KOMASACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U HRVATSKOJ U FUNKCIJI VEĆE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE. Slovenia SAŽETAK UVOD

Transcription

1 44. SIMPOZIJ AKTUALNI ZADACI MEHANIZACIJE POLJOPRIVREDE UDK (497.5) Prethodno priopćenje Preliminary communication KOMASACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U HRVATSKOJ U FUNKCIJI VEĆE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 1 IVO GRGIĆ, 2 KRISTINA SVRŽNJAK, 3 JERNEJ PRIŠENK, 1 MAGDALENA ZRAKIĆ 1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska 2 Visoko gospodarsko učilište Križevci, Milislava Demerca 1, Križevci, Hrvatska 3 Univerza v Mariboru, Fakulteta za kmetijstvo in biosistemske vede, Pivola 10, 2311 Hoče, Slovenia SAŽETAK Kao jedna od osnovnih prepreka za povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede često se spominje mala veličina poljoprivrednih gospodarstava. Jedno od rješenja je komasacija čija je glavna svrha stvaranje većih i/ili pravilnijih parcela radi boljeg korištenja i stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivredu. Komasacija poljoprivrednog zemljišta predstavlja poželjan niz postupaka koji će uvažiti tri dimenzije održivog razvitka: gospodarsku, socijalnu i okolišnu. Gospodarska dimenzija ogleda se u većoj učinkovitosti i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, okolišna dimenzija sastoji se u omogućavanju poljoprivrednicima da koriste manje intenzivne metode, a socijalna dimenzija očituje se u privlačenju i ostanku ljudi na ruralnim područjima. U radu se promatra komasacija s naglaskom na gospodarsku dimenziju održivog razvitka. U radu se polazi od pretpostavke da komasacija pozitivno djeluje na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje što se u radu dokazuje metodom izračuna troškova domaćih resursa (DRC Domestic Resource Cost). Ključne riječi: komasacija, poljoprivredno zemljište, konkurentnost, Hrvatska UVOD Komasacija je agrarna operacija s ciljem okrupnjavanja posjeda pri čemu se oblikuju veće i za korištenje ostalih inputa, posebice strojeva, prikladnije poljoprivredne parcele što je u konačnici osnovica cjenovno konkurentnije poljoprivredne proizvodnje. Samo 44. Symposium "Actual Tasks on Agricultural Engineering", Opatija, Croatia,

