO UKUPNO Imamo 69 obveznika osnovne škole. Posebne potrebe ima 47djece, od kojih su 6 darovita a 12 s teškoćama. Najveći broj posebnih potreba se odnosi na potrebu za logopedskom terapijom. OD SVEUKUPNOG BROJA DJECE ŠKOLSKIH OBVEZNIKA IZDVOJENA DJECA S POSEBNIM POTREBAMA djeca s posebnim potrebama (bez darovitih) DJECA, ŠKOLSKI OBVEZNICI U REDOVITIM I POSEBNIM PROGRAMIMA DJEČJEG VRTIĆA BROJ SKUPI NA Ž BROJ DJECE M UKU PNO DJECA, OBVEZNICI PROGRAMA PREDŠKOLE INTEGRIRANA U REDOVITE I POSEBNE PROGRAME DJEČJEG VRTIĆA BROJ SKUPIN BROJ DJECE A UKUPN Ž M O DJECA, OBVEZNICI PROGRAMA PREDŠKOLE UKLJUČENA U SKUPINE PREDŠKOLE BROJ SKUPIN A BROJ DJECE Ž M UKUPN O daroviti UKUPN O S obzirom na velik broj djece s teškoćama koja su obuhvaćena Programompredškole, poseban će nam profesionalan izazov biti prilagoditi ga organizacijski, metodički i sadržajno njihovim individualnim mogućnostima i potrebama. Ove godine imamo 4 djece koji u vrtić dolaze samo u Predškolu. 69

70 Program predškole će se realizirati u 250 sati godišnje, odnosno 1,5 sati dnevno. U vrtiću će biti realizirano 224 sati a izvan vrtića 26. Realizacija Programa predškole: neposredan rad s djecom u okviru posebnih, redovnih programa i redovnih obogaćenih programa (prema Programu predškole) suradnja s roditeljima ( svakodnevno informiranje roditelja, redoviti roditeljski sastanci, radionica s temom Karakteristike psihofizički spremnog djeteta za školu, roditeljski sastanak Upisi u osnovnu školu, CAP predavanje za roditelje, ciljana savjetovanja roditelja procjena razvojnog statusa (razvojne liste, uvidi u radove djece, video zapise, konzultacije s odgojiteljima, roditeljima i članovima razvojne službe, psihološka i logopedska testiranja) suradnja s osnovnim školama (posjeta djece OŠ J. Klovića, suradnja s razvojnim službama osnovnih škola s područja Trešnjevke) S obzirom na dobno heterogene skupine, pripremu za školu koju realiziramo u odgojnim skupinama planiramo dopuniti ciljanim poticajima u vrijeme popodnevnog odmora. Akceptirajući Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičke spremnosti djece za školu(2011. god), po kojem procjenu zrelosti za školu obavljaju za to formirana posebnapovjerenstva pri osnovnim školama, a koja sve češće traže mišljenja vrtića, utvrditi ćemo razvojni status svakog djeteta obveznika škole. Razvojni status ćemo utvrditi početkom pedagoške godine, a u tu svrhu ćemo se koristiti zapažanjima odgojitelja ST i roditelja, razvojnim listama, uvidima u radove djece, video zapisima, te rezultatima psiholoških testova (test TSŠ, koji ćemo po potrebi dopunitibender- Santucci testom, LB-R-om, Reynell-om, Peabody-em, Koralje-m, Trog-om). Pri procijeni razvojnog statusa djece s komunikacijskim teškoćama, radi prilagodbe testiranja koristiti ćemo znakovni jezik i komunikacijske ploče - metode rada iz područja PK. 70

71 Kako ove godine imamo 12 djece kojoj je odgođeno kretanje u školu, od kojih je 9 s teškoćama, za njih planiramo napraviti IOOP-e, individualizirati rad u odgojnoj skupinii uključiti ih u individualne rehabilitacijske programe od strane defektologa i logopeda. Jednako tako u okviru IOOP-a za djecu s teškoćama planiramo posebne poticaje vezane uz pripremu za školu. Roditelji dvoje djece su tražili da se djeci, s obzirom na planirano prijevremeno kretanje u školu omogući pohađanje Predškole. U okviru roditeljskih sastanaka i radionica roditelji će biti upoznati s Programom predškole i Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičke spremnosti djece za školu. S obzirom da smo već prošle godine imali veliki broj zahtjeva od strane Povjerenstava škola za izdavanjem Mišljenja opsihofizičkom stanju djeteta pred upis u OŠ, vjerujemo da ćemo u cilju osiguravanja dobrobiti za dijete, odnosno prevencije školskog neuspjeha, ove godine surađivati još više i bolje. Nositelji programa: psihologinja Tamara Hubeny-Lučev, pedagoginja Dunja Čuljak Suradnici:Popović, logopedinja Irena Mlinarić i logopedinjaiva Ivankovićodgojiteljice, pedagoginja OŠ Julija Klovića Sandra Rajković, Služba za školsku i adolescentnu medicinu Zagreb Ciljana skupina:djeca obveznici škole i djeca koja prijevremeno kreću u školu Vrijeme provođenja: tijekom pedagoške godine Instrumenti praćenja i vrednovanja: evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških i logopedskih testiranja te refleksije i autorefleksije PROŠIRENI REDOVITI PROGRAM RADA S DAROVITOM DJECOM (dopunjen Projektom poticanja potencijalno darovite djece skupina V11 i V12 i Programom interne edukacije odgajatelja za rad s potencijalno darovitom djecom) Cilj i namjera cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava je zadovoljiti raznovrsne potrebe i interese djece i njihovih roditelja. 71

72 Vodeći računa o karakteristikama dobi, humanističko-razvojnoj koncepciji našeg predškolskog odgoja, te o materijalnim i organizacijskim mogućnostima, odlučili smo se na razvijanje programa integracije darovite djece u proširene redovite programe. Mišljenja smo da u takvim programima djeca dobivaju dovoljno poticaja za razvo talenata i potencijalne darovitosti, te da se, s obzirom da ostaju u vršnjačkim skupinama imaju priliku optimalno razvijati u ostalim područjima,posebnou smislu socijalnih i građanskih kompetencija. Istraživanja pokazuju da u populaciji ima 2-3% visoko darovite djece (IQ iznad 130), i 15-20% one s IQ višim od 110, a najbolje vrijeme za njihovu identifikaciju je između 3. i 9. godine. Darovita djeca često zbog disharmoničnosti razvojnog profila, te nekih karakteristika ličnosti, iskazuju specifične poteškoće u razvoju. Ponekad nije lako razlikovati ponašanja povezanih s ADHD-om od onih karakterističnih za darovitost, pa je jedan od ciljeva ovog programa edukacija u ovom području. Dijete može biti darovito u nekom od područja razvoja a imati teškoće u nekom drugom, što je poseban izazov za stručnjake koji s njima rade. Cilj našeg već niz godina provođenog Proširenog redovitog programa rada s potencijalno darovitom djecom je obuhvatiti što veći broj talentirane i/ili potencijalno darovite djece, educirati odgojitelje, i roditeljima pružiti podršku u često vrlo izazovnom roditeljstvu. Ove godine planiramo u okviru bitnih zadataka ustanove realizirati dva nova projekta (Projekt poticanja potencijalno darovite djece skupina V11 i V12 i Program interne edukacije odgajatelja za rad s potencijalno darovitom djecom*). Mišljenja smo da ćemo njihovim provođenjem identificirati veći broj potencijalno darovite i/ ili talentirane djece, te im pružiti bolju podršku i primjerenije poticaje. Nakon odlaska školaraca, u vrtiću je ostalo 16 potencijalno darovite djeca. Još je 3 identificirano na osnovu inicijalnog upitnika pri upisu u vrtić. Naše je iskustvo da tijekom godine obično identificiramo još 5-6 djece koja pokazuju specifične interese i posebna postignuća na nekom od područja razvoja. Nositelji programa: psihologinja Tamara Hubeny-Lučev i odgojiteljica Suzana Gojsević Suradnici: pedagoginja Dunja Čuljak Popović, odgojiteljice vrtićkih skupina Ciljana skupina: potencijalno darovita djeca 72

73 Vrijeme provođenja: tijekom pedagoške godine Instrumenti praćenja i vrednovanja: evaluacijske i razvojne liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, rezultati psiholoških testiranja te refleksije i autorefleksije PROGRAM VOLONTIRANJA U suradnji s Volonterskim centrom Zagreb realiziramo višegodišnji projekt Volontiraj u vrtiću pomozi nama, iskušaj sebe. S obzirom na veliki interes volontera, najčešće studenata društveno-humanističkih znanosti, te naša vrlo pozitivna iskustva vezana uz ovaj projekt i ove ćemo godine nastaviti s njegovom realizacijom. Boraveći u odgojnim skupinama volonteri u suradnji s odgojiteljima kroz igru i komunikaciju te pomažući u realizaciji raznovrsnih aktivnosti doprinose individualizaciji pristupa i kvaliteti odgojno-obrazovnog rada. Budući da je studentica preddiplomskog studija logopedije ERF- a pokazala interes za volontiranje u našem vrtiću, uspostavili smo suradnju s doc.dr. sc. Anom Leko Krhen, nositeljicom predmeta Volonterski rad. Nositelji programa: psiholog Tamara Hubeny-Lučev i logoped Iva Ivanković Ciljana skupina:volonteri Vrijeme provođenja:tijekom godine Instrumenti praćenja i vrednovanja:izvještaj za Volonterski centar Zagreb i ERF, bilješke, refleksije i autorefleksije Među ostalim programima su još i sljedeći programi koje nećemo detaljnije opisivati, a dostupni su u našem vrtiću: o PROGRAM STAŽIRANJA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA PRIPRAVNIKA 15 o PROGRAM ZIMOVANJA/LJETOVANJA o PROGRAM DJECA U PRIRODI GRADA MLADIH, GRANEŠINA 15 Vidi istoimeni dokument dječjeg vrtića Potočnica 73

74 SIGURNOSNO ZAŠTITNI I PREVENTIVNI PROGRAMI Cilj sigurnosno zaštitnih i preventivnih programa u dječjem vrtiću Potočnica jest zaštita sigurnosti i zdravlja djece poticanjem samozaštitnog ponašanja i svjesnog izbjegavanja rizika, te osnaživanje djeteta za sigurno i odgovorno ponašanje, razumijevanje vlastitih i tuđih mogućnosti, potreba i ograničenja, te poštivanje prava i individualnih sloboda. Sigurnost djece profesionalna je obveza svih zaposlenika i regulira se funkcionalnim mjerama sigurnosti, usklađenima sa zakonskom regulativom, kurikulumom vrtića i posebnostima programa, a rezultat bi trebao biti odgoj za siguran, zdrav i sretan život djece i odraslih u vrtiću i izvan njega. Timskom radom odgajatelja i stručnih suradnika nastoji se procijeniti postojeće stanje i utvrditi rizici s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću. Sukladno tome izrađuju mjere povećane sigurnosti i protokoli o postupanju u različitim potencijalno rizičnim situacijama za dijete i/ili kolektiv. Kroz odgojno obrazovne sadržaje i projekte dijete se osnažuje u odgovornom i samozaštitnom ponašanju (razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u smislu samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima, odgoj za zdrave stilove života i sl.) Osim toga, nužno je i informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću, utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika procesa i pružanje podrške i pomoći u jačanju roditeljskih kompetencija, kao i poticanja dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja (uključivanje roditelja u odgojno-obrazovne sadržaje, edukativni rad s roditeljima - tematske radionice i predavanja, individualni savjetodavni rad i sl.). Preduvjet za kvalitetno obavljanje aktivnosti vezanih uz sigurnosno-preventivne programe u dječjem vrtiću jest međusobno povezivanje svih relevantnih nositelja Programa u izradi plana i zadaća istog, objedinjavanje izrađenih protokola i osiguravanje dostupnosti zaposlenicima; kontinuirano praćenje primjene donesenih protokola, usklađivanje sa zakonskom regulativom, nadzor, poštivanje dogovorenih rokova; suradnja s vanjskim institucijama i suradnicima i valorizacija Programa. Program objedinjuje sve aspekte vezane uz 1. Fizičku sigurnost djeteta u vrtiću (utvrđivanje i pridržavanje jasnih pravila u vezi dovođenja djeteta u vrtić i dolaska po dijete; pravila vezana uz boravak djece u vrtiću i na igralištu vrtića) kao i izvan vrtića, prilikom šetnji, posjeta, izleta, zimovanja (broj odraslih osoba u pratnji, izbor prevoznik, suglasnosti roditelja...); 2. Utvrđivanje postupaka u slučaju potencijalno rizičnih ili rizičnih situacija (Nedolazak roditelja po dijete nakon radnog vremena vrtića, Bijeg djeteta iz vrtića, Kretanje nepoznatih osoba po vrtiću, Potreba za 74

75 evakuacijom djece u slučaju npr. požara, potresa, curenja plina i sl.); 3. Njega i skrb za tjelesni rast i razvoj & Zdravstvena zaštita djeteta (Postupanje kod povreda i bolesti djece, Akutnih stanja, Alergija, Epileptičnih napadaja, Kroničnih bolesti, Epidemija u vrtiću; Održavanje Standarda higijene i čistoće unutarnjeg i vanjskog prostora vrtića; Promocija zdravog življenja kroz zdravu prehranu, kretanje i boravak na zraku, Zaštita od štetnog utjecaja sunčevih zraka u ljetnom periodu, te Prevencija bolesti); 4. Zaštita djeteta od zlostavljanja i zanemarivanja (Postupanje u slučaju sumnje na zlostavljanje i zanemarivanje; Diskrecija u postupanju i zaštita osobnih podataka (obiteljski rizični čimbenici, borba roditelja za skrbništvo nad djetetom, psihičke bolesti roditelja...); Sprečavanje zloupotrebe vizualnog materijala snimljenog u vrtiću (fotografiranje djece, video snimke, objavljivanje materijala...)); i sukladno svemu prethodno navedenom 5. Sustavna edukacija odgajatelja i stručnih suradnika. U ovom dijelu potrebno je još posebno navesti sljedeće specifične sigurnosno zaštitne i preventivne programe, prisutne u dječjem vrtiću Potočnica : PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI U svrhu zaštite zdravlja djece predškolske dobi u našem se vrtiću provodi i Program prevencije ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja. U predškolskoj dobi ovaj program je usko vezan s promicanjem zdravih stilova života kao prevencije svih oblika ovisnosti. Program se realizira kroz svakodnevne aktivnosti koje ukazuju na važnost usvajanja zdravih prehrambenih navika, promicanje tjelovježbe i zdravog življenja, čime se potiče emocionalni razvoj te usvajanje socijalnih vještina kod djece rane i predškolske dobi. U tu se svrhu, između ostalog, koristiti edukativni materijal Kutija puna osjećaja, zbirka socijalnih igara, te slikovnice koje potiču zdrave stilove života. Kako je kreativno izražavanje važan dio Preventivnog programa, u svakodnevnim aktivnostima u redovitim skupinama podržavaju se i potiču svi oblici stvaralaštva kroz umjetnost, i to kroz područje likovnosti, glazbe, plesa, govorništva i scenskog nastupa i sl. Osim u skupinama redovitog programa, roditeljima se omogućuje uključivanje djece u posebne cjelodnevne programe Dramskih skupina, te dva kraća programa Englesko-likovni program i Ritmički program, a dio programa realizira se i tijekom provođenja CAP radionica. Na osnovu inicijalnih intervjua, praćenja djece u odgojnim skupinama, konzultacijama s odgojiteljicama, članovima razvojne službe i konzultacijama roditeljima i vanjskim institucijama, procjenjuju se razvojne potrebe u smislu zaštitnih programa i izrađuju se stručna mišljenja, a po 75

76 po potrebi Individualizirani odgojno-obrazovni programi, pri čemu se njeguje suradnja s vanjskim institucijama, poglavito s CZSS, ostalim vrtićima i OŠ u smislu prijenosa informacija o djeci iz potencijalno rizičnih i rizičnih skupina. Kako je za realizaciju Programa neophodna suradnja i partnerstvo vrtića i obiteljskog konteksta, tijekom komunikacijskih roditeljskih sastanaka na početku pedagoške godine nastoji se promicati važnost roditelja kao modela na osnovu kojeg djeca uče, kao i važnost adekvatnih odgojnih stilova u prevenciji svih oblika ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja. Putem svih oblika suradnje s roditeljima nastojat će se motivirati roditelje na proaktivno odgojno djelovanje. Nositelji programa: zdravstveni voditelj Štefanija Demo, pedagog Dunja Čuljak, psiholog Tamara Hubeny-Lučev Suradnici:odgojitelji i članovi RPS-a Ciljana skupina:djeca i roditelji Vrijeme provođenja: tijekom pedagoške godine Instrumenti praćenja i vrednovanja:izvještaji za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, izvještaji za Udrugu Korak po korak, Izvještaj za Centar za podršku roditeljstvu Rastimozajedno, evaluacijske liste, uvidi u radove djece, foto i video zapisi, bilješke, te refleksije i autorefleksije PROGRAM PREVENCIJE I SPREČAVANJA NASILJA U OBITELJI Zaštita djece od nasilja u obitelji integralni je dio programa predškolskog odgoja. Cilj je senzibilizacijom, edukacijom i savjetovanjem roditelja prevenirati nasilje, a ukoliko do njega dođe, što više smanjiti njegove štetne posljedice po dobrobit cijele obitelji, a posebno djeteta. U tom smislu planiramo: 1) preventivne aktivnosti: - upoznavanja djece s njihovim pravima (s posebnim naglaskom na zaštiti od nasilja) sva djeca predškolske dobi a posebno kroz CAP radionice ona u godini prije kretanja u školu - educiranje djece za prepoznavanje nasilničkih oblika ponašanja, te samozaštitnom ponašanju (po slikovnicama S. Kleven, Ispravni dodiri i J Moore- Mallinos, Imaš li tajnu), te uz korištenje didaktičkog materijala Kutija puna osjećaja - upoznavanje s važnošću traženja pomoći od odraslih - obuhvaćena sva djeca predškolske dobi a posebno kroz CAP radionice u godini prije kretanja u školu 76

77 - senzibiliziranje djece za potrebe drugih, te pomoć potrebitima (razne socijalne igre) - upoznavanje novih djelatnika s postojećim sigurnosnim programima u cilju osposobljavanja i pomoći pri prepoznavanju i reagiranju u kriznim situacijama (posebno s prošle godine osmišljenim Protokolom o postupanju u slučaju problematičnog seksualnog ponašanja djece) - senzibiliziranje roditelja na roditeljskim sastancima, posebno onom vezanom uz CAP, na radionicama Rastimo zajedno Plus, te putem informativnih panoa. - tijekom Tjedna psihologijeposebno ćemo se baviti dječjim pravima te upućivanjem roditelja na obavezu poštivanja prava djeteta i ljudskih prava općenito - savjetovanje roditelja o primjerenim metodama discipliniranja, 2) kurativne aktivnosti - djeca koja su svjedoci nasilja u obitelji, osim diskretnog praćenja u okviru odgojnih skupina dobitiće podršku i pomoć u prorađivanju traumatskih iskustava, te uspostavljanju psihološke ravnoteže. - roditelji će biti savjetovani o načinima izbjegavanja nasilja u vlastitim obiteljima, te o štetnosti takvog okruženja na optimalni razvoj njihove djece - roditelji će biti upućivani na institucije koje se bave pružanjem psiholoških tretmana obitelji u kojima postoji problem obiteljskog nasilja. - u slučajevima koji to zahtijevaju, usko ćemo surađivati s CZSS Ove godine imamo evidentirano 4 obitelji koje pratimo i s kojima intenzivnije surađujemo u cilju daljnje zaštite djece. Nositelji programa: psiholog Tamara Hubeny-Lučevi zdravstveni voditelj Štefanija Demo Suradnici: RPS, ravnatelj, odgojitelji, osobni pomoćnici i njegovatelji Ciljana skupina: djeca i roditelji Vrijeme provođenja: tijekom pedagoške godine Instrumenti praćenja i vrednovanja:izvještaji za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, izvještaji za Udrugu Korak po korak, izvještaj za Centar za podršku roditeljstvu Rastimozajedno, dokumentacija vezana uz suradnju s CZSS i Policijom, interne zabilješke te refleksije i autorefleksije 77

78 CAP PROGRAM Kako smo tijekom višegodišnje realizacije programa stekli vrlo pozitivna iskustva o reagiranju djece na program, a podržani smo i od strane roditelja koji ga procjenjuju korisnim, dobro strukturiranim i djeci prihvatljivim, ove godine nastavljamo s dijelom koji se odnosi na zajedničko predavanje za roditelje i djelatnike, te radionicama za djecu. CAP je program nastao u SAD-u a cilj mu je primarna prevencija zlostavljanja djece. Program poučava djecu njihovim elementarnim pravima da budu sigurna, jaka i slobodna, informira ih o tome kako prepoznati opasne situacije i poučava strategijama kojima će povećati svoju sigurnost. U okviru CAP programa planiramo nastaviti raditi na samozaštitnim ponašanjima djece u godini prije kretanja u školu. Kroz interaktivne radionice obraditi ćemo sljedeće teme: vršnjačko nasilje zlostavljanje djeteta od nepoznate odrasle osobe zlostavljanje djeteta od poznate odrasle osobe Roditelje s Programom upoznajemo kroz PP prezentaciju na roditeljskom sastanku, a o temama radionica svakodnevno informiramo putem plakata na Kutiću za roditelje. Za dolazak na roditeljski sastanak roditelje dodatno motiviramo uručivanjem pozinice koju kao jednu od aktivnosti programa Predškole svako dijete izrađuje za svog roditelja. Nositelji programa: odgajateljivana Cik,psiholog Tamara Hubeny-Lučev, odgajateljjasmina Ostojić, odgajatelj Vesna Širanović Suradnici:odgojitelji, osobni pomoćnici Ciljana skupina:djeca u godini prije polaska u školu Vrijeme provođenja:veljača i ožujak Instrumenti praćenja i vrednovanja:izvještaji za Udrugu Korak po korak,evaluacijske liste, uvidi u radove djece, foto, bilješke, te refleksije i autorefleksije 78

79 Budući da provođenje CAP programa zahtjeva veliki angažman i predstavlja organizacijski izazov, ove godine planiramo oformiti još jedan CAP tim KRAĆI PROGRAMI Cilj i namjera kraćih programa jest zadovoljiti raznovrsne potrebe i interese djece, a posredno i njihovih roditelja, pa se u vrtiću, osim redovitih i specijaliziranih programa, odvijaju i raznovrsni tečajevi i igraonice, pri čemu se najčešće radi o ranom učenju stranih jezika, te programima umjetničkog i sportskog sadržaja. Od kraćih programa naš vrtić ima svoj verificirani program pripreme za školu ABC igraonicu. Opći cilj programa sukladan je odrednicama kurikuluma vrtića, a užem smislu usmjeren je na dodatno poticanje spoznajnog razvoja, te razvoja jezika, govora, izražavanja i stvaralaštva, za djecu u godini prije polaska u školu. Pritom se nikako ne može zanemariti činjenica o kohezivnom djelovanju odnosno isprepletenosti i međuovisnosti razvojnih područja i zadataka, tako da sa sigurnošću možemo reći kako sve aktivnosti u svom planiranju i realizaciji istodobno djeluju, pored gore navedenih, i na tjelesni razvoj i očuvanje zdravlja i socioemocionalni razvoj djeteta, te njegovu kreativnost. Cilj ABC igraonice jest podržati intelektualnu znatiželju djeteta, njegovu radoznalost i želju za spoznajom, poticati i vježbati opažanje i koncentraciju, grafomotoriku i okulomotornu koordinaciju, poticati pravilan izgovor glasova i riječi, te poticati na proširivanje vokabulara djeteta, stvarati uvjete za razvoj operacionaliziranog mišljenja i divergentnog mišljenja (originalnost, fleksibilnost, fluentnost, pronicljivost učiti kako učiti ), te uvjete za razvijanje elementarnih sposobnosti usmenog i pismenog komuniciranja (čitanje, pisanje) i razumijevanje prostornih i vremenskih odnosa, količinskih odnosa, geometrijskih pojmova i sl. Isto tako, nastoji se potaknuti intenzivniji razvoj djetetove socijalne i emocionalne inteligencije (upornost, suradljivost, detektiranje i respektiranje vlastitih i tuđih interesa, potreba i želja, razvijanje svijesti o vlastitim emocijama, postizanje samoregulacije, samokontrole, razvijanje pozitivne slike o sebi i svijetu oko sebe, razvoj empatije, kvaliteta komunikacije ). Aktivnosti koje se primjenjuju su: Životno-praktične i radne, Raznovrsne igre, Druženja i društveno-zabavne aktivnosti, Umjetničke aktivnosti, Aktivnosti raznovrsnog izražavanja i 79

80 stvaranja djeteta te Istraživačko-spoznajne aktivnosti. Naglasak je, naravno, na igri, osnovnoj metodi rada i aktivnosti u radu s djecom rane i predškolske dobi. Program se realizira u popodnevnim satima, dva puta tjedno u trajanju od 90 minuta. Za vrijeme zimskih i Uskrsnih praznika igraonica se ne održava, kao ni tijekom ljeta. Program se odvija u namjenski opremljenom kabinetu, koji zadovoljava sve pedagoške, didaktičko-metodičke, a time i prostorno-materijalne uvjete za provođenje ovog programa. Ostali kraći programi koji se provode u našem vrtiću su: ArtE English & Art for Children/ Engleski i likovni za djecu tečaj u kojem djeca s lakoćom i na zabavan, njima prihvatljiv način usvajaju engleski jezik putem igre, pjesme, crtanja, slikanja i drugih aktivnosti povezanih s pokretom, ritmom, konkretnim iskustvima, vizualnim doživljajima i emocijama lingvistički se ciljevi postižu nelingvističkim aktivnostima bliskima djeci. Cilj je usvajanje izgovora, ritma i intonacijskog uzorka stranoga jezika, kao i strukture istoga, a djeci se nudi model britanskog govornog područja. Via Creativa radionica koja promiče usvajanje stranog jezika (engleski jezik) razvitkom i unapređenjem kreativnosti djeteta na području kulture, umjetnosti, običaja, filozofije, estetike i religije drugog/ih naroda, tradicija i kultura. Plum Ritmika poduka i vođenje plesnih aktivnosti s djecom predškolskog uzrasta. Mali sportaši univerzalni sportski program u kojem djeca u godini dana upoznaju osnove desetak relevantnih sportova. Usmjeren je na poticanje optimalnog i cjelovitog razvoja djeteta kroz njegovanje tjelesne i zdravstvene kulture. Karate klub SO HAM Udruga koja organizira i provodi sustavne treninge karate sporta za djecu i mladež. 80

81 4. 3. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA Obavezna pedagoška dokumentacija propisana je Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (Narodne novine, broj 83/2001.), a sukladno zakonu, pravilniku i propisima, kontinuirano se vodi u dječjem vrtiću Potočnica : 1. Matična knjiga djece 2. Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine 3. Imenik djece 4. Ljetopis dječjeg vrtića 5. Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada 6. Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada 7. Program stručnog usavršavanja 8. Dosje djeteta s posebnim potrebama 9. Knjiga zapisnika (Odgajateljska vijeća, interni stručni aktivi i radni dogovori, stručni tim vrtića) Osim navedene pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću, dokumentiranje se provodi i na različite druge načine, s namjerom što kvalitetnijeg uvida u planiranje, realizaciju, praćenje i evaluaciju odgojno-obrazovnog procesa na nivou skupine i/ili ustanove, organizacijskih uvjeta i pedagoškog konteksta ustanove u cjelini. U dodatnu pedagošku dokumentaciju ubrajaju se: Posebni zapisi, bilješke odgojitelja i/ili članova stručno-razvojne službe Dječje mape, radovi djece, zapisi njihovih izjava, radni materijali, likovna i druga ostvarenja Različite Liste praćenja za djecu i/ili odrasle Foto, video i audio zapisi djece i/ili odraslih, njihovih pojedinačnih i/ili zajedničkih radova i različitih ostvarenja u vrtiću Tjedni plan za cijelu ustanovu (izrađuje pedagog u suradnji s ravnateljem) Tjedni planovi i Tjedni rezimei svake skupine u Kutiću za roditelje (izrađuju odgojitelji) Stručni radovi kao rezultat dječjih projekata i istraživanja unutar skupine 81

