Ekonomska i financijska analiza proizvodnje povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru

Transcription

1 IZVORNI ZNANSTVENI RAD Ekonomska i financijska analiza proizvodnje povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru Milan Oplanić 1, Anita Silvana Ilak Peršurić 1, Dean Ban 1, Alen Bertoša 2 1 Institut za poljoprivredu i turizam, K. Hugues 8, Poreč, Hrvatska (anita@iptpo.hr) 2 Veleučilište Rijeka, Poljoprivredni odjel, K. Hugues 6, Poreč, Hrvatska Sažetak U radu su istraženi ekonomski i finacijski pokazatelji proizvodnje za tri kulture (rajčica, paprika i krastavci) na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Pokusi su postavljeni na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Istri i nastavak su istraživanja iz Cilj istraživanja bio je dokazati da je intenzivna proizvodnja povrća isplativa i na otvorenom i u zaštićenom prostoru. Sve istraživane kulture (rajčica, paprika i krastavci) proizvedene u plasteniku pokazale su veću isplativost nego na otvorenom. Po ekonomskim pokazateljima proizvodnje najisplativija je proizvodnja rajčice u plasteniku, slijede je proizvodnje paprike u plasteniku, rajčice na otvorenom, krastavca u plasteniku, paprike na otvorenom i na kraju najmanje isplativa proizvodnja krastavca na otvorenom. Ključne riječi: povrće, ekonomska i financijska analiza proizvodnje Uvod U Republici Hrvatskoj na otvorenim poljima se povrće i krumpir uzgajaju na ha (DZS, 2003.g.). Krumpir se uzgaja na ha. Od ostalog povrća na otvorenim poljima najviše se uzgaja kupus, grah, luk, rajčica, paprika i krastavac, koji se uzgajaju na više od 70% ukupne površine pod povrćem.. Godišnja proizvodnja povrća iznosi oko tona (ne uključujući proizvodnju krumpira). U zaštićenom prostoru u Republici Hrvatskoj je 40 hektara pod staklenicima, 220 hektara pod plastenicima (od čega se 10% plastenika grije, većinom laganim gorivom, i samo u prvoj fazi rasta povrća), površina pod tunelima je 250 hektara, a pod niskim tunelima je 260 hektara. Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru, međutim dovoljno ih ne koristi. Neki od razloga su visoka cijena reprodukcijskog materijala, nepovoljni krediti, visoki troškovi proizvodnje, nekonkurentnost na tržištu, usitnjenost poljoprivrednih parcela itd. U agroekološkim uvjetima Istre rajčica ima značajan potencijal (Ban i sur ). Utjecaj različitih faktora proizvodnje na rajčicu (ručna berba i malč) istraživali su Oplanić i sur. (2008). Povrćarska proizvodnja ima i ekonomski isplativu proizvodnju u Istri što su utvrdili Oplanić i sur. (2003., 2005.). Na primjeru rajčice autori su pokazali prinos od 52 t/ha te ukupni prihod od 265 tisuća kuna. Izračunom troškova proizvodnje i prihoda kalkulacijom proizvodnjom rajčice ostvareno je 124 tisuće kuna dobiti godišnje. Materijal i metode Cilj istraživanja je dokazati ekonomsku i financijsku isplativost povrćarske proizvodnje u Istri usporednom analizom uzgoja triju najzastupljenijih povrćarskih kultura (rajčica, paprika i krastavac) na otvorenom i u zaštićenom prostoru, odnosno u plasteniku. Svi podaci koji su potrebni za obradu ovoga rada prikupljeni su na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Kriteriji za odabir gospodarstava bili su sljedeći: OPG u sustavu PDV-a, uzgoj svih triju kultura (rajčica, paprika, krastavac), ujednačen obujam proizvodnje i razina primijenjene tehnologije, i dokazana ekonomska uspješnost poslovanja. Prikupljeni su podaci o korištenoj poljoprivrednoj mehanizaciji u proizvodnji, podaci o investiciji ulaganja u plastenik, podaci o materijalnim troškovima proizvodnje, o potrebnoj količini th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