2 I. Grgić, K. Svržnjak, J. Prišenk, M. Zrakić okrupnjavanje odnosno komasacija poljoprivrednog zemljišta je tek početak u rješavanju mnogih problema poljoprivrede i prostora, a ne konačni cilj. U mnogim državama komasacija je najzahtjevnija agrarna operacija koja potiče promjenu agrarne strukture (smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava uz istovremeno povećanje prosječne veličine posjeda) te uređenje i razvoj sela. Postupkom komasacije se rješavaju dugo neriješena imovinsko-pravna pitanja, poboljšava se prometna povezanost s parcelama, izvodi uređenje tla (hidromelioracije) i drugo. Sam postupak komasacije mogu pokrenuti vlasnici poljoprivrednog zemljišta te država. I kada to čini država, pretpostavka je dobro pripremljen teren odnosno odobravanje od većine vlasnika zemljišta. Općenito, u procesu komasacije su nezaobilazna tri sudionika i to poljoprivredni proizvođači, lokalna zajednica i Država, pri čemu osim zajedničkog postoje i pojedinačni ciljevi odnosno očekivanja od postupka komasacije. Poljoprivredni proizvođači odnosno vlasnici zemljišta u postupku komasacije rješavaju neriješene imovinsko-pravne odnose pri čemu se često otkriju i značajne poljoprivredne površine najčešće uzurpiranog državnog zemljišta.. Nakon provedenog postupka dobivaju manji broj površinski većih pravilnijeg oblika parcele te s obzirom na konfiguraciju terena i s povoljnijom orijentacijom. Ovo je naročito značajno za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju ali i zbog vodozaštite (otjecanja viška voda ili čuvanja vlage). Novoformirane parcele su u pravilu i bliže gospodarskom dvorištu te se smanjuju transportni troškovi i omogućava veća i stalna briga o usjevima. Uređenjem kanalske mreže povećava se zaštita od elementarnih nepogoda ali olakšan je i omogućen pristup parcelama. Suvremena mehanizacija bolje se koristi jer je manje praznih hodova i manje utroška pogonskog goriva, povećava se prirod, ukupna proizvodnja te produktivnost i sam dohodak. Tako uređenom poljoprivrednom zemljištu povećava se tržna vrijednost jer se podigla inicijalna plodnost ali i smanjile opasnosti od poplava i suša zbog hidromelioracijskih zahvata. Komasacijom se mora osigurati raspored površina svih korisnika i svakog pojedinačno, koji će omogućiti da se poljoprivredna proizvodnja odvija sa što nižim troškovima (Rajković, Gostović i Otašević, 1978). Lokalnoj samoupravi otvara se mogućnost lakše izgradnje infrastrukturnih objekata, jer je u postupku komasacije moguće riješiti potrebe za zemljištem u svrhu zadovoljenja općih potreba (izgradnja škola, vrtića, ambulanti, športskih igrališta.). Nakon provedene komasacije jednostavnije je održavanje katastra odnosno katastarskih planova te se omogućava stvaranje poslovnih zona i lakša promocija lokalnih razvojnih projekata. Općenito, potiče se decentralizacija te jača uloga i odgovornost lokalnih nositelja vlasti, u cijeli projekt se uključuju lokalne agencije i u konačnici se potiče bottom up pristup. Ali za dio domicilnog stanovništva prilika je da tijekom komasacije jednostavnije i povoljnije ponude /prodaju svoje poljoprivredne površine. Država, zbog boljeg korištenja (ograničenog) zemljišnog potencijala, potiče količinski veću i konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju, veću zaposlenost te ostanak u ruralnom prostoru. Uredne vlasničke knjige olakšavaju i potiču tržište poljoprivrednim zemljištem te se često otkriva nekada uzurpirano državno poljoprivredno zemljište. Nakon komasacije lakše se sprječava uzurpacija poljoprivrednog zemljišta za različite nepoljoprivredne 534

3 Komasacija poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u funkciji veće konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje namjene, ali ispravlja i često proširuje granice građevinskog dijela naselja što olakšava legalizaciju i uknjižbu objekata. Osim pozitivnih efekata, komasacija zemljišta može imati i neke negativne posljedice kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za život divljih biljnih i životinjskih vrsta što dovodi do smanjenja biološke raznolikosti. Postupak komasacije poljoprivrednog zemljišta je vrlo zahtjevan proces, emotivno i financijski. MATERIJAL I METODE U ukupnim troškovima biljne proizvodnje poljoprivredno zemljište može biti mali (ako je proizvođač i vlasnik zemljišta) ili veliki trošak (u uvjetima zakupa ili hipoteke na zemljište) što utječe i na međunarodnu konkurentnost domaće proizvodnje. Vrlo često se u ocjenjivanju poljoprivredne konkurentnosti koristi metoda izračuna troškova domaćih resursa (DRC Domestic Resource Cost), pri čemu se međunarodna konkurentnost mjeri uspoređujući troškove domaćih resursa korištenih u proizvodnji nekog dobra koji nisu predmet međunarodne trgovine (zemljište, rad i kapital) s dodanom vrijednošću toga dobra (odnosno vrijednost proizvodnje umanjena za troškove tržišnih inputa) (Monke i Pearson, 1989). DRC i = n ij j k 1 k B i j 1 P a ij količina j-tog utrženog (ako je j k) ili neutrženog (ako je j>k) inputa (j=1,2,...,n) korištenih u proizvodnji jedne jedinice ouptuta i; P D j domaća (obračunska) cijena inputa j; P B i granična cijena outputa i; P B j granična cijena inputa j. Vrlo često na konkurentnost mjerenu pomoću ovoga koeficijenta utječe veličina korištenih površina te smo utjecaj zemljišta kao proizvodnog čimbenika na ostvareni stupanj konkurentnosti istražili kod proizvodnje kukuruza, jabuke i tova junadi. Parametri za izračun konkurentnosti prikupljeni su anketiranjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području Koprivničko-križevačke županije iz godine Ovi izračuni služe za dokazivanje opravdanosti postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta i podložni su promjeni s obzirom na područje ili na godinu istraživanja. a P a D j ij P B j 535