82 Stručni radovi kao rezultat projekata i istraživanja na nivou ustanove (akcijska istraživanja, implementacija novih programa i metoda rada i sl.) Mjerni instrumenti izrađeni za potrebe procjene rada odgojno-obrazovne ustanove, a s ciljem unapređivanja kvalitete na mikro ili makro planu, od strane roditelja i vanjskih suradnika, ali i procjene zaposlenika spomenutog procesa ili specifičnih segmenata tog procesa (upitnici, ankete, skale procjene, evaluacijske liste i sl.) Individualni dnevnici rada svakog pojedinog djelatnika Osobni radni portfolio odgojitelja Praćenje rada odgojitelja pripravnika Ogledna mapa odgojne skupine Zapisnici individualnih sastanaka s roditeljima Zapisnici komunikacijskih i plenarnih roditeljskih sastanaka Zapisnici radnih dogovora Interesnih skupina Zapisnici Povjerenstva za organizaciju izleta Dokumentacija Povjerenstva za organizaciju satnice Dokumentacija Povjerenstva za stručno-metodičku pripremu pripravnika Dokumentacija o različitim suradnjama unutar i izvan ustanove (institucije, društva, udruge i različite organizacije srodnog ili barem relativno bliskog područja) Dokumentacija pripremljena za objavljivanje u glasilima i časopisima koji prate razvoj odgojno-obrazovne teorije i prakse Obavijesti, suglasnosti, potvrde Letci, brošure, članci, smjernice za roditelje i posjetitelje Potpisne liste Tekstovi za web stranicu vrtića Tablice razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama GAS skale PK dokumentacija Liste praćenja rada tima za podršku obiteljima djece s teškoćama Zapisnici radnih dogovora tima za podršku obiteljima djece s teškoćama Kućni red vrtića 82

83 Jedna od standardnih zadaća u ovoj pedagoškoj godini bit će unapređivanje procesa dokumentiranja u dječjem vrtiću od strane odgojitelja, čime će se tijekom cijele godine baviti odgojitelji (osobito oni u svojstvu mentora) i pedagog uz podršku svih članova stručnoga tima i ravnatelja. Posebna pozornost posvetit će se snimanju odgojno-obrazovnih aktivnosti odgojitelja, s osobitim naglaskom na odgojitelje pripravnike i samorefleksivnim i refleksivnim odnosno analitičkim postupcima, s ciljem podizanja razine kvalitete stručnih djelatnika. Planira se nastavak rada na Oglednim mapama skupina, a posebno će se dokumentirati i procesi zajedničkih tematskih planiranja odgojitelja i pedagoga u okviru Timskih planiranja, vezano uz tematsko planiranje na nivou vrtića (kalendar važnih događanja) i Interesnih skupina stručnih djelatnika ustanove. Isto tako, intenzivan rad se planira na području rada tima za stručnu podršku obiteljima djece s teškoćama, osobito po pitanju dokumentiranja radnog procesa i postignuća, u vidu tablica razvojnih ciljeva za svako pojedino dijete s teškoćama. Poseban naglasak bit će i na dokumentaciji vezanoj uz Potpomognutu komunikaciju. PRILOZI: Prilog 1. Kalendar važnih događanja i blagdana koje obilježavamo u vrtiću Prilog 2. Plan proslava, svečanosti, izleta i posjeta Prilog 3. Interesne skupine odgajatelja Prilog 4. Tablice razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama PRILOG 1.: KALENDAR VAŽNIH DOGAĐAJA I BLAGDANA U 2017./2018. Zelena boja Eko dan Plava boja blagdan RH Roza boja rođendan 83

84 MJESEC DATUM DOGAĐAJ IX Kraj pedagoške i nastavne godine 2016./2017. Početak pedagoške godine 2017./2018. Početak nastavne godine 2017./2018. Međunarodni dan dobrotvorstva (UN) E DAN HRVATSKIH VODA Međunarodni dan pismenosti (UNESCO) Dan poštanske marke Svjetski dan prve pomoći Nacionalni dan ambliopije (HS) Svjetski dan pozitivnog mišljenja Međunarodni dan demokracije (UN) Međunarodni dan za očuvanje ozonskog omotača (UN) Međunarodni dan čišćenja obale i mora (UN) Svjetski dan darivatelja koštane srži Međunarodni dan mira (UN) Europski dan bez automobila (EP) Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama (HS) E POČETAK JESENI Dan europske baštine & Međunarodni dan kulturne baštine Dan vozača Europski dan jezika Svjetski dan turizma (WTO) SVJETSKI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA Međunarodni dan prava na pristup informacijama Svjetski dan pomorstva (IMO) Dan hrvatske policije Svjetski dan srca 84

85 X Mjesec svjesnosti o raku dojke Međunarodni dan glazbe Međunarodni dan starijih osoba (UN) Svjetski dan vegetarijanstva Međunarodni dan nenasilja (UN) Međunarodni dan djeteta Dječji tjedan E SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTINJA Svjetski dan nastavnika Dan željezničara Hrvatske Dan ružičaste vrpce Nacionalni dan protiv raka dojke (HS) DAN NEOVISNOSTI BLAGDAN RH Svjetski poštanski dan (UPU) Međunarodni dan zborskog pjevanja Svjetski dan beskućnika Svjetski dan duševnog (mentalnog) zdravlja (WHO) Međunarodni dan djevojčica (UN) E TJEDAN HRANE: DANI KRUHA E DAN ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE, Dan pronalazača MEĐUNARODNI DAN BIJELOG ŠTAPA (Svjetski dan slijepih) E SVJETSKI DAN PJEŠAČENJA Opći dan pranja ruku Svjetski dan hrane (FAO) Međunarodni dan iskorjenjivanja siromaštva (UN) Dan kravate u RH (HS) Svjetski dan kuhara Svjetski dan jabuke Tjedan razoružanja Dan organizacije UN-a Međunarodni dan školskih knjižnica 85

86 Svjetski dan informacija za razvoj (UN) Hrvatski dan darivatelja krvi Dan gluhih Svjetski dan animiranog filma (IAFA) Promjena vremena/ Pomicanje kazaljki na satu Svjetski dan gradova (UN) Međunarodni dan štednje XI SVI SVETI BLAGDAN RH Svjetski veganski dan Dan Sveučilišta u Zagrebu Međunarodni tjedan znanosti i mira 40. Interliber Svjetski dan izumitelja Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma Svjetski dan znanosti za mir i razvoj (UNESCO) Sv. Martin Svjetski dan ljubaznosti Svjetski dan šećerne bolesti/dijabetesa (WHO) MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE (UNESCO) Svjetski dan filozofije (UNESCO) Međunarodni dan srednjoškolaca Međunarodni dan studenata Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju (nosimo ljubičasto) Dan sjećanja na Vukovar Međunarodni dan muškarca Svjetski dan sprečavanja zlostavljanja djece SVEOPĆI DJEČJI DAN (UN) Svjetski dan televizije (UN) 86

87 XII Svjetski dan pozdrava Zdravo! (Hello) Dan hrvatskog kazališta Svjetski dan nekupovanja MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA (UN) Europska noć kazališta Međunarodni dan bez kupnje Svjetski dan AIDS-a (WHO) Međunarodni dan ukidanja ropstva (UN) Prva nedjelja adventa (došašća) Međunarodni dan ljudi s invaliditetom (WHO) Međunarodni dan volontera (UN) Svjetski dan tla (UN) SV. NIKOLA Dan pomoraca Dan knjižnica Grada Zagreba Tjedan solidarnosti (Hrvatski crveni križ) Međunarodni protukorupcijski dan (UN) Međunarodni dan sjećanja i dostojanstva žrtava zločina genocida DAN ČOVJEKOVIH PRAVA (UN) Druga nedjelja adventa (došašća) DAN UNICEF-a Međunarodni dan planina (UN) SV. LUCIJA Treća nedjelja adventa (došašća) Međunarodni dan migranata (UN) Dan suradnje zemalja u razvoju (UN) MEĐUNARODNI DAN SOLIDARNOSTI MEĐU LJUDIMA (UN) Završetak 1.polugodišta - Početak zimskog odmora učenika Badnjak BOŽIĆ BLAGDAN RH 87

88 I II SV. STJEPAN BLAGDAN RH Početak zimskog odmora učenika Silvestrovo Stara Godina NOVA GODINA BLAGDAN RH Opći obiteljski dan Svjetski dan mira (kat.) SVETA TRI KRALJA BLAGDAN RH PRAVOSLAVNI BOŽIĆ SVJETSKI DAN SMIJEHA Međunarodni dan iluzionista Veliki dan hrvatskog sporta Završetak zimskog odmora učenika Početak 2.polugodišta Dan međunarodnog priznanja RH - spomendan Svjetski dan religije Noć muzeja (18:00 01:00h) Svjetski dan vjerskih sloboda Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti (MZOS) ROĐENDAN DJEČJEG VRTIĆA POTOČNICA Europski dan zaštite osobnih podataka E MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE MOČVARA E SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA (WHO) Svjetski tjedan sklada među vjerama (UN) Međunarodni dan žena i djevojčica u znanosti (UN) Svjetski dan braka Međunarodni dan zdravlja žene Darwinov dan (rođendan Ch.D.) Svjetski dan radija (UNESCO) Dan zaljubljenih - Valentinovo Međunarodni dan darivanja knjiga 88

89 III Nacionalni dan oboljelih od epilepsije (HS) Hrvatski dan nepušenja Međunarodni dan raka u dječjoj dobi Svjetski dan društvene/socijalne pravde (UN) Međunarodni dan materinskog jezika (UNESCO) Međunarodni dan turističkih vodiča Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) Dan liječnika Hrvatske Međunarodni dan rijetkih bolesti Svjetski dan divljine (za ugrožene biljne i životinjske vrste) Europski dan logopedije Međunarodni dan žena (UN) Dani hrvatskog jezika E DAN POKRETA PRIJATELJA PRIRODE «LIJEPA NAŠA» Svjetski dan prava potrošača Svjetski dan spavanja Svjetski dan očeva Međunarodni dan sreće (UN) Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade Svjetski dan pripovijedanja Dan frankofonije E POČETAK PROLJEĆA E MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE (PRA)ŠUMA i DRVEĆA Dan darovitih učenika Svjetski dan pjesništva (UNESCO) Svjetski dan lutkarstva (UNIMA) Svjetski dan Down-ovog sindroma- trisomije (UN) Međunarodni dan za uklanjanje rasne diskriminacije (UN) Nacionalni dan invalida rada E SVJETSKI DAN VODA (UN) E SVJETSKI METEOROLOŠKI DAN (WMO) 89

90 IV Promjena vremena/ Pomicanje kazaljki na satu Svjetski dan kazališta Početak proljetnog odmora učenika Noć s Andersenom Uskrs blagdan RH Prvi April Dan borbe protiv alkoholizma Uskrsni ponedjeljak blagdan RH Međunarodni dan dječje knjige Svjetski dan svjesnosti o autizmu (UN) Završetak proljetnog odmora učenika Međunarodni dan sporta za razvoj i mir (UN) Svjetski dan zdravlja (WHO) Svjetski dan Roma Dan nacionalnog parka Plitvička jezera Vaskrs Početak nastave nakon proljetnog odmora učenika Međunarodni dan čovjekovog leta u svemir (u čast Jurju Gagarinu) (UN) Dan sjećanja na žrtve holokausta Dan inženjera Europski dan prava pacijenata Tjedan svjesnosti o neplodnosti E DAN PLANETA ZEMLJE ili MEĐUNARODNI DAN MAJKE ZEMLJE (UN) Dan hrvatske knjige Dan engleskog jezika Svjetski dan knjige i autorskog prava (UNESCO) Svjetski tjedan imunizacije Dodjela nagrade IVAN FILIPOVIĆ E Svjetski dan obnovljivih izvora energije Svjetski dan intelektualnog vlasništva (WIPO) 90

91 V Nacionalni dan zaštite na radu & Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu Dan HAZU Svjetski dan plesa Europski dan solidarnosti među naraštajima (generacijama) Međunarodni dan jazz-a Nacionalni dan hitne medicinske službe PRAZNIK RADA BLAGDAN RH Svjetski tjedan dan sigurnosti na cestama E DAN SUNCA (UNEP) Svjetski dan slobode tiska (medija) (UN) Međunarodni dan vatrogasaca Sv.Florijan Dan Vijeća Europe Dan primalja Dan osoba s cerebralnom paralizom Dan hrvatske enciklopedije Dan smijeha (v ) Tjedan Crvenog križa Svjetski dan crvenog križa i Crvenog polumjeseca Dan Europe E SVJETSKI DAN PTICA SELICA (UN) Dan pobjede nad fašizmom u Europi E SVJETSKI DAN PTICA SELICA (UN) Svjetski dan pisanja pisama Međunarodni dan medicinskih sestara (sestrinstva) MAJČIN DAN Međunarodni dan obitelji (UN) Dan hrvatske radio-televizije Nacionalni dan osoba s intelektualnim teškoćama (HS) Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva (ITU) Međunarodni dan protiv homofobije i transfobije Međunarodni dan muzeja 91

92 VI Dan očaranosti biljkama (EPSO) Europski dan borbe protiv pretilosti (debljine) Dan duhovnih zvanja (katolički) E MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI (UN) Završetak nastavne godine za maturante E SVJETSKI DAN KORNJAČA E EUROPSKI DAN PARKOVA Dan Afrike Međunarodni dan nestale djece Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva (HS) Svjetski dan vina Dan hrvatske kopnene vojske & Dan oružanih snaga RH Međunarodni dan jazz-a Međunarodni dan mirovnih snaga UN-a Svjetski dan sporta Tijelovo blagdan RH Dan Zagreba Olimpijski festival dječjih vrtića Hrvatske Svjetski dan roditelja (UN) Međunarodni dan nedužne djece, žrtava nasilja (UNESCO) E SVJETSKI DAN OKOLIŠA (UNEP) E DAN ZAŠTITE PLANINSKE PRIRODE HRVATSKE Dan iseljenika Dan prava osoba s duševnim smetnjama (HS) E SVJETSKI DAN OCEANA Svjetski dan protiv dječjeg rada (ILO) Svjetski dan darivatelja krvi (WHO) Završetak nastavne godine Ramazanski Bajram Početak ljetnog odmora učenika 92

93 VII VIII Dan ponosa osoba s autizmom (Autistic Pride) (v ) Svjetski dan izbjeglica E POČETAK LJETA Ljetna dugodnevnica (solsticij) Svjetski dan glazbe DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE BLAGDAN RH DAN DRŽAVNOSTI BLAGDAN RH Svjetski dan pomoraca Hrvatski festival sportske rekreacije Nacionalni dan Nikole Tesle Dan znanosti, tehnologije & inovacija Dan sjećanja na genocid u Srebrenici Spomendan RH Svjetski dan vještina mladih (UN) Međunarodni dan Nelsona Mendele (UN) Međunarodni dan prijateljstva (UN) Svjetski dan protiv trgovanja ljudima (UN) DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI - BLAGDAN RH Dan hrvatskih branitelja blagdan RH Međunarodni dan domorodaca svijeta (UNESCO) Međunarodni omladinski dan (UNESCO) Međunarodni dan ljevaka VELIKA GOSPA BLAGDAN RH Svjetski humanitarni dan (UN) Završetak pedagoške & školske godine 2017./

94 PRILOG 2.: PLAN PROSLAVA, SVEČANOSTI, IZLETA I POSJETA Rujan - Zagrebačko jezero Bundek, Knjižnica Tin Ujević - proslava jesenske svečanosti Potraga za jesenskim blagom Listopad - Izlet: Eko kuća Bubamara Zimnica - Predstava kazališne družine Teatar PocoLoco s predstavom Stonoga Goga, u prostoru Dvorane dječjeg vrtića Potočnica, za sve starije jasličke i vrtićke skupine - Tjedan hrane: Dani kruha - Dan jabuka Studeni - Kestenijada - Predstava Produkcije Z iz Splita Tko sam, što sam?, u prostoru Dvorane dječjeg vrtića Potočnica, za sve starije jasličke i vrtićke skupine - Grad mladih Program Djeca u prirodi, za djecu školske obveznike iz skupina posebnih programa (V5, V13, V14, V15) - Posjet Tehničkom muzeju Prosinac - Proslava Sv. Nikole predstava dramske skupine vrtića (za svu vrtićku djecu) - Proslava Božića - Božićni koncert (za svu vrtićku djecu) & Betlehemsko svjetlo - Božićne radionice - Božićne predstave - Božićni tramvaj - Posjet Hrvatskom narodnom kazalištu Siječanj proslava 53. rođendana vrtića gostovanje predstave kazališne družine ArtoMobil - Skijanje u Ribnici na Pohorju - Knjižnica Tin Ujević Veljača - Predstava u Zagrebačkom kazalištu lutaka 94

95 - Karneval - zajednička svečanost u vrtiću - Koncert gudačkog kvinteta Mali Mozart, u prostoru Dvorane dječjeg vrtića Potočnica, za sve starije jasličke i vrtićke skupine - Koncert u Koncertnoj dvorani V.Lisinski, Maleni ciklus HGM, za svu djecu školske obveznike Ožujak - Grad mladih Program Djeca u prirodi za skupine redovitog 10-satnog vrtićkog programa (V9, V10, V11, V12) - Radionice PU zagrebačke na temu Sigurnost u prometu - Klizanje - Integracijski dan Travanj - Uskršnje radionice - Proslava Uskrsa predstava dramske skupine vrtića (za sve vrtićke skupine) - Predstava Teatra PocoLoco iz opusa Priča mi se priča : Tri praščića, u prostoru Prometala dječjeg vrtića Potočnica, za sve mlađe i starije jasličke skupine - Predstava kazališta Tirena Svibanj - Izleti u okolicu Zagreba - Posjet Osnovnoj školi Julija Klovića (za djecu školske obveznike) - Energetski tjedan - Dani dječjih vrtića grada Zagreba Lipanj - Završne svečanosti po skupinama - Završne predstave 95

96 PRILOG 3.: INTERESNE SKUPINE ODGOJITELJA U radu spomenutih skupina sudjeluju svi odgojitelji, ovisno o području osobnih interesa. Sve navedene skupine svojim radom obogaćuju materijalni kontekst ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te doprinose u proširivanju suradnje s roditeljima i njihovom boljem informiranju o događanjima u vrtiću. Interesne skupine odgojielja, osobnih asistenata i članova stručnog tima INTERESNA SKUPINA VODITELJ SKUPINE ČLANOVI Knjižnica Vesna Boroš Vesna Boroš Danijela G. Popović Tamara H. Lučev Skupina za uređenje WEB stranice Olja Baričak Olja Baričak Iva Ivanković Dunja Čuljak Nevenka G. Rožić Skupina za fotografiranje i prikupljanje snimljenog materijala Mandica Brezović Mandica Brezović Nada Johman 96

97 Skupina za PK Dea Božić Irena Mlinarić Romana Bukovac Dea Božić Olja Baričak Dunja Čuljak Skupina za organizaciju proslava i svečanosti Katalin Svaguša Lidija F. Lanz Jasmina Ostojić Maja Milinković Marija Pranjić Voditeljska skupina Irena Cesarec Irena Cesarec ( Mikrofon skupina ) Korina Klakučer Glazbena skupina Irena Cesarec Irena Cesarec Marica Kocijan Goran Burai Kristina Halilović 97

98 Skupina za uređenje Dunja Čuljak sve cjeline - rotacija 16 materijalne sredine u vrtiću Skupina za uređenje jasličkog hodnika Ivana Cik Vesna Širanović Ivana Cik Ljiljana Jelić Mirela Balić Skupina za uređenje informativnih panoa za roditelje i centralnog infokutića vrtića Eszter Petković Tomislav Ljutić Tanja Medija Eszter Petković Romana Bukovac Ivana Vinčić Skupina za uređenje staklenih panoa vrtića Jasminka Štefčić Mirjana Lukačević Mirena E.Bošnjak Jasminka Štefčić Slavica Trčak Ivana Zdeličan 16 Detaljnije objašnjeno u tekstu ispod tablice 98

99 Kreativna radionica Biljana Grubić Suzana Gojsević Biljana Grubić Ksenija Kranjec Sanja Markić Ekološka skupina & Osvježivač Skupina za ostale radove na uređenju interijera i/ili eksterijera Marina Furlan Štefanija Demo Ivana Fiolić Marina Furlan Ana Pavlović Nika Prvonožac Petra Radić Iva Cvitešić Bruna Benc Skupina za Ljetopis vrtića Vesna Boroš Vesna Boroš Dunja Čuljak Svake godine, u sklopu Timskih planiranja, na inicijativu pedagoga dolazi do restrukturiranja Interesnih skupina odgojitelja s ciljem povećanja motivacije za kreativno izražavanje i djelovanje, čime se nastoji podići razina kvalitete rada i ukupna efikasnost. U protekloj pedagoškoj godini planiralo se intenziviranje međusobne suradnje različitih interesnih skupina i postizanje sinkronizacije u izvršavanju određenih projektnih zadaća vezanih uz obilježavanje značajnih datuma, organizaciju proslava, svečanosti i igara na nivou ustanove. Primijećeno je kako je potrebna bolja koordinacija, te intenzivnija kolaboracija i kooperacija 99

100 pojedinih interesnih skupina, zbog čega je na inicijativu pedagoga u 2016./2017. pedagoškoj godini došlo do rotacije određenih interesnih skupina i transfera pojedinih članova određenih interesnih skupina u druge interesne skupine. Najveći je uspjeh u tom smislu postignut po pitanju uređenja materijalne sredine vrtića i organizacije različitih događanja, svečanosti i proslava i obilježavanja važnih datuma, ali i ukupne suradnje i umreženosti svih skupina. Što se tiče Interesne skupine za uređenje materijalne sredine vrtića, ona je u potpunosti ukinuta, jer su ju činila dva člana, na kojima je bio pregolem teret uređenja ukupnog vizualnog identiteta ustanove, koji je uključivao redovite izmjene sukladno izmjenama godišnjih doba i velikih i važnih događanja. Odlukom pedagoga taj je posao pripao svim odgajateljima ustanove i to na način da se izmjenjuju po cjelinama, a svaka cjelina preuzima pojedinu temu, te se po završetku jednog ciklusa rotiraju zadanim redoslijedom: Jesen odgajatelji skupina Redovitog vrtićkog programa V9, V10, V11 & V12; Zima, a potom Božićni & Novogodišnji praznici odgajatelji Dramskog programa, Ranog učenja engleskog jezika, Mađarskog vrtića & Programa skupine za djecu s teškoćama V5, V13, V14, V15, V1 & V2; Maškare, Proljeće & Uskrs odgajatelji mlađih i starijih jasličkih skupina J1, J2, J3, V6, J4, V3, V7 & V8; Ljeto u skladu s redoslijedom opet odgajatelji Redovitog vrtićkog programa, i tako redom dalje. Što se tiče interesne skupine za organizaciju i planiranje, iz različitih opravdanih razloga pokazalo se kako je potrebna promjena članova te skupine, s ciljem unapređivanja rada vezanog uz djelovanje u području organizacije različitih događanja, proslava i svečanosti, kao i obilježavanju važnih datuma u vrtiću, pa je odlukom stručnog suradnika pedagoga dotadašnja skupina za uređivanje staklenih panoa vrtića preuzela ulogu skupine za organizaciju proslava i svečanosti, a skupinu za staklene panoe kolegice nekadašnje skupine za organizaciju. Promjena je već tijekom prvog mjeseca djelovanja novih skupina rezultirala vrlo pozitivnim zbivanjima u našem vrtiću, a počeli smo i s obilježavanjem još nekih važnih datuma koje smatramo relevantnima za dijete i zajednicu, pa smo tako, primjerice, proslavili i/ili obilježili: Dan tolerancije, Dan smijeha, Dan knjižnica grada Zagreba, Dan glazbe, Dan pozdrava Hello! Zdravo! i mnoge druge, a s proširivanjem tema i bogaćenjem sadržaja, sukladno interesima i potrebama korisnika (djeca, roditelji) i stručnoj procjeni odgojno-obrazovnih djelatnika namjerava se nastaviti i u ovoj novoj 2017./2018. pedagoškoj godini. Po pitanju rada Interesnih skupina, opći cilj predstavlja bolju i kvalitetniju suradnju, a samim time unapređivanje kvalitete rada ustanove u cjelini. 100

101 PRILOG 4: Tablice razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama 101

102 102

103 5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA Obrazovanje i stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika u funkciji je ostvarivanja cilja i bitnih zadaća odgojno-obrazovnog rada ustanove u cjelini. Bitni zadaci rada u ovoj godini su: 1. timskim pristupom u radu, razvijati refleksivne i istraživačke kompetencije odgojitelja u zadovoljavanju potreba i prava djeteta na poticajno, zdravo i sigurno okruženje 2. timskim pristupom u radu prezentirati pozitivne modele i postignuća našeg kurikuluma 3. poticati i dalje razvoj stručnih i profesionalnih kompetencija odgojitelja i stručnih suradnika uključivanjem u različite oblike stručnih usavršavanja prema osobnim afinitetima i interesima 4. plan evakuacije 5. protokoli sigurnosti 5.1. Planovi individualnog stručnog usavršavanja U skladu s propisanom pedagoškom dokumentacijom i bitnim zadacima odgojno obrazovnog rada definirani su planovi individualnog stručnog usavršavanja, a vidljivi su u sklopu individualnih planova i programa ravnatelja, zdravstvenog voditelja i članova razvojne službe, kao i u planovima i programima skupina dječjeg vrtića Potočnica. Svi odgojitelji, stručni suradnici i drugi djelatnici vrtića na raspolaganju za svakodnevno korištenje imaju stručnu i dječju knjižnicu. I u ovoj godini osigurat će se nova stručna i znanstvena građa, dostupnost stručno-znansvenih publikacija, stručnih priručnika i časopisa, te literature, knjiga, slikovnica, zbirki priča i pjesama, enciklopedija i priručnika za djecu. Nastavlja se pretplata na časopise: Smib, Radost, Dijete-vrtić-obitelj, Napredak, Zrno, Školske novine, Priroda, Glas Koncila, Mali koncil, Djeca u Europi, Tim4pin, Poslovni savjetnik. Stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika temeljit će se na zajedničkom planiranju i evaluiranju bitnih zadataka odgojno obrazovnog rada, u osmišljavanju poticajnog razvojnog okruženja u vrtiću i na igralištu, u stjecanju znanja, vještina i osjetljivosti odgojielja za 103

104 analizu i dekodiranje procesa, u jačanju profesionalne kompetencije odgojitelja. Svi sudionici odgovorni su za ostvarenje istog cilja i sukladno tome dat će svoj doprinos. Od ostalih oblika rada planiraju se radionice, radni dogovori i sjednice Odgojiteljskog vijeća. Za dokumentiranje procesa potrebno je nabaviti više digitalnih foto aparata. Studentska praksa U ovoj su godini planirane vježbe studenata iz Kineziološke metodike (vrtić je u statusu vrtića vježbaonice). Također planiramo izvođenje stručno-pedagoške prakse za studente Učiteljskog fakulteta, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i u protekloj 2016./2017. pedagoškoj godini. U vrtiću će se i dalje provoditi stručno osposobljavanje uz rad za pripravnike odgojitelje i stručne suradnike. Stručna razmjena kroz posjete drugim vrtićima Osim suradnje i uspostavljanja još kvalitetnije razmjene stručnih iskustava s dječjim vrtićima grada Zagreba, planirana su studijska putovanja s ciljem razmjene iskustava s vrtićima krapinsko-zagorske županije, splitsko-dalmatinske županije, ali i slovenskim dječjim vrtićem Zelena jama, kao i organiziranje stručnih usavršavanja za sustručnjake spomenutih vrtića u radu s djecom s teškoćama, čime smo se intenzivno bavili i u protekloj pedagoškoj godini, a planirano je i uspostavljanje posebne suradnje s dječjim vrtićima s područja Istre. Isto tako, u ovoj godini organizirat će se posjete više dječjih vrtića našem vrtiću i obrnuto, kako bismo si međusobno omogućili upoznavanje s načinom rada i primjerima dobre prakse u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, što značajno doprinosi unapređivanju pedagoškog rada ustanova Grupni oblici stručnog usavršavanja Grupni oblici usavršavanja ostvarivati će se kroz: timsko planiranje radionice za odgajatelje 104