2 Agroekonomika i ruralna sociologija rada sa poljoprivrednom mehanizacijom, radnim operacijama u proizvodnji, o količini potrebnog rada ljudi, te o prinosima pojedinih kultura i njihovoj otkupnoj cijeni. Otkupna cijena bila je prosječna cijena kod otkupljivača voća i povrća iz godine. Iz podataka dobivenih kalkulacijom izračunati su pokazatelji proizvodnosti rada, ekonomičnost i rentabilnost. Rezultati i rasprava Za sve tri istraživane kulture uzgoj u zaštićenom prostoru pokazao je veće materijalne troškove i troškove rada ljudi, ali i višestruko veću količinu proizvodnje. Tablica 1: Ukupni troškovi proizvodnje rajčice u plasteniku i na otvorenom 1. Materijalni troškovi proizvodnje Rad traktora Radna snaga Ukupno Tablica 1. pokazuje da su ukupni troškovi proizvodnje rajčice u zaštićenom prostoru gotovo pet puta veći od uzgoja na otvorenom, 137% su veći materijalni troškovi uzgoja u plasteniku, a troškovi radne snage 3,8 puta veći. U tablici 2. prikazana je prodaja rajčice po tjednima; u 18 tjedana je ukupno prodano 20 tona rajčice iz plastenika, a tijekom 10 tjedana prodano je ukupno 5 tona rajčice iz proizvodnje na otvorenom. Bruto prihod rajčice iz plastenika je 4,6 puta veći od bruto prihoda proizvodnje na otvorenom. Prosječna cijena otkupljene rajčice bila je 5,18 kn/kg. Cijena je bila najviša prva 4 tjedna, a kasnije se nije bitno mijenjala. U 30. tjednu cijena je značajno pala jer je u puni rod došla rajčica iz uzgoja na otvorenom. Prosječna cijena otkupljene rajčice iz proizvodnje na otvorenom bila je 4,43 kn/kg. Tablica 2. Ukupni prihodi od rajčice iz plastenika i na otvorenom Tjedan Prosječna cijena Prodana količina u kg Ukupna vrijednost u kn (kn/kg) Plastenik Na otvorenom Plastenik Na otvorenom , Ukupno Mjerila uspješnosti proizvodnje rajčice u plasteniku bila su sljedeća: Proizvodnost rada = Količina učinaka / Količina rada = kg / 638 h = 31,35 kg/h x 5,18 kn = 162 kn/h; Ekonomičnost = Ukupni prihod / Ukupni troškovi = kn / kn = 1,25, Rentabilnost = Dobit / ukupni trošak x 100 = kn kn / x 100 = 6%. Mjerila uspješnosti proizvodnje rajčice iz otvorenog uzgoja bila je: proizvodnost rada hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 201

3 kn/h, ekonomičnost 1,29, i rentabilnost 39%. Rezultati pokazuju veću ekonomičnost proizvodnje rajčice u plasteniku i veću bruto dobit, dobit je 4 puta veća (20 tisuća, u odnosu na 5 tisuća u proizvodnji na otvorenom). Rentabilnost kod proizvodnje rajčice u plasteniku je manja jer su investicijski troškovi proizvodnje u plasteniku višestruko veći od proizvodnje na otvorenom. Tablica 3: Ukupni troškovi proizvodnje paprike u plasteniku i na otvorenom 1. Materijalni troškovi proizvodnje Rad traktora Radna snaga Ukupno Ukupni troškovi proizvodnje paprike u zaštićenom prostoru četverostruko su veći od proizvodnje na otvorenom, troškovi rada ljudi također četiri puta veći, a materijalni troškovi su 84% veći (tablica 3.). Međutim paprika u zaštićenom je dala deset puta veću dobit u odnosu na proizvodnju na otvorenom. Tablica 4. pokazuje da je u 18 tjedana ukupno prodano 15 tona paprike iz plastenika, te u 12 tjedana prodano ukupno 5 tona paprike iz proizvodnje na otvorenom. Ukupni prihod paprike bio je 4,4 puta veći od prihoda na otvorenom s prosječnom cijenom otkupljene paprike 5,85 kn/kg. Cijena je bila najviša prvih 8 tjednana, a kasnije se nije bitno mijenjala. Tablica 4: Ukupni prihodi od paprike iz plastenika i na otvorenom Tjedan Prosječna Prodana količina u kg Ukupna vrijednost u kn cijena u kn/kg Iz plastenika Na otvorenom Iz plastenika Na otvorenom Ukupno Također se vidi kako je cijena pala u 30. tjednu kada je u puni rod došla paprika iz proizvodnje na otvorenom. Prosječna cijena otkupljene paprike bila je 3,95 kn/kg. Za proizvodnju paprike u zaštićenom prostoru proizvodnost rada bila je 221 kn/h, ekonomičnost 1,18, a rentabilnost 4 posto. U proizvodnji na otvorenom proizvodnost je bila 196 kn/h, ekonomičnost 1,09, a rentabilnost 12%. Dakle proizvodnost rada u zaštićenom prostoru nešto je veća, ali je rentabilnost tri puta manja th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