4 I. Grgić, K. Svržnjak, J. Prišenk, M. Zrakić REZULTATI I DISKUSIJA Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz različite agrarne postupke često se spominju u radovima koji se bave zemljišnom usitnjenošću kao ograničavajućim čimbenikom poljoprivredne proizvodnje. Organizirano razmišljanje o unapređivanju poljoprivredne djelatnosti i seoskoga gospodarstva provođenjem komasacije u Republici Hrvatskoj javlja se već u 18. stoljeću, no tek se godine, na zajedničkoj sjednici Hrvatskog i Ugarskog sabora, donosi prvi pravni akt Urbarski zakon koji se koristi na ovim prostorima, pa tako i na području današnje Požeško-slavonske županije (Boban 2012). Komasacija se zahvaljujući svojoj primjeni pokazala nezamjenjivom u razrješavanju nesređenog zemljišnog stanja. U prošlosti je imala veliku važnost samo za poljoprivredu, dok se u budućnosti težište komasacije pomiče k integralnom djelovanju i razvoju cijelog društva (Boban 2012). Kranjčević i Prosen (2003) promatraju komasaciju kao doprinos održivom razvitku ruralnog prostora, a kao dobrobit za društvo Backman i Ősterberg (2004). Za Kovacs (2003) komasacija je najkompletniji i najkompleksniji agrarni postupak kojim se ne rješava samo okrupnjavanje zemljišta, nego se utječe i na ruralni razvoj kroz uređenje i razvoj sela. Slično misle i Ivković i sur. (2005) koji kroz postupak komasacije vide rješenje imovinsko-pravnih odnosa, usitnjenosti zemljišta, ekonomičnosti poljoprivredne proizvodnje, potrebe uređenja prostora i drugih aktualnih problema vezanih uz zemljište. Usitnjenost posjeda i njegova rascjepkanost su ograničavajući faktori u poljoprivrednoj proizvodnji jer dovode do velikog rasipanja radnog vremena na prazne hodove i nepotrebne transporte te do osjetnog smanjenja učinka poljoprivrednih strojeva koji se smanjuje razmjerno s rascjepkanosti i udaljenosti parcela (Bebek i Škegro, 1978). Da je okrupnjavanje površina postupkom komasacije jedan od bitnih čimbenika razvoja poljoprivrede smatraju i Cetl i Prosen, (2001) Dolanjski i sur. (2003) te i mnogi drugi. Nepovoljno na poljoprivrednu proizvodnju osim usitnjenosti utječe i stalni gubitak poljoprivrednog zemljišta zbog urbanizacije, neučinkovito gospodarenje državnim zemljištem, znatan udio neobrađenog i zapuštenog zemljišta, neodgovarajuća provedba postojećih zakonskih propisa, nesređenost zemljišnih knjiga te spori postupak usklađivanja i ažuriranja zemljišnoknjižnog stanja u katastru i gruntovnici što ograničava tržište zemljištem. Svrhovitost smanjenja broja parcela komasacijom pokazalo je istraživanje Svjetske banke (Lerman i Cimpoieş, 2006) jer je utvrđen negativan odnos između produktivnosti i broj parcela u vlasništvu poljoprivrednika. Produktivnost zemljišta i rada smanjuje se povećanjem parcela i negativni odnos produktivnosti i parcelizacije je statistički značajna (p<0,1). Austrija je u jednoj proizvodnoj zajednici proizvodnju mlijeka povećala za 50% nakon konsolidacije zemljišta. U Švicarskoj i Njemačkoj istraživanjem se pokazao temeljni utjecaj agrarna rekonstrukcije na produktivnost rada i volumen poljoprivredne proizvodnje. 536

5 Komasacija poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u funkciji veće konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje Tablica 1 Primjer komasacije na području općine NN broj parcela Table 1 Land consolidation at district NN - Number of plots Redni broj OPG-a * Order number Broj parcela po OPG-u / Number of plots Prije komasacije Before land consolidation Poslije komasacije After land consolidation % smanjenja % decrease , , , , , , , , , ,4 Ukupno / Total ,6 Izvor/Source: Gašparović (1990) * OPG - family farm Tablica 2 Primjer komasacije na području općine NN udaljenost parcela Table 2 Land consolidation at district NN- spot distance from main yard Redni broj OPG-a Order number Ukupna udaljenost parcela od gospodarskog dvorišta, km Total distance of spots from main yard km Prije komasacije Before land consolidation Poslije komasacije After land consolidation Smanjenje udaljenosti Decrease of spot distance km % 1 22,078 3,065 19,013 86, ,791 2,653 12,138 82,06 3 9,728 1,839 7,890 81, ,466 5,080 25,386 83, ,453 6,157 13,296 68, ,189 4,131 45,058 91, ,063 2,225 8,839 79, ,728 3,499 8,229 70,17 9 9,214 4,210 5,004 54, ,067 2,213 9,849 81,62 Ukupno/ Total 189,779 35, ,702 81,52 Izvor/Source: Isti kao za Tablicu 1./ same as Table

6 I. Grgić, K. Svržnjak, J. Prišenk, M. Zrakić U komasaciji provedenoj 80-ih godina prošlog stoljeća broj parcela se smanjio sa 118 na 30 ili za 74,6%. Efekti komasacije su bili znatno izraženiji kod gospodarstava s većim brojem parcela gdje je smanjenje nakon komasacije bilo 85,7%, čime se postiže učinkovitija organizacija rada (obrada zemljišta, sjetva, zaštita, žetva/berba) i smanjivanje troškova rada (smanjivanje gubitka radnih sati ljudi i mehanizacije). Mnoštvo parcela prosječno male površine su i za pojedina gospodarstva značajno udaljena od gospodarskog dvorišta. Kako je nadioba zemljišta jedan od najvažnijih postupaka komasacije sa ciljem da ono bude što bliže vlasniku, time se značajno smanjuje i ukupna udaljenost. Ukupna udaljenost svih parcela smanjila se za čak 81,52% ili za oko 155 km, čime se izravno utječe na smanjenje transportnih troškova i troškova goriva. Komasaciju treba promatrati prvenstveno sa stajališta komasacije određenih kultura, a ne samo kao mjeru okrupnjavanja parcela. Prema tome, ostvarivanjem ove mjere otvara se prostor za daljnju specijalizaciju u poljoprivredi, razvijanje robne proizvodnje i povećanje dohotka poljoprivrednika (Stanić, 1978). Poznata je činjenica da u Hrvatskoj još uvijek prevladavaju poljoprivredna gospodarstva s nedostatnom veličinom poljoprivrednog zemljišta za postizanje konkurentnosti na domaćem, a naročito na EU tržištu. Danas se konkurentnost uglavnom promatra kroz teoriju M. Portera (1990) prema kojoj konkurentnost ovisi o strateškim izborima, pri čemu su ključni elementi za ekonomski razvitak znanje, razvijena infrastruktura, visoka tehnologija i inovacije. Najčešće citirana definicija međunarodne konkurentnosti je definicija OECD-a (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Prema tome se konkurentnost može definirati kao produktivnost kojom država ili poduzeća koristi svoje ljudske resurse, kapital i prirodne resurse, pa se često i citira misao spomenutog autora da nije važno koje proizvode proizvodite, već kako ih proizvodite. U poljoprivrednoj proizvodnji troškovi zemljišta imaju značajan udio u ukupnim troškovima za mnoge poljoprivredne proizvode, pa postoje brojni radovi koji istražuju veličinu poljoprivrednih gospodarstava i konkurentnosti te ukazuju na potrebu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta kojom bi se povećala produktivnost gospodarstava. Svržnjak (2012) putem DRC metode ispituje je li poljoprivredna proizvodnja Hrvatske međunarodno konkurentna i razlikuje li se prema veličini poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom kukuruza, jabuka i tovom junadi (tablica 3). Vrijednost proizvodnje kukuruza raste s porastom površine i to sa kn/ha na kn/ha. Trošak tržnih inputa je isti (4.418 kn/ha), a troškovi domaćih resursa neznatno se mijenjaju. Troškovi tržišnih inputa koji se izračunavaju u cijenama EU su konstantni kod proizvodnje kukuruza i tova junadi s obzirom da u bazama FADN (Farm Accountancy Data Network) imamo izražene prosječne troškove proizvodnje u EUR/ha, odnosno ne prikazuju se prema veličini poljoprivrednih gospodarstava. U bazama FADN nisu pronađeni troškovi tržišnih inputa za proizvodnju jabuka. Stoga je izračunat postotni udio tržišnih inputa u vrijednosti proizvodnje na temelju dobivenih podataka iz ankete, a tada je dobiveni postotni 538

7 Komasacija poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u funkciji veće konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje udio pomnožen s vrijednosti proizvodnje u EU cijenama po svakoj kategoriji veličine zemljišta. Stoga troškovi tržišnih inputa kod proizvodnje jabuka variraju. Rezultati pokazuju da je proizvodnja kukuruza bila konkurentna kod OPG veličine veće od 10 ha. Tablica 3 Konkurentnost u proizvodnji kukuruza, jabuka i tovu junadi Table 3 Competitivness in corn, apples production and bullocks fattening Vrijednost proizvodnje (kn/ha) Kukuruz / Corn Veličina OPG / Farm area (ha) < > 10 Production value (kn/ha)* Trošak tržišnih inputa (kn/ha) Input expenses (kn/ha) Troškovi domaćih resursa (kn/ha) Expenses of domestic resources DRC/ Troškovi domaćih izvora 1,3 1,0 0,6 Vrijednost proizvodnje (kn/ha) Jabuka / Apple Veličina OPG (ha) / Farm area < > 3 Production value (kn/ha) Trošak tržišnih inputa (kn/ha) Input expenses (kn/ha) Troškovi domaćih resursa (kn/ha) Expenses of domestic resources DRC/ Troškovi domaćih izvora 1,2 0,8 0,4 Vrijednost proizvodnje (kn/ha) Tov junadi / Bullocks fattening Veličina OPG (ha) / Farm area < > 20 Production value (kn/ha) Trošak tržišnih inputa (kn/ha) Input expenses (kn/ha) Troškovi domaćih resursa (kn/ha) Expenses of domestic resources DRC/ Troškovi domaćih izvora 2,3 1,2 0,4 Izvor/Source: Svržnjak (2012) * 1 kn =

8 I. Grgić, K. Svržnjak, J. Prišenk, M. Zrakić Kod proizvodnje jabuka vrijednost proizvodnje se progresivno povećava s porastom veličine gospodarstva. Kod gospodarstava iznad 3 ha veća je za 28,9% u odnosu na vrijednost proizvodnje kod gospodarstava ispod 1ha te za 27,9% od vrijednosti gospodarstava od 1 do 3 ha. Trošak tržnih inputa se razlikuje shodno promatranim veličinama zemljišta, najveći je kod gospodarstava veličine ispod 1 ha a najmanji kod onih od 1 do 3 ha. Razlike se očituju zbog već napomenutog nedostatka FADN (Farm Accountancy Data Network) podataka EU i procjene udjela tržišnih inputa u ukupnoj vrijednosti proizvodnje na temelju dobivenih podataka iz ankete. Troškovi domaćih resursa najveći su kod gospodarstava od 1 do 3 ha, a kod druge dvije skupine su neznatne razlike. Koeficijent DRC pokazuje da je proizvodnja jabuka konkurentna već na površinama većim od 1 ha, a posebno većim od 3 ha. Vrijednost proizvodnje junadi se neznatno povećava s povećanjem površina uz stalnost troška tržnih inputa. Troškovi domaćih resursa se značajno smanjuju s porastom površina i to sa kn/ha kod onih s manje od 10 ha na kn/ha kod onih s preko 20 ha ili za 85.4%. Iz tablice 3. se može vidjeti da tov junadi postiže konkurentnost kod proizvodnje iznad 20 ha, s obzirom da je koeficijent DRC manji od 1 (0,4). ZAKLJUČAK Za svaku uspješnu poljoprivrednu proizvodnju jedan od preduvjeta je poljoprivredno zemljište. Današnja usitnjena poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj ne doprinose uspješnosti poljoprivredne proizvodnje, čime se umanjuje konkurentnost na tržištu. Provođenje komasacije ima izravan učinak na konkurentnost s obzirom da se rješava uređenje cjelokupnog ruralnog prostora, a poljoprivredna gospodarstva se potiču na kupnju/prodaju ili zamjenu parcela u cilju smanjivanja broja parcela i povećanje prosječne veličine OPG-a. Istraživanje je pokazalo da veće parcele bliže gospodarstvima, pravilniji oblici parcela, smanjivanje neobrađene površine zemljišta među parcelama i slično, daju osjetnu ekonomsku prednost gospodarstvima u smislu učinkovitije organizacije rada, smanjivanja troškova rada, transportnih troškova i troškova goriva. Također, istraživanja vezana uz utjecaj zemljišta na konkurentnost proizvodnje kukuruza, jabuka i tova junadi u Hrvatskoj u uvjetima međunarodnog tržišta pokazuju da se konkurentnost povećava s povećanjem veličine gospodarstava. LITERATURA 1. Backman, M., Österberg, T. (2004): Land Consolidation in Sweden, Symposium on Modern Land Consolidation, FIG, Clermont-Ferrand, France, dostupno na: france_2004/program_symposium.htm 2. Bebek, D., Škergo, R. (1978): Komasacija zemljišta i njen doprinos proizvodnji hrane, Sociologija sela 61/62,

9 Komasacija poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u funkciji veće konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje 3. Boban, T. (2012): Značenje primjene komasacije u prošlosti i sadašnjosti uz vrednovanje nekoliko specifičnih lokacija u Požeško-slavonskoj županiji, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 1, Cetl, V., Prosen, A. (2001.): Uređenje poljoprivrednog zemljišta kao čimbenik razvoja poljoprivrede, Geodetski list, br. 4, str , Zagreb 5. Dolanjski, D., Husnjak, S., Mustać, I. (2003.): Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta kao ograničavajući čimbenik poljoprivredne proizvodnje, Agronomski glasnik br. 1-2, str Gašparović, M. (1990): Utjecaj komasacije zemljišta na troškove transporta, magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb 7. Ivković, M., Džapo, M., Lasić, Z. (2005): Jedan od načina obnove evidencija vlasništva i nekretnina, Zbornik radova, Treći hrvatski kongres o katastru s međunarodnim sudjelovanjem, Medak, Damir, Nikolić, Petar, Pribičević, Boško (ur.), Hrvatsko geodetsko društvo, Zagreb 8. Kovács, E. (2003): Is Land Consolidation Just a Dream in. Hungary?, 2nd FIG Regional Conference, Marrakech, Morocco 9. Kranjcevic, J., Prosen, A. (2003): Komasacija: doprinos održivom razvitku ruralnog prostora u srednjoj i istočnoj Europi u novom tisućljeću, Sociologija sela, god. 41, br.159/160 (1/2), Zagreb, str Lerman, Z. (2002), Productivity and efficiency of individual farms in Poland: A case for land consolidation. Selected paper presented at the AAEA Annual Meeting, Long Beach, California, July Medić, V. (1993): Devedeset godina komasacija u Hrvatskoj, Sociologija sela 31 (1/2) Monke, E.A.,Pearson, S.R. (1989): The Policy Analisys Matrix for Agricultural Development; Ithaca NY: Cornell University Press 13. Porter, M.E. (1990): The Competitive Advantage of Nations, Free Press, New York 14. Rajkov, B., Gostović, M., Otašević, S. (1978): Komasacija i organizacija poljoprivredne proizvodnje, Sociologija sela 61/62, Stanić, R. (1978): Svojina na zemlji i komasacija, Sociologija sela 61/62, Svržnjak; Kristina (2012): Mjere okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta kao činitelj konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb 541

10 I. Grgić, K. Svržnjak, J. Prišenk, M. Zrakić LAND CONSOLIDATION OF AGRICULTURAL LAND IN THE REPUBLIC OF CROATIA FOR BETTER COMPETITIVENESS OF AGRICULTURAL PRODUCTION ABSTRACT The small size of farms is often referred as one of the major obstacle to increasing the competitiveness of Croatian agriculture. The consolidation is one of the solutions whose main purpose is the creation bigger and/or more regular land parcels to better use and to create favorable conditions for agriculture. Land consolidation represents the preferred set of operations which will take into account the three dimensions of sustainable development: economic, social and environmental. The economic dimension is reflected in greater efficiency and productivity of agricultural production, the environmental dimension is to enable farmers to use less intensive methods, and the social dimension is reflected in attracting and people staying in rural areas. In this paper the consolidation is studied with a focus on the economic dimension of sustainable development. The survey starts from the assumption that consolidation has a positive effect on the competitiveness of agricultural production which is proved by the method of calculating the cost of domestic resources (DRC - Domestic Resource Cost). Key words: redistribution of land, agricultural land, competitiveness, Croatia 542