105 radne dogovore interne stručne aktive sjednice odgojiteljskog vijeća sastanke tima za stručnu podršku obiteljima djece s teškoćama Timsko planiranje Organizacija Timskih planiranja jedna je od temeljnih pedagoških zadaća u kontekstu jedne odgojno obrazovne pedagoške ustanove. Rad pedagoga uključuje planiranje i realizaciju istih s ciljem podizanja kvalitete općeg odgojno obrazovnog djelovanja, kako u odnosu na djecu, tako i na sve druge sudionike odgojno obrazovnog procesa. Jedan od načina da se spomenuti cilj postigne jest podizanje razine kvalitete kompetencija odgojitelja kao refleksivnog praktičara, koji promišljajući vlastitu odgojno obrazovnu praksu kreira nove standarde djelovanja u kontekstu ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i jača svoju profesionalnu autonomiju. Rad u sklopu Timskih planiranja s odgojiteljima strukturira se tematski, vezano uz najnovija dostignuća odgojno obrazovne teorije i prakse, i to na slijedeći način: Informiranjem odgojitelja i prezentacijom novih dokumenata (internih i onih na nivou Grada, Republike), pravilnika, zakona i izmjena zakona, stručnih i znanstvenih publikacija Predavanjima i radionicama Uvidom u stručno-znanstvenu periodiku, članke, časopise, glasila Dogovaranjem odgovarajućih oblika stručnog usavršavanja unutar i izvan ustanove Motiviranjem odgojitelja na samostalne prezentacije dostignuća vlastite prakse (Izrada radnog plana individualnih prezentacija odgojitelja u suradnji s pedagogom; Odabir i razrada tematskog područja i ideja prezentacije odgojitelja; Realizacija individualnih prezentacija odgojitelja; Razrada metoda evaluacije i samoevaluacije) Poticanjem na razvojnu refleksivnu praksu i akcijsko istraživanje (Dječji vrtić organizacija koja uči) Projektima na nivou skupine i/ili ustanove Zajedničkim planiranjem i realizacijom aktivnosti s djecom, vidljivih u sklopu Tjednih planova i/ili rezimea pojedine vrtićke skupine, kao i Oglednih mapa skupine, dostupnih 105

106 roditeljima i posjetiteljima u Kutićima za roditelje i izložbenim prostorima vrtića, odnosno oglasnim pločama i panoima vrtića Razradom različitih oblika dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa, na nivou subjekta (dijete, odgojiatelj, roditelj), skupine i ustanove u cjelini Razradom metoda vrednovanja - evaluacije i samoevaluacije kvalitete odgojnoobrazovnog rada Radionice za odgojitelje & Predavanja unutar i izvan ustanove U suradnji s AZOO, dječji vrtić Potočnica organizirat će cjelodnevne i višednevne seminare u vidu predavanja i radionica iz područja rada s djecom s teškoćama, te predavanja i radionice iz područja dramskog odgoja, za dječje vrtiće grada Zagreba, Zagrebačke, Krapinskozagorske i drugih županija. Što se tiče ovogodišnjih predavanja i radionica za odgojitelje, pored svih drugih vidova stručnog usavršavanja unutar i izvan ustanove, planira se nastavak suradnje s Filozofskim fakultetom u Zagrebu Odsjek pedagogija. U sklopu zaštite zdravlja djece, u suradnji s Domom zdravlja Zapad, odražavat će se predavanja i radionice vezane uz stomatološku prevenciju. Cilj je ovih aktivnosti podizanje svijesti o važnosti higijene i vođenja brige o zdravlju zuba. Planirana je organizacija nastavka usavršavanja iz područja Zaštite na radu. U okviru CAP programa, čije provođenje vodi stručni suradnik psiholog, planira se nastavak rada na samozaštitnim ponašanjima djece u godini prije kretanja u školu. Prema ponudi stručnog usavršavanja u 2017./2018. godini uključivat ćemo se i u sve oblike usavršavanja izvan vrtića (AZOO, MZO, GUOKS). U sklopu jednog od važnijih oblika stručnog usavršavanja u dječjem vrtiću Potočnica planira se i nastavak rada na projektima započetima u protekloj pedagoškoj godini: Potpomognuta komunikacija Timska podrška obiteljima djece s teškoćama nastavak rada Partnerstvo i suradnja s roditeljima CAP (Child Assault Prevention) Program prevencije zlostavljanja djece 106

107 Prilagodba dječjeg vrtića Potočnica za provedbu inovativnih specijaliziranih programa (prenamjena i restrukturiranje aplikacije s infrastrukturnih fondova) Prijevod knjige & promocija knjige o Potpomognutoj komunikaciji glazbeno-scenski program (dramsko-plesno-komunikacijski) stručno usavršavanje za naše djelatnike primjenjiv za svu djecu PK za jaslice pilot projekt s ciljem stvaranja novog programa A uz spomenuto i nastavak sljedećih stručnih usavršavanja: Supervizija za ravnatelje (Borka Rumiha, prof.) Konverzacijski tečaj engleskog jezika 6. SURADNJA S RODITELJIMA 1. Razvijanje partnerskog odnosa s roditeljima u provedbi bitnih zadaća u radu s djecom, s ciljem stjecanja potpunijeg uvida roditelja u razvoj i ponašanje djeteta u kontekstu institucije i boljem razumijevanju razvojnih potreba djeteta poticati i unapređivati sve oblike suradnje s roditeljima, a posebno uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces kroz zajedničke aktivnosti roditelja i djece u skupini uključivanje roditelja u izbor tema sastanaka, sadržaj radionica i sl. prikupljanje prijedloga upitnicima za roditelje, zajednički susreti roditelja, djece i odgojitelja prije početka radne godine, kako bi se olakšala prilagodba djece i uspostavila bolja suradnja između vrtića i obitelji, komunikacijski roditeljski sastanci, plenarna predavanja inovacije u postupcima dokumentiranja odgojno-obrazovnog rada ustanove i svake pojedine skupine unapređivanje postupaka evaluacije odgojno-obrazovnog rada od strane svih sudionika institucionalnog konteksta (upitnici, ankete, skale procjene, evaluacijske liste za roditelje i sl.) 107

108 uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces redovitim informiranjem o mjesečnom i tjednom planu, zapažanjima o skupini i pojedinom djetetu putem oglasnih panoa, suradnja u periodu prilagodbe, boravak roditelja u skupini uključivanje roditelja u odgojno obrazovni rad interaktivna web stranica vrtića intenzivan rad na tablicama razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama i GAS skalama Nositelji: odgajatelji u suradnji s ravnateljem, zdravstvenim voditeljem i članovima razvojne službe, posebno pedagogom i psihologom Vrijeme realizacije: tijekom godine 2. Razvijanje suradnje s roditeljima u području očuvanja zdravlja i optimalnog razvoja individualni razgovori, roditeljski sastanci, stručna predavanja, pregledi prikupljanje podataka radi utvrđivanja zdravstvenog statusa djeteta, s posebnim osvrtom na djecu s teškoćama i posebnim zdravstvenim potrebama (alergije, konvulzije, posebnosti u prehrani) U vrtiću će se prigodnim plakatima i letcima u veljači obilježiti Tjedan psihologije. Tema ovogodišnjeg tjedna će biti Dječja prava. Nositelji: zdravstvena voditeljica u suradnji s odgojiteljima i članovima stručno-razvojne službe vrtića, posebno rehabilitatorom i psihologom Vrijeme realizacije: tijekom godine 3. Psihološko savjetovanje roditelja vezano uz karakteristike psiho-motornog razvoja djece izazove suvremenog roditeljstva odabir posebnih/obogaćenih cjelodnevnih i kraćih programa poteškoće u periodu adaptacije procjene zrelosti za školu posebne potrebe djece, te specifičnosti njihovih obitelji 108

109 Nositelji: psihologinja Vrijeme realizacije: tijekom godine 4. Senzibilizacija roditelja za potrebe i prava djece s teškoćama, te stručna pomoć obitelji Navedene zadaće realizirat ćemo prikupljanjem svih relavantnih podataka o zdravstvenom statusu djeteta i njegovim posebnim potrebama, individualnim savjetodavnim radom članova stručnog tima s roditeljima, edukativnim predavanjima, uključivanjem roditelja u odgojno obrazovni rad. Nositelji: edukacijski rehabilitator, ravnatelj, zdravstveni voditelj, odgajatelji i svi članovi stručno-razvojne službe Vrijeme realizacije: tijekom godine 5. Timska podrška obiteljima djece s teškoćama Ove godine planiran je nastavak na intenzivnoj suradnji s roditeljima djece s teškoćama. Kako smo se u okviru provođenja projekta Malim koracima do prave integracije te tijekom edukacije ComAlong i ComPal upoznali s nešto drugačijim pristupom praćenju razvoja djece i suradnje s roditeljima, ta nova znanja smo u protekloj pedagoškoj godini 2016./2017. implementirali u svoj svakodnevni rad s djecom i njihovim roditeljima. Znanja i vještine koje smo tijekom navedenih usavršavanja usvojili, velikim dijelom se odnose na načine evidentiranja, praćenja i procjene razvoja djece s komunikacijskim teškoća. Pri tome se koriste tzv. kolaboracijske tablice odnosno Tablice razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama i skale postavljanja ciljeva (GAS). Takav način evidentiranja potencijala djeteta, njegovih resursa, opisa problema, metoda poticanja i praćenja napretka djece s teškoćama pokazao se učinkovitim i u smislu unapređivanja suradnje s roditeljima, te nam je cilj dalje se usavršavati u njegovoj primjeni. Nositelji: ravnatelj, zdravstveni voditelj, svi članovi stručno-razvojne službe, odgojitelji i osobni pomoćnici u suradnji s roditeljima/ skrbnicima djeteta s teškoćama 109

110 Vrijeme realizacije: listopad i studeni 2017., svibanj i lipanj 2018., ali i tijekom godine u vidu individualnih konzultacija i kraćih sastanaka 6. Podrška roditeljima djece s teškoćama radionice Rastimo zajedno Plus 7. U području specifično logopedskih poteškoća: savjetovanjem o radu i ponašanju djeteta s teškoćama u skupini upućivanje na daljnje specijalističke preglede (audiolog, otorinolaringolog, fonijatar, neurolog i dr.) upoznavanje roditelja s psihofizičkim razvojem djeteta na temelju analize dokumentacije, dijagnostičkog ispitivanja i dr. savjetovanje roditelja o načinu rada kod kuće s djecom s teškoćama te djecom s glasovno-govorno-jezičnim teškoćama. Nositelji: logoped u suradnji s ravnateljem, zdravstvenim voditeljem, članovima razvojne službe i odgojiteljima Vrijeme realizacije: tijekom godine Suradnja s roditeljima kao i odgovarajuće bitne zadaće realiziraju se tijekom godine prema planu aktivnosti (plan roditeljskih sastanaka, radionica za roditelje, izleta i svečanosti) i prema potrebi djeteta, roditelja ili odgojitelja. 8. Roditeljski sastanci Na nivou vrtića 1. Karakteristike psihofizički spremnog djeteta za školu psiholog i odgojitelji Vrijeme realizacije: mjesec studeni CAP predavanje za roditelje - psiholog i odgojitelji koji su prošli edukaciju CAP programa Vrijeme realizacije: mjesec siječanj Roditeljski sastanak za novoupisanu djecu ravnatelj, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj i odgojitelji Vrijeme realizacije: mjesec lipanj,

111 Na nivou odgojne skupine Komunikacijski roditeljski sastanci - teme iz područja relevantnih za ostvarivanje prava i zadovoljavanje razvojnih potreba djece Vrijeme realizacije: tijekom godine u svakoj će se odgojnoj skupini održati dva komunikacijska roditeljska sastanka, a u slučajevima zimovanja/ljetovanja i nekih sličnih većih događanja, i više Kreativne radionice tematski vezane uz događanja i život djece u vrtiću, Vrijeme realizacije: tijekom godine u svakoj će se odgojnoj skupini održati najmanje dvije radionice za roditelje 9. Sudjelovanje roditelja u programima Druženje djece roditelja i odgojitelja Dan otvorenih vrata vrtića» namijenjen novoprimljenoj djeci i roditeljima vrijeme realizacije: rujan Boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe vrijeme realizacije: rujan i tijekom godine prema potrebi djece i roditelja Sudjelovanje roditelja u posjetima, izletima, te prezentiranju zanimanja i hobija roditelja vrijeme realizacije: tijekom godine Božićni i Uskršnji sajam za roditelje vrijeme realizacije: prosinac i ožujak/travanj godine 22. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba Druženje djece, roditelja i odgajatelja & Sportske igre za roditelje i odgajatelje vrijeme realizacije: svibanj Individualni pristup obitelji Individualni razgovori roditelja, odgojitelja i članova razvojne službe s ciljem: usklađivanje obiteljskog i institucionalnog konteksta u razvoj djeteta, kao i pomoći obiteljima u odgoju i njezi djeteta prikupljanje važnih podataka o djetetovom životu i ponašanju u obitelji 111

112 informiranje roditelja o ponašanju djeteta u odnosu na njegove razvojne potrebe, u odnosu na djecu i odrasle u vrtiću inicijalni intervjui za novoupisanu djecu u vrtić Vrijeme realizacije: tijekom godine, prema potrebi djece, roditelja ili odgojitelja 11. Informiranje web stranica vrtića - web stranicom vrtića informirat će se o radu vrtića, prezentirati projekte, događanja u vrtiću i unaprjeđivati komunikaciju s roditeljima - sadržaji vezani uz život i rad djece i odraslih u vrtiću te stručna podrška roditeljima Vrijeme realizacije: stranica se redovito obnavlja tijekom godine, Nositelji: logoped, pedagog i odgojitelji Interesne skupine za web stranicu, a prema potrebi svi ostali stručni suradnici Info panoi za roditelje na razini vrtića - Roll-up banner plakat s informacijama o EU projektu - Kalendar događanja u vrtiću - Stalni i promjenjivi panoi sa sadržajima vezanim uz tjedna događanja u vrtiću - Prezentacija foto zapisa, dječjih radova, dječjih izjava Vrijeme realizacije: tijekom godine Nositelji: odgojitelji i prema potrebi, svi stručni suradnici Info panoi za roditelje na razini skupine ( Kutići za roditelje ) - Prezentacija tjednih planova rada i tjednih osvrta na sva važna događanja u skupini - Informacije i sadržaji u vezi sudjelovanja roditelja, osobito u dječjim projektima - Fotografije, dječji radovi i druga ostvarenja - Tjedni planovi/ Tjedni rezimei & Ogledne mape svake pojedine skupine Vrijeme realizacije: tijekom godine Nositelji: odgojitelji 112

113 Centralni Info pano riječ je o panou koji je nastao zbog projekta Malim koracima do prave integracije, a kasnije je prenamijenjen za opće potrebe vrtića. Zauzima prostor ispred dvorane. To je mjesto dobrodošlice, okupljanja i razmjene informacija i konstruktivnih ideja za sve roditelje i odgojno obrazovne djelatnike ustanove, ali i sve vanjske suradnike i prijatelje Potočnice, s ciljem poboljšanja cjelokupnih uvjeta boravka djece u vrtiću. U ovoj pedagoškoj godini poslužit će ponajviše u unapređivanju rada na postupcima pedagoškog dokumentiranja odgojno-obrazovnog rada ustanove vezano uz teme kojima će se baviti sve skupine vrtića. Vrijeme realizacije: tijekom godine Nositelji: pedagog, odgojitelji i prema potrebi, članovi stručno-razvojne službe Stručni tematski letci i brošure za roditelje: - Idemo u vrtić s osmjehom - Emocionalni razvoj predškolskog djeteta - Program rada s djecom s teškoćama - Engleski program - Priprema za školu - Sve što ste oduvijek željeli znati o psihologu u vrtiću - Programi za rano učenja stranog jezika - Program na mađarskom jeziku - Dramski vrtić - Pismo za roditelje (PK) - Ogledne mape odgojno-obrazovnog rada i ostvarenja svake pojedine skupine - Kućni red DV Potočnica Instrumenti praćenja Procjene /samoprocjene (zadovoljstvo, interesi, potrebe, prijedlozi, očekivanja ) roditelja djece odgojitelja članova stručno-razvojne službe, zdravstvenog voditelja i ravnatelja svih ostalih djelatnika ustanove 113

114 7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA USTANOVE Suradnja s drugim ustanovama nadopunjuje i obogaćuje rad vrtića, te i ove pedagoške godine planiramo nastaviti (i proširiti) suradnju s većim brojem institucija u skladu s Godišnjim planom i programom rada vrtića: 1. Povezivanje s društvenim i stručnim čimbenicima vezano uz odgojno obrazovni rad te razmatranja i rješavanja specifične problematike: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Područni ured Trešnjevka, Hrvatsko pedagogijsko društvo, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatsko psihološko društvo, Hrvatska psihološka komora, Hrvatsko matematičko društvo, Volonterski centar Zagreb, HPKZ 2. Suradnja s institucijama koje vode brigu o zdravlju djece: Pedijatrijske ambulante s područja Trešnjevke, dr. Metka Regan Liječnica školske medicine dr. Ljiljana Đurić Dom zdravlja Zapad prof.dr.sc. M. Jovančević, prim.dr.med. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba Epidemiološki odjel Trešnjevka Stomatološka ambulanta Udruga Zubić vila 114

115 3. Suradnja sa sustručnjacima i institucijama: CeDePe Dječja bolnica Zagreb Klaićeva, Centar za socijalni rad Trešnjevka, Centar za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Centar Goljak, Centar Sloboština CZSS Trnje Vinko Bek Udruga Dodir Slava Raškaj Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba ESM Eppur Si Muove Golden Marketing Tehnička knjiga ZET HŽ Udruga roditelja Korak po korak Centar za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno PU Zagrebačka DART (Švedska) 4. Suradnja s visokoškolskim institucijama i fakultetima: Učiteljska akademija: Kineziološka metodika, dr.sc. Vatroslav Horvat Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Filozofski fakultet, profesori/ce dr. sc. Šagud & dr.sc. Hrvatć Akademija za razvojnu rehabilitaciju (dr.sc. Mejaški Bošnjak) 115

116 5. Suradnja i razmjena iskustava s dječjim vrtićima s područja Trešnjevke i Zagreba, posebno s vrtićima koji imaju programe za djecu s teškoćama: DV Vladimira Nazora, DV Utrina, DV Bajka, DV Duga, DV Vrbik, DV Špansko, DV Vjeverica, DV Mali princ, DV Tatjana Marinić i drugi 6. Suradnja s osnovnim školama Julija Klovića, Kralja Tomislava, Matije Gupca i Tina Ujevića. 7. Suradnja s kulturnim institucijama, kazalištima, glazbenicima: Kazalište Trešnja, Mala scena, Žar ptica, HNK, Tirena Lutkarska kazališta Ivana Brlić Mažuranić Slavonski Brod, Čarobna Škrinja, Kvak i Zagrebačko kazalište lutaka Kazališna družina ArtoMobil, Teatar PocoLoco, Produkcija Z, Studio Suncokret, Mali Mozart Knjižnica Tina Ujevića i Knjižnice Grada Zagreba Hrvatska glazbena mladež - Vatroslav Lisinski HNK 8. Suradnja s organizacijama za rekreativne i odgojno-obrazovne i zdravstvene programe. Planiranu suradnju realizirat ćemo tijekom godine prema planu aktivnosti ili specifičnim potrebama. Nositelji programa suradnje su ravnatelj i članovi stručnog tima vrtića. 116

117 9. VREDNOVANJE PROGRAMA Vrednovanje programa detaljno je opisano za svaki program koji se provodi u dječjem vrtiću Potočnica (Poglavlje 4.2.). Isto tako, modeli vrednovanja bitnih zadaća i aktivnosti na nivou ustanove opisani su pojedinačno u individualnim planovima i programima rada ravnatelja, zdravstvenog voditelja i članova stručno-razvojne službe, kao i u godišnjim planovima posebnih odgojno-obrazovnih programa. Vrednovanje programa vrše, ovisno o području i potrebama ustanove, odgojitelji koji provode programe, djeca, roditelji, stručni suradnici i ravnatelj, uz suradnju s vanjskim institucijama, osobito GUOKS, MZO i AZOO, ali i drugima. Vrednovanje može biti usmjereno kako na zaposlenike ustanove, tako i na korisnike usluga, ovisno o trenutnom području interesa rada i predmetu istraživanja. Kako bi se kvalitetno moglo provoditi vrednovanje, ono nužno uključuje odgovarajuće oblike dokumentiranja, pa se u tu svrhu koriste različite metode, postupci i tehnike praćenja, snimanja, prikupljanja i obrade podataka (protokoli i liste), s ciljem valorizacije i evaluacije samog programa. Protokole praćenja i procjenjivanja, evaluacijske liste, ankete, upitnike, skale procjene i druge oblike namijenjene kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima pedagoške prakse i postavljanju indikatora uspješnosti samostalno izrađuju predstavnici razvojne službe vrtića, ravnatelj i, ukoliko je potrebno, vanjski su/stručnjaci i suradnici, a rezultati se prezentiraju unutar ustanove i nadležnim institucijama, sukladno zakonskim propisima, odredbama i pravilima struke. Kako bi se postigla kvaliteta u vrednovanju programa, nužno joj prethodi iznimno dobro poznavanje i/ili proučavanje državnih i međunarodnih dokumenata kojima se uređuju ljudska prava, temeljnih dokumenata Republike Hrvatske, poznavanje suvremenih znanstvenih spoznaja i dostignuća vezanih uz razvoj, odgoj i učenje djece rane i predškolske dobi, upućenost u različite koncepcije odgoja za ljudska prava u svijetu (UNICEF, UNESCO), proučavanje stručne literature, odgovarajući modeli dokumentiranja u vidu pravilnog vođenja i valorizacije pedagoške dokumentacije, izvještaja o opažanjima i praćenjima (introspekcija, ekstrospekcija), refleksivne i samorefleksivne metode kao dio akcijskih istraživanja i primjeri dokumentiranja rada odgojitelja, analitičke metode vezane uz sadržaje i aktivnosti, metode evaluacije rezultata, foto, video i audio zapisi i sl. 117

118 Različiti su oblici dokumentiranja u neposrednom radu s djecom, a svi oni mogu poslužiti kao osnova za vrednovanje programa, pa se tako koristi sociometrijski postupak (izbor, odbijanje), praćenje i proučavanje metoda učenja i poučavanja (verbalne, problemske, istraživačke, metode promatranja, demonstracije ), sukladno tome načini artikulacije aktivnosti i dječja igra, kao osnovna aktivnost, sredstvo i metoda rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Dokumentiranje se provodi bilježenjem svakodnevnih aktivnosti djece izradom individualnih i grupnih portfolia, prikupljanjem i prezentiranjem individualnih i zajedničkih uradaka djece u izložbenim prostorima vrtića i na panoima i plakatima, prikupljanjem i bilježenjem dječjih kreativnih ostvarenja, zapisima verbalnih izričaja djece i njihovim refleksijama i samorefleksijama, foto i video snimkama, pisanim opservacijama postignuća i kompetencija djece, na temelju čega se izrađuju protokoli i instrumenti praćenja, prikupljanja i sređivanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka, a program se može vrednovati od strane same ustanove, odgojitelja, stručnih suradnika, ravnatelja, ali i same djece i roditelja. Dobiveni rezultati služe u svrhu uspoređivanja sa najnovijim istraživanjima i spoznajama teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kod nas i u svijetu i, prema potrebi, pomažu u modificiranju i unapređivanju kvalitete svakodnevnog praktičnog djelovanja u našoj ustanovi, kako na nivou odgojno-obrazovnog procesa ustanove, pojedine programske cjeline, pojedine skupine ili djeteta. 118

119 10. GODIŠNJI PLANOVI POSEBNIH ODGOJNO OBRAZOVNIH PROGRAMA 119

120 120

121 Godišnji plan i program rada skupine V1 Plan i program rada skupine za djecu mađarske nacionalne manjine za pedagošku godinu 2017./ Voditelji - odgojitelji: Svaguša Katalin Petković Eszter Rujan,

122 UVOD Vizija vrtića je organizirati kvalitetne programe koji kontinuirano odgovaraju na razvojne potrebe djece. Program odgoja u mađarskoj skupini temelji se na suživot, suradnji, ravnopravnosti i različitosti. Ova načela pridonose ostvarivanju jednakih mogućnosti i pripreme za zajednički život u multikulturalnom i demokratskom društvu. Pripremanje djece za svakodnevni susret s različitostima i za prihvaćanje različitosti kao nečeg prirodnog. Cilj je skupine za djecu mađarske nacionalne manjine, omogućiti obiteljima mađarske nacionalne manjine da kroz odgojno-obrazovni program u vrtiću očuvaju svoj kulturni i nacionalni indentitet, te da upoznaju zavole i cijene mađarske narodne obićaje, mađarske dječje igre, narodne pjesme i mađarski narodni ples. Razvijamo individualnost-poštovanje individualnog pristupa svakog djeteta, prema razvoju samosvijesti, kao i u odnosu druge. 1. USTROJSTVO RADA SKUPINE Skupina za djecu mađarske nacionalne manjine oformljena je s ciljem da se osiguraju optimalni uvjeti za podržavanje i očuvanje nacionalnog identiteta Mađara u Hrvatskoj. Skupina je oformljena godine na inicijativu Demokratske Zajednice Mađara u Hrvatskoj uz podršku i pomoć Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje i šport. - u skupini rade dva odgajatelja sa izvornim znanjem mađarskog jezika - za optimalno provođenje našeg programa planiramo rad s petnaestero djece - dnevni odmor za djecu je od 12:45 do 14:30 sati. - svakodnevno pričamo pričamo priču na mađarskom i hrvatskom jeziku, nakon čega slijedi glazba za relaksaciju - djeca predškolske dobi se odmaraju do 13:30 sati, nakon čega s njima provodimo program pripreme za školu u predsoblje -radno vrijeme skupine je od 8:00 do 16:00 sati, odgojiteljice rade zajedno od 11:30 do 13:00 sati - jutarnje dežurstvo od 7:30 i popodnevno od 16:00 do 16:45 dijelimo sa kolegicama drugih specijalnih programa 122

123 2. MATERIJALNI UVJETI - centre unutar skupine obogaćujemo tijekom cijele pedagoške godine s aktualnim predmetima, te potrebama i ukrašavamo prema godišnjem dobi, blagdanima i sl. -planiramo upotpuniti predsoblje s novom policom za odlaganje torbi 3. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 3.1. OBILJEŽJA PROGRAMA, GLAVNI CILJ I BITNE ZADAĆE U PEDDAGOŠKOJ GODINI 2017./ Tjelesni i psihomotorni razvoj Naš program se temelji na: Zdravom i harmoničnom razvijanju osobnosti Razvijanju tjelesne, socijalne, intelektualne i emotivne zrelosti Zadovoljavanju fizičkih i psihičkih potreba djeteta koja su njegova osnovna prava Ciljevi: Odgoj za zdrav način življenja Razvijanje tjelesnih sposobnosti, fizičkog i duhovnog zdravlja Razvijati motoriku: razvijanje percepcije percepcije prostora poticaj okoline koordinaciju, ravnotežu i gipkost u prirodnim oblicima kretanja koordinaciju, ravnotežu i snagu krupnih mišićnih skupina koordinaciju, preciznost i gipkost sitnih mišićnih skupina koordinacija oko-ruka razvijanje raznih dijelova tijela razvijanje sposobnosti koordinacije pokreta kod simultanih i ritmičkih pokreta 123

124 Socio-emocionalni razvoj ličnosti Ciljevi: Temelje se na odgoju obiteljskog tipa. Zajednička aktivnost koja se ponavlja, produbljuje doživljaj zajedništva. Osnovno je da djeca upoznaju i primjenjuju suživot. Razvijati sigurnost: spoznaju da su tu odrasli koji se za njega brinu, koji ga vole, štite i koji uvijek mogu pomoći načine uspostavljanja kontakta s drugim djetetom spremnost za zajedničku igru želju da drugog razveseli, obraduje, iznenadi emocionalnu stabilnost učenje dobrim socialnim odnosima Razvijati samostalnost djeteta, osobito: u kontroli fizioloških potreba u održavanju osobne higijene pri svlačenju i oblačenju u jelu Spoznajni razvoj Ciljevi: upoznati sredinu, točno istinski u jedinstvu slike i riječi prenijeti nacionalne, etničke vrijednosti, običaje i tradiciju omogućiti djeci nove spoznaje razvijati sposobnosti spoznavanja vanjskog svijeta razvijati sposobnost uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama razvijati sposobnost rješavanja problema kreativno razmišljanje razvijanje interesa za druge ljude s različitom kulturom,tradicijo m i osobnostima 124

125 3.1.4.Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo Razvoj komunikacije Ciljevi: Stvaranje situacija za komunikaciju Komunikacija-metakomunikacija Razvijati komunikaciju govorom, osobito: slušanje i razumijevanje govora upotrebe monološkog govora u opisivanju doživljenog upotrebu dijaloškog govora u paru i maloj grupi vježbe za govorni aparat diferencijalan pristup djeci s jezičnim poteškoćama razvijati vještina pamčenja Razvijati sposobnost vizualne komunikacije, osobito: razvijanje percepcije osmišljavanje vizualnih kompozicija pomoću pokreta razvijanje vizualnog ritma razvijanje osjeta, dodira razvijanje osjećaja za prostor odnosa u prostoru i prepoznavanje istog senzibilitet za likovni materijal i sredstva osjećaj za estetiku igre bojom istraživačke aktivnosti, svladavanje vještine, rukovanje bojama miješanje boja sa raznim materijama crtanje čovjeka sa svim elementima igre i kreativni izraz glinom Razvijati glazbenu komunikaciju osobito: Razvijanje sinteze i analize glasova pomoću zvuka razvijanje vizualnih, zvučnih, taktilnih i intersenzornih sposobnosti glazbeni sluh, osjećaj za ritam slušnu percepciju 125

126 poticanje interesa za pjevanjem učenje pjesama za razne prigode intersenzorno razvijanje vizualnog i auditivnog razvijanje auditivne memorije prepoznavanje i imenovanje zvukova Razvoj spontanosti kreativnosti i stvaralaštva Ciljevi: Razvijati stvaralačka svojstva isprobavanja i istraživanja, osobito: mogućnosti igre s poznatim igračkama na nov način mogućnosti izražavanja likovnim materijalom i razvijati sposobnost promatranja i doživljavanja likovnih vrijednosti mogućnosti izražavanja pokretom (ples) mogućnosti oblikovanja i korištenja prostora poticati dječju kreativnost u radu upoznavanje svih poticaja okoline i razvijanje i produbljivanje, obogaćivanje funkcioniranja svih osjetila Projekt Upoznavanje mađarskih narodnih običaja i tradicija, narodnih igara i dječjeg folklora Selektiranje svih otpada, izrada raznih kutija za njih. Blaga jeseni Zimski radosti Proljeće u nas 15. ožujak - mađarski nacionalni praznik Svečanosti i narodni običaji u skupini Rujan: obilježavanje Prvog dana jeseni Listopad: - Dani kruha Veliki mađarski nacionalni praznik "Revolucija 1956." - izlet- berba kestena na Sljemenu - tematski izlet, vezan uz folklor 126

127 Prosinac: - Za Sv.Nikolu lutkarska predstava i poklon paketići - Pripremamo zajednički adventski vijenac, svaki tjedan palimo svijeće Siječanj: Dan vrtića Veljača: - Maškare Ožujak: Mađarski nacionalni praznik "Revolucija 1848." proslava u vrtiću i zajednička svećanost s mađarskim kulturnim društvom u kazalištu, polaganje vijenca na ploču Petőfi Sándora u Vlaškoj ulici -Uskrs, mađarski običaji (polijevanje, šibanje) -Pjesme za polijevanje -Bojanje pisanica Svibanj: -Majčin dan - završna priredba 3.2. DOKUMENTIRANJE - tijekom godine izrađujemo ogledne mape koje omogućavaju roditeljima uvid u rad skupine, u njih ulažemo fotografije situacija, radova i ostalih aktualnosti skupine - u kutić za roditelje stavljamo obavijesti te početni motiv za projekt aktualnog tjedna - u graderobi često mijenjamo izložbe radova djece - o našem radu se također može informirati putem Facebooka, na stranicama Zajednica Mađara u Zagrebu 4. STRUČNO USAVRŠAVANJE - sudjelujemo na svim stručnim usavršavanjima unutar ustanove (odgajateljska vijeća, aktivi, timska planiranja), kao i izvan nje - sudjelujemo i na usvršavanjima u organizaciji AZOO, ministarstva te Vijeća mađarske nacionalne manjine 127

128 5. SURADNJA S RODITELJIMA - svakodnevno individualno obavještavamo roditelje - roditeljski sastanci - zajednički izleti - tjedni planovi u kutiću za roditelje - obiteljsko druženje ivan vrtića jednom mjesečno 6. SURADNJA UNUTAR I/ILI IZVAN USTANOVE - suradnja sa stučnjacima i sustručnjacima i ostalim strukturama prema potrebi - Savez mađarskih učitelja - Forum mađarskih učitelja - suradnja sa hrvatskim manjinskim vrtićem u Budimpešti - suradnja sa drugim manjinskim organizacijama i manjinskim vijećem - mađarski razred u Zagrebu - nacionalne i etničke manjine - Ady Endre, mađarsko kulturno društvo - Vijeće Mađarske nacionalne manjine - Veleposlanstvo Mađarske 7. VREDNOVANJE PROGRAMA kvalitetu našeg programa procjenjujemo kroz sve veći interes za upis u našu skupinu roditelji upisuju više generacija za redom te sad vec imamo i dijete bivšeg polaznika skupine svaku uspješno provedeni projekt nam čini zadovoljstvo 128

129 Godišnji plan i program rada posebne skupine za djecu s teškoćama Pedagoška godina 2017./2018. Rehabilitator: dr. sc. Tomislav Ljutić Odgojitelj: Romana Bukovac, odgojitelj mentor 129

130 UVOD Djeca s teškoćama, kao, uostalom i sva druga djeca, imaju puno pravo na veselo i bezbrižno djetinjstvo u društvu svojih vršnjaka, a kako bi im se to zaista i omogućilo, nužno ih je uključiti u odgovarajuće programe ranog odgoja i obrazovanja. Temelj za ostvarivanje programa za djecu s teškoćama naveden je u članku 15(a) (NN 94/13) Zakona o predškolskom odgoju koji navodi da se u dječjem vrtiću ostvaruju programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju, dok članak 17. navodi da se u dječjim vrtićima programi za djecu rane predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje, dok su u Državnom pedagoškom standardu navedene vrste teškoća (članak 4.) i broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama s posebnim programom (članak 23). Program se temelji i na osnovnoj definiciji integracije «Integracija je kreiranje takvih uvjeta za djecu s teškoćama u razvoju koji će osigurati u svakom konkretnom slučaju najmanje restriktivnu okolinu za njihov razvoj otvarajući tako niz alternativa na odgojno-obrazovnom kontinuumu uz osiguranje protočnosti sistema, pri čemu ima prednost, kad god je to moguće i opravdano, smještaj takve djece u redovne odgojno-obrazovne ustanove, uz istovremeno kreiranje objektivnih i subjektivnih pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, (re)habilitaciju i njihovo psihološko povezivanje sa socijalnom sredinom u koju su smještena, respektirajući pritom zahtjev da je odgojnoobrazovna integracija samo sredstvo šire socijalne integracije koja se ostvaruje u skladu s principom konvergencije i uklanjanjem segregacijskih mehanizama koji još uvijek djeluju i mogu djelovati u široj socijalnoj sredini. Ovako shvaćena integracija je cilj, proces i organizacijski sistem koji se stupnjevito ostvaruje.» (Stančić i sur., 1982a). Prema mnogim istraživanjima, a ovdje se navodi istraživanje Bošnjak - Nađ i suradnika (2011) broj živorođene novorođenčadi u Hrvatskoj je oko na godinu (podatci za govore o rođenih), a od toga je 4000 djece neurorizično. Prema podatcima iz tog istraživanja visokoneurorizično je 3% djece što znači kako u Hrvatskoj možemo očekivati oko 1200 visokoneurorizične djece na godinu, odnosno 2800 niskoneurorizične djece. Neurorizična djeca imaju anamnestičke i/ili kliničke čimbenike rizika za rano oštećenje mozga. Anamnestički su komplikacije, stanja ili bolesti tijekom trudnoće, poroda ili neposredno poslije poroda, a klinički su: sindrom iritacije, apatije, distonije, spasticiteta i hipotonije. Visokoneurorizična su sva novorođenčad s više od dva anamnestička čimbenika rizika, djeca sa sindromom spastičnosti i hipotonije i djeca s nalazom ultrazvuka (UZV) mozga: cistična periventrikularna leukomalacija (cpvl), subkortikalna leukomalacija (SCL), infarkt arterije cerebri medije, intraventrikularno krvarenje (IVH) IV. stupnja, kao i komplicirano

131 intraventrikularno krvarenje III. stupnja. Program za visokoneurorizičnu djecu obuhvaća i intenzivni transdisciplinarni habilitacijski postupak. Niskoneurorizična djeca su ona u kojih postoji manje od 2 anamnestička čimbenika, djeca sa sindromom distonije i djeca s urednim UZV nalazom mozga ili nalazom nekompliciranih krvarenja: subependimalno (SEH), intraventrikularno I., II. i III. stupnja. Program za niskoneurorizičnu djecu obuhvaća i stimulaciju pravilnog neurorazvoja. (Bošnjak - Nađ i sur., 2005). Zbog navedenog je potrebno osiguravati programe kako bi se djeca nakon provedene rane habilitacije uključila u, ukoliko to stupanj teškoća zahtijeva, posebne programe unutar redovitih vrtića koji omogućavaju kompletnu skrb i poticanje daljnjeg djetetovog rasta i razvoja. Dječji vrtić Potočnica jedan je od prvih vrtića koji od godine ostvaruje program za djecu s teškoćama. Program počiva na ideji da je svakom djetetu potrebno omogućiti optimalne prilike kako bi svoje sposobnosti maksimalno razvilo. Programima integracije djece s teškoćama u rani predškolski odgoj i obrazovanje stvaramo preduvjete za rast i razvoj na djeci najprimjereniji način u stimulativnoj okolini i okruženju svojih vršnjaka. Zajedničkom igrom i aktivnostima potičemo djecu s teškoćama na razvijanje boljih socijalnih vještina, komunikaciju, osamostaljivanje, prihvaćanje sebe i svojih posebnosti, što je neophodno za razvoj pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima. Program se provodi u posebnoj skupini za djecu s teškoćama, a osnovna zamisao pri kreiranju ovog programa bila je da se u posebnoj skupini djeca pripremaju za odlazak u skupine s redovitim programom što pak ovisi o stupnju teškoće djeteta. Niz zakonskih propisa koji se odnose na djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom svoje ishodište pronalaze u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. -Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi , Europska socijalna povelja, Povelju o temeljnim pravima Europske unije, Madridsku deklaraciju, Deklaraciju o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj iz godine, Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od do godine, te Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od do godine, Kurikulum iz svibnja godine. 1. USTROJSTVO PROGRAMA Program za djecu s teškoćama u posebnoj skupini predviđen je u trajanju od 8 sati (8-16h). U skupinu se upisuje djeca u dobi od 4-7 godina s: motoričkim oštećenjima, otežanom glasovno

132 govornom komunikacijom, potpunim izostankom govorne komunikacije, senzornim oštećenjima (visoka slabovidnost, sljepoća, nagluhost,gluhoća), autizam,poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost), smanjene intelektualne sposobnosti koje su definirane u Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja u članku 4. iz 2008.godine. U skupinu je u pedagoškoj godini 2017./2018. upisano osmero djece, četiri djevojčice i četiri dječaka. Nositelji programa u posebnoj skupini su rehabilitator i odgajatelj U svakodnevnom radu provodi se individualizirani edukacijsko-re/habilitacijski program stimulacije psihomotoričkog razvoja, njeguju se sve vrste likovnog, glazbenog te izražavanja kroz pokret kao i sve ostali segmenti odgojno obrazovnog rada i aktivnosti. Zbog specifičnih potreba djece u skupini je i pomoćni zdravstveni djelatnik. Djeca su u okviru ovog programa uključena u logopedski tretman, a ukoliko za to posjeduju potrebnu dokumentaciju i u tretman fizioterapeuta, vanjskog suradnika vrtića. EDUKACIJSKI REHABILITATOR planira i priprema posebne individualizirane programe rada za djecu s teškoćama, što uključuje i odabir primjerenih materijala, sredstava i pomagala za rad provodi specifične terapijske postupke za djecu s teškoćama u vidu poticanja psihomotornog razvoja djeteta ovisno o stupnju teškoća, u manjoj grupi ili individualno opservira i prati djetetov napredak te prema tome kreira svakodnevni program pruža stručnu potporu odgojiteljima u vidu proširivanja njihovih stručnih znanja o specifičnostima razvoja, odnosno posebnim potrebama, sposobnostima, mogućnostima i interesima djece s teškoćama pruža podršku roditeljima u prihvaćanju i razumijevanju djetetovih teškoća, nastojeći ih uputiti na nužnost sinergije u primjeni odgojno-obrazovnih metoda unutar vrtićkog okruženja i onoga u obiteljskom domu vodi propisanu pedagošku i edukacijsko-re/habilitacijsku dokumentaciju permanentno se stručno usavršava ODGOJITELJ vodi propisanu pedagošku dokumentaciju (tematsko i projektno planiranje i dokumentiranje aktivnosti djece) upoznaje specifične individualne potrebe djece s teškoćama, vode se općim i specifičnim interesima djece, poštujući dječja prava, podržavaju njihovu samoinicijativu, motiviraju ih na

133 aktivnosti, utjelovljuju ulogu suvremenog odgajatelja, refleksivnog praktičara (motivator, pomagač, promatrač, organizator, pokazivač, opskrbljivač) djeluje na poticanje uspostavljanja primjerenih socio-emocionalnih veza i odnosa od najranije dobi djeteta, kako u odnosu na drugo dijete/ djecu, njega samog i druge odgajatelje i odrasle osobe iz vrtićkog, ali i šireg društvenog konteksta organizira i pedagoški osmišljava prostorno materijalni kontekst, pripremaju i uređuju prostor, materijale i pomagala za provođenje planiranih sadržaja i aktivnosti, oblikujući pritom i poticajno socijalno okruženje surađuju s roditeljima na različite načine, nastojeći njegovati partnerske odnose ustanove i obiteljskog konteksta permanentno se stručno usavršava RAVNATELJ kreira viziju razvoja vrtića sudjeluje u planiranju i organizaciji rada ustanove osigurava planiranje rasporeda rada odgojno obrazovnih djelatnika/zaposlenika osigurava primjerene materijalne uvjete vodi financijsko poslovanje organizira stručno usavršavanje koordinira cjelokupan rad na realizaciji programa i predstavljanja istih u javnosti definira jake i slabe strana tima, definiranje vrijednosti, uloga usuglašavanje stručnih kriterija strukturira sjednice stručnog tima sudjeluje u organizaciji sastanaka timske podrške obiteljima djece s teškoćama kontinuirano djeluje na jačanju suradnje s roditeljima, osobito roditeljima s djecom s teškoćama te im pruža pomoć i podršku u odgovornijem roditeljstvu provodi i pratiti utvrđivanje ciljeva i bitnih zadaća unapređivanja odgojno obrazovnog rada sudjeluje u utvrđivanju radnih uloga provoditelja programa usklađuje djelovanje SRS u provedbi zadaća POMOĆNI ZDRAVSTVENI DJELATNIK radi na osiguravanju i unapređivanju njege, odgoja i zaštite djece predškolske dobi s teškoćama u razvoju suradnja pri toalet treningu

134 briga nad higijenskim stanjem i održavanjem čistoće prostora čišćenje svih prostora u kojima djeca borave te pravilna uporaba dezinfekcijskih sredstava FIZIOTERAPEUT vanjski suradnik vrtića provodi fizikalnu terapiju kod djece koja za to imaju odobrenje naležne komisije na prijedlog specijalista (fizijatra, ortopeda,neuropedijatra) LOGOPED prati govorno-jezični razvoj i razvoj komunikacije i stvaralaštva s posebnim naglaskom na individualni pristup djeci s teškoćama razrađuje metode ranog poticanja razvoja jezika i govora prati razvoj i poticanje razvoja predvještina čitanja i pisanja surađuje s roditeljima i različitim vanjskim suradnicima provodi logopedske vježbe PSIHOLOG individualno prati psihofizički razvoj djeteta: prilagodbu, socio-emocionalni, psihomotorni razvoj, zrelost za školu, darovitost s posebnim naglaskom na individualni pristup prema djeci s teškoćama provodi testiranja s ciljem procjene spremnosti djeteta za polazak u školu surađuje s roditeljima i različitim vanjskim suradnicima sudjeluje u stručnom usavršavanju PEDAGOG prati i unapređuje cjelokupan odgojno-obrazovni proces na nivou ustanove sudjeluje u promišljanju ukupnog konteksta dječjeg vrtića ostvaruje uvjete za organizaciju odgojno-obrazovnog rada u čijem su središtu interesi djeteta i njegove specifične potrebe, te na taj način planira razradu i realizaciju programa zastupa i promovira suvremene ideje holističkog pristupa u svakodnevnom odgoju i obrazovanju sudjeluje u stvaranju uvjeta za ostvarivanje djetetovih prava surađuje s roditeljima i različitim vanjskim suradnicima sudjeluje u stručnom usavršavanju

135 ZDRAVSTVENI VODITELJ prati i osigurava zaštitu zdravlja djece i djelatnika ustanove organizira i planira prehranu izrađuje protokole Od listopada godine u skupini je i KOMUNIKACIJSKI POSREDNIK za gluho-slijepu djevojčicu, koji prevodi komunikaciju unutar skupine na znakovni jezik. Uloga komunikacijskog posrednika je i briga o prehrani te o kulturno-higijenskim potrebama djeteta Program će se vrednovati opservacijskom listom praćenja djeteta s višestrukim teškoćama, listom procjene razvoja djeteta s motoričkim teškoćama, listama sa sastanaka timske podrške roditeljima djece s teškoćama, a provoditi će ih rehabilitator i odgajatelj u suradnji s razvojnom službom vrtića. 2. MATERIJALNI UVJETI Prostor skupine djece s teškoćama koncipiran je tako da djeci pruži sigurnost i dostatnost prostora koji će mu omogućiti slobodu kretanja obzirom na njegovu teškoću. Osim uobičajenog namještaja i didaktičke opreme koja se koristi i kod djece uobičajenog razvoja, prostor skupine je opremljen i specifičnom opremom koja omogućuje poticanje psihomotornog razvoja svakog djeteta. U skupini se nalazi prostor s većim strunjačama i ogledalom te ljestvama i spužvastim jastucima, bazenom s lopticama, spužvastim stepenicama i trokutastim spužvastim toboganom, balans pločom, podnim taktilnim pločama, kikiriki loptom i pilates loptom. Navedeni prostor i oprema koriste se u svakodnevnom poticanju razvoja grube i fine motorike, ravnoteže, koordinacije pokreta.., od strane rehabilitatora i fizioterapueta-vanjskog suradnika vrtića. Specifična didaktička oprema podrazumijeva usmjerenost na razvoj grube i fine motorike, vizuomotorne integracije npr. sistem ploča-koordinacija u paru, vodilice, taktilne pločice, svjetlosna podloga za poticanje vizualne percepcije, usmjeravanje pažnje, usvajanje oblika i boja...te nastavaka za olovke, nastavaka za žlice koji omogućavaju osamostaljivanje djece pri hranjenju. Obzirom na educiranost djelatnika skupine (educirani tijekom provedbe projekta Malim koracima do prave integracije financiranog iz predpristupnih fondova EU) u svakodnevne aktivnosti uvedena je Potpomognuta komunikacija (PK) koja podrazumijeva korištenje slika, komunikacijskih ploča, komunikatora, tableta komunikatora express one, talk time ploča, te komunikatora s narukvicom za ruku, koristi ove metode provedena su brojna istraživanja (Binger, Light, 2009., Bronson, Demchak, 2009., Ello, Donovan, 2005., Millar i sur., 2006., Preston,

136 Carter, 2009., Schlosser, Wendt, 2010.). Prostor skupine opremljen je komunikacijskim pločama koje se nalaze i ispred prostora skupine te u toaletu. Komunikacijske ploče unutar skupine sadrže slike koje se odnose na svakodnevne aktivnosti koje se u skupini odvijaju. Svako dijete u skupini ima svoj dnevni raspored na kojem se nalaze sličice s aktivnostima od dolaska u vrtić do odlaska iz vrtića. U skupini se koristi i tablet na kojemu su aplikacije koje se koriste u poticanju komunikacije te razvoja jezika i govora. U predprostoru (garderobi) se nalaze komunikacijske ploče vezane za oblačenje i svlačenje, odlazak u kupaonu, pranje ruku... Boravak djece u skupini obogaćen je i primjenom glazbenih stimulacija kao jednog od oblika poticanja općeg psihomotornog razvoja djeteta, koji se temelji na rezultatima dosadašnjih istraživanja o primjeni glazbe kod djece s motoričkim teškoćama (Hurt i sur.,1998., Hanser i sur.,1998., Krakauer i sur., 2001., Campbell, 2005., Kwak, 2007., Thaut,2008., Wan, Schlaug,2010., Ljutić i sur., 2014.). Glazbeni predlošci koji se koriste odabiru se nakon savjetovanja s Hrvatskom udrugom muzikoterapeuta. Liste procjene: Rehabilitator u svom radu za procjene psihofizičkog razvoja djece koriste slijedeće liste: Edukacijsko-rehabilitacijska lista procjene za dijete s višestrukim teškoćama, Liste procjene ponašanja djece s intelektualnim teškoćama, Liste procjene psihomotornog razvoja, Lista procjene ponašanja, Evidencijski list za opservaciju i praćenje napredovanja djece s motoričkim poremećajima, Goodenoughov test. 3. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD Nakon tromjesečne opservacije novoprimljene djece, izrađuje se individualni plan rada za svako dijete, a za djecu koja su u skupini od prošle godine provodit će se inicijalna procjena u svrhu utvrđivanja promjena u statusu u odnosu na prošlu pedagošku godinu te će se izvršiti prilagodbe i nadopune u individualnom planu i programu za svako pojedino dijete Tjelesni i psihomotorni razvoj a) Zadovoljiti i razvijati potrebu djeteta za kretanjem djelujući na razvoj cjelokupne motorike, prirodnih oblika kretanja, razvoj osnovnih pokreta, poticanje razvoja velikih i malih mišićnih skupina, ovisno o stupnju teškoće djeteta. Za poticanje razvoja grube i fine motorike potrebno je omogućiti stabilnost i poticanje posturalnih mehanizama kao preteča vertikalizacije i hoda, a samim time i

137 razvoja finih motornih aktivnosti, ali i razvoj svijesti o polažaju dijelova tijela u prostoru. Ove aktivnosti provode se primjenom terapijskih postupaka bazičnih-perceptivno motoričkih stimulacija,poticanja općeg psihomotornog razvoja i senzoričke intagracije koja omogućuje organizaciju osjeta za upotrebu. Naša nam osjetila daju informacije o fizičkom stanju našeg tijela i okoline koja nas okružuje. Cilj senzoričke integracije je poticati razvoj sposobnosti živčanog sustava da obrađuje senzorne inpute na što prirodniji način. Terapijskim konceptom senzoričke integracije obuhvaćena su sva osjetila. Vježbama senzoričke integracije dopunjava se tjelesna shema s generalizirajućim učinkom poboljšanja sposobnosti učenja svih neuronskih veza, posebno pri motoričkim oštećenjima (Gschwend, 1998.). b) Razvoj hvatanja i baratanja s predmetima ovisan je o posturalnoj kontroli i razvija se kroz igru te aktivnostima stimulacije mišića ruku, pravilnim pozicioniranjem i stimulacijom percepcije. Sve navedene aktivnosti kod djeteta potiču aktivnosti samozbrinjavanja-hranjenje, osnove osobne higijene, toaletni trening, trening oblačenja i svlačenja. Poticanje vizuomotorne integracije provodi se i kroz stimulaciju početnih grafomotoričkih vježbi te je jedna od metoda i analitičko-sinestezijska metoda na bazi matrica, koja potiče i bolju kontrolu posturalnih mehanizama koji omogućavaju pravilno pozicioniranje djeteta tijekom svakodnevnih aktivnosti koristeći pritom i glazbeno ritmičku stimulaciju. Koristiti će se različita didaktička sredstva i igre s pokretima prilagođene mogućnostima djece, igre prstima te različite tehnike likovnog izražavanja. c) Svakodnevno poticati djecu i podržavati ih u održavanju osobne higijene te razvijati kulturno higijenske navike d) Intenzivirati rad na očuvanju i jačanju zdravlja djeteta, koristeći prirodne čimbenike te boraviti na zraku 4.2. Socio emocionalni i društveno moralni razvoj Ovo je jedna od vrlo važnih zadaća u odgojno-obrazovnom radu koja se bazira na razvoju: a ) SIGURNOSTI I SAMOPOUZDANJA KOD : - slobodnog obraćanja odgojitelju i ostalim odraslim osobama u grupi, komunikacije s odraslima i djecom u grupi i van grupe - slobodnog iznošenje ideja pri uređenju sobe dnevnog boravka te sudjelovanja u aktivnosti uređenja sobe dnevnog boravka - prenamjena prema potrebi igre - poticanja djece da se međusobno dogovaraju te planiraju zajedničke igre i aktivnosti

138 - razvoja sposobnosti druženja, želja da bude u blizini drugog djeteta, da se igra i da razveseli prijatelja - razvoja socio emocionalne osjetljivosti sudjelovanjem u emocijama koje se javljaju u grupi, osjećaja pripadnosti grupi i njegovanja prijateljstva, razvoja osjećaja zajedništva te zadovoljstva u vlastitoj aktivnosti b ) RAZVOJ UNUTARNJE SAMOSTALNOSTI - osjećaj da je voljeno od strane odraslih u grupi i od djece - iznošenje vlastitih doživljaja iz obiteljskog života - osjećaj sigurnosti u svoje sposobnosti, zadovoljstvo u vlastitoj aktivnosti c ) RAZVOJ VANJSKE SAMOSTALNOSTI - sposobnost suočavanja s problemima i obavljanje aktivnosti bez tuđe pomoći ili uz pomoć odraslih i djece (aktivnosti individualno prilagođene mogućnostima pojedinog djeteta) - aktivnosti vezane za očuvanje života i zdravlja: pravilno rukovanje predmetima (igračkama), korištenje i spremanje stvari i igračaka, odjeće i obuće u skladu sa sposobnostima svakog pojedinog djeteta, osposobljavanje za samostalno hranjenje, osobnu higijenu i dr. Razvoj stvaralačkih svojstava isprobavanja i istraživanja, osobito: - mogućnosti igre s poznatim igračkama na nov način - mogućnosti izražavanja pokretom - mogućnost izražavanja likovnim materijalom - mogućnosti oblikovanja i korištenja prostora (prenamjena kutića u sobi dnevnog boravka) - razvoj različitih oblika istraživanja kroz igre i aktivnosti u kojima naročito dolazi do izražaja koncentracija i pronalaženje najrazličitijih rješenja: matematske, govorne, likovne, glazbene i tjelesne aktivnosti Razvoj stvaralačkih svojstava zamišljanja i uživljavanja, osobito : - u radnje djetetu bliskih osoba - u radnje i odnose likova iz stvarnosti i poznatih priča

139 - u zajednički doživljene situacije - zadržati stalne stavove prema svijetu oko nas (radoznalost, iznenađenje, čuđenje) što su uvjeti stvaralaštva 4.3. Spoznajni razvoj a ) Razvijati sposobnost spoznavanja vanjskog svijeta svim osjetilima, razvoj percepcije b ) Stvaranje pojmova i uočavanja uzročno posljedičnih veza u odnosu na prirodne pojave (godišnja doba), biljni i životinjski svijet c ) Grupiranje po zajedničkim svojstvima d ) Svakodnevnim aktivnostima i situacijama poticati djecu na upotrebu raznih predmeta i materijala, pronalaženje originalnih rješenja te omogućiti djeci da vlastitu aktivnost i zamisao dovedu do kraja e ) Razvoj mišljenja i sposobnosti rješavanja problema, opažanje, imenovanje, izdvajanje, grupiranje po kvantitativnim i kvalitativnim osobinama član, niz, skup f ) Pozitivan odnos prema prirodi u cjelini (biljke, životinje, očuvanje prirode) g ) Razvoj pažnje, koncentracije i pamćenja 4.4. Govor, komunikacija i izražavanje 1. Razvijati komunikaciju govorom, osobito : - slušanje i razumijevanje govora izvan djetetu poznate situacije - slušanje govora odraslih - međusobno slušanje - tihi međusobni razgovori - podržavati slobodno iznošenje govora na osnovi doživljaja i iskustava, upotrebom monološkog govora u opisivanju doživljenog te upotrebom dijaloškog govora u paru i maloj grupi - usvajanje osnovne gramatičke strukture

140 - podržavanje i navikavanje djeca na slušanje literarnih i umjetničkih sadržaja - bogatiti rječnik novim pojmovima - poticati djecu na aktivnost prepričavanja priča i ostalih svima poznatih sadržaja uz korištenje novih izraza i riječi, recitiranje, spontano uključivanje u govorne igre 2. Razvoj sposobnosti vizualne komunikacije, osobito: - senzibilitet za likovni materijal i sredstva: olovka, boja, glina, pastela Njegovati sposobnost upotrebe likovno tehničkih sredstava u: - plošnom oblikovanju: crtanju, slikanju - prostornom i plastičnom oblikovanju:modeliranju, građenju, sudjelovanju u uređenju prostora vlastite okoline - prepoznavanju i imenovanju osnovnih boja i nijansi - razvoj likovnog senzibiliteta za kvalitetna umjetnička djela 3. Razvijati glazbenu komunikaciju, osobito : - glazbeni sluh, osjećaj za ritam (uočavanje, razlikovanje) - slušnu percepciju (razlikovanje slušnih podražaja, lokalizacija zvuka kroz ritmičke igre i aktivnosti te oponašanja šumova i zvukova iz neposredne okoline) - glasovne mogućnosti (pjevanje pjesmica u dikciji, tempu, slobodnom pjevanju, u opsegu: C1 A1, muzičke priče, male glazbene aktivnosti) - sposobnost doživljavanja i razumijevanja glazbenih djela (slušanje umjetnički vrijedne i kvalitetne glazbe)

141 U svakodnevnim aktivnostima provodit će se metode Potpomognute komunikacije, koja podrazumijeva korištenje slika, komunikacijskih ploča, komunikatora, tableta,u svrhu poticanja komunikacije kod svakog djeteta. Sve aktivnosti provodit će se uz dopuštenje i dogovor s roditeljima. U skladu s specifičnim teškoćama djece, poticat će se i stimulacija orofacijalne regije, u smislu poticanja tonusa muskulature, kao podrška pri hranjenju (žvakanju hrane) i razvoju verbalne ekspresije (masaže ručnikom, vatom, četkicom za zube, tapkanje prstima..). Rad će biti oplemenjivan redovnim susretima s roditeljima i zajedničkom evaluacijom i planiranjem novih ciljeva (sastanci timske podrške roditeljima djece s teškoćama) te individualnim i skupnim sastancima s roditeljima. Uvijek naglašavamo važnost suradnje s roditeljima jer su oni ravnopravni članovi tima koji će omogućiti zadovoljavajući rast i razvoj njihovog djeteta. Nastaviti će se i redovna suradnja s članovima stručnog tima i ravnatelja vrtića, kao i s kolegicama iz skupina u kojima najčešće provodimo integracijske susrete i druženja djece. Pojedina djeca iz skupine (na temelju procjene) odlazit će u redovne skupine na djelomičnu integraciju ukoliko će se za njih moći osigurati osobni pomoćnik. U svrhu lakšeg transfera djece s većim motoričkim teškoćama na više katove vrtića u skupine za integraciju, u vrtiću je tijekom trajanja ranije spomenutog projekta financiranog iz EU predpristupnih fondova ( ), ugrađen lift. Isto tako, redovno ćemo surađivati i s kolegama iz vrtića Grada Zagreba koji imaju posebne skupine za djecu s teškoćama (5 vrtića) te drugim redovnim i specijaliziranim ustanovama koje se bave radom djecom s teškoćama, a posebno Malim domom i Centrom za rehabilitaciju Zagreb. Djeca će prisustvovati svim kazališnim predstavama i drugim događanjima u vrtiću (priredbama, koncertima, proslavama, vlakiću Svetog Nikole i Djeda Mraza). Realizacija programa će se pratiti uvidom u pedagošku dokumentaciju, pohranom dječjih radova, fotografija, video zapisa i zapažanja roditelja. Naime navedeno ima veliko značenje u kreiranju programskih aktivnosti u budućnosti. 4. NJEGA I SKRB ZA RAST I RAZVOJ DJECE Ova glava temelji se na Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima ( Narodne novine br. 105/02) i izmjenom programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima ( Narodne novine br. 55/06 i 121/07). Obuhvaća mjere zdravstvene zaštite djece, zbog čega će se prilikom upisa djeteta u vrtić, tražiti liječnička potvrda o trenutnom zdravstvenom stanju djeteta, informacije o procijepljenosti djeteta te dodatna

142 dokumentacija obzirom na djetetove teškoće. Isto tako Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima propisuje i konstantno svrsishodno održavanje higijenskih uvjeta (čistoća unutarnjih i vanjskih površina, opreme i didaktike, pribora za jelo, osobna higijena djece i djelatnika), kao i omogućavanje svakodnevnog boravka na zraku. U sklopu redovitog praćenja o prisutnosti djece, pobolijevanju djece, antropoloških karakteristika odvijat će se praćenje i očuvanje zdravlja djece. Zdrava prehrana temelj je zdravlja svakog čovjeka, a već u najranijoj dječjoj dobi stvaraju se određene prehrambene navike. Kao i dosad, djeca će dobivati standardizirane primjerene obroke (doručak, ručak, uz dodatak svježeg sezonskog voća i povrća). U prehranu će se nastojati uvoditi što raznolikije namirnice i razne vrste žitarica, kao i općenito konzumiranje namirnica kvalitetnije nutritivne vrijednosti, a poticat će se smanjenje konzumiranja namirnica bogatih šećerom i soli (razni slatkiši, grickalice i sl.).obzirom na specifičnosti teškoća naše djece (alergije, smetnje probave zbog hipotonusa muskulature) djeci će se omogućiti adekvatna (posebna) prehrana. U individualiziranim programima za svako dijete nalazi se i dio o osamostaljivanju tijekom hranjenja, što je našoj djeci otežano obzirom na specifičnost njihovih teškoća. 5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH DJELATNIKA Djelatnici posebne skupine za djecu s teškoćama kontinuirano će se usavršavati te pratiti stručnu literaturu u skladu s teškoćama upisane djece kako bi djeci mogli pružiti kvalitetnu podršku u svakodnevnom radu u poticanju njihovog psihomotornog razvoja. Usavršavanje će se provoditi u vrtiću, u sklopu odgajateljskih vijeća, različitih aktiva, radnih dogovora i timskih planiranja, a djelatnici će se uključivati i u različite oblike stručnog usavršavanja koje organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje, Sveučilište i druge institucije koje imaju verificirane programe, a bave se srodnim djelatnostima. Poseban naglasak stavlja se na educiranje djelatnika za rad s djecom iz autističnog spektra u dogovoru s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Odsjekom za poremećaje iz autističnog spektra. Obzirom na educiranost djelatnika iz područja potpomognute komunikacije, tražit će se načini dodatnog usavršavanja u korištenju ovih metoda. Područje interesa su i edukacije iz područja korištenja određenih standardiziranih mjernih instrumenata koji se mogu koristiti u evaluaciji svakodnevnog rada obzirom na deficitarnost istih. Djelatnici posebne skupine u suradnji sa stručnim timom vrtića prijavljivati će se i na stručne i znanstvene skupove na kojima će prikazivati način i rezultate rada u našem vrtiću koji je dokumentiran tijekom godine, kao što su to činili i u proteklom vremenu.

143 6. SURADNJA S RODITELJIMA Roditelji su nezaobilazni partneri u kreiranju programa za svakodnevno poticanje djece tijekom boravka u vrtiću. Od roditelja svakodnevno dobivamo relevantne podatke o boravku djeteta kod kuće i reakcijama na terapijske postupke izvan vrtića. Osim redovitih roditeljskih sastanaka s roditeljima će se provoditi i sastanci timske podrške roditeljima djece s teškoćama koji služe i kao planiranje podrške za roditelje pri boravku djece kod kuće. S roditeljima će se svakodnevno komunicirati te im se omogućava i povremeni boravak u skupini (ili promatranje reakcija djeteta tijekom aktivnosti, ovisno o stupnju adaptacije djece). S roditeljima će se individualno provoditi sastanci na kojima će im se prezentirati svakodnevni rad prikazom dječjih radova ili pak video prikazom dječjih reakcija na ponuđene stimulacije. Posebno će se roditelje upozoravati na važnost usklađivanja aktivnosti i poticaja koja se provode u vrtiću i kod kuće, no i na važnost odmora i slobodne igre djeteta kod kuće kako bi se spriječila zasićenost terapijskim postupcima. 7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA Suradnja s drugim ustanovama nadopunjuje i obogaćuje rad vrtića, te se i u sklopu programa planira nastavak i proširivanje suradnje s većim brojem institucija direktno vezanih uz odgojnoobrazovnu djelatnost, među kojima su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Agencija za odgoj i obrazovanje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, ZET, Hrvatskim željeznicama. Isto tako, nastavlja se i suradnja s institucijama koje vode brigu o zdravlju djece: pedijatrijskim i specijalističkim ambulantama,nadležnim klinikama,specijaliziranim ustanovama - Centra Goljak, Centra za rehabilitaciju «Zagreb», Centra za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag, Centar Vinko Bek, Mali dom, ERF, Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava, Centar za autizam, Centar Slava Raškaj, Centrima za socijalnu skrb, raznim udrugama, osnovnim školama, Učiteljskim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom, Akademijom za razvojnu rehabilitaciju, stručnjacima izvan Hrvatske (Švedska, Mađarska, Slovenija). Ne izostaje ni suradnja i razmjena iskustava s dječjim vrtićima s područja Trešnjevke i Zagreba, a posebno s vrtićima koji imaju programe za djecu s teškoćama DV Vladimira Nazora, DV Utrina, DV Bajka, DV Duga, DV Sopot.

144 Osim nabrojanih, ne smije se zanemariti ni suradnja s kulturnim institucijama, knjižnicama, muzejima, kazalištima, glazbenicima, kao ni organizacijama za rekreativne i odgojno zdravstvene programe i radnim organizacijama. Svi oblici suradnje realizirat će se tijekom godine prema planu aktivnosti ili specifičnim potrebama, a nositelji programa suradnje su ravnatelj i članovi stručnog tima vrtića. Suradnja s vanjskim ustanovama će se ostvarivati kroz različite vrste edukacija i razmjene iskustava. Cilj našeg rada i dalje će biti tranzicija informacija između vrtića i specijalnih ustanova u koje djeca odlaze na određene terapijske postupke koja je do sada samo djelomično ostvarena. Naime, saznanjima o postupcima koji se u tim ustanovama provode i dječjim reakcijama lakše bi se kreirale svakodnevne aktivnosti djece, praćenje njihovog napretka te valoriziranje programa. Važna nam je suradnja s specijalnim ustanovama koje i organiziraju edukacije za rad s djecom s teškoćama. Važna je suradnja i s specijaliziranim udrugama koje se bave kreiranjem programa za rad s djecom s teškoćama. Važno je pratiti i edukacije koje organizira i provodi Agencija za odgoj i obrazovanje, kao i Edukacijsko rehabilitacijski fakultet. 8. VREDNOVANJE PROGRAMA Program će se evaluirati na osnovu: - dnevnih valorizacija edukacijskog rehabilitatora i odgajatelja - analize programa na timskom planiranju (1x mjesečno) - analize programa sa stručnim timom vrtića (1x mjesečno) - praćenja psihomotornog napretka djece - redovitim kozultacijama s roditeljima - razmjenom iskustava sa stručnjacima iz vanjskih institucija 9. FINANCIRANJE PROGRAMA Program financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

145 ZAKLJUČAK Program posebne skupine za djecu s teškoćama procjenjujemo značajnim sa stanovišta uključivanja djece u redovite odgojno-obrazovne ustanove. Djeca su u kontaktu sa svojim vršnjacima uobičajenog razvoja kroz sve aktivnosti koje se provode u vrtiću. Ujedno, djeca u ovakvom obliku odgojno terapijskog rada imaju svakodnevnu podršku edukacijskog rehabilitatora, odgojitelja te fizioterapeuta vanjskog suradnika vrtića, a minimalno jednom tjedno i logopeda. Djecu se priprema za djelomičnu ili potpunu integraciju u skupinu s redovitim programom što ovisi o stupnju teškoće djeteta. 12. LITERATURA 1. Binger, C., Light, J.(2009):The Morphology and Syntax of Individuals who use PK:Resesarch Review and Implications for Effective practice, Augmentative and Alternative Communication, Vol. 24(2), Bošnjak-Nađ, K., Mejaški-Bošnjak,V., Popović-Miočinović,Lj., Gverić Ahmetašević, S., Đaković,I., Čikara Mladin,M.(2011): Rano otkrivanje neurorizične djece i uključivanje u rane habilitacijske programe, Paediatria Croatica, 55 (2), Bošnjak Nađ, K., Popović Miočinović, Lj., Ivkić, M., Zadro, A., Marn, B.(2005): Evocirani slušni potencijal u neurorizične djece, Paediatria Croatica,Vol. 49., Supll. 2., 37 41, Split. 4. Branson,D., Demchak, M.(2009):The use of Augmentative and Alternative Communication Methods with Infants and Toddlers with Disabilities, Vol.24(4), Campbell, D.(2005):Mozart efekt-primjena moći glazbe za iscjeljivanje tijela, jačanje uma i oslobađanje kreativnog duha, Dvostruka duga, Čakovec. 6. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja, Narodne novine 63/2008, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. 7. Ello, L.M., Donovan,S.J.(2005):Assessment of the Relationship Between Parenting Stress and a Childs Ability to Functionally communicate, Research on Social Work Practice, Vol.15(6), Gschwend G. (1998.):Neurofiziološki temelji razvojne rehabilitacije, Akademija za razvojnu rehabilitaciju, Zagreb. 9. Hanser, B.S. (1999): An Introduction to Music Therapy, u The New Music Therapist s Handbook, 1-25, Berklee Press USA.

146 10. Hurt, C.P., Rice, R.R., McIntosh, G.C., et al (1998):Rhytmic auditory stimulation in gait training for patients with traumatic brain injury, Journal of Music Therapy, 35, Kiš-Glavaš, L.; Teodorović, B.; Levandovski, D. (1997.): Program bazične perceptivnomotoričke stimulacije. Fakultet za defektologiju, Zagreb. 12. Krakouer, L., Houghton, S., Douglas, G., West, J. (2001): The efficacy of music therapy in effecting behaviour changein persons with Cerebral palsy,international Journal of Psychosocial Rehabilitation, 6, Kwak, E.E.(2007):Effect of Rhythmic Auditory Stimulation on Gait Performance in Children with Spastic Cerebral Palsy, u Journal of Music Therapy, 44, 3, Ljutić, T., Gros Popović, D., Šikman Ljutić, Z.: Selektivne perceptivno-motoričke, glazbenoritmičke stimulacije i grafomotorna aktivnost djeteta s cerebralnom paralizom, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanjavol.50,br.2,str 30-42, Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Narodne novine 5/15, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. 16. Schlosser, R.N., Wendt.(2008):Effects of Augmentative and Alternative Communication Intervention on Speech Production in Children with Autism:A Systematic Reviev American Journal of Speech-Language Pathology, Vol 17, Stančić, V. i sur. (1982a). Odgojno-obrazovna integracija djece s teškoćama u razvoju. Teorijski problemi i istraživanja Izvještaj br. 1. Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. 18. Thaut, M.H.(2008): Rhythm, Music, and the Brain-Scientific Foundations and Clinical Applications, Routledge, New York and London. 19. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Narodne novine 10/97, 107/07, 94/13, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. 20. Wan,C.Y.,Schlaug,G.(2010): Music Making as a Tool for Promoting Brain Plasticity across the Life Span, Neuroscientist,16(5),

147 Godišnji plan i program rada skupine V-5 za pedagošku godinu 2017./2018. Plan i program redovne skupine obogaćene dramskim izrazom Voditelji-odgajatelji: Jasmina Ostojić Korina Klakučer

148 1. USTROJSTVO RADA SKUPINE Voditeljice redovne skupine obogaćene dramskim izrazom su odgajateljice Korina Klakučer (zamjena za matičnu odgajateljicu skupine Tihanu Jazbec koja je na dužem bolovanju) i Jasmina Ostojić. Ove pedagoške godine u skupini je upisano 23 djece u dobi od 3 do 6 godina. Novoupisane djece je 8-ero, od kojih su šestero mlađe vrtićke dobi (prelazak iz starijih jasličkih skupina), a dvoje starije vrtićke dobi (jedno je dijete prešlo iz redovne skupine v-11, a drugo dijete je prešlo iz drugog vrtića). U skupini je 12 djevojčica i 11 dječaka. Šestero djece je mlađe vrtićke dobi, sedmero djece je srednje vrtićke dobi i desetero djece je starije vrtićke dobi, odnosno školskih obveznika. Jedno dijete je s teškoćama u razvoju (displazija desne potkoljenice) i od ove godine, radi novonastale situacije (slabija ravnoteža nakon operacija), s nama će biti i njegovateljica Anita Žuljić-Đurić kao osobni asistent djevojčici, prvenstveno kao fizička pomoć (pri odlasku u sanitarije, hodanju uz i niz stepenice ). Jedno novoupisano dijete će od početka ove pedagoške godine biti u praćenju i procjeni našeg stručnog tima i nas, odgajateljica, kako bi se utvrdile eventualne teškoće u razvoju. Program dramskog odgoja realizira se u radnom vremenu od 8.00 do sati, a djeca, ovisno o potrebama njihovih roditelja, koristit će dežurstvo izvan tog vremena, u jutarnjim terminima od 6.00 do 8.00, a u popodnevnim od do sati. U našoj skupini svakodnevno provodimo i Program predškole u suradnji s drugom dramskom skupinom i kolegicama Majom Milinković i Lidijom Ferin Lanz. 2. MATERIJALNI UVJETI Prostor u kojem se realizira program Dramskog vrtića namjenski je opremljen. Specifični dijelovi opreme, kao što je kazališna pozornica i reflektori, donirani su, a malo kazalište lutaka, paravane i ostalu opremu za dramski izraz osmislile su i izradile odgajateljice, ali i djeca. Veliki i mali komadi tkanina u svakodnevnoj su upotrebi te uvelike pridonose razvoju kreativnosti jer djeca uz pomoć njih sama slažu potrebnu scenografiju za igre i dramske situacije ili tkanina postaje plašt, piknik deka, vjetar Osim specifične dramske opreme, prostor Dramskog vrtića opremljen je i svim ostalim potrebnim vrtićkim sadržajima, materijalima, te tako postoje i kocke svih

149 veličina i oblika, razne slagalice i spajalice, kutić kuhinje i domaćinstva, jako bogati likovni kutić pun strukturiranog, ali i neoblikovanog materijala, glazbena ladica, bogata zbirka glazbe, veliki izbor knjiga, slikovnica, enciklopedija te police i ladice pune raznih stolno-manipulativnih igara. Od novih kutića oformljenih ove godine je tzv. mirni kutić- (kutić za osamu s jastučićima, plišancima i diskretnim lampicama, kutić za simboličku igru s dvorcem, vitezovima, princezama i kutić za simboličku igru male obiteljske kućice) Ono što je specifično za prostor Dramskog vrtića je to da njime dominira veliki prazan prostor, točnije veliki tepih, ispred kazališne pozornice na kojem se odvija većina dramskih vježbi i igara. Taj prostor pokazao se izvrsnim i u svakodnevnim spontanim igrama, jer nudi bezbroj mogućnosti. Na njemu djeca sama organiziraju sadržaj, ovisno o interesu, tako da taj prostor postaje npr. veliko gradilište, restoran, otok s blagom, podmornica, livada Prostor garderobe također služi za slobodnu igru gdje djeca samostalno organiziraju prostor, ovisno o igri. U ovom prostoru organizirane su i česte izložbe dječjih radova. Ove godine (prvo polugodište) planiramo se zaokupiti malim projektom SVJETLOST- SJENA-MRAK pa i oformiti novi kutić istraživanja s raznim materijalima i sredstvima potrebnima za tu temu. Planiramo napraviti i malo i veliko kazalište sjena u kojima ćemo stvarati lutkice i improvizirati pokretom. Kao i uvijek, prvenstveno ćemo se voditi dječjim interesima koji će nas i dovesti do nekih novih ideja, novih tema, nakon kojih ćemo mi obogaćivati i oplemenjivati našu materijalnu sredinu i okolinu. 3. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 3.1. OBILJEŽJA PROGRAMA, GLAVNI CILJ I BITNE ZADAĆE U PEDAGOŠKOJ GODINI 2017./2018. Opće odrednice programa Posebni program dramskog vrtića u sklopu redovitog programa u našem vrtiću djeluje od godine, a nastao je u suradnji s dramskom pedagoginjom i redateljicom Zvjezdanom Ladikom.

150 Dramski odgoj u postojećem redovnom vrtićkom programu obogaćen dramskim igrama, vježbama i improvizacijama pokazao se kao vrlo uspješan metodički pristup. Dramski odgoj temelji se na pedesetogodišnjem iskustvu unutar kazališne djelatnosti s mladima i s djecom predškolske dobi. Unutar našeg vrtića dramski odgoj je pronašao svoje mjesto u dvjema skupinama redovnog programa obogaćenog dramskim izrazom koji u svojih 21 godinu postojanja ostvaruje velika postignuća i uvelike pomaže djetetu u njegovom razvoju te ga potiče na izražavanje, stvaranje, istraživanje i sve ono što dijete čini zadovoljnim i sigurnim. Naše, sada već dugo iskustvo govori da su dramski odgoj i sva njegova sredstva apsolutno bliski djeci predškolskog uzrasta te da nude bezbroj mogućnosti i potiču djecu, ali i odrasle (nas odgajatelje) na istraživanje i otkrivanje. Ciljevi, načela, vrijednosti Vodeći se, prvenstveno, Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a potom i Kurikulumom Dječjeg vrtića Potočnica, glavni cilj svih programa pa tako i našeg redovnog programa obogaćenog dramskim izrazom polazi od primarnog interesa djeteta i njegovih osnovnih potreba, odnosno, osiguravanja dobrobiti za dijete, a to je zdravo i uspješno individualno funkcioniranje, stvaranje pozitivnih socijalnih odnosa u kvalitetnom okruženju i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta uz stvaranje uvjeta za maksimalni razvoj njegovih kompetencija. Cilj dramskog odgoja nije samo razvoj dramske darovitosti i upoznavanje s dramskoscenskim izrazom, cilj je i razvoj osjećajnosti i osjetilnosti, govornih i drugih izražajnih sposobnosti i komunikacijskih vještina, mašte, kreativnosti, otkrivanju i razvijanju sklonosti, sposobnosti, formiranju stavova, stjecanju i razvijanju društvene svijesti i njezinih sastavnica: (samo)kritičnosti, odgovornosti, snošljivosti, razvoju humanih i moralnih stavova i uvjerenja te stjecanju sigurnosti i samopouzdanja. Znači, glavni cilj dramskog odgoja je odgoj za život. (Valentina Lugomer: Dramski odgoj u nastavi, članak iz Školskih novina 2000./2001.) S obzirom na ciljeve dramskog odgoja, možemo reći, kako se primjena dramskog odgoja u našem programu u potpunosti vodi i slaže s načelima (fleksibilnost, partnerstvo, kontinuitet, otvorenost) i vrijednostima (znanje, identitet, humanizam i tolerancija, odgovornost, autonomija, kreativnost) Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

151 Zadaće po razvojnim područjima Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo - Poticati govorni razvoj dramskim igrama i vježbama, raznim aktivnostima (pripovijedanje priča, bajki i ostalog umjetničko-književnog sadržaja) i ponudom različitih poticaja, ali i putem svakodnevnog razgovora - Poticati razvoj komunikacijskog sustava (neverbalni, verbalni,simbolički) prvenstveno putem dramskog izraza, ali i drugim aktivnostima i svakodnevnim situacijama - Poticati razvoj različitih oblika izražavanja (likovnog, glazbenog, izraza pokretom ) pomoću dramskih igara, raznovrsnosti u ponudi poticaja i materijala vezanih uz određene teme Socio-emocionalni i razvoj ličnosti - Poticati socijalni razvoj putem raznih svakodnevnih, ali i ciljanih dramskih situacija i dramskih igara - Poticati emocionalni razvoj u svakodnevnim situacijama, u eventualnim problemskim situacijama i putem dramskog izraza - Poticati razvoj pojma o sebi prilikom svakodnevnih radno-praktičnih aktivnosti, putem brige o sebi (održavanje osobne higijene, odijevanje, razodijevanje, obuvanje, izuvanje ) i posebnim ciljanim dramskim aktivnostima - Poticati moralni razvoj svakodnevnim razgovorima, u razgovorima kad zajednički tražimo rješenja (eventualni sukobi) i situacijskim dramskim igrama Tjelesni i psihomotorni razvoj - Poticati razvoj pokretljivosti i tjelesnog držanja u svim osnovnim i prirodnim oblicima kretanja putem dramskih igara koje uključuju pokret i ples, ali i jutarnjim tjelovježbama i satovima tjelesne i zdravstvene kulture - Poticati razvoj posebnih motoričkih vještina (skok u dalj, skok u vis, kolut naprijed ) na satovima tjelesne i zdravstvene kulture - Poticati razvoj hvatanja i baratanja s predmetima (senzomotorni razvoj, okulomotorna koordinacija) putem raznih dramskih igara s dodatnim rekvizitima (razne tkanine, pedagoški neoblikovani materijal ) ili samim dodirom i putem istraživačkih aktivnosti (upotreba pincete, igle, konca )

152 Spoznajni razvoj - Poticati razvoj osjeta i percepcije istraživačkim aktivnostima, u svakodnevnim situacijama (za vrijeme obroka), ali i dramskim igrama i vježbama - Poticati razvoj stvaranja pojmova i uočavanja veza i odnosa među predmetima i pojavama prvenstveno putem istraživačkih aktivnosti, ali i u svakodnevnim situacijama - Poticati razvoj mišljenja i rješavanje problema putem svakodnevnih situacija, ciljanim istraživačkim, ali i dramskim aktivnostima - Poticati razvoj pažnje, koncentracije i pamćenja najviše dramskim igrama Program i sadržaj rada Kao i uvijek, za sadržaje i teme našeg rada i pripremanja poticaja glavni su nam interesi djece koje pratimo i pokušavamo im nadopunjavati i obogaćivati igru raznim novim materijalima, idejama i aktivnostima. Ovogodišnje planirane teme prvenstveno će proizlaziti iz godišnjih doba kao glavnih okvira u našem radu. Svako godišnje doba daje nam pregršt tema kojima se možemo baviti- tako ćemo u jesen imati različite motive koje ćemo iskoristiti u različitim područjima djelatnosti i različitim sklopovima aktivnosti (list, kiša, kišobran, gljive, Dani kruha, jabuka, bundeva, lampioni ), a najviše u dramskim igrama, glazbenom izrazu i pokretu. Zima nam nosi nove teme (hladnoća, snijeg, pahuljica, Božić, bor, lampice, zvijezde ) koje ćemo prvenstveno proći u dramskim igrama, vježbama, improvizaciji, pokretu uz glazbu, pjevanju pjesmica, pričanju priča, kreativnom likovnom izrazu, ali i u raznim istraživačkim igrama, pogotovo kad se upustimo u mali projekt svjetlost-sjena-mrak što nas, možda i dovede do naše zimske predstave. U proljeće nas čekaju drugačiji sadržaji kojima ćemo se baviti. Puno aktivnosti iz različitih područja djelatnosti moći ćemo radi vremenskih prilika obavljati vani, kao što su Sportski dan, Energetski tjedan, satove tjelesnog ćemo nekad odrađivati na dvorištu ali isto tako svaku temu koje se prihvatimo odradit ćemo kroz sve sklopove aktivnosti, ali najviše ćemo se baviti dramskim izrazom. To je i vrijeme naše završne

153 predstave pa se tada i više bavimo baš dramsko-scenskim izrazom ( ponašanje na pozornici, izražajni i jasan govor ). S našom završnom predstavom, krajem lipnja završavamo i s dramskim programom, kada započinje razdoblje ljeta i ljetne organizacije rada u našem vrtiću. Ostale aktivnosti Mala zimska predstava Naša skupina svake godine upriliči malu zimsku predstavu koju izvede dva puta. Jednom za vrtićke prijatelje i vrtićke djelatnike i jednom za roditelje. Ta predstava je obično kraća i jednostavnija od završne jer je za neku djecu prva. Tema te predstave nekako se uvijek poveže i s Božićnim raspoloženjem jer ju i odigravamo tik pred Božić. Ove godine, s obzirom na temu našeg projekta SVJETLOST-SJENA-MRAK, vjerujemo kako ćemo s našim pripremljenim različitim aktivnostima djecu dovoljno potaknuti i da će nam to biti i tema predstave. Proslave i svečanosti Proslave rođendana u našoj skupini su nešto čemu pridajemo veliku važnost i svoj trud. Dan proslave uvijek je posvećen djetetu koje slavi na taj način da ga se dočeka s pjesmom i poklonom, koji su izradila djeca i posebno uređenim prostorom. Dan prolazi u veselju i slavlju, igraju se vesele dramsko-plesne igre po izboru slavljenika. Na taj način djeca uče o važnosti prijateljstva, uvažavanju drugih i uče se veseliti za druge, a skupina postaje toplo okruženje u kojem svi rado borave. Osim proslava rođendana, organizirat ćemo i upriličenje raznih drugih svečanosti na nivou cijelog našeg vrtića. Naša interesna skupina za obilježavanje važnih datuma u godini, čiji su članovi pedagoginja Dunja Čuljak i odgajateljice Maja Milinković, Lidija Ferin Lanz, Marija Pranjić, Katalin Svaguša, Korina Klakučer i Jasmina Ostojić, i ove godine planira obilježiti puno važnih datuma i upriličiti svečanosti. Tako planiramo Jesensku svečanost, Kestenijadu, Dane kruha, Dan jabuka, Dan tolerancije, Dan različitih čarapa, Božićnu svečanost, Fašnik, Dan knjige, Proljetnu svečanost, Dan sporta, Dan planeta Zemlje, Ljetnu svečanost

154 Izleti Ove pedagoške godine planiramo dva izleta za djecu od navršenih pet godina. Prvi izlet je jesenski i idemo u Eko kuću Bubamara u Kašini gdje će za djecu biti organizirana radionica na temu Zimnica. Drugi izlet planiramo na proljeće i on je uvijek opušteniji i služi istraživanju koje nam nudi naš grad Zagreb. Tako ćemo i ove godine ići na Jarun ili Sljeme. Svi izleti su cjelodnevni, od 9.00 do sati. S obzirom kako na izlete mogu ići samo djeca od navršenih 5 godina, za djecu do pet godina uvijek organiziramo piknik na dvorištu našeg vrtića ili livadi blizu Doma umirovljenika. Time postižemo veselje i osjećaj važnosti i kod mlađe djece jer i ona idu na izlet. Predstave, posjete različitim ustanovama i izložbe Svake godine pa tako i ove planiramo održavanje kazališnih predstava u suradnji s raznim kazalištima i kazališnim družinama koje će se odigravati u prostoru našeg vrtića. To su npr. kazališta Trešnja, Žar ptica, Čarobna škrinja, Zagrebačko kazalište lutaka, kazališne družine Teatar PocoLoco, Artomobil, Crveni nosevi, Produkcija Z, Hrvatska glazbena mladež Vatroslav Lisinski Planiramo i razne posjete različitim ustanovama i kulturnim institucijama: HNK, Gradska knjižnica Tin Ujević, Osnovna škola Julija Klovića, koncertna dvorana Vatroslav Lisinski i Centar za kulturu Trešnjevka ( CeKaTe ). Djeca u prirodi-grad mladih Djeca starije vrtićke dobi (školski obveznici) i ove godine s nama odgajateljicama idu u Grad mladih. Kako je većini djece to prvo odvajanje od roditelja, smatramo to iznimno potrebnim i zahvalnim iskustvom, kako s naše strane, tako i sa strane roditelja i djece. Taj program će se odvijati u trajanju od pet dana i to u razdoblju od do godine.

155 CAP (Child Assault Prevention) radionice Naš vrtićki tim i ove godine planira CAP radionice za djecu školske obveznike u trajanju od tri dana. Članovi CAP tima su psihologinja Tamara Hubeny-Lučev i odgajateljice Vesna Širanović, Ivana Cik i Jasmina Ostojić. Završna predstava Postoji niz tema i ideja koje planiramo raditi kroz godinu i nekoj od njih posvetiti posebnu pažnju te ju razraditi i oblikovati u predstavu. Naravno da je interes djece taj kojim se vodimo tako da je temu završne predstave teško odrediti unaprijed. Dugogodišnje iskustvo nam govori da se obično negdje oko ožujka već sama tema nametne jer je tada dinamika grupe na vrhuncu i interes djece jasno usmjeren na određenu temu. Naš zadatak je tada da poštujemo tu temu i razradimo zajedno s djecom te tako stvorimo završnu predstavu. Predstavu ćemo izvoditi dva puta, jednom za vrtićke prijatelje i vrtićke djelatnike i drugi put za roditelje. Izvodit ćemo je u našem prostoru DOKUMENTIRANJE Tromjesečne, mjesečne, tjedne i dnevne planove redovito bilježimo u propisanu pedagošku dokumentaciju. Osim navedene dokumentacije, svoj rad, osvrte na rad i razne projekte dokumentiramo u Osobni portfolio te putem fotografija dokumentiramo aktivnosti skupine u Oglednoj mapi. U prostoru garderobe redovito postavljamo izložbe dječjih radova i u kutiću roditelja postavljamo tjedne rezimee rada u skupini. 4. STRUČNO USAVRŠAVANJE U planu imamo grupna stručna usavršavanja koje ćemo ostvarivati putem timskih planiranja, radionica za odgajatelje, radnih dogovora, internih stručnih aktiva, odgojiteljskih vijeća, sastanaka kolaboracijskog tima i sastanaka interesnih skupina.

156 Za individualna usavršavanja planiramo i dalje suradnju sa Studiom Kubus i dramskom pedagoginjom Ivanom Marijančić u vidu stručnog usavršavanja na području dramskog odgoja. Stručna usavršavanja koja nudi AZOO redovito ćemo pratiti i polaziti. Mi, odgajateljice dramskih skupina, ove godine planiramo postati članovi HCDO (Hrvatski centar za dramski odgoj), kako bismo imali bolji uvid u područje dramskog odgoja i bile upoznate s novim radionicama i seminarima koji se nude na tu temu. Nadamo se kako ćemo postati članovi i ostvariti neka nova saznanja, znanja, kompetencije i moguće suradnje s ostalim članovima HCDO. Sve naše želje i planove za određenim stručnim usavršavanje dogovaramo i planiramo s našom pedagoginjom Dunjom Čuljak. 5. SURADNJA S RODITELJIMA Suradnju s roditeljima ostvarujemo svakodnevno kratkim razgovorom pri dolasku i odlasku djeteta, ali i putem raznih druženja i planiranih roditeljskih sastanaka. Za ovu pedagošku godinu planiramo četiri roditeljska sastanka od kojih je prvi informativni i tamo dogovaramo daljnju suradnju, tj. oblike roditeljskih sastanaka koji im najviše odgovara. U studenom ćemo održati jedan roditeljski sastanak za roditelje djece školskih obveznika, zajedno s odgajateljima i roditeljima druge dramske skupine zbog odlaska u Grad mladih. Planiramo i jednu kreativnu radionicu u vidu dramskih igara za roditelje. Dva puta godišnje pozivamo roditelje na naše predstave putem kojih prate naš rad i razvoj svoje djece. Roditelji su uvijek uključeni i u rad na našim projektima tako da uvijek znaju kojom temom se trenutno bavimo i dobrodošlo je njihovo uključivanje donošenjem dodatnih sredstava koja nam mogu pomoći u radu na toj temi. Roditeljima smo na raspolaganju i za individualne razgovore, a ovisno o potrebi, u takve sastanke uključujemo i članove našeg stručnog tima.

157 6. SURADNJA UNUTAR I/ILI IZVAN USTANOVE Suradnja sa su/stručnjacima Suradnju sa sustručnjacima unutar vrtića ostvarujemo svakodnevno i po potrebi. S vrtićkom psihologinjom Tamarom Hubeny-Lučev razgovaramo o djeci te ih zajedno pratimo u njihovom razvoju, uočavamo eventualne probleme te dalje surađujemo s roditeljima. S vrtićkom pedagoginjom Dunjom Čuljak suradnju ostvarujemo putem stručnih usavršavanja unutar našeg vrtića, svakodnevno u kratkim razgovorima i raznim dogovorima oko izleta, posjeta, predstava, ali i u interesnoj skupini za organizaciju svečanosti i obilježavanja važnih datuma. S ravnateljicom Borkom Rumihom surađujemo u svemu, svakodnevno i po potrebi, oko eventualnih potreba naše skupine te također zajedno pratimo razvoj djece i grupnu atmosferu. Sa zdravstvenom voditeljicom Štefanijom Demo suradnju ostvarujemo svakodnevno gdje pratimo higijenu našeg prostora te osiguravamo zdrave uvjete boravka djece i pomaže nam kod eventualnih ozljeda ili pojave bolesti u skupini. Suradnju ostvarujemo i s defektologinjom Danijelom Gros-Popović u radu i praćenju djece s teškoćama u razvoju kao i s logopedinjama Ivom Ivanković i Irenom Mlinarić koje prate i rade terapiju s djecom koja imaju komunikacijske teškoće i teškoće pri izgovaranju određenih glasova. Za djecu s teškoćama u razvoju u suradnji s članovima stručnog tima planiramo kolaboracijske sastanke s roditeljima te djece. Suradnju ostvarujemo i s vanjskim suradnicima kao što je Učiteljski fakultet iz kolegija Kineziološka metodika. Odgajateljica Jasmina Ostojić kao mentor studentima surađuje s profesorom Vatroslavom Horvatom. Ove godine planiramo i suradnju s profesoricom Andrejom Silić i AZOO u pripremi i vođenju dramskih radionica na stručnim skupovima zajedno s odgajateljicama Majom Milinković i Lidijom Ferin Lanz. Posebno usku suradnju imamo sa skupinom V-13 i odgajateljicama Majom Milinković, Lidijom Ferin Lnz i Marijom Pranjić koju ostvarujemo svakodnevno, a posebno u Programu predškole i druženju Veselim petkom.

158 Suradnju s ostalim odgajateljicama vrtića ostvarujemo svakodnevno, na stručnim usavršavanjima gdje izmjenjujemo iskustava i po potrebi (obilježavanja raznih svečanosti, izleti ) Svakodnevno surađujemo i s tehničkim osobljem vrtića, posebno s Jagodicom Klarić koja nam šiva razne rekvizite i kostime za naše dramske igre pa i predstave, s našim domarom Ivanom Pisačićem koji nam uredno popravlja i dorađuje stvari, s našim spremačicama koje se brinu da je naš prostor čist i uredan, s djelatnicama iz računovodstva pri prikupljanju novčanih sredstava za razne predstave, izlete itd. i s našim ekonomom koji nam nabavlja sredstva za rad. Još posebnu suradnju ostvarujemo u skupini s osobnom asistenticom (njegovateljicom) Anitom Žuljić Đurić koja nam svakodnevno pomaže u radu s djetetom s teškoćama u razvoju. 7. VREDNOVANJE PROGRAMA U praćenju i evaluaciji programa zajednički će sudjelovati stručnjaci: MZO, GOKS i AZOO, ravnateljica Borka Rumiha, pedagoginja Dunja Čuljak, odgajateljice Korina Klakučer i Jasmina Ostojić te roditelji djece polaznika naše skupine. Realizaciju programa Dramskog vrtića evaluirat ćemo na osnovu praćenja aktivnosti djece (pedagoška dokumentacija, fotografije i snimke), te anketama i razgovorima s razvojnom službom, roditeljima i djecom.

159 Godišnji plan rada skupine V-13 za pedagošku godinu 2017./2018. Plan i program redovne skupine obogaćene dramskim izrazom Voditelji-odgajatelji: Lidija Ferin Lanz Maja Milinković

160 1. USTROJSTVO RADA SKUPINE Program Dramskog vrtića u pedagoškoj godini 2017./2018. planiramo kao redovnu vrtićku skupinu s intenzivnim radom na dramskom stvaralaštvu koji u sebi sadrži i spaja sve elementa likovnog, glazbenog, plesnog, govornog i tjelesnog izražavanja. U skupinu je upisano 24-ero djece u raspon dobi od 3 do 6 godina od kojih je jedno dijete s posebnim potrebama koji u grupi boravi uz pomoć asistenta. Program Dramskog vrtića realiziran je od 8 do 16 sati a djeca, ovisno o potrebi, mogu koristiti dežurstvo izvan tog vremena. Voditeljice Dramskog vrtića su odgajateljice Lidija Ferin Lanz i Maja Milinković i Marija Pranjić kao treći odgajatelj koji ima ulogu asistenta djeteta s posebnim potrebama ali ravnopravno sudjeluje u radu naše dramske skupine i pomaže u svim područjima i situacijama. Uz dramski odgoj u našoj skupini se provodi Program Predškole u suradnji s drugom dramskom skupinom i kolegicama Jasminom Ostojić i Korinom Klakučer. 2. MATERIJALNI UVJETI Prostor u kojem se realizira program Dramskog je opremljen novom pozornicom koja ima centralnu ulogu u prostoru sobe boravka. Plan je i nabava odgovarajućih reflektora. Prostor je ove godine osvježen novim kutićima kao što je kutić osame i kutić majstora smješten iza pozornice. Prostor ćemo obogaćivati materijalima napravljenim od strane odgajateljica. Trenutno su to kutić za uljepšavanje te paravan za kazalište sjena kao i lutke potrebne za takve dramske izvedbe. Paravani i razne konstrukcije potrošni su materijal u našoj grupi i nastaju tj. formiraju se i transformiraju ovisno o potrebi. Veliki i mali komadi tkanina u svakodnevnoj su upotrebi te uvelike pridonose razvoju kreativnosti jer djeca uz pomoć njih sama slažu potrebnu scenografiju za igre i dramske situacije kao što su kuće od spužvi i velikih tkanina ili improvizirane plesne haljine i razni ukrasi za slobodno plesno stvaralaštvo. Osim specifične dramske opreme prostor Dramskog vrtića opremljen je i svim ostalim potrebnim vrtićkim sadržajima, materijalima te tako postoje i kocke svih veličina i oblika, razne slagalice i spajalice, kutić kuhinje i domaćinstva, likovni kutić pun strukturiranog ali i neoblikovanog materijala, glazbena polica, i ladice pune raznih sitnih igračaka. Trenutno smo u procesu opremanja prostora knjigama, slikovnicama i enciklopedijama potrebnim za rad.

161 Ono što je specifično za prostor Dramskog vrtića je to da njime dominira veliki prazan prostor točnije veliki tepih ispred kazališne pozornice na kojem se odvija većina dramskih vježbi i igara. Taj prostor pokazao se izvrsnim i u svakodnevnim spontanim igrama jer nudi bezbroj mogućnosti. Na njemu djeca sama organiziraju sadržaj, ovisno o interesu, tako da taj prostor postaje npr. veliko gradilište, restoran, otok s blagom, podmornica, livada Prostor garderobe koristimo i kao prostor za igru. U ovom prostoru organizirane su i česte izložbe dječjih radova vezanih uz trenutne aktivnosti ili interese djece. 3. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 3.1. OBILJEŽJA PROGRAMA, GLAVNI CILJ I BITNE ZADAĆE U PEDAGOŠKOJ GODINI 2017./2018. Opće odrednice programa Posebni program dramskog vrtića u sklopu redovitog programa u dječjem vrtiću "Potočnica" djeluje od godine, a nastao je u suradnji s dramskom pedagoginjom i redateljicom, Zvjezdanom Ladikom. Dramski odgoj u postojećem redovnom vrtićkom programu obogaćen dramskim igrama i improvizacijama pokazao se kao vrlo uspješan metodički pristup. Dramski odgoj temelji se na pedesetogodišnjem iskustvu unutar kazališne djelatnosti s mladima i s djecom predškolske dobi. Unutar vrtića Potočnica dramski odgoj je pronašao svoje mjesto u cjelodnevnom Dramskom vrtiću koji u svojih šesnaest godina postojanja postiže velika postignuća i uvelike pomaže djetetu u njegovom razvoju te ga potiče na izražavanje, stvaranje, istraživanje i sve ono što dijete čini zadovoljnim i sigurnim. Naše, sada već dugo iskustvo govori da su dramski odgoj i sva njegova sredstva (razne igre, vježbe, situacije i sl.) apsolutno bliski djeci predškolskog uzrasta te da nude bezbroj mogućnosti i potiču djecu ali i odrasle (odgajatelje) na istraživanje i otkrivanje.

162 Ciljevi, načela, vrijednost Cilj dramskog odgoja nije da djeca nauče glumiti. Dramski odgoj je prije svega odgoj za život i namjenjen je svoj djeci. Osnovni cilj dramskog odgoja je da dijete kroz dramski izraz uči neke nove spoznaje. Dramski izrazi su svi oblici dramskog izražavanja u kojima se stvarni ili izmišljeni događaji, bića, predmeti ili pojave predstavljaju pomoću odigranih uloga i situacija. Dramski odgoj objedinjuje sva područja djelatnosti i sve oblike izražavanja pa tako i djeluje na svim područjima razvoja. Kroz ciljane igre i vježbe radi na poticanju određenih razvojnih zadaća. Specifičnost dramskog odgoja je ta, da samo jedna dramska vježba ili igra, utječe na više područja razvoja. Npr. vođena fantazija ili improvizacija s temom U RESTORANU istovremeno potiče socio-emocionalni razvoj, tjelesni i spoznajni razvoj, i razvoj komunikacije i izražavanja. Zadaće po razvojnim područjima Socio-emocionalni razvoj i razvoj ličnosti Putem raznih svakodnevnih ali i ciljanih dramskih situacija potiču se socijalne interakcije i razvijaju socijalne vještine, podržava se i ohrabruje iskazivanje emocija, reguliranje i prihvaćanje različitih, podržava se i različitost temperamenta i potiče moralni razvoj. Kao posebna zadaća i cilj dramskog odgoja ističe se razvoj pojma o sebi točnije samostalnost i samopouzdanje. Tjelesni i psihomotorni razvoj Razne ciljane dramske vježbe uključuju pokret, ples i ritmičke vježbe te tako potiču razvoj pokretljivosti i tjelesnog držanja. Senzomotorni razvoj i okulomotorna koordinacija zastupljeni su kroz niz svakodnevnih ali i ciljanih dramskih situacija u kojima se razvija baratanje predmetima, kako pravim tako i zamišljenim. Na razvoju posebnih motoričkih vještina djeluje se kroz razne igre i sportove za koje koristimo vrtićku sportsku dvoranu ili dvorište.

163 Spoznajni razvoj Kod rada na spoznajnom razvoju dramski odgoj nam ponovo nudi puno mogućnosti kroz igre, vježbe i svakodnevne situacije. Razvoj percepcije i osjeta, stvaranje pojmova i uočavanje veza i odnosa, razvoj mišljenja, pažnje, koncentracije i pamćenja te rješavanje problema zadaće su i cilj raznih dramskih aktivnosti. Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo Govor, razni komunikacijski sustavi, likovno, glazbeno i tjelesno izražavanje ujedno su i sredstva i ciljevi dramskog odgoja kroz koja se razvijaju artikulacija, rječnik, neverbalni i simbolički komunikacijski sustavi te razni oblici izražavanja. Program i sadržaj rada Rad u dramskom odgoju koncipiran je tako da polazi od osnova koje se nadograđuju i kasnije spajaju u veće cjeline. Tako za početak planiramo rad kroz četiri područja: zvukovno i glazbeno stvaralaštvo, stvaralaštvo pokreta i kretanja, govorno stvaralaštvo i likovno stvaralaštvo. U zvukovnom i glazbenom stvaralaštvu koristit ćemo zvuk proizveden kao izraz emocionalnog stanja, zvuk kao odraz zamišljenih stvari i pojava, glazbu osmišljenu instrumentima koje su djeca sama pronašla ili napravila. U upoznavanju s različitim vrstama glazbala, dijete, proizvodeći zvukove, posredno vježba finu motoriku. Tako da nastojimo osmisliti poticajne vježbe, koje će pomoći djetetu da na što lakši i brži način ovlada finu motoriku ruku, odnosno prstiju. Za stvaralaštvo pokreta i kretanja koristit ćemo pokret na osnovi ritma izvedenog na glazbalima ili raznim predmetima, na osnovi unutrašnjih ritmova koje dijete doživljava izazvano emocijama i osjetima, na osnovi glazbe i na osnovi identifikacije. Glazbom i njezinim elementima poticat ćemo prirodne oblike kretanja kao što je hodanje uz sviranje različitim glazbalima, hodanje uz promjenu tempa, kao i slične vrste kretanja čija je svrha poticanje grube motorike. Također ćemo se koristiti pokretom i kretanjem u zamišljenim prostorima te pokretom kao rukovanjem zamišljenim stvarima. Posebno mjesto u dramskom radu zauzima pantomima koja nudi bezbroj mogućnosti i ideja za rad te širi djetetovu percepciju, pruža mogućnost prerade doživljaja, osjećaja i iskustava. Dijete putem takvih improvizacija izražava svoju projekciju doživljaja vanjskog svijeta. U navedenim aktivnostima dijete interpretira neki određeni lik ili pojam. Lik prilagođava sebi i dodaje svoje osobine ili interpretira neku pojavu ili pojam pomoću vlastitog tijela. Na taj način ono stvara i

164 neke nove oblike, koji proizlaze iz kretanja, iz kojih se dijete samostalno, putem mašte, uživljava u neki drugi oblik, pojam ili pojavu. Tu dolazi do suodnosa i djeca stvaraju najjaču komunikaciju jer zajedno surađuju te se stvaralački i idejno nadopunjuju. U govornom stvaralaštvu odnosno vježbama polazimo od riječi te pronalazimo najljepše riječi, različite riječi za isti pojam, pronalazimo najrazličitije riječi tj. oznake ili pridjeve za imenice, igramo se rečenicama, opisujemo zamišljene predmete, životinje, pojave, stvaramo priču. Često koristimo monolog nakon nekog doživljaja ili identifikacije, te kasnije dijalog u kojem se dijete nalazi u odnosu s nekim drugim licem. U likovnom izrazu i stvaralaštvu koristimo se raznim materijalima i tehnikama koje djeca postepeno otkrivaju i sama dalje povezuju. Iz likovnog izraza djeca se postepeno uvode u svijet lutkarstva te na temelju priče nastale u skupini izrađuju pojedine likove koje animiraju u prostoru. Sinteza svih ovih oblika razvijanja scenskog dječjeg stvaralaštva, izraženo u takvim scenskim cjelinama u kojima se nalaze svi izrazi u jedinstvenom doživljaju vode nas do male vrtićke predstave. Tako ove pedagoške godine planiramo dva mala kazališna projekta, predstave. Jedan zimski na temu priče "Ogledalce" i drugi ljetni tj, završni. Postoji više ideja za samu završnu predstavu no ona uvijek ovisi o interesima djece i prati njihove potrebe te sam proces određuje tematiku. Ostale aktivnosti Mala zimska predstava Dramski vrtić svake godine upriliči malu zimsku predstavu koju izvede dva puta. Jednom za vrtićke prijatelje i jednom za roditelje. Ta predstava je obično kraća i jednostavnija od završne jer je za neku djecu prva. Tema predstave mogla bi se poklopiti s našim projektom, ali to nije obavezno. Naime ako se do tada u grupi pojavi neki poseban interes i zaživi kroz naše dramske igre predstava će pratiti tu tematiku tj. nastajati iz tog dječjeg interesa. Inspiracija i nit vodilja će nam biti kao i uvijek djeca u grupi. Proslave i svečanosti Veliku pažnju i trud posvetit ćemo, kao i do sada, proslavama dječjih rođendana. Dan proslave uvijek je posvećen djetetu koje slavi na taj način da ga se dočeka s pjesmom, poklonom, koji su izradila sama djeca, i posebno uređenim prostorom. Dan prolazi u veselju, slavlju, igraju se vesele igre i pleše se. Na taj način djeca uče o važnosti prijateljstva,

165 uvažavanju drugih i uče se veseliti se za druge a grupa postaje toplo okruženje u kojem svi rado borave. Osim proslava rođendana organizirat ćemo i razne druge proslave i svečanosti te tako obilježiti neke važne dane. Tako ćemo obilježiti Jesenki dan, Dan kruha, Zimu, Fašnik, Proljeće, Dan našeg planeta i ljeto. Takve su proslave uvijek vesele i poučne. Završna predstava Kao što smo već ranije spomenuli postoji niz ideja tj. tema koje planiramo raditi kroz godinu i nekoj od njih posvetiti posebnu pažnju te ju razraditi i oblikovati u predstavu. Naravno da je interes djece taj kojim se vodimo tako da je temu završne predstave teško odrediti unaprijed. Dugogodišnje iskustvo nam govori da se obično negdje oko 3. mjeseca već sama teme nametne jer je tada dinamika grupe na vrhuncu i interes djece jasno usmjeren na određenu temu. Naš zadatak je tada da ju poštujemo i razradimo zajedno s djecom te tako stvorimo završnu predstavu. Predstava se izvodi dva puta, jednom za vrtićke prijatelje i drugi put za roditelje. Izvodimo ju u našem prostoru. Izleti Planiramo dva izleta ove pedagoške godine za dijecu od navršenih pet godina života. Prvi izlet je planiran kao odlazak u Eko kuću Bubamara gdje će za djecu biti organizirane tematske jesenske radionice. Drugi izlet je uvijek opušteniji i služi istraživanju mogućnosti koje nam nudi naš Zagreb. Tako planiramo izlet na Jarunu ili na Sljemenu. Svi izleti su cijelodnevi od 9-16 sati DOKUMENTIRANJE Tromjesečne, mjesečne, tjedne i dnevne planove redovito bilježimo u propisanu pedagošku dokumentaciju. Osim navedene dokumentacije svoj rad, osvrte na rad i razne projekte bilježimo u Osobni portfolio te putem fotografija dokumentiramo aktivnosti skupine u Oglednoj mapi. Također u prostoru garderobe redovito postavljamo male izložbe dječjih radova. 4. STRUČNO USAVRŠAVANJE Nadamo se i dalje suradnji s Studiom Kubus i dramskom pedagoginjom Ivanom Marijančić u vidu stručnog usavršavanja na području dramskog odgoja kao i Agencijom za

166 odgoj i obrazovanje. Sve planove za stručna usavršavanja planiramo u suradnji s pedagoginjom naše ustanove Dunjom Čuljak. 5. SURADNJA S RODITELJIMA Suradnju s roditeljima ostvarujemo svakodnevno kroz kratke razgovore pri dolasku i odlasku ali i kroz razna druženja i sastanke. Za godinu planiramo četiri roditeljska sastanka od kojih je prvi informativan i tamo dogovaramo daljnju suradnju tj. oblike roditeljskih sastanaka koji njima najviše odgovaraju. Planiramo i jednu ili dvije kreativne radionice u vidu dramskih igara za roditelje. Dva puta godišnje pozivamo ih na naše predstave kroz koje prate naš rad i razvoj svoje djece. Roditelji su uključeni i u rad na našim projektima tako da uvijek znaju na čemu trenutno radimo i dobrodošlo je njihovo uključivanje kroz donošenje raznih materijala i sl. Roditeljima smo na raspolaganju i za individualne razgovore, ovisno o potrebi tada uključujemo i vrtićke sustručnjake. Suradnju ostvarujemo i putem Kutića za roditelje gdje putem oglasne ploče roditeljima dajemo uvid u razne informacije i ostvarene aktivnosti tijekom tjedna. U prostoru garderobe za roditelje redovito postavljamo male izložbe dječjih radova i dajemo im na uvid oglednu mapu skupine "Mi Dramci!". 6. SURADNJA UNUTAR I /ILI IZVAN USTANOVE Suradnja sa sustručnjacima Suradnju sa sustručnjacima unutar vrtića ostvarujemo svakodnevno i po potrebi. S vrtićkim psihologom, Tamarom Hubeny Lučev, razgovaramo o djeci te ih zajedno pratimo u njihovom razvoju, uočavamo eventualne probleme te dalje surađujemo s roditeljima. S vrtićkim pedagogom Dunjom Čuljak ostvarujemo razne radne dogovore, dogovaramo izlete i posjete (izložbe, predstave, posjet školi) te stručna usavršavanja i interesne skupine odgajatelja. S ravnateljicom Borkom Rumihom surađujemo oko eventualnih potreba naše grupe te također zajedno pratimo razvoj djece i grupnu atmosferu. S višom medicinskom sestrom pratimo higijenu prostora te osiguravamo zdrave uvjete boravka djece i pomaže nam kod eventualnih ozljeda ili pojave bolesti u grupi. Suradnju ostvarujemo i s vrtićkim logopedom, Ivom Ivanković koja individualno radi s djecom koja imaju razne probleme u govoru. Suradnju ostvarujemo s cijelokupnim stručnim timom na sastancima "Timske

167 podrške obiteljima djece s posebnim potrebama". Na takvim sastancima sudjeluju i roditelji dijeteta. Suradnju ostvarujemo i s vanjskim suradnicima kao što je Učiteljski Fakultet na području kineziologije. Odgajateljica Maja Milinković kao mentor studentima surađuje s profesorom Vatroslavom Horvatom. Nadamo se i nastavku suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje gdje odgajateljica Lidija Ferin Lanz sudjeluje kao voditelj 6 modula "Jačanje kompetencija odgajatelja u području plesne umjetnosti". Suradnju ostvarujemo i s dramskom skupinom V5 i odgajateljicama Jasminom Ostojić i Korinom Klakučer u vidu programa predškole. Unutar vrtića surađujemo još i s našim domarom, koji nam uredno popravlja ili dorađuje stvari te brine o čitavom vrtićkom prostoru i sa spremačicama koje se brinu da naš prostor uvijek bude čist i uredan. Suradnja s Grupom djece s motoričkim teškoćama Ove godine u našoj grupi su i dalje dijete s posebnim potrebama tako da se nadamo suradnji s odgojnom skupinom V2 u pogledu savjeta i pomoći. Suradnja interesnih skupina Unutar našeg vrtića postoje razne interesne skupine koje su oformili odgajatelji u suradnji s pedagogom. Te skupine pokrivaju razna područja koja se međusobno povezuju. Tako ove godine planiramo suradnju s interesnom skupinom za uređenje vrtićkih panoa na kojem sudjeluju i djeca naše skupine s jednom od odgajateljica. Suradnju ostvarujemo i sa skupinom za svečanosti i proslave koja na nivou cijelog vrtića osmišljava i organizira lijepe proslave nekih bitnih dana, npr. Dan pješačenja, Jesenska svečanost i sl. 7. VREDNOVANJE PROGRAMA U praćenju i evaluaciji programa zajednički će sudjelovati stručnjaci: Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, prof. Borka Rumiha- ravnatelj, prof. Dunja Čuljak- pedagog, Lidija Ferin Lanz i Maja Milinković- odgajatelji i voditelji odgojne skupine te roditelji djece polaznika. Realizaciju programa Dramskog vrtića evaluirat ćemo na osnovu praćenja aktivnosti djece (dnevnik rada, fotografije i snimke) te anketom i razgovorom s razvojnom službom, odgajateljima, roditeljima i djecom.

168

169 GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA SKUPINE V-14 SKUPINA RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA PEDAGOŠKA GODINA 2017/2018 Voditelji-odgojitelji programa: Olja Baričak Petra Radić

170 SADRŽAJ : 1. USTROJSTVO RADA SKUPINE 2. MATERIJALNI UVJETI 3. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD 3.1 OBILJEŽJA PROGRAMA,GLAVNI CILJ I BITNE ZADAĆE U PEDAGOŠKOJ GODINI 2017/ DOKUMENTIRANJE 4. STRUČNO USAVRŠAVANJE 5. SURADNJA S RODITELJIMA 6. SURADNJA UNUTAR ILI IZVAN USTANOVE 7. VREDNOVANJE PROGRAMA 8. FINANCIRANJE PROGRAMA 9. ZAKLJUČAK

171 1. USTROJSTVO RADA SKUPINE U ovoj skupini redovni program s kraćim programom engleskog jezika provodi se svakodnevno od do sati. Unutar tog vremena program engleskog jezika provodi se tijekom cijelog dana ( govorni jezik u različitim situacijama) te tijekom grupne aktivnosti svaki dan po jedan školski sat i to u jutarnjim satima kada je koncentracija djece najbolja. Točno vrijeme početka sata ovisit će o vremenu kada će se sva djeca skupiti toga dana (najkasnije do 10:00). Doručak je predviđen između 8.30 i sati, a ručak između i sati. Poslije ručka slijedi popodnevni odmor. Ove godine u sobi v14 borave spavači, a u sobi v15 ne spavači s kojima odgajatelj radi zadatke za pripremu za školu ili engleski jezik prilagođen djeci od 6 i 7 godina. Također za ne spavače se organiziraju i meditacijske igre kako bi imali bolju koncentraciju pri rješavanju zadataka za pripremu za školu. Program se provodi u mješovitoj skupini (ove godine djeca od 3,3 do 6 godina), a predviđen je broj od 25-ero djece. U skupinu je upisano 24 djece od koje je jedno dijete s posebnom potrebom. Koje jednom tjedno ide kod rehabilitatora Danijele Gros Petrović. Voditelji programa su Olja Baričak i Petra Radić u skupini je jos treći odgajatelj Kristina Halilović kao asistent dječaku s posebnom potrebom.

172 2. MATERIJALNI UVJETI Program se odvija u sobama koje su djelomice pretvorene u kabinete za jezik, opremljene audio i video opremom, te didaktičkim materijalima za učenje stranog jezika. Neki od materijala koji će se koristiti: Bingo kartice (food, weather, verbs, animals ), plakati (shapes, numbers, opposites ), slikovnice na engleskom jeziku, cd-i sa engleskim pjesmicama sa edukacija. Koristiti će se i različite puzzle, društvene igre kao memory s brojevima, slovima, životinjama, igre s kockom, kocke sa slikama, razne slagarice, te brojni materjali za učenje engleskog jezika djece predškolske dobi koje voditeljice nabavljaju u specijaliziranim trgovinama (Algoritam, VBZ I sl.) Za slobodnu igru djeca imaju na raspolaganju: dvorac sa konjanicima i vitezovima, drvenu kućici na kat sa namještajem i lutkicama. U kutiću lutaka postoji mnogo plišanih igračaka i beba, robice za bebe, kolica, daska za peglanje itd. U kutiću doktora postoje kape i maske za operacionu salu i dječji pribor za doktora, u kutiću trgovine je polica s hranom od plastike, kolica za kupovinu, imitacija novca itd. U kutiću građenja postoje drvene kocke, Lego kocke i razne plastične kocke, gdje je i kutić prometa s dječjim autićima. U likovnom kutiću su papiri, drvene bojice, pastele, tempere, olovke, zaštitna odjeća. Raspored namještaja i opreme u sobi omogućuje djeci slobodno kretanje i ostavlja dovoljno prostora za pokretne igre, a pogodan je i za individualnu igru i aktivnosti u manjim skupinama. Prostor će se prigodno uređivati za praznike i blagdane, kao i prilikom dramatizacija priča i pjesmica, te proslava rođendana. Djeca uvijek sudjeluju prilikom svakog uređenja prostora. 3. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD 3.1 OBILJEŽJA PROGRAMA,GLAVNI CILJ I BITNE ZADAĆE U PEDAGOŠKOJ GODINI 2017/2018 Teme kraćeg programa engleskog jezika u skladu su s temama redovnog programa vrtića: Ponovo zajedno

173 Prijatelji i igra Brojevi Boje Moje tijelo Godišnja doba Priroda Životinje Moja obitelj Moj dom Hrana Odjeća Svakodnevne radnje Osjećaji Svečanosti i proslave Pored godišnjeg plana (učenje po mjesecima), izrađuje se detaljni tjedni plan, te dnevni izvedbeni sadržaji. Osim toga sustavno se vode bilješke o djeci i njihovom interesu, motivaciji, postignućima i napredovanju. Engleski jezik učit će se jedan školski sat svaki dan u toku jutarnjih sati. Uspješnost jezika veća je kada je jezik integriran u svakodnevne životne situacije tako da će se engleski jezik koristiti i u situacijama kao što su odijevanje, svakodnevne radnje, objedi, održavanje osobne higijene. Pri tom će djeca naučiti slijedeće komunikacijske uzorke i fraze: Svakodnevne radnje

174 - sjedni, ustani, okreni se, iziđi, donesi, odnesi, pokaži, dođi, zatvori vrata, otvori vrata/prozor, stavi na stol/policu, nacrtaj, oboji, pospremi igračke, pospremi sobu, hodnik Odijevanje i obuvanje - "Skini/ obuci jaknu, kaput majicu, vestu; stavi kapu na glavu, rukavice na ruke, šal oko vrata; izuj/obuj cipele, papuče; stavi cipele ispod police; stavi papuče na policu; obuci/skini pidžamu Osobna higijena - idi u kupaonicu, pusti vodu, operi ruke, obriši ruke, umiju se, operi zube, pospremi četkicu za zube; - mogu li izaći van, mogu li na WC Objed - vrijeme je doručka/ručka, podijeli žlice, vilice, tanjure, salvete, čaše, želiš li još, da li je to dovoljno, koliko želiš, molim još, posluži se U realizaciji kraćeg programa engleskog jezika sprovode se različite aktivnosti: - tjelesne - glazbene - likovne - govorno izražavanje - kognitivne aktivnosti

175 U toku školske godine ići ćemo na dva jednodnevna izleta, posjete muzejima i kazalištima te odlazak na klizanje u suradnji s našom pedagoginjom Dunjom Čuljak. 3.2 DOKUMENTIRANJE Propisanom dokumentacijom bilježimo svakodnevne aktivnosti s djecom u grupi. Također dokumentiramo fotografirajući procese koji se događaju u skupini. Oglasna ploča nam pomaže da roditelje obavijestimo o događajima koji se aktivno odvijaju u našoj skupini. Kroz oglednu mapu prikazujemo kako je tekao proces školske godine u predškolskoj ustanovi. Kroz godinu skupljamo dječje radove i izjave koje na kraju godine predajemo roditeljima kao oglednu mapu događanja kroz godinu. 4. STRUČNO USAVRŠAVANJE Stručno usavršavanje u matičnoj ustanovi kroz tjedno planiranje gdje nam se prezentiraju nove i zanimljive ideje. Kroz stručne skupove koje organizira naš matični vrtić. Stručno usavršavanje izvan vrtića kroz seminare koje organizira stručna agencija. Upisivanje 4 godine studija na Učiteljskom fakultetu Petre Radić. 5. SURADNJA S RODITELJIMA Suradnja s roditeljima odvija se svakodnevno kod dolaska i odlaska djece u vrtić kada individualno razgovaramo, te u obliku roditeljskih sastanaka 3 puta tokom godine te individualnim konzultacijama gdje roditelji mogu pitati informacije o svom djetetu. Suradnja s roditeljima kroz virtualnu oglasnu ploču to je projekt u nastajanju gdje će roditelji moći virtualno pristupiti informacijama u skupini.

176 6. SURADNJA UNUTAR ILI IZVAN USTANOVE Tijekom godine surađujemon s ravnateljicom našeg vrtića Borkom Rumihom, vezano uz ustrojstvo i materijalne uvjete rada. Suradnja u vrtiću se jednom tjedno na stručnom planiranju događa sa našom pedagoginjom Dunjom Čuljak, a vezana je uz tekuće događaje u vrtiću. Suradnja sa psihologom Tamara Hubeny Lučev u procesu testiranja školske djece. Suradnja se također odnosi na naše logopedinje koje uzimaju djecu u proces uklanjanja poteškoća u govoru. Izvan vrtičke ustanove surađujemo s muzejima pri posjetama. 7. VREDNOVANJE PROGRAMA Dokumentiranje podrazumijeva sustavno prikupljanje dokumentacije koje omogućuje promatranje i bolje razumijevanje akcija djeteta, a samim time i osiguranje kvalitetnije potpore njegovu razvoju. Dokumentiranje pridonosi kreiranju kulture uključenosti i dijaloga između svih sudionika u vrtiću. Dokumentiranje ćemo provoditi kroz različite oblike: pisane anegdotske bilješke, dnevnike, transkripte razgovora s različitim subjektima i sudionicima u odgojno-obrazovnom procesu, dječje likovne radove, grafičke prikaze dobivenih rezultata, audio i video zapise, protokole praćenja, ankete i dr. Dokumentiranje omogućuje odgojiteljima bolje razumijevanje djeteta u odgojno obrazovnom procesu, razumijevanje kvalitete okruženja za učenje i kvalitete njegovih intervencija, omogućava procjenjivanje aktualnog znanja i razumijevanje djece te modificiranje složenosti ponuđenih materijala i aktivnosti. Ono je ujedno i specifična potpora odgoja i učenja djece, usklađeno s njihovim individualnim i razvojnim mogućnostima, kognitivnim strategijama i drugim posebnostima. Omogućuje razumijevanje tijeka aktivnosti, te promišljanje načina podrške njihova razvoja. Vrednovanje i dokumentiranja i programa vršit će se radi: a) procjene postignuća i kompetencija djece b) oblikovanje kurikuluma c) partnerstva s roditeljima Vrijeme ostvarenja: tijekom pedagoške godine

177 8. FINANCIRANJE PROGRAMA Program je financiran od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i dijelom iz uplata roditelja. ZAKLJUČAK Odgojno-obrazovnu praksu nastojat ćemo unapređivati permanentnim podizanjem kvalitete za sve polaznike engleskog programa.

178

179 Godišnji plan i program rada skupine V-15 za pedagošku godinu 2017./2018. Plan i program rada cjelodnevnog programa ranog učenja engleskog jezika Izradile: Irena Cesarec Mirena Einspiegel Bošnjak

180 1. USTROJSTVO RADA SKUPINE Učenje engleskog jezika djece predškolske dobi temelji se na dugogodišnjem iskustvu unutar odgojne djelatnosti s mladima i djecom predškolske dobi. Voditeljice programa su Irena Cesarec (odgojiteljica) i Mirena Einspiegel Bošnjak (odgojiteljica savjetnica). U našem dječjem vrtiću postoje dvije skupine unutar kojih se provodi program učenja engleskog jezika. Ove godine, kao i prošlih godina, skupine su mješovite ( upisana djeca od 3-6 godina starosti, grupa koja krajem pedagoške godine završava sa dobnom skupinom od 4-7 godina ). Radno vrijeme skupine je od 8-16h - vrijeme neposrednog rada s djecom unutar skupine, te ovisno o organizaciji rada na nivou cijelog vrtića, ostalo obavezno radno vrijeme koje ispunjavamo su tvz. "malo dežurstvo" od 7:30-8h (pola sata ujutro) i u popodnevnoj smjeni od 16-16:45h (45min.) svaki drugi, odnosno treći tjedan, koja u suradnji s ostalim skupinama koje provode posebne programe unutar našeg vrtića (dvije dramske skupine i jedna mađarska) dogovaramo po redu. Također na nivou cijelog vrtića i svih skupina koje uključuju djecu dobi od 3-6god. radimo i dežurstvo na nivou cijelog vrtića, a koje je od 6-7:30h ujutro, te od 16:45-18h u popodnevnoj smjeni. Druga engleska skupina (V14) koja se nalazi u našem vrtiću, prostorno je smještena pored nas i s kolegicama iz te skupine usko i na svakodnevnom nivou surađujemo. Ujedno i dijelimo veliki predprostor ispred naših soba te ga zajednički koristimo u radu, te dekoriramo u skladu s godišnjim dobima, raznim blagdanima i praznicima ili drugim svečanostima koje obilježavamo. Zajedno s drugom engleskom skupinom V14 organiziramo i rad u popodnevnoj smjeni što znači - odmor nakon ručka i program predškole za djecu školske obveznike sljedeće godine 2018-te. Djeca odmaraju u sobi V14 u pidžamama koje se petkom odnose kući na pranje i donose početkom tjedna u posebnoj platnenoj vrećici. Svako dijete ima svoj krevet i svoj pokrivač, položaj djece je izmjeničan, a prostorija u kojoj boravimo odnosno u kojoj djeca odmaraju zrači se prije popodnevnog odmora. Ove pedagoške godine imamo 35 ero djece koja koriste popodnevni odmor, te ćemo zajedno s pedagoginjom našeg vrtića na sastanku

181 organizirati po sobama popodnevni odmor i program predškole. U programu predškole postoji 12 ero djece iz obje skupine, te naknadno upisan jedan dječak koji nije polaznik vrtića a školski je obveznik. Ukupno 13 ero djece u programu predškole, koja svakodnevno u vremenu između 13 i 14:30h vježbaju sve potrebno unutar programa od grafomotoričkih vježbica pa sve do rastavljanja riječi na glasove. Za sad djeca u programu predškole borave u sobi V15. Naša suradnja kroz godinu temelji se ne samo sa drugom engleskom skupinom, već usko i s ostalim skupinama u posebnom programu (dvije dramske skupine V5 i V13 te jedna mađarska V1) i naravno s ostalim skupinama djece u redovnom vrtićkom programu (skupine V9, V10, V11, V12). 2. MATERIJALNI UVJETI Za slobodnu igru uredili smo prostor njihove male kuhinje s jako puno svih potrebnih materijala i opreme za pravu kuhinju. Od zdjelica i čaša, tanjura i pribora za jelo, pećnice, frižidera, polica za odlaganje, tostera na navijanje, različite kaširane i kupljene hrane od voća i povrća, preko kruha, mesa i ribe. U malom obiteljskom kutiću postoje razne plišane igračke, lutke, robica, dvije kolijevke za bebe, kolica, sašivene haljinice, plišani plaštevi, pribor za čišćenje itd..

182 Didaktički materijali koje imamo, slikovnice, veliki plakati i posteri s različitim temama, muzičke slikovnice, časopisi. Eli kit kartice samo su neki od mnogih pomagala u nadopuni pojedinih tema koje obrađujemo na engleskom jeziku. Djeca će u igri koristiti različite memory kartice, puzzle, igre kockom,društvene igre, razne slagarice, knekse i magnete za razvijanje fine motorike. Odmah do kuhinje nalazi se mali frizerski dio sa ogledalom u kojem djeca mogu slobodno interpretirati i oponašati radnje kod frizera. Uljepšavati se i simboličkom igrom međusobno stvarati odnose u novom kutiću za presvlačenje. Ove godine planiramo manji razmještaj centara za igru, pa ćemo tako probati prilagoditi frizerski centar u sobi na neko drugo mjesto. U centru građenja postoji par velikih kutija s raspoređenim drvenim kockama, kaširanim kockama, plastičnim velikim i manjim te lego kockama velikim i malim, velika staza, cesta i piste, drveni vlak, autići razni, brodovi, vlakovi, autobusi i još mnoga prijevozna sredstva. "Lego" kutić također je sastavni dio našeg prostora u kojem djeca grade, slažu, postavljaju međusobne izazove i pokušavaju doći do zajedničkih rješenja, a sastoji se od 4-5 velikih lego kutija te jednog dužeg pravokutnog stola, te dvije klupice koje su lagane za premještaj i djeci tijekom igre. Lego centar nalazi se pored prozora s desne strane naše sobe. U likovnom kutiću su papiri za svakodnevno šaranje i crtanje, akvarel papiri i papiri za tempere, pastele, vodene boje, tempere, flomasteri, drvene bojice, obične olovke, šiljila, ljepila, škarice, kistovi, gumice, trokuti i ravnala, crtačka mala pomagala, plastelin, glina, zaštite i podloge za stol i za odjeću. Slikovnice i kutić "čitanja" ovdje je kao jedan od modela za razvoj govora i interpretacije u slobodnoj igri djece. Svake godine iz početka promijenimo, razvrstamo i eliminiramo slikovnice i čitanke kojima je potrebna zamjena. U kutiću skikovnica nalazi se dosta donacija od roditelja i djece. Raspored potrebnog namještaja i kutića omogućuje djeci slobodno kretanje i pokretne igre na tepihu uz svakodnevnu mogućnost individualnog rada za stolovima. U našem garderobnom prostoru i predprostoru naših soba dvije engleske skupine V14 i V15 nalazi se penjalica i ljuljačka. Ove godine preuredili smo predprostor u kojem djeca također mogu boraviti i igrati se u istaknutom kutiću koji je opremljen svim potrebnim igračkama za građenje i prijevoznim sredstvima koje mogu u drugom dijelu koristiti u igri.

183 Garderobni prostor smo također ove godine osvježili novim imenima, vješalicama za dječje radove i izložbe, obavijestima za roditelje, te planiramo razne plakate s pjesmicama na engleskom jeziku. Prostor ćemo prigodno uređivati u skladu s godišnjim dobima, za praznike i blagdane, te za potrebe proslave rođendana. Potrebna ulaganja unutar materijalnog dijela naše sobe, garderobnog prostora te kupaone: - jedan manji ormarić/komoda za potrošni higijenski materijal - tri (3) police za zid - novi video materijal potreban za učenje engleskog jezika - TV i DVD-i za učenje engleskog jezika - veće platno u obliku zavjese, za koje postoji određen dio stropa već namijenjen za platno, koje bi odijelilo dio centara za igru na tepihu i igru za stolovima - u garderobnom prostoru koji je otvoren i nalazi se ispred skupine, potrebne su nam manje kutijice (25 kom.za svako dijete po jedna) za njihove stvari ili pojedinačne obavijesti za roditelje - unutar našeg sanitarnog dijela potrebno je zamijeniti keramičke pločice, zbog starosti i dotrajalosti, a najviše zbog sigurnosti djece

184 3. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD 3.1. Obilježja programa, ciljevi i bitne zadaće u pedagoškoj godini 2017/2018 Odrednice programa U ovakvoj odgojnoj skupini s prilagođenim kraćim programom engleskog jezika, strani jezik je sastavni dio svakodnevnog odgojno obrazovnog rada, pri čemu se uvažavaju potrebe djeteta i njegove mogućnosti, te interesi roditelja. Opće odrednice programa: - Uvažavanje djeteta kao individue, njegovih prava, njegove razvojne potrebe i sposobnosti. - Humanističko razvojni pristup i način rada u odgoju i obrazovanju - Usklađivanje zajedničkih interesa roditelja i vrtića s ciljem cjelovitog razvoja djeteta Obogaćivanje programa u postojećem redovnom vrtićkom odgoju i planu i programu učenjem engleskog jezika pokazao se kao vrlo uspješan metodički pristup. Program obogaćen učenjem engleskog jezika u pedagoškoj godini 2017/2018 planiramo kao redovnu vrtićku skupinu s intenzivnim radom i aktivnostima na engleskom jeziku koji u sebi spaja i sadrži sve elemente likovnog, glazbenog, plesnog, govornog i tjelesnog izražavanja.

185 Ovaj program provodi se svakodnevno od 8-16 sati. Bez obzira što je ovaj program samo obogaćen učenjem engleskog jezika, mi integriramo engleski u sve situacije tijekom dana. Ideja svakodnevnog i jačeg engleskog jezika za djecu predškolske dobi ne znači samo ciljano jedan sat dnevno (i to većinom u jutarnjim satima nakon doručka) već u svim vrtićkim aktivnostima koje provodimo i sprovest ćemo do kraja pedagoške godine, prateći mjesečne rezultate i zabilježavajući dobiveno od očekivanog. Razvijanje govora i komunikacije na engleskom jeziku bit će umotano u glazbeni i likovni izraz. Gotovo svaka tematska cjelina popraćena je više ili manje likovnim ili glazbenim izrazom. Na taj način djeci ćemo spajanjem glazbe, priče, pokreta i linije kista upotpuniti doživljaj igranja stranog jezika i pričiniti veliko zadovoljstvo u samom učenju istog. Jezik se usvaja spontano, kroz sve aktivnosti, ali isto tako imat ćemo jedan sat dnevno ciljanog učenja engleskog jezika kroz igru. Djeca strani jezik uče na njima prilagođen i zanimljiv način. Zbog kratkotrajne pozornosti na jedan sadržaj nužna je česta izmjena različitih aktivnosti. Cijelu ideju i program realizirat ćemo kroz razne tjedne, mjesečne ali isto tako i tromjesečne teme i planirane aktivnosti. Govorni aparat djece do šeste godine još je u razvoju, organi su još elastični i lako reproduciraju glasove stranog jezika. Osim što smo im mi model govora i interpretiranja svakodnevnih životnih situacija, pa tako priča i slikovnica, to nekad umjesto nas rade i audio i video materijali snimljeni s izvornim govornicima. Ostale aktivnosti koje planiramo tijekom godine a koje obilježavaju program su svakako predstave za djecu unutar vrtića, te odlazak na predstavu u kazalište, najmanje dva izleta s djecom (jedan početkom pedagoške godine, drugi u proljeće 2018.godine), posjet najmanje jednom muzeju i razgled izložbe u skladu s tromjesečnim planom i programom rada, škola klizanja za djecu od 5god starosti u trajanju od 10ak dana ili škola plivanja za djecu, a sve u dogovoru sa stručnim suradnicima našeg vrtića te roditeljima djece u skupini, te razne radionice na nivou skupine s djecom i roditeljima, a u skladu s planom i programom rada i aktivnostima koje provodimo vezanim za tematsku cjelinu.

186 Ciljevi i zadaće Odgoj obogaćen učenjem engleskog jezika objedinjuje sva područja djelatnosti i sve oblike izražavanja pa tako i djeluje na svim područjima ranog razvoja. Kroz ciljane igre, aktivnosti i vježbe radi na poticanju određenih razvojnih zadaća. Specifičnost programa ranog učenja engleskog jezika je ta da npr. samo jedna određena aktivnost ili vježba govora i komunikacije kroz igru utječe na više područja razvoja. CILJ: Poticati dijete na početno učenje engleskog jezika i njegovu aktivnu primjenu u svakodnevnim spontanim situacijama i planiranim aktivnostima u okviru odgojnoobrazovnog procesa BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA: DIJETE Poticati, razvijati i podržavati interes i pozitivnu motivaciju za početno učenje engleskog jezika Poticati razvijanje navike svakodnevnog slušanja stranog jezika kako bi pobudili osjetljivost i sposobnost razumijevanja engleskog jezičnog koda kao osnovnih jezičnih elemenata Poticati djetetove sposobnosti: razumijevanja i komuniciranja na stranom jeziku situacijski i u nizu planski osmišljenih aktivnosti Poticati usvajanje osnovnog jezičnog vokabulara i jezične strukture engleskog jezika kroz komunikacijske sadržaje u igri i spontanoj interakciji -primjereno individualnim mogućnostima svakog djeteta Razvijati interes kod djeteta za druge zemlje, ljude i kulture (s naglaskom na elementima kulturološke pozadine engleskog jezika) ODGOJITELJ Planiranje, provedba i vrednovanje programa, te stvaranje cjelokupnog konteksta za njegovu provedbu

187 RODITELJ Informiranje roditelja o programu Uključivanje roditelja u rad skupine ovisno o njihovim interesima i sklonostima (tijekom pedagoške godine) Poticanje druženja djece i roditelja kroz zajedničke aktivnosti Provođenje različitih oblika suradnje u svrhu podizanja roditeljskih kompetencija te povezivanja obiteljskog i institucionalnog odgoja Socio-emocionalni razvoj ličnosti Najvažniji aspekt u cijelom radu s djecom je pozitivno utjecati na socio-emocionalni razvoj djeteta. Pružiti potpuni osjećaj sigurnosti i pripadnosti grupi, razviti osjećaj za timski rad odnosno zajedničkom igrom. To će biti najvažniji zadatak u prvom mjesecu ove pedagoške godine, odnosno mjesecu tvz. adaptacije mjesecu rujnu. Na početku pedagoške godine, u mjesecu rujnu raznim ćemo interaktivnim igrama odgajateljdijete istraživati mogućnosti našeg novo uređenog prostora i ukazivati djeci na pozitivne aspekte promjene i boravka u tom prostoru. Putem raznih svakodnevnih ali i ciljanih aktivnosti i situacija potiču se socijalne interakcije i razvijaju socijalne vještine, podržava se i ohrabruje iskazivanje emocija, reguliranje i prihvaćanje različitih, podržava se i različitost temperamenata i potiče moralni razvoj. Kao posebna zadaća i cilj našeg odgoja ističe se razvoj pojma o sebi a time i samostalnost i samopouzdanje. Posvetit ćemo pažnju međusobnim odnosima djece i njegovanju već stečenih prijateljstava, kao i upoznavanju novih prijatelja u našem zajedničkom radu i igri. Posvetit ćemo pažnju na poticanje samostalnosti kod djece u odijevanju, obuvanju, hranjenju i održavanju osobne higijene, te njegovati radne navike u odnosu na čistoću prostora u kojem boravimo, pospremanje osobnih stvari i odjeće, te klasifikaciju i čuvanje naših igračaka. Ponuditi različite aktivnosti i stvarati što raznolikije situacije kroz koje će djeca imati mogućnost izražavanja i stvaranja, osvještavanja svojih osjećaja kroz igru vodit će nas kao primarni zadatak kroz cijelu pedagošku godinu. U suradnji s našom psihologinjom Tamarom Hubeny Lučev pratit ćemo cjelokupni emocionalno socijalni i spoznajni razvoj pojedinog djeteta i

188 ukazivati na moguće izazove, pokušati naći što bezbolnije rješenje zajedničkim radom kao i svake pedagoške godine do sada. Spoznajni razvoj Posebna zadaća i cilj je također spoznajni odgoj kroz strani jezik koji ističe razvoj pojma o sebi, te samostalnost i samopouzdanje. Poticat ćemo istraživački duh, kao i sposobnost razmišljanja i uživljavanja kroz razne igre i aktivnosti dramskog oblika, vježba ili igara. Potreba za radoznalošću i aktivnim odnosom prema okolini prirodan je put u spoznajnom razvoju svakog djeteta. Razvijanje sposobnosti klasifikacije, sposobnosti razmišljanja i uživljavanja bitne su zadaće spoznajnog razvoja u djeteta. Kroz naše formirane kutiće kao što su mali obiteljski, kuhinjski, te mali frizerski, djeca će imati priliku razvijati i te sposobnosti. Tjelesni razvoj i očuvanje zdravlja djeteta Zdravlje i očuvanje svakog djeteta vodit ćemo kroz svakodnevnu brigu oko osobne higijenepranje ruku prije i poslije jela, nakon izlaska na zrak, te nakon aktivnosti u likovnom centru. Kod popodnevnog odmora osiguravamo higijenske uvjete. Djeca će svakodnevno boraviti na zraku (kad god nam to pružaju vremenski uvjeti) i imat ćemo raznovrsne igre kretanja sa i bez pomagala. Planiramo razne igre loptom, sa užadi, obručima, trakama, hodalicama koje povezujemo s raznim igrama uz pjevanje na engleskom jeziku. Planiramo odlaske na izlete. I ove godine nastavlja se suradnja s Učiteljskim Fakultetom, te će se u dvorani našeg vrtića održavati tjelesni i zdravstveni odgoj i vježbe studenata fakulteta. Unaprijediti cjelokupni djetetov tjelesni razvoj bitna je stavka u zadovoljenju dječjih potreba. Ove pedagoške godine planiramo razne igre i tjelesne aktivnosti. I ove godine ćemo svakodnevno razgovarati, pitati i davati informacije o djetetovim tjelesno zdravstvenim poteškoćama i napretku pojedinog djeteta kako njihovim roditeljima, tako i zdravstvenoj voditeljici našeg vrtića Štefaniji Demo.

189 Razvoj govora i komunikacije u engleskoj skupini Sve razvojne zadaće pa tako i razvoj govora i komunikacije, na koji se u našoj skupini polaže možda najviše pažnje, provlače se kroz različite teme i sadržaje ovog kraćeg programa engleskog jezika kako za vrijeme intenzivnog učenja engleskog u jutarnjim satima nakon doručka, tako i za vrijeme ostalih aktivnosti kroz dan. Ciljevi i zadaće koje se odnose na razvoj i usvajanje engleskog jezika su na početku pedagoške godine stvoriti dobru atmosferu i ugođaj za pozitivan odnos prema učenju stranog jezika, te motivacija za željom izričaja na engleskom jeziku kroz kasnije mjesece u godini. Ove godine imamo devetero (9) djece početnika u učenju engleskog jezika, te ćemo stvoriti plan i program koji omogućuje kvalitetan i pozitivan početak novoj djeci, a djeci koja su u našem programu već neko duže vrijeme utvrđivanje već naučenog i pomoć pri komunikaciji s novim prijateljima. Govorno izražavanje na hrvatskom jeziku i njegov razvoj pratit ćemo i poticati kako kod svakog djeteta individualno, tako i na osnovu cijele skupine. Poticat ćemo razvoj govora kroz proširenje vokabulara, dijaloge dijete dijete, dijete odgajatelj, dijete ispred veće skupine djece ili odraslih i monološki izraz u istim oblicima. Ispravljat ćemo i poticati točno gramatičko izražavanje. Poticat ćemo razvoj govora kroz likovni, tjelesni, dramski i glazbeni izraz. U suradnji s logopedinjama Ivom i Irenom našeg vrtića pratit ćemo govorni aparat svakog djeteta i ukazivati joj na moguće nepravilnosti. Razvojne zadaće govora i dječje komunikacije uklopit ćemo u različite sadržaje i aktivnosti našeg programa tijekom cijele godine, kako za vrijeme cijelog dana, tako i za vrijeme određenih igara i sata engleskog jezika.

190 3.2. Dokumentiranje Osim obavezne pedagoške dokumentacije koja uključuje Dnevnik rada te pisanje istog na dnevnom, tjednom, mjesečnom i tromjesečnom nivou, planiranje aktivnosti na temelju zadanih zadaća i pedagoških ciljeva, te zaključke o provedenim zamišljenim aktivnostima i njihovo vrednovanje, izrađujemo i oglednu mapu naše skupine kroz cijelu godinu unutar koje pratimo na mjesečnom nivou zajednički rad popraćen fotografijama i tekstom. Svaka odgajateljica izrađuje zasebno svoj osobni portfolio i na taj način prati svoj rad unutar skupine kroz godine, te imamo dosje svakog djeteta i njegovih karakteristika i potreba. Centar za roditelje sa potrebnim informacijama i obavijestima mijenjamo i usklađujemo na tjednom nivou, te obaviještavamo i rezimiramo naše aktivnosti, događaje, posjete, izlete i sl.. 4. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGAJATELJA Planiramo prisustvovati seminarima, druženjima i razgovorima s drugim odgojiteljima, profesorima engleskog jezika u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, te na timskim planiranjima i odgojiteljskim vijećima unutar našeg vrtića a u organizaciji pedagoginje i ravnateljice dječjeg vrtića "Potočcnica", te stručnog tima. Odgajateljica Mirena Einspiegel Bošnjak pohađat će tečaj konverzacijskog engleskog jezika u školi za strane jezike "Dicta", dok će odgajateljica Irena Cesarec pohađati tečaj švedskog jezika (kao završni C1 stupanj) u školi "ABC škola za strane jezike".

191 Ove pedagoške godine sa nama je pripravnica Merita Horvat koja će prisustvovati seminarima za stručno - metodičke pripreme za polaganje stručnog ispita, te zajedno sa nama na timskim planiranjima, sastancima i odgojiteljskim vijećima. Pripravnica je pod mentorstvom odgajateljice Irene Cesarec. Individualno ćemo se usavršavati putem literature, audio i video materijala iz British Councila u Zagrebu i raznih linkova na internetu koji nude jezična usavršavanja, te kroz materijale i tečajeve privatnih škola za strane jezike. 5. SURADNJA S RODITELJIMA Naša suradnja odvija se kroz informativne ogledne razgovore, individualne razgovore (odgojitelj roditelj), te u obliku roditeljskih sastanaka četiri do pet puta godišnje.. Roditelji će tijekom realizacije našeg programa putem predavanja i roditeljskih sastanaka upoznati s koncepcijom rada engleske skupine. Roditelji su uključeni u rad na našim projektima tako da su uvijek obaviješteni što trenutno radimo i dobrodošlo je njihovo uključivanje kroz donošenje raznih ideaj, materijala ili sl. Roditelji su na tjednom nivou kroz naš centar za obavijesti/roditeljski kutak obaviješteni o tjednim aktivnostima, planiranim budućim temama i aktivnostima, te o svim zbivanjima na nivou skupine - predstave, izleti, zajednička druženja, posjete itd. U suradnji s pedagoginjom našeg vrtića Dunjom Čuljak, prof. postepeno ćemo rješavati sve izazove u komunikaciji i upotpunjavati našu međusobnu suradnju (dijete - roditelj odgajatelj) gdje pedagog kao stručni suradnik stoji na raspolaganju u rješavanju međusobnih izazova ili nedoumica. Prema potrebi i željama roditelja organizirat ćemo druženje na izletu s djecom ili na radionicama u vrtiću. Posebno su uključeni i odaziv je uvijek velik kada ih pozivamo na naše ogledne satove i predstave na engleskom jeziku gdje se i najbolje uočava napredak pojedinog djeteta i cijele skupine zajedno. Roditelji također financiraju ovaj kraći program engleskog jezika.

192 6. SURADNJA (unutar i izvan ustanove) Naša suradnja odvija se svakodnevo unutar skupine, odgajateljice međusobno o potrebnim informacijama vezanim za pojedino dijete, pa tako i za atmosferu cijele skupine na dnevnoj bazi, te za planirane i sporovedene aktivnosti unutar grupe. Osim naše međusobne suradnje, usko smo povezani na dnevnom i tjednom nivou i surađujemo s kolegicama iz druge engleske skupine V14. Također suradnja se na mjesečnom nivou temelji ne samo sa drugom engleskom skupinom, već usko i s ostalim skupinama u posebnom programu (dvije dramske skupine V5 i V13 te jedna mađarska V1) a i kroz godinu s ostalim kolegicama iz skupina u redovnom vrtićkom programu (skupine V9, V10, V11, V12), a najviše kroz timska planiranja, te interesne skupine u koje smo uključene - Irena Cesarec - glazbena skupina i kao voditelj obilježavanja raznih svečanosti na nivou vrtića potrebna suradnja s kolegicama iz skupine obilježavanja svečanosti, te Mirena Einsipegel Bošnjak unutar svoje interesne skupine ukrašavanja staklenih panoa dječjim radovima a koji se nalaze u donjem dijelu vrtićkog hodnika. Suradnja s ravnateljicom našeg vrtića Borkom Rumihom, prof.odvija se kroz cijelu godinu, a posebno na zakazanim sastancima, te odgojiteljskim vijećima a sve na nivou cijelog kolektiva tj.na nivou cijelog vrtića. Kroz cijelu pedagošku godinu bitna suradnja odvija se sa skoro cijelom stručno-razvojnom službom, pa tako u suradnji s pedagoginjom našeg vrtića Dunjom Čuljak, prof. rješavamo sve

193 izazove u komunikaciji s roditeljima, organizaciju rada i nadolazeće planirane izlete, posjete, vrtićke predstave te organizaciju svečanosti u vrtiću. U suradnji s našom psihologinjom Tamarom Hubeny Lučev pratit ćemo cjelokupni emocionalno socijalni i spoznajni razvoj pojedinog djeteta i ukazivati na moguće izazove, pokušati naći što bezbolnije rješenje zajedničkim radom kao i svake pedagoške godine do sada. I ove godine ćemo svakodnevno razgovarati, pitati i davati informacije o djetetovim tjelesno zdravstvenim poteškoćama i napretku pojedinog djeteta kako njihovim roditeljima, tako i zdravstvenoj voditeljici našeg vrtića Štefaniji Demo. U suradnji s logopedinjama Ivom i Irenom našeg vrtića pratit ćemo govorni aparat svakog djeteta i ukazivati joj na moguće nepravilnosti. Svakodnevna ili tjedna suradnja, ovisno o potrebi odvija se s tehničkom službom našeg vrtića u koju su uključeni - domar, spremačice, švelja te osoblje u kuhinji. U okviru planiranog određenog projekta za godinu naša suradnja odvijat će se i s vanjskim suradnicima a koji sudjeluju u radu nama potrebnom za ostvarivanje projekta. 7. VREDNOVANJE PROGRAMA U praćenju programa i evaluaciji zajednički će sudjelovati stručnjaci: Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnateljica Borka Rumiha, prof., Dunja Čuljak,prof. - pedagoginja, Irena Cesarec - odgajateljica i Mirena Einspiegel Bošnjak - odgajatelj savjetnik - voditeljice odgojne skupine te roditelji djece polaznika. Realizaciju programa učenja engleskog jezika u predškolskoj dobi evaluirat ćemo na osnovu praćenja aktivnosti djece (dnevnik rada, fotografije i snimke te datoteka / ogledna mapa skupine V15) te anketom i razgovorom s razvojnom službom, odgajateljima, roditeljima i djecom.

194

195 Dječji vrtić Potočnica Ulica grada Vukovara 18 Zagreb INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U REDOVITE ODGOJNE SKUPINE Danijela Gros Popović, prof. rehabilitator - savjetnik U Zagrebu, rujan 2017.

196 Godišnji plan i program inkluzije djece s teškoćama u redovite odgojne skupine temelji se na suvremenoj koncepciji predškolskog odgoja, a u skladu je s godišnjim planom i programom vrtića. Zadaća ovog plana je utvrđivanje specifičnih potreba djece s teškoćama, te zadovoljavanje istih na način maksimalnog prožimanja i individualizacije sadržaja u skladu s potrebama svakog djeteta. Takvim programom uspostavljamo demokratske odnose, čiji je naglasak na poštivanju prava svakog djeteta, posebice onog sa specifičnim potrebama. Na taj način omogućavamo i djeci s većim teškoćama da budu uključena u svakodnevnu igru i boravak sa svojim vršnjacima, ostvarujući tako jedan od temeljnih ciljeva ovog programa, a to je socijalna integracija. Uspostavom odgojno - obrazovne integracije već u predškolskoj dobi stvaramo temeljne osnove za aktivnu i punopravnu participaciju osoba s invaliditetom u široj društvenoj zajednici. Na taj način od predškolske dobi nastojimo senzibilizirati okolinu za potrebe djece s posebnim potrebama, razvijamo međusobnu toleranciju, učimo poštivanju različitosti, stvaramo humane odnose za suživot s takvim osobama u društvu. Programom inkluzije djece s teškoćama u redovite skupine u našoj ustanovi omogućavamo odgojno-obrazovni kontinuum u redovnoj i poticajnoj sredini, imajući u vidu specifične potrebe te djece, koje proizlaze iz psihofizičkog oštećenja. Jedna od bitnih zadaća ovog programa je poticanje cjelovitog i primjerenog razvoja svih djetetovih potencijala, bez obzira na oštećenje. Stoga je program i koncipiran po načelima individualizacije, odnosno utvrđivanju i zadovoljavanju specifičnih potreba svakog djeteta. Temeljne zadaće rehabilitatora- stručnog suradnika, u radu s djecom s teškoćama integriranom u skupine redovitog programa, je profesionalno sagledavanje djetetovih razvojnih i posebnih potreba, ublažavanje teškoća i sprječavanje nastajanja sekundarnih teškoća, a sve s ciljem cjelovite inkluzije djeteta u širu društvenu sredinu. Kako bi program mogli uspješno realizirati, ispunili smo određene preduvjete, poštujući specifične potrebe djece u odnosu na: programsku, kadrovsku i prostornu organizaciju rada.

197 STRUKTURA PROGRAMA Djeca s teškoćama bit će uključena u sedam redovitih vrtićkih i tri jasličke skupine, gdje će pratiti redoviti odgojno-obrazovni program, uz individualizaciju programskih sadržaja prema potrebama svakog djeteta. Zbog specifičnih potreba te djece, svakodnevno će se tijekom pedagoške godine provoditi i rehabilitacijski sadržaji, koji su u skladu s individualnim potrebama djeteta, a provodit će ih rehabilitator, logoped i fizikalni terapeut. Kako bi programom inkluzije mogli zadovoljiti sve odgojno-obrazovne i specifične potrebe djece s teškoćama, u skupine će kao podrška djeci za koju se ukaže ta potreba biti uključeni osobni pomoćnici i pomoćni zdravstveni djelatnici-njegovatelji. Nakon perioda adaptacije za svako novoupisano dijete provest će se postupak praćenja u trajanju od 90 dana. Na temelju praćenja u tom periodu članovi razvojne službe izradit će nalaz i mišljenje prema razvojnim područjima te u skladu s njime postaviti i individualizirani program za svako dijete, na područjima gdje je to potrebno. BROJ DJECE I ORGANIZACIJA RADA U program inkluzije ove pedagoške godine novoupisane je dvoje djece s većim teškoćama. Planiramo i nadalje uključiti po dvoje djece s teškoćama u istu odgojnu skupinu u istoj cjelini, jer su nam iskustva iz prakse dosad potvrdila da zajednički boravak dvoje i više djece sa sličnim teškoćama u skupini olakšava njihovo svakodnevno funkcioniranje i prilagodbu novoj sredini. Kako sva djeca imaju određene zdravstvene specifičnosti, nakon inicijalnih intervjua i raščlambe postojeće medicinske dokumentacije, odgojitelji su dobili usmene i pismene informacije o zdravstvenom stanju djeteta, kao i upute za individualizaciju sadržaja u provođenju programa odgojne skupine, kao i postupanje u hitnim-intervencijskim situacijama za pojedino dijete. Uz redoviti odgojno-obrazovni program, djeca će biti uključena u individualne rehabilitacijske programe od strane rehabilitatora, fizikalnog terapeuta i logopeda. Fizikalni terapeut nije djelatnik našeg vrtića, već Ustanove za njegu u kući «Šenoa», kroz patronažni

198 rad provodit će svakodnevno programe fizikalne terapije, prema odobrenju povjerenstva HZZO-a, individualno za svako dijete. Obzirom da neka djeca zbog teškoća u psihofizičkom statusu ne mogu bez dodatne svakodnevne pomoći pratiti program odgojne skupine, kao dodatnu podršku u skupinu uključit ćemo osobne pomoćnike, za koje će biti dodatno izrađen plan rada osobnog pomoćnika. UVJETI RADA I PROSTORNI UVJETI Djeca s teškoćama koja su uključena u redovite skupine, koristit će isti didaktički pribor i igračke kao i ostala djeca, uz dodatnu specifičnu opremu i pomagala prema potrebi, obzirom na vrstu oštećenja. Skupine će biti opremljene adaptiranim stolicama za djecu koja zbog motoričkih poteškoća ne mogu koristiti standardne stolice te ostalim sredstvima i pomagalima za kojima se ukaže potreba strunjačama, hodalicama, rukohvatima. U individualnom radu koristit će se specijalizirana didaktika, sredstva i pomagala prema individualnim potrebama djece, kao i sredstva za provođenje PK. Unutar sanitarnih čvorova provedene su adaptacije prostora ugradnjom rukohvata na zidovima, gdje se za to ukazala potreba. Što se tiče vanjskog vrtićkog okruženja, dvorište je također opremom prilagođeno za boravak na zraku i djeci koja se ne mogu samostalno kretati ili je njihovo kretanje ograničeno. EVALUACIJA PROGRAMA I SURADNJA Program će biti kontinuirano evaluiran tijekom pedagoške godine. Stručne službe Ministarstva znanosti i obrazovanja, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Agencije za odgoj i obrazovanje, sudjelovat će u praćenju i vrednovanju ovog programa, kao i razvojna služba vrtića. Nadalje nastojat ćemo ostvariti kontinuiranu suradnju sa specijaliziranim ustanovama, Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom, zdravstvenim ustanovama, školama i vrtićima koji ostvaruju programe rada s djecom s teškoćama, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Ustanovama socijalne skrbi, ZET- om, Centrom Vinko Bek, raznim drugim udrugama, te centrom Dart iz Goteborga.

199 PLAN I PROGRAM RADA REHABILITATORA U PROGRAMU INKLUZIJE DJECE S TEŠKOĆAMA U REDOVITIM SKUPINAMA PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE REALIZACIJA - izrada godišnjeg plana i programa rujan rehabilitatora - izrada plana adaptacije za svako dijete rujan - pedagoška opservacija rujan-prosinac - izrada individualnih i individualiziranih rehabilitacijskih programa rujan-prosinac - izrada plana uključivanja osobnih rujan pomoćnika u skupine-izrada Plana rada osobnih pomoćnika i suradnja s kontinuirano pomoćnicima-sastanci podrške - izrada grupnih programa Poticanje senzorne integracije u skupinama rane dobi rujan - izrada liste procjene psihofizičkog rujan-listopad statusa kod djece s teškoćama - suradnja s roditeljima Timska podrška roditeljima djece s teškoćama kontinuirano - Grupe podrške roditeljima djece teškoćama Rastimo zajedno plus - suradnja s odgajateljima - timsko kontinuirano planiranje, radionice - suradnja s članovima razvojne službe - kontinuirano timska planiranja, suradnik u bitnim zadaćama godišnjeg plana ustanove - suradnja s vanjskim institucijama kontinuirano - praćenje literature i periodike kontinuirano

200 - permanentno stručno usavršavanje kontinuirano - vođenje dokumentacije - uvođenje pripravnika edukacijskog rehabilitatora u rad tijekom perioda radnog osposobljavanja kontinuirano PROGRAMSKI ZADACI REALIZACIJA - uključivanje djece s teškoćama u redovite rujan skupine, te praćenje - procesa prilagodbe - utvrđivanje i osiguravanje uvjeta za adekvatno provođenje odgoja, obrazovanja, skrbi i rehabilitacije u rujan kontinuirano svakodnevnim programima, senzibilizacija skupina putem radionica za djecu, praćenje odgojno obrazovnog procesa, praćenje ostvarivanja, programskih zadaća te prilagodbu sadržaja i materijalnog konteksta - procjena psihofizičkog razvoja djece kontinuirano - vođenje inicijalnih intervjua svibanj - raščlamba medicinske dokumentacije svibanj - provođenje individualnih rehabilitacijskih programa u skupini ili kabinetski - upućivanje osobnih pomoćnika u program rada u skupini, te rad s pomoćnicima u skupini, supervizija - pomoć odgojitelju u jačanju stručne kompetencije u radu s djecom s rujan-lipanj rujan kontinuirano kontinuirano

201 teškoćama, u prikupljanju stručne literature, u individualizaciji sadržaja programa (zajedničko planiranje) te u svakodnevnom radu u skupini - rad s roditeljima u smislu edukacije o primjerenom rehabilitacijskom radu kod kuće, izvještavanje o praćenju i provedbi programa u skupinama te praćenju napredovanja djece na područjima individualnog rehabilitacijskog rada - timski rad s članovima razvojne službe na području unapređivanja stručno - pedagoškog rada unutar ustanove - implementacija edukacijskih i habilitacijskih programa za djecu s teškoćama - vođenje dokumentacije o radu s djecom, suradnji, savjetovanju, te edukaciji odgojitelja i roditelja, osobnih pomoćnika, vođenje osobne dokumentacije rehabilitatora stručnog suradnika, izrada dokumentacije na razini ustanove (godišnji plan i izvješće) - realizacija zadataka tijekom mentorstva pripravnicima, te studentima za vrijeme prakse - permanentno stručno usavršavanje u ustanovi i izvan nje kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano

202 ZAKLJUČAK Jedna od bitnih zadaća godišnjeg plana je unapređivanje timskog rada u ustanovi primjenom suvremenih metoda i oblika u svakodnevnom radu. Veliki timski angažman ove pedagoške godine usmjeren je prema daljnjem unapređenju procesa inkluzije djece s teškoćama u redoviti sustav predškolskog odgoja. U cilju kvalitetnije realizacije programa inkluzije i što kvalitetnijeg zadovoljavanja specifičnih potreba djece s teškoćama,podržat ćemo i nadalje uključivanje osobnih pomoćnika, za djecu koja zbog specifičnih razvojnih potreba ne mogu bez dodatne pomoći pratiti redoviti program u skupini u koju su upisani. Kako bi i nadalje zastupali i opravdali važnost inkluzije djece s posebnim potrebama od najranije dobi, timski se zalažemo za unapređenje stručnih kompetencija naših djelatnika te osiguravanje visoko kvalitetnih tehničkih uvjeta za provedbu ovakvih programa. Program inkluzije omogućit će djeci s teškoćama ravnopravnu participaciju u društvu, olakšati svakodnevno funkcioniranje njihovim roditeljima, a istovremeno poticati nas prisutne na poštivanje različitosti i razvoj tolerancije. Realizaciju svih programskih zadaća godišnjeg plana prikazat ćemo na kraju pedagoške godine u godišnjem izvješću. Dokument Godišnji plan i program rada dječjeg vrtića Potočnica za pedagošku godinu 2017./2018. pripremio stručni suradnik pedagog, Dunja Čuljak, prof. pedagogije i tal. jezika i književnosti. U Zagrebu, rujan 2017.