4 Agroekonomika i ruralna sociologija Tablica 5: Ukupni troškovi proizvodnje krastavca u plasteniku i na otvorenom 1. Materijalni troškovi proizvodnje Rad traktora Radna snaga Ukupno U tablici 5. se vidi da ukupni troškovi proizvodnje krastavca u zaštićenom prostoru višestruko nadmašuju troškove proizvodnje na otvorenom (4,3 puta). Također se iz tablice vidi kako su materijalni troškovi uzgoja u plasteniku puno veći, čak 2,4 puta, te troškovi radne snage su višestruko veći 2,9 puta, što je posljedica ulaganja u opremu i prostor te višekratne berbe u zaštićenom prostoru. Tablica 6. pokazuje da je tijekom 22 tjedna ukupno prodano 25 tona krastavca iz plastenika, te u 14 tjedana ukupno 8 tona krastavca iz proizvodnje na otvorenom. Prosječna cijena otkupljenog krastavca je 3,52 kn/kg. Cijena je bila najviša prva 4 tjedna, a kasnije se nije bitno mijenjala. Prosječna cijena otkupljenog krastavca iz otvorenog uzgoja bila je 3,33 kn/kg. Tablica 6: Ukupni prihodi od krastavaca iz plastenika i na otvorenom Tjedan Prosječna cijena Prodana količina u kg Ukupna vrijednost u kn u kn/kg Plastenik Na otvorenom Plastenik Na otvorenom Ukupno Dobit je i kod krastavaca bila veća u zaštićenom prostoru (5 tisuća kuna), dok je naotvorenom bila na granici isplativosti (900 kn dobiti). Proizvodnost rada u proizvodnji u zaštićenom prostoru bila je 135 kn/h, ekonomičnost 1,06, a rentabilnost 2%. U otvorenom uzgoju proizvodnost je bila 86 kn/h, (tj. 1,5 puta manja), ekonomičnost približno ista, 1,04, a rentabilnost trostruko viša (6 %) u odnosu na proizvodnju u zaštićenom prostoru. Zaključak Proizvodnja povrća u Istri je ekonomski isplativa što je potvrđeno prethodnim istraživanjima autora. U ovom istraživanju utvrđena je ekonomska isplativost proizvodnje za tri kulture (rajčica, paprika i krastavac) sa sljedećim rezultatima: za rajčicu su ukupni troškovi proizvodnje u zaštićenom prostoru 4 puta veći u odnosu na proizvodnju na otvorenom, što je posljedica investicija u opremu i prostor. Ujedno je imala i najveće ukupne prihode i dobit koji 4 puta nadmašuju proizvodnju na otvorenom te ukupno 5 puta veću vrijednost. U odnose na druge dvije kulture rajčica je najisplativija i to u sustavu zaštićenog prostora. Slični su rezultati za papriku koja je skuplja 4,3 puta u zaštićenom 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 203

5 prostoru, ali daje 3 puta veću prodanu količinu i 10 puta veću dobit. Krastavac je u odnosu na rajčicu i papriku na otvorenom pokazao najslabije ekonomske rezultatekoji su na granici rentabilnosti. Literatura Ban D., Borošić J., Pauletić M. (2000). Komponente prinosa rajčice za preradu na području Boljuna. Zbornik sažetaka XXXVI. Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, V. Kovačević (ed.), 158, Hrvatska, Sveučilište J.J.Strosmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakulet. Oplanić M., Ban D., Ilak Peršurić A.S. (2003). Ekonomska analiza uzgoja rajčice u različitim sustavima gospodarenja. Zbornik priopćenja XXXVIII Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, T. Žimbrek (ed.), 7-10, Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakulet. Oplanić M., Radinović S., Ban D. (2005). Income increase from vegetable production on family farms in Istria. Agronomski glasnik 1: Oplanić M., Ban D., Ilak Peršurić A.S. (2008). Ekonomska valorizacija različitih malčeva u proizvodnji rajčice. Zbornik radova XXXXIII Simpozija agronoma, M. Pospišil (ed.), , Hrvatska, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakulet. (Popis poljoprivrede, dosegnuto ) Economic and financial analysis of vegetable production in open and protected space Abstract The survey shows economic and financial features of production for three cultures (tomatoe, paprika and cucumbers) in open space and protected space production. The trials were set on family farms in 2010 and acomplish the surveys from 2003 The aim of the survey was to prove that intensive vegetable production is economically efficient in both protected and open spaces. Considering the economical feautures tomatoe production in protected space was the most economically eficient, followed by paprika in protected space, than tomotoe in open space, cucumber in protected space, paprika in open space, while the least economic value was achieved for cucumber production in open space. Key words: vegetables, economic and finacial analysis of production th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia