Europski okvir temeljnih kompetencija za djelatnike iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama

Transcription

1 Europski okvir temeljnih kompetencija za djelatnike iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama Uz potporu Programa za cjeloživotno učenje Europske unije. Projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija iznosi isključivo stavove autora te Komisija ne odgovara za bilo kakvo korištenje informacija koje sadrži.

2 Lipanj Autori: Mr. Bea Dijkman, Veleučilište Hanze, Nizozemska Dr. Petrie Roodbol, Veleučilište Hanze, Nizozemska Mr. Sigrid Achtschin-Stieger, Veleučilište Carinthia, Austrija Mag. Jukka Aho, Veleučilište Savonia Ltd, Kuopio, Finska Dr. Anna Andruszkiewicz, Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište Nicolaus Copernicus, Poljska Dr. Alice Coffey, Škola za njegovatelje i primalje, Sveučilište Cork, Irska Dr. Miroslawa Felsmann, Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište Nicolaus Copernicus, Poljska Dr. Regina Klein, Veleučilište Carinthia, Austrija Dr. Irma Mikkonen, Veleučilište Savonia Ltd, Kuopio, Finska Dr. Katharina Oleksiw, Veleučilište Carinthia, Austrija Gđa. Greet Schoofs, Katedra za zdravstvo i socijalnu skrb, Sveučilište Leuven-Limburg, Belgija Dr. Célia Soares, Katedra za društvene znanosti, Zdravstveno veleučilište Instituta Setubal, Portugal Dr. Panayota Sourtzi, Katedra za javno zdravstvo, Fakultet za njegovatelje, Sveučilište u Ateni, Grčka Ilustracije: Gđa. Ilona Krohns Suradnici: Sigrid Achtschin-Stieger, Carinthia University of Applied Sciences, Austria Regina Klein, Carinthia University of Applied Sciences, Austria Katharina Oleksiw, Carinthia University of Applied Sciences, Austria Iskra Mircheva, Medical University of Varna, Bulgaria Tihomir Žiljak. Public Open University Zagreb, Croatia Andrea Fegić, Public Open University Zagreb, Croatia Sonja Vrban, Public Open University Zagreb, Croatia Ekaterini Lambrinou, Cyprus University of Technology, Cyprus Panagiota Andreou, Cyprus University of Technology, Cyprus Marianne Jensen, University College of Northern Denmark, Denmark Inge Lange, University College of Northern Denmark, Denmark Erna Rosenlund Meyer, University College of Northern Denmark, Denmark Uz potporu Programa za cjeloživotno učenje Europske unije. Projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija iznosi isključivo stavove autora te Komisija ne odgovara za bilo kakvo korištenje informacija koje sadrži.

3 Merle Varik, Tartu Health Care College, Estonia Reet Urban, Tartu Health Care College, Estonia Uta Gaidys, University of Applied Sciences Hamburg, German Corinna Petersen-Ewert, University of Applied Sciences Hamburg, German Sabrina Auer, University of Applied Sciences Hamburg, German Efstathia Sarla, University of Athens, Greece Chryssoula Lemosnidou, University of Athens, Greece Zoltán Balogh, Semmelweis University Faculty of Health Sciences, Hungary Geraldine McCarthy, University College Cork, Ireland Catherine Buckley, University College Cork, Ireland Aoife O'Mahony, University College Cork, Ireland Marja Äijö, Savonia University of Applied Sciences, Finland Marjut Arola, Karelia University of Applied Sciences, Finland Tuula Kukkonen, Karelia University of Applied Sciences, Finland Julita Sansoni, Sapienza University of Rome, Italy Anna Rita Marucci, Sapienza University of Rome, Italy Walter De Caro, Sapienza University of Rome, Italy Elisabetta Corvo, Sapienza University of Rome, Italy Dagnija Deimante, RĪGA STRADIŅŠ UNIVERSITY Liepāja branch, Latvia Dina Berloviene, RĪGA STRADIŅŠ UNIVERSITY Liepāja branch, Latvia Daina Krasuckiene, Kauno University of Applied Sciences, Lithuania Evelina Lamsodiene, Kauno University of Applied Sciences, Lithuania Viktorija Piscalkiene, Kauno University of Applied Sciences, Lithuania Anthony Scerri, Universita ta Malta, Malta Therese Bugeja, Universita ta Malta, Malta Niek Delfgou, Hanze University of Applied Sciences, the Netherlands Miroslawa Felsmann, Nicolaus Copernicus University, Poland Anna Andruszkiewicz, Nicolaus Copernicus University, Poland António Manuel Marques, Instituto Politécnico de Setúbal, Portugal Popescu Mihai, University Stefan cel Mare of Suceava, Romania Nastase Carmen Eugenia, University Stefan cel Mare of Suceava, Romania Chasovschi Carmen Emilia, University Stefan cel Mare of Suceava, Romania Helena Blažun Vošner, University of Maribor, Slovenia Peter Kokol, Savonia, University of Maribor, Slovenia Blanca Rueda-Medina, University of Granada, Spain Maria Correa-Rodríguez, University of Granada, Spain Celia Marti-Garcia, University of Granada, Spain Filippo Bignami, Scuola Universitaria Professionale della Svizzera Italiana, Switzerland Uz potporu Programa za cjeloživotno učenje Europske unije. Projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija iznosi isključivo stavove autora te Komisija ne odgovara za bilo kakvo korištenje informacija koje sadrži.

4 Laura Canduci., Scuola Universitaria Professionale della Svizzera Italiana, Switzerland Burcu Akpinar Söylemez, Dokuz Eylul University, Turkey Özlem Küçükgüçlü, Dokuz Eylul University, Turkey Pat Clarke, Liverpool John Moores University, UK Prijevod na hrvatski: Karla Dobranić Zahvaljujemo svim sudionicima na projektu ELLAN Preporuka za citiranje: Dijkman, B., Roodbol, P., Aho, J., Achtschin-Stieger, S., Andruszkiewicz, A., Coffey, A., Felsmann, M., Klein, R., Mikkonen, I., Oleksiw, K., Schoofs, G., Soares, C. & Sourtzi, P European Core Competences Framework for Health and Social Care Professionals Working with Older People. Dostupno na Uz potporu Programa za cjeloživotno učenje Europske unije. Projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija iznosi isključivo stavove autora te Komisija ne odgovara za bilo kakvo korištenje informacija koje sadrži.

5 Sadržaj 1. Uvod Pojmovi i koncepti Starija osoba Stručnjaci iz područja zdravstvene i socijalne skrbi Kulturalne razlike Okvir kompetencija Defincija kompetencije Razina kompetencije Uloge djelatnika u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi Stručnjak Komunikator Suradnik Organizator Zagovaratelj zdravlja i socijalne skrbi Znalac Profesionalac Pregled kompetencija po ulogama Kompetencije stručnjaka Procjena: sustavno prikupljanje informacija Analiza i identifikacija problema Planiranje Provođenje intervencija prema profesionalnim standardima Evaluacija Kompetencije komunikatora Održavanje odnosa i efektivne komunikacije Osnaživanje Poučavanje Kompetencije suradnika Cjelovita suradnja i integrirane usluge Neformalna skrb i potpora Kompetencije organizatora Planiranje i koordinacija skrbi i usluga Program skrbi i usluga Kompetencije zagovaratelja zdravlja i socijalne skrbi Kolektivna prevencija i promocija zdravlja Društvena mapa i društvene mreže Kompetencije znalca Stručnosti Inovacija u skrbi i uslugama Kompetencije profesionalca Profesionalna etika Profesionalna angažiranost i samosvijest... 43

6 1. Uvod Broj starijih osoba u Europi je u porastu te se mijenja njihova potreba za njegom i potporom. Diljem Europe javlja se potreba za takvim obrazovanjem studenata i stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi kojim bi stekli odgovarajuće kompetencije za rad sa starijim osobama. Stoga je u kontekstu međunarodne suradnje između 26 veleučilišta razvijen Europski okvir kompetencija za djelatnike iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama kao dio programa European Later Life Active Network (ELLAN). ELLAN financira Europska komisija u okviru Programa cjeloživotnog učenja u periodu od rujna do rujna Konzorcij uključuje 26 partnera iz 25 europskih zemalja. Projekt ELLAN promiče europsku suradnju i razmjenu inovacija i dobrih praksi povezanih sa starijom populacijom i obrazovnom pripremom stručnjaka u zdravstvu i socijalnoj skrbi u radu sa starijim osobama. Idealni rezultat projekta ELLAN je veća kvaliteta višeg obrazovanja koje se odnosi na njegovatelje i pružanje usluga osobama u kasnijoj životnoj dobi. Glavni rezultat je upravo ovaj Europski okvir kompetencija za djelatnike iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama. Projekt je neposredno usmjeren na nastavnike i upravitelje partnerskih organizacija i ostalih institucija višeg obrazovanja u Europi. Posredno je usmjeren na studente, profesionalne zajednice i same starije osobe. Konzorcij je proveo analize kompetencija koje su nužne kod stručnjaka u radu sa starijim osobama. Analizirana je literatura, provedeno je kvalitativno istraživanje među starijim osobama u šest različitih zemalja te kvantitativno istraživanje među profesionalcima. Navedene studije bile su temelj za stvaranje ovog Europskog okvira kompetencija. Kompetencije su opisane po uzoru na CanMEDS 1 uloge. Okvir je verificiran kroz dva kruga Delphi istraživanja u grupi od 21 stručnjaka i grupi od 21 istraživača iz različitih zemalja Europe. Nadalje, unutar projekta ELLAN provedeno je istraživanje o stavovima studenata prema starenju i radu sa starijim osobama te o inovativnim obrazovnim pristupima gerontologiji koji utječu na stavove studenata. Više informacija o projektu ELLAN i različitim izvještajima o istraživanju dostupno je na U ovom su dokumentu prvo definirani pojmovi i koncepti, zatim su opisane CanMEDS uloge za djelatnike u zdravstvu i socijalnoj skrbi u radu sa starijim osobama. Za svaku su uloge definirane potrebne kompetencije. Svih 18 kompetencija opisano je indikatorima izvedbe. 1 ( je korišten (1996., ažurirano 2005.) 6

7 2. Pojmovi i koncepti 2.1 Starija osoba Starija osoba je osoba u dobi od 65 godina i naviše. Dob od 65 godina je prosječna dob odlaska u mirovinu u većini razvijenih zemalja te se smatra početkom starosti. To je upitno zbog heterogenog sastava starije populacije. Današnje osobe u dobi od 65 godina nisu iste kao u prošlosti, što je rezultat drugačijeg stila života te socijalnih i ekonomskih okolnosti. Starenje utječe na psihološko stanje osobe i može rezultirati promjenama u funkcioniranju. Kosti gube na gustoći što ih čini podložnim prijelomima. Pad može uzrokovati porast problema u kretanju. Problemi povezani s pamćenjem češći su kod starijih osoba. Demencija je opći pojam za bolesti koje karakterizira slabije pamćenje koje u konačnici utječe na svakodnevne aktivnosti osobe. Alzheimerova bolest je najčešći oblik bolesti čija se učestalost povećava s 4% u dobi od na 38% u dobi od 85 godina i naviše. Pad imuniteta može uzrokovati infekcije te podložnost gripi i ostalim komplikacijama. Osjetilni problemi poput onih sa sluhom i vidom odgovorni su za smanjenu funkcionalnost. Mogu se pojaviti poteškoće u kontroli crijeva i mjehura što dovodi do inkontinencije (nekontrolirano ispuštanje mokraće ili stolice). U starosti dolazi do 70% pojavnosti jedne ili više somatskih bolesti povezanih s dobi poput bolesti srca i krvožilnog sustava, raka, kronične opstruktivne bolesti pluća, dijabetesa, visokog krvnog tlaka pri čemu 35% osoba ima više od jedne bolesti (SZO) 2. Povezivanje starenja sa psihološkim problemima je kompleksno. Prevladava depresija (15%) uz ostale psihološke i socijalne probleme poput anksioznosti, straha i usamljenosti koji se javljaju kod starijih osoba. Kombinacija problema je tipična kod starijih osoba i može dovesti do osjetljivosti i nemoći. Osjetljive starije osobe su slabe, često pate od mnogih kompleksnih zdravstvenih problema, manje su sposobne za samostalan život, mogu imati narušene mentalne sposobnosti i često im je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima kao što su odijevanje, objedovanje, obavljanje nužde i kretanje (Torpy et al., 2006) Stručnjaci iz područja zdravstvene i socijalne skrbi Stručnjaci iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama definirani su kao osobe koje sustavno pružaju neposrednu i posrednu stručnu skrb i potporu pojedincima ili zajednicama osoba u dobi od 65 godina i naviše te njihovim obiteljima. Zdravstvena i socijalna skrb je generički pojam koji se odnosi na cjelokupnu zdravstvenu njegu i socijalnu skrb te infrastrukturu pružanja usluga; javnih i privatnih. Podrazumijeva se skrb i potpora u različitim okruženjima te uključuje: promotivnu, preventivnu, potpornu, upravljanje bolestima, rehabilitativnu, palijativnu i terminalnu, dugoročnu i kratkoročnu skrb. Stručnjaci za skrb nose se s rastućim razinama skrbi i, kada je potrebno, prijelazima kroz različite parametre skrbi. U pravilu su socijalna i zdravstvena domena odijeljene različitim profesijama. Promijenjeni obrazac bolesti i sam porast broja starijih osoba znače da će biti sve više osjetljivih starijih osoba koji žive s više zdravstvenih tegoba. Takva situacija iziskuje zdravstvenu ili 2 kolovoz Torpy, M.J. e.a. (2006). Frailty in older adults. The Journal of the American Medical Association. studeni2006;296 (18). 7

8 socijalnu skrb, a često i obje (Barker et al., 2014) 4. Bolja integracija zdravstvene i socijalne skrbi također zahtijeva da stručnjaci koji rade sa starijim osobama imaju specifične kompetencije koje se temelje na potrebama starijih osoba i nisu strogo segregirane profesionalnim granicama koje dijele zdravstvenu skrb i usluge od onih socijalnih. Kompetencije razvijene u ovom okviru su u fokusu i generalno se mogu primijeniti na stručnjake u zdravstvenoj socijalnoj skrbi u radu sa starijim osobama, uz neke prijedloge o izmjenama za pojedine profesionalne domene. Nadalje, uloga stručnjaka u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi razlikuje se diljem europskih zemalja i njihova zanimanja često imaju drugačiju nacionalnu povijest, kulturu i norme. Unatoč tomu, potrebe starijih osoba za zdravstvenom i socijalnom skrbi slične su u raznim zemljama. Starije osobe, naročito osjetljive stare osobe, mogu imati problema u međusobnoj interakciji, psihosocijalnih poteškoća, kombinaciju nekoliko zdravstvenih tegoba, uzimati kombinaciju različitih lijekova i biti društveno izolirane. Ovi problemi iziskuju integrirani pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. 2.3 Kulturalne razlike Iako je došlo do velikog napretka u izgradnji političke slike Europe kao jedinstvene cjeline, između, pa čak i unutar zemalja, i dalje postoje velike razlike. Isto vrijedi i za sustave zdravstvene i socijalne skrbi. Velika raznolikost u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi ima posljedice na njihovu dostupnost. Postoje razlike u odgovornosti za pružanje skrbi i potpore koju trebaju starije osobe: pruža li im potporu vlada, obitelj ili oboje u određenoj kombinaciji, je li neformalna skrb dominantna te jesu li skrb i usluge javno financirane. U zemljama u kojima je naglasak na neformalnoj skrbi ima manje institucionalizirane skrbi za razliku od zemalja u kojima odgovornost preuzima vlada. Organizacije zdravstvene i socijalne skrbi mogu biti centralizirane na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini i njihove usluge mogu biti usporedive ili neusporedive. Sve to utječe na potreban broj radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi i potrebne kompetencije istih. Također, postoje veoma izražene razlike između europskih regija u odnosu na prilagodbu ponašanja koja mogu promicati zdravlje (poput pušenja). Uz karakteristike zdravlja, odrednice poput spola, dobi, bračnog statusa, razine obrazovanja i prihoda mogu imati ulogu u razlikama između zemalja i razini njege dostupne starijim osobama. Percepcija starenja kao medicinskog ili više socijalnog problema također uzrokuje razlike u pristupu uslugama za starije osobe. Skrb i usluge mogu većinom biti fokusirane na promociju neovisnosti i savjetovanje starijih osoba ili na zaštitnički pristup. To može imati posljedice na prepoznavanje određenih zdravstvenih ili socijalnih problema, njihovu učestalost te vrstu potrebnih djelatnika iz zdravstvene i socijalne skrbi i njihovih kompetencija. Na individualnoj razini, stručnjaci iz područja zdravstvene i socijalne skrbi danas sve češće surađuju sa starijim osobama koje su porijeklom iz drugih zemalja. To može biti rezultat povećanog broja izbjeglica koje ulaze u Europu, ili rezultat veće mobilnosti profesionalaca. 4 Barker, K. e.a. (2014). A new settlement for health and social care. Interim report. Commission on the future of health and social care in England. 8

9 Kompetencije stručnjaka iz zdravstvene i socijalne skrbi moraju se nositi s izazovima pružanja skrbi i usluga u rastućem multikulturalnom svijetu. Primijećeno je kako stručnjaci iz zdravstvene i socijalne skrbi nastoje steći sposobnosti učinkovitog rada unutar kulturalnog konteksta starije osobe (pojedinac, obitelj, zajednica, narod) 5. Ovaj okvir kompetencija sročen je tako da bude primjenjiv u različitim europskim zemljama i različitim kulturama. Ta je kulturalna kompetencija integrirana unutar različitih uloga i eksplicitno navedena u ulozi profesionalca. 2.4 Okvir kompetencija Okvir kompetencija opisuje ishode koji se očekuju od djelatnika u području zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama; kako bi navedene kompetencije mogli usvojiti i demonstrirati u svojem radu. Okvir spaja specifikacije trenutno najboljih praksi s realističnim očekivanjima za budućnost. Temelji se na literaturi istraživanja te na kvalitativnim i kvantitativnim studijama. Verificiran je kroz dva kruga Delphi istraživanja u grupi od 21 stručnjaka i grupi od 21 istraživača iz različitih zemalja Europe. Okvir opisuje minimalni set kompetencija koje čine zajedničku osnovnu odrednicu za sve djelatnike iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama u različitim ulogama. Kompetencije obuhvaćaju angažiranost i rad sa starijim osobama i njihovim obiteljima u kontekstu njihovog okruženja doma, uže društvene zajednice i institucija. Referentni okvir kompetencija sadrži sljedeće: Opis uloga djelatnika iz područja zdravstva i socijalne skrbi na temelju 7 CanMEDS uloga 6 o Za svaku je ulogu formulirano nekoliko kompetencija ukupno 18. Svaka je kompetencija elaborirana u izvedbenim indikatorima o Opisan je ishod svake od kompetencija Definicija kompetencije Postoji mnogo različitih definicija kompetencija. U ovom okviru koristimo sljedeću: Kompetencije su opisi poslovnih aktivnosti, ponašanja ili ishoda koji trebaju biti iskazani u djelovanju pojedinca. Kompetencije su orijentirane na osobu i odnose se na temeljne karakteristike pojedinca te kvalitete koje vode do učinkovitog profesionalnog djelovanja. (McMullan , projekt TRACE). Kompetencija uključuje: i) kognitivnu kompetenciju koja se odnosi na korištenje teorija i koncepata, kao i neformalno, prešutno znanje usvojeno kroz iskustvo; ii) funkcionalnu kompetenciju (vještine ili znatikako), npr. one stvari koje bi osoba trebala biti u stanju napraviti u određenom radnom okruženju, obrazovnom okruženju ili društvenoj aktivnosti; iii) osobna kompetencija koja podrazumijeva da se osoba zna ponašati primjereno u određenim situacijama; te iv) etička kompetencija koja obuhvaća određene osobne i profesionalne vrijednosti. 8 5 Camphina-Bacote, J. E.a. (2002). The competence framework is worded in such a way that it is applicable in different European countries and different cultures. Journal of Transcultural Nursing, srpanj ( je korišten (1996., ažurirano 2005.). 7 McMullan, M, Endacott, R, Gray, M, Jasper, M, Miller, C, Scholes, J, et.al. (2003). Portfolios and Assessment of Competence: A Review of the Literature. Journal of Advanced Nursing, 41(3), TRACE Project. Overview of European competences frameworks; Project number: /001 LE2-51OREF ( 9

10 Koncept kompetencija koristi se u integrativnom smislu; kao izraz sposobnosti pojedinaca da u određenom kontekstu samostalno kombiniraju prešutno i eksplicitno znanje i vještine koje posjeduju. Ovaj vid samousmjeravanja je ključan za koncept kompetencija budući da predstavlja temelj za razlikovanje razina kompetencije. Izvedbeni indikatori, u kontekstu kompetencija, definiraju se kao vještine, ponašanja ili prakse koje demonstriraju postojanje kompetencije. Za svaku kompetenciju opisani su izvedbeni indikatori korištenjem aktivnih glagola Razina kompetencije Stjecanje određene razine kompetencije može se shvatiti kao sposobnost pojedinca da koristi i kombinira svoja znanja, vještine i šire kompetencije u skladu s različitim potrebama koje postavlja određeni kontekst, situacija ili problem. Drugim riječima, sposobnost pojedinca da se nosi s kompleksnošću, nepredvidljivošću i promjenama definira/određuje njegovu ili njezinu razinu kompetencije. Referentni okvir kompetencija u skladu je sa 6. stupnjem (Sveučilišni prvostupnik) 9 Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF). Stupanj složenosti opisan je u smislu autonomije kroz 10 : Znanja: napredno znanje o području rada ili studija, uključujući kritičko razumijevanje teorija i načela Vještine: napredne vještine, demonstrirajući majstorstvo i inovacije nužne za rješavanje složenih i nepredvidivih problema u specijaliziranom području rada ili učenja Kompetencije: upravljanje složenim tehničkim ili stručnim aktivnostima projekata, odgovornost za donošenje odluka u nepredvidivom okruženju rada ili učenja; preuzimanje odgovornosti za upravljanje profesionalnim razvojem pojedinaca i skupina 9 Bologna Working Group on Qualifications Frameworks, A framework for Qualifications of the European Higher Education Area. 3.3 Descriptors of learning outcomes including competences Ministry of Science, Technology & Innovation, Copenhagen

11 3. Uloge stručnjaka u području zdravstvene i socijalne skrbi Svaki profesionalac obavlja zadatke svojstvene različitim ulogama. Svaka od tih uloga zahtjeva različite kompetencije. Za ovaj europski set temeljnih kompetencija za rad sa starijim osobama složili smo se oko uporabe CanMEDS okvira kompetencija za liječnike u opisima različitih uloga djelatnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi 11. CanMEDS okvir razvio je Kraljevski koledž liječnika i kirurga Kanade. Ovaj okvir opisuje znanja, vještine i sposobnosti koje trebaju imati liječnici specijalisti kako bi ishod bio najpovoljniji za pacijente. Sastoji se od sedam uloga: medicinski stručnjak, komunikator, suradnik, voditelj, zagovaratelj zdravlja, znalac i profesionalac. Uloge i kompetencije temelje se na empirijskom istraživanju, obrazovnom dizajnu i konsenzusu fakulteta. Potrebno je svih sedam uloga kako bi osoba mogla raditi kao medicinski stručnjak. Upravno vijeće Kraljevskog koledža odobrilo je okvir i on je osnova za dodatno osposobljavanje svih specijalizacija priznatih na Koledžu. Na svjetskoj razini, CanMEDS na modificirani način koriste i drugi stručnjaci (Sottas B, 2011) 12 kao što su: profesionalni terapeuti, primalje, nutricionistički savjetnici, registrirane medicinske sestre i ostali. Glavna razlika između originalnog CanMEDS okvira i ovog okvira kompetencija je u shvaćanju uloge stručnjaka. U CanMEDS okviru, uloga stručnjaka percipira se kao kombinacija (ili rezultat u djelovanju) svih ostalih uloga. Međutim, u našem slučaju opisana je u vidu specifičnih kompetencija profesije. Nakon diplome iz fizioterapije primjerice, osoba postaje stručnjak u području fizioterapije. Termin stručnjak u području temelji se na profesionalnom znanju i vještinama usvojenim za vrijeme formalnog obrazovanja. On omogućuje pojedincima da profesionalno i samostalno obavljaju posao u praksi i specifičnim situacijama. Uloga stručnjaka specifična je u svakoj profesiji i omogućava osvrt na funkciju i ulogu kao i položaj određene profesije u danom socijalnom kontekstu i kontekstu zdravstvene politike. Osobu možemo zvati stručnjakom u području kada mu profesionalno znanje omogućava samostalnu procjenu u određenom području stručnosti. Dubina i opseg znanja i vještina razlikuju se ovisno o profesiji ali su uvijek prisutne i odgovaraju zahtjevima profesionalnih kvalifikacija. U ovom okviru kompetencija, opisane su one kompetencije za ulogu stručnjaka koje su nužne svim osobama zaposlenim u zdravstvu i socijalnoj skrbi, kao i u uslužnim djelatnostima za starije osobe. Sedam uloga za djelatnike iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama su: stručnjak, komunikator, suradnik, organizator, zagovaratelj zdravlja i socijalne skrbi, znalac i profesionalac. 11 ( was used (1996, updated 2005) 12 Sottas, B. (2011). Learning outcomes for health professionals. GMSZ Ausbild. 2011;28(1) Doc

12 CanMEDS model uloga, prilagođen za djelatnike u području zdravstva i socijalne skrbi Središnja uloga stručnjaka temelji se na profesionalnoj stručnosti, a ojačana je potporom ostalih uloga i kompetencija koje su više ili manje istovjetne za sve djelatnike u području zdravstva i socijalne skrbi ali imaju raznovrsne fokuse. Ostale potporne uloge mogu se usporediti s obzirom na uloženi trud kako bi se potakla integracija skrbi i usluga te činjenicu da je u pitanju rad s istom skupinom ljudi (starije osobe). Uloga stručnjaka je središnja u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Oslanja se na kompetencije uključene u uloge komunikatora, suradnika, organizatora, zagovaratelja zdravlja i socijalne skrbi, znalca i profesionalca. U ulozi stručnjaka, profesionalac radi direktno sa starijom osobom i njezinom obitelji i društvenim krugom, što je glavna uloga za većinu djelatnika u području zdravstvene i socijalne skrbi. Međutim, nekim profesionalcima može biti glavna neka od drugih uloga, primjerice ona zagovaratelja za djelatnike u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je veći naglasak na populaciji negoli na pojedincu. U sljedećim poglavljima dan je detaljan opis uloga djelatnika iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u radu sa starijim osobama. 12

13 3.1 Stručnjak Djelatnici iz područja zdravstvene i socijalne skrbi posjeduju određen skup znanja, strukovnih (disciplinarnih) i procesnih vještina te stavova koji su usredotočeni na osobu, a namijenjeni pružanju optimalne potpore u cilju dobrobiti i zdravlja. Ovi stručnjaci posjeduju uvid u proces starenja, raznolikost starije populacije i njihove zdravstvene i socijalne potrebe. Potporu i skrb o starijim osobama karakterizira održavanje njihovog tjelesnog i mentalnog stanja, kao i poticanje samostalnosti i sudjelovanja usprkos procesu starenja. Starije osobe promatraju se kao jedinstvene i kompleksne osobe unutar svojih sustava (osobne situacije) i kao partneri djelatnika iz zdravstvene i socijalne skrbi. Viđenje stručnjaka je holističko, usmjereno na osobu te on/ona stvara odnos suradnje sa starijim osobama i njihovom obiteljima pri čemu je osobna autonomija važna vrijednost. Intervencije obiteljske podrške pridonose dobrobiti starijih osoba, unaprjeđuju pristup uslugama i promiču zadovoljstvo (Heller et al., 2015) 13. Obitelj može igrati i dodatnu potpornu ulogu u brizi za starije osobe. Nadalje, starija osoba može imati starijeg partnera koji također može imati zdravstvene i socijalne potrebe, osobito kada partner postane nemoćan ili razvije kompleksne potrebe. Stručnjaci se koriste kompetencijama kako bi prikupili, obrazložili i analizirali informacije; donijeli odgovarajuće odluke i planove; proveli intervencije u dijagnozi (i terapiji)/ pomoćne metodologije unutar konteksta svoje profesije i procijenili učinkovitost intervencija. Takva podrška može biti neformalna, emocionalna, opipljiva ili integracijska. Ukoliko je pružena njega starijoj osobi u svim situacijama (prevencija, autonomna skrb, kontrola bolesti, izrazito kompleksna skrb) uključuje se i palijativna skrb i skrb o terminalno oboljelim osobama. Stručnjaci obavljaju zadatke unutar granica svoje discipline uzimajući u obzir vezu između zdravstva i socijalne skrbi. Svjesni su vlastitih stručnosti i okolnosti te želja, mogućnosti i okolnosti starijih osoba. Naglasak pri njezi i podršci je na kvaliteti života i dobrobiti: 13 Heller, T. e.a.(2015). Caregiving and family support interventions: Crossing networks of ageing and developmental disabilities. Intellectual and Developmental Disabilities. 53(5):

14 tjelesnoj, mentalnoj, emocionalnoj, relacijskoj, socijalnoj (sudjelovanje u aktivnostima), duhovnoj te kvalitetnim životnim uvjetima. Uloga stručnjaka iz područja zdravstvene i socijalne skrbi sastoji se od pet dinamičnih i međusobno isprepletenih faza: 1. Procjena: sustavno prikupljanje informacija; 2. Analiza, identifikacija problema; 3. Planiranje; 4. Implementacija/intervencija; 5. Evaluacija Procjena Evaluacija Analiza, identifikacija problema Implementacija Planiranje Procesi zdravstvene i socijalne skrbi Ovi su procesi dio uloge stručnjaka i nisu specifični za starije osobe. Međutim, kompetencije te znanja, vještine i stavovi trebaju biti također specificirane za ovu ciljnu skupinu u svim fazama procesa. Procjene se izvode na početku i tijekom čitavog trajanja procesa pružanja njege i podrške. Preostale faze procesa ovise o valjanosti i cjelovitosti početnog prikupljanja podataka. Rano identificiranje rizika je ključno. Ukoliko je moguće, stručnjaci bi trebali odabrati standardizirane alate za opsežnu procjenu i dijagnostiku koji su primjenjivi za sve djelatnike iz područja zdravstva i socijalne skrbi. Procjena je dio svake aktivnosti koja se obavlja kontinuirano i sustavno za stariju osobu i u suradnji s njom. Rezultati se analiziraju i identificiraju se problemi. Kroz temeljitu procjenu starije osobe na temelju poznavanja i razumijevanja problema, stručnjak može napraviti planove, donijeti odluke koje se tiču intervencija ili ponuditi savjet kako bi promicao funkcionalnost i sudjelovanje. Kada god je moguće, sve se treba odvijati u dogovoru sa starijom osobom ili njezinom obitelji, odnosno skrbnikom (zajedničko donošenje odluka). Intervencije su fokusirane na nezavisnost i optimizaciju funkcionalnosti u svim domenama (tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i duhovnoj) kako bi se spriječila kombinacija problema iz različitih domena. Starija osoba i obitelj dobivaju najbolju moguću njegu i podršku. Planovi njege i podrške te intervencija se redovito iznova evaluiraju i kada je nužno, izmjenjuju. 14

15 Kompetencije su kao dio uloge stručnjaka povezane s pet faza procesa. U svim su fazama povezane sa psihičkim i mentalnim zdravljem, socijalnom uključenošću i aktivnostima te životnim uvjetima. 15

16 3.2 Komunikator Djelatnici u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi omogućuju komunikaciju koja je usmjerena na starije osobe u formalnim i neformalnim situacijama. To se postiže zajedničkim donošenjem odluka i efikasnom interakcijom sa starijim osobama, njihovim obiteljima i neformalnim pružateljima podrške. Djelatnici rade unutar konteksta životnih uvjeta i individualne situacije u kojima se nalazi starija osoba. U obzir uzimaju potrebnu razinu podrške i faktore poput stupnja pismenosti i osjetilnih mogućnosti. Kompetencije potrebne za ovu ulogu ključne su za uspostavljanje odnosa i povjerenja, postavljanje dijagnoze i planiranje intervencija, dostavljanje informacija, postizanje međusobnog razumijevanja i stvaranje zajedničkog plana pružanja podrške. Primjena ovih komunikacijskih kompetencija i priroda različitih profesija u području zdravstva i socijalne skrbi razlikuju se u odnosu na zanimanja i oblike prakse koje mogu biti formalne i neformalne. Kompetencije komunikatora povezane su s intervjuima, slušanjem, vještinama interpersonalne komunikacije, održavanjem odnosa, osnaživanjem, poučavanjem i učinkovitim odnosom prema informacijama uz njihovo elaboriranje i sažimanje. 16

17 3.3 Suradnik Djelatnici iz područja zdravstvene i socijalne skrbi surađuju kako bi postigli optimalnu razinu skrbi i podrške za starije osobe sa zajedničkim ciljem optimiziranja zdravlja, dobrobiti i životne kvalitete. Moguće je da se to treba ostvarivati na više lokacija. Neophodna je učinkovita suradnja unutar multidisciplinarnog tima koji pruža usluge njege i podrške starijim osobama i njihovim obiteljima. Stručnjaci također surađuju s osobama izvan organizirane, plaćene i profesionalne sfere rada. Neformalna skrb i podrška postala je raširenija u mnogim zemljama prihvaćanjem politika skrbi u zajednici i porastom oslanjanja na skrb koju pružaju obitelj, rodbina i prijatelji. Suradnja je usmjerena na odnose koji se temelje na povjerenju, poštovanju i zajedničkom donošenju odluka, a može se odvijati u timu neformalnih njegovatelja, profesionalnom timu ili zajedno s gradskim i vladinim institucijama. Podrazumijeva se dijeljenje znanja, perspektiva i odgovornosti te zahtjeva volju za zajedničkim učenjem. To pak iziskuje razumijevanje uloga drugih osoba, zajedničke ciljeve i snalaženje s razlikama. Kompetencije suradnika usmjerene su na suradnju s ostalim djelatnicima i neformalnim pružateljima skrbi i podrške. 17

18 3.4 Organizator Djelatnici iz zdravstva i socijalne skrbi organiziraju skrb o starijim osobama te upravljaju njome. Fokusirani su na promociju integracije i kontinuiteta skrbi potrebne za pružanje optimalne podrške starijim osobama, naročito za vrijeme tranzicije. Oni aktivno planiraju i koordiniraju zadatke te trebaju biti sposobni pokazati ulogu voditelja u timu. Ovi profesionalci pridonose poboljšanju skrbi i usluga za starije osobe u timovima, organizacijama te sustavima zdravstvene i socijalne skrbi. Stoga moraju biti u kontaktu sa sustavima zdravstvene i socijalne skrbi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Štoviše, oni aktivno sudjeluju u razvoju, prilagodbi i provedbi dugoročnih aktivnosti iz područja zdravstvenih i socijalnih politika za starije osobe na nacionalnoj, regionalnoj i organizacijskoj razini. Kompetencije koje čine dio uloge organizatora odnose se na planiranje, prilagođavanje i koordiniranje usluga skrbi za starije osobe koje pružaju razni djelatnici iz formalnih i neformalnih područja skrbi. 18

19 3.5 Zagovaratelj zdravlja i socijalne skrbi Kao zagovaratelji zdravlja i socijalne skrbi, stručnjaci nastoje poboljšati zdravlje i dobrobit starijih osoba i njihovih obitelji ili mreža. Oni se fokusiraju na pojedince, grupe, zajednice ili populaciju kojima su na raspolaganju kako bi odredili njihove potrebe i stvorili partnerstva. Govore u ime starijih osoba kada je to nužno i podržavaju nastojanja da se uvedu promjene. To uključuje prevenciju, promociju zdravlja i zdravstvenu zaštitu gdje pojedinci i čitava populacija ostvaruju svoj puni potencijal bez diskriminacije na temelju rase, etniciteta, religije, seksualne orijentacije, dobi, društvene klase, ekonomskog statusa ili stupnja obrazovanja. To uključuje i napore da se promjene određene prakse i politike u ime starijih osoba da bi se smanjili negativni učinci procesa starenja kroz obrazovanje klijenata i promociju aktivnog starenja. Stručnjaci u ulozi zagovaratelja zdravlja i socijalne skrbi koriste svoje stručnosti i utjecaj kako bi pomogli starijim osobama i njihovim obiteljima u snalaženju u sustavima zdravstva i socijalne skrbi i kako bi pravovremeno dobili prikladne resurse. Zagovaranje iziskuje partnere i mreže. Stručnjaci surađuju u radu sa starijim osobama, njihovim obiteljima i mrežama potpore, institucijama u zajednici i ostalim organizacijama kako bi pozitivno utjecali na odrednice zdravlja i dobrobiti. Stručnjaci moraju znati kako doprijeti do ciljnih skupina i zbog toga bi trebali biti u stanju koristiti društvene medije kada je to primjereno. Kompetencije za ovu ulogu povezane su s promocijom zdravlja i prevencijom bolesti te se fokusiraju na društvene mape i mreže pojedinca. 19

20 3.6 Znalac Djelatnici iz područja zdravstvene i socijalne skrbi kao znalci žele postići izvrsnost kontinuiranom evaluacijom procesa i ishoda svog svakodnevnog rada. S tim ciljem, uspoređuju svoj rad s radom drugih i aktivno potražuju povratne informacije kako bi unaprijedili kvalitetu skrbi i potpore koju pružaju starijim osobama i njihovim obiteljima. Uz to bi trebali ishoditi i povratne informacije o svom radu na razini organizacije. Kako bi unaprijedili svaku od uloga, djelatnici u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi bi kao pripadnici procesa cjeloživotnog učenja trebali provoditi planirane pristupe učenju (tj. svih 7 uloga utemeljenih na CanMEDS ulogama). Moraju koristiti različite načine učenja i trebaju demonstrirati cjeloživotnu predanost reflektivnom učenju kao i stvaranju, diseminaciji, primjeni i prijenosu znanja o starijim osobama, što je povezano s njihovom vlastitom profesijom i domenom stručnosti. Cilj je povećati kvalitetu potpore i njege primjenom novih oblika prakse utemeljenih na dokazima i diseminaciji znanja. Kompetencije za ovu ulogu povezane su s cjeloživotnim učenjem, unaprjeđenjem stručnosti i inovacijom skrbi i usluga. 20

21 3.7 Profesionalac Djelatnici iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u ulozi profesionalca predani su održavanju dobrobiti starijih osoba na individualnoj i društvenoj razini, primjenom etike, profesionalne regulacije i visokih standarda ponašanja. Uloga profesionalca vođena je etičkim kodeksom i predanošću standardima profesije. Nadalje, profesionalac mora usvojiti primjerene stavove i ponašanja kao što su integritet, altruizam i osobna dobrobit. Ove obveze formiraju temelj društvenog ugovora između stručnjaka i starije osobe i njezine obitelji. Kompetencije za ulogu profesionalca povezane su s demonstriranjem profesionalne etike, profesionalne predanosti i samosvijesti. 21

22 3.8 Pregled kompetencija po ulogama Kompetencije su formulirane na temelju opisa svake uloge. Ova tablica daje kratki pregled kompetencija. U idućim paragrafima kompetencije su pojašnjene u obliku izvedbenih indikatora i ishoda. Uloga Kompetencija 1. Stručnjak a) Procjena Provesti primjerenu procjenu i prikupiti podatke od starijih osoba na sustavan način te kada je potrebno od njihovih obitelji ili njegovatelja o psihičkom i mentalnom stanju, uvjetima stanovanja i društvenoj uključenosti. Identificirati želje i potrebe starije osobe. b) Analiza i identifikacija problema Analizirati prikupljene podatke procjene. Identificirati probleme i faktore rizika za stariju osobu i njezinu obitelj. Formulirati zaključak, ili kada je primjenjivo, dijagnozu. c) Planiranje Pripremiti jasan, pravovremen i primjeren plan koji uključuje mjerljive ciljeve skrbi i potpore za stariju osobu i njezinu obitelj s naglaskom na optimalno zdravlje, dobrobit i kvalitetu života. Koristiti primjerene tehnike za zajedničko donošenje odluka. d) Provesti intervencije prema profesionalnim standardima Pružiti skrb, pomoć i podršku starijoj osobi i njezinoj obitelji kako bi se poboljšao ili spriječio daljnji pad kvalitete mentalnog i psihičkog stanja, uvjeta stanovanja i životnih uvjeta te društvene uključenosti. Provesti intervencije prema profesionalnim standardima. e) Evaluacija Ponovno evaluirati i prilagoditi plan usluge ili skrbi o starijoj osobi na redovitoj osnovi s ciljem pružanja optimalne njege i podrške starijoj osobi i njezinoj obitelji. 2. Komunikator a) Održati odnose i učinkovitu komunikaciju Formirati snažne, pozitivne odnose sa starijim osobama i njihovim obiteljima na temelju empatije, povjerenja, poštovanja i uzajamnosti. Komunicirati jasno i učinkovito uzimajući u obzir osobnost, dostojanstvo, osobnu i socijalnu pozadinu te potrebe starije osobe. b) Osnaživanje Poticati kapacitete i resurse kod starijih osoba i njihovih obitelji kako bi mogli preuzeti kontrolu nad svojim životima i postići vlastite ciljeve na temelju vlastitih potreba i očekivanja. Pridonositi unaprjeđenju nezavisnosti, samostalnosti, dobrobiti i kvaliteti života starije osobe. c) Poučavanje Ohrabriti, motivirati i poučavati stariju osobu i ostale relevantne osobe u vezi samousmjeravanja, oslanjanja na sebe i zavisnosti. 3. Suradnik a) Cjelovita suradnja i integrirane usluge Učinkovito surađivati s ostalim stručnjacima za integriranu skrb i potporu. Multi- i među-profesionalna suradnja za postizanje optimalne skrbi i potpore starijih osoba s ciljem optimizacije njihovog zdravlja i dobrobiti te kvalitete života na više lokacija. b) Neformalna skrb i potpora Surađivati s obiteljima starijih osoba u potpori, neformalnim njegovateljima i njihovom društvenom mrežom kako bi se potakla odgovarajuća neformalna skrb i potpora. 22

23 4. Organizator a) Planiranje i koordinacija skrbi i usluga Planirati, organizirati i koordinirati skrb i potporu koju pružaju formalni i neformalni djelatnici iz područja zdravstvene i socijalne skrbi u različitim organizacijama kako bi se pružila što kvalitetnija usluga personalizirane skrbi i potpore starijim osobama i njihovim obiteljima. b) Program skrbi Pridonijeti organizaciji postojećih usluga skrbi u regiji koje se mogu ponuditi grupama starijih osoba i njihovim obiteljima. Aktivno sudjelovati u razvijanju, prilagođavanju i provođenju dugoročnih aktivnosti politika vezanih uz skrb i usluge za starije osobe na nacionalnoj, lokalnoj ili organizacijskoj razini. 5. Zagovaratelj zdravlja i dobrobiti a) Ukupna prevencija i promocija zdravlja Zagovarati zdravlje sa i u ime starijih osoba i njihovih obitelji, zajednica i organizacija kako bi se poboljšalo zdravlje i dobrobit i stvorio kapacitet za promociju zdravlja. b) Društvena mapa i društvene mreže Pristup i podjela informacija ili resursa sa starijim osobama, njihovim obiteljima i njegovateljima s obzirom na društvenu mapu, dobrobiti zdravstvene skrbi, društvenu potporu i javne programe. 6. Znalac a) Stručnosti Proširiti profesionalne stručnosti vlastite profesionalne prakse u radu sa starijim osobama i njihovim obiteljima. Dijeliti relevantna nova istraživanja temeljena na dokazima s kolegama profesionalcima i ostalim djelatnicima u zdravstvu i socijalnoj skrbi. b) Inovacija u skrbi i potpori Interpretirati rezultate na temelju dokaza istraživanja i doprinijeti razvoju znanja i praktičnog istraživanja povezanog s pružanjem skrbi i potpore starijim osobama i njihovim obiteljima. Provesti i primijeniti nove spoznaje, protokole, standarde, procedure i tehnologije s ciljem promocije kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti skrbi i potpore pružene starijim osobama i njihovim obiteljima. 7. Profesionalac a) Profesionalna etika Pokazati predanost najboljim praksama za zdravlje i dobrobit starijih osoba, njihovih obitelji i društva kroz pridržavanje etičkih standarda i profesionalne regulacije te pokazivanjem visokih osobnih standarda ponašanja. b) Profesionalna angažiranost i samosvijest Refleksivno promišljati vlastite postupke. Obnoviti i podići vlastito profesionalno ponašanje na najvišu moguću razinu kvalitete pružene skrbi i potpore starijim osobama i njihovim obiteljima. Pokazati predanost zdravlju i dobrobiti starijih osoba i njihovih obitelji. Pokazati svjesnost o raznolikosti i kulturalnim razlikama. 23

24 4. Kompetencije stručnjaka Uloga stručnjaka specifična je za svaku profesiju te iskazuje funkciju i ulogu profesionalca kao i položaj određene profesije u danom kontekstu zdravstvene politike. Dubina i opseg znanja i vještina variraju ovisno o profesiji ali su uvijek prisutni i moraju biti u skladu sa zahtjevima profesionalne kvalifikacije. Unutar uloge stručnjaka u ovom okviru opisane su one kompetencije koje zahtijevaju sve uloge profesionalaca koji rade sa starijim osobama u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Uloga stručnjaka iz područja zdravstvene i socijalne skrbi povezana je s pet faza: procjenom; analizom i identifikacijom problema; planiranjem; implementacijom/intervencijom i evaluacijom. U svim fazama fokus stručnjaka iz područja zdravstva i socijalne skrbi je na psihičkom i mentalnom stanju, društvenoj uključenosti i aktivnostima te uvjetima života i stanovanja. 4.1 Procjena: sustavno prikupljanje informacija Uloga: Stručnjak Kompetencija Provesti primjerenu procjenu i prikupiti na sustavan način podatke od starijih osoba o njihovom psihičkom i mentalnom stanju, uvjetima stanovanja i društvenoj uključenosti. Kada je potrebno podatke treba prikupiti od njihovih obitelji ili njegovatelja. Identificirati želje i potrebe starije osobe. Izvedbeni indikatori Odabrati primjerene (verificirane, personalizirane, standardizirane) instrumente za procjenu. Prikupiti osnovne informacije prije posjeta. Poticati pacijente da donesu popis razloga za zabrinutost kao i popis svih lijekova. Ako je primjenjivo, zatražiti prethodni (zdravstveni) karton od drugih profesionalaca. Uzeti vremena za procjenu; biti strpljiv, zainteresiran i pouzdan. Obavijestiti stariju osobu (te kada je nužno obitelj/skrbnika) o svrsi i procesu procjene. Prikupiti informacije promatranjem i kroz intervju sa starijom osobom i/ili obitelji. Neki stručnjaci iz zdravstva i socijalne skrbi također prikupljaju podatke fizičkim pregledom. Koristiti alternativne izvore informacija kada starija osoba nije u mogućnosti fizički reagirati ili komunicirati. Uzeti u obzir životnu povijest. Prikupiti informacije o mentalnom zdravlju. Prikupiti informacije o tjelesnom zdravlju i tjelesnom funkcioniranju. Prikupiti informacije o uvjetima života i smještaja. Naglasak je na životnom okruženju budući da je ono povezano s funkcionalnim, tjelesnim, kognitivnim, psihološkim potrebama te i potrebama za socijalnu skrb starije osobe. Prikupiti informacije o društvenoj uključenosti i funkcioniranju. 24

25 Razgovarati sa starijom osobom o rezultatima procjene te očekivanjima i nastavku procesa. Prezentirati pomno dokumentirane procjene i preporuke u pismenom i usmenom obliku. Ispravno i pravovremeno popuniti dokumentaciju. Adekvatno provesti procjenu i prikupiti informacije o mentalnom zdravlju uključujući: Rasuđivanje i pamćenje Raspoloženje, s posebnim naglaskom na depresiji, gubitku i tugovanju te faktorima stresa Znakove i simptome delirija Znakove i simptome demencije Kvalitetu života i životno zadovoljstvo Odnose Osjećaje usamljenosti Osjećaje u vezi budućnosti (strah od smrti) Sposobnosti suočavanja sa stresom Samoupravljanje i samopouzdanje Faktore povijesti osobne tranzicije i prilagodbe promjenama za života koje utječu na mentalno zdravlje Životne ciljeve, osobne odabire i želje Nedavne promjene u ponašanju Provesti primjerenu procjenu i prikupiti informacije o tjelesnom zdravlju i tjelesnim funkcijama uključujući: Aktivnosti svakodnevnog života (ADL) Instrumentalne aktivnosti svakodnevnog života (IADL) Glavne tjelesne smetnje Izdržljivost i umor Bol i podnošenje boli Kronične bolesti poput onih krvožilnog sustava, raka i dijabetesa Bolesti dišnog sustava kao što su upala pluća i gripa Inkontinenciju Probleme mišićnog koštanog sustava poput artritisa Probleme sa sluhom Probleme s vidom Oralno zdravlje, žvakanje i gutanje Navike spavanja i tegobe Malaksalost i vrtoglavicu Nemoć 25

26 Pokretljivost Povijest padova Uporabu lijekova, ovisnost i polipragmaziju Povijest zdravlja Odgovarajuće korištenje pomagala, sprava i proteza Prikupiti informacije o uvjetima života i stanovanja. Naglasak je na životnom okruženju koje je povezano s funkcionalnim, tjelesnim, kognitivnim, psihološkim i socijalnim potrebama starijih osoba i uključuje: Sposobnost za samostalan život uzimajući u obzir ograničenu pokretnost, nemoć i ostale tjelesne ili mentalne zdravstvene tegobe Prehrambene navike Pušenje Konzumiranje alkohola Izloženost toksičnim tvarima Sigurnosne rizike (npr. opasnost od požara ili nezgoda) Prevenciju padova Realno ili potencijalno zlostavljanje (fizička, mentalna ili financijska zlouporaba i/ili zanemarivanje sebe samoga) Mrežu podrške Neformalne njegovatelje/obitelj i njihovo znanje i vještine potrebne za pružanje skrbi i pomoći Potrebe i razina stresa obitelji/njegovatelja Financijske resurse i tko njima upravlja Prijevoz Dostupnost resursa u susjedstvu (trgovine i slično) Korištenje asistivne tehnologije Prikupiti informacije o društvenoj uključenosti i funkcioniranju uključujući: Socijalnu povijest/pozadinu Kontakt s obitelji, prijateljima i susjedima Aktivnosti u komunalnim centrima i susjedstvu Hobije Korištenje računala/ Interneta/ društvenih medija Osobnu učinkovitost Mrežu pomoći i socijalne podrške 26

27 Ishod Procjena je potpuna i sadrži sve potrebne informacije o tjelesnom i mentalnom zdravlju starije osobe, društvenoj uključenosti i uvjetima života i stanovanja. Procjena je pravilno dokumentirana prema odredbama organizacije. Starija osoba je dobro informirana o nastavku procesa. 4.2 Analiza i identifikacija problema Uloga: Stručnjak Kompetencija Analizirati prikupljene podatke procjene. Identificirati probleme i faktore rizika za stariju osobu i njezinu obitelj. Formulirati zaključak, ili kada je primjenjivo, dijagnozu. Izvedbeni indikatori Ishod Primijeniti profesionalno znanje u analizi, razumijevanju i interpretaciji prikupljenih informacija. Identificirati i razumjeti odnos između fizičkih, mentalnih i socijalnih poteškoća starije osobe u njezinom okruženju. Prepoznati faktore rizika za mentalno zdravlje poput nedavnih promjena u ponašanju. Prepoznati rizike za tjelesno zdravlje i funkcioniranje poput ograničenja u aktivnostima, nemoći, nekoliko težih zdravstvenih stanja, korištenja nekoliko lijekova odjednom. Prepoznati rizike povezane s uvjetima života i stanovanja i sposobnost osobe da se brine sama za sebe. Prepoznati rizike u vezi društvene uključenosti. Istražiti i raspravljati o informacijama u svrhu određivanja prioriteta starije osobe i obitelji. Postaviti prioritete. Obavijestiti obitelj/skrbnike ako starija osoba pokazuje znakove rizika i određene simptome. Odrediti glavne probleme i formulirati zaključak u suradnji sa starijom osobom i njezinom obitelji. Faktori rizika su prepoznati i jasno opisani. Zaključak i/ili dijagnoza su formulirani kada je primjenjivo. Postavljeni su prioriteti. Ako je potrebno, o rizicima su informirani starija osoba, obitelj i ostali skrbnici. 27