Značajke agroturističke potražnje u odabranim županijama Hrvatske

Transcription

1 The ORIGINAL characteristics SCIENTIFIC of agritourism PAPER demand in selected Croatian counties Značajke agroturističke potražnje u odabranim županijama Hrvatske Magdalena ZRAKIĆ 1, Ivo GRGIĆ 1, Gordana ŽUPANAC 2, Josip GUGIĆ 3 1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska ( mzrakic@agr.hr ) 2 Zagrebačka Županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagreb, Hrvatska 3 Veleučilište Marko Marulić Knin, Knin, Hrvatska Sažetak Značajno obilježje ruralnog prostora Hrvatske je proces depopulacije. Posljedica je to mnoštva čimbenika od kojih su najznačajniji nedovoljna gospodarska aktivnost te generiranje prosječno sve manjih dohodaka od poljoprivrede. Agroturizam kao specifičan oblik organiziranja ugostiteljsko-turističke djelatnosti unutar obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva jedan je od mogućih načina revitalizacije seoskog prostora i kapitalizacije proizvoda i kulture. Nositelji agroturizma u Republici Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U radu se istražuje agroturistička potražnja na području Istarske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije. Anketirano je 218 slučajno odabranih osoba za vrijeme njihova posjeta agroturističkom gospodarstvu. Anketirani su dobrim procijenili smještaj, hranu, gostoljubivost domaćina te krajobraz kod posjećenih destinacija domicilne županije, ali su istakli i nedostatak drugih sadržaja kao što su sport i kultura. Kvaliteta ponude, prema anketiranim, je viša u Istarskoj i Zagrebačkoj u odnosu na Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju. Ne postoje značajnije razlike u stavovima prema agroturističkoj ponudi s obzirom na dob, spol, školsku spremu, dohodak i županijsku pripadnost. Ključne riječi: agroturizam, potražnja, županije, Hrvatska The characteristics of agritourism demand in selected Croatian counties Abstract The main characteristic of Croatian rural area is a process of depopulation. This is result of many factors, most notably are: lack of economic activity and generate of a smaller incomes from agriculture. Agritourism is a specific form of organizing hospitality and tourism activities; within the family farm makes possible ways to revitalize rural areas and to capitalize the products and the culture. Family farms are agritourism holders in Croatia. The paper examines the demand of agritourism in Istria County, Međimurje County, Koprivnica-Križevci County and Zagreb County. 218 randomly selected persons were surveyed during their visit to the agritourisms. Respondents estimated accommodation, food, hospitality and the environment of the visited destination for well, but they pointed out the lack of other facilities such as sports and culture. The quality of supply, according to respondents, is higher in Istria and Zagreb County in relation to Međimurje and Koprivnica-Križevci County. There are no significant differences in attitudes toward agritourism offer according to the characteristics of respondents (age, gender, education, income and county affiliation). Key words: agritourism, demand, counties, Croatia Proceedings. 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia ( ) Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 239

2 Magdalena ZRAKIĆ, Ivo GRGIĆ, Gordana ŽUPANAC, Josip GUGIĆ Uvod Agroturizam kao koncept izaziva mnoge polemike u literaturi i javnosti glede definicije, ali za mnoge je on interakcija između poljoprivrede i turizma kao djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Blacka et al., 2001., Caballe, 1999, Przezborska, 2003.). On podrazumijeva prilagodbu poslovanja obiteljskih gospodarstava uvođenjem smještaja, noćenja sa doručkom, organiziranjem kampova, organiziranjem radova ili logorovanja na obiteljskim gospodarstvima (Libery, B.W. 1991). Agroturizam se prvo razvija u gospodarski visoko razvijenim zemljama Europe, zatim u Australiji te na zapadnoj obali i sjeveroistoku SAD-a (Ou i Shih, 2002). Rast potražnje na tim tržištima za agroturističkom ponudom je zbog kombinacije dva istodobna trenda: smanjenja poljoprivredne proizvodnje s jedne strane te rasta tržišta potražnje za odmorom u prirodi i seoskim sredinama s druge. Agroturizam se zasniva na prirodnim resursima i vrlo često se promovira kao održivi način razvoja seoskih zajednica. Rast potražnje za ovim oblikom turizma bilježimo i u Hrvatskoj. Za Hrvatsku je agroturizam posebno značajan za kontinentalne krajeve koji nisu tradicionalno turistički, a raspolažu bogatim prirodnim i kulturnim resursima za njegov razvoj. Unatoč tome često se postavlja pitanje: čemu ruralni turizam odnosno agroturizam u Hrvatskoj? Naime, udio agroturizma u svjetskoj turističkoj industriji je 25%, dok je udio ukupnog ruralnog turizma u Hrvatskoj manji od 1%. Više je razloga ovakvog nesrazmjera. Tako Krajnović i sur. (2011) kao probleme razvoja agroturizma navode slabu ekonomsku snagu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kojima je u kombiniranoj ekonomiji paralelnog bavljenja poljoprivredom i turizmom vrlo teško postići pozitivan ukupan financijski rezultat. Nadalje, prisutan je i problem nedovoljnih i/ili neadekvatnih financijskih poticaja od strane javnog sektora, neprepoznavanje agroturizma kao oblika turizma koji dodaje vrijednost turističkoj destinaciji. Značajan problem su i neadekvatni zakoni koji tretiraju problematiku ruralnog turizma, a prisutna je i vrlo loša ili neadekvatna marketinška aktivnost objedinjenih poslovnih jedinica (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u agroturizmu) i slično. Na agroturističku potražnju djeluje mnoštvo čimbenika kako sa strane potražnje tako i sa strane ponude. Sa aspekta potražnje to je broj stanovnika, njihove preferencije, poznavanje ponude, dohodak itd., a sa strane ponude udaljenost odredišta, raznovrsnost ponude, cijena proizvoda, gostoljubivost domaćina, ugođaj itd. Stanovnici Hrvatske u prosjeku rijetko posjećuju agroturističke destinacije te kao razlog najčešće navode nezainteresiranost, neinformiranost, te manjak ponude (Grgić 2008). Kao vrela informacija o agroturističkoj ponudi najčešće koriste usmenu predaju, prospekte te u novije doba internet stranice (Franić i Cunj 2007). Materijal i metode Istraživanje je provedeno u svibnju godine u Istarskoj, Zagrebačkoj, Međimurskoj i Koprivničkokriževačkoj županiji. Odabrane županije se značajno razlikuju u mnogim obilježjima (površina teritorija, broj stanovnika, ekonomska struktura i razvijenost, razina i struktura poljoprivredne proizvodnje, broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i sl.) ali sa sličnim problemima agroturističke ponude (kvaliteta ponude, cijena proizvoda, prepoznatljivost agroturističke ponude itd.). U istraživanju je korištena posebno dizajnirana anketa sa 18 pitanja zatvorenog i otvorenog tipa te Likertova skala. Odabir agroturističkih gospodarstava je bio namjeran i ukupno ih je bilo deset (u Istarskoj i Zagrebačkoj županiji po tri te u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj po dva gospodarstva). Ukupno je anketirano 218 osoba (u Istarskoj 60, Zagrebačkoj 60, Međimurskoj 34 te Koprivničkokriževačkoj 64). Anketirani su morali zadovoljiti kriterij punoljetnosti (stariji od 18 godina) i da ne pripadaju istom domaćinstvu. Veza između određenih obilježja ispitanika (dob, spol, broj članova kućanstva, stupanj obrazovanja, mjesečni financijski prihod kućanstva, te županija u kojoj žive) i nekih stavova o agroturizmu ispitana je pomoću hikvadrat (χ2) testa i jedno varijantne analize varijance (ANOVA). Dobiveni rezultati su prikazani tabelarno. Analize su rađene na razini značajnosti od 10 %, a statistička obrada pomoću SPSS (Statistical Program for Social Sciences 17.0) th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture

3 The characteristics of agritourism demand in selected Croatian counties Rezultati i rasprava Ne postoje značajnije socioekonomske razlike između ispitanika po županijama. Ukupno, najveći dio ispitanika bio je zrelije dobi (68,3% od 31 do 60 godina), nešto više muških (55,5%) nego ženskih. Preko polovice (55,5%) ih dolazi iz kućanstava od 1 do 3 člana, a isti postotak ih je iz dohodovnog razreda kućanstva do 10 tisuća kuna. Relativno najveći dio ih je sa završenom srednjom školom (45,8%). Ispitanici tijekom godine koriste razne vrste odmora pri čemu je ljeto najznačajnije (68,8% ispitanika), zatim kratki izleti (55%), agroturizam (27,1%) te zimovanje (22,9%). Broj agroturističkih gospodarstava i njihova ponuda se povećava u posljednjih pet godina. Istodobno značajan dio ispitanika smatra da je došlo i do porasta agroturističke potražnje sa značajnim razlikama po županijama (83% u Istarskoj, 76% u Zagrebačkoj, 57% u Koprivničko-križevačkoj te 38% u Međimurskoj županiji). Hrvatska je zemlja razvijenog maritivnog turizma pa se godišnji odmor najčešće poistovjećuje sa ljetovanjem i boravkom na moru. Ipak veliki dio ispitanika (76 %) bi svoj godišnji odmor provela na agroturističkom gospodarstvu, manji dio vjerojatno ne bi (16 %) te 8% ih ne zna. Tablica 1. Odluka da bi godišnji odmor proveli na agroturističkom gospodarstvu Sigurno bi Vjerojatno bi Vjerojatno ne bi Sigurno ne bi Ne zna Spol Muški 17,0 22,9 7,8 1,8 6,0 N=218 Ženski 18,3 17,9 5,5 0,9 1,8 Dob ,9 6,9 3,2 0,5 0,0 N= ,4 26,1 9,6 2,3 6,9 Preko 60 5,0 7,8 0,5 0,0 0,9 Mjesečni Do 8000kn 10,1 12,9 3,7 1,4 4,1 primitak kn 11,5 7,4 3,7 0,0 0,5 kućanstva kn 8,3 10,1 3,7 1,4 2,8 N= kn 1,8 5,5 0,9 0,0 0,0 Preko 20001kn 3,7 5,1 0,9 0,0 0,5 Školska sprema N=218 Županija N=218 Izvor: Anketa Bez škole 0,5 0,5 0,0 0,0 0,0 Osnovna škola 1,4 1,8 0,5 0,0 1,4 Srednja 5,5 5,5 0,5 0,0 0,5 trogodišnja škola Srednja 11,0 15,1 5,5 0,5 1,8 četverogodišnja škola Viša škola 7,8 7,3 1,4 0,0 0,5 Fakultet 9,2 10,6 5,5 2,3 3,7 Istarska 8,7 10,6 5,0 1,4 1,8 Zagrebačka 11,0 9,2 4,1 1,4 1,8 Koprivničkokriževačka 10,6 11,5 3,7 0,0 3,7 Međimurska 5,0 9,6 0,5 0,0 0,5 Χ 2 p 5,191 0,268 10,242 0,248 20,713 0,190 25,990 0,166 17,293 0,139 Ne postoji statistički značajnija razlika kod anketiranih u želji za provođenjem godišnjeg odmora na agroturističkom gospodarstvu s obzirom na spol (χ2-5,191; P - 0,268), dob (χ2-10,242; P - 0,248), mjesečni primitak kućanstva (χ2-20,713; P - 0,190), školsku spremu (χ2-25,990; P - 0,166) te županijsku pripadnost (χ2-17,293; P - 0,139). Zbog nejednolikog gospodarskog razvoja pojedinih županija i ponuda agroturističkih usluga županija je raznolika. Također, postoji značajna interakcija između kvalitete agroturističke ponude i zadovoljstva korisnika odnosno agroturista. Ispitanici agroturističku ponudu Istarske i Zagrebačke županije ocjenjuju dobrom, manje zadovoljavajuće ponudu Međimurske te u prosjeku skromnom Koprivničko-križevačke županije. To se ponajviše odnosi na uređenost okoliša, hranu, smještaj, gostoljubivost domaćina te prirodu. Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 241

4 Magdalena ZRAKIĆ, Ivo GRGIĆ, Gordana ŽUPANAC, Josip GUGIĆ Tablica 2. Prosječna ocjena nekih elemenata posjećenih agroturističkih gospodarstava po županijama (1 jako loše, 5 jako dobro) Istarska Koprivničko - Međimurska Zagrebačka F Sig. križevačka Smještaj 4,00 2,98 3,53 4,17 24,315 0,000 Hrana 4,35 3,70 4,35 4,43 10,093 0,000 Priroda 5,00 4,25 4,38 4,53 2,431 0,066 Uređen okoliš 4,20 3,69 4,21 4,32 7,564 0,000 Gostoljubivost domaćina 4,38 4,02 4,32 4,33 2,641 0,050 Mogućnost bavljenja 3,13 2,92 3,65 3,13 3,709 0,012 sportom Kulturne manifestacije 3,08 2,80 3,29 2,82 2,536 0,058 Izvor: Anketa Elementi kojima su ispitanici manje zadovoljni uglavnom se odnose na ponudu dodatnih sadržaja kao što su kulturne manifestacije i mogućnosti bavljenja sportom. Statistički su značajne razlike po županijama u ocjeni elemenata usluga koje se nude na agroturističkim gospodarstvima i to kod: smještaja (F-24,315, sig.-0,000), hrane (F-10,093, sig.-0,000), prirode (F-2,431, sig.- 0,066), uređenosti okoliša (F-7,564, sig.-0,000), gostoljubivosti domaćina (F-2,641, sig.-0,050), mogućnosti bavljenja sportom (F-3,709, sig.-0,012) te kulturnih manifestacija (F-2,536, sig.-0,058). Značajan problem je učestalost/stalnost posjete agroturističkim gospodarstvima tijekom godine odnosno tjedna, zatim dužina posjeta (broj dana), a neznatan je problem udaljenost destinacije od korisnika. Istraživanje je pokazalo da korisnici usluge koriste u svim godišnjim dobima gotovo podjednako. Više od dvije trećine (69,9%) ispitanika preferira jednodnevne izlete, nešto manje (25,2%) posjete vikendom, znatno manje do 5 dana (3,2%), a najmanje posjete više od 5 dana (1,7%). Skoro polovica (46,3%) ispitanika spremna je voziti između pola sata i sat vremena do agroturističkog gospodarstva, a trećini ispitanih (31,7 %) udaljenost nije važna. Ne postoje statistički značajne razlike između obilježja ispitanika i danih odgovora. Zaključci U istraživanju su utvrđene sličnosti i različitosti agroturističke potražnje u istraživanim županijama. Ispitanici smatraju da su smještaj, hrana, gostoljubivost domaćina, uređen okoliš te priroda na zadovoljavajućoj razini, ali je nedostatna ponuda drugih sadržaja kao što su sport i kultura. Različitosti kod potražnje u značajnoj mjeri su pod utjecajem nejednake razvijenosti agroturističke ponude. Nisu ustanovljene statistički značajnije razlike u stavovima prema agroturističkoj ponudi s obzirom na dob, spol, školsku spremu, dohodak i županijsku pripadnost ispitanika (agroturista). Literatura Blacka A., Couture C., Coale C., Dooley J., Hankins A., Lastovica A., Mihalik B., Reed C., Uysal M. (2001): Agritourism, Extension Publication, No. 310 (003) Caballe A. (1999): Farm tourism in Spain: a gender perspective, GeoJournal, 48(3): Clarke, J. (1999): Marketing structures for farm tourism: Beyond the individual provider of rural tourism, Journal of Sustainable Tourism, vol 7. No.1, pp Franić, R., Cunj, L. (2007): Društveno-gospodarski preduvjeti razvitka agroturizma u Zagrebačkoj županiji, Agronomski glasnik ( ), 5; Grgić, I. i sur. (2008): Razvitak agroturizma na području grada Zagreba i okolice, studija, Grad Zagreb Krajnović A., Čičin Šain D., Predovan M. (2011): Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizmaproblemi i smjernice, Oeconomica Jadertina, 1: Ou F.O, Shih A. (2004): A framework for ecotourism and agritourism development, Proceedings of IUCN/WCPA-EA-4, Taipei Conference, march, Taipei, Taiwan th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture

5 The characteristics of agritourism demand in selected Croatian counties Przezborska L. (2003): Relationships between rural tourism and agrarian restructuring in a ransitional economy in New directions of rural tourism, Aldershot, Ashgate. Skillman L. (2003): Lok At Assets When Considering Agritourism, Unversity of Kenucky News VII, Lexington, USA Wicks B.E., Merrett C.D. (2003): Agritourism: An Economic Opportunity for Ilinois, Rural Research Report, Spring, Vol. 14, Issue 9 sa2012_0221 Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 243