TREĆA KOMPONENTA. Inovacijskog centra Nikola Tesla GDPR. Biljana Cerin direktorica OstendoConsultinga 205/09/2017 OpenInfoTrend 1

Transcription

1 Broj 205 9/2017 CIJENA: 32 kn, 4,5, 5 KM TREĆA KOMPONENTA Inovacijskog centra Nikola Tesla Dostignuća ICT industrije PRVI I ONI OSTALI Razvoj globalnog ICT prostora ZNAMO LI ČEMU TEŽIMO? Sustav za pametno učenje BRZINA I REZULTATI GDPR EU uredba o zaštiti osobnih podataka Biljana Cerin direktorica OstendoConsultinga 205/09/2017 OpenInfoTrend 1

2 2 OpenInfoTrend 205/09/2017

3 U OVOM BROJU OPENInfoTrend Informatika za gospodarstvo znanja Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, Zagreb OIB: Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun Tel: / ; Faks: / e-pošta: infotrend@teledom.hr OpenInfoTrend online: Direktor: Slavko Vidović Izvršni direktor: Boris Blumenschein REDAKCIJA: Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: redakcije@trend.hr Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Lidija Orešković Marketing i oglašavanje: redakcije@trend.hr, Grafičko oblikovanje: Larisa Orešković art&design studio Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: AKD d.o.o. Zagreb Fotografija: Cropix/Hanza Media Prilozi u OpenInfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora ICENT i TREĆA KOMPONENTA Mi izvozimo usluge i proizvode niske tehnološke razine. Stanje je dramatično i toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni na inozemnom tržištu. HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA Ukupni prihod, dobit, izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj IT industriji raste četvrtu godinu zaredom, počev od unatoč tomu što je to bila još jena godina pada ukupnog društvenog bruto proizvoda. HRVATSKA TELEKOM INDUSTRIJA Domaće telekomunikacijsko tržište se uvelike promijenilo jer je snažno konsolidirana fiksna telefonija. Teško se može očekivati da na tržištu od 4,3 milijuna stanovnika posluje više velikih telekom operatera. ZNAMO LI ČEMU TEŽIMO? Želi li Hrvatska ostvariti brzi ili značajniji gospodarski rast nije toliko važno da se pronađu krivci za postojeće ne baš blistavo stanje već da se osmisle aktivnosti koje će nas pomaknuti u pozitivnom smjeru. ODGOVORNOST ZA NEZNANJE Danas je cjelokupno svjetsko znanje dostupno svakom pojedincu navrh prsta u svakom trenutku, svugdje. PAMETNO OBRAZOVANJE Kako steći kompetencije i znanja koja će biti potrebna da se što bolje iskoriste postojeće tržišne prednosti i steknu nove, komparativne u odnosu na konkurenciju koja trenutno nije ni poznata? POSTAJE OZBILJNO Povodom primjene odredbi Opće uredbe EU o zaštiti osobnih podataka razgovarali smo s Biljanom Cerin, jedinom Hrvaticom u upravnom odboru najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost. INOVACIJA JE NA TRŽIŠTU NAJSNAŽNIJI PROIZVOD S Vladimirom Olujićem, osnivačem i predsjednikom uprave STORM Grupe razgovarali smo o sistemskoj integraciji, tržišnim i tehnološkim trendovima u IT branši i ekosustavu u kojemu ta industrija djeluje. IGRA JE OZBILJAN POSAO Primjeni mehanizama iz videoigrica za rješavanje problema u stvarnom svijetu pribjegavamo kada želimo promijeniti ponašanje, povećati motiviranost i angažiranost suradnika i zaposlenika. KOMPETENCIJSKI MODEL IT VJEŠTINA Dok se u klasičnom opisu radnog mjesta obično navode stručna znanja i vještine potrebne za obavljanje određenog posla, kompetencijski sustav zahtijeva stalno usavršavanje i razvoj, jer stavlja u prvi plan osobne sposobnosti zaposlenika, njegove vještine, znanje i očekivano ponašanje. SPOSOBNOSTI NA UVID U većini zemalja EU preporučena je procjena različitih vještina, jer se smatra da će u budućnosti kreativnost, sposobnost lateralnog razmišljanja, prilagodljivost i druge transverzalne vještine biti cijenjene više od specifičnih skupina znanja koje se tradicionalno poučavaju u školama. PARTNER KOBOT Danas industrija traži odgovore kako kompaniju pripremiti za digitalnu budućnost. Budućnost robota je u suradnji s čovjekom. Strojevi koji će dominirati i biti temelj industrijske revolucije 4.0 sigurno su roboti nove generacije. DESET EUROPSKIH PRIORITETA Digitalna transformacija nije dogradnja već baza na kojoj se temelji daljnji opstanak našeg društva. BLOCKCHAIN-LANAC POVJERENJA Blockchain je moćna integracijska platforma koja će digitalizirati i promijeniti značenje klasičnih ugovora, značajno poboljšati procese, sigurnost i relevantnost podataka koje razmjenjuju poslovni partneri. POJMOVNIK Definicije interneta stvari i neki osnovni pojmovi PREDIKTIVNA ANALITIKA Za razliku od deskriptivne i dijagnostičke analitike koja je prisutna u OLAP metodama skladištenja podataka i uglavnom se oslanja na bazu tvrtkinih podataka, prediktivna analitika otvara prozor u svijet - točnije, omogućuje ulazak u misaoni proces i ponašanje klijenta, skida njegove obrasce i pokušava predvidjeti njegov sljedeći korak. ICT VIJESTI BiH ICT VIJESTI SRBIJA SAZNAJTE VIŠE Referance, literatura online: 205/09/2017 OpenInfoTrend 3

4 INTERVJU Mi izvozimo usluge i proizvode niske tehnološke razine. Stanje je dramatično i toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni na inozemnom tržištu ICENT i DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL TREĆA KOMPONENTA prošlom smo broju ukratko predstavili Inovacijski centar U Nikola Testa, kojemu je osnivač Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Međutim, motivi osnivača, razlozi osnivanja i principi na kojima se zasniva njegova organizacija, govore da je riječ o izuzetnom pothvatu koji može pokrenuti uvođenje četvrte industrijske revolucije u Hrvatskoj. Dakako, ako osnivači ne izgube potporu akademske zajednice i podršku političkih struktura - i najvažnije - nepokolebljivu upornost nužnu da se izdrže sva dobronamjerna ignoriranja i svladaju nerazumne prepreke. Razgovor s ravnateljem ICENT-a, prof. dr. sc. Nedjeljkom Perićem ulijeva nadu da će to i uspjeti. OpenInfoTrend: Odakle i u kojim okolnostima je potekla zamisao o potrebi osnivanja inovacijskog centra? Nedjeljko Perić: Pratio sam što se događa na FER-u i na drugim fakultetima i sveučilištima, jer sam neko vrijeme predavao i u Osijeku, Splitu, Rijeci i Mostaru pa sam tamo snimio situaciju. Zapazio sam da u svim tim sredinama ima izvrsnih ljudi koji provode vrlo kvalitetna istraživanja, publiciraju ih na Na našim se fakultetima uz nastavu provode i znanstvena istraživanja koja rezultiraju publiciranim radovima. Ali, nedostaje ona vrlo važna, treća komponenta primjena rezultata tih znanstvenih istraživanja. To je ta inovacijska komponenta koju bi moralo imati svako napredno sveučilište. No, na našim su fakultetima uglavnom zadovoljene samo dvije komponente, obrazovanje i znanstveno istraživanje, a nema značajnije primjene. Tijekom godina između akademske zajednice i gospodarstva stvoren je jaz kolokvijalno nazvan - dolina smrti. 4 OpenInfoTrend 205/09/2017

5 Naš sugovornik, profesor dr. sc. Nedjeljko Perić studirao je, magistrirao i doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sada Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Odmah nakon diplome zaposlio se u Elektrotehničkom institutu Rade Končar, kasnije Institutu za elektrotehniku poduzeća Končar gdje je više od 18 godina radio na vrlo odgovornim razvojnim projektima. Godine s mjesta direktora za automatizaciju prelazi na FER, u Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo. U dva je mandata bio dekan FER-a ( i ), a od ravnatelj je Inovacijskog centra Nikola Tesla. svjetskim konferencijama i u prestižnim časopisima, ali od toga nema neposredne koristi za naše gospodarstvo. Očekuje se da nastava na našim fakultetima bude kvalitetna. Provode se znanstvena istraživanja i publiciraju radovi, ali nedostaje ona vrlo važna treća komponenta - da se rezultati tih istraživanja i primijene. Tu dolazimo do inovacijske dimenzije koju bi trebalo imati svako napredno sveučilište. No, na našim su fakultetima uglavnom zadovoljene samo dvije komponente - obrazovanje i znanstveno istraživanje, a nema značajnije primjene. Tijekom godina između akademske zajednice i gospodarstva stvoren je jaz koji kolokvijalno nazivamo dolina smrti. Sinergija je preduvjet za uspjeh. Zaista, između akademske istraživačke zajednice i gospodarstva postoji velik raskorak - a to je dolina smrti za gospodarski napredak. Dakako, na takav moj stav djelovao je minuli rad u industriji. U Končaru sam, tijekom osamnaest godina, radio na vrlo vrijednim primijenjenim istraživanjima i razvoju. I, došavši u akademsku zajednicu godine nastojao sam djelovati u smjeru približavanja akademske zajednice i gospodarstva. S vremenom se stvarala sve veća potreba za partnerstvom te sam u svome prvom dekanskom mandatu ( ) osnovao ekspertne radne skupine koje su pripremile detaljne analize potreba tehnoloških iskoraka u ključnim hrvatskim gospodarskim sektorima za koje imaju znanstvene ekspertize tehnički i tehnološki fakulteti Sveučilišta u Zagrebu. I, krajem godine FER je donio odluku da napravi važan i ambiciozan iskorak - osnivanje inovacijskog centra s ciljem uspostave osmišljenog partnerstva između akademske zajednice i gospodarstva. Riječ je o gradnji mosta koji premošćuje dolinu smrti. Kako je tekao proces osnivanja Centra? Kada smo donijeli odluku trebalo je napraviti odgovarajuću studiju predizvodljivosti pa potom studiju izvodljivosti da procijenimo održivost takvog projekta. Jasno, shvatili smo da ono što mi možemo napraviti na FER-u nije ni približno dovoljno da pokrije gospodarske potrebe i zahtjeve, jer iole ozbiljnije tehničko rješenje ili inovacija zahtijeva skup multidisciplinarnih znanja, često i transdisciplinarnih. Dakle, da bi se došlo do konkurentnih tehničkih rješenja potrebno je partnerstvo srodnih tehničkih i tehnoloških fakulteta, naravno u čvrstoj sprezi sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. Za održivost Centra trebalo je istražiti razne organizacijske strukture i poslovne modele kako bismo došli do prijedloga na temelju kojega je na Trgovačkom sudu u Zagrebu u studenom godine Centar registriran kao ustanova pod nazivom Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT). Zašto Nikola Tesla? Nikola Tesla (Smiljan, Hrvatska, 10. srpnja New York, 7. siječnja 1943.) je jedan od najvećih svjetskih inovatora i izumitelja u razdoblju od kraja XIX. do prve polovice XX. stoljeća. Njegova se inovatorska i inventivna svestranost ogleda u epohalnim otkrićima koju baštini današnja civilizacija. Spomenimo, za ilustraciju, neka od njih: izmjenična električna struja; elektromagnetska i ionizirajuća radijacija koju danas koristimo u medicinskoj dijagnostici i drugdje; radiouređaj i daljinsko upravljanje zasnovano na primopredajnom načelu; električni motor s rotirajućim magnetnim poljem; koncepcija robota i vizionarske ideje o inteligentnim automobilima; široko primjenljivi laser (medicina, digitalni mediji, naoružanje); bežična komunikacija kao osnova suvremene komunikacijske tehnologije i umrežavanja; bežični prijenos električne energije i s tim povezano saznanje da su energetski resursi bezgranični i sadržani u energiji Sunca koju treba znati koristiti. Tesla je nedvojbeno imao još tisuće ideja i patenata koje su ostale neobjavljene. Stotine njegovih patenata pokazuju samo djelić njegova genija i mogućnosti koje nam je ponudio. Tesla je živio u uvjerenju da sve što treba održivoj ljudskoj civilizaciji možemo naći u prirodi oko sebe, samo je potrebno shvaćanje i razumijevanje univerzuma u kojem obitavamo. Također, smatrao je da moramo iskoristiti ljudski um i sva naša znanstvena istraživanja kako bismo stvorili prave tehnologije koje bi omogućile boljitak i napredak ljudskog roda. Vođeni genijalnim idejama tog vizionara, svestranog inventivnog istraživača i inovatora, koji inspirira i inspirirat će sadašnju i buduću znanstvenu i inovacijsku zajednicu te iz poštovanja prema imenu Nikola Tesla, s nacionalnim ponosom imenujemo naš centar kao Inovacijski centar Nikola Tesla. Tko je pravno osnivač ICENT-a? Kriva je predodžba da su inovacije samo tehnološke, one su potrebne i u kulturi, u marketingu itd. Na tome se malo radi, a to je krucijalno pitanje. Jer, ako nemate inovacija nema kapitala i onda ste u velikim problemima. Zasad je FER jedini osnivač. To je tako učinjeno iz pragmatičnih razloga. Naravno, poželjno je i očekuje se da će se u nadolazećem vremenu uključiti u upravljačka prava ICENT-a i drugi sudionici, domaći i inozemni, iz akademske zajednice i gospodarstva. Tu ponajprije mislimo na hrvatske tehničke i 205/09/2017 OpenInfoTrend 5

6 INTERVJU tehnološke fakultete kao što su primjerice Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Sinergijom više sudionika ICENT-a postigao bi se multiplikativni učinak na korist našega gospodarstva. Jer, ICENT je osnovan prvenstveno zbog unapređenja hrvatskoga gospodarstva i stvaranja pretpostavki za profiliranje novoga hrvatskog gospodarstva. Možemo li osnivačku namjeru sažeti kroz viziju i misiju Centra? Ono što možemo napraviti na fakultetu za naše gospodarstvo nije dovoljno. Jer, kad se rade određeni projekti potrebne su razne discipline i tu dolazi do izražaja smisao ICENT-a. Možemo. Vizija je Inovacijskog centra Nikola Tesla biti vodeći čimbenik hrvatskog istraživačkog i inovacijskog ekosustava te u perspektivi Podunavske regije za primijenjeno istraživanje i razvoj u području inženjerstva, kao i za srodne primjene koje usmjeravaju hrvatsko društvo i gospodarstvo prema konkurentnosti i održivosti, uz snažnu potporu informacijske i komunikacijske tehnologije. Naša je misija pridonositi rastu hrvatskog gospodarstva zasnovanog na visokim tehnologijama prvenstveno u sektorima energetike, prometa, automatizacije i robotike, naprednih komponenata, zdravstva i biomedicinskog inženjerstva te informacijske i komunikacijske tehnologije. U skladu s takvom vizijom i misijom planirana je i organizacijska struktura ICENT-a koja se zasniva na šest instituta za informacijske i komunikacijske tehnologije, energetiku, transportne sustave, robotiku, biomedicinsko inženjerstvo i tehnologije naprednih komponenata. Uz ovih šest instituta predviđen i poslovni sektor kao podrška njihovom radu. Koji su razlozi za odabir baš tih prioriteta? Hrvatska poduzeća nemaju kapaciteta za ulaganja u vrlo skup i rizičan razvoj, jer nema jamstva da će uvijek završiti uspješnim proizvodom. Pogotovo mala i srednja poduzeća - nemaju ljude ni opremu na kojoj se razvija neki proizvod, a nemaju ni dovoljno novca da pokriju sve te troškove. Namjera je da Inovacijski centar Nikola Tesla preuzme ulogu razvoja za taj gospodarski sektor. skrb i pažnju stoga je jedan od sektora istraživanja biomedicinsko inženjerstvo. Materijali su uvijek bili važno područje istraživanja i primjena, a danas i ubuduće posebno su atraktivni nanomaterijali (npr. grafeni*) za proizvodnju raznih naprednih komponenata. Neizbježan je naravno sektor informacijske i komunikacijske tehnologije koji se na neki način penetrira u sve ove druge sektore. Ovih šest gospodarskih sektora i njima odgovarajućih šest ICENT-ovih instituta sukladni su svjetskim razvojnim i gospodarskim trendovima. Koji je pravni status ICENT-a i kako su riješeni odnosi s FER-om u upravnom smislu? Treba razumjeti da smo tek na početku razvoja. S konkretnim radom krenuli smo u siječnju godine. U formalnom smislu osnovani smo po Zakonu o ustanovama. Sav naš rad reguliran je statutom ICENT-a. Upravno vijeće u formalno-pravnom smislu ima nadležnost upravljanja ICENTom. Ravnatelj ICENT-a provodi odluke Upravnog vijeća, izrađuje strateške smjernice budućeg razvoja te brine o cjelokupnom poslovanju. Upravno vijeće ima pet članova. Zasad je stopostotni osnivač ICENT-a FER pa prema tome je prirodno da cjelokupno Upravno vijeće bude iz sastava FER-a. Predsjednik Upravnog vijeća ICENT-a je dekan FER-a, a ostala četiri člana su jedan prodekan i trojica renomiranih i eminentnih profesora. Prije usuglašenja oko prioritetnih istraživačko-razvojnih sektora (instituta) pomno smo analizirali koji bi gospodarski sektori mogli biti važni za ovodobno i buduće hrvatsko gospodarstvo te koji su kompatibilni sa svjetskim gospodarskim trendovima. Također smo imali u vidu što može u tome smislu učiniti naša akademska zajednica, sada i ubuduće. Energetika i transportna infrastruktura od strateške su važnosti za svaku državu i pretpostavka su za ekonomski razvoj društva. Razvoj i primjena robotike u uslužnim i proizvodnim sektorima pridonosi visokim razinama automatizacije što nas uvodi i pozicionira u četvrtu industrijsku revoluciju. Nadalje, stanovništvo sve više stari pa toj populaciji treba posvetiti odgovarajuću zdravstvenu Razvojne sastavnice ICENT-a 6 OpenInfoTrend 205/09/2017

7 Zasad u Inovacijskom centru Nikola Tesla imamo pet uposlenih (ekvivalent punog radnog vremena). Ovisno o tome koliko ćemo imati projekata rasti će i broj zaposlenih. Kad se konsolidiramo imat ćemo tristotinjak uposlenih i to mahom mladih doktora znanosti. Svi smo suočeni s činjenicom da mladi ljudi odlaze iz Hrvatske, jer tu nemaju mogućnosti razviti svoje profesionalne i obiteljske karijere. U tom smislu i nama se pruža prilika da pomognemo u ublažavanju loše demografske situacije. Iako ste tek u fazi organizacije i izgradnje Centar već radi na prvim projektima? Naša politička tijela pružaju samo deklarativnu podršku. Govori se o inovacijama, najavljuju se strategije od industrije, obrazovanja, znanosti i tehnologije do strategije pametne specijalizacije, ali one nisu donesene ili se ne provode. ICENT se nalazi u globalnoj startup fazi koja je uspješno započela, a FER je kao osnivač pomogao i pomaže na više načina, ponajviše pri prijavi projekata. Nedavno je završen jedan europski projekt iz okvirnog programa Obzor 2020 koji je koordinirao ICENT, a projektni partneri bili su FER i HGK. Upravo započinjemo s još dva europska projekta iz programa Obzor Jedan od njih koji je vrlo opsežan, odnosi se na autonomne i robotske sustave s ciljem izgradnje centra izvrsnosti za autonomne i robotske sustave, a financiran je iz programa Obzor 2020 u kategoriji prestižnih Teaming projekata. To je jedini Teaming projekt u Hrvatskoj. Koordinator tog projekta je FER, a dva partnera su naš ICENT i KTH (Royal Institute of technology) iz Stockholma. U prvoj fazi projekta izradit će se poslovni plan što će Vrijednosni proizvodni lanac - istraživanje-inovacija-inkubacija-komercijalizacija. trajati godinu dana. Nakon toga slijedi ugovaranje druge faze u trajanju sedam godina uz prihod od 15 milijuna eura. Drugi veliki domaći projekt je centar kompetencija pod nazivom Napredno gospodarenje energijom u zgradama i infrastrukturi financiran iz sredstava strukturnih fondova još je u evaluacijskoj proceduri. Taj trogodišnji projekt u kojemu je ICENT prijavitelj s 21 partnerom, također je vrijedan 15 milijuna eura. Dakle, naša je orijentacija da poslovanje i rad temeljimo na razvojnim i istraživačkim projektima, ali ne smijemo ni u jednom trenu izgubiti iz vida da smo i ovdje katalizator ili interface između akademske zajednice i gospodarstva s ciljem da pridonesemo razvoju inovativnih rješenja za gospodarske potrebe. Dolina smrti je kolokvijalni naziv za jaz koji je tijekom godina nastao između akademske zajednice i gospodarstva. U nekim akademskim sredinama ima nesporazuma i postoji netrpeljivost između znanstvenika koji rade na vanjskim projektima i onih koji se zadovoljavaju tradicijskim obrazovnim radom. Nasreću, FER tomu ima potpuno drukčiji pristup i osigurava sve uvjete u kojima se mogu odvijati ICENT-ovi projekti. Fakultet ne samo da daje prostor (u ovoj globalnoj startup fazi) već pomaže i organizacijski u prijavi i provedbi projekata kao ICENT-ov partner. Iznimno je važno da na FER-u postoji veći broj profesora koji razumiju važnost primijenjenih istraživanja i razvoja i oni su velika pomoć pri pokretanju i razvoju ICENT-a. Slična je situacija i na nekim drugim srodnim fakultetima, primjerice na FSB-u. Važno je razumjeti da svaki provjereni znanstveno-istraživački koncept, proizašao primjerice iz doktorske disertacije, može imati takav potencijal da se kroz primijenjeno istraživanje i razvoj dođe do inovativnog proizvoda ili inovativne usluge. 205/09/2017 OpenInfoTrend 7

8 INTERVJU ICENT je važna karika u ekosustavu koja procesno integrira znanstvena istraživanja, inovacije i komercijalizaciju. Ali, ne smije se izgubiti iz vida da treba uložiti veliki znanstveni napor dok se ne provjeri valjanost određenog koncepta, odnosno ideje na kojoj se koncept zasniva. A dobri znanstveni koncepti jako koreliraju s kvalitetom obrazovanja. Tu dolazimo do vrijednosnog lanca s tri bitne karike: znanstveno istraživanje-inovacije-proizvodnja s komercijalizacijom. Dakle, bitno je razumjeti genezu - od ideje do proizvoda. A mi u ICENT-u želimo suradnju i jak utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i pozicionirali smo se na mjestu druge karike - inovacije. Moramo biti svjesni - naše je gospodarstvo na niskoj tehnološkoj razini i naš izvoz nije konkurentan. Naše društvo nije svjesno koliko smo po tom pitanju loši - stanje je dramatično. Izvozimo usluge i proizvode uglavnom niske tehnološke razine. I toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni niti ćemo moći izvoziti. Ali zato izvozimo kvalitetne stručnjake u čije je obrazovanje puno uloženo... Da, najprepoznatljiviji izvoz su nam mladi profesionalci. To ne možemo spriječiti, ali možemo stvoriti uvjete da mladi ljudi svoje profesionalne interese ispune u Hrvatskoj. I umjesto da izvozimo ljude izvozit ćemo proizvode i usluge u koje ti mladi ljudi ugrađuju svoja znanja. Cijena izvoza ljudskih potencijala može se izračunati. Jedan mladi doktor znanosti provede na fakultetu, na doktorskom studiju, u prosjeku pet godina pa je trošak njegovog školovanja na doktoratu više od sto tisuća eura. Kad se provede računica za njegovo cijelo školovanje dođe se do puno većeg iznosa. To Izvoz mladih profesionalaca ne možemo spriječiti, ali možemo stvoriti uvjete da mladi ljudi svoje profesionalne interese ispune u Hrvatskoj. Tako ćemo umjesto ljudi izvoziti proizvode u koje oni ugrađuju svoja znanja su neposredni troškovi, posredni su moguće još pogubniji - izgubljena je kreativnost. Bojim se da će hrvatska prosječnost kreativnosti i inovativnosti padati u odnosu na razvijeni svijet. A tehnološki razvoj i inovacije pokretači su gospodarskog i društvenog razvoja. Posljednjih desetljeća drastično su se promijenile i okolnosti u državi. Imali smo velika poduzeća kao što su bili Končar, Prvomajska, RIZ itd. Više ih nema ili su značajno reducirana, a pojavila su se mnoga mala i srednja poduzeća. Ta nova poduzeća, pogotovo mala i srednja, nemaju kapaciteta da ulažu u razvoj koji je vrlo skup i rizičan, jer svaki razvoj neće završiti uspješnim proizvodom. Mala i srednja poduzeća nemaju ljude, nemaju odgovarajući prostor i opremu pomoću koje se razvija neki proizvod i nemaju dovoljno financija da pokriju sve te troškove. Zato bi upravo Inovacijski centar Nikola Tesla trebao na odgovarajući način preuzeti ulogu razvoja za mala i srednja poduzeća. Rad na stranim projektima sigurno nije jedini oblik ICENT-ovog inovativnog djelovanja? Ugovaranje i provedba projekata u ICENT-u odvijat će se na razne načine. 8 OpenInfoTrend 205/09/2017

9 Najpoželjniji projekti bit će nam oni kada nam se obrati neko domaće ili strano poduzeće i zatraži da mu razvijemo određeni proizvod. I potom interaktivnim radom dođemo do rezultata čime je i poduzeće koje je zainteresirano za taj proizvod uključeno u inovacijski proces. Ili, proizvod odnosno usluga koji razvijemo u ICENT-u, bez prethodno poznatog kupca, koji će se ponuditi zainteresiranom kupcu na domaćem ili inozemnom tržištu. Međutim, ako se procijeni da je određeni proizvod konkurentan i profitabilan ICENT može osnovati vlastito poduzeće (spin-off) koje će proizvoditi samo taj proizvod, komercijalizirati ga i plasirati na tržište. ICENT-ova uloga je da na temelju znanstvenih istraživanja na fakultetima ili znanstvenim institutima provede daljnje primijenjeno istraživanje i razvoj te da dođe do novog proizvoda ili do nove usluge. Nakon toga slijedi realizacija treće karike inovacijskog lanca - komercijalizacija i proizvodnja koja će se obavljati spregnuto s ICENT-om, ali izvan ICENT-a. Jedno je imati dobre zamisli i projekte te stručnjake koji ih mogu razraditi, a drugo je pronaći odgovarajuće tržište. Kako namjeravate uvjeriti domaće gospodarstvenike da je ICENT osnovan baš zbog njih - da im osigura dobre projekte koje ne mogu financirati sami? Svjesni smo potrebe da nas se treba prepoznati na tržištu i stoga će ICENT osim spomenutih šest instituta imati i sektor za poslovnu djelatnost u kojemu će se istraživati i analizirati tržište, raditi na komercijalizaciji i marketingu. Naša će djelatnost i poslovanje biti učinkovitiji ako postignemo dovoljnu vidljivost, koja se ostvaruje na razne načine, pomoću komunikacijskih tehnologija. Iznimno je važno da se ICENT-ova uloga prepozna u gospodarskom pa i u političkom okruženju. Često čujemo od kreatora državne politike da je put do rasta gospodarstva određen ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije. Govori se o inovacijama, usvojene su strategije (inovacija, industrije, obrazovanja, znanosti i tehnologije, pametne specijalizacije), ali u praksi se malo toga pomiče na- Glavni ciljevi ICENT-a Smanjenje rizika pri razvoju novih i inovativnih proizvoda korištenjem eksperata iz ICENT-a, njegove suvremene opreme i infrastrukture kako bi se premostio jaz između istraživačkih institucija i industrije Rizik se smanjuje preuzimanjem razvoja α- i β-prototipova u ICENT-u kao i ranih faza proizvodnih procesa korištenjem javnih i privatnih novčanih sredstava Omogućavanje i ubrzavanje uspješne komercijalizacije novih tehnologija u ključnim područjima za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Stvaranje uvjete mladim stručnjacima (dominantno doktorima znanosti) za razvoj profesionalnih karijera u Hrvatskoj. prijed. Pokazuje se da je puno deklarativnog, a mnogo manje stvarno akcijskoga. Ipak, nisu li svima puna usta inovacija? Kada govorimo o inovacijama to je zapravo opredjeljenje. Ne samo pojedinaca već društva u cjelini. U posljednjih nekoliko godina imao sam puno kontakata s odgovornim ljudima iz hrvatskih vlada, dobivao sam deklarativne podrške o potrebi uspostavljanja hrvatskog inovacijskog ekosustava. Uistinu, krajnje je vrijeme da se shvati - inovacije i inovativni razvoj gospodarstva za Hrvatsku su presudna pitanja. Jer, ako nema inovacija i njihove primjene u gospodarstvu nema ni gospodarskog rasta, nema povećanja životnog standarda ni zadovoljstva građana. Inovacije su zapravo rezultat dobro planiranih, osmišljenih i kontroliranih procesa istraživanja i razvoja. Primjerice, inova- Od ideje do proizvoda - racionalizacija vrijednosnog lanca. 205/09/2017 OpenInfoTrend 9

10 INTERVJU Organizacija ICENT-a cija je robot koji treba obavljati neku zadaću u okruženju neprikladnom za čovjeka - gdje je visoka temperatura, vlažnost ili je neka druga okolnost neprikladna ili opasna za ljudski rad. Vodi li inovativnost pa i u primjeru koji ste opisali prema otpisu čovjeka koji u nekom intelektualnom ili proizvodnom procesu više neće biti potreban? Čovjek će uvijek biti potreban kao sudionik proizvodnih i radnih procesa, samo je pitanje kakve će mu biti potrebne kompetencije i radne vještine. Sve će se više tražiti kreativni i inovativni ljudi. Velike i jake multinacionalne kompanije, primjerice iz područja elektroindustrije i elektrostrojogradnje, automobilske industrije, a posebice nove multinacionalne elektroničke kompanije iznikle na inovacijama (primjerice Google, Apple) svoju konkurentnost i rast temelje na ulaganjima u nove tehnologije i inovacije. U nas je slika o inovacijama i inovatorima pomalo iskrivljena. Popularno je uvjerenje da inovacija nastaje slučajno, kao rezultat neke nevidljive ruke. Često sam u svojoj praksi susretao ljude s nebuloznim idejama koje su bile neostvarive ili besmislene. No, time ne želim podcijeniti ljude koji imaju Bogom danu žicu da intuitivno nešto naprave. U krajnjoj liniji ni Nikola Tesla nije imao neku visoku znanstvenu naobrazbu, ali imao je genijalnu intuiciju i kreativnost te su njegove brojne inovacije bile revolucionarne i ostavile su duboki trag u razvoju ljudske civilizacije Ali, prava inovacija pretežno nastaje na temeljima znanstvenih saznanja. U ozbiljnim tvrtkama do inovacije se dolazi kroz primijenjeno istraživanje i razvoj, a ne nužno kroz startup. Kad imate pojedinca koji ima određenu ideju on će krenuti kroz startup, ali ako imate poduzeće kao strukturiranu organizaciju onda će to poduzeće doći do inovativnog proizvoda na organiziran istraživački način. Kakav je odaziv gospodarstva na ICENT-ove inicijative? U proteklih pet-šest godina, od vremena kad sam bio dekan pa do danas potpisano je pedesetak sporazuma o suradnji s najvažnijim hrvatskim poduzećima i institucijama. Potpisnik je bio FER, ali prema Sporazumu o suradnji između FER-a i ICENT-a te sporazume može baštiniti i ICENT. Neki od tih sporazuma su funkcionalni i ima učinaka, a neki naravno nisu. Produbljivat ćemo te veze i partnerstva i tako stvarati partnerske mreže. U krajnjoj liniji, ICENT-ov projekt CEKOM Napredno gospodarenje energijom u zgradama i infrastrukturi već ima dvadeset i jednog partnera od čega ih je sedamnaest iz proizvodnog i uslužnog sektora, a ostali su iz akademske zajednice. Tako ćemo kroz CEKOM stvarati niz novih proizvoda i usluga te uspostavljati povjerenje i partnerstvo jedni prema drugima. Dakle, sve je u procesu - ako se dobro razvija onda se i širi. Velike ambicije u maloj zemlji? ICENT je osnovan zbog unapređenja hrvatskog gospodarstva. Zato je posebno važno da se umreži na nacionalnoj razini sa svim relevantnim čimbenicima tehnološkog razvoja. Ali danas u globalnoj ekonomiji i svijetu ne možete se fokusirati samo na jedno malo i usko tržište poput Hrvatske. Naše su ambicije da ICENT bude prepoznatljiv ne samo na hrvatskom prostoru nego i šire, u Podunavskoj regiji. Dakle, s obzirom na mali hrvatski prostor moramo se i internacionalizirati. Želimo se čim prije povezati s prestižnim institucijama koje imaju sličan profil rada kakav mi želimo izgraditi. Tu prije svega mislim na Fraunhofer Gesellschaft (društvo za unapređenje primijenjenih istraživanja), snažnu njemačku asocijaciju koja ima 69 umreženih instituta ili razvojnih jedinica, koja upošljava oko ljudi i koja ima godišnji promet gotovo 2,5 milijarde eura. Ali, njihov prvi institut je osnovan prije više od 60 godina, oni se stalno šire i okosnica su njemačkog proizvodnog gospodarstva. Polovicom rujna ove godine dogovoren je posjet hrvatske delegacije (predstavnici ICENT-a, FER-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja) Fraunhofer Gesellschaftu. Svjesni smo da nam partnerstvo s jednom takvom institucijom može dugoročno biti dragocjeno. I sad neizbježno pitanje - što dalje. Što planirate, kako ćete se razvijati sljedećih godina? Osim konceptualnih i strateških planova moramo imati i operativne planove i operativne modele. Tu već dolazimo do onoga što je artikulirano u četvrtoj industrijskoj revoluciji o ko- 10 OpenInfoTrend 205/09/2017

11 Lokacija buduće novogradnje ICENT-a prema GUP-u, u okviru sadašnjeg Fakulteta elektrotehnike i računarstva. joj se provode razne ne samo tehničke i tehnološke nego i sociološke rasprave, kako bismo uočili i negativne konotacije koje donosi ta revolucija. Ali, u svakom slučaju kad se gleda progres u smislu gospodarskog i tehnološkog rasta četvrta industrijska revolucija najavljuje nekoliko bitnih trendova i megatrendova. Kad govorimo o fizičkim megatrendovima onda se imaju u vidu inteligentni roboti, autonomna vozila uključivo i dronove pa 3D printing odnosno aditivna tehnologija. Zatim, problematika vezana za senzoriku i senzorske mreže, napredni materijali... Digitalni megatrendovi usmjereni su na internet stvari koji uz pomoć senzora povezuje inteligentne fizičke objekte s čovjekom. U te megatrendove spadaju i razne digitalne platforme koje omogućuju visoku razinu automatizacije, primjerice u energetici, transportu, proizvodnim kompleksima... Platforme su jako važne za usustavljenje informacijskih tokova i skladištenje podataka u proizvodnim i radnim Prava inovacija pretežno nastaje na temelju znanstvenih saznanja. Kad pojedinac ima određenu ideju pokrenut će startup, ali ako imate strukturiranu organizaciju onda će to poduzeće doći do proizvoda na organiziran istraživački način. procesima i svi oni koji se bave platformama i ako to dobro rade, uspješno posluju. Postavlja se pitanje je li bolje prihodovati na račun vlastite platforme ili materijalne imovine? Što možemo naučiti iz Uber modela? Biološki megatrendovi imaju jaku poveznicu s prethodna dva megatrenda. Primjerice, DNA analize te genetsko diferenciranje - to ne možete raditi ako nemate razvijena rješenja koja spadaju u fizičke i digitalne megatrendove. Uspješnost bioloških megatrendova je utoliko veća ukoliko imate veću računalnu moć, veću razinu umjetne inteligencije. Ono što se prije deset godina analiziralo danima ili mjesecima, danas se obavi u nekoliko sati. To su neki megatrendovi koje je teško sagledati u cijelosti, ali ipak se uočavaju konture vjerojatnih budućih zbivanja. Postavlja se pitanje što će donijeti sav taj tehnološki napredak, kako će se to odraziti na ljude? Psihološki na njihov svjetonazor, a fizički ako primjerice izgube radna mjesta. U uvjetima stalnih globalnih i lokalnih mijena i turbulencija treba pronaći put da depresija ne postane modus vivendi. I zato ulažemo sve znanje i energiju u promjene nabolje. Vjerujemo da će naši napori uroditi plodom, premda smo svjesni da su to krupne promjene, jer treba promijeniti ontološku supstancu cijelog društva. ICENT na tome tehnološkom planu može učiniti sitni korak, ali toliko važan da će potaknuti promjene u širem kontekstu. Veseli nas da je projekt izgradnje ICENT-ove zgrade i njeno opremanje suvremenom razvojnom opremom Vlada RH stavila na listu strateških projekata Hrvatske (2016.). Lokacija je poznata i definirana u skladu s Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba. Očekujemo da će projekt ICENT biti ubrzo proglašen strateškim i da ćemo otvoriti novu stranicu u razvoju hrvatskog inovacijskog ekosustava. Tehnološki napredak i znanost ubrzano uklanjaju dosadašnje nepoznanice, ali sam razvoj kao da neprestano otvara i mnogobrojna nova pitanja? Točno, ima puno otvorenih pitanja na globalnoj skali, ali i kad se spustimo na razinu ustanove kao što je Inovacijski centar Nikola Tesla. Uvjereni smo da ćemo uspjeti. Moramo uspjeti, jer Hrvatska će bez tehnološkog napretka biti izolirana enklava, atraktivna za turističke blagodati. Otići će nam najbolji ljudi, nećemo moći pratiti napredne tehnologije, a participacija u razvoju suvremenih tehnologija bit će samo san ili mora nepokolebljivih optimista. Što će nam preostati? I sada u hrvatskom ukupnom BDP-u 67 % predstavljaju usluge, ali kakve - niske razine. Istina, preostalih 23 % je proizvodnja, ali opet niske razine - to su poluproizvodi. To treba mijenjati, moramo doći do određene infleksijske točke i iz zaostaloga prijeći u neko naprednije stanje i poslovanje. * Grafen je sloj grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikrometara, dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture. Zbog iznimnih mehaničkih svojstava (velike gustoće, čvrstoće, elastičnosti), velike električne vodljivosti i gotovo potpune prozirnosti može se primijeniti u izradi kompozitnih materijala, elektroničkih i logičkih sklopova te zaslona osjetljivih na dodir (touch screen) i sunčanih ćelija.(wikipedia) 205/09/2017 OpenInfoTrend 11

12 HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA REZULTATI POSLOVANJA HRVATSKE INFORMATIČKE INDUSTRIJE U GODINI Rast na krilima izvoza (usporen izborima) Ukupni prihod, dobit, izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj IT industriji raste četvrtu godinu zaredom, počev od unatoč tomu što je to bila još jedna godina pada ukupnog društvenog bruto proizvoda. 12 OpenInfoTrend 205/09/2017

13 Pripremio Boris Žitnik, analitičar OMNIAconsult ANTONIO BRONIĆ/HALOPIX/PIXSELL TOP IT poslovanje u godini Ukupni prihod 11,03 mlrd kn Ukupno porast +5,4 % Domaće tržište +4,6 % Strana tržišta +16,4 % ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Struktura prihoda hrvatskog ICT sektora (Izvor: Prezentacija HUP/ ICT sektor od autor Hrvoje Balen) 205/09/2017 OpenInfoTrend 13

14 HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA PIŠE: BORIS ŽITNIK godini ukupni prihod sto najvećih hrvatskih IT tvrtki dosegao je U 11,03 milijardi kuna, a u odnosu na prethodnu godinu porastao je dza 5,4 posto. Od toga rast na domaćem tržištu bio je skromnih 4,6 posto, dok je na izvoznim tržištima bio znatno viši, 16,4 posto. Ukupna dobit koju je ostvarilo sto najvećih povećana je za 14,3 posto, a broj zaposlenih u tim poduzećima porastao za 6,1 za posto, dosegavši 7767 radnika. Inače, sto najvećih hrvatskih IT tvrtki ostvarilo je 70 posto ukupnog prihoda hrvatske IT industrije i u njima radi 39 posto zaposlenih. Rezultati poslovanja slični su i za ukupnu IT industriju. Ukupni prihod 4045 IT tvrtki prošle je godine dosegao 15,99 milijardi kuna i povećan je u odnosu na za 6,9 posto. Struktura prihoda bila je malo skromnija u korist izvoza porastao je za 11,9 posto dok je promet ostvaren na domaćem tržištu povećan 5,5 posto. Istodobno, dobit IT industrije porasla je za 13,5 posto, a broj zaposlenih je s povećanjem od 8,5 posto. Ukupni prihod, dobit, izvoz i broj zaposlenih u hrvatskoj IT industriju raste četvrtu godinu zaredom Ukupni prihod uključenih 4045 IT tvrtki prošle je godine dosegao 15,99 milijardi kuna i povećan je u odnosu na za 6,9 posto. Dobit IT industrije porasla je za 13,5 posto dok je broj zaposlenih dosegao brojku i povećan je za 8,5 posto. (grafikon 1). Preokret u odnosu na negativne pokazatelje poslovanja IT industrije koji su obilježili recesijske godine nastupa i to unatoč tomu što je to bila još jedna godina pada društvenog bruto proizvoda. Te godine prihod IT industrije raste za 6,3 posto na krilima povećanog izvoza i rasta potražnje kao rezultat tehnoloških promjena. Tu se misli na potrošnju vezanu uz IT usluge iz oblaka i mobilno poslovanje. U korporativnom sektoru investiralo se u pružanje javnih usluga u oblaku (data centri i cloud aplikacije) i ugradnju privatnih cloud rješenja u manjem broju kompanija dok se na potrošačkoj strani bila riječ o nabavci uređaja, posebno pametnih telefona i tableta. U godini događa se slično. Prihod IT industrije raste za 7,4 posto iako je BDP te godine i dalje u minusu. I godine s konačnom izlaskom iz recesije i rastom BDP od 2,2 posto, prihod IT industrije snažno ekspandira, za 18,4 posto. Iskustvo govori da su IT potrošnja, odnosno prihod IT industrije visoko elastični u odnosu na dohodak. Postotni poen rasta društvenog bruto proizvoda u pravilu je popraćen višestruko većim postotkom rasta IT industrije i je godina za to zoran primjer. No, u godini iako se rast BDP-a ubrzava (3,0 posto), stopa rasta IT industrije je gotovo prepolovljena. Razloge treba tražiti u padu IT potražnje središnje i lokalne uprave te javnih poduzeća što je redovita pojava koja prati izborne godine, a ovaj put imali smo dvostruke parlamentarne i lokalne izbore. U takvim uvjetima glavna preokupacija vladajućih i potencijalno vladajućih jest kako osvojiti ili zadržati vlast i tu nema previše mjesta za brigu o digitalizaciji državne uprave i nabavi IT opreme i usluga. Izvoz (3,6 milijardi kuna) je prošle godine bio glavni zamašnjak rasta IT industrije. Od oko 1,3 milijarde - koliko je ukupni prihod IT industrije u povećan u odnosu na prethodnu godinu - izvozom je ostvareno oko 400 milijuna kuna ili trećina iako je udio izvoza u ukupnom prihodu oko 16 posto. Izvozni iskoraci ohrabruju, ali skromne brojke povećanja domaće potražnje znače daljnje usporavanje digitalizacije u zemlji. Gledano prema tipovima IT poduzeća (grafikon 2) rezultati poslovanja uvelike se razlikuju (grafikon 3). Natprosječni rast prošle godine ostvarili su: skupina tvrtki programera u stranom vlasništvu startup izvoznici, data centri, domaća softverska poduzeća i prevladavajuća rezidualna većina malih IT poduzeća, 14 OpenInfoTrend 205/09/2017

15 Tek nešto iznad prosjeka rasli su: domaći sistem integratori i IT maloprodaja. Pad prihoda zabilježili su: distributeri i skupina tvrtki lokalnih podružnica globalnih i regionalnih vendora. S obzirom na glavne tržišne determinante - domaća konjunkturna kretanja, izbornu godinu kao i izvozne potencijale takvi su rezultati sasvim razumljivi. Brže rastu oni koji su okrenuti izvozu i novim tehnologijama i sve je prisutniji jaz između tradicionalnih starih IT poduzeća fokusiranih na domaće te eventualno regionalno tržište i novijih softversko-uslužnih IT tvrtki od samog početka okrenutih svjetskom tržištu. Prvi i oni ostali... Šezdesetak vodećih domaćih softverskih tvrtki ostvarilo je 1,55 milijardi kuna odražavajući rast od 16,1 posto s 3049 zaposlenih. Izvoz te skupine IT tvrtki prošle je godine povećan za 30,2 posto i njime ostvaruju 34 posto svog prihoda. Predvodnik te kategorije je skupina lokalnih tvrtki okupljena u In2 grupu koja je zabilježila promet od 225 milijuna i imala 464 zaposlena. Treba napomenuti da tvrtka ima i poduzeća širom regije tako da ukupan broj zaposlenih prelazi 600. In2 grupa istinski je predvodnik hrvatske IT industrije koja neprekidno raste i ustrajno prati i usvaja nove tehnologije (big data, traceability, dronovi,...). Na drugom mjestu sa 122 milijuna prometa je Infobip, izrazito uspješna gotovo potpuno izvozno orijentirana samozatajna tvrtka iz Vodnjana, utemeljena godine i dugo izvan radara. Infobip se bavi razvojem softvera za obradu i dostavu poruka (SMS, glasovne poruke, push notifikacije, aplikacije za chat), A2P (application to person) SMS (aplikacija za automatsko slanje poruka). Infobip ima pedesetak ureda širom svijeta, 1200 zaposlenih, središnjica mu je u Londonu i surađuje s više od 400 telekoma. Među prvih pet softverskih poduzeća još su Sedam IT, GDi grupa i b4b te niz visoko izvozno fokusiranih tvrtki. Više od 90 posto udjela izvoza u ukupnom prihodu zabilježili su TVC info, Altiora, Abest, Mono, Amphinicy, Veliki Robot, Statim i Acceleratio, a više od 50 posto izvoza Mireo, Media-Soft, Ekobit, Vestigo i Poslovna inteligencija. U kategoriji koju smo nazvali programeri u stranom vlasništvu identificirali smo šezdesetak tvrtki s oko 1200 zaposlenih i ukupnim prihodom većim od 430 milijuna kuna. Promet tih poduzeća povećan je prošle godine 34 posto, a otprilike toliko i njihov izvoz koji im donosi više od 84 posto 205/09/2017 OpenInfoTrend 15

16 HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA Napomene uz pripremu ovog pregleda IT industrije u godini 1. Obuhvat IT industrije - Pod IT industrijom u ovom pregledu podrazumijevamo: proizvodnju računala i periferne opreme (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ); trgovinu na veliko računalima, perifernom opremom i softverom (4651) i trgovinu malo računalima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim prodavaonicama (4741) te IT usluge koje uključuju: računalno programiranje (6201); savjetovanje u vezi s računalima (6202), upravljanje računalnom opremom i sustavom (6203); ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskim tehnologijama i računalima (6209) te obradu podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima (6311). Kako bi se dobila što realnija slika u tako definiranu IT industriju uključena su i neka značajna poduzeća kojima je informatika pretežita djelatnost iako nisu tako klasificirana (primjerice Combis, S&T Hrvatska, Recro, IBM Hrvatska, Oracle Hrvatska...), a isto tako isključene su neke tvrtke registrirane kao informatičke iako im to nije pretežita djelatnost. 2. Broj poduzeća - Tako definirana IT industrija u uključila je 4076 tvrtki, od čega je 360 tvrtki imalo nula kuna prometa, 2369 ih je bilo bez zaposlenih i s jednim zaposlenim, a njih 1218 s prihodom manjim od kuna. 3. Prosječni prihod iznosio je 804 tisuće kuna, a prosječna tvrtka zapošljavala je pet radnika. 4. Izvor podataka su godišnji financijski izvještaji poduzeća (GFI) koje prikuplja, obrađuje i objavljuje Fina. Pripremu podataka za ovaj pregled napravila je OMNIAconsult, agencija za istraživanje i analizu IT tržišta i IT industrije 5. Za potrebe ovog pregleda ukupna je industrija podijeljena na kategorije (tipove poduzeća) specifičnih značajki: distributere, IT maloprodaju, domaće sistem integratore, domaća softverska poduzeća, programere u stranom vlasništvu, startup izvoznike, data centre, tvrtke koje pružaju outsourcing usluge, u koje su u pravilu uključene tvrtke s većim ukupnim prihodom. Rezidual, ostale tvrtke obuhvaća najveći dio pretežno malih softversko-uslužnih i maloprodajnih tvrtki u zemlji. 6. Nekoliko IT tvrtki prikazano je kao zbroj prihoda i drugih pokazatelja skupine poduzeća koje su vlasnički i upravljački povezane i označene su kao grupe. Napominjemo njihovi podaci nisu konsolidirani već zbrojeni. To su In2 grupa, Span grupa, Storm grupa, Verso grupa, TIS grupa, GDi grupa i InfoDom grupa. 7. Važno je napomenuti da u ovaj pregled nisu uključene: a - tvrtke Ericsson Nikola Tesla i Siemens, koje pružaju IT usluge u zemlji kao i usluge računalnog programiranja koje pružaju svojim maticama; b - cloud i data centar IT usluge telekom operatera HT grupe, VIPneta i Metroneta te c - Fine, koje nije bilo moguće izdvojiti iz njihovog ukupnog prometa. 8. Poseban problem u dimenzioniranju domaće IT industrije je činjenica da domaće tvrtke imaju tvrtke kćeri u inozemstvu - i to ne više samo u susjednim zemljama u regiji već posebno u Londonu i SAD-u - što nije vidljivo u GFI pokazateljima pa može zamagliti njihove stvarne dimenzije i značaj. 9. Podaci o ukupnom prihodu i ostali financijski pokazatelji ne pokazuju obujam IT potrošnje tj. koliko krajnji korisnici u zemlji potroše na nabavku IT opreme, softvera i usluga. U logističkom lancu: uvoznik-distributer-maloprodaja i principal-izvođač-podizvođač dolazi do višestrukog zbrajanja dok jedan dio prihoda potječe iz izvoza. Dugogodišnje iskustvo govori da je odnos između ukupnog prihoda IT industrije i obujma IT potrošnje 2:1. Ukupnom prihodu od 15,82 milijarde kuna odgovara IT potrošnja od oko 7,9 milijardi. prihoda. Najveći među njima su Cloudsense, Globallogic, Trovicor, Redknee i Reversinglabs. Kategoriju koja obuhvaća nekolicinu data centara izdvojili smo kao specifični začetak hosting i IaaS cloud ponude u zemlji. Njihov ukupni prihod je skromnih 64 milijuna kuna, ali je rast veći od 27 posto. Tu treba napomenuti da osim Datacrossa, Altus IT-a i Sedmog odjela data centar usluge u zemlji pružaju i Storm Grupa (Databox), Magatrend poslovna rješenja kao i data centri telekom operatera HT-a i Vipneta. Kategorija startup izvoznika obuhvaća desetak brzorastućih, relativno nedavno utemeljenih izvozno orijentiranih tvrtki. U prošloj godini ostvarile su 212 milijuna prometa (rast od 23 posto), dok im je izvoz porastao oko 21 posto. Udio izvoza u prometu im je 85 posto. Vodeće tvrtke u toj skupini su Nanobit, Five, Infinum, Terminalni poslovi i Infigo. Domaći sistem integratori - to je skupina dvadesetak velikih tradicionalnih IT poduzeća koja imaju ekspertizu projektiranja, implementiranja i održavanja hardversko-softverskih rješenja. U prošloj godini ukupni prihod im je porastao za 5 posto, dosegavši 2,56 milijardi. Skupinu 16 OpenInfoTrend 205/09/2017

17 sistem integratora predvodi Combis specijaliziran za cloud rješenja s prihodom od 592 milijuna, a slijede ga King ICT, Span grupa, Comping i Storm grupa Vrijedi napomenuti da je Combis u vlasništvu HT-a i da njegova 353 radnika s 350+ IT stručnjaka u HT-u predstavljaju najveću koncentraciju IT profesionalaca u zemlji. Treba istaknuti i Span grupu, koja je posljednjih godina najpropulzivniji sistem integrator. Osim izuzetnih izvoznih rezultata tvrtka je nedavno aktivirala Recro-net i InfoCumulus i sve više sustiže vodeći dvojac. Izvoz sistem integratora u opao je za 1,5 posto, uz udio u ukupnom prihodu od 12,6 posto. Međutim, u grupi su i tri jaka izvoznika Span grupa (s udjelom izvoza 42 posto), Verso grupa (73 posto) i Infosistem (57 posto). Outsourcing kuće su IT tvrtke koje procesiraju podatke za principale, odnosno za njih obavljaju sve ili pojedine informatičke poslove. Tu su uključene kartičarske informatičke kuće (Erste Group Card Processor, Mercury Processing Services...), Apis IT koji radi za središnju i lokalnu upravu te spin-of tvrtke kao što je Plavi tim koji obavlja informatičke poslove za INA-u, Erste Group IT HR, PPD informatički sustavi i dr. Ta je skupina ostvarila ukupni prihod oko 900 milijuna (rast 11 posto), a da je uključen i M Start - Agrokorov informatički spin-off koji nije podnio GFI u prošlu godinu - premašila bi milijardu kuna. Distributeri su ostvarili 3,61 milijardu kuna prometa, za 1,3 posto manje negoli prethodne godine pri čemu je i izvoz (reeksport) opao za 1,8 posto. Vodeće mjesto, kao i zadnjih dvadesetak godina čvrsto drži M San grupa s 1,67 milijardu kuna prometa. Tu treba napomenuti da se otprilike trećina prometa odnosi na informatičke uređaje vlastite proizvodnje i neinformatičku potrošačku elektroniku. Na drugom mjestu ustalio se Microline, a treći je Huwei dok je na četvrtom mjestu Recro nekadašnji najveći igrač u toj kategoriji. Sve te tvrtke zabilježile su blagi pad prometa, jedino snažno raste Ingram Micro za čak 53 posto. Vodeće maloprodajne tvrtke ostvarile su 1,30 milijardi prometa uz povećanje od 18,8 posto. Ljestvicu predvode Eurotrade i MakroMikro grupa, obje uz tek blagi rast prometa. Treći je Links, koji snažno raste već desetak godina, a četvrti HG Spot koji s rekordnim rastom prihoda od čak 67 posto grabi prema nekad vodećoj poziciji u maloprodaji. Snažno, za 53 posto raste i Hangar 18 na petoj poziciji. Visoke stope rasta oko 20 posto ostvarili su istyle, Acquisition Magnum i Microteam. Tu svakako treba napomenuti da se informatička oprema prodaje i u dućanima potrošačke elektronike i telekom opreme (pametni telefoni) koji nisu obuhvaćeni ovim pregledom. Kategorija globalnih i regionalnih vendora uključuje njihove lokalne podružnice. Dvadesetak takvih tvrtki ostvarilo je 1,6 milijardi prometa, bez povećanja u odnosu na prethodnu godinu. Prvih pet u ovoj kategoriji bili su S&T Hrvatska, IBM Hrvatska, As- * prikazani kao grupa povezanih tvrtki ** procjena - Izvor: Fina, Centar za registre - Priprema: OMNIAconsult, /09/2017 OpenInfoTrend 17

18 HRVATSKA INFORMATIČKA INDUSTRIJA seco SEE, Oracle Hrvatska i Microsoft Hrvatska. U skupinu ostalih softversko-uslužnih i maloprodajnih tvrtki uključene su sve IT tvrtke koje nisu uvrštene u spomenute kategorije. Ima ih 3945, uglavnom s manjim prometom i brojem zaposlenih (neke su čak bez prometa i zaposlenih). Uz brojne dugovječne IT tvrtke tu je i mnogo novoosnovanih, a zajedno su ostvarile 3,74 milijarde prometa (uz rast od 8,4 posto) i zapošljavale 9619 radnika. Treba istaknuti da je njihov izvoz dosegao 856 milijuna kuna uz rast od 19,6 posto. Sagledan u međunarodnom kontekstu, prošlogodišnji rast ukupnog prihoda hrvatske IT industrije od 6,9 posto, odnosno 5,4 posto na domaćem tržištu, na prvi pogled i nije loš. Globalna IT potrošnja lanjske je godine povećana za oko 3 posto. Posljednjih godina svjetska IT potrošnja raste po stopama od oko 5 posto, a u i to je usporeno zbog skromnijeg rasta potrošnje u Kini, Rusiji, Brazilu i Japanu kao i zbog sazrijevanja tržišta pametnih telefona. Međutim, IT potrošnja bi u Hrvatskoj treba rasti znatno brže da se ne izgubi priključak u digitalnoj transformaciji, odnosno da se približi prosjeku IT potrošnje u EU zemljama. Što se može očekivati ove godine S obzirom na to da se politička situacija stabilizirala i nova administracija je već uhodana, uz malo povoljnija proračunska kretanja i najave iz vrha vlasti IT potrošnja iz javnih izvora trebala bi biti povećana. Rastu IT potražnje trebala bi pridonijeti i poboljšana privredna konjunktura. 18 OpenInfoTrend 205/09/2017 Tu je i ekspanzivan rast potražnje za proizvodima i uslugama vezanim uz nove tehnologije, posebno cloud usluge, a i najavljeni veliki projekt digitalne transformacije Hrvatskog telekoma. K tome, nema razloga očekivati smanjenje izvozne potražnje. Sve u svemu ove bi godine IT potrošnja trebala ponovo porasti za dvocifrenu brojku. Ograničenje rastu mogla bi biti oskudica kadrova, jer mnogi domaći IT profesionalci svoju sreću traže u inozemstvu. Što se tiče srednjoročnih izgleda, hrvatska će se IT industrija naći pred mnogim izazovima. U globalnim okvirima očekuje se da će potražnja za tradicionalnim IT-jem stagnirati ili rasti na razini kretanja društvenog proizvoda. No, istodobno će snažno rasti potražnja za proizvodima i uslugama treće IT platforme (cloud, big data, mobilne operacije, društvene mreže) kao i onih vezanih uz IoT - internet stvari, robotiku i umjetnu inteligenciju. Analitičke kuće Gartner i IDC očekuju da će globalna IT potrošnja u srednjem roku rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 4 do 5 posto. I potražnja u Hrvatskoj, s izvjesnim pomakom slijedit će taj obrazac... ali nadajmo se po znatno višim stopama rasta, što će prvenstveno ovisiti o vladinoj industrijskoj politici. Promjena tehnološke paradigme značit će i promjenu poslovnih modela, novu strukturu i ulogu distribucijskih kanala i nastajanja novih oblika IT poduzeća. Tu je i pitanje internacionalizacije poslovanja. Realno je očekivati da će stvarni kapital sve više prodirati u domaću IT industriju, da će doći do konsolidacije, a isto tako da će naše tvrtke sve više tražiti tržišta izvan granice. Toj novoj realnosti morat će se prilagoditi naša informatička industrija. Pred hrvatskim je IT tvrtkama vrijeme velikih izazova i iskoraka. Države Europske unije snažno potiču razvoj tehnoloških tvrtki od niskih poreza, odbitaka za ulaganje u R&D, malih nameta na plaće... No, nisu izuzete ni druge gospodarske grane. Nema privilegiranih! Hrvatsko ICT tržište - što uključuje i telekom i informatičke tehnologije - iznimno je žilavo bez obzira na prilično loše stanje u ostatku gospodarstva. Čak i ako ICT pogledamo kao dva odvojena tržišta i jedno i drugo muči nekoliko ključnih problema: manjak kvalificirane i visokoobrazovane radne snage, jer za uspješne koji imaju znanja nema prepreke da nađu posao u inozemstvu te ukupno visoka davanja na iznadprosječne plaće. Hrvatska ICT industrija nije nikad zapošljavala, izvozila i investirala više negoli u protekle dvije godine. ICT industrija najviše pridonosi punjenju državnog proračuna pa joj ne trebaju povlastice poput izravnih dotacija već daljnji poticaj da pomogne u digitalnoj transformaciji ostalih gospodarskih sektora kako bi se približili njezinoj konkurentnosti Hrvatska ICT industrija nije nikad zapošljavala, izvozila i investirala više negoli u protekle dvije godine. Najviše pridonosi punjenju državnog proračuna pa joj ne trebaju povlastice poput izravnih dotacija. Ono što joj treba je daljnji stimulans da pomogne u digitalnoj transformaciji ostalih sektora kako bi se približili stupnju njezine konkurentnosti. Kada pak pogledamo odvojeno telekom i IT sektor vidljivo je da se telekom polako okreće od klasičnih usluga prema objedinjenima. Svi znaju da je to jedan od razloga zašto je prije nekoliko godina Hrvatski Telekom kupio Combis. I drugi naš telekom operater po veličini Vipnet traži neku IT tvrtku kako bi izveo istu operaciju kao i HT u slučaju Combisa. Akvizicija, korištenje znanja i iskustva kako

19 HRVATSKA TELEKOM INDUSTRIJA REZULTATI POSLOVANJA HRVATSKE TELEKOM INDUSTRIJE U GODINI TELEKOMI pod pritiskom bi pojačao vlastiti nastup na tržištu. Međutim, sve su to ipak samo puste priče, jer kakvo je hrvatsko ICT tržište najbolje pokazuju brojke. Analiza koju je za HUP ICT napravio Bisnode, pokazala je da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna. U posljednjih pet godina prihodi u tom sektoru vrlo stabilno rastu - u pet godina porasli su za više od 14 posto. Iz rezultata se vidi da rast najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti, što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi kupce izvan naših granica. Razina prihoda u Hrvatskoj je ostala nepromijenjena, a to pokazuje da se digitalizacija ne ubrzavaju već stagnira što nije dobro. U strukturi ukupnih prihoda izvoz čini 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto, ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno. Iako se govori da je ključan izvoz, u razdoblju od godine nije bilo tako. Problematična je bila u kojoj je došlo do pada izvoza tako da je od (kada je iznosio gotovo 5 milijardi kuna) do godine (za koju postoje konačni Pripremio Dražen Tomić, glavni urednik portala ICTbusiness.info, ICTbusiness.biz i ICTbusiness TV. godišnji podaci) porastao tek na nešto više od 6 milijardi kuna. U godini više se investiralo u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno, jer to je osnova za daljnji rast i razvoj industrije. U razdoblju političke stabilnosti očekuje se veći iskorak u tom području. ICT sektor je važan za hrvatsko gospodarstvo, jer raste puno brže pa bi fokus države trebao biti na takvim sektorima. Rast ukupnog BDP-a je na razini dva do tri posto godišnjeg rasta, a ICT industrija godišnje raste 4 posto, tvrde u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Nužna su velika ulaganja Na telekom tržištu ulaganja u razvoj su mnogo veća negoli u IT, jer se u mobilnoj industriji traži težak i glomazni hardver - kilometri kabela u fiksnom segmentu. Telekomi moraju biti spremni na velika ulaganja, pogotovo sad kad dolazi 5G mreža i nužan je brzi razvoj širokopojasne infrastrukture. Prema posljednjim podacima domaćeg telekomunikacijskog regulatora HAKOM-a za prvi kvartal godine ukupni prihod u fiksnoj telefoniji pao je na godišnjoj razini za 10,22 posto na Struktura prihoda hrvatskog telekom sektora (Izvor: Prezentacija HUP/ ICT - sektor od autor Hrvoje Balen) 205/09/2017 OpenInfoTrend 19

20 HRVATSKA TELEKOM INDUSTRIJA 420,6 milijuna kuna, s time da je veći pad zabilježen kod maloprodajnih usluga, a manji u veleprodaji. Istodobno se u mobilnoj telefoniji bilježi rast ukupnih prihoda na godišnjoj razini za 5,34 posto od 1,017 milijardi kuna. Najveći rast bilježi se kod usluga s ugovorom i to 10,35 posto na 367,98 milijuna kuna, što je dokaz da još ima prostora za rast. U tom segmentu usluga pritisak stvara konkurencija, borba tarifama i pad cijena roaminga u EU nakon 15. lipnja. Podaci govore kako se bilježi veliki pad klijenata samo s fiksnim telefonom i to 20,41 posto na oko 500 tisuća korisnika, dok je ukupni broj telefonskih linija smanjen za 2,41 posto na 1383 milijuna telefonskih priključaka. Manje se i telefonira - za 4,78 posto pa je u prvom kvartalu ove godine potrošeno nešto više od 552 milijuna fiksnih minuta. Tu je snažno vidljiva supstitucija fiksne s mobilnom telefonijom, a takav se trend može očekivati i dalje. Vidljiva je mala, ali značajna konsolidacija u mobilnoj telefoniji, jer sve manje ljudi ipak ima dva ili više uređaja. Tomu treba dodati da se klijenti okreću ugovorima zbog povoljnijih tarifa koje potrošnja, ali zbog tarifa prihodi ne rastu prijašnjom dinamikom. U prvom kvartalu ove godine potrošeno je 3,57 posto više minuta u glasovnoj komunikaciji. Tako je na hrvatskom telekom tržištu u prvom kvartalu potrošeno 2,184 milijarde minuta odnosno gotovo pet puta više negoli u fiksnoj telefoniji što dokazuje da ljudi napuštaju svoje fiksne telefone. Brzi pristup internetu potiče BDP Važnost širokopojasnog pristupa internetu u rastu BDP-a je neupitna, i što potvrđuje dokument Svjetske banke prema kojoj desetpostotno povećanje korisnika širokopojasnog pristupa omogućuje godišnje povećanje BDP-a za 1,38 %. ( worldbank.org/en/ /wdr16-bp-exploring- the-relationship-between-broadband-and-economic-growth- Minges.pdf). Napominju kako je tu i dokument Europske banke za razvoj (EBRD) koja potiče strategiju razvoja ultrabrzog širokopojasnog interneta (od min 100 Mbit/s) kao uvjeta za poboljšanje ekonomskog razvoja ( Pad cijena roaminga Cijena roaming usluga na području EU izjednačena je s cijenama u domaćim mrežama. Dakle, trošimo tarife, minute i podatkovni promet kao da smo u domaćoj mreži. Međutim, treba naglasiti da to važi samo kada smo na području EU, a pozivi iz lokalne mreže prema EU zemljama i dalje su po cijeni međunarodnih poziva. To je iznimno važno, jer je puno skuplje zvati u EU zemlje negoli kad iz EU zemalja zovemo doma. Da ne bi bilo zabuna, jer ih itekako ima. S druge strane to je prilično nelogično, jer ako je EU zajedničko tržište zašto se i pozivi iz domaće mobilne mreže prema drugim EU mrežama ne tretiraju kao roaming? Možda će se i tu nešto promijeniti pa će sve biti jedan veliki roaming. Međutim, već podaci za prvi ovogodišnji kvartal govore kako je zbog pada cijena roaminga povećana potrošnja. U roamingu je potrošeno čak 84,61 % minuta više. Naši su ljudi u roamingu razgovarali više od 40,25 milijuna minuta. uključuju sve više usluga među kojima je najznačajnija video on demand. HAKOM-ovi podaci pokazuju kako je u mobilnoj telefoniji smanjen broj korisnika samo za 0,41 posto na ukupno 4,36 milijuna aktivnih korisnika odnosno onih koji su koristili usluge barem jednom u 90 dana. I dok pada broj korisnika u prepaidu za 4,27 posto, broj onih s ugovorom izuzevši poslovne porastao je 4,27 posto. Raste i broj poslovnih korisnika - u prvom kvartalu ove godine porastao je za 4,58 posto. Zasićenost tržišta u mobilnoj telefoniji i dalje je visoka - 101,71 posto, no nekad je to bilo i više posto, jer su mnogi imali više od jednog uređaja. Raste i 20 OpenInfoTrend 205/09/2017

21 Porastao je i roaming stranaca u Hrvatskoj - za 21,39 posto i dosegao potrošnju od 36,37 milijuna minuta. Ima promjena i u podatkovnom prometu gdje je sad i surfanje u roamingu tj. troše se gigabajti iz tarifa. HAKOM-ovi podaci pokazuju kako kod pristupa internetu telekom operateri bilježe rast od 9,18 posto u prihodima koji su u prva tri ovogodišnja mjeseca dosegli 975,42 milijuna kuna. Internet potiče tržište Rast prihoda od pristupa internetu bilježi se u fiksnom i mobilnom dijelu. U fiksnom je 11,54 posto, dok je u mobilnom 6,99 posto. Broj korisnika širokopojasnog pristupa u fiksnom segmentu dosegao je 1,058 milijuna uz rast od 6,19 posto. Vrlo veliki rast bilježi se i kod optičkog pristupa iako je tu najmanje korisnika - oko 60 tisuća uz rast od 122,93 posto. Za telekom operatere sve su važnije spojene takozvane bundlane usluge. U prvom kvartalu ove godine povećan je i U raljama digitalne transformacije Paralelno s gradnjom broadband mreže, treba razvijati digitalizaciju i digitalnu transformaciju u privatnom u javnom sektoru. S jedne strane bitna je za digitalizaciju korisničkih usluga, a s druge je od izuzetnog značaja za kompanije iznutra. To uključuje digitalizaciju procesa i sustava. Tu je i niz manjih projekata koji se provode agilnim metodama, a cilj im je brzo ponuditi opipljiva poboljšanja za korisnika. Vipnet je nedavno na online kanalima uveo live chat i call me back funkciju koja omogućuje da s bilo kojeg mjesta na Vipnetovim web-stranicama naručite poziv agenata koji će vam dati podrobnije informacije o proizvodu ili usluzi. Paralelno s digitalizacijom sustava, aktivno rade na razvoju novih kompetencija Vipnetovih zaposlenika. Zbog toga je u kompaniji prije godinu dana pokrenut program digitalne transformacije Vip #digitall koji uključuje razne edukacije, hackathone, panel-rasprave zaposlenika s istaknutim članovima domaće i regionalne digitalne scene, kao i uključenje Vipneta u online edukacijsku platformu Telekom Austria Grupe kroz koju su zaposlenicima dostupne stotine različitih edukacijskih i drugih aktivnosti. broj korisnika 2D, 3D i 4D paketa odnosno spojenih usluga fiksne telefonije, pristupa internetu i mobilne telefonije. Tako 4D paketi koje nude dva naša najjača telekom operatera Hrvatski Telekom i Vipnet bilježe povećanje broja korisnika za čak 193,23 posto na 113,74 tisuće korisnika. Rastu i usluge IPTV-a odnosno televizije putem interneta. Prihodi od televizije rasli su 6,15 posto na 178,78 milijuna kuna. Kod kabelske televizije i IPTV-a rast je 6,95 posto odnosno 5,02 posto. Više je i korisnika satelitske televizije i to 6,66 posto dok pada broj priključaka zemaljske naplatne TV i to za 6,72 posto. Domaće telekomunikacijsko tržište se uvelike promijenilo jer je snažno konsolidirana fiksna telefonija. Naime, Optima Telekom kojim zbog predstečajne nagodbe upravlja Hrvatski Telekom, progutao je i pripojio H1 Telekom čime je završena konsolidacija fiksne telefonije. Nema više alternativnih telekoma, spojenim Optima Telekomom i H1 Telekomom upravlja HT, a Vipnet je nakon B.Neta i nekoliko manjih telekoma krajem prošle godine kupio i Metronet. Teško se može očekivati da na tržištu od 4,3 milijuna stanovnika posluje više velikih telekom operatera, jer ulaganja su Optimu telekom, H1 Telekom, ali i Metronet odvela u predstečajne nagodbe. Ubrzanje izgradnje infrastrukture Zbog stanja na tržištu mnogi sektori očekuju pomoć države. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti: Ne razumijem zbog čega i na koji način bi država mogla dati bilo kakve povlastice na tržištu telekomunikacija RH koje je u potpunosti liberalizirano prije više od deset godina i koje je dio jedinstvenog digitalnog tržišta EU. No, kada govorimo o uvjetima poslovanje HAKOM je već više puta zadnjih godina prema Vladi RH, nekim ministarstvima i državnim institucijama predlagao konkretne mjere za olakšanje poslovanja telekomunikacijskih operatora, a u cilju poticanja ulaganja i bržeg razvoja širokopojasnog pristupa internetu. Razvoj širokopojasnog pristupa internetu znatno je ubrzan u posljednje dvije godine zbog regulatornih mjera HA- KOM-a koje su potaknule veće tržišno (Lučić). Širokopojasni pristup internetu je teh- 205/09/2017 OpenInfoTrend 21

22 HRVATSKA TELEKOM INDUSTRIJA nološki neutralan i FttH (Fiber to the Home) je samo jedno od rješenja. Danas oko pola milijuna kućanstava u Hrvatskoj ima mogućnost svjetlovodnog priključka na širokopojasni pristup internetu, a tomu treba dodati i LTE u mrežama pokretnih komunikacija, te VDSL u mrežama nepokretnih komunikacija. Početni sporiji razvoj treba pripisati poslovnim planovima operatora, nedostatku pravog tržišnog natjecanja u mrežama nepokretnih komunikacija, recesiji koja je uzrokovala slabiju potražnju, kao i iznenadno povišenim naknadama za rf-spektar koje plaćaju operatori. Dio od oko 130 milijuna eura za širokopojasni pristup internetu, gdje je HA- KOM nositelj ONP-a, bit će dodijeljen još ove godine, tvrdi Lučić i dodaje da sve ide prema planu: Hakom je tijekom te tri godine zajedno s JLS i JRS radio na pripremi projekata tako da na jesen očekujemo prve projekte koji su odobreni od EU. HAKOM je nizom regulatornih mjera i odluka pripremio eko-sustav koji je danas daleko privlačniji za ulaganje nego prije četiri godine. Naravno, i država sa svojim odlukama prati taj proces, u što spadaju i fondovi EU. Još dosta toga može biti napravljeno na državnoj razini, prije svega sa smanjenjem opterećenja operatora i pojednostavljenjem uvjeta za izgradnju EKI, a sve kako bi se ispunili ciljevi Digitalne agende. U posljednje dvije godine, zahvaljujući regulatornim mjerama HAKOM-a te povijesno najvišim ulaganjima operatora, postotak širokopojasnog pristupa internetu odnosno brzog interneta u mrežama nepokretnih komunikacija je udesetostručen, sa 0,5 % na oko 15%, uz značajan porast ukupnog broja priključaka. FttH (Fiber-to-the-Home) je samo jedno od tehnoloških rješenja za širokopojasni pristup internetu, a po LTE-u (4 generacija mobilne telefonije) smo u svjetskom vrhu, a upravo je LTE (Long Term Evolution) bolje rješenje negoli FttH za neka ruralna područja. Osim toga VDSL je izvrsno prijelazno rješenje u podizanju brzina na 30 Mbit/s i poslije na 100 Mbit/s. Hrvatska već danas ima priliku graditi ultrabrzu mrežu koja omogućuje ispunjenje ciljeva Digitalne agende 2025 i kreiranje gigabitnog društva i to bespovratnim sredstvima predviđenim Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima gdje ne postoji komercijalni interes za ulaganja. Nismo se baš iskazali Hrvatska se prema Indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za koji je objavljen 3. ožujka godine - nalazi na 24. mjestu od 28 država članica europske unije. Hrvatska i dalje zaostaje u primjeni interneta (66 % Hrvata redovito se koristi internetom, u odnosu na EU prosjek od 76 %). Samo 2,8 % fiksnih internetskih pretplata ima brzu vezu (u EU 30 %). Fiksne širokopojasne veze u Hrvatskoj vrlo su skupe. Nadalje, u pogledu povezivosti Hrvatska i dalje ostvaruje lošije rezultate od svih ostalih EU članica. Takvim rezultatima pridonose različiti čimbenici, od ograničene potražnje za internetom velikih brzina što se može temeljiti na pristupačnosti fiksnog širokopojasnog pristupa gdje Hrvatska ostvaruje loše rezultate, zato što je neovisni fiksni širokopojasni pristup znatno skuplji od općeg EU prosjeka u iznosu od 1,3 % raspoloživog dohotka), uporabe interneta (niža od EU prosjeka) do dinamike razvoja tržišnog natjecanja i ulaganja u širokopojasni pristup velikih brzina. Vipnet, drugi po veličini domaći telekom operator: Povezivost (connectivity) je stoga jedno od ključnih područja koja je potrebno poboljšati. U tom će pogledu od najveće važnosti biti širenje širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima (fiksnim širokopojasnim pristupom u ruralnim područjima pokriveno je 81,5 % kućanstava, dok je prosjek EU-a 90,6 %) te pokrivenost brzim širokopojasnim internetom (trenutačno 52 % kućanstava u odnosu na prosjek EU-a od 71 %). Te statistike, tvrde uvipnetu, potvrđuje EU i u pregledu digitalne transformacije u kojem je navedeno da je učinak Hrvatske relativno dobar u područjima poput poduzetničke kulture, dok na područjima koja zahtijevaju znatne investicije, kao što su ulaganja i pristup financijama i digitalna infrastruktura ostaju izazovi. Za poboljšanje tih statistika nužno je investirati u mrežu kojom se omogućuje širokopojasni pristup internetu velikih brzina, povećava konkurentnost i potražnja za uslugama, ističu u Vipnetu i dodaju da to potvrđuje Europska komisija koja ističe da postoji dokaz kako u sektoru elektroničkih komunikacija potražnja ovisi o ponudi te da korištenje većih brzina i novih aplikacija ovisi o dostupnosti mreža koje omogućuju internet velike brzine. Primjerice u Francuskoj je nakon polaganja cjelovite optičke (FttH) mreže potrošnja internet prometa porasla tri puta. Vipnet ne može prihvatiti tvrdnje da se ne investira u razvoj optičke mreže, jer je kao konvergentni i jedini greenfield operator dosad ulagao i dalje ulaže u kombiniranu optičko-kabelsku infrastrukturu (više od kućanstava) te je od početka ove godine objavio gradnju 35 optičkih mreža. Osim toga, Vipnet nudi uslugu Homeboxturbo (fiksni internet putem mobilne mreže) čiji broj korisnika raste i omogućuje brzine do 112 Mbit/s u područjima gdje nije dostupna fiksna broadband infrastruktura. Stoga se može reći, smatraju u Vipnetu, da su oni pravi partner Hrvatskoj državi za ispunjenje ciljeva Digitalne agende 2025 i gigabitnog društva. I naglašavaju: 22 OpenInfoTrend 205/09/2017

23 Pritom ne ulazimo u investicijske cikluse glavnog konkurenta čiji je tržišni udio odnedavno narastao na više od 80 % koji su fokusirani na nadogradnju davno amortizirane bakrene mreže i DSL tehnologiju. Što se tiče novca iz EU fondova u Vipnetu napominju kako Hrvatska ima priliku već danas graditi ultrabrzu mrežu kojom se omogućuje ispunjenje ciljeva Digitalne agende 2025 i kreiranje gigabitnog društva i to financirano bespovratnim sredstvima predviđenim Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima gdje nema komercijalnog interesa za ulaganja: Sredstva iz ONP-a treba upotrijebiti za izgradnju mreža koje omogućuju minimalne brzine od 100 Mbit/s. Takvo financiranje podržava i Europska komisija u svojoj posljednjoj komunikaciji u kojoj se referira na Smjernice o državnim potporama za širokopojasni pristup kojima se omogućuje javno financiranje za uspostavu mreža koje nude znatna poboljšanja u odnosu na postojeće mreže, uključujući i gradnju novih mreža koje omogućuju ultrabrzi širokopojasni pristup internetu brzine 100 Mbit/s ili više. Poslovni ekosustav baziran na digitalnoj transformaciji Predvodnici digitalizacije su razvijeni konvergentni (mobilnafiksna-ict) telekomunikacijski operatori poput Hrvatskog Telekoma koji mogu zadovoljiti tri ključna faktora uspjeha: infrastrukturu, poslovni ekosustav i pouzdanost. Infrastrukturu predstavljaju pristupne mreže koje omogućuju širokopojasni pristup internetu te sigurni i pouzdani podatkovni centri u kojima je smješten sistemski i aplikativni hardver i softver. HT osigurava najviše širokopojasnih internetskih priključaka dok su podatkovni centri u Zagrebu i Varaždinu najvišeg stupnja sigurnosti i pouzdanosti. Poslovni ekosustav podrazumijeva dobavljače, partnere i kupce koji su ključni za razumijevanje primjene, razvoj i isporuku digitalnih rješenja u različitim gospodarskim segmentima i javnom sektoru. HT ima dugogodišnje iskustvo i partnerske odnose s korisnicima svojih usluga te najveći tržišni udjel u gospodarstvu i javnoj upravi. Kroz svoju snažnu ulogu u DT grupi omogućuje svojim partnerima i iskorak na druga europska tržišta. Dodatno, finalizacija izgradnje mreže po ONP-u u bijelim zonama očekuje se u kad će Hrvatska kao i ostale zemlje u EU usvojiti nove ciljeve DAE 2025 koji nalažu da se do godine svim kućanstvima osigura dostupnost širokopojasnog interneta s brzinama od minimalno 100 Mbit/s te gigabitna povezivost za sve bitne socio-ekonomske čimbenike, kažu u Vipnetu i dodaju da se time jasno daje do znanja da postojeća bakrena infrastruktura kapacitivno ne može odgovoriti takvim zahtjevima. Vipnet stalno investira u razvoj vlastite mreže koja donosi velike brzine i smatra da time pridonosi ostvarenju Vladine strategije. U najjačem domaćem telekom operateru Hrvatskom Telekomu ističu da penetracija širokopojasnog pristupa internetu kontinuirano raste, ali: Što se tiče optičke infrastrukture, stanje se mijenja ali nedovoljno brzo. Na gotovo svaku investiranu kunu u fiksni širokopojasni pristup potrebno je dati kunu za parafiskalne namete u vidu plaćanja naknada za pravo puta i pravo služnosti. U zemljama EU poput Njemačke toga nema. Jednostavno je zaključiti da kad tih naknada ne bi bilo, da bi nam stupanj razvijenosti optičke infrastrukture bio dvostruko bolji. Prema HT-u razvoj se može omogućiti poticajnim okvirom za ulaganje i djelotvornom upotrebom EU fondova. Primjerice, uz naknadu za pravo puta i služnosti, mobilni operatori plaćaju najviše naknade za radiofrekvencijski spektar. Telekomi ne trebaju subvencije, nego rasterećenje od nameta kakvih nema nigdje u Europskoj uniji. Sredstva su na raspolaganju i vjerojatno će ih početi koristiti godine ističu u HT-u, međutim napominju da to nije dovoljno za transformaciju u gigabitno društvo. Zato su nužna komplementarna ulaganja te suradnja privatnog i javnog sektora. Digitalne tehnologije su pokretač razvoja, posebice malog i srednjeg poduzetništva. Ali i veće konkurentnosti, bilo da je riječ o bržem ili troškovno učinkovitijem poslovanju ili o promjeni i implementaciji novih poslovnih modela. Osim telekom usluga i razvoja temeljne infrastrukture, Hrvatski Telekom nudi ICT i poslovna rješenja za sve tvrtke koje mogu kroz usluge u oblaku imati u najkraćem roku najkvalitetniju IT infrastrukturu i podršku. 205/09/2017 OpenInfoTrend 23

24 PROGRAMIRANJE Suvremeni razvoj globalnog ICT sustava Znamo li čemu težimo? PIŠU: KAROLJ SKALA I ZORISLAV ŠOJAT Svijet u kojem danas živimo promatran u neko starije vrijeme izgledao bi kao svijet čarobnjaka. Razigranošću ljudske imaginacije, posebice potaknutom izuzetnom društvenom i obradnom premreženošću u svim odsječcima našega života i bavljenja, stvaramo jednu novu još neiskušanu stvarnost. I upravo stoga filozofiju našega razvoja moramo uskladiti s tehničkim i etičkim standardima koje štujemo. Suvremena se civilizacija već premnogo godina vodi samodestruktivnom mišlju brže, bolje, više, jače... Govor o održivome razvoju nikada neće biti više od govora dok ne shvatimo da je, kibernetski rečeno, svaki sustav s pozitivnom povratnom spregom nestabilan i u konačnici teži pre- 24 OpenInfoTrend 205/09/2017 Kako i zašto stvoriti globalni informacijskoprocesni sustav ma samouništenju - prestanku rada. A govor o održivome rastu, ono više, jače, bolje... uistinu je nagovaranje na pozitivnu povratnu spregu (Kamo bismo došli da beskonačno rastemo u bilo kojem obliku koji zamislimo u našem svijetu? Što nam uistinu treba i gdje je granica previše?)! Cilj ovoga članka je da prikažemo suvremeni razvoj, koji teži globalnome informacijsko-komunikacijsko-organizacijskome sustavu te ga osvijetlimo iz nekoliko raznorodnih kutova i da ga promotrimo s raznih očišta. Grozdovi i oblaci, magla i rosa pa onda još i duga Za nove ideje, pristupe i saznanja znanstvenici su oduvijek voljeli birati nadahnuta i posebice asocijativna ili konotativna imena. Tako se i u kompjutorskoj znanosti koja se u posljednje vrijeme bavi prvenstveno povezivanjem i uvezivanjem nepreglednoga mora podatkovno-obradnih strojeva (od majušnih kompjutorčića s jedva tridesetak bajtova memorije pa sve do najvećih nakupina snažnih mnogoprocesora, sa stotinama i tisućama gigabajtova izravnoga dohvata) uvijek i iznova pojavljuju nazivci koji asocijativno i konotativno, ponekad i pjesnički, oslikavaju načine i načela toga povezivanja ili pak nekome odaju počast. Kako u ovome članku obrađujemo suvremenost i gledamo viziju budućnosti, preskočit ćemo nekoliko desetaka godi-

25 na i stotine naziva u povijesti kompjutoristike te se usredotočiti na vrlo bitan razvoj koji se počeo odvijati nedavno, a organski je povezan sa sve većim i većim umrežavanjem i premrežavanjem koje je intenzivno pod nazivom internet (međumrežje) krenulo krajem osamdesetih godina prošloga stoljeća te dobilo silan zamah izumom mrežnoga hipertekst okoliša koji odmila zovemo web iliti paukova mreža. Tijekom tih godina internet i web postale su svakodnevne kućne riječi i zapravo neka vrst osobnih imena. Kroz posljednjih dvadesetak godina kada smo počeli intenzivno razvijati ideju o povezivanju pojedinačnih kompjutora u jedinstveni sustav za paralelno izvođenje kompleksnih modela raznih oblika naše stvarnosti stvorili smo naziv - grozd (cluster). No, ubrzo smo shvatili da su nam mnogi grozdovi preopterećeni poslovima dok još više njih stoji gotovo bez ikakve zadaće. Znači, trebalo je pronaći način kako te brojne odvojene, a često i tisućama kilometara udaljene i po ustroju poprilično raznovrsne nakupine - te grozdove obradnih strojeva povezati tako da se uporabom svih njih izgladi opterećenje te da se otvore velike mogućnosti obrade svim granama znanosti - od fizike čestica, preko biologije i genetike, meteorologije, astronomije i nebrojenih drugih pa sve do brojnih humanističkih znanosti i - da ne zanemarimo - svim oblicima umjetnosti (od kojih najviše kompjutorske snage oduvijek rabi filmska). Taj smo način povezivanja grozdova asocijativno nazvali grid (engleska riječ koja nema odgovarajući prijevod na hrvatski koji bi se razlikovao od riječi mreža izvorno se rabio i još se rabi za elektrodistribucijsku mrežu - power grid). Aplikacija Platforma Infrastruktura Upoznajte autore: ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL Računalstvo u oblaku Prof. Zorislav Šojat po zvanju je profesor Opće lingvistike i Društveno-humanističke informatike. Tijekom 80.-ih intenzivno se bavio teorijskom kibernetikom te je bio i suosnivač Svjetske kibernetske organizacije (TAKIS). U Nizozemskoj je konstruirao kompjutorski sustav za upravljanje procesima industrijske proizvodnje (RBK SET). Bio je predsjednik potkomiteta za robotske jezike Britanskoga standardizacijskoga instituta (BSI). Devet godina predavao je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Zadnjih petnaestak godina surađuje s Institutom Ruđer Bošković, na izvedbi desetak europskih projekata, kao i na uspostavi CRO-GRID infrastrukture. Napisao je niz stručnih članaka i nekoliko knjiga. Suautor je nekoliko svjetski priznatih patenata. Prof. dr. sc. Karolj Skala, djeluje u Centru za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković. Znastveni je savjetnik i redoviti profesor u trajnome zvanju. Začetnik i suradnik pri izgradnji distribuiranog računalstva i escience tehnologije u Hrvatskoj. Inicirao je CRO GRID project (2004) iz kojeg je nastao CRO NGI. Surađivao i vodio 16 europskih okvirnih programa FP6, FP7i Horizon2020. Dugogodišnji je član programskog odbora i voditelj konferencija u sklopu MIPRO konvencije. Pokretač je konferencije Data and Life Science Supported by Distributed Systems. Sudjelovao je u razvoju niza escience znanstvenih servisa. Prof. Skala je član i predstavnik u mnogim EU tijelima. Trenutno radi u sklopu EU projektnih inicijativa European Open Science Common. Međutim, pokazalo se da je i ekonomski i kompjutoristički opravdana misao da korisniku uopće nije važno gdje će se u svijetu - na kojoj vrsti obradnika ili na koliko njih i na kojim i kakvim podatkovnim spremištima - nalaziti njegovi podaci koje želi rabiti kao da su na njegovome privatnom stroju doma ili gdje se pak nalazi njegov virtualni stroj koji će mu omogućiti da nešto radi, a da nema takav stroj kod kuće - jer takav bi sustav bitno olakšao i individualni i kolaborativni rad (samostalno i suradničko djelovanje) neovisno o mjestu gdje se nalaze sudionici i strojevi. Tu su ideju vrlo brzo prihvatile mnoge tvrtke, znanstvene ustanove i pojedinci - i tako se stvorio oblak. Nije bilo teško zamisliti da će se oblak uskoro morati spustiti u maglu (fog). Oblaci su naime jako daleko od ruba (edge) tla (ground). Povećanjem moći rubnih obavijesnih skupljača, obradnika i komunikatora, najrazličitijih pametnih uređaja poput telefona, tableta i tabletića, prijenosnika ali i kućnih kompjutora, integriranih domova, infotainment automobila i onih koji pomalo počinju i samostalno voziti, tj. onih uređaja koji u engleskome spadaju u kategoriju koja omogućuje Edge Computing, porasla je naglo i korisnička potreba da se naširoko rabe i mogućnosti oblaka. Međutim, tu su se pojavili novi problemi. Sve je veća i veća količina podataka u svim oblicima i svakojakih namjena i podrijetla koja se želi razmijeniti, obraditi, prikupiti, prikazati, sačuvati, indeksirati, modelirati, bezbrojne obavijesti koje treba poslati, razmijeniti ili ne zaboraviti pa onda i nezamislivo mnogo društvenih, znanstvenih, zdravstvenih, sigurnosnih, umjetničkih, zabavnih, kockarskih, novčarskih i drugih namjera, namjena i želja koje valja zadovoljiti. U takvoj nepreglednoj zbrci najrazličitijih veza i podat- 205/09/2017 OpenInfoTrend 25

26 PROGRAMIRANJE Zatvorene i cebtralizirane IoT mreže IoT mreže otvorena pristupa, centralizirani oblak IoT mreže otvorena pristupa, distribuirani oblak kovnih tokova postaje jasno da je oblak predaleko te se očituju problemi poput duljine vremena potrebnoga za prijenos i odgovor, problemi pouzdanosti veza i što veće dostupnosti, problemi sigurnosti sustava, jednostavnosti razvoja novih primjena, kvalitete usluga (Quality of Service, QoS), količine podataka, kompatibilnosti i nevjerojatne raznorodnosti (heterogenosti) svih tih pojedinih uređaja. Raznorodnosti od razine vrste procesora, veličine memorije, obradnih i komunikacijskih sposobnosti, brzine rada, složenosti ulazno-izlaznoga sustava, sučelja s ljudima, tj. korisnicima - a približava nam se i uvećana stvarnost (Augmented reality) - pa sve do raznorodnosti radnih sustava i programskih jezika. Nije uistinu bilo teško zamisliti da se oblak uskoro spustio i dotakao rub maglom pa i došao do rose. Podrška znalaca: 26 OpenInfoTrend 205/09/2017 Prije, sada, sutra: decentralizirani Dew Computing (Izvor IRB/CIR 2017) I tu negdje završava naša povijesna priča, jer smo na samome rubu sadašnjega znanja, razumijevanja i rješavanja spomenutih problema. No, kad već govorimo o nazivima treba imati na umu da se u ovo naše doba rabe mnoge pomodne riječi (buzzwords) pa su takve postale čak i one koje u svojoj osnovnoj namjeni imaju vrlo važne znanstvene uvide ili smjernice. Nije li i oblak postao jedna od njih? Internet svakako jest... i web. Pa tako i ovo područje koje obrađujemo sadrži i niz drugih naziva koji ga opisuju s potpuno drukčijega motrišta, nažalost često promidžbenoga ili jednostavno pomodnoga. Složenice poput internet stvari (Internet of Things, IoT), web-stvari (Web of Things, WoT), kiberofizički sustavi (Cyberphysical systems) ili primjerice prividni strojevi (Virtual machines - The merrits of including those dew devices into the Cloud - Fog - Dew hierarchy, and therefore including them into the Internet Of Things, are huge, for individuals, the public and industrial sectors, the scientific community and the commercial sector, by bettering the physical and communicational, as well as the intellectual, immediate human environment. Prof. dr. Lech Jóźwiak Amsterdam Eindhoven University of TechnologyThe Netherlands The DewCom project intends, through Research, Innovation and Development, to explore the realm of possibilities of Dew-Computing, solve the basic problems of integration of the dew level with the higher level Dew-Fog- Cloud hierarchy, with special attention to the necessity of information (and not data) processing and communication. Prof dr. Yingwei Wang University of Prince Edward Island, Canada Dew Computing je novi uslužni sloj raspoređenog računarstva koji će se primjenjivati za široku populaciju u društvu. Dr Andy Rindos, IBM USA Rosa računarstvo (Dew Computing) je dio naprednog pokretnog Cyber fizičkog sustava i zaokružuje Dew-Fog-Cloud Globalni računalni uslužni sustav. Prof. dr. Karolj Skala, IRB Hrvatska način na koji je moguće da korisnik unutar neke infrastrukture dobiva osjećaj da ima vlastiti stroj), posude (Containers način na koji je moguće unutar pojedinoga radnoga sustava sigurno izvoditi strane programe), zatim nazivi za razne moguće usluge, poput platforma kao usluga (Platform as a Service, PaaS), podustroj kao usluga (Infrastructure as a Service, IaaS), softver kao usluga (Software as a Service, SaaS), te razni storidži, serveri, aplikacije i interfejsi, a da ne govorimo o nevjerojatnoj proliferaciji nizova znakova najrazličitijih značenja pa čak sve do interneta svega(!) (Internet of Everythig, IoE), svojom izuzetnom čestotom i čestom pomodnom uporabom zamagljuju nerijetko i samim znanstvenicima uvid u bitne smjernice razvoja. U ovome članku ne razglabamo ni o internetu stvari ni o internetu svega, iako se ovo o čemu pišemo često svodi pod te nazive već se kušamo držati znanstvenoga pogleda na razvoj informatike i kompjutoristike i objasniti neke trenutačno glavne paradigmatske nazive koji, nadamo se, vode prema stvaranju globalnoga informacijsko-procesnoga sustava ili više u duhu hrvatskoga jezika rečeno, općega obavijesno-obradnoga sustava. Povezivanje magle i oblaka ozbiljan je teorijski i praktični problem i njime se bave mnogi znanstvenici. Već smo napomenuli koliko se različitih problema nekako prirodno smjestilo u oblast magle pa sada valja iznjedriti načela kojima će se ideja toga hijerarhijskoga povezivanja moći i ostvariti. Izuzetna rasprostranjenost i raznorodnost raznih rubnih uređaja uz velike količine podataka koje bi oni mogli generirati, može omogućiti razvoj mnogih primjena u širokome spektru ljudskoga života i utjecaja na njegov okoliš, od zdravstva, novčarstva, prometa i dr. pa sve do upravljanja u hitnim slučajevima, kao i dati veliku vrijednost znanstvenim

27 istraživanjima i stvaranju prediktivnih modela. Prenošenje velikih količina podataka u razasuta centralizirana obradna središta, koja su temelj oblaka, neće biti održivo načelo u bliskoj budućnosti zbog prevelikoga zagušenja. Programirni modeli koji predmnijevaju da se inteligencija i obradna/spremišna snaga potrebna za obradu podataka nalazi prvenstveno u obradnome središtu nekoga oblaka neće se moći prilagoditi novonastalome širokome nadsustavu. Stoga se pojavljuje nova ideja, koja dekompozicijom namjerene primjene u uslužice (microservices) te njihovim raspodjeljivanjem i uključivanjem zasnovanim na elasticitetu i skalabilnosti, odvajajući upravljanje mrežnim i sigurnosnim aspektima od upravljanja korisničkim podacima i primjenama omogućuje osmotsko prelaženje pojedinih mikroservisa (koji svi zajedno čine jedan ili više makroservisa tvoreći time temelj za korisničku primjenu) između sloja rubnih obradnika, pojedinih u internet uvezanih stvari i velikih obradnih centara. Dakle, osmotski pristup (Osmotic Computing) unosi mogućnost seljenja pojedinih mikroservisa iz napučenijega u manje napučeno područje, održavajući aktivni balans, pri čemu napučenost u ovome slučaju možemo čitati u značenju potreba kvalitete usluge (QoS), a to su prvenstveno protočnost, pristupačnost, cijena, reputacija, sigurnost, privatnost itd. Unošenje načela samoorganizacije, višekriterijske optimizacije poput genetskih algoritama, višekriterijskoga odlučivanja itd. omogućit će redistribuciju tih obradnih molekula prilagođenu spomenutim kriterijima. I ovdje dolazimo do Vizija bliske budućnosti Automobili nas voze sami, ako to želimo. Znamo li kada i kamo idemo obavijestit ćemo svoj dom, a on će se dogovoriti s prometnim sustavom i našim automobilom. Noćna vožnja gradom je ugodna, jer su svi semafori u našem smjeru uvijek otvoreni, a tek tu i tamo vidimo poneku osvijetljenu ulicu - što znači da još ima šetača. Po noći se i u gradovima vide zvijezde, jer se javna rasvjeta pali samo tamo gdje nekoga ima. Čak i klupu u parku možemo zamoliti da se ugrije prije negoli neke hladne zimske noći odlutamo u prirodu. A doma, hranu u kuhinji printamo po receptima baš onakvu kakvu skupo prodaju najbolji svjetski kuhari. Slojevi raspodijeljenog servisnog sustava (Izvor IRB/CIR 2017) jedne od najvažnijih koncepcijskih (ili bolje rečeno paradigmatskih) promjena koju ćemo morati usvojiti zbog daljnjega razvoja. Iako se riječi informatika, sistemika i kibernetika u najrazličitijim kontekstima i mnogim izvedenicama rabe za opis kompjutoristike, riječ obavijest, informacija (information) rabi se mnogo češće u novinskome jeziku negoli u jeziku kompjutoraša. Dakako, mediji je rabe, jer je njihov glavni zadatak upravo prijenos obavijesti pučanstvu, ljudima, a obavijest možemo onako pučki poprilično točno definirati kao nešto novo, jer inače je zalihosna (redundantna, ako nije ništa novo) ili pak nije prepoznatljiva, razumljiva pa onda ni ne odgovara značenju riječi obavijest. Što to znači? To znači da obavijest mora u punini biti znak, tj. imati i izraz i sadržaj ili prema desaussureovim terminima, označitelja i označeno. Da bi obavijest bila primljena, bila ona zalihosna ili ne nužno je da se u sustavu razumijevanja može uključiti u svoj odgovarajući podsustav, tj. da dolazi iz istoga konteksta koji je primatelju prepoznatljiv i poznat. Unutrašnja struktura niza pojedinačnih izričajnih odsječaka (npr. kodema, fonema, morfema, riječi...) mora slijediti primatelju prepoznatljiva pravila, a pojedini sadržaji (tj. ontološke veze u strukturi cjelokupnosti konteksta) moraju velikim dijelom odgovarati ontološkim vezama u odgovarajućoj podstrukturi koju primatelj prepoznaje kao kontekst primanja. Obavijest je uistinu ono što je razlika njenoga ukupnoga ustrojnoga položaja u kon- 205/09/2017 OpenInfoTrend 27

28 PROGRAMIRANJE 28 OpenInfoTrend 205/09/2017 Dew-Fog-Cloud hijerarhija s Dew komponentama (Izvor IRB/CIR 2017) tekstu u kojem se odašilje u odnosu na kontekst u kojemu se prima - percipira. Drugim riječima, informacija se sastoji u neizomorfnosti dvaju podstruktura koje se kontekstualno uklapaju u istu nadstrukturu. Očito je da bez konteksta nema razumijevanja. No sam pojam konteksta toliko je u kompjutoristici zanemaren da se čak i većina programskih jezika doslovce programski drži načela beskontekstne gramatike, a onda se ponekad neka kontekstnost naljepljuje po potrebi i mogućnostima pojedinoga jezika na najrazličitije načine, bez općega sustava i uvriježenih pravila. Programskih pak jezika koji pamte kontekst pojedinih sljedova izričaja gotovo da nema. Ti rijetki jedini uistinu spadaju u vrlo važan zahtjev budućega suodnosa čovjeka i stroja, u visoku produktivnost toga njihovoga odnosa. U engleskome to se zove High Productivity Computing. Stoga nije ni čudo da se neprestano govori samo o podacima, o velikim podacima (big data), o protoku podataka, o spremanju podataka, o obradi podataka... Ali nemojmo zaboraviti da podatak sam po sebi uistinu ništa ne znači, jer je samo izraz, označitelj bez ikakvoga sadržaja, ičega što bi bilo informacijski gledano označeno. Toga postajemo bolno svjesni tek tada kad nam se poremete podaci o podacima na disku pa više ne samo da naši podaci nemaju datotečna imena već se zbog uobičajenoga fragmentiranja, cjepkanja datoteka, što rade gotovo svi radni sustavi, ne zna ni koji niz bajtova slijedi iza kojega i je li u tome nizu sadržan djelić nekoga filma, glazbe, slike ili teksta. Ne moramo se čuditi da su usluge restauriranja podataka na disku toliko nevjerojatno skupe, jer su i nevjerojatno teške, zbog nedostatka bilo kakvoga konteksta u kojemu bi se ti podaci trebali naći. Gotovo zbog opravdanja rabe se takozvani metapodaci, podaci o podacima. Ali metapodaci potpadaju pod svoj potpuno zaseban i o samim podacima koje opisuju neovisan kontekst u kojemu smo izmislili te metapodatke da nama ili strojevima olakšaju razvrstavanje i pretraživanje. Metapodaci ne zamjenjuju sadržaj, tj. označeno! Uključivanjem enormne količine najrazličitije opreme, onoga što rado zovemo stvari, kao i uključivanjem onih uređaja koje tek rosa može upiti, pojam obavijesti, informacije, svakako će morati zauzeti svoje zasluženo visoko mjesto u hijerarhiji pojmova rabljenih u znanosti koja želi postići postojanje interneta stvari i interneta svega, da se poslužimo i tim nazivcima. Jedini način da podatke i metapodatke pretvorimo u obavijesti jest postupnim uvođenjem konzistentne i proširive ontologije Općega obavijesno-obradnoga sustava. Ontologija, znanost o bivajućem, u kontekstu informacijskih znanosti predstavlja Treba li život prepustiti strojevima Ipak, valja se zapitati jesmo li sigurni da trebamo izgraditi globalni informacijsko-procesni sustav... treba li dopustiti strojevima da izravno utječu na nas, na naš život i okoliš pa onda sve stvari uključiti u internet stvari, a sebe i sve ostalo u internet svega, bez da se na neki način zaštitimo, bez da najprije promislimo o filozofskim i etičkim zakonitostima i svim ljudskim problemima koji se mogu izleći iz takvoga povezivanja. Mnogo je jeftinije i sigurnije učiti na tuđim greškama negoli na vlastitima. obrazac, ustroj, strukturu koja pak predstavlja - čini pojmove unutar nekoga područja kroz odnose između tih pojmova pa time stvara kontekstualni nadsustav i sve za znakove prijeko potrebne podsustave sadržaja ili označenoga, omogućujući uporabu obavijesti, a ne podataka u smislu kako je ranije izloženo. Time takva ontologija omogućuje razumijevanje unutar toga područja, uistinu postavljajući ono što je sada bivajuće u tome obavijesnome sustavu. Rosa naša svagdašnja U najnovije se doba, otprilike posljednje dvije godine, sve češće javlja i nazivak rosa (dew), podrijetlom iz Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković, kao u engleskoj sintagmi Dew Computing koju bismo mogli prevesti nešto kao rosna obrada. Rosa je u hijerarhiji oblak-magla-rosa na najdonjoj fizičkoj granici poveznica između strojnoga skupljanja senzornih podataka i upravljanja fizičkim procesima u našem okolišu i moćnih rubnih obradnika uvezanih u internet po kojima se prostire magla i koji se onda uvezuju u oblak(e). Pojam rosa je nastao kada je postalo jasno da postoji velika količina izuzetno važnih uređaja i naprava koje u svome

29 radu zahtijevaju samodostatnost, ali bi globalno bili još uspješniji kada bi surađivali. I baš stoga osnova Dew Computinga su dva temeljna pojma samodostatnost i suradnja koji se ne pojavljuju u ostatku hijerarhije, u magli i u oblaku. Najveća se količina majušnih mikrokontrolora, nalazi upravo u tom najnižem sloju, u izravnome kontaktu s čovjekovim fizičkim okolišem, kontrolirajući mnoge elementarne ili tek ponešto složenije procese. To su mikrokontrolori u plinskim bojlerima, uređajima za grijanje i rashlađivanje, u semaforima, kućnim razglasima, automobilskim motorima, upravljačima svjetala i rasvjete itd. Upravo se na tim uređajima, za koje je potpuno jasno da moraju biti samodostatni, da ne smiju primiti naredbu ni od koga drugoga doli od onoga čiji su, dakle čovjeka koji namješta parametre svoje udobnosti ili parametre protočnosti prometa, minimalnoga i maksimalnoga osvjetljenja itd., zasniva pojam rose Dew Computinga. I baš zbog te svoje ograničenosti okvirima ljudske percepcije njihovoga pravilnoga rada, takvi uređaji mogu primati samo sugestije od svojih susjeda ili viših razina, ali već i te sugestije, kako smo vidjeli na početku ovoga članka, u kratkome pogledu u (moguću) budućnost, u suradnji s drugim uređajima iste ili više razine stvaraju izuzetne mogućnosti uštede energije, balansiranja opterećenja, smanjenja prometnih gužvi i zagađenja, brže i efikasnije intervencije hitnih službi, praćenje zdravstvenoga stanja pa obradom na višim razinama i razna znanstvena istraživanja te razvoj prediktivnih modela, posebice u suradnji sa suvremenim razvojem u području umjetne inteligencije i kognitivne obrade (Cognitive Computing). Temeljna jedinka rose je rosna kap koja se sastoji od samoorganizirajućega (suradničkoga) komunikacijskoga sloja, ontološkoga interpretatora i pojedinačnih fizičkih rosnih uređaja (Dew Devices) koji sadrže sve potrebne senzore, efektore i prijeko potrebne algoritme da samostalno obavljaju svoj posao, kao i fizički komunikacijski sloj, ali to ne znači a-priori da su sposobni izvoditi softver rosne kapi. Drugim riječima rečeno, pojedinačni fizički mikrokontrolori mogu, ali i ne moraju, znati - zadovoljavati ontologiju ukupnoga sustava, tj. mogu ali i ne moraju producirati informacije, Živimo u svijetu koji teži potpuno integriranome tehničko-informacijskome društvu u kojemu će uz nas i svi uređaji zajednički odlučivati i upravljati našim okolišem. već samo, minimalno, primati sugestije i odašiljati podatke. Posve je jasno da tijekom sljedećih godina, dok se još umrežavanje stvari tek polako približuje tim uređajima, neće biti industrijske proizvodnje standardiziranih ili barem lako nabavljivih takvih mikrokontrolora koji će zadovoljavati uvjete umrežavanja u suradničke strukture već će se očito morati naći način za svaku pojedinu primjenu kako ih - tek preko programirljivoga međusklopa, fizičkoga dodatnoga mikrokompjutora - kao rosne kapi povezati s drugima. I tako slijedi duga Zapravo, postat će vrlo važno uskoro tomu pridodati i dugu (Rainbow Computing), kao temeljnu paradigmu nastajućega globalnog informacijsko-procesnog sustava, koja ontološki i tehnološki objedinjuje rosu, maglu i oblak te otvara mogućnosti sjedinjenja svih tih pojedinih pristupa u jedinstvenu cjelinu, zasnovanu na novim načelima ljudima i strojevima razumljive komunikacije (koja se omogućuje postojanjem dane zajedničke ontologije, koja dakle mora biti istodobno prilagođena i ljudskome i strojnome razumijevanju), zasnovane na novim, multimedijskim i intermedijskim pristupima korisničkim sučeljima te ujedno i na bitnoj promjeni ergonomije koja je također nužan element duga-računalstva (Rainbow Computing). Jedan od najupornijih problema koji nas muči već desetljećima jest iz najranijih dana ručnoga računanja, računalstva i računarstva naslijeđeni mentalni sklop serijskoga procesiranja. Kolikogod se već predugo trudimo još uglavnom promatramo svijet kao niz točkica koje se obrađuju jedna za drugom. Tek je prodor grafičkih procesora u glavni tok kompjutoristike donekle pomaknuo taj način razmišljanja prema razmišljanju u mentalnome sklopu paralelnoga procesiranja. Duga će - kao arhitektura i cjelokupni sustav - morati sustavno riješiti problem mogućnosti novoga pristupa paralelnome programiranju kroz razvoj novoga pristupa programskim jezicima ili bolje rečeno aktivnim strojnim jezičnim sustavima, koji su kontekstni i obrađuju informacije, a ne podatke, što znači da u svakome trenutku ontološki znaju Duga stiže nakon oblaka, magle i rose, a zadatak joj je riješiti problem novog pristupa programiranju što znače pojedini podaci (pa tako i što je s njima moguće činiti) te gdje su i u kojemu obliku. Tek će to omogućiti besprijekorno uključivanje mnogoprocesorskih i mnogokompjutorskih grozdova i gridova, velikih oblaka, magle i rose u jedinstven programirljiv i upravljiv sustav zvan duga. Znamo li kamo težimo? Ali na kraju valja se ozbiljno zapitati: jesmo li uistinu sigurni da trebamo izgraditi globalni informacijsko-procesni sustav, zamisliti internet stvari pa i internet svega, provesti svenazočno procesiranje (Ubiquitous Computing) i dopustiti strojevima koji izravno utječu na naš neposredan okoliš, grijanjem, hlađenjem, prijevozom, zdravstvenom njegom, zabavom i radom da postignu kognitivnu obradu (Cognitive Computing), uključiti onda sve stvari u internet stvari i uključiti sebe i sve ostalo bezrezervno u internet svega, bez da na neki način zaštitimo sami sebe, barem promislivši o filozofskim i etičkim zakonitostima i svim ljudskim problemima koji se mogu izleći iz takvoga povezivanja. Na nama je znanstvenicima da duboko promišljamo i oprezno kročimo ovom opasnom stazom, kako bi nam put bio popločen pravim odlukama i empatično kvalitetnim vizijama, a ne dobrim namjerama i lijepim željama. Na nama je znanstvenicima da uvijek i iznova trezveno i emotivno promatramo svijet oko sebe te pružamo društvu i znanosti mnogoliko, a u konačnici i istinito ogledalo. Jer, da parafraziramo Mešu Selimovića - istina ima mnogo i međusobno se razlikuju i važno ih je sagledati, kao pojedinačne facete, kao razna motrišta, što je moguće više. Učiti na tuđim greškama - pa i na greškama literarnih i filmskih junaka - mnogo je jeftinije i sigurnije negoli učiti na vlastitim greškama. A ne možemo se baš pohvaliti da u ovoj našoj konzumerističkoj i hiperproduktivističkoj civilizaciji nismo napravili mnogo nepotrebnih grešaka zbog kojih smo često zapinjali i još uporno zapinjemo o poprilično teške probleme. Kada se previše zapetljamo uzalud ćemo čekati nekog Godota da nas kao deus ex machina rimskih kazališta izvuče iz našega vlastitoga svijeta koji stvaramo. I zato, za protutežu idealističkoj priči s početka ovoga članka valja svakako duboko i pažljivo razmisliti o granicama koje želimo postaviti. 205/09/2017 OpenInfoTrend 29

30 OBRAZOVANJE DANAS JE CJELOKUPNO SVJETSKO ZNANJE DOSTUPNO SVAKOM POJEDINCU NAVRH PRSTA, U SVAKOM TRENUTKU, SVUGDJE Odgovornost za neznanje Odgovornost za vlastite kompetencije, zapošljivost i osobni razvoj isključivo je u rukama učenika, a zadatak je obrazovnog sustava takvom aktivnom i odgovornom učeniku osigurati obrazovne materijale i podršku. 30 OpenInfoTrend 205/09/2017

31 PIŠE: PREDRAG PALE ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Obrazovanje je nezaobilazna tema u strategijama razvoja svih zemalja. Neizostavna je i u političkim kampanjama. Česta je i u domovima mnogih obitelji. Pa ipak, malo tko ima jasnu viziju kamo treba ići obrazovanje, kako to postići i kakva je čija uloga. Industrija se žali da obrazovanje nije usklađeno s njihovim potrebama, vlade se žale na nisku motivaciju za STEM (Science Technology Engineering and Mathematics) područja, društvo se žali da je u inženjerskim zanimanjima premalo žena, učenici se žale da im je obrazovanje staromodno i dosadno, a učitelji se žale da im dolaze sve slabije prethodno obrazovani učenici sa sve slabijom motivacijom za učenje i rad. A svi imaju velika očekivanja od e-učenja. Cjeloživotno učenje je toliko ponavljana riječ da je postala svojevrsna mantra i lakonski odgovor na mnoga pitanja, zapravo pokušaj prebacivanja vlastite odgovornosti na nekoga drugog. Ima razdoblja kad je obrazovanje uz rad, ma kako se ono u nekom povijesnom trenutku zvalo, moderno i u trendu, kad tvrtke njime mame buduće zaposlenike, a onda ih smijene vremena u kojima se smanjuju troškovi i sve prebacuje na radnika. U tvrtkama se e-učenje vidi kao način smanjenja troška obrazovanja, ali redovito uključuje i fundamentalnu grešku: ne planira kad će radnik učiti već se to previđa i implicitno očekuje da to obavi izvan radnog vremena. Ni država i društvo nisu spretniji ni dosljedniji u nastojanju da odgovore na pitanje kamo ide obrazovanje. Deklaratorno se zaklinju da je to ključ napretka i ističu svoju predanost napredovanju u tom području, no sva se energija uglavnom iscrpljuje na promišljanjima i diskusijama o trajanju obveznog obrazovanja te na tomu što treba ili ne treba uključiti u obrazovanje. Ni država, baš kao ni kapitalisti, zapravo ne želi uložiti ozbiljna sredstva u obrazovanje. Uglavnom ulaže u infrastrukturu, a ne u ljude, ne prepoznaje i suštinski ne podržava one koji znaju i znaju prenijeti znanje. Svi žele rješenje u kutiji i to odmah. Svako unapređenje znanja, bilo u nekoj obitelji, organizaciji ili društvu je višegodišnji proces koji mora biti osmišljen, traži dosljednost i upornost, zahtijeva novac i mora se osloniti na dokazane, sposobne pojedince. U privatnom životu svatko pažljivo bira liječnika, automehaničara i zidara. Nitko to ne čini na osnovi natječaja, diploma ili titula već na preporuku ljudi kojima vjeruje, koji su mu slični te na temelju osobnog iskustva ili probnog rada. No, u službenom okruženju svi se ponašaju upravo suprotno. Ključ poučavanja pa i preobrazbe obrazovanja u cjelini je pojedinac, profesionalac s iskustvom, motivacijom i predanošću, spreman da sam uči i da se mijenja, bez zadrške da sve svoje znanje i iskustvo prenese drugima. No, ostaje pitanje - što i kako? Što je obrazovanje? Ideja obrazovanja svojstvena je ljudskom rodu i zapravo je jednostavna: prenijeti životno iskustvo jedne osobe drugoj, iako se taj pojam najčešće koristi za prenošenje iskustva i znanja sa starijih na mlađe. 205/09/2017 OpenInfoTrend 31

32 OBRAZOVANJE SANJIN STRUKIĆ/PIXELL Predrag Pale Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Ono što je ljudsku vrstu učinilo superiornom ostalim vrstama te joj omogućilo nezamisliv tehnološki razvitak je napredna sposobnost komuniciranja. Ljudi mogu jedni drugima prenositi složene misli, čak i apstrakcije: nešto što nije moguće konkretno osjetiti osjetilima. Time je omogućeno da ljudska vrsta nakupljeno iskustvo i znanje jedne generacije prenosi sljedećoj i tako gomila sve prethodno znanje, čineći nove generacije moćnijima od svih prethodnih. Sve do industrijske revolucije briga za zapošljivost bila je na pojedincu - nastavio je obiteljsku poljoprivredu ili obrt ili je krenuo u svijet trbuhom za kruhom tražeći majstora od kojeg će naučiti neki zanat. S industrijskom revolucijom počeli su se proizvoditi specijalizirani stručnjaci pa se očekivalo da će ih netko zaposliti već samom činjenicom da imaju specijalizirana znanja. Stoga i danas imamo problem, kad mladi završe neku školu smatraju da je nečija tuđa briga i zadatak osigurati im radno mjesto. Ne biraju školu znajući dovoljno o budućem zanimanju već na osnovi romantičnih predodžbi, popularne kulture ili nekog drugog nerealnog kriterija. Ako ne postoji društveno planiranje kvota za pojedina zanimanja, nastaje inflacija nekih struka za koje nema dovoljno radnih mjesta. Ako pak postoji plan i kvote, nastaje revolt zbog neravnopravnosti. Taj efekt je jače izražen u postkomunističkim zemljama gdje su građani bili dresirani - ako budu poslušni društvo će im osigurati školovanje, radno mjesto, stan i zdravlje. Po tom su pitanju mogli biti pasivni pa su i bili. Zato i danas u Hrvatskoj dominira stav - djeca imaju pravo odabrati bilo koju školu, a kad je završe država im treba osigurati radno mjesto. Taj stav o vlastitom znanju i zapošljivosti zadržavaju i kad postanu radnici. Smatraju da ako nešto treba naučiti za obavljanje svog posla onda poslodavac treba snositi sve troškove i to ne samo materijalne za učitelje i udžbenike već ih tijekom učenja i osloboditi rada. Iskustvo suvremene hrvatske prakse u neformalnom obrazovanju jest da je zanemarivo malo zaposlenih spremno ulagati u svoje znanje. To čine samo ako će dobiti potvrdu koja će im donijeti veću plaću ili bolje radno mjesto. Vrlo su rijetki oni koji žele nešto naučiti kako bi bolje radili i imali bolje radne rezultate ili kako bi proširili svoje opće znanje i porasli kao osoba. Porazno je mali interes čak i za besplatno obrazovanje. Potpuno je identična slika i kod nezaposlenih koji bi se trebali prekvalificirati ili podići svoju razinu znanja, vještina i iskustva volontiranjem kako bi povećali vlastitu zapošljivost. Obrazovanje nije nikad na prvom mjestu čak ni sindikatima, kojima bi zapošljivost njihovih članova zbog brojnih promjena u gospodarstvu i turbulentnog preustroja radnih organizacija trebala biti najvažnija, jer osigurava status zaposlenosti. Promjene u tehnologiji, društvu i obrazovanju Društvene promjene nisu izolirane na pojedinu državu ili lokalnu zajednicu, one su globalne. Uvjetuje ih brz i velik tehnološki napredak. Osobna računala, internet i mobiteli radikalno mijenjaju način života, rada i učenja. No, najradikalnija je promjena baš u obrazovanju, ali se sporo uočava ili se gotovo ne reagira na nju. Internet i osobno računalo, laptop, tablet i mobitel doveli su cjelokupno svjetsko znanje svakom E-učenje u tvrtkama doživljavaju kao način smanjenja troška za obrazovanje, no pritom redovito i griješe: ne planiraju kad će radnik učiti već se očekuje da to obavi u slobodno vrijeme. pojedincu na vrh prsta. Svaki podatak, informaciju, iskustvo... možemo dobiti trenutno, bilo kad i ma gdje se nalazili. Već samo ta činjenica radikalno mijenja naše živote, društvo i obrazovanje. Međutim, računalo omogućuje i ono što se ranije moglo usvojiti samo uživo: snimke predavanja, provjeru znanja, zadavanje raznovrsnih zadataka. Osim toga, računalo omogućuje i neke stvari koje nekad nisu bile moguće: ubrzati i usporiti vrijeme u videosnimkama te praćenje skupih ili opasnih pokusa u virtualnim laboratorijima. To bi trebalo radikalno promijeniti obrazovanje, ali još nije iako nam se nudi već 20 godina. U industrijsko doba učenik je tijekom školovanja morao naučiti i zapamtiti što više jer poslije baš i nije bilo prilika za učenje. Ako se čovjek ne služi tako nagomilanim informacijama i znanjem ono brzo nestaje. Istraživanja 32 OpenInfoTrend 205/09/2017

33 su pokazala da znanje ostaje samo ako se usvaja kad je potrebno. Tek intenzivnom primjenom povezuje se s ostalim kognitivnim shemama učenika i postaje njegova trajna vrijednost. Internet i računala omogućuju baš to: da se uči u trenutku kad je znanje potrebno te da se uz pomoć računala vježba sve dok ne dostigne razina koja se može primijeniti u praksi. Štoviše, računalo može provjeriti ima li učenik potrebna predznanja za stjecanje novog znanja, je li stekao potrebnu razinu znanja i vještina, može li ih primijeniti u praksi te je li napredovao ili nazadovao kroz vrijeme. Tehnologija je donijela i velike gospodarske promjene. Neka zanimanja nestaju jer više nisu potrebna ili posao obavljaju računala i strojevi. Nastaju potpuno nova zanimanja. Sve više se traži povremeni rad i rad na daljinu, timski i projektni rad. Smanjuje je se broj stalnih zaposlenja i višegodišnji rad u istoj tvrtki, a raste broj slobodnjaka i rada na ugovor. To od ljudi zahtijeva što veću zapošljivost i stalno stjecanje novih znanja i vještina. Informacijsko doba i društvo znanja ponovno odgovornost za zapošljivost vraća na pojedinca. Sve to trebalo je unijeti radikalne promjene i u sustav obrazovanja kakav smo do sad poznavali. Trebalo je, ali dosad je učinak zanemariv. Evo nekoliko razloga zašto već nije došlo do promjena: Prvi razlog - promjene u naše vrijeme neusporedivo su brže od onih kojima je čovječanstvo bilo izloženo u tijeku svoje povijesti. Do prije stotinjak godina ljudi su većinom radili isti posao cijeli život i živjeli na istom mjestu, a vrlo malo su znali o tomu što se događa izvan njihova šireg kruga ili zemlje. Danas naši stariji sugrađani imaju mobitele i internet, gledaju televiziju iz cijelog svijeta i putuju na druge kontinente, dok mnogi od njih u djetinjstvu nisu imali struju, tekuću vodu, asfaltirane ceste ni više od četiri razreda osnovne škole. I sve te goleme promjene dogodile su se za njihova života. No, kroz posljednjih dvadeset godina internet i mobiteli promijenili su naš način života i rada, radna mjesta i strukturu životnih Iskustvo suvremene hrvatske prakse u neformalnom obrazovanju jest da je vrlo malo zaposlenih spremno ulagati u svoje znanje. To čine samo ako im osigurava veću plaću ili bolje radno mjesto. Rijetki su oni koji žele nešto naučiti kako bi bolje radili, postigli bolje radne rezultate i proširili svoje opće znanje. Porazno je mali interes čak i za besplatno obrazovanje. Ista je slika i kod nezaposlenih koji bi se trebali prekvalificirati ili podići svoju razinu znanja, vještina i iskustva volontiranjem kako bi povećali vlastitu zapošljivost. Obrazovanje nikad nije na prvom mjestu čak ni sindikatima, kojima bi zapošljivost njihovih članova u uvjetima brojnih promjena trebala biti najvažnija. troškova više negoli kroz nekoliko proteklih generacija. Zbog tog blitz kriega kojim je tehnologija utjecala na naše živote, teško je shvatiti pojedincima i društvu što nam se događa i što treba poduzeti. Drugi razlog - trebalo bi napraviti dugoročnu strategiju obrazovanja, ali prije toga i društva. To je teško u uvjetima brzih promjena, jer mnogi nam trendovi bude nadu, ali ne znamo kamo će nas dovesti. Novi uređaji troše i deset puta manje energije od konvencionalnih. Štedimo energiju, hvatamo je iz otpadnog zraka, vode, proizvodnih procesa, ali i proizvodimo iz energije sunca i vjetra. Ljudi više neće upravljati automobilima, jer će to raditi sigurno, jeftino i učinkovito računala. Proizvodi koje smo dosad bacali trajat će dulje, popravljat ćemo ih i rastavljati, njihove dijelove koristiti za nove proizvode i prerađivati u novu sirovinu. Jučerašnje smeće postaje rudnik dijelova i sirovina. Trend koji nas možda najviše zbunjuje su naši kupci, potrošači i klijenti... to više nisu samo naši susjedi i sugrađani već svi građani svijeta. Vaš liječnik, odvjetnik, programer, radnik i učitelj Ključ poučavanja pa i preobrazbe obrazovanja je pojedinac, profesionalac s iskustvom, motivacijom i predanošću, spreman da uči sam i da se mijenja bez zadrške, da sve svoje znanje i iskustvo prenese drugima. može biti i iz zemlje kojoj ne znamo ni izgovoriti ime. Kamo usmjeriti gospodarstvo s obzirom na te trendove? A tek obrazovanje od kojega očekujemo da odgovori na potrebe gospodarstva i društva u cjelini? Zato je teško donijeti strategiju i za nju preuzeti odgovornost. Teško ju je donijeti i zato što je za njeno oblikovanje potrebno i široko i duboko znanje u mnogim područjima. Osim tehnoloških i društvenih znanosti treba dobro poznavati psihologiju, sociologiju i povijest, a uz to je potrebna velika inventivnost i sposobnost razmišljanja izvan poznatih okvira. Strateg mora razmišljati o dobrobiti cjelokupnog društva, a ne samo svojoj osobnoj ili svog uskog kruga. Takvih je mislilaca danas malo, a brojne interesne skupine zaslijepljene mogućnošću stjecanja moći, brze i velike zarade prestrašene za svoj položaj ne daju da se čuje glas tih malobrojnih vizionara. Velika tromost obrazovnog sustava - važan je razlog zašto nema promjena. U Hrvatskoj ima oko dvije tisuće 205/09/2017 OpenInfoTrend 33

34 OBRAZOVANJE ustanova koje pružaju formalno obrazovanje: osnovne i srednje škole, veleučilišta i sveučilišta, otvorena učilišta i slično. U njima radi oko učitelja i suradnika, a postoji i oko tri tisuće zgrada izgrađenih za obrazovanje kakvo smo poznavali do sada. Obrazovni programi, metode i organizacija nastave nisu se suštinski mijenjali od XIX. stoljeća, a tomu je prilagođena i arhitektura školskih zgrada. Sve to bi trebalo mijenjati. Bitno je promijeniti i učiteljski pristup, što i kako rade, jer su bili drukčije poučavani nego što nam treba danas i sutra. Novo obrazovanje Istraživanja u području kognitivne psihologije kroz proteklih sedamdesetak godina daju nam naputke kako izgleda dobro obrazovanje. Prvo, učenik uči ono što mu trenutno treba. To bi trebalo biti jasno i jednostavno primjenjivo kod obrazovanja uz rad i cjeloživotnog obrazovanja. Kod općeg obrazovanja - osnovnog, srednjeg i tercijarnog - učeniku treba izložiti situacije i probleme za koje mu treba novo znanje. Najbolje kroz neki zadatak koji mu je relevantan, očigledan i zanimljiv. Prije poučavanja treba osigurati da 34 OpenInfoTrend 205/09/2017 Danas u Hrvatskoj prevladava roditeljski stav da njihova djeca imaju pravo odabrati bilo koju školu - a kad je završe radno mjesto treba im osigurati država. učenik ima sva potrebna predznanja. Treba provjeriti ima li ta predznanja i zna li ih primijeniti. Ako nema treba mu dati upute da ih stekne. Bez toga, poučavanje ne može dati željeni rezultat. Kad učenik pokuša riješiti uvodni zadatak i uvidi da to ne može metodama i znanjem koje ima, spreman je za usvajanje novog znanja. Na primjeru zadatka koji je dobio izlaže se i zorno primjenjuje novo znanje. Sada su stvoreni uvjeti za učenikova pitanja, a ponekad i za diskusiju učenika međusobno i s učiteljem. Sljedeći korak je primjena novog znanja na raznolikim primjerima. Time se povećava broj kognitivnih veza s drugim pojmovima i shemama koje učenik već ima. Vježbanjem primjene novog znanja na sličnim primjerima ojačavaju se pojedinačne kognitivne veze. Tim se postupcima novo znanje učvršćuje, postaje trajno i može ga se lako dohvatiti kad zatreba. Na kraju dolazi refleksija, razmišljanje o novostečenom znanju, tko i gdje ga sve može primijeniti, tko i gdje ne može te koja bi nova znanja učeniku mogla biti potrebna. Zašto se tako danas ne poučava sve teme i sve učenike? Zbog brojnih prepreka - od vremenskih ograničenja, podjele gradiva na predmete i predmetne nastavnike, pomanjkanja obrazovnih sredstava i nastavnih pomagala do najvažnijeg: znanja, motivacije i kreativnosti učitelja. Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuju svladavanje većine tih prepreka. Videosnimkama vještih, motiviranih predavača učenike se može motivirati za učenje i približiti im probleme koje će jednom trebati riješiti te nova znanja koja će im u tome pomoći. Vizualizacije, modeliranje i simulacije pomoći će im da shvate nove principe i njihovu primjenu. Virtualni laboratoriji pomažu u razumijevanju novog gradiva i pri vježbanju njegove primjene, ali i u razmišljanjima što bi bilo kad bi... Diskusija s kolegama učenicima uživo u razredu ili putem e-pošte ili društvenih mreža širom svijeta, bilo sinkrono ili asinkrono, pomoći će im razjasniti preostale nedoumice i razmišljati o primjenama naučenoga kao i o novim znanjima koja tek treba usvojiti. Računalnom samoprovjerom znanja, učenik u svakom trenutku može objektivno pratiti svoj napredak u usvajanju novog gradiva. Pritom e-učenje putem ICT-ja omogućuje učeniku da uči što, kad, gdje, kako i koliko mu trenutno odgovara, optimalno koristeći resurse, svoje vrijeme i energiju postižući maksimalni učinak. Kakva uloga preostaje učitelju? Ponajprije treba reći da danas poznajemo monolitnu vrst učitelja dok ubuduće možemo očekivati subspecijalizacije. Netko je najbolji u pripovijedanju i prezentiranju novog znanja. drugi u pisanju i pripremanju udžbenika, studija slučajeva. Posebna je specijalizacija izrada klasičnih i projektnih zadataka. Vizualizacije, modeliranje i simulacije te virtualni laboratoriji zahtijevaju pak drukčije kompetencije. Subspecijalizacije će uvelike pridonijeti stvaranju kvalitetnog obrazovanja iako neće biti u izravnom kontaktu s učenikom. No, učenik i dalje treba svog učitelja, ali sve manje da ga poučava kako sklanjati, dijeliti, interpretirati ili steći bilo koje konkretno znanje i vještinu. Uloga Informacijsko doba i društvo znanja odgovornost za zapošljivost ponovno vraćaju na živog učitelja sve je važnija u savjetovanju, praćenju i vođenju učenika. I on u novom obrazovanju ima nekoliko važnih uloga. Učitelj-trener treba pripremiti učenika za određeni zadatak u određenom roku, kako bi bio osposo- pojedinca. bljen izvršiti taj zadatak. Baš kao i trener koji treba pripremiti sportaša za određeni rezultat na nekom natjecanju. Tutor ili klasični učitelj koncentrira se na sasvim određenu kompetenciju (deklinacija, množenje, programiranje...) i pomaganje učeniku kad zapne, kad samostalnim ili e-učenjem ne uspijeva steći određenu kompetenciju. Današnje instrukcije najbliže su toj ulozi učitelja. Učitelj-mentor ima drukčiju ulogu, on se usredotočuje na učenika i njegov cjelokupni razvoj. On ga dugoročno prati, prepoznaje potencijalne smjerove razvoja i za ta mu područja postavlja zadatke. Nadzire njegov napredak i brine se da ne

35 potroši previše vremena i energije na zadacima kojima još nije dorastao, ali i da ne prođe kroz neko područje znanja prečicom bez da stekne važne mu kompetencije. Povremeno se učitelj pojavljuje i u epizodnim ulogama - kao savjetnik koji će mu pomoći prepoznati kompetencije koje treba steći, da ga usmjeri gdje i kako ih steći, kako sam može provjeriti svoje kompetencije i slično. Kako će obrazovanje izgledati sutra? Prije svega treba razlikovati obrazovanje uz rad, cjeloživotno obrazovanje i opće obrazovanje mladih. Tvrtke, ustanove i druge organizacije zahtijevat će od svojih zaposlenika da sami ulažu u svoje cjeloživotno obrazovanje, no s druge strane morat će i sami ulagati u njihovo specijalističko obrazovanje. Gruba Osobna računala, internet i mobiteli radikalno mijenjaju način života, tada i učenja. Najradikalnija je promjena upravo u obrazovanju, ali se sporo uočava ili se na nju gotovo ne reagira. podjela može se osloniti na zapošljivost kao kriterij - ono što povećava radnikovu opću zapošljivost je u njegovoj odgovornosti i o njegovom trošku, dok su specijalistička znanja nužna na određenom radnom mjestu odgovornost i trošak organizacije u kojoj je zaposlen. Organizacije će se uglavnom oslanjati na e-učenje koje će ili kupovati kao gotovi proizvod ili ga same stvarati na osnovi specijalističkih znanja koja čine njihov intelektualni kapital. Uz to treba osigurati mentorstvo mlađim zaposlenicima, a starijima savjetnike i trenere. Te funkcije obavljat će njihovi zaposlenici koje treba za to posebno osposobiti, dati im potrebne resurse i vrijeme. Važan faktor je i dokazivanje kompetencija i njihovo prenošenje drugim organizacijama pa će se snažno razviti i sustav certificiranja. Danas važe samo dva - kroz prvi diplome izdaju obrazovne ustanove koje su za to akreditirane kroz postupke koje povremeno provode nacionalne agencije ili međunarodne udruge. Tu je ozbiljan problem, o kojem se ne govori činjenica da isti ljudi poučavaju, provjeravaju i certificiraju učenike. U svakom drugom sustavu to je sukob interesa i ozbiljan rizik za kvalitetu rezultata. Sličan problem je i u drugom sustavu obrazovanja, a to su industrijski certifikati. Velika međunarodna poduzeća stvaraju svoje obrazovne sustave koji su na raspolaganju ne samo njihovim zaposlenicima već i svima drugima koji koriste njihove proizvode ili tehnologije. Ti su certifikati traženi i priznati. Međutim i tu je veći broj onih koji izdaju certifikat tek na osnovi napora koji je učenik uložio u svladavanje obrazovnog programa, a ne na temelju ispita kojim je provjerena stvarno stečena kompetencija. To će se bitno promijeniti i vjerojatno će se pojaviti međunarodne organizacije koje će se baviti isključivo provjerom znanja i kompetencija. Njihovi certifikati postat će de facto svjetski standardi kojima će organizacije povjeravati kompetencije postojećih i potencijalnih zaposlenika. Obrazovanje uz rad samo je jedan segment cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno obrazovanje zahvaća većinu ljudi, jer kad kupuju stan, automobil, žele naučiti strani jezik, bave se nekim sportom ili hobijem oni uče neformalno ili informalno. Osim toga ljudi žele povećati svoju zapošljivost u budućem dinamičnom i individualiziranom gospodarstvu pa treba učiti zbog proširenja svojih kompetencija. To ima širok raspon od generičkih vještina poput stranih jezika, ICT-ja, prezentacijskih i manualnih vještina, preko socijalnih kompetencija kao što su pregovaranje, konflikti, komunikacije, timski rad pa sve do organizacijskih kompetencija kao što su rukovođenje, projektni rad, sastanci, poslovne financije i sl. Za stjecanje tih kompetencija služit će im uglavnom e-učenje, a kompetencije koje zahtijevaju više manualnih i socijalnih vještina uče se kroz neformalno obrazovanje mladih uživo, takozvane blended tečajeve koji su kombinacija samostalnog e-učenja te skupnog online učenja i učenja uživo. Opće obrazovanje mladih ostaje i u budućnosti. Zapravo, trebalo bi trajati znatno dulje nego dosad zbog obilja novog znanja i tehnologija potrebnih u životu suvremenog čovjeka. No, nitko to ne želi - ni oni koji ga financiraju ni učenici. Zato i jest teško odlučiti koje to opće znanje moraju steći svi mladi, a koje će stjecati sami kroz cijeli život prema potrebi. Vjerojatno će se to svesti na dvije glavne skupine - u prvoj su kompetencije koje mladi trebaju steći kako bi funkcionirali u svakodnevnom životu i društvu te da bi sami mogli stjecati nova znanja. U sekundarnoj skupini su sadržaji koji će mladima na neki način mapirati svijet, društvo, čovjeka i tehnologiju. Smisao tog dijela obrazovanja bit će da mladi steknu uvid u sve što postoji i u temeljne međuodnose. Detalje, tehnike, metode i konkretne kompetencije stjecat će sami, usporedno s općim obrazovanjem i poslije. Opće obrazovanje mladih snažno će se oslanjati na e-učenje. 205/09/2017 OpenInfoTrend 35

36 OBRAZOVANJE Na to će se najviše osloniti siromašne zemlje i one koje tek uspostavljaju obrazovni sustav. Iz toga će izvući i najveće koristi, jer nemaju naslijeđen veliki obrazovni aparat koji razvijeni moraju preobraziti. E-učenje će omogućiti svakom učeniku da redoslijed i tempo učenja prilagodi svojim potrebama i mogućnostima. Učitelj će imati specijalističku ulogu - stvarati i unapređivati obrazovne materijale i sustave za e-učenje, a uz to će biti mentor i savjetnik. No, tako se ne može raditi s velikim brojem učenika pa će takvo učenje biti moguće samo učenicima u imućnijim zemljama i sredinama. Sve to vrijedi i za tercijarno obrazovanje. Naprimjer, nerealno je očekivati da se danas inženjer elektrotehnike može obrazovati u samo pet godina, kad je prije pola stoljeća za to trebalo četiri godine, jer se u međuvremenu znanje u tom području više negoli udesetostručilo. Stoga je i u takvom obrazovanju uloga škole i učitelja da vode učenika kroz cijelo područje, da stekne uvid u njegovu širinu. Ona osnovna znanja i vještine poput množenja matrica, integriranja, analize mreža, programiranja i slično, koje su dosad poučavali nastavnici učenici će stjecati sami e-učenjem. Nastavnici moraju biti majstori s kojima će učenik kroz projektni rad na konkretnim problemima, istraživanjima i proizvodima stjecati stručna znanja i vještine, koje im može prenijeti samo čovjek. Zahtjevi industrije da im obrazovni sustav isporuči stručnjake koji imaju potrebna specijalistička znanja stvar su prošlosti. Baš suprotno, najkorisniji su im stručnjaci koji imaju širi uvid u svoju struku i one njoj srodne pa čak i vrlo različite te koji su naučili samostalno učiti. Tada mogu brzo i kvalitetno steći specifična potrebna znanja i vještine te iskoristiti interdisciplinarnost i multidisciplinarnost. Osim toga, za složenije kompetencije stjecat će znanja opet kroz U obrazovnom sektoru isti pojedinci poučavaju, provjeravaju i certificiraju učenike. U svakom drugom sustavu to je sukob interesa i ozbiljan rizik za kvalitetu rezultata. 36 OpenInfoTrend 205/09/2017 fakultete radeći na zajedničkim projektima u koje moraju ulagati poduzeća kojima to treba. U najrazvijenijim zemljama industrija je odavno spoznala da ima veliku korist od suradnje s akademskom zajednicom i to ne završava već zapravo tek počinje s diplomom. Ubuduće će se provjerom znanja i kompetencija isključivo baviti međunarodne organizacije. Njihovi certifikati postat će de facto svjetski standardi. Kako preobraziti sadašnji obrazovni sustav u budući? U svim se zemljama radi na preobrazbi obrazovanja. Nažalost, glavnina napora usmjerena je na infrastrukturne preduvjete: prostor, računala, komunikacije i ostalu opremu. Također, mnogi se bave nacionalnim kurikulima, obrazovnim programima i materijalima. Znatno se slabije radi na preobrazbi učitelja. Ako ima novca materijalni uvjeti daju se uspostaviti i u najvećim sustavima za nekoliko mjeseci ili godinu-dvije. Međutim, bez obzira na raspoloživ novac, obrazovne materijale ne može se stvoriti brže nego za nekoliko godina, a najsporija je preobrazba učitelja za koju su potrebne godine pa i generacije. Bitan je i redoslijed promjena u općem obrazovanju. Naime, učenici znatno brže dobivaju pristup ICT-ju u svom domu ili drugdje nego što je to moguće ostvariti u školama. Zato nije opravdano većinu sredstava utrošiti na infrastrukturu i pritom zanemariti obrazovne materijale. Jer, postigao bi se velik učinak kad bi učenici imali odgovarajuće materijale koje bi mogli koristiti kod kuće. Pritom treba biti prioritet stvaranje materijala koji potiču aktivno učenje: eksperimentiranje, rješavanje zadataka, samoprovjeru znanja. Učiteljima bi najviše pomoglo kad bi za svaku novu temu imali na raspolaganju odgovarajuće kratke, jasne i ilustrativne vizualizacije i simulacije. Stoga bi i osposobljavanje učitelja za korištenje ICT-ja u nastavi trebalo početi pronalaženjem odgovarajućih materijala na internetu. Dakako, treba stvarati i domaće obrazovne materijale i bit će ih u budućnosti više za istu temu, no danas postoje već brojni materijali u svijetu. Doduše, nisu svi idealni, a neki ni nisu upotrebljivi u konkretnoj obrazovnoj situaciji. Zato težište obrazovanja učitelja treba biti: kako definirati potrebu za dodatnim sadržajima pri poučavanju, kako pronaći odgovarajući materijal te kako ga primijeniti u nastavi. Nažalost, mnogi pojedinci u obrazovnoj vlasti i drugi sudionici obrazovnog sustava tako definirani cilj ne doživljavaju kao dovoljno ozbiljan ni značajan. Umjesto toga se napori i resursi pogrešno usmjeravaju na osposobljavanje nastavnika da proizvode obrazovne materijale. Osim što je za proizvodnju obrazovnih materijala potreban potpuno drukčiji skup kompetencija od onoga za poučavanje u razredu treba i mnogo vremena koje učitelj nema. Jednako tako je pogrešno slati učitelje na tečajeve opće informatičke pismenosti gdje se ponavlja ista metodička pogreška kao i u općem obrazovanju kad se učeniku prenosi golemi sadržaj koji mu trenutno ne treba i neće ga zasad primjenjivati ni svakodnevno koristiti. Umjesto toga, treba im dati obilje kratkih how to materijala za e-učenje koje će učitelj imati nadohvat kad mu zatrebaju te uvijek dostupnu korisničku podršku koja će promptno, prema njegovoj potrebi, asinkrono ili sinkrono, odgovoriti na svako pitanje te pokazati kako riješiti njegov problem ili primijeniti ICT. Kako bi učitelji znali što je uopće moguće primjenom ICT-ja još su jedino potrebni videomaterijali i radionice tipa Jeste li znali.

37 Za preobrazbu obrazovnog sustava ključna je promjena paradigme tako da odgovornost za vlastite kompetencije, zapošljivost i osobni razvoj bude isključivo u rukama učenika bez obzira na godine, bio on u školskoj klupi, učitelj, radnik, rukovoditelj, nezaposleni, političar ili obični građanin. Obrazovni sustav takvom aktivnom i odgovornom učeniku treba osigurati odgovarajuće obrazovne materijale pogodne za samostalno učenje te stalno dostupnu, kvalitetnu podršku tutora, trenera, savjetnika i mentora. Što još treba učiniti? Svijet i doba u kojem živimo nazvali smo društvo znanja što bi trebalo značiti da smo prepoznali kako je najvažniji resurs čovjek, njegovo znanje i sposobnost da stalno usvaja i stvara nova znanja. Političari stalno Učenici brže dobivaju pristup ICT-ju u svom domu i drugdje negoli u školama. Zato nije opravdano većinu sredstava utrošiti na infrastrukturu i pritom zanemariti obrazovne materijale koje bi učenici mogli koristiti kod kuće. govore da je znanje kompetitivna prednost. Apsurdno je pritom misliti da to može doći besplatno. Stoga najprije treba donijeti odluke koje će za obrazovanje trajno osigurati značajna novčana sredstva. To bi ujedno trebalo značiti da su oni koji puno znaju, puno ulažu u svoje znanje i spremni su ga i sposobni prenijeti na druge, posebno vrijedni članovi društva čiji rad treba promovirati više od ostalih profesionalaca, primjerice sportaša, estradnih zvijezda ili političara. Treba ih isticati, nagrađivati i davati im odgovarajuću ulogu u definiranju strategija i vođenju društva. Poslodavci ne smiju više očekivati da će radnici izvan radnog vremena stjecati sva znanja koja su im potrebna za rad u njihovoj organizaciji. Roditelji moraju od obrazovnih ustanova prestati zahtijevati nezaslužene petice za svoju djecu. Trebaju preuzeti odgovornost za njihove kompetencije, umjesto da i dalje očekuju da im društvo i škola naprave od djece ono što sami ne mogu ili nemaju volje. Škole treba osloboditi od odgovornosti za nefunkcionalne obitelji, njihovom djecom moraju se baviti centri socijalne skrbi. Prosvjetna vlast mora s učitelja maknuti sve administrativne poslove. Računalo danas omogućuje i ono što je prije mogao pružiti samo čovjek uživo: snimke predavanja, provjeru znanja, zadavanje raznovrsnih zadataka. Osim toga, računalo omogućuje i neke prije nedostupne stvari: ubrzati i usporiti vrijeme u videosnimkama te skupe ili opasne pokuse u virtualnim laboratorijima. To bi trebalo radikalno promijeniti obrazovanje - ali još nije iako su te mogućnosti prisutne već dvadeset godina. Preveliki broj učitelja danas više nije zainteresiran ne samo za poučavanje, nego ni za svoju struku. Tu im je ljubav i zanimanje potrebno vratiti kroz motivirajuće namjenske obrazovne programe, a one koji nemaju ljubavi za struku i poučavanje treba zamijeniti novima, koji to imaju. Zahtjevi industrije da im obrazovni sustav isporučuje stručnjake koji imaju potrebna specijalistička znanja stvar su prošlosti. Baš suprotno, najkorisniji su im stručnjaci koji imaju širi uvid u svoju struku i one njoj srodne pa čak i vrlo različite te koji su naučili samostalno učiti. Učenje kao užitak Sve to što smo opisali odnosi se na korisno utilitarističko znanje koje možemo i trebamo upotrijebiti, ako je moguće odmah. Svjetski trend u obrazovnim promjenama je usmjeren praktički isključivo prema tom znanju i učenju. Neizgovoreno je objašnjenje da nijedno društvo nije dovoljno bogato da financira neko učenje koje nije odmah korisno. Međutim, upravo je učenje i to ono složeno te učenje koje nije odmah u službi neke koristi izdiglo je ljudsku vrstu iznad ostalih. Učenje je ono što može čovjeku pružiti najveći užitak. To je mnogima vjerojatno strano, no svi rado uče, ne iste stvari i ne na isti način. Neki uživaju učeći glazbu ili neku drugu umjetnost, neki to osjećaju kroz sport ili aktivnost koja im je hobi. I svi imaju snažne, pozitivne emocije kad nešto nauče, svladaju vještinu. Ne čini ih sretnima samo rezultat već i cijeli proces učenja, svladavanje prepreka, neuspjesi i uspjesi. Čak i rado pričaju o svojim neuspjesima nakon kojih su uslijedili uspjesi. No, to rijetki povezuju s učenjem. Riječ učenje najčešće asocira na dosadu, kad moraju svladati nešto u čemu vide svoju korist. No, ljepota učenja je u tome što može biti zagonetno, uzbudljivo i lijepo čak i kad nije trenutno korisno. To znači da čovjek može u njemu uživati čak i onda kad znanje koje stekne neće moći odmah upotrijebiti. Ključ da se učenik tako osjeća je u metodi poučavanja, ali još više u entuzijazmu i ljubavi učitelja za temu i za prijenos svog znanja učeniku. U općem obrazovanju mladih važna je i značajna količina takvog neutilitarističkog učenja. Prije svega jer se kroz njega stječu najviše kompetencije i šire obzori znanja, ali i zato što stvara kritički pogled na svijet i sebe sama. Zapravo, svi bi tijekom života - što zbog mentalne i duševne higijene, a što zbog čistog užitka - trebali pronaći neko učenje koje nije utilitarističko, barem ne dok uče. Tako je život mnogo ljepši. 205/09/2017 OpenInfoTrend 37

38 OBRAZOVANJE U modi je pametno: Trajno opredjeljenje Ustanove za obrazovanje odraslih - ILBA jest razvijati i primjenjivati sustave za pametno učenje te pritom davati polaznicima svu podršku ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Brzina i rezultati PIŠE: BORIS BLUMENSCHEIN Nova vremena donose nove izazove. Jedan od najvećih jest kako pripremiti svoje zaposlenike na sve poslovne i tehnološke promjene koje nas čekaju i na svaku drugu neizvjesnost? Kako ih opskrbiti potrebnim znanjima i razviti strateške kompetencije te još dugoročnije - kako ih naučiti da uče na nov, učinkovitiji način? Kako ih fokusirati da stječu one kompetencije i znanja koja će im biti potrebna kako bi što bolje iskoristili svoje postojeće tržišne prednosti, ali stekli i nove komparativne u odnosu na konkurenciju koju trenutno ni ne poznaju? Jedno je sigurno: ne na klasični način kroz tradicionalni sustav obrazovanja, niti kroz (ne)postojeći sustav cjeloživotnog učenja. Pritom ne mislim na dio koji treba odraditi država, to je u najvećoj mjeri spremno. Postoji pravni i institucional- 38 OpenInfoTrend 205/09/2017 Konačno je došlo vrijeme za pametan pristup učenju. Uvjereni smo da ćemo tako steći značajnu prednost na području cjeloživotnog obrazovanja te da će naši polaznici postizati višestruko bolje rezultate negoli dosad. ni okvir, uspostava radnih kapaciteta - u EU to zovu capacity building - imamo i primjere dobre prakse. Ono što nedostaje jest širi prihvat koncepta cjeloživotnog učenja i svijest o vrijednostima koje bi to donijelo različitim sudionicima. U ovom članku pa ni u tom konceptu ne otkrivamo ništa novo, dapače neke su spoznaje još iz doba Platona i njego- Boris Blumenschein ravnatelj je Ustanove za obrazovanje odraslih ILBA. U skladu sa značenjem naziva ustanove - Inovacije, Liderstvo, Biznis i Agilnost, fokus njegovog rada je na razvoju edukacijskih programa za unapređenje znanja, vještina i kompetencija iz tih područja. Boris i sam predaje dio predmeta a vodi i tim za razvoj online edukacijskih sadržaja.

39 vih učenika. Osnova učenja i poučavanja, drevni ideal 1:1 učitelja i učenika, motivacija polaznika i brojni drugi elementi nisu se promijenili do današnjih dana. No, elementi iz različitih razdoblja i struka povezani su u jedinstvenu cjelinu i uspostavljena je metodološka konzistencija kako bi se realizirali zadani ciljevi. S druge strane, koliko god isticali da tu tehnologija nije prvi i najvažniji element, njen streloviti razvoj svakodnevno donosi nove prilike. Odgovori su: SmartEducation i SmartLearning (SE&SL) Koncepti SE i SL nisu novi, pojavili su se početkom ovog tisućljeća, a zagovaraju ih i najveće svjetske kompanije. No, dosad je kod njih fokus bio na naprednim tehnologijama i primjeni pametnih uređaja. U Ustanovi za obrazovanje odraslih - ILBA razvili smo radni okvir (framework) za uspostavu pametnog obrazovanja (SmartEducation) i pametnog učenja (SmartLearning) na nekoliko razina:...kad bi tvrtka ili regija X u svojim strateškim dokumentima definirala najvažnije krovne ciljeve, a njihove stručne službe odredile koje to ključne kompetencije moraju imati sudionici za ostvarenje tih ciljeva. Nadalje, zamislite kad bi se analizom postojećih znanja i kompetencija automatski izračunalo kakva je dodatna edukacija potrebna svakoj pojedinoj osobi. I tada na scenu stupa napredni sustav personalizacije, koji prikuplja sve raspoložive informacije o tim osobama, testira ih na postojeća znanja iz područja za koje se trebaju educirati i formira niz jedinstvenih, njima potpuno prilagođenih edukacijskih programa. Ti zaposlenici imaju različite navike, radne obveze i ovisno o drugim okolnostima imaju različite uređaje i sustave za učenje. Oni koriste edukacijske sadržaje potpuno prilagođene njima individualno od kuće, na putu prema poslu, u vrijeme predviđeno za učenje pa čak i tijekom rekreacije i zabave... ili grupno i suradno. Jedni su više vizualni tipovi, drugi vole konkretne primjere, treći žele detaljno znati kako nešto radi, četvrti najbolje uče povezujući nova znanja s onim što su već naučili. U svakom trenutku mogu zastati i postaviti pitanje, a da nisu sigurni Zamislite samo razgovaraju li sa stvarnim ekspertom iz pojedinog područja ili s takozvanim botom, virtualnom osobom iza koje stoji umjetna inteligencija i strojno učenje. Naši zaposlenici uče pomoću naočala za virtualnu stvarnost, slušalica ili 3D printera, scena snimljenih dronovima, simulacije pojedinih poslovnih situacija gdje se traže brze reakcije i odluke što je desetke puta brže negoli čitajući udžbenike ili sjedeći u dvorani i prateći izlaganje predavača. Njihovi pametni uređaji mogu mjeriti koliko su koncentrirani te ih različitim metodama držati potpuno aktivnima. Povremeno se provjerava koliko su naučili pa se po potrebi vraćaju na određene edukacijske cjeline na drugi način - detaljnije, kroz primjere, multimedijalno. Često se primjenjuje i tehnika pričanja priča (storytelling) odnosno elementi igre - prikupljanje bodova i bedževa, prolaženje različitih nivoa, stjecanje zvanja (blackbelt, ninja i sl.). Iza svega stoje edukacijske metodologije u skladu s kojima se mjeri i nadzire odvijanje procesa i postizanje ciljeva. No, monitoring neće prestati kad završi učenje, jer će se mjeriti koliko nova znanja izravno utječu na poslovanje tvrtke ili njenih dijelova. 1. pametne tehnologije (Smart- Technologies) 2. pametne metodologije (Smart- Methodologies) 3. pametni sadržaj (SmartContent) 4. pametno okruženje (SmartLearningEnvironment) 1. Pametne tehnologije (Smart Technologies) Tu su stvari najpoznatije iako se promjene događaju doslovno svakodnevno. Nikada tehnologije nisu najvažnije, one su samo snažan omogućitelj (enabler), no mi ih stavljamo na prvo mjesto, jer većina ljudi percipira cijeli koncept pametnog obrazovanja i pametnog učenja kroz njih. Činjenica je da bez pametne tehnologije ne bi bilo cjelovitog SE-a i SL-a. Ujedno, taj je koncept već dosta poznat pa su svi uređaji nove generacije uređaja prozvani pametnima (Smart Devices). Nekoliko osnovnih činjenica: SE&SL su zasnovani na načelu digital first danas svatko ima jedan, dva-tri pa i više pametnih uređaja ti su pametni uređaji kombinacija stvarnosti i digitaliziranog sadržaja u različitim oblicima (virtual reality, augmented reality, mixed reality), prepoznaju lica i predmete, imaju napredno pretraživanje audio i videozapisa. uređaji za svakodnevnu upotrebu oko nas postaju umreženi i pametni: televizori, automobili, odjevni predmeti, sprave za vježbanje, ploče u učionicama, infopanoi u javnim otvorenim i zatvorenim prostorima, prometna signalizacija, različiti senzori itd. svakodnevno se razvijaju mrežni servisi koji imaju u podlozi elemente umjetne inteligencije (AI - Artificial Intelligence) i strojnog učenja (ML - Machine Learning), sposobne da iz postojećih dostupnih znanja i prikupljenih činjenica donose zaključke i formiraju nova znanja osnovni elementi industrije 4.0 postaju sve dostupniji i sve prisutniji: IoT (Internet of Things), roboti, dronovi, 3D printeri, uređaji za pohranu energije i slično. standardizacija i sveopća umreženost podigla je interoperabilnost na potpuno novu razinu. Dakako, pametne tehnologije već se primjenjuju i pri klasičnoj učioničkoj nastavi: hologrami, digitalne ploče, multimedijalna i teleconferencing oprema, prevoditelji u realnom vremenu, roboti - demonstratori... Kolaboracijski portali omogućuju kombiniranje individualnog učenja, učenja na daljinu i timskog rada te konzultacija s predavačima bez obzira gdje se nalaze polaznici. U skladu s potrebama treba izabrati odgovarajuće tehnologije i standarde te iz- 205/09/2017 OpenInfoTrend 39

40 OBRAZOVANJE graditi tehnološku infrastrukturu kao pouzdanu, sigurnu, fleksibilnu i dogradivu podlogu za provedbu edukacijskog procesa. Pritom je vrlo vjerojatno da će ta kompletna infrastruktura biti u oblaku koji služi kao usluga ili platforma. 2. Pametne metodologije (Smart Methodologies) Kako bismo te tehnologije mogli primijeniti na odgovarajući način treba razviti nove metodologije: uspostave odgovarajuće okoline za edukaciju razvoja i njegovanja organizacijske kulture planiranja strateških kompetencija razvoja edukacijskih sadržaja izgradnje planova učenja organizacije i znanje pohranjeno u sustavu, pretraživati provedbe edukacijskog sustava izgradnje sustava vrednovanja u procesu učenja i vrednovanja rezultata učenja, s pratećim sustavom nagrađivanja prema rezultatima tog vrednovanja. Osnovna obilježja edukacijskog sustava temeljem primjene tih metodologija su: uči se na svakom mjestu, u svako vrijeme, na svim tipovima uređaja - najvažnije je postići efekt Just- In-Time Learning i Just-In-Time Knowledge (učenje i znanje točno u trenutku kada nastaje, odnosno kad nam je potrebno). pri učenju se koriste i svi dodatni raspoloživi uređaji, senzori, pametni predmeti za svakodnevnu uporabu Kako steči one kompetencije i? znanja koja će biti potrebna da se što bolje iskoriste postojeće tržišne prednosti i steknu nove, komparativne u odnosu na konkurenciju koja trenutno nije ni poznata? Sigurno ne kroz tradicionalni sustav obrazovanja ni kroz nepostojeći sustav cjeloživotnog učenja. U Ustanovi za obrazovanje! odraslih - ILBA razvili smo radni okvir za uspostavu pametnog obrazovanja i pametnog učenja na nekoliko razina: 1. pametne tehnologije 2. pametne metodologije 3. pametni sadržaj 4. pametno okruženje 40 OpenInfoTrend 205/09/2017 učenje je potpuno personalizirano, temeljem informacija o polazniku prikupljenih iz drugih sustava, društvenih mreža, rezultata ulaznih testiranja, uloga koje ima u različitim poslovnim procesima, njegovih kulturoloških, individualnih i drugih osobina pri učenju se primjenjuju svi suvremeni koncepti: elementi igre (gamification), sveobuhvatno učenje (immersive learning), interaktivno i angažirano učenje (engaging), formalno i neformalno, individualno i socijalno, situacijsko odnosno problemsko učenje. učenje je zabavno - EduTainment (Educational Entertainment) učenje je u svakom trenutku zasnovano na snažnim motivacijskim elementima svakog polaznika pojedinačno - personalizirana motivacija u edukacijski proces su uključeni svi sudionici: vlasnici, zaposlenici, uprava, dobavljači i kupci, partneri, nevladine organizacije i mediji učenje je zasnovano na načelima otvorenosti i standardizacije učenje potiče inovativnost i razvoj tzv. soft vještina u edukacijski sustav su ugrađeni elementi mjerljivosti, kako samog procesa učenja tako i utjecaja rezultata učenja na poslovanje organizacije učenje je znatno pristupačnije, a moguće ga je financirati iz različitih izvora (samih polaznika, njihovih organizacija, javnih sredstava, EU fondova, grupnim financiranjem (CroudFunding) i sl. učenje je za nekoliko redova veličine učinkovitije, znanje ostaje zapamćeno puno duže, a različita znanja su bolje povezana osim stjecanja znanja polaznici uče i kako ga dopunjavati dok su u različite operativne aplikacije ugrađene izravne poveznice s podsjetnicima na ranije stečena znanja. Pametna metodologija polazi od kvalitetnog upravljanja edukacijskim procesima. Počinje prepoznavanjem ciljnih skupina učenja, definiranjem ishoda i željenih kompetencija te za svakog polaznika razvija motivacijski sustav za učenje. Nakon toga konfigurira plan učenja te prilagođuje konkretne edukacijske sadržaje birajući odgovarajuću kombinaciju predavanja, vježbi, praktičnog rada i provjera znanja u online ili offline načinu rada. Od učitelja se očekuje da: potpuno razumije ono što poučava zna širi kontekst i različite aspekte tog znanja potpuno razumije namjenu učenja, očekivane ishode i kompetencije koje trebaju steći polaznici. Očekuje se da gleda naprijed, da zna prenijeti znanje. Služi se pričanjem priča (storytelling), elementima igre (gamefication) i različitim mehanizmima motiviranja. Nema izraženi ego. Voli studente. Želi da budu bolji od njega. Uči od njih. Razvija se. Kontinuirano mjeri napredak i shodno tomu korigira svoj rad. Fokusira se na polaznike. Uvijek pronalazi nov način za motivaciju studenata, a i sam ima jake motive.

41 3. Pametni sadržaj (Smart Content) Edukacijski sadržaji su potpuno multimedijalni, sučelja su prilagođena pojedinom polazniku, uređaju na kojemu uči i situaciji. Važno je graditi nove pametne sadržaje, da to nisu samo multimedijalizirani stari nego da se primjenom novih tehnologija razvijaju potpuno novi koncepti, npr. višedimenzionalnost (u prostoru, u podacima, u modelima), čime se polaznicima vizualizira jedna, dvije ili čak tri dimenzije više negoli dosad - tako njihova percepcija postaje bliža stvarnosti, a imaginacija im omogućuje stvaranje potpuno novih koncepata i značajno veću inovativnost u svim područjima. Sadržaji se prilagođuju i ulogama polaznika u poslovnim procesima te namjeni učenja odnosno očekivanim ishodima i ciljanim kompetencijama. To znači da isti edukacijski sadržaj može u primjeni biti potpuno različit za polaznike različitih uloga, za različite svrhe učenja i poslovne situacije. Edukacijski sadržaji se dopunjuju primjenom mehanizama umjetne inteligencije i strojnog učenja, a o novostima se polaznike obavještava kroz povremenu obnovu znanja. Sadržaj je u oblaku i povremeno se ažurira kako bi bio aktualan. Polaznici mogu komentirati sadržaj, postavljati pitanja u realnom vremenu, surađivati s drugim polaznicima bez obzira gdje se nalaze. Sadržaj je potpuno prilagođen osobama s posebnim potrebama i objavljen na nekoliko jezika. Za svaki sadržaj se izrađuje i sažetak odnosno podsjetnik - kad polaznik svlada sadržaj poziva po potrebi samo podsjetnik koji će u njemu pobuditi već konzumirani sadržaj i znanje. Sadržaj je kontekstualan, povezan s određenim situacijama pa se lakše pamti i povezuje s tim situacijama kad se polaznik ponovno nađe u njima.u sadržaj su utkani i elementi koji potiču razvoj vještina bez kojih se danas ne može, tzv. softskills. Dobar primjer je poticanje na donošenje odluka u što kraćem vremenu zasnovano na što više relevantnih činjenica. Pritom se odluke ne donose samo za konkretnu situaciju nego se uzima u obzir dinamika tj. što će se događati u budućnosti kao i ciljna orijentacija te širi kontekst situacije, simulirajući pojedine ishode različitih odluka u istim situacijama. Provjera znanja - Prije početka učenja provodi se tzv. ulazno testiranje kako bi se provjerilo polaznikovo znanje o određenom području. Rezultati tog testiranja će pomoći i za personalizaciju edukacijskih sadržaja, ali i za polaznikov banchmark i mjerenje njegovog napretka. Tijekom učenja se povremeno provjerava polaznikovo znanje iz manjih edukacijskih cjelina, kako bi se vidjelo stječe li znanja očekivanom dinamikom, ali i kao element interakcije. Temeljem rezultata tih povremenih provjera znanja prilagođuje mu se edukacijski sadržaj, a po potrebi se aktiviraju i poveznice s edukacijskim sadržajima. Određena područja se potkrepljuju primjerima ili zadacima. Polaznik se stavlja u konkretne poslovne ili životne scenarije te se od njega zahtijeva da naučeno odmah primijeni u rješavanju određenih situacija. Ovisno o očekivanim rezultatima provjera znanja se prilagođuje svakom pojedinom polazniku. Na kraju se provjerava cjelokupno znanje iz edukacijskog sadržaja i stavlja u kontekst sa znanjem koje je polaznik stjecao ranije ili se očekuje da ga ima. Nakon uspješne završne provjere polaznik stječe potvrdu (certifikat) o stečenom znanju, ostvarenim rezultatima i stečenim kompetencijama. 4. Pametno okruženje (Smart Learning Environment) Ni pametne tehnologije ni pametne metodologije, a ni pametni edukacijski sadržaji ne mogu jamčiti ostvarenje pametnog obrazovanja i pametnog učenja. To može jedino uspostava cjelovitog pametnog okruženja, tj. interakcije pametne organizacije, pametnih predavača i pametnih polaznika. ILBA brzina i rezultati Tvrtke koje se odluče za naše usluge primjenom pametnog učenja brzo će osjetiti značajnu razliku u odnosu na dosadašnje metode. Ponajprije, kod nas se ući mnogo brže, edukacijski proces je prilagođen polaznicima, a ishod učenja odgovara njihovim stvarnim strateškim potrebama. I zaključit će kako je upotrebljivost stečenih znanja i vještina pri rješavanju realnih poslovnih izazova - superiorna. Kako bismo u tome uspjeli ILBA će i nadalje: svesrdno promovirati načela SE i SL surađivati s vodećim tvrtkama i institucijama u pojedinim područjima našeg djelovanja koje su već usvojile načela pametnog učenja razvijati vlastite alate i primjenjivati najnaprednije platforme za SE i SL razvijati vlastite pametne sadržaje u područjima u kojima imamo ekspertizu angažirati i razvijati pametne predavače kao cjelovite stručnjake s uravnoteženim znanjima i sposobnostima, kako andragoškima tako i domenskima, koji će znati usmjeriti naše polaznike prema suvremenom načinu razmišljanja i promišljanja kao što je Design Thinking, Creative Thinking i napose Critical Thinking. Nazvali smo ih tako i zbog dosljednosti (pametno, engl. smart) ali i da bismo pokazali kako i predavači i polaznici moraju usvajati nova znanja, nove navike i novi pristup, moraju se služiti pametnim tehnologijama i slijediti pametne metodologije. Vlasnici i uprava zaduženi su za uspostavu takve organizacije koja ima: infrastrukturu - pametne tehnologije definirane strateške ciljeve i potrebne strateške kompetencije akcijske i edukacijske planove koji pred sustav učenja u organizaciji jasno postavljaju konkretne zadatke i očekivanja menadžment koji se i sam kontinuirano educira te razumije važnost edukacije svakog zaposlenika mehanizme mjerenja utjecaja učenja na ukupno poslovanje organizacije i mjerenje povrata na edukaciju (ROE Return on Education). Proces učenja ne završava stjecanjem znanja već treba razvijati mehanizme njegova širenja i dijeljenja, obnove i pretraživanja te ga primijeniti u pravom trenutku (Just-In-Time-Learning, Just-In- Time-Knowledge). I tu suvremena tehnologija i alati mogu značajno pomoći, od mobilnih uređaja, kolaboracijskih portala, blogova, foruma do dodataka postojećim aplikacijama koji omogućuju skok u određenu edukacijsku cjelinu povezanu s onim što trenutno radimo. * Za više podataka: boris@ilba.eu 205/09/2017 OpenInfoTrend 41

42 OBRAZOVANJE RAZGOVOR S BILJANOM CERIN POVODOM OPĆE UREDBE O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA Postaje ozbiljno! Povodom skorog početka primjene odredbi Opće uredbe EU o zaštiti osobnih podataka (GDPR - General Data Protection Regulation), razgovarali smo s Biljanom Cerin, jedinom Hrvaticom u upravnom odboru (ISC-ja) 2 (Cybersecurity and IT Security Professional Organization) najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost. Biljana Cerin je direktorica tvrtke OstendoConsulting koja je postala regionalni centar kompetencija za zaštitu osobnih podataka. OpenInfoTrend: Ušli ste u Top 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom IT-ju, izabrani ste u upravnu odbor najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost (ISC) 2, vaša tvrtka OstendoConsulting profilirala se kao vodeći hrvatski igrač u području zaštite privatnosti. I sve to zbilo se u posljednjih dvanaest mjeseci? U OstendoConsultingu izgradili smo lokalnu i međunarodnu mrežu vrhunskih konzultanata što nam omogućuje brzo stvaranje idealnih timova za pružanje baš onakve usluge kakvu klijent treba iz područja kojima se bavimo. Biljana Cerin: Radila sam za nekoliko vodećih hrvatskih ICT tvrtki, ali nijednoj glavni poslovni fokus nije bio ono što stvarno volim - savjetovanje klijenata o učinkovitom upravljanju rizikom i sukladnošću s regulativom u području informacijske sigurnosti. Ubrzo sam shvatila da je Hrvatska premalo tržište za pružanje usko specijaliziranih usluga te sam sa suprugom pokrenula tvrtku OstendoConsulting koja se odmah okrenula velikim razvijenim tržištima - američkom i zapadnoeuropskom. U OstendoConsultingu smo izgradili lokalnu i međunarodnu mrežu vrhunskih konzultanata koja nam omogućuje brzo stvaranje i idealnih timova za pružanje baš onakve usluge kakvu klijent treba, jasno, iz područja kojima se bavimo. A to je upravljanje rizikom, sukladnošću, privatnošću i informacijskom sigurnošću. Naši su konzultanti djelatnici partnerskih tvrtki, sistem integratora, drugih konzultantskih kuća ili usko specijalizirani samostalni konzultanti. S klijentom pažljivo definiramo projektne zadatke, neopterećeni raspoloživošću internih resursa. Tek kad znamo što je točno cilj projekta, određujemo idealne kompetencije i iskustvo potrebno za pružanje usluge i gradimo tim. Brojni projekti za američke klijente bili su vezani upravo uz područje zaštite osjetljivih osobnih podataka i tamošnju vrlo strogu HIPAA regulativu. Radili smo na upravljanju rizikom informacijske sigurnosti za Fortune 500, biotehnološku tvrtku Amgen iz Los Angelesa, za Stanford University - Hospital&Clinics i Stanford Children s Health, za klijenta izloženog strogoj regulativi zaštite podataka u gejming industriji MGM Resorts International u Las Vegasu te za klijente u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj... uz naše prethodne projekte. Kad je godine Europska unija usvojila GDPR uredbu već smo imali desetak godina iskustva na projektima sustavnog osiguravanja informacija te niz referenci u specifičnim projektima zaštite osobnih podataka za vodeće svjetske institucije. Po tome smo i danas jedinstveni u Hrvatskoj. To je iskustvo prepoznao i njemački farmaceutski div s kojim i sada radimo na GDPR projektu. Uvrštenje u Top 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom IT-ju došlo je kao iznenađenje. Nisam očekivala da bi netko u Hrvatskoj pratio moj stručni rad. Volim svoj posao, vjerujem u njega i znam da svojim radom donosim klijentima stvarnu vrijednost. Angažirana sam u radu niza međunarodnih stručnih organizacija i nekoliko sam puta bila član stručnih odbora za Biljana Cerin, direktorica tvrtke OstendoConsulting (foto Cropix/ Hanza Media) pripremu programa velikih međunarodnih konferencija iz područja informacijske sigurnosti... u Münchenu, Londonu, Barceloni, Las Vegasu i dr. Održala sam brojna stručna predavanja, ocjenjivala stručne knjige, odlučivala o dodjelama stručnih stipendija. Prije nekoliko dana izabrana sam u upravni odbor (ISC-ja) 2 u kojem ću biti od do godine. Vjerujem da je to najvećim dijelom rezultat mog volonterskog rada na razvoju struke i programa koji sam izložila tijekom nominacije, s fokusom na približavanje naše struke drugim profesijama i jačem angažmanu na privlačenju mladih ljudi u struku. GDPR uredba počinje se primjenjivati od svibnja sljedeće godine. Novčane kazne predviđene za prekršitelje su među najvećima ikad propisanima ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, no čini se da nije jasno definirana odgovornost uprava. Odnosi li se ta uredba i na javnu upravu s obzirom na to da naplata novčane kazne tu ne bi imala stvarnog učinka? Odnosi. Tijela javne uprave koja raspolažu osobnim podacima građana moraju uskladiti svoje poslovanje s odredbama GDPR uredbe do 25. V Novčano kažnjavanje značilo 42 OpenInfoTrend 205/09/2017

43 bi prelijevanje novca u državnom budžetu što naizgled nema smisla, ali nije potpuno točno. Ako se primjerice jedinica lokalne uprave neodgovorno odnosi prema osobnim podacima pa bude novčano kažnjena, stvarno bi mogla ostati bez tog novca. Takvo bi kažnjavanje moglo imati negativan učinak na sposobnost javne uprave za izvršavanje javne vlasti. Ne želimo se naći u situaciji Uvjet učinkovite zaštite osobnih podataka je dobro obrazovanje i širenje svijesti. ILBA GDPR tečajevi održavaju se redovito svakih nekoliko tjedana još od proljeća, a rezultat je puno educiranih stručnjaka na što smo izuzetno ponosni. da vatrogasci ne mogu kupiti opremu za gašenje požara, jer su morali platiti veliku kaznu ili da bolnica ne može platiti lijekove zbog curenja osobnih podataka. Ipak, dio o kažnjavanju ne može se jednako odnositi prema privatnim tvrtkama i javnoj upravi, ali to ne znači da je javna uprava izuzeta iz obveze njene primjene. Upravo obrnuto. To znači da zaštita osobnih podataka u javnoj upravi, kao i u ostalim EU članicama, mora postati strateški cilj naše vlade. Čak je i Velika Britanija unatoč napuštanju Europske unije dala veliki prioritet usklađivanju s GDPR-om. Kraljica je u svom obraćanju parlamentu u lipnju bila vrlo jasna o tomu. Posebno je važno razumjeti da je GDPR uredba koja se izravno primjenjuje na teritoriju cijele Europske unije, a članice mogu njene odredbe dodatno pojasniti u lokalnom zakonodavstvu. Baš u tom pojašnjavanju treba osmisliti učinkovit mehanizam prisile javne uprave na zaštitu osobnih podataka. Jedan od najučinkovitijih mehanizama u takvom okruženju je osobna odgovornost. Neke EU članice za odgovorne osobe predviđaju zatvorske kazne. U Hrvatskoj to ne bi bilo potpuna novost, jer Kazneni zakon za zloupotrebu osobnih podataka već i sada predviđa zatvorsku kaznu do pet godina. Kombinacija zatvorske i novčane kazne za odgovornu osobu u pravilu je učinkovit pokretač. Kako javna uprava danas štiti osobne podatke? S obzirom na veličinu i razvedenost javne uprave razina zaštite osobnih podataka seže od vrlo dobre do vrlo loše. Javna uprava nije nikad uspostavila učinkovite mehanizme nadzora sigurnosti upravljanja informacijama ni upravljanja sigurnošću osobnih podataka. Revizija sigurnosti informacijskih sustava se ne radi ili se radi sporadično. Iznimka tom pravilu je zaštita podataka klasificiranih kao državna tajna, no u njih se ne ubrajaju osobni podaci građana - barem ne onih običnih. Kako nitko sustavno ne nadzire sigurnost, jedini odgovor na vaše pitanje može biti da javna uprava ne zna kako štititi osobne podatke. A na kojoj je razini zaštita u privatnom sektoru? Razina zaštite osobnih podataka jako se razlikuje ovisno o industrijskom sektoru. Tako su primjerice financijski i telekomunikacijski sektor obvezni uspostaviti niz mjera za zaštitu podataka koje djelomično pokrivaju i zaštitu osobnih podataka. S druge strane, unatoč tomu što stari Zakon o zaštiti osobnih podataka predviđa posebne zaštitne mjere za pojedine kategorije osobnih podataka, to se u pravilu ne primjenjuje pa prema našim saznanjima u Hrvatskoj nećete naći nijednu privatnu zdravstvenu ustanovu da je implementirala sustav Kakva su iskustva s GDPR-om u drugim zemljama i kakva je naša regulativa u odnosu na njih? Ne mogu govoriti o svima, naše je inozemno GDPR iskustvo vezano uz Njemačku, Veliku Britaniju i SAD. Njemačka je osim usvojene GDPR uredbe, razvila i vlastito zakonodavstvo kojim dodatno regulira neka pitanja. Tamo je za odgovornu osobu moguća i zatvorska kazna. S obzirom na to da Hrvatska još nije ni blizu donošenja lokalne regulative, reklo bi se da je Njemačka daleko ispred nas. Konkretna iskustva s projekta na kojemu tamo radimo ne mogu se smatrati relevantnim uzorkom za procjenu općeg stanja. Riječ je o globalnom lideru u farmaceutskoj industriji, a razgovaramo o tehničkim finesama i poboljšanjima sustava kakav velika većina hrvatskih tvrtki vjerojatno nikad neće imati. Lokalne tvrtke u istoj industriji u području zaštite osobnih podataka značajno zaostaju za tim primjerom. Odluka Velike Britanije o donošenju lokalne regulative o zaštiti osobnih podataka bila je usporena Brexitom. Unatoč tomu, britanski ICO (Information Commissioner s office) već je dugo jedan od najboljih izvora praktičnih informacija o usklađivanju s GDPRom. Tvrtke su zbog Brexita malo oklijevale do lipnja, ali kad je Kraljica rekla da će se GDPR uredba jednako primijeniti i tamo, otklonjena je svaka sumnja. U Americi su tvrtke jako fokusirane na zaštitu privatnosti zbog vlastite regulative i sudske prakse, jer su uobičajene visoke odštete. Prema ispitivanju koje je u siječnju objavio PWC, 92 % američkih tvrtki s više od petsto zaposlenih uvrstilo je usklađivanje s GDPR-om među prioritete. GDPR se odnosi na sve tvrtke koje raspolažu osobnim podacima građana Europske unije pa u određenoj mjeri i na one sa sjedištem izvan EU. upravljanja informacijskom sigurnošću za zaštitu podataka pacijenata, poput ISO ili ISO Za tvrtke koje dosad nisu zanemarivale sigurnost usklađivanje s GDPR-om nije ni kompleksno ni skupo. To je vjerojatno najvažniji razlog zašto su veliki telekomi i banke u tom području daleko odmakli od hrvatskog prosjeka. Kakvu ulogu u zaštiti osobnih podataka ima obrazovanje i informiranje? Veliku. Edukacija i širenje svijesti su uvjet učinkovite zaštite osobnih podataka. Intenzivno surađujemo s brojnim obrazovnim institucijama među kojima posebno ističemo ILBA-u s kojom smo pripremili dvije vrste tečajeva. ILBA GDPR tečajevi održavaju se redovito svakih nekoliko tjedana još od proljeća. Dobro su popunjeni, rezultat je puno educiranih stručnjaka na što smo izuzetno ponosni. Intenzivno smo uključeni i u niz drugih projekata širenja svijesti o zaštiti osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka postaje zasebno stručno područje za koje je potreban set komplementarnih znanja iz područja informacijskih tehnologija, prava, organizacije i komunikacijskih vještina. S ILBA-om surađujemo na izradi kurikuluma za kompletno obrazovanje takvih stručnjaka. Zaštitu osobnih podataka moramo prihvatiti kao način razmišljanja, to je društvena promjena koja slijedi, a mi smo tu da je podupiremo najbolje što možemo. 205/09/2017 OpenInfoTrend 43

44 INTERVJU Šokantno je koliko se nerazumijevanja i negativnih emocija pokazuje prema poduzetnicima. A oni su generatori pozitivnih promjena koji ostvarujući svoj san stvaraju nove vrijednosti za sebe i društvo iz kojega su ponikli Inovacija najsnažniji proizvod na tržištu 44 OpenInfoTrend 205/09/2017

45 RAZGOVARAO: BORIS ŽITNIK Vladimir Olujić, osnivač, vlasnik i predsjednik uprave STORM Grupe - koja je kao što i priliči informatičkoj tvrtki počela u garaži, a danas jedan od najvećih domaćih sistem integratora - odrastao je u Zagrebu, na Borongaju u obrtničkoj obitelji. Oženjen je i otac tri sina od kojih dva starija već rade na tehnologijama oblaka u njihovom podatkovnom centru, a najmlađi je srednjoškolac. Nakon srednje škole - Ruđer Bošković, smjer elektronike - diplomira VI. stupanj na ETF-u u Zagrebu, a nakon toga i VII. stupanj na FER-u. Potom upisuje poslijediplomski doktorski studij s temom Prijenos govora paketskim komunikacijama u realnom vremenu. Kreće ambiciozno, no recesija ga vraća u poduzeće gdje je okupiran dan i noć. S oporavkom konjunkture, priželjkuje se vratiti disertaciji i uspješno zaključiti i taj najviši stupanj formalnog obrazovanja. Olujić je od djetinjstva opsjednut audiofilstvom i to mu je glavni hobi. Teži vrhunskoj reprodukciji zvuka i preslušava glazbu iz svojih kolekcija vinila, magnetofonskih traka i CD medija, koji se broje u tisućama. Još kao srednjoškolac provodi praznike radeći kako bi kupovao opremu i ploče. Jasno, novca za opremu nikad dovoljno pa s prijateljima u garaži slaže pojačala. Potrebne dijelove nabavljaju u Trstu i Münchenu, a mehaniku i prednje ploče izrađuju sami... pilom, turpijom, letraset slovima i lakom za automobile. I danas se prisjeća kako njegova majka bezuspješno riba kuhinjsku pećnicu od ostataka bezbojnog laka koji je trebalo zapeći na visokoj temperaturi preko letraset slova i oznaka kako bi prednja ploča postala mehanički otporna i izgledala originalno. U starom prostoru koji su napustili širenjem poduzeća postavio je nekoliko impozantnih audiosustava, gdje su aktivni blokovi građeni uglavnom s elektronskim cijevima. Olujić veli da još nije čuo poluvodič koji lijepo svira - elektronke su nenadmašne. Ima tu vrhunskih svjetskih uradaka, studijskih analognih magnetofona, gramofona i jedinstvenih zvučničkih sustava. Neki su potpuno novi, a neki datiraju otprije pola stoljeća, ali su vrhunski obnovljeni. Cijeneći izvornost analogne glazbene reprodukcije i njen što iskreniji doživljaj tu se nalazi s društvom... druže se, slušaju glazbu i izmjenjuju iskustva. Olujić svoje znanje i iskustvo prenosi novim naraštajima. Profesor je i drži tri kolegija na IT veleučilištu. Član je programskog savjeta MIPRO-a i aktivno sudjeluje u radu tog najvećeg IT foruma u zemlji, koji je pod uspješnim vodstvom dr. Petra Biljanovića ove godine obilježio 40. godišnjicu. Prošle je godine u okviru MIPRO-a organizirao konferenciju Cloud Day, a ove plenarnu raspravu Digitalna autocesta za digitalno društvo, koja je okupila eminentne sugovornike i izazvala dosta pažnje u industriji i javnosti. Uz to sudjeluje u organizaciji i sponzorstvu brojnih elektroakustičkih i audiofilskih događanja. S Vladimirom Olujićem razgovarali smo o karijeri i njegovoj tvrtki, o sistemskoj integraciji, tržišnim i tehnološkim trendovima u IT branši i ekosustavu u kojemu ta industrija djeluje. Vaša je poslovna karijera neraskidivo vezana uz razvitak Storm Computersa odnosno STORM Grupe. Kako ste počeli, investirali, tko su Vam bili partneri, bliski suradnici... Nakon završenog studija počeo sam raditi u privatnoj tvrtki kao projektant automatike na strojevima za grafičku obradu. Potom sam s prijateljem otvorio obrt za servis računala i videouređaja. No, tražeći suradnike jačih ambicija i predanosti prema ozbiljnijoj sistem integraciji i računalnim tehnologijama, nakon još ponekog iskoraka, pokrećem godine obiteljsku tvrtku kao generički nastavak obrtničke radionice. Osnovni kapital, uz posudbu gotovine od prijatelja i rodbine, nastao je tijekom rada u obrtu. Za današnje pojmove poslovanja, to je bio sitniš. Dio osnovnih sredstva posudili smo od obrtničke zadruge čiji smo bili dotadašnji članovi. Radni prostor bila je minimalistički preuređena garaža pokraj moje obiteljske kuće. Tako nismo bili pritisnuti mjesečnom najamninom već samo golim režijskim troškovima. Tvrtki se tijekom početnog formiranja pridružuju pojedinci od kojih mnogi i sada rade u njoj. U prvom redu spomenuo bih kolegu i suradnika koji je sudjelovao u izgradnji svega što je STORM Grupa danas. To je sadašnji dioničar i moj partner Tomislav Kraljik, čije su mnoge poslovne značajke komplementarne mojima. Ja sam poduzetnik i inženjer, a Tomislav je organizator koji je ideje i kvantne poslovne skokove uklapao u okvire mogućega. Nikada se nisam osjećao kao organizator i menadžer i dobro je da netko to zna raditi umjesto mene. Takav odnos i neformalna podjela zadataka traje i danas. U drugim tvrtkama STORM Grupe rade partneri koji su vodeći pojedine tehnologije radom i zalaganjem prerasli u izdvojene tvrtke. Kako nisam baš ekonomski potkovan teško mi je bilo precizno pratiti i pravilno procjenjivati prihode, rashode i tijek gotovog novca po pojedinim Računalstvo u oblaku danas je jedna od temeljnih tehnologija koja predviđa značajnu računalnu evoluciju. Tvrtke koje žele iskoristiti prednosti infrastrukture i aplikacija temeljenih na oblaku te na modelima hibridnog oblaka, moraju osigurati da je lokalna IT infrastruktura kompatibilna onoj u oblaku. odjelima, smatrao sam prikladnim samoopstojne poslovne segmente i pridružene im tehnologije diferencirati kao zasebne pravne osobe pa ih onda kvalitetnije pratiti i ekonomski vrednovati. Neke smo tvrtke pridružili Grupi akvizicijom, a neke logičnim interesnim povezivanjem. Tu bih naveo kolege Damira Špirelju, Hotmira Brkića i Ivicu Šorića. Naravno, tijekom rasta i razvoja matične tvrtke STORM Computers, javljaju se i brojni drugi djelatnici koji su svojim značajnim strukovnim 205/09/2017 OpenInfoTrend 45

46 INTERVJU i komercijalnim doprinosom uvelike zaslužni za put kojim kročimo. To su Dražen Novina, Tihomir Čalić, Samir Bračković, Miro Markovanović i drugi. Od novijih bliskih suradnika svakako bi spomenuo rukovodioca tehničkog sektora Željka Šubara. Naveli ste razloge zbog čega tvrtka djeluje kao skup izdvojenih članica. Pa, koje su prednosti i eventualni nedostaci grupacije u odnosu na jedinstveno integrirano poduzeće? Najveća prednost očituje se u kvaliteti promišljanja grupe. Sastanci uprave u pravilu pridonose kvalitetnijim zaključcima negoli kad bi to bila odluka pojedinca. Druga prednost Grupe leži u razmišljanju da diferenciranje tehnologija po pojedinim pravnim subjektima implicira kvalitetnije stjecanje dubljih specijalističkih znanja i bolji fokus pojedinca na uži spektar struke. Pojedini subjekti se jednostavnije fokusiraju na vlastite lakše mjerljive rezultate i adekvatno planiranje te raspolaganje prihodovanim sredstvima na razini operativnih troškova. Za planiranje kapitalnih investicija, cijenu kapitala te eventualno planiranje zaduženja, kao i pri nastupu na tržištu Grupa pojedinim članicama djeluje kao pozitivna masa. S druge strane, djelatnici Grupu ne promatraju kao cjelinu niti je vide jedinstvenim tkivom. Često djeluju u okviru svojih subjekata kao otoci, ne mareći za sinergiju. Osim toga, partikularni interesi pojedinih sastavnica znaju značajno odskakati od interesa cjeline. No, sve to skupa dinamički balansira na bazi poslovnih interesa i treba biti svjestan ukupnog faktora dobrote Grupe, ali i njenog ponekad negativnog predznaka. Pod pritiskom globalizacije dio hrvatske IT industrije akvirirat će veći igrači, prvenstveno snažni globalni IT integratori. Dio domaćih tvrtki će se udružiti kako bi se oduprijeli povećanjem mase i volumenom kvalitetnih i dobro izrađenih kompetencija. Globalni igrači u oblaku svakako će uzeti dio tržišta krajnjih korisnika IT usluga, no prvenstveno standardiziranih i na određeni način konfekcioniranih. To je gotovo cijelo tržište rezidencijalnih korisnika i većinski dio malih do srednjih poslovnih subjekata. Koji su bili prijelomni trenuci pri ulasku u ozbiljnu sistem integraciju? Prijelomni trenuci su odluke o fokusiranju na napredne mrežne tehnologije svjetski poznatih vendora s izazovom investiranja u dodatno obrazovanje kadrova u skladu sa zahtijevanim standardima proizvođača. U ono vrijeme, bile su to značajne investicije, reda veličina u desecima tisuća dolara po specijalistu. Za prikladan status trebalo je financirati barem dvojicu takvih djelatnika. Poslije je zahtjev narastao na četiri. To je imalo utjecaj na povećanje osobnih primanja tako obrazovanih stručnjaka u okruženju gdje prihod od usluga generiranih po toj osnovi nije bio ni blizu istim tim svjetskim standardima. I nije bilo jednostavno kontinuirano nalaziti dovoljno posla za tako skupe resurse. Inovacija je na tržištu najsnažniji proizvod. Protiv te činjenice konkurencija se može boriti jedino postupnim usvajanjem potrebnih znanja i tehnologija. To zahtijeva ljude, specifično znanje, razvoj, kapital i vrijeme. Potom je bilo prirodno izdvojiti odjel pasivnih mrežnih infrastruktura u zasebni subjekt. I to je bio zahtijevan proces u kadrovskom i organizacijskom smislu. Simultano s tim procesom odlučili smo izmjestiti tvrtku u novi prostor. Bila je to ozbiljna kapitalna investicija što vas ponekad i u određenim situacijama može koštati zdravog života tvrtke. Tijekom dugogodišnje snažne recesije odlučili smo se na značajnu investiciju u podatkovni centar i razvoj nadolazećih tehnologija u oblaku, kao nastavka već zaboravljenog modela uslužnog računalstva. Procjenjujem da je u ovom trenutku STORM Grupa domaći IT sistem integrator s najvećim vlastitim podatkovnim centrom. Znate, čim se tvrtka pomakne za kvalitetan skok u određenoj razini, uvijek se kao posljedica pojavljuje vakuum u novom smjeru. To je jednostavno priroda stvari poslovanja. Godine izgradili ste vlastiti data centar i ušli u cloud računalstvo kao pružatelj takvih usluga. Ali, tu ste i dalje kao sistem integrator i implementator cloud rješenja za druge... Sistem integracija kakvu poznajemo i opisujemo u klasičnom smislu, na domaćem, ali i na EU tržištu kojemu prirodno gravitiramo, još zauzima najveći apsolutni i relativni udio. No, prema predviđanjima IDC-a, udio infrastrukture tradicionalnih internih IT sustava past će do za otprilike 10 % u odnosu na današnju situaciju. Taj se prostor otvara arhitekturama internih privatnih oblaka, udomljenih (hosted) dediciranih privatnih oblaka, virtualnih privatnih oblaka, javnih oblaka pa sve do virtualnih podatkovnih centara. Usmjerenje prema oblaku kao tehnološkom odmaku od klasičnog pojma za sistem integratore zahtijeva investiranje u svladavanje novih znanja i paradigmi. 46 OpenInfoTrend 205/09/2017

47 Uputno je ponoviti, mada se to često spominje, kako je računalstvo u oblaku zapravo isporuka računalstva na razini mreže, najčešće interneta i danas je jedna od temeljnih tehnologija koja predviđa značajnu računalnu evoluciju. Infrastrukture bazirane na oblaku oblikovat će temelj budućeg razvoja, a tvrtke će eksperimentirati s primjenom novih arhitektura temeljenih na oblaku u kombinaciji s tradicionalnom IT infrastrukturom te povezati ta dva svijeta. Tvrtke koje žele iskoristiti prednosti infrastrukture i aplikacija temeljenih na oblaku te modelima hibridnog oblaka, moraju osigurati da je lokalna IT infrastruktura kompatibilna s onom u oblaku. Naglasimo, temeljna značajka usluge u oblaku (između pet definiranih prema NIST-u, američkom nacionalnom institutu za standarde) je realizacija samousluge na zahtjev (on demand self-service) koja implicira nužnost implementacije tehnologije automatizacije i orkestracije, povezuje automatizirane operacije u radni proces (workflow) te nužno zahtijeva interoperabilnost na razinama građevnih blokova podatkovnog centra i time značajno povećava kompleksnost potrebnih Konkurencija u hrvatskoj IT industriji je razvijena i kvalitetna, a cijena usluga je značajno niža nego npr. u Sloveniji. No, vrednovanje IT usluga na domaćem tržištu očekuje značajno pozitivan trend. Na to možete računati. aplikativnih rješenja implementacije samouslužno definiranih servisa. To je infleksijska točka prilagodbe sistem integratora u migraciji od klasičnog modela k računalstvu kao usluzi. Asimilirajući nova potrebna znanja za svladavanje takvih i sličnih tehnoloških izazova sistem integrator će pravodobno migrirati k tom perspektivnom tržištu. Tako će mu se otvarati nove tržišne niše bilo da krajnji kupac želi ostati pri klasičnim IT rješenjima ili želi iskoristiti sve potencijale npr. hibridnog oblaka. U slučaju tehnološki agilnog sistem integratora, kupac će u svom postojećem partneru naći cjelokupnu podršku za zahtijevana rješenja. U suprotnom, sistem integrator koji to ne prati gubit će tržišni udio. U posljednje se vrijeme sve više orijentirate na razvoj vlastitih proizvoda. Kakav značaj u Vašem poslovanju imaju inovacije? Inovacija je na tržištu najsnažniji proizvod. Protiv te činjenice konkurencija se može boriti jedino postupnim usvajanjem potrebnih znanja i tehnologija. To zahtijeva ljude, specifično znanje, razvoj, kapital i vrijeme. U tom intervalu inovativan proizvođač može suvereno vladati tržištem i dobro kapitalizirati svoj proizvod. S takvim razmišljanjem smo sa svojim partnerima razvili Hospital Cube, neke servise u oblaku kao i sustav kontrole pristupa, nadzora opreme i uvjeta za usluge u oblaku koji je jedinstven na svjetskom tržištu. Za što smo nagrađeni... Implementirate tehnologije brojnih globalnih vendora. Kakvi su općenito odnosi s principalima? Principali s kojima surađujemo su kompanije dugo prisutne svjetskom tržištu s duboko izraženim instinktom preživljavanja u okruženju potpune konkurencije. Obrazac njihova ponašanja djelomice ovisi i o geografskom porijeklu matične tvrtke. No, kvaliteta odnosa je proporcionalna financijskim aranžmanima narudžbi koje domaći integrator može generirati. Pritom je integrator prisiljen svakodnevno pratiti aktivnosti principala i dinamički promptno pratiti promjene koje se vrlo frekventno interpoliraju u sadržaj specijalizacija, formi i modela njihova poslovanja. Općenito, ono što je jučer bilo dovoljno za zadovoljavanje izvjesnog statusa danas više nije. Nezado- 205/09/2017 OpenInfoTrend 47

48 INTERVJU voljavanje tih promjena direktno utječe na maluse u nabavnim cijenama i pripadnim maržama, a kroz izvjesno vrijeme i na potencijalnu degradaciju statusa. Integrator je time prisiljen slijediti taktiku principala, bila ona dobra za ovo tržište ili ne. Hrvatska je - kao i regija - tržišno toliko mala da politiku odnosa nismo mogli graditi već joj se samo prikloniti. Dodatnu podršku i pažnju možete očekivati kad pokušate osvojiti dio tržišta konkurentnog ponuđača, odnosno financijski značajnog poslovnog događaja. Usluga u oblaku je realizacija samousluge na zahtjev koja implicira nužnost implementacije tehnologije automatizacije i orkestracije, povezuje automatizirane operacije u radni proces te zahtijeva interoperabilnost na razinama podatkovnog centra i time značajno povećava kompleksnost potrebnih aplikativnih rješenja implementacije samouslužno definiranih servisa. To je infleksijska točka prilagodbe sistem integratora u migraciji od klasičnog modela k računalstvu kao usluzi. Asimilirajući nova potrebna znanja za svladavanje takvih i sličnih tehnoloških izazova sistem integrator će pravodobno migrirati k tom perspektivnom tržištu. Tako će mu se otvarati nove tržišne niše bilo da krajnji kupac želi ostati pri klasičnim IT rješenjima ili želi iskoristiti sve potencijale npr. hibridnog oblaka. U slučaju tehnološki agilnog sistem integratora, kupac će u svom partneru naći cjelokupnu podršku za zahtijevana rješenja. Sistem integrator koji to ne prati gubit će tržišni udio. Isto je moguće očekivati pri osvajanju tržišta u novorazvijenim tehnološkim vertikalama koje su u tom času principalu bitne. No, nakon toga nemojte očekivati zahvale i pažnju. To u toj borbi netragom iščezne i ponovno ostajete prepušteni sebi i vlastitoj poslovnoj mreži korisnika što vam je temeljni adut u toj borbi odnosa utjecaja i tokova prihoda. A prihod je svježa krv u krvožilnom sustavu tkiva vaše tvrtke. Sve dok je principali vide, smatrajte se zaštićenim. Kako se formira strategija tvrtke? Kako se prate i prepoznaju tehnološki i tržišni trendovi? Kada sam krenuo s tvrtkom razmišljanje o strategiji - ako se to tada uopće moglo tako nazvati - bilo je minimalno. Važno je bilo preživjeti. Opstati barem u elementarnom obliku. Danas je to drukčiji posao. Pratimo domaće i svjetsko tržište, njegova kretanja, trendove i tehnološke niše, vertikalne i horizontalne. Pratimo izvještaje konzultantskih kuća i na temelju pokazatelja i pojavnih obrazaca formiramo potencijalne strateške smjernice razvoja unutar vlastite Grupe. Ritam promjena se toliko ubrzao da je svaka korelacija s uvjetima unatrag desetak godina neprimjerena, a više od toga neusporediva. Dugoročno gledano, sustav koji danas ne prati promjene i trendove poslovnih, tržišnih i tehnoloških disciplina ne prilagođavajući se promptno njihovim zahtjevima, osuđen je na propast. Kako ocjenjujete hrvatsko IT tržište i hrvatsku IT industriju. Tko su kupci, kakva je konkurencija? Digitalizacija nije nova stvar, ona postoji od vremena prvih komercijalnih računala no danas je dobila prikladniji naziv koji suštinski ništa ne mijenja, mada novi akronim općenito ima šire značenje Primjećuje se da su gotovo svi svjetski poznati IT vendori tijekom posljednjih godina drastično smanjili svoje urede u Hrvatskoj, u ljudskom i tehnološkom smislu. Zgodno je navesti podatak da je HP, prije podjele u dvije divizije, objavio statistiku u kojoj naša zemlja i još četrdesetak drugih u sličnim tržišnim okolnostima producira manje od jedan posto prometa. To je realnost veličine našeg tržišta i to treba imati na umu. Ipak, konkurencija u hrvatskoj IT industriji je razvijena i kvalitetna. Na tržištu je mnogo ozbiljnih integratora domaćeg i stranog porijekla. Domaće tvrtke koje su iskoristile razdoblje minimalne konkurencije navrijeme su postale dovoljno zrele oduprijeti se najezdi financijski i tehnološki snažnih regionalnih i europskih integratora. Svaka od tvrtki nastojala je dodatno izgraditi skup specifičnih ekspertiza kako bi postigla tržišnu ekskluzivnost i prepoznatljivost. Klijenti su uglavnom dobro obaviješteni o kompetencijama integratora i vješto adresiraju svoje potrebe prema tvrtkama s usvojenim ekspertizama. Općenito, konkurencija je snažna, a cijena usluga je značajno niža nego npr. u susjednoj Sloveniji. Kupci su toga svjesni i to im trenutno ide na ruku pa mogu kvalitetno i povoljno digitalizirati svoje poslovanje. No, vrednovanje IT usluga na domaćem tržištu očekuje značajno pozitivan trend. Na to možete računati. Kako ocjenjujete okolinu, ekosustav IT industrije? Mislim na dinamiku rasta društvenog proizvoda, poslovnu klimu te specifične determinante za IT industriju kao što je obrazovanje kadrova i internet. Hrvatsko je gospodarstvo nakon mnogo godina izašlo iz recesije. Koliko god se politika busala u prsa i na različite načine ponderirala svoje pozitivne poteze, pozitivan rast značajno je impliciran općim kretanjima na širem tržištu i prelijevanjem istog trenda na domaće. Europske institucije jasno i nedvosmisleno poručuju politici da treba značajno podići efikasnost javnih servisa uz istodobno smanjenje javne potrošnje. Također, treba napraviti transparentnu i prihvatlji- 48 OpenInfoTrend 205/09/2017

49 vu platformu za realizaciju kapitalnih investicija privlačenjem stranog kapitala. Danas je elementarna infrastruktura internet i digitalna platforma - kao nekad električna energija. Podsjetimo se da je Hrvatska prema kompozitnom DESI indeksu pri začelju, a po povezivosti čak zadnja među EU članicama. Što se tiče obrazovanja kadrova teorijsko predznanje više i visoko obrazovanih kadrova zadovoljava očekivanja. No, nedostatna su praktična znanja. To je dugo poznata boljka našeg obrazovnog sustava i uglavnom je posljedica teorijski orkestriranog gradiva i nedostatne financijske potpore obrazovnim ustanovama za ozbiljniji praktički pristup. Budućnost vidim u snažnijoj povezanosti sveučilišta i gospodarstva te u ozbiljnijoj orijentaciji programa viših godina studija k praktičnom radu u realnom poslovnom okruženju. Kako gledate na javnu IT potrošnju, odnosno digitalizaciju državne uprave? Kakav je značaj i uloga Središnjeg državnog ureda za digitalizaciju društva? Državna IT potrošnja je značajna. Središnji državni ured je zamišljen kao orkestrator digitalizacije i pred njim stoje značajni izazovi. Politički, idejni, kadrovski, organizacijski, tehnološki i mnogi drugi. Digitalizacija je vrlo kompleksan proces i u suštini se svodi na informatizaciju usluga i servisa u najširem smislu. Digitalizacija nije nova stvar, ona postoji od vremena prvih komercijalnih računala, no danas je dobila prikladniji naziv koji suštinski ništa ne mijenja, mada novi akronim općenito ima šire značenje. Digitalizacija javne uprave bitno mijenja suštinu nekih njenih atributa. Jedan od temeljnih je transparentnost i zato mislim da digitalizacija gradi otvoreniji i bolji svijet. Ipak, burna politička pozornica intenzivno mijenja sudionike ureda što nužno krade dragocjeno vrijeme. Sadašnja struktura je dobro izabrana, ima jasno definirane smjernice i punom snagom jedri naprijed. Pružimo im maksimalnu podršku da postignu što bolje rezultate. Kakva je u globaliziranom svijetu budućnost hrvatske IT industrije? Kolika je prijetnja velikih globalnih igra- STORM Grupa obuhvaća tvrtke: Storm Computers, Supra Net, Storm informatika, O2, Proaxis, Rinels, Databox i Storm ICT. Ukupni prihod tih kompanija dosegao je u ,82 milijuna kuna i povećan je za 11,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a kroz posljednje tri godine prosječna stopa rasta bila je 7,5 posto. U prošloj godini Grupa je imala 151 uposlenog. Digitalizacija javne uprave bitno mijenja suštinu nekih njenih atributa. Ipak, burna politička pozornica intenzivno mijenja sudionike ureda što nužno krade dragocjeno vrijeme. Sadašnja struktura je dobro izabrana, ima jasno definirane smjernice i punom snagom jedri naprijed. Pružimo im maksimalnu podršku da postignu što bolje rezultate. ča poput Googlea, Amazona, Microsofta... Ima li tu mjesta i kakva će biti uloga domaćih IT tvrtki? Pod pritiskom globalizacije dio hrvatske IT industrije akvirirat će veći igrači, prvenstveno snažni globalni IT integratori. Dio domaćih tvrtki će se udružiti kako bi se oduprijeli povećanjem mase i volumenom kvalitetnih i dobro izrađenih kompetencija. Globalni igrači u oblaku svakako će uzeti dio tržišta krajnjih korisnika IT usluga, no prvenstveno standardiziranih i na određeni način konfekcioniranih. To je gotovo cijelo tržište rezidencijalnih korisnika i većinski dio malih do srednjih poslovnih subjekata. No, gledajući optimistički na razvoj hrvatskog gospodarstva vidim veća poduzeća i druge subjekte kao ozbiljne kupce usluga kompetentnih sistem integratora. Osim toga, možemo očekivati i realizaciju kapitalnih investicija kroz dotok stranog kapitala. Ti će procesi utjecati na razvoj korisničkog tržišta čemu prirodno teži ozbiljna i specifična integracija. Profesionalno ustrojene domaće IT tvrtke, precizno profilirane tržišnim uslugama i kompetencijama, s jasnom orijentacijom prema srednjim i velikim subjektima imaju perspektivnu budućnost. Koji su motivi i poticaji pri vođenju poduzeća? Rukovođenje je veliko opterećenje. Tu su rizici, kontinuirano učenje, snalaženje u moru administrativnih i tržišnih prepreka i ograničenja, zahtjevna interakcija sa zaposlenicima, klijentima, odgovornost i stres. Ne bi li bilo jednostavnije sve prodati, staviti novac u banku i uživati u dokolici? Sjećam se anegdote s početka karijere. Jednom prigodom upućivao sam profesora doktora Zvonimira Singera u rad neke aplikacije. Bio je to jedan od doajena naše citopatologije i ginekologije i mada su mu bila širom otvorena sva vrata svjetskih klinika on je ostao ovdje, liječio je naše ljude i pišući znanstvene radove temeljito potresao uglednu struku i industriju zdravstva na svjetskoj razini. Razgovarajući, došli smo do teme odlaska u financijski snažnije i susretljivije okruženje izvan Hrvatske. A on je rekao: Znate, svatko ima svoju zvijezdu koju slijedi. Eto, to vam je driver. Zvijezda, san koji čovjek slijedi. A teško je prodati svoju zvijezdu. Ipak, kada skrenete pogled na uzburkano more prepreka, sivih zona i administrativnih barijera, obuzme vas tjeskoba. Šokantno je koliko se nerazumijevanja i negativnih emocija pokazuje prema poduzetnicima. A oni su generatori pozitivnih promjena koji ostvarujući svoj san stvaraju nove vrijednosti za sebe i društvo iz kojega su ponikli. Nužno je da društvo u najširem smislu osvijesti taj problem i da se temeljito promijeni naslijeđeno pogrešno razmišljanje. Što prije počnemo razmišljati u tom smislu prije ćemo gospodarstveno ozdraviti. Nisam od onih koji mogu duže uživati u dokolici. 205/09/2017 OpenInfoTrend 49

50 DIGITALNE DILEME KAKO MOTIVIRATI I UKLJUČITI ZAPOSLENIKE, KLIJENTE ILI POTROŠAČE KROZ GEJMIFIKACIJU? Igra je ozbiljan posao ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ PIŠE: SNJEŽANA ŠLABEK vrijeme kad tvrtke nastoje na različite načine uhvatiti korak s promje- U nama koje donosi digitalno doba, prolazeći kroz izazovno transformacijsko razdoblje, u tom se procesu često zaboravlja na motivaciju. Možemo uvoditi nove platforme, društvene mreže, razne inicijative... no sve to još nije garancija da će se zaposlenici zdušno uključiti na način koji priželjkujemo. Pravi je uspjeh uistinu privući pažnju ljudi te ih navesti da se uključe samoinicijativno i angažirano. Statistike pokazuju da su angažiranost i motiviranost zaposlenika na radnom mjestu u padu i to ne malom. Jesu li metode kojima nastojimo uključiti i motivirati zaposlenike postale arhaične? U paralelnom gejmerskom svijetu ti problemi ne postoje. Pa, što možemo naučiti od gejmera? Digitalne vrijednosti U paralelnoj virtualnoj realnosti već odavno vrijede drukčija pravila, čini se da su tamo stvari transparentnije i ja- 50 OpenInfoTrend 205/09/2017 Pojam gejmifikacija* mogli bismo definirati kao primjena mehanizama iz videoigrica za rješavanje problema u stvarnom svijetu. Pribjegavamo joj kada želimo promijeniti ponašanje, povećati motiviranost i angažiranost suradnika i zaposlenika. snije. Na društvenim mrežama lako ćemo uočiti tko su stvarni lideri, kome će se zaposlenici obratiti kad im zatreba savjet, no to se obično ne podudara sa stvarnim ulogama u sustavu. Možda ćemo se pri motiviranju ljudi suočiti i s nedostatkom vlastitih kompetencija za vođenje digitalno osviještenih zaposlenika. Kada govorimo o vrijednostima digitalnog doba primijetit ćemo da su one prilično različite od analognih koje su nas donedavno držale u tradicionalnim, primarno hijerarhijski orijentiranim organizacijama. U svijetu digitalnih medija, društvenih mreža i mobilnih aplikacija učimo da se stvari odvijaju brže, transparentnije i povezanije negoli u realnom svijetu. Inovativnost, kreativnost, uključenost, kolaboracija... samo su neke od vrijednosti koje nam dolaze s adaptiranjem i usvajanjem novih tehnologija. Dozvolimo li da se potrošači naših usluga, naši kupci ili naši zaposlenici mijenjaju brže od nas samih, mogli bismo uskoro imati problem, a možda ga već i imamo. Gdje je nestala poslovna motivacija Gallupovo istraživanje krajem pokazalo je da je samo 13 % zaposlenih u svijetu uistinu angažirano na svojim radnim mjestima. U Hrvatskoj je taj postotak znatno manji. Drugim riječima, vrlo je mali postotak onih koji će na svojem radnom mjestu optimistično i angažirano prionuti svojim radnim zadacima, predlagati nove ideje i svojski se truditi kroz duže vrijeme.

51 Zašto gejmeri nemaju problem s motivacijom Istodobno u svijetu postoji 1,8 milijardi gejmera koji uza sve svoje obaveze provode i po nekoliko sati dnevno ne bi li primjerice spasili svijet u Word Warcraftu. Oni su itekako motivirani. Rješavaju kompleksne zadatke, suočavaju se s izazovima, kolaboriraju, pritom razvijaju vještine i kompetencije. Ti gejmeri nisu tamo neki klinci, kako ih se možda perceptivno najčešće doživljava već naši zaposlenici, partneri, kupci, potrošači. Prosječna dob gejmera danas je 35 godina, a gotovo jedna četvrtina starija je od pedeset godina. Žene su sklonije igrama na društvenim mrežama te čine oko 45 % te zanimljive populacije, dok su muškarci skloniji natjecateljskim i kompetitivnim igrama. Zanimljivo je da osim igrača postoje i gledatelji pa danas više od 70 milijuna ljudi širom svijeta gleda natjecanja u elektronskim disciplinama. Tajna je u izazovima - no game, no gain Kada govorimo o gejmifikaciji, podrazumijevamo prvenstveno primjenu elemenata iz videoigrica pri rješavanju konkretnih problema u stvarnome svijetu. Mehanizme iz gejming svijeta primjenjujemo u poslovnim situacijama ne bismo li uveli promjene, potaknuli, motivirali i uključili sve one kojima se obraćamo. Gejmifikacija je izuzetno moćan koncept koji očito djeluje. Kad gejmerski način razmišljanja, metode i alate primijenimo u konkretnim inicijativama i projektima Malo je onih koji će na radnom mjestu optimistično i angažirano prionuti svojim zadacima, predlagati nove ideje i svojski se truditi duže vrijeme. možemo bitno utjecati na motiviranost i uključivanje ciljane skupine. No, kako bismo uspješno gejmificirali neki projekt ili poslovni zadatak, važno je poznavati mehanizme pravilnog dizajna igre. Površne i plitke gejming akcije mogle bi čak i uvrijediti naše igrače. Igranjem uloga, rješavanjem izazova, suočavanjem s rizicima te prolazeći kroz različite scenarije počet ćemo doživljavati osobni napredak, osjetit ćemo se sposobnima i posebnima, a pritom ćemo mnogo toga naučiti i zbog toga ćemo se dobro osjećati. Površne i plitke gejming akcije mogle bi uvrijediti igrače. Naime, svaki gejmer očekuje sustav koji će ga postupno dovesti od basic do master razine te mu nakon toga omogućiti daljnji razvoj i eventualno uključivanje u gejmersku zajednicu koja će raditi na razvoju i nadogradnji postojećeg sustava. Izazovi su jedan od ključnih elemenata gejmifikacijskog sustava, no s njima treba znati pažljivo balansirati. Ne smiju biti preteški, ali ni prelagani. Razvoj kroz igricu mora nam davati osjećaj ispunjenja, podsvjesno ćemo očekivati sve zahtjevnije izazove, a opet ne preteške s obzirom na točku u kojoj se nalazimo. Ulaganjem truda i promišljanjem želimo pomaknuti vlastite granice i postići naizgled nemoguće. Ako smo u dizajniranju gejmifikacijskog sustava orijentirani samo prema kratkoročnoj zabavi, vrlo ćemo vjerojatno izgubiti najveći dio motiviranih u startu. Gejmeri očekuju puno više od puke površne zabave. Oni trebaju izazove i tu se krije tajna! Svaki gejmifikacijski sustav sadrži pomno razrađene izazove i prepreke koji se moraju svladati ne bi li se došlo do cilja. Svladavanjem prepreka korak-po-korak spontano se ući i postiže osobni napredak. Ljepota se krije baš u tom osjećaju osobnog napredovanja na putu do cilja. Poznata je priča o intrinzičnoj motivaciji. Pritom se skupljaju različiti bodovi i osvajaju bedževi koji su važan dio gejmifikacijskog sustava i jačaju našu ekstrinzičnu motivaciju. No, oni nisu jedini cilj kako se danas često pogrešno shvaća, posebno kada se početnički nastoje gejmificirati različiti poslovni modeli. Svaki pravi gejmer odnosno vaš zaposlenik brzo će uočiti može li kroz sustav koji ste za njega pripremili uistinu napredovati ili je to tek pomodno kićenje bodovima i bedževima. Što možemo naučiti od gejmera? Vođeni izuzetno jakom unutrašnjom motivacijom gejmeri su naglašeno optimistični u rješavanju izazova koji se nalaze pred njima - baš kako priželjkujemo od svojih zaposlenika. Gejmeri će samostalno, ali i kroz online zajednicu, kroz suočavanje sa zadacima razvijati međusobno povjerenje. A baš je suradnja ono što nam često nedostaje u poslu. Također, gejmer u srcu skriva vjeru u mogućnost konačnog dosizanja epske pobjede. Svatko ima jednake šanse doći do kraja, jer pravi gejmificirani sustav nudi meritokraciju, napredovanje prema zaslugama. Možete li zamisliti razočaranje koje bi doživio gejmer kada bi nakon svih uspješno riješenih izazova bio uskraćen za napredovanje na sljedeću razinu. Njegovo veličanstvo igrač Profesionalna uloga naših igrača je važna, jer ako dizajniramo za poslovne partnere, klijente ili zaposlenike koristit ćemo različite mehanizme. Na slici 1 prikazano je osam dimenzija kroz koje možemo promatrati igrača (Mario Herger, 2012.). Slika 1 - Osam dimenzija procjene motivacije igrača Budući da je motivirani igrač najvažniji dio gejmificiranog sustava pri izgradnji modela treba obratiti pažnju na svih osam dimenzija. Nije svejedno za koga radimo sustav, koja je prosječna dob, spol, preferirani stil igranja, kultura, obrazovanje, profesionalna uloga i slično. Nadalje, u gejmifikaciji je najvažnije omogućiti postupni razvoj vještina od osnovnih do naprednih. Za polaznika je važno da se težina zadataka i izazovi povećavaju sa svakom novom razinom. Tako ćemo na početku kreirati jednostavnije zadatke koji će istodobno mnoge polaznike motivirati na uključivanje. To je takozvani call for action. Zadaci će postupno postajati zahtjevniji, toliko da održavamo vatricu, zanimanje za rješa- 205/09/2017 OpenInfoTrend 51

52 DIGITALNE DILEME vanje izazova i kretanje prema cilju. Što smo bliže kraju, zadaci moraju biti teži. Kada polaznik napokon dođe do kraja i postane master mijenjaju se njegova očekivanja i potrebe. Doživio je svoju epsku pobjedu i zasluženo očekuje više. Tada mu treba osigurati uključivanje u zajednicu kroz koju može pridonijeti poboljšanju i razvoju same igre. Tako gejmificirani projekti nerijetko nastavljaju samostalan život vođeni gejmerskom zajednicom, što je prilično samoodrživi koncept. Nije li to upravo ono o čemu sanjamo u svojim poslovnim projektima? Tipovi gejmera Važno je znati da svi igrači ne očekuju isto kada se priključe nekoj igri. Richard Bartle krajem devedesetih godina identificirao je četiri osnovna tipa gejmera, a njegova klasifikacija drži vodu i danas. Dobra je vijest da je onih koje je Bartle nazvao killers manje od jedan posto. To su oni koji u igri priželjkuju isključivo pobjedu, kojima je izuzetno važno da pobijede, a da drugi izgube. Oko 10 posto igrača su achieversi, oni kojima je pri igranju važno skupljati različite stvari - bodove, bedževe, titule ili sl. Treću skupinu nazvanu explorers čine igrači kojima je najveći motiv istraživanje svih mogućnosti dizajniranja igre i nerijetko će baš oni poželjeti igrati pod različitim avatarima ne bi li istražili sve što se istražiti može. Posljednjoj skupini socializersa pripada čak 80 posto igrača. Oni pristupaju igri s namjerom da se uključe u zajednicu, da upoznaju nove ljude i da zajedno dođu do cilja. Kada želimo dizajnirati gejmifikacijski sustav moramo uzeti u obzir sve četiri kategorije igrača te osigurati da svatko od njih pronađe svoju motivaciju. Tako će dobro dizajnirani gejmifikacijski sustav imati pažljivo gradirane izazove, elemente za skupljanje (bodova, bedževa...), istraživačke module te module za kolaboraciju i dogradnju. Kad govorimo o spolu, brojna istraživanja (npr. FlurryAnalytics, Electronic Software Association) pokazuju da su žene sklonije mobilnim socijalnim igrama dok muškarci više vole tradicionalne natjecateljske igre. Zato je pri dizajniranju važno uvrstiti elemente koji zadovoljavaju potrebe oba spola, od kompeticije i master levela do učenja na primjerima i dijeljenju iskustava. Ne zaboravimo i na uloge koje dodjeljujemo igračima u našoj gejmificiranoj zajednici kako bismo sustav držali privlačnim - od evanđelista i ambasadora do inovatora i skeptika. Podravka: Kuhanje i igra u istom loncu Podravka je kao i ostale velike i uspješne korporacije poput Lega, Googlea, Nissana, Deloittea, Microsofta, Samsunga i mnogih drugih shvatila da od gejmera i gejmerskih mehanizama može puno naučiti, ako ništa drugo onda da je igra ozbiljan posao. Uz bok uspješnom svjetskom primjeru gejmifikacije koji dolazi iz Lega - LEGO SERIOUS PLAY, metodologije kojom se kroz igru potiče inovativnost i poslovno razmišljanje. Podravka je gejmifikaciju uspješno iskoristila u projektu upravljanja idejama i inovacijama nazvanom Hungry for new ideas. Kroz društvenu igru na online platformi potaknuta je kolaboracija koja je rezultirala brojnim ozbiljnim poslovnim idejama zaposlenika. Osim interno Podravka se kroz gejmifikaciju izuzetno uspješno obraća svojim potrošačima i članovima Coolinarike. Vrijedni i vješti članovi zajednice svojom aktivnošću na portalu mogu osvajati različite titule - CoolChef, MasterCooker, Fotoreporter, Cook Buddy... Trofeji se skupljaju praćenjem aktivnosti korisnika, a kad se uključi petstoti pratitelj dobiva se posebna titula Celebrity. Time je sadržaj postao zabavniji, povećao se broj pratitelja, sklopljenih prijateljstva, novih recepata s Podravkinim proizvodima. Poslovni podaci govore da je Coolinarika nakon gejmificiranja sadržaja na portalu povećala angažiranost za 48 % te bilježi 60 % više isprobanih recepata Gejmifikacijske ikone na Podravkinom portalu Coolinarika Jeste li u flowu? Iza gejmifikacije stoji nekoliko značajnih modifikacijskih teorija, a sve je više i znanstvenih radova koji se bave tom temom iz različitih aspekata. Osim široko poznate pojave intrinzičnog pojačanja uslijed pojačanog stvaranja dopamina, kada osjetimo užitak nakon što smo uložili trud kako bismo riješili izazov, posebno je zanimljiva flow teorija. Psiholog mađarskog porijekla Mihaly Csikszentmihalyi u svojem radu Flow: The Psychology of Optimal Experience (1990) prepoznao je i imenovao posebno stanje fokusiranosti koje je nazvao flow. U tom stanju smo potpuno fokusirani na ono što radimo te pritom čak osjećamo poseban užitak. Tijekom flowa pažnja nam je maksimalno usmjerena na ono što radimo. Osjećaj zadovoljstva i sreće dolazi nakon obavljene aktivnosti sa zahvalnošću što smo si priuštili takav osjećaj potpune ispunjenosti. Možete li zamisliti jazz glazbenika ili gejmera u flow stanju? Tajna je u opti- U svijetu digitalnih medija stvari se odvijaju brže, transparentnije i povezanije negoli u realnom svijetu. Inovativnost, kreativnost, uključenost, kolaboracija... samo su neke od vrijednosti koje nam dolaze s adaptiranjem i usvajanjem novih tehnologija. Dozvolimo li da se potrošači naših usluga, naši kupci ili zaposlenici mijenjaju brže od nas samih, mogli bismo imati problem, a možda ga već i imamo. 52 OpenInfoTrend 205/09/2017

53 malnom odnosu angažiranosti koje nas drži između napetosti i dosade, a upravo se takvo stanje želi postići pažljivim dizajnom gejmifikacije. Da bi polaznik s motivacijom i zanimanjem lako postizao ciljeve postavljene u našem programu treba mu puno više znanja od jednostavnog dodavanja socijalnih elemenata, kako se često krivo pretpostavlja. Dobar sustav gejmifikacijie sadržavat će elemente koji potiču ekstrinzičnu (bodovi, leveli, bedževi...) i intrinzičnu (osobni rast, nove vještine, kolaboracija...) motivaciju i tako ćemo pokriti različite igračeve potrebe. Jer, kad prejednostavno dođemo do cilja nije zanimljivo, nećemo puno naučiti i vjerojatno nam neće biti zabavno. Marin Pucar predsjednik Uprave Podravke: Igra je nešto čega se ljudi nikada ne bi trebali odreći od djetinjstva pa sve do starosti. Ona je prirodna i zabavna, zato se pomoću nje želimo približiti svojim potrošačima te dodatno potaknuti inovativnost u kompaniji. U Podravki smo primijenili neke elemente prisutne u modelima igara u kontekst neigara. Naprimjer, kroz interne aktivnosti sa zaposlenicima Podravke kako bismo ih dodatno uključili i angažirali na zabavan i obostrano koristan način te u slučaju Coolinarike gdje smo korisnicima ponudili platformu za zabavu, natjecanje i nagrađivanje za njihov angažman. Upravljanje idejama i inovacijama do kojih se dolazi putem gejmifikacije, za nas je važan dio digitalne transformacije, jer se kroz takve projekte jačaju vrijednosti potrebne za punu digitalnu transformaciju: kolaboracija, transparentnost, kreativnost, povjerenje i dostupnost. Visok izazovi Nizak Nizak Zabrinutost Vještine Flow kanal Dosada Visok Slika 2 - Michaly Csikszentmihalyi, Flow: The Psychology of Optimal Experience (1990) Danas je prosječna dob gejmera 35 godina, a gotovo četvrtina ih je starija od pedeset. Žene su sklonije igrama na društvenim mrežama i čine oko 45 posto te zanimljive populacije, dok muškarci više vole natjecateljske i kompetitivne igre. Kako gejmificirati posao? Zamislite da vam šef na poslu dodijeli zadatke, naprimjer kroz mjesec dana, a vi suočeni s različitim izazovima i osjećajem mogućnosti rješavanja padnete u flow stanje. Apsolutna fokusiranost na rješavanje zadataka daje osjećaj užitka. Ako se to događa u dobro dizajniranoj igrici, možemo li slične mehanizme iskoristiti u radu i doseći barem trećinu te motivacije ili još smatramo da je posao vrlo ozbiljna stvar te da su pogreške zabranjene. Danas gejmifikacijske elemente susrećemo u gotovo svim poslovnim sferama. Možete ih prepoznati po titulama, lajkovima, razinama napredovanja, značkama, bodovima i slično koje poslodavci ugrađuju u svoje portale i aktivnosti. Važno je da online platforme s elementima društvenih mreža gotovo redovito omogućuju tvrtkama izradu gejmificiranih aktivnosti. Poslodavci se često okreću gejmifikaciji kada uvode promjene i žele privući, angažirati i motivirati zaposlenike. Primjerice u sustavima upravljanja znanjem, pri digitalnom učenju, upravljanju idejama, inovacijama itd. Gejmifikacijski elementi primjenjuju se i u marketingu, komunikacijskim aktivnostima i prodaji. Postoje lijepi primjeri gejmifikacije iz sfere društveno odgovornog poslovanja, građanskih aktivnosti, ali i znanosti. Poznati je primjer Foldit kada su gejmeri iz cijelog svijeta kroz online videoigru o povezivanju proteina u dva tjedna riješili znanstveni problem star petnaestak godina. Bio je to dio eksperimentalnog istraživačkog projekta razvijenog na Sveučilištu u Washingtonu 2011.g. Igrači Foldita pomogli su u dešifriranju kristalne strukture majmunskog virusa Mason-Pfizer koji uzrokuje AIDS kod majmuna. Igračima Foldita trebalo je samo deset dana da proizvedu točan 3D model enzima dok su znanstvenici taj problem pokušavali riješiti petnaest godina. Gejmifikacija big data Podaci koje ćemo skupiti od naših gejmera potrošača, klijenata ili zaposlenika nisu zanemarivi. Naprotiv, uvelike će nam pomoći da ih bolje razumijemo i u budućnosti pripremimo još učinkovitije programe. Od gejmera i gejmerskih mehanizama možemo puno naučiti, ako ništa drugo onda da je igra ozbiljan posao. Krajnje je vrijeme da se uozbiljimo. * Saznajte više na str. 82 * Gamer - gejmer - igrač je netko tko igra interaktivne igre, obično video igre iako igre mogu biti u drugim oblicim, kao stolne i igraju se dugo vremena. (Wikipedija) Autorica Snježana Šlabek, voditeljica inovacija u Podravki već je drugu godinu zaredom na listi Moversandshakers kao jedna od sto svjetski najutjecajnijih osoba iz područja digitalnog učenja, prema izboru elearningindustry.com (2017) andtrainingpressrelease (UK, 2016). Posebno je angažirana u područjima digitalne transformacije i digitalnog leadershipa, upravljanja znanjem, idejama i inovacijama. Dobila je nekoliko inozemnih i domaćih nagrada, a u svojim projektima često primjenjuje gejmifikaciju. U travnju ove godine održala je TEDx govor baš na temu gejmifikacije. Za gejmificirane projekte iz područja upravljanja znanjem te idejama i inovacijama dvaput je osvojila nagradu najbolje HR prakse. 205/09/2017 OpenInfoTrend 53

54 IT VJEŠTINE ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Dok se u klasičnom opisu radnog mjesta obično navode stručna znanja i vještine potrebne za obavljanje određenog posla, kompetencijski sustav, pogotovo u području IT-ja, zahtijeva stalno usavršavanje i razvoj, jer stavlja u prvi plan osobne sposobnosti zaposlenika, njegove vještine, znanje i očekivano ponašanje. U većini zemalja unutar europskog okvira preporučena je procjena različitih vještina, no valja napomenuti da u tom pogledu Europa znatno zaostaje za SAD-om, gdje je briga o osobnim vještinama i njihovom vrednovanju na zavidnoj razini. SFIA - kompetencijski model globalnog okvira IT vještina U potrazi za pravim vrijednostima PIŠE: JELENA KUŠANIĆ Zato se u posljednje vrijeme sve češće govori o različitim kompetencijskim modelima, a jedan od njih je i SFIA model koji sadrži opise stotinjak kompetencija karakterističnih za informatičko doba razvrstanih u šest glavnih kategorija i velika je pomoć za jasno i razumljivo definiranje profesionalnih kompetencija. Svatko tko danas želi napredovati u poslu mora biti spreman na dodatno usavršavanje i razvijanje svojih vještina i kompetencija. To je posebno izraženo u IT području gdje se tehnologije i metodologije brzo izmjenjuju pa ono što se nauči tijekom studija relativno brzo postane zastarjelo. K tomu, nekoga tko želi planirati vlastitu karijeru ili karijeru svojih zaposlenika zanima koje to vještine razlikuju juniora od seniora ili menadžera. Zasigurno možemo zaključiti da prosječan IT menadžer treba imati drukčije vještine i znanja negoli primjerice programer u njegovom timu. Također, imajući na umu dinamiku tržišta, bitno je moći definirati sebe i svoje profesionalne kompetencije na razumljiv način što pridonosi jasnoći i prepoznatljivosti kompetencija na međunarodnoj razini. Upravo zbog toga u posljednje se vrijeme sve češće govori o različitim kompetencijskim modelima, a jedan od njih je i SFIA model The skills Framework for the Information Age. 54 OpenInfoTrend 205/09/2017 SFIA model odmiče se od opisa radnog mjesta i definira ono što osoba zaista radi pa se pri primjeni SFIA modela treba odmaknuti od radnih mjesta i načina na koji su definirana u organizacijskoj strukturi kompanije. Umjesto toga treba definirati radne uloge koje opisuju ono što osoba zaista radi. Što je SFIA? Riječ je o modelu (čija je prva verzija nastala već godine) koji sadrži opise stotinjak kompetencija karakterističnih za informatičko doba. The SFIA Foundation (čiji član je i itsmf UK) ima odgovornost za redovito ažuriranje modela te da je popis kompetencija i njihovi detaljni opisi u skladu s trendovima u IT industriji. Najnovija verzija V6 izdana je godine i sadrži opise ukupno 97 kompetencija. Već sama činjenica da je model doživio šesto izdanje dovoljno govori o njegovoj promjenljivosti i suvremenosti. SFIA model omogućuje da ljudi koji imaju odgovarajuće vještine rade na odgovarajućim radnim mjestima u odgovarajuće vrijeme. Ta primjena se odnosi podjednako na pojedince kao i na stručnjake koji rukovode ljudskim resursima ili menadžere koji upravljaju svojim ljudima. Naime, kad se osoba upozna s modelom može ga relativno lako i jednostavno iskoristiti u razvoju i planiranju vlastite karijere ili karijere svojih budućih zaposlenika. Korisnost SFIA modela potvrđuje i činjenica da se primjenjuje u dvjestotinjak zemalja, u otprilike 2500 kompanija, a neke od njih su i PWC, DHL, IBM, British Gas, Shell, Deloitte. Struktura SFIA modela SFIA model dijeli kompetencije u šest glavnih kategorija: Strategy and Architecture Change and Transformation Delivery and Operation Skills and Quality Relationships Engagement. Svaka od tih šest kategorija dijeli se dalje na potkategorije unutar kojih se nalaze SFIA kompetencije. Broj kompetencija ovisi o izdanju. U trenutno aktualnoj verziji V6 nalazi se 97 kompetencija od kojih je svaka opisana detaljno. Model pruža i opise kompetencija za svaki od maksimalno sedam stupnjeva odgovornosti u kontekstu autonomije, utjecajnosti, kompleksnosti i poslovnih vještina. Svaki stupanj određen je ključnim izrazom ili frazom koja služi kao indikator razvijenosti

55 Slika 1 - Sedam stupnjeva odgovornosti u SFIA modelu (preuzeto s kompetencije (vidi sliku 1). Na koliko će se stupnjeva određena kompetencija protezati ovisi o njenoj složenosti. Tako je uobičajeno da početnici imaju neke od kompetencija koje postoje i na nižim stupnjevima, dok će iskusniji stručnjaci imati one vještine koje se protežu na složenije stupnjeve. SFIA model sadrži opise stotinjak kompetencija karakterističnih za informatičko doba razvrstanih u šest glavnih kategorija i velika je pomoć za jasno i razumljivo definiranje profesionalnih kompetencija. On omogućuje da ljudi s odgovarajućim vještinama rade na odgovarajućim radnim mjestima u odgovarajuće vrijeme. Ta se primjena podjednako odnosi na pojedince, kao i na stručnjake koji rukovode ljudskim resursima ili menadžere koji upravljaju svojim ljudima. Zašto (ne)koristiti SFIA model? Jedna od čestih zamjerki SFIA modelu jest - iako pruža uvid u kompetencije pojedinca ne pruža informaciju o konkretnim tehničkim znanjima. Odnosno, iako nam može dati informaciju o tome na kojem stupnju je nečija vještina programiranja neće nam ništa reći o tome je li taj netko uspješan programer u.net-u, Javi ili C++-u. Realno gledajući, to ponekad zaista može biti nedostatak. Međutim, treba imati na umu da u današnje vrijeme tehnologija brzo zastarijeva i trendovi se mijenjaju. Također, od ljudi se sve više i češće zahtijeva spremnost na učenje iz novih područja i tehnologija. U takvom pristupu model orijentiran na konkretna tehnička znanja ne bi bilo jednostavno primjenjivati i trebalo bi ga relativno često dograđivati. Dodatni argument koji govori u prilog primjene SFIA modela je činjenica da će se iskusni stručnjak koji je već dosegao određeni stupanj razvijenosti neke kompetencije vjerojatno brže i lakše prilagoditi nekoj novoj tehnologiji u odnosu na pojedinca koji je u tom području početnik. Na službenim stranicama SFIA modela kao jedno od rješenja nudi se i takozvani Capability mix. Na Capability mix možemo gledati kao na svojevrsnu profesionalnu osobnu iskaznicu. On sadrži informacije o konkretnim kompetencijama (professional skills), konkretnim tehničkim znanjima (knowledge) i ponašanjima (behavioural skills). Informacije o iskustvu i eventualnim certifikatima služe kao dokaz za te tri dimenzije. Jedna od prepreka na koju se može naići pri upotrebi SFIA modela je i njegova kompleksnost. Naime, kao što smo već spomenuli SFIA model nudi opis stotinjak kompetencija, kao i opis svake od njih za svaki stupanj na kojemu se kompetencija može mjeriti. Izazovno je ući u takav kompleksan sustav kako za pojedinca koji namjerava primijeniti model za planiranje vlastitog razvoja, Slika 2 - Capability mix ( Jedno od rješenja koje se nudi uz SFIA model je tzv. Capability mix, svojevrsna profesionalna osobna iskaznica koja obuhvaća informacije o konkretnim kompetencijama (professional skills), tehničkim znanjima (knowledge) i ponašanjima (behavioural skills). A informacije o iskustvu i eventualnim certifikatima služe kao dokaz za te tri dimenzije. tako i za kompanije, odnosno HR stručnjake i menadžere koji žele iskoristiti model za selektiranje i zapošljavanje, za planove razvoja zaposlenika, skill-gap analize i slične akcije usmjerene na razvoj zaposlenika. Međutim, trud uložen u shvaćanje modela se svakako isplati. Jednom kada se sustav postavi primjenjuje se relativno jednostavno. Bitno je spomenuti da se pri korištenju SFIA modela treba odmaknuti od radnih mjesta i načina na koji su definirana u organizacijskoj strukturi kompanije. Umjesto toga treba definirati radne uloge koje opisuju ono što osoba zaista radi. Naprimjer, osoba na radnom mjestu mlađi programer može imati nekoliko uloga - biti programer, tester, autor tehničke dokumentacije i slično. A za svaku od tih radnih uloga treba imati određene SFIA kompetencije na određenim razinama. Nakon što se za svaku od radnih uloga definira potreban set i razina kompetencija, jednostavno je provesti skill-gap analize i definirati daljnje razvojne planove. Trud uložen u definiranje radnih uloga i potrebnih kompetencija te trud uložen u evaluaciju pojedinaca postaje besmislen ako se podaci redovito ne revidiraju. Naime, SFIA model nije zamišljen kao statičan koji ljude svrstava u kategorije nego upravo suprotno. Model je sam po sebi dinamičan i stoga je jedino logično primijeniti istu dinamiku pri njegovoj upotrebi. Zato se preporučuje da se prije implementacije modela u tvrtki odredi sponzor. Ta osoba ne mora biti detaljno upoznata s modelom, puno je važnije da je svjesna svih njegovih prednosti i nedostataka te da je sposobna drugima prezentirati zašto je korisno primjenjivati SFIA model. Na kraju možemo zaključiti da u kontekstu profesionalnih kompetencija ne postoji jedinstveno rješenje koje odgovara svima. No, praksa je pokazala da je SFIA model koristan mnogima, s obzirom na to da ga već primjenjuje otprilike 2500 kompanija diljem svijeta. Zato se isplati uložiti trud i proučiti taj model, kao i različite materijale i alate koji se na tu temu mogu pronaći na internetu. Autorica, mr. phil. Jelena Kušanić, mag. psych., specijalist je za upravljanje ljudskim resursima u Mercury Processing Services International. Član je HR centra, udruge koja okuplja stručnjake iz područja ljudskih resursa. Osim pronalaska kandidata, aktivno je uključena u predlaganje i poboljšanje HR procesa direktno vezanih uz razvoj i zadovoljstvo zaposlenika. To prvenstveno podrazumijeva poboljšanje procesa upravljanja radnom uspješnošću, mapiranje kompetencija i proces prihvata novih zaposlenika. 205/09/2017 OpenInfoTrend 55

56 IT VJEŠTINE Digitalni - otvoreni bedževi za ocjenjivanje vještina Sposobnosti na uvid PIŠE: IVANA SALOPEK ČUBRIĆ Važnost osobnih vještina naglašavaju brojne organizacije i projekti koji se bave razvojem metodologije njihova procjenjivanja i ocjenjivanja. No, bit će nužni dodatni napori da se te vještine, njihova evaluacija i potvrda uključe i u redovno obrazovanje iako ih poslodavci već sve češće uključuju u testove kandidata za pojedino radno mjesto. Za razliku od osobnih ili socijalnih vještina (soft skills), engleski termin hard skills odnosi se na vještine koje se stječu obrazovanjem i rezultiraju formalnim priznanjem. Europska je komisija u studenom godine objavila dokument koji se odnosi na ulaganje u vještine, kao dio svog Strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i usavršavanja (Strategic framework for European cooperation in education and training - ET 2020). Zajednička vizija tog dokumenta, kao i mnogih povezanih s njime, jest da će u budućnosti kreativnost, sposobnost lateralnog razmišljanja, prilagodljivost i druge transverzalne vještine biti cijenjene više od specifičnih skupina znanja koje se tradicionalno poučavaju u školama. Također, treba se osvrnuti i na preporuke EU parlamenta koje navode ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, među kojima su socijalne kompetencije, sklonost za inicijativu i kulturna samosvijest. U većini zemalja unutar europskog okvira preporučena je procjena različitih vještina, no, kako smo već napomenuli, u tom pogledu Europa znatno kaska za SAD-om. Digitalni-otvoreni bedževi Digitalni ili otvoreni bedž (Open Badge OB) je važna i relativno nova tehnologija koja olakšava ocjenjivanje i vrednovanje različitih osobnih vještina i postignuća te može dodatno povećati motivaciju za učenje. Otvoreni bedž je online evidencija postignuća te praćenja međusobnog odnosa između davatelja bedža i postignutog zadatka. Drugim riječima, otvoreni bedž je likovni dokument koji sadrži naziv, opis i kriterije ocjenjivanja, podatke o izdavaču, datum izdavanja te standarde i tagove koji definiraju vještinu za koju je bedž dodijeljen. Velika prednost otvorenih bedževa očituje se u činjenici da se svaki izdani bedž vrlo lako može dodati u osobni portfolio te u klastere koji se dijele s različitim skupinama. Mnogi smatraju da je korištenje otvorenih bedževa snažnije od tradicionalnog ocjenjivanja, jer predstavljaju predočenu učinkovitost vještine, temeljeni su na standardima ili kriterijima, U većini zemalja unutar europskog okvira preporučena je procjena različitih vještina, no valja napomenuti da u tom pogledu Europa znatno kaska za SADom, gdje je briga o osobnim vještinama i njihovom vrednovanju na zavidnoj razini. Zajednička vizija tog dokumenta, kao i mnogih povezanih s njime, jest da će u budućnosti kreativnost, sposobnost lateralnog razmišljanja, prilagodljivost i druge transverzalne vještine biti cijenjene više od specifičnih skupina znanja koje se tradicionalno poučavaju u školama. a ne na normativnoj procjeni te omogućuju formiranje socijalnog procesa u kojemu procjene profesora i kolega mogu biti dio procesa dodjele bedževa. Bedževe podržava već niz organizacija među kojima su Badge Alliance (globalna organizacija standarda za bedževe), Mozilla Foundation, Collective shift, MacArthur Foundation, Badge the World i druge. Trenutno bedževe dodjeljuju institucije i organizacije kao što su IBM, Microsoft, Nasa, Design of America, Michigan State University, NYC Department of Education, Smithsonian American Art Museum, University of Illinois i mnogi drugi. Istraživački rad na EU LLP projektu GRASS Vrednovanje osobnih ili socijalnih vještina provodi se i u sklopu istoimenog projekta Grading Soft Skills GRASS. Trogodišnji istraživački projekt GRASS (broj projekta: LLP RS-KA3-KA3MP) fokusiran na vrednovanje socijalnih vještina studenata i učenika različite dobi i na različitim razinama obrazovanja podržala je Europska unija. Vrednovanje se provodi na kvantitativan, mjerljiv način kako bi vještine mogle postati predmet formalne potvrde i priznanja. Projekt je razvijan uz potporu EU Programa za cjeloživotno učenje, vodećega u području obrazovanja i poučavanja i to u sklopu ključne akcije za primjenu ICT alata, kako bi se proširila obrazovna okruženja i iskustva. Preciznije, GRASS projekt je direktno usmjeren na KA3 prioritet 3.1.2, a to je inovativna pedagogija i metode procjene za različite načine učenja. Cilj projekta GRASS jest stvoriti mehanizme koji omogućuju kontinuiranu podršku, nadzor, procjenu i priznanje razvoja studentskih i učeničkih osobnih vještina uz pomoć vrhunskih ICT alata. Specifični ciljevi projekta GRASS: razviti nove pedagoške pristupe za podršku kontinuiranom razvoju osobnih vještina uključiti razvojne pristupe u svakodnevnu praksu na nekoliko obrazovnih razina razviti bogati, strukturirani komplet mjerila za vještine koji bi prikupljao informacije iz studentskih i učeničkih aktivnosti kao dinamičnih pokazatelja sposobnosti da se primijene, razviju i poboljšaju vlastite osobne vještine razviti odgovarajući novi model i ICT okvir za mjerenje, procjenu, standardiziranje i vrednovanje osobnih vještina razviti specifične mehanizme za priznanje, ocjenu, dodjeljivanje i prepoznavanje postignuća u razvijanju vlastitih vještina te razviti načine poticanja nastavnika koji iniciraju i provode praksu vrednovanja razvoja vještina na obrazovnim institucijama. Primjena otvorenih bedževa Kako bi se izgradio temelj za ocjenu različitih vještina kod studenata, partneri projekta GRASS definirali su model i ICT okvir pod nazivom SAGRADA (SAmpling, GRAding, Displaying i Acknowledging). Definirani model sastoji se od četiri faze: uzorkovanje, ocjenjivanje, prikazivanje i priznavanje. U prvoj fazi (uzorkovanje) nastavnik poučava sadržaj definiran kratkim sadržajem kolegija i paralelno prikuplja studentske rezultate vezane uz pojedinu vještinu koja je u fokusu interesa. U sljedećoj fazi (ocjenjivanje) nastavnik koristi definirane pedagoške rubrike, u suradnji sa studentima ocjenjuje njihove osobne vještine i u konačnici dodjeljuje bedževe. Potom slijedi faza (prikazivanje) u kojoj glavnu inicijativu preuzimaju studenti koji pomoću različitih softverskih 56 OpenInfoTrend 205/09/2017

57 alata (npr. Mozilla Backpack, Credly) javno prikazuju dodijeljene bedževe. I posljednja faza u kojoj se u proces uključuju zainteresirani poslodavci, edukacijske institucije, udruge i drugi. Ti subjekti treće strane pregledavaju bedževe dodijeljene pojedincu, a navedene informacije koriste prema potrebi u procesima odlučivanja, primjerice kod donošenja odluke o zapošljavanju. Evo i primjera primjene bedževa na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu. U akademskoj godini 2015./16. bedževi su dodjeljivani u sklopu dva kolegija koja slušaju studenti različitih smjerova. Glavne vještine koje su se vrednovale kod studenata bile su kreativnost, suradnja i komunikacija. Tijekom semestra, studenti su u sklopu redovnih kolegija izvršavali različite zadatke, sukladno sadržaju kolegija. Radili su u malim skupinama ili pojedinačno i potom predstavili rezultate nastavniku i svim studentima. Razina kreativnosti, suradnje i komunikacije ocijenjena je u diskusiji svih sudionika te primjenom evaluacijskih obrazaca. Za dodjelu bedževa u pilot fazi korišten je BadgeOS, a u kasnijem radu sustav za e-učenje Merlin. U pripremnoj fazi grafički su dizajnirani bedževi za kreativnost, komunikativnost i suradnju. Zamišljeno je da se za te vještine dodjeljuju bedževi na dvije razine: bedževe I. razine dobivaju studenti za dokazanu najvišu razinu uspješnosti pri izvršenju jednog zadatka, a bedževe II. razine dobivaju oni koji su osvojili po tri bedža za istu vještinu (slika 1). Analiza primjene otvorenih bedževa Među studentima je provedeno dodatno istraživanje kako bi se dobila njihova reakcija vezana uz cjelokupan proces vrednovanja vještina dodjelom otvorenih bedževa. Kao glavni instrument istraživanja primijenjen je evaluacijski obrazac. Rezultati provedene ankete pokazuju da studenti za profil budućeg zanimanja kreativnost smatraju iznimno bitnom vještinom (prosječna ocjena na Likertovoj ljestvici 5,00). Na ljestvici važnosti slijede komunikacija i suradnja, a predlažu i uvođenje drugih vještina poput upornosti i sposobnosti za pronalaskom rješenja. Pokazalo se da studenti podržavaju ideju Slika 1 - Grafičko rješenje bedževa primijenjenih na TTF-u. Slika 2 - Prikaz bedževa u sustavu za e-učenje Merlin o dodjeli bedževa za pojedinu vještinu te taj postupak smatraju vrlo motivirajućem za proces učenja i izvršavanja nastavnih obaveza. Studenti vjeruju da će ih ta inicijativa dodatno potaknuti na daljnje usavršavanje vještina. Nastavnik koji je provodio dodjelu otvorenih bedževa ističe da su studenti bili vrlo motivirani za rješavanje zadataka i ulagali su dodatan napor kako bi bili nagrađeni bedžem. Kao glavni zaključak nakon vrednovanja vještina dodjelom otvorenih bedževa, valja naglasiti da u usporedbi s različitim komparativnim rješenjima bedževi imaju veliku prednost koja se očituje u sljedivosti i transparentnosti dokaza. Pokazalo se da su digitalni bedževi odličan instrument za Slika 3 - Ocjene važnosti pojedine vještine prema Likertovoj skali 1-5 podizanje motivacije studenata u obavljanju nastavnih aktivnosti te ih valja popularizirati. Provedbu projekta na osnovi kojega je pripremljen ovaj članak financirala je Europska komisija, u okviru LLP programa cjeloživotnog učenja. U provedbi projekta sudjelovalo je osam partnera iz četiri europske zemlje (Irska, Švedska, Srbija i Hrvatska) i to po četiri predstavnika iz sustava visokog Više podataka potražite na sljedećim web-adresama i stranicama: Europska komisija: Europa 2020 Strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj, 2010., dostupno na index_en.htm Projekt GRASS, dostupno na: llpgrassproject/ Mozilla: dostupno na participating-issuers/ Salopek Čubrić, I.; Čubrić, G.: Creativity, Communication and Collaboration: Grading with Open Badges, Proceedings of the 39th International Convention Mipro 2016, Biljanović, P. (ur.), Rijeka: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics, 2016., obrazovanja - Sveučilište u Limericku, KTH Kraljevski institut tehnologije iz Stockholma, Sveučilište u Beogradu i Sveučilište u Zagrebu. Također sudjelovale su i institucije sekundarnog obrazovanja i to: Coláiste Chiaráin iz Limericka, Väsby gimnazija iz Stockholma, Prva kragujevačka gimnazija i Geodetska tehnička škola iz Zagreba. Autorica doc. dr. sc. Ivana Salopek Čubrić magistrirala je i doktorirala u području tehničkih znanosti. Zaposlena je na TTF-u Sveučilišta u Zagrebu gdje je posvećena znanstvenom i nastavnom radu. Trenutno vodi jedan europski projekt i suradnica je na dva europska projekta usmjerena na edukaciju. Autorica je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, članica uredništava nekoliko znanstvenih časopisa, suorganizatorica osam međunarodnih znanstvenih konferencija, te vanjska suradnica Zavoda za norme na poslovima usvajanja normi. 205/09/2017 OpenInfoTrend 57

58 ROBOTIKA BUDUĆNOST ROBOTA JE U SURADNJI (KOLABORACIJI) S ČOVJEKOM ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Partner kobot PIŠE: GOJKO NIKOLIĆ Tehnološki skokovi u povijesti koji su mijenjali ne samo prethodni način rada pri proizvodnji dobara već su utjecali i na svakodnevni ljudski život podižući ga na višu razinu, nazvani su industrijskim revolucijama. Naziv industrijska revolucija je usvojen zato što obuhvaća velike promjene industrijskih radnih procesa koje su značajno utjecale na način i kvalitetu života, na društvene i socijalne odnose, obrazovni sustav i ostalo. Prva industrijska revolucija započela je izradom prvih mehaničkih strojeva pogonjenih parom. Taj početak obilježavaju vrlo turbulentne godine, česte pobune radnika koji su izgubili posao, što je bilo posebno izraženo u tekstilnoj industriji. Drugu industrijsku revoluciju karakterizira masovna primjena električne energije koja je zamijenila energiju pare, a započinje godine. Treću industrijsku revoluciju obilježava uporaba 58 OpenInfoTrend 205/09/2017 Danas industrija traži odgovore kako kompaniju pripremiti za digitalnu budućnost. Strojevi koji će dominirati i biti temelj industrijske revolucije 4.0 sigurno su roboti nove generacije. elektroničkih i informacijsko-komunikacijskih sustava i na temelju njih široku primjenu automatizacije u proizvodnim procesima. Kao godina njenog početka uzima se Nakon nje dolazi industrijska revolucija 4.0 koja obilježava početak 21. stoljeća (slika 1). Što je industrijska revolucija 4.0 ili - kako se češće naziva - industrija 4.0? Iako je prošlo šest godina otkad je taj termin promoviran na sajmu Hannover Messe još mnogima nije jasno što on znači [8]. Jednostavno se poistovjećuje s robotima i njihovom sveobuhvatnom prisutnošću uz industriju i gotovo u svim ljudskim djelatnostima. Te je godine Njemačka prezentirala svoju viziju razvoja proizvodnje na temelju koncepta pametnih tvornica koje se koriste informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za digitalizaciju proizvodnih i poslovnih procesa kako bi ostvarile velike prednosti na tržištu poboljšanjem kvalitete proizvoda, nižim troškovima i povećanjem ukupne učinkovitosti proizvodnje. Danas industrija traži odgovore kako kompaniju pripremiti za digitalnu budućnost. Strojevi koji će dominirati i biti temelj industrijske revolucije 4.0 sigurno su roboti nove generacije. Oni nisu novost, razvili su se već u prošlom stoljeću pa se postavlja pitanje po čemu su ovi roboti drukčiji od ranijih koji su prevladavali u tvornicama automobila. Zbog načina ra-

59 Slika 1 - Industrijske revolucije s najvažnijim obilježjima (modificirana slika iz lit. [9] Koboti su proteklih godina našli širu primjenu i u svakodnevnom životu surađujući i komunicirajući s ljudima kako bi im poboljšali kvalitetu života. Kod toga je bitno pronaći način kako robotu prenijeti vještine operatora ili drugog stručnjaka za obavljanje pojedinih poslova. Drugi važan smjer je podijeljeno upravljanje kad čovjek i robot zajednički upravljaju istim alatom, mehanizmom, sustavom i slično (slika 3). Takva suradnja sigurno nije jednostavna, jer se ta dvojka služi vještinama koje preuzimaju jedan od drugoga, ali prilagođenim ponašanju kako bi učinkovito surađivali pri izvršavanju zadatka. Kao primjer primjene kobota izvan proizvodnog procesa može poslužiti široj javnosti već poznati hrvatski neurokirurški robot RONNA (slika 4). Robot ima dvije ruke odnosno sastoji se od dva robota koji su nazvani po funkciji koju obavljaju: master i asistent. Prvi robot master je klasični mali industrijski robot, optički precizno navođen koji usmjeruje kirurške instrumente na ciljanu točku u mozgu prema prostornim koordinatama s 3D snimke CT-a ili MRI-ja. Drugi je prilagodljivi robot asistent koji preko vodilice koju drži master precizno buši kost lubanje, potom prema proto- da temeljem upisanog programa, roboti su stalno ponavljali iste pokrete odnosno operacije, bez percepcije okoline. Ljudi su morali biti zaštićeni da ih roboti ne bi ozlijedili te su bili u halama odvojeni ogradama, (slika 2). Slika 3 - Poveznica kod upravljanja i učenja između čovjeka i robota [6] Slika 2 - Industrijski roboti zbog sigurnosti radnika rade u zaštitnoj ogradi Temeljna razlika između novih robota i onih iz prethodne generacije je u tome što su sad roboti i ljudi ravnopravni partneri. Ljudi s njima mogu usko surađivati, postali su pri radu pravi kolege. No, kako bi mogli ostvariti tu ulogu treba osigurati mnoge uvjete kao što je umrežena tvornica, veći stupanj ugrađene umjetne inteligencije, bogata senzorika, komunikacija s ljudima (M2H Machine To Human), s drugim robotima i strojevima (M2M Machine To Machine), ali i s proizvodima. Oni imaju poseban naziv - kolaborativni roboti (collaborative robots), na hrvatskom suradnički roboti, a skraćeno cobots - koboti (slika 3). Predviđa se da će ti roboti promijeniti način i organizaciju rada u industriji. kolu operacije može postavljati iglu za biopsiju, kateter ili ubacivati elektrode za DBS (duboku mozgovnu stimulaciju). Prilagodljivi suradnički robot asistent ima razne radne mogućnosti. Ako radi samostalno, kada dođe u područje vodilice koju drži master dozvoljava da ona vodi kirurški instrument. Kod autonomnog rada robota se može zaustaviti dodirom ruke, a kad je u mirovanju prepoznaje lagani doticaj ruke kao nalog za kretanje prema naprijed. U drugom slučaju kada nije uključeno njegovo kreta- 205/09/2017 OpenInfoTrend 59

60 ROBOTIKA nje s medicinskim instrumentima, kirurg ga može rukom lagano gurati naprijed, zaustavljati ga ili vratiti natrag, ali ne može odstupati od smjera kretanja koji je robotu zadan programom. Ovo je samo jedan uspješan primjer, a u svakoj grani ljudske djelatnosti moguće je naći korisnu i uspješnu primjenu suradničkih robota. Slika 4a - Prva generacija neurokirurškog robota RONNA -RONNA 1G s dva KUKA robota od kojih je za asistenta iskorišten suradnički robot cobot tip RBL iiwa. Kobot - pojam i namjena Iako se suradnički roboti povezuju s industrijom 4.0 oni su logički nastavak stalnog razvoja. S tom novom proizvodnom filozofijom povezuju se zbog fleksibilnosti gdje će osim robota u linijama koji obavljaju veliki broj uvijek istih operacija na određenim poslovima sudjelovati i radnici. To su specifični segmenti montaže prema individualnim zahtjevima kupaca (slika 11b) gdje dolaze do izražaja suradnički roboti koji pomažu radniku da posao obavi što lakše, jednostavnije i brže. Koboti se primjenjuju i kod rješavanja nestrukturiranih zadataka gdje je tradicionalnu industrijsku robotiku teško primijeniti ili je preskupa. Mala i srednja poduzeća su dobri kandidati za upotrebu suradničkih robota za male ograničene poslove kao što su pick and place - pakiranje ili sortiranje robe te druge vrste zadataka s niskom dodanom vrijednošću. Na slici 5 prikazana su područja primjene različitih načina proizvodnje u odnosu na troškove proizvodnje po proizvodu kao i broj proizvoda [10]. Ekonomski gledano u proizvodnom procesu postoje opravdanja za sve vrste proizvodnje ovisno o troškovima i količini. Kako će se mijenjati zahtjevi za proizvodima tako će se primjenjivati i najadekvatniji način proizvodnje gdje će značajnu ulogu imati koboti (na slici označeni kao HRC). Slika 4b - Kod druge i treće generacije neurokirurškog robota RONNA 2G i 3G suradnički robot je danski UR. Slika 5 - Dijagram područja rentabilnosti primjene različitih načina proizvodnje [10] Glavne karakteristike kobota su sigurnost i jednostavna primjena. Koboti su sporiji i manje učinkoviti od tradicionalnih industrijskih robota, ali to ne predstavlja problem jer ne moraju biti ni presnažni ni prebrzi. Moraju raditi sukladno snazi i brzini svog ljudskog partnera. Za primjenu kobota je idealno radno mjesto koje traži kombinaciju ljudskih osobina poput spretnosti, fleksibilnosti i sposobnosti rješavanja problema dopunjenu robotskim karakteristikama kao što je čvrstoća, izdržljivost i preciznost. Glavni interes za primjenu suradničkih robota u današnjim tehnološkim procesima je njihova sposobnost obavljanja 60 OpenInfoTrend 205/09/2017

61 U posljednjih dvadesetak godina roboti su prošli dugi put. Nekad su to bili skupi, složeni strojevi koji su zahtijevali visokokvalificirane tehničare, a među radnicima su stvarali otpor u primjeni, jer se gubio veliki broj radnih mjesta. Sad su postali dodatni članovi radnog tima, radeći rame uz rame s čovjekom. Radno mjesto je bez sigurnosnih ograda, roboti rade sve naporne poslove, omogućujući radnicima da svoje radno vrijeme posvete fizički lakšim i vještinom zahtjevnijim radnim zadacima. zadataka koje je bilo teško ili nemoguće dovršiti pomoću standardnih industrijskih robota. [1] Slika 7 - Rad s dvoručnim robotom APAS tvrtke ABB Robotics dizajniran za proizvodnju industrijske potrošačke elektronike i drugih montažnih aplikacija s malim dijelovima. [1] Slika 8 - Rad na montaži s robotom LBR iiwa tvrtke KUKA Robotics Corp. [7] Slika 6 - Zajednički rad kobota UR5 i radnice u španjolskoj tvrtki SHAD [10] Karakteristike i konstrukcija Za izradu serijskih proizvoda i dalje su nužni klasični roboti, jer su brži i učinkovitiji u velikoserijskoj proizvodnji. U tim procesima postoje proizvodne faze koje zahtijevaju suradničke robote za specifične poslove poput montaže ili obrade. Njihova je uloga drukčija. Tu je bitna sigurnost, jer rade s ljudima. Zato su ugrađeni brojni senzori od onih za registriranje okretnog momenta Za razliku od tradicionalnih industrijskih robota suradnički roboti su lagani, jeftiniji, fleksibilni, prenosivi s jednog mjesta na drugo i jednostavni za programiranje. i sile do specifičnih optičkih, taktilnih (umjetna koža), mikrofona i slično. Jednostavni su za korištenje, neki se programiraju (slike 11a i 12) samo pomicanjem ruke i demonstriranjem pokreta koje treba činiti robot. Nisu potrebni ni skupi stručni programeri. Te robote može programirati svaki radnik bez znanja o robotici ili računalstvu. Suradnički robot je alat koji radniku omogućuje bolju učinkovitost i olakšava mu rad. [3] Za razliku od tradicionalnih industrijskih robota suradnički su lagani, jeftiniji, fleksibilni, prenosivi s jednog mjesta na drugo i - jednostavni za programiranje. Idealni su za malu skupnu montažnu aplikaciju uobičajenu u industriji potrošačke elektronike i medicinskih uređaja (slika 13). [1] Suradničke robote izumili su godine J. Edward Colgate i Michael Peshkin, profesori na Sveučilištu Northwestern. Američka patentna prijava iz opisuje taj njihov izum kao aparat i metodu za izravnu fizičku interakciju između osobe i manipulatora opće namjene koji kontrolira računalo. U literaturi, autori tu vrst robota nazivaju različito pa koji put i vezano za njihova tehnička rješenja. Osim suradnički roboti (Collaborative Robots) susreću se i nazivi koboti (Cobots) te roboti osjetljivi na vanjsku silu (Force Limited Robots). Sva ta terminologija označava isto - robotski uređaj napravljen za suradnju 205/09/2017 OpenInfoTrend 61

62 ROBOTIKA s ljudima pri teškim i zamornim poslovima. [7] Suradnički roboti izrađuju se različitih veličina i oblika, zaobljenih površina i s ugrađenim senzorima da ne izazovu ozljede radnika, štipanje, udaranje i slično. Najveća sigurnosna značajka kobota je ograničenje sile u zglobovima pa kad osjete opterećenje kretanje se brzo zaustavlja. [2] Slika 9a - Danski robot UR u primjeni na automatskoj liniji. Slika 9b - Robot YuMi tvrtke ABB obavlja složene montažne poslove koordiniranim pokretima svojih ruku. [1] Za suradničke robote (TS ANSI / RIA i ISO 10218) normirani su sigurnosni zahtjevi. Jedno od pravila jest da se mogu kretati u sigurnosnom prostoru između čovjeka i robota, ali ako se udaljenost između njih počne smanjivati robot se odmah zaustavlja. [3] Postoje različita tehnička rješenja kako se to ostvaruje. Roboti s ograničenom veličinom sile (Force Limited Robots) dizajnirani su za rad s ljudima, imaju ugrađene senzore sile i momenta koji otkrivaju povećanje sile i odmah ih zaustavljaju. Naprimjer, ako robotska ruka dodirne radnika automatski se zaustavlja kako ga ne bi povrijedila. Toga nema kod tradicionalnih industrijskih robota pa je od njih potrebna dodatna zaštita. Primjeri takvih robota su Baxter, KUKA LBR iiwa i univerzalni roboti UR. [7] No, postoje i suradnički roboti koji nemaju senzore osjetljive na veličinu sile. Imaju druge senzore ili vizualni sustav Slika 10 - Robot Baxter pakira zupčanike s dvije ruke [7] Za primjenu kobota je idealno radno mjesto koje traži kombinaciju ljudskih osobina poput spretnosti, fleksibilnosti i sposobnosti rješavanja problema dopunjenu robotskim karakteristikama kao što je čvrstoća, izdržljivost i preciznost. Glavno zanimanje za suradničke robote u današnjim tehnološkim procesima proizlazi iz njihove sposobnosti da dovrše zadatke koje je teško ili nemoguće dovršiti standardnim industrijskim robotima. koji ljudima osigurava siguran međusobni rad. Takvi su roboti naprimjer STRO- BAS. [7] Prema međunarodnim standardima ISO (dio 1 i 2) kolaborativni roboti imaju četiri bitne značajke [4]: 1. Sigurno zaustavljanje (Safety Monitored Stop) koje se primjenjuje kad robot radi samostalno, a ljudi povremeno ulaze u radni prostor. Čim čovjek uđe robot se mora odmah zaustaviti - nije isključen, ali su aktivirane kočnice. Taj tip robota služi za samostalan rad kad mu čovjek povremeno ulazi u radni prostor. Primjenjuju se najčešće standardni industrijski roboti s ugrađenim sigurnosnim uređajem koji registriraju radnika u blizini. [4] 2. Vođenje rukom (Hand Guiding) je karakteristika standardnih industrijskih robota s ugrađenim uređajem za registriranje veličine sile kojom radnik djeluje na alat. Uz senzor sile ugrađen je i senzor momenta. [4] 3. Kod nadzora kretanja i položaja (Speed and Separation Monitoring) okruženje robota i položaj radnika prate laseri ili vizijski sustav. Ako se radnik pojavi u sigurnosnoj zoni robot smanjuje brzinu kretanja i zaustavi se kada se on približi. Robot mora čekati da mu radnik dade signal za nastavak rada. Koristi se za poslove gdje se radnik češće pojavljuje unutar radnog prostora. [4] 4. Sposobnost ograničavanja sile i snage (Power and Force Limiting). Robot tih mogućnosti je pravi suradnički koji može stalno raditi bez dodatnih sigurnosnih uređaja. Zaustavlja se čim očita povećanu silu. To su posebni roboti sa senzorima sile i momenta u zglobovima koji ih mogu očitavati. Ta sposobnost detektiranja nepredviđene sile nastale tijekom radnog procesa omogućuje da se robot zaustavi ili promjeni položaj ako temeljem detekcije program donese takvu odluku. Ako dođu u dodir s ljudima mogu se odmah zaustaviti. Sad dobivaju i taktilne senzore u obliku umjetne kože kojom je prekrivena robotova ruka. Dodirivanje umjetne kože zaustavlja daljnje kretanje, što znači da se robot zaustavlja pri svakom dodiru radnika. [4] Ta vrst robota sve je popularnija, a proizvode ih najvažnije robotske tvrtke (Univerzal Robots UR3, UR5, UR10; Rethink Robotics Baxter, Sawyer; KUKA LBR iiwa; ABB YuMi; F&P Robotics; Fanuc CR-35iA). MIT-ova istraživanja u tvornici BMW pokazala su da timovi stvoreni od ljudi i robota surađuju učinkovito i mogu biti produktivniji od timova sastavljenih sa- 62 OpenInfoTrend 205/09/2017

63 Slika 11 - Kobot UR10 surađuje s radnikom na liniji montaže automobila u tvornici BMW [4] rasti na milijardu dolara dok je u vrijedilo 95 milijuna dolara. U industriji će raditi više od kobota, [3] a uz to će pasti i cijene na razinu od do dolara. Cijene padaju zahvaljujući sve jeftinijim senzorima i elektroničkim komponentama pa koboti postaju dostupni i malim tvrtkama. [2] Slika 12 - Suradnički robot lako se programira pomoću demonstracijske funkcije pomicanjem rukom (Vaskawa Motoman) [3] sno ekran s očima koji nisu vizijski senzori već najavljuju smjer kretanja ruku. Drugi robot iste tvrtke (plasiran 2015.) pod nazivom Sawyer znatno je manji, nosivosti oko četiri kilograma, jednakog broja stupnjeva slobode, ali izuzetno toč- Slika 13 - Adaptivna hvataljka s dva prsta na suradničkom robotu UR lako manipulira osjetljivim tiskanim pločama (Robotiq) [3] mo od ljudi ili samo od robota. Isto tako, kooperativni proces smanjio je kod radnika vrijeme praznog hoda za 85 posto. [2] Temeljem istraživanja koja je proveo ABI Research predviđa se da će tržište suradničkih robota do godine pone ponovljivosti prostornog položaja od 0,1mm. Ima ugrađene senzore vida i može raditi u vrlo skučenim prostorima. [3] Danska tvrtka Universal Robots proizvodi vrlo uspješne kobote sa šest stupnjeva slobode gibanja u tri veličine: UR3, UR5 i UR10 za opterećenja od 3, 5 i 10 kilograma (slike 6b, 7, 9a, 11b, 13). UR3 može obavljati poslove pri montiranju malih predmeta, lijepiti ih, pričvršćivati stezanjem odgovarajućim momentom, služiti se raznim alatima, lemiti ih i bojiti. Radius kretanja im je do 500 mm što je dostatno za tu vrst poslova.[2] Njemačka tvornica Bosch razvila je kobota APAS (slika 7) koji ima i taktilne senzore preko umjetne kože. Može biti opremljen i 3D kamerama. Upravljanje i programiranje rada robota ostvaruje se preko korisničkog sučelja na privjesku. Bosch APAS prvi je sustav certificiran Opis pojedinih vrsti kobota Američka tvrtka Rethink Robotics proizvela je vrlo uspješan dvoručni robot Baxter (slika 10) sa sedam stupnjeva slobode koji može raditi složene poslove poput uklanjanja neispravnih proizvoda na proizvodnoj traci, pakiranja gotovih proizvoda, provoditi kontrolu kvalitete proizvoda i sl. [2] Robot ima oči, odnokao siguran za suradnju s radnicima. [2] Velika švicarska tvrtka ABB razvila je izuzetno preciznog robota YuMi (slika 9a) koji može manipulirati malim dijelovima poput mehaničkih komponenti za pametne telefone, tablete, računala i drugu potrošačku elektroniku. [2] Japanska tvrtka FANUC najveći proizvođač industrijskih robota razvila je suradnički robot CR-35iA koji može manipulirati predmetima do 35 kg težine. Obložen je mekom gumenom prevlakom i opremljen brojnim senzorima. Ima i senzor vida ili 3D kameru za pregled okoline koji mu omogućuju lociranje ili prepoznavanje proizvoda te prisutnost radnika. [2] CR-35iA ima tri pouzdane metode sigurnog zaustavljanja, programiranje vođenjem ruke te ograničavanje snage i sile. [3] U suradnji s ljudima preuzima teške i zamorne poslove te je dio automatiziranih linija. Tvrtka je razvila i manje suradničke robote CR-4iA, CR-7iA. Veliki njemački proizvođač robota Kuka Robot Group jedan je od prvih koji je razvio laganog robota namijenjenog suradnji s čovjekom, (slike 4a, 8). To je kobot LBR iiwa (lightweight robot, intelligent industrial work assistant lagani robot, inteligentni industrijski radni asistent) nosivosti od 15 i 30 kg. Robot ima sedam stupnjeva slobode gibanja, senzore sile i momenta u zglobovima koji detektiraju vanjsku silu. [2] LBR iiwa je rezultat dugogodišnje suradnje tvrtke KUKA s institutom Njemačke agencije za zrakoplovstvo. Partner u svakodnevnim poslovima Koboti su logički nastavak robotskog razvoja, prilagođeni suradnji s čovjekom na istim radnim zadacima. Iako smo dali najviše prostora primjeni kobota u industriji, njihova najšira primjena može se očekivati izvan industrije i obrtništva u svakodnevnim poslovima od rada u kući, uredu, restoranima i prodavaonicama, servisnim službama, obrazovanju, do primjene za različite poslove u bolnicama i rehabilitacijskim centrima. Njihov razvoj bit će usmjeravan sukladno namjeni pa se u skoroj budućnosti može očekivati ekspanzija njihove primjene. Tomu sigurno pridonosi stalni rast njihovih mogućnosti i smanjenje cijene. * Saznajte više na str. 82 Seriju članaka o robotici za naš je časopis pripremio je prof. dr. sc. Gojko Nikolić kojega smo opširnije predstavili u broju 204/ /09/2017 OpenInfoTrend 63

64 DIGITALNA TRANSFORMACIJA KOALICIJA ZA DIGITALNE VJEŠTINE I RADNA MJESTA ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Deset EU prioriteta PIŠE: WINTON AFRIĆ Ukupni ljudski napredak temelji se na stjecanju, spremanju i prenošenju znanja, a informatičke i komunikacijske tehnologije taj proces čine bržim, jednostavnijim, dostupnijim i preciznijim. Svaka nova tehnologija pa tako i ICT otvara nove mogućnosti razvoja ljudskog društva i mijenja kulturu življenja pa bi se društvo bez digitalne transformacije osudilo na izolaciju i odumiranje u svakom smislu. Na primjeni suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija temelje se novi oblici suradnje i međudjelovanja pojedinaca, užih i širih društvenih skupina koje kroz pojam digitalna transformacija mijenjaju svaku poru društvenog življenja. Digitalna transformacija u Europi Osmišljena politika Europske komisije u području porasta zaposlenosti, gospodarskog rasta i ulaganja temelji se na širokoj primjeni informatičke i komunikacijske tehnologije koje se smatraju ključnim pokretačem daljnjeg europskog gospodarskog rasta. Europska komisija na svojim web-stranicama govori o deset prioriteta europske politike: 1. Porast zaposlenosti i rast ulaganja 2. Jedinstveno digitalno tržište Digitalna transformacija nije dogradnja već baza na kojoj se temelji daljnji opstanak našeg društva. 3. Obnovljivi izvori energije (climate-friendly energy) 4. Integracija europskog tržišta 5. Jačanje i produbljivanje ekonomske i monetarne unije uz pravednije unutrašnje odnose 6. Pravda i temeljna ljudska prava 7. Trgovinski sporazumi i zaštita potrošača (EU pregovara o ambicioznom i uravnoteženom trgovinskom i investicijskom sporazumu s SAD-om. Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) stvorit će nove mogućnosti i poslove za velike i male tvrtke. Smanjit će se cijene i proširiti izbor uz zadržavanje visokih EU standarda za zaštitu potrošača, socijalna prava i pravila zaštite okoliša). 8. Migracijski problemi i njihovo rješavanje 9. Osnaživanje zajedničke vanjske EU politike (doprinos miru i prosperitetu u svijetu). 10. Demokratske promjene. Jedna od tehnoloških inovacija koju omogućuje široka primjena ICT-ja je i računalstvo u oblaku. Europska komisija 64 OpenInfoTrend 205/09/2017

65 baš u toj aplikativnoj tehnologiji vidi visoki potencijal za daljnji gospodarski rast: Početna ulaganja pri osnivanju poduzeća su znatno manja, jer ne treba kupovati skupu LAN infrastrukturu, osigurati poseban prostor i kupovati skupe poslovne aplikacije. Ne treba imati vlastite IT stručnjake za održavanje pune funkcionalnosti LAN infrastrukture, voditi računa o dogradnjama aplikacija i drugo pa su redovni troškovi poslovanja niži. Dovoljno je imati samo obične terminale srednjih sposobnosti i brzi pristup internetu. Sve poslovne aplikacije uzimaju se u mjesečni najam. Tehnologija rada u oblaku čini kompanije konkurentnijima na tržištu, a njihovo pokretanje bržim i jednostavnijim. Primjena te tehnologije u punom smislu podrazumijeva kvalitetan brzi širokopojasni pristup i postojanje razvijenih računalnih centara preko kojih se takve usluge mogu ustupiti. U jednoj od studija Europske komisije pod naslovom Uptake of Cloud in Europe koja govori o prihvaćanju cloud tehnologije i značaju za daljnji gospodarski rast govori se i o predvidivim dobitima uslijed njene primjene kroz: porast bruto društvenog proizvoda, novo osnovanih kompanija i novih radnih mjesta. Primjenom cloud tehnologije u zemljama Europske unije očekuje se do godine porast BDP-a: ICT (Information and Communications Technology - informacijske i komunikacijske tehnologije) je pojam koji označava tehnologije koje se primjenjuju u međudjelovanju s takozvanim digitalnim svijetom. U širem smislu ICT podrazumijeva: računalstvo u oblaku programsko inženjerstvo (softver) sklopovsko inženjerstvo (hardver) transakcije (bankovne, trgovinske i druge) komunikacijske tehnologije u užem smislu podatke i podatkovne centre (data) širokopojasni pristup internetu i drugo. U studiji Europska komisija kao posljedicu povećanja BDP-a i povećanja broja novoformiranih kompanija predviđa i porast zaposlenosti: Slika 3 - Procjene porasta zaposlenosti zbog rada u oblaku u EU za godinu kroz tri scenarija: srednji, optimistički i pesimistički. Slika 1 - Procjene porasta BDP-a u EU za godinu uslijed primjene rada u oblaku kroz tri scenarija: srednji, optimistički i pesimistički. U istoj studiji prikazana su predviđanja porasta broja novih poduzeća kao posljedica smanjenih troškova poslovanja: Slika 2 - Procjene pojave novih poduzeća zbog rada u oblaku u EU za godinu kroz tri scenarija: srednji, optimistički i pesimistički. Digitalne vještine U jednom svom izlaganju pred Europskim parlamentom 14. rujna, pod nazivom: Jedinstveno digitalno tržište Jean-Claude Juncker među ostalim tvrdi da će 90 % poslova uskoro zahtijevati digitalne kompetencije. Sigurno je da danas u Hrvatskoj 90 % zaposlenika nema ni minimalna znanja za rad s digitalnim tehnologijama. U Europi nema dovoljno ljudi s digitalnim vještinama pa bi do godine u ICT području moglo ostati nepopunjeno stručnih radnih mjesta. No to nije samo hrvatski već i europski problem. O tomu moramo voditi računa kada razmatramo promjene unutar obrazovnog sustava. Nadalje, u prosincu Europska je komisija izdala priopćenje za tisak u kojem među ostalim navodi svoja predviđanja o budućem nedostatku radne snage s ICT kompetencijama: Digitalne vještine obuhvaćaju razne sposobnosti korisne za građane od traženja informacija i razmjene poruka na internetu do stvaranja digitalnog sadržaja kao što je kodiranje aplikacija. U Europi 205/09/2017 OpenInfoTrend 65

66 DIGITALNA TRANSFORMACIJA nema dovoljno osoba s digitalnim vještinama kako bi se popunila slobodna radna mjesta u svim sektorima, zbog čega bi do 2020.moglo ostati neiskorišteno do stručnih radnih mjesta u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Unatoč tomu stopa nezaposlenosti mladih u dobnoj skupini od 15 do 24 godine u EU-u iznosi gotovo 20 %. Osnovne digitalne vještine ima više od trećine radne snage i približno samo 45 % europskih građana. Europa zbog toga pokreće programe kako bi se nezaposlena mlada populacija educirala za rad s ICT - jem. U nastojanju da se riješi taj problem Komisija s državama članicama, poduzećima, socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama i obrazovnim ustanovama pokreće takozvanu Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta kako bi se zadovoljila europska potražnja za djelatnicima koji imaju digitalne vještine. Cilj Komisije je u svakoj državi članici uspostaviti do nacionalnu koaliciju za potporu unapređenja ICT vještina. Očekuje se da će se tim zajedničkim inicijativama do ostvariti osposobljavanje milijuna mladih nezaposlenih za slobodna radna mjesta u digitalnom sektoru s pomoću pripravništva/stažiranja, naukovanja i kratkoročnih programa osposobljavanja - IP/16/4081 podupiranje unapređivanja i prekvalifikacije kompetencija radne snage. EU pokreće Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta kako bi se zadovoljila europska potražnja za djelatnicima s digitalnim vještinama. Primjer Njemačke Institut u Fraunhoferu je u ožujku godine prezentirao na hanoverskom sajmu CeBIT ISI studiju u kojoj pokazuje kako informacijske i komunikacijske tehnologije čine temelj daljnjeg gospodarskog rasta. ICT-ju se daje infrastrukturni značaj, jer je za društvo značajan koliko i energetska i vodovodna mreža. U studiji se predviđa da će ICT u sljedeća dva desetljeća potaknuti daljnji gospodarski rast i biti jedan od ključnih čimbenika u porastu bruto društvenog proizvoda i povećanju zaposlenosti. Prema predviđanjima stručnjaka do u Njemačkoj će se u ICT sektoru generirati godišnja bruto dodana vrijednost od 90 milijardi eura. Za usporedbu: gospodarski prognozeri procjenjuju da će prodaja u industriji strojogradnje biti 100,8 milijardi eura, a da će automobilski sektor generirati 115,1 milijardi eura. Sektori strojarstva i automobilske industrije, općenito se u Njemačkoj smatraju glavnim ekonomskim pokretačima. U budućnosti, kroz 15 do 20 godina za te se sektore predviđa manje dinamičan razvoj, dok se od ICT-ja očekuje udvostručenje bruto prihoda. U posljednjih nekoliko godina njemačka ICT industrija nadmašila je ukupnu ekonomiju i bilježila stalni rast bruto prihoda te stalni rast proizvodnje i smatra se ključnim sektorom za otvaranje novih radnih mjesta. Jedna od polaznih točaka ISI studije bila je i procjena očekivanog rasta pojedinih industrijskih sektora i grana u sljedećih pet godina vezano uz primjenu ICT-ja. Dakle, koliko će ICT pridonijeti ukupnom porastu prihoda po pojedinoj grani? Na slici 4. prikazana je procjena industrijskog rasta u sljedećih pet godina, a unutar te procjene i predviđanje koliko će na porast utjecati primjena ICT-ja u pojedinoj gospodarskoj grani. U Njemačkoj se procjenjuje da je ICT značajan za ukupni društveni rast, a ne samo za primarni sektor. Procjenjuje se da uz primjenu ICT-ja postoji značajna mogućnost rasta i u tercijarnom sektoru. Slika 4 - Procjene industrijskog rasta u sljedećih pet godina i udjela ICT-ja u tom porastu. Uz primjenu ICT-ja veće su mogućnosti uštede u djelatnostima gdje je ljudski čimbenik značajniji. Na slici 5 su prikazane predvidive uštede uz primjenu ICT-ja za pojedine djelatnosti. Slika 5 - Procjene smanjenja troškova u sljedećih pet godina uslijed uvođenja ICT-ja po sektorima. To ilustrira koliko njemačko gospodarstvo pridaje pažnje ukupnom daljnjem razvoju koji se temelji na primjeni ICT-ja. Značaj primjene ICT-ja u Hrvatskoj Za hrvatsku je državu vrlo značajno uvođenje ICT-ja u sve društvene djelatnosti. Ako to radi Europa onda i Hrvatska mora imati kompatibilni i konvergentni smjer razvoja. Kad bismo daljnji gospodarski i ukupni društveni rast temeljili na nečemu drugome razvoj bi išao u divergentnom smislu u odnosu na ostale europske zemlje. Konvergencija u razvoju s drugim europskim zemljama je značajna, jer stvara moguć- 66 OpenInfoTrend 205/09/2017

67 nost integracije i interakcije našeg društva s EU zajednicama. Međutim, svako društvo ima svoje specifičnosti pa nije moguće jednostavno preuzeti njemački, belgijski ili danski model u bilo čemu pa ni u primjeni ICT-ja. Često se kao prepreka navodi činjenica kako smo mi siromašno društvo i nemamo dovoljno novca za ulaganja. U današnjem svijetu ima novca za pametna ulaganja. Tko stvara kvalitetne programe koji će donijeti dobit naći će ulagače. Svaki posao može biti uspješan ako svi koji u njemu sudjeluju vide svoj interes u dobroj realizaciji. Kako bismo realno sagledali vlastiti ljudski potencijal u primjeni ICT-ja najbolje je poslužiti se mjernim rezultatima koji uspoređuju EU društva kao što su DESI (Digital Economy and Social Index) pokazatelji. Na slici 6 je prikazana usporedba hrvatskog i EU prosjeka po DESI pokazateljima. Vidljivo je da smo loše pozicionirani po kvaliteti širokopojasne mreže i digitalizaciji javnih usluga dok smo u primjeni interneta malo iznad EU prosjeka. Možemo reći da postoji tendencija za jačim korištenjem ICT-ja, ali nisu nam razvijene usluge, a mreža nam je loša i ne pokriva nacionalni teritorij. Tu smo kao društvo zakazali u organizacijskom smislu. Hrvatska je u kulturnom, socijalnom i svakom drugom smislu dio europskog prostora pa će nas okruženje prije ili kasnije prisiliti na nužne promjene vezane uz digitalizaciju društva i posebno gospodarstva. Ali nije dobro da se tehnologija implementira prisilno. Razvoj pod pritiskom okruženja je najskuplji i ekonomski najneučinkovitiji. Slika 8 - Kretanje ljudskog potencijala s naprednim osobinama primjene ICT-ja u odnosu na Dansku, Sloveniju i EU prosjek. Slika 6 - Hrvatska u usporedbi s EU po DESI pokazateljima. Za primjenu ICT-ja značajan je ljudski potencijal. Slika 7. Pozicija Republike Hrvatske po ljudskom potencijalu u svezi digitalnih osobina i kompetencija u odnosu na druge EU zemlje. Naš ljudski potencijal za primjenu ICT-ja nije visok, nalazimo se na dvadeset i prvom mjestu među 28 EU zemalja. Dodatno, smanjuje ga veliki odljev visokoobrazovane radne snage u ostale EU zemlje, jer su naši mladi stručnjaci iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija vrlo cijenjeni. Često se kritizira naš sustav visokog obrazovanja, no ipak naši su stručnjaci zbog svojih kompetencija traženi u razvijenim EU zemljama. Visokoobrazovane mlade ljude trebali bismo zadržati boljim plaćanjem. Ne mogu biti jednako dobro ili loše plaćeni svi - radna mjesta gdje imamo višak i manjak radne snage. Treba puno raditi na podizanju obrazovne razine, ali to je dugoročan proces. Europa kroz niz fondova daje sredstva za financiranje i sufinanciranje programa koji idu u smjeru digitalizacije društva. Međutim, ta bi sredstva trebala tražiti lokalna samouprava koja nema dovoljno stručnjaka za izradu potrebnih programa, a najčešće ne postoji ni svijest o tomu kako ih dobiti. Zato država treba snažnije poticati i pomagati taj proces kroz svoja ministarstva nudeći jaču i širu stručnu podršku lokalnoj samoupravi. Postoje takve aktivnosti na razini različitih ministarstava, ali ih treba osnažiti. Hrvatska je integralni dio europskog prostora u kulturnom socijalnom i svakom drugom smislu pa će se promjene vezane uz digitalizaciju društva, a posebno gospodarstva prije ili kasnije nužno provesti. Na to će nas prisiliti okruženje, ali nije dobro Ulogu moderatora digitalizacije treba preuzeti središnja uprava i lokalna samouprava, a primjena ICTja u našem gospodarstvu mora ići na način koji odgovara njegovoj strukturi i državnim potrebama. da se tehnologija implementira prisilno. Razvoj pod pritiskom okruženja je najskuplji i ekonomski najneučinkovitiji. U Hrvatskoj gospodarske zone niču uzduž autocesta zbog lakšeg i bržeg transporta. Ali osim prometne transportne infrastrukture nužna je i ostala komunikacijska infrastruktura. Ako smo širokopojasni pristup dobro riješili samo u četiri najveća grada znači da smo pokrili manje od jedan posto nacionalnog teritorija to znači da 99 % nacionalnog teritorija ne planiramo staviti u gospodarsku funkciju. 205/09/2017 OpenInfoTrend 67

68 DIGITALNA TRANSFORMACIJA Slika 9 - Usporedba Hrvatske s EU glede primjene rada u oblaku. Što se tiče primjene računalstva u oblaku Hrvatska je po DESI pokazateljima bolja od prosjeka - na devetom smo mjestu među 28 EU zemalja. To znači da hrvatsko gospodarstvo puno bolje percipira potrebu uvođenja ICT-ja negoli središnja i lokalna uprava. Po tomu i prema nekim još pokazateljima hrvatsko gospodarstvo nije bolesno, nego funkcionira u teškom okruženju. Jedan od značajnih uvjeta za rad u oblaku je kvalitetan i brz širokopojasni pristup, a naša je širokopojasna pristupna mreža prema DESI parametrima najlošija u EU. Zato je brzina našeg rasta u primjeni ICT-ja za rad u oblaku otežana i za koju godinu EU prosjek će nas prestići. Pitanje svih pitanja: Što Hrvatska treba učiniti da ostvari širu primjenu informatičkih i komunikacijskih tehnologija i digitalizaciju društva - u cilju postizanja bržeg gospodarskog rasta i napretka? Najkraći i najtočniji odgovor - jako puno! Ali, to ujedno zvuči neobvezujuće, stoga treba precizirati da ulogu moderatora procesa digitalizacije društva i implementacije ICT-ja Europa financira mora preuzeti središnja uprava i lokalna samouprava. digitalizacijske programe Kako bi se proces mogao moderirati treba ga najprije poznavati i defini- no, za ta se sredstva treba rati. Središnja i lokalna uprava moraju izboriti lokalna izvesti takve organizacijske promjene samouprava koje će omogućiti ustrojavanje stručnih službi za moderirane tog procesa. gdje najčešće ne postoji Digitalizaciju društva treba definirati predodžba kroz strategiju u okviru koje moramo o takvim točno odrediti što očekujemo od ICT-ja mogućnostima, u sljedećem razdoblju i tko će biti nositelj tih promjena. Treba sagledati što a nema ni stručnjaka za hoćemo, što nam treba i koje su dobiti za svaku pojedinu gospodarsku granu. izradu potrebnih Dakle, što očekujemo u primarnom, programa. sekundarnom i tercijarnom sektoru. Neka od najvažnijih pitanja na koja treba odgovoriti kad govorimo o procesu digitalizacije su: Hoćemo li razvijati vlastite računalne centre, koliko i kako? Što od njih očekujemo? Po kvaliteti i kvantiteti širokopojasne pristupne mreže na posljednjem smo mjestu u Europi. Bez komunikacijske infrastrukture nema daljnjeg razvoja. Treba saslušati i uvažiti što naš IT sektor govori u svezi zakonskih promjena koje su nužne za brži rast i nesmetani razvoj ovog sektora. Koje su promjene potrebne u obrazovnom sustavu i u sustavu cjeloživotnog obrazovanja za podizanje kompetencija ICT djelatnika. Gospodarstvo puno bolje shvaća potrebu uvođenja informatičkih i komunikacijskih tehnologija negoli središnja uprava i lokalne samouprave. U primjeni računalstva u oblaku Hrvatska je po DESI pokazateljima bolja od EU prosjeka - na devetom mjestu među 28 EU zemalja. Hrvatsko gospodarstvo nije bolesno, ali djeluje u teškom okruženju. Jedan od važnih uvjeta za rad u oblaku je kvalitetan i brz širokopojasni pristup, a naša je širokopojasna mreža prema DESI parametrima najlošija u EU. Zato je otežana i primjena ICT-ja pa ćemo za koju godinu pasti ispod EU prosjeka. Za ispunjenje tih zahtjeva treba mobilizirati ukupnu društvenu intelektualnu energiju. Na neka od pitanja već imamo djelomične odgovore. Naprimjer, donesena je Strategija razvoja širokopojasnog pristupa godine, ali njen temeljni oslonac je Strategija digitalne ekonomije koje još nema. Hrvatska sada ima revidiranu strategiju e-hrvatska a planira objaviti i revidirani Akcijski plan e-uprave. Važnu ulogu ima osnivanje Centra dijeljenih usluga u oblaku koji će upravljati i koordinirati sve ICT aplikacije koje nude razne državne institucije. U projekt bi trebalo uključiti 2300 ciljanih javnih tijela, a planirano je razviti i dodatne e-aplikacije za građane. Alat za e-poslovanje namijenjen tvrtkama dostupan je u probnoj inačici, ali još nije odobren pa je provedba odgođena. Daljnjim razvojem i provedbom strategije uz alate e-poslovanja, može se pridonijeti uspješnom djelovanju e-uprave što bi moglo donijeti znatne uštede. Kvaliteta uspješnosti svakog društva ovisi o njegovoj organiziranosti. Izazovi suvremenih gospodarskih i društvenih tokova su suviše složeni da bi se prepustili stihiji. Zato je nužno dugoročno planiranje, konsenzus oko strategija i osmišljeno javno djelovanje. Jer, razvojni planovi i programi su od općeg interesa. Svaki pojedinac ili grupa može i mora sagledavati vlastiti interes samo kroz ukupni društveni. Daljnji gospodarski rast i razvoj ne smije biti argument dnevnih politika. Izgrađeno društvo podrazumijeva definirane kriterije u svakom segmentu te javno djelovanje po unaprijed dogovorenim kriterijima. Dakle, kad se biraju profesionalni djelatnici na profesionalna radna mjesta onda kriteriji moraju biti javni i isključivo vezani uz kompetencije za obnašanje tih dužnosti. Autor Winton Afrić (wafric@oss.unist.hr) doktorirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. U Hrvatskom telekomu i njegovim pravnim prethodnicama radio je 28 godina, a već osam godina predaje na Sveučilištu u Splitu, na Odjelu za stručne studije u zvanju profesora visoke škole u trajnom zvanju. Ovlašteni je inženjer elektrotehnike i sudski vještak za telekomunikacije i informatiku. Član je brojnih strukovnih udruženja. 68 OpenInfoTrend 205/09/2017

69 205/09/2017 OpenInfoTrend 69

70 BLOKCHAIN BLOKCHAIN U POSLOVNOM OKRUŽENJU ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Lanac povjerenja PIŠE: JOSIP OSREČKI Prije nego što opišemo poslovnu primjenu blockchaina sažet ćemo prednosti i glavne značajke tzv. otvorenih blockchain sustava kako bismo mogli shvatiti zašto je tek sad ta tehnologija postala zanimljiva i upotrebljiva velikim kompanijama. Pojednostavljeno opisano blockchain sustavi najčešće funkcioniraju na sljedeći način: 1. Dva korisnika obave transakciju (npr. slanje Bitcoina). 2. Ta nevalidirana transakcija se propagira kroz cijelu mrežu u kojoj svi korisnici imaju identičnu bazu svih prije obavljenih transakcija (shared ledger). 3. Tzv. rudari (mineri, validating peers) natječu se za pravo da nevalidiranu transakciju (ili više njih) validiraju, kreiraju novi blok i dodaju ga na lanac (otud i naziv u slobodnom prijevodu - lanac blokova, tj. block + chain) 4. Rudari potom moraju riješiti kompleksan matematički problem kojim će dobiti hash vrijed- 70 OpenInfoTrend 205/09/2017 U ovom ćemo se članku koncentrirati na tehničke mogućnosti enterprise blockchaina i načine na koje se ta tehnologija može upotrijebiti u različitim poslovnim okruženjima - od državne uprave, banaka, preko telekomunikacija do transporta. nost transakcije. Prvi rudar koji uspješno riješi problem propagirat će validiranu transakciju na mrežu, a ostali rudari potvrdit će da je jednadžba ispravno riješena. 5. Rudar biva na neki način nagrađen za svoj trud (u slučaju Bitcoina samim Bitcoinom), a novi blok transakcija se dodaje na kraj lanca. Prednosti takvog sustava su: Baza transakcija je distribuirana tisućama korisnika (rudara ili validirajućih peerova) i nije moguće promijeniti sadržaj blokova. Sve dok više od 50 posto validirajućih peerova ima identično stanje baze transakcija nije moguće uspješno izvesti napad kojim će se promijeniti neki podatak. Napadač mora uspješno napasti ne jednog već sve korisnike istodobno i točno znati koji dio lanca treba promijeniti. Ako mreža detektira da jedan od validirajućih peerova ima drukčiji poredak blokova postoje mehanizmi da se takvog korisnika na neki način izbaci iz mreže (tj. stavi u karantenu ili da se prepiše njegova lokalna baza). Svi korisnici su sigurni da dijele isti set podataka. Time smanjujemo tzv. trenje u poslovanju i povećavamo povjerenje u cijeli sustav. Unatoč tomu što su na lanac zapisane sve transakcije svih korisnika svaki pojedini može pročitati samo podatke o svojim transakcijama, jer su svi podaci kriptirani. Povećanjem broja korisnika povećava se i sigurnost same mreže. Agregacija i konzistentnost podataka. Protokoli osiguravaju konsenzus u mreži (consensus protocol). Trenutno stanje računa nekog korisnika je rezultat svih prethodnih transakcija (ne postoji klasična baza podataka s trenutnim stanjem).

71 Slika 1 - Tipična arhitektura današnjih sustava svaki partner ima svoju bazu i transakcijske logove (Izvor: ibm.com) Što to znači poslovnom korisniku i zašto se tek sada, gotovo desetljeće nakon predstavljanja Bitcoina, počelo ozbiljnije promatrati blockchain tehnologiju? Kroz posljednjih nekoliko godina projekti poput Etheriuma i DAO-a (Decentralized Autonomous Organization) uveli su novosti od kojih je svakako najbitnija pametni ugovor (smart contract) čiji je cilj zamijeniti klasično pisane (papirnate) ugovore i poduprijeti automatizaciju procesa koji se odvija među poslovnim korisnicima. Takvi ugovori se zapravo programiraju (Java, Golang ili neki treći jezik ovisno o platformi) i definiraju željene akcije i procese među poslovnim partnerima. Svaki partner ima uvid u programsku logiku koda koju je drugi partner napisao i izložio kao ugovor u obliku servisa unutar mreže. U odnosu na otvoreni blockchain razlika je u tomu što zapravo svi korisnici sustava validiraju sve transakcije. Ovisno o implementaciji mogu postojati bitne razlike i između enterprise blockchain sustava. Neki, primjerice, uz bazu transakcija imaju i klasičnu bazu podataka kako bi ubrzali čitanje ili ne propagiraju sve blokove u cijelu mrežu nego samo onim partnerima kojih se to zbilja tiče. Razlike u odnosu na dosadašnje načine integracija Na slici 1 prikazana je tipična SOA arhitektura gdje je vrlo lako primijetiti nekoliko mana: Broj veza među korisnicima raste eksponencijalno što zahtijeva da svi korisnici kreiraju nove servise, ako se u mrežu dodaje novi partner. Svaki je partner skeptičan prema podacima ostalih korisnika i vjeruje samo svojem stanju u bazi. U slučaju potrebnog audita proces može biti vrlo dug i skup. Blockchain elegantno rješava sljedeće probleme: U Hrvatskoj sustav e-građani ne može ponuditi sve usluge na jednom mjestu, jer se ta platforma sastoji od nekoliko povezanih sustava i servisa. Kad bi sustav funkcionirao na blockchain platformi to bi olakšalo razmjenu podataka, a svaki bi građanin (barem teorijski) imao svoj virtualni identitet koji se sastoji od različitih setova podataka kao što su vlasništvo i prodaja nekretnina, plaćeni porezi, medicinski kartoni i drugo. Time bi država dobila jedinstveno mjesto za uvid podataka o građanima, a vrijeme provedeno pred šalterima svelo bi se na minimum. Takvi projekti već su započeti u Švedskoj, Estoniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Novi se korisnik jednostavno dodaje na platformu i on može - ovisno o privilegijama - odmah pozivati postojeće pametne ugovore drugih korisnika. Kako svi partneri imaju istu bazu transakcija nema mjesta nepovjerenju. Audit je jednostavan, jer kao što je spomenuto zapravo je riječ o bazi transakcija (a ne o klasičnoj bazi podataka). Takav sustav mogli bismo prikazati slikom 2. U odnosu na klasične integracije rezultat bi trebao biti: Dramatična ušteda troškova i vremena optimiziranjem i automatizacijom procesa pomoću pametnih ugovora Smanjenje rizika distribuiranjem baze podataka Visoka razina povjerenja i sigurnosti među poslovnim partnerima Jednostavnost audita regulatornih tijela, jer je svaka transakcija zabilježena na lancu svih partnera Značajno poboljšanje procesa praćenja i razmjene dobara i usluga. Mogući načini primjene Definirajmo najprije tko su interesne skupine u najširem mogućem smislu. Od blockchain tehnologije imat će koristi zajednica subjekata koja želi postići određenu razinu automatizacije procesa koji se u njoj odvija te imati egzaktan uvid u sve transakcije obavljene među partnerima, ujedno značajno povećavajući razinu sigurnosti. Ključna riječ u ovom slučaju je povjerenje. Ako su se dva partnera dogovorila da se barem dio aktivnosti može digitalizirati u obliku pametnih ugovora to će voditi k pojednostavljenju poslovanja, a distribuirana baza transakcija smanjit će sumnje u istinitost podataka koji dolaze od partnera. Pojednostavljeno rečeno, u tom slučaju više neće postojati moji i tvoji nego naši podaci. Nije slučajnost da su među prvima upravo vlade uočile različite moguć- 205/09/2017 OpenInfoTrend 71

72 BLOKCHAIN Slika 2 - Shared ledger sve strane drže identičnu kopiju procesa i baze transakcija (Izvor:ibm.com) nosti primjene - sve državne institucije žele da im građani vjeruju i da im pruže kvalitetnu i brzu uslugu. U hrvatskom slučaju sustav e-građani stremi tomu da ponudi sve usluge na jednom mjestu, no trenutno mu je bolna točka što se ta platforma sastoji od nekoliko povezanih sustava i servisa. Kad bi isti sustav funkcionirao na blockchain platformi to bi značajno olakšao razmjenu podataka, a što je još bitnije svaki bi građanin (barem teorijski) imao svoj virtualni identitet koji se sastoji od različitih setova podataka kao što su vlasništvo i prodaja nekretnina, plaćeni porezi, izrađeni dokumenti, medicinski kartoni i drugo. Time bi država dobila jedinstveno mjesto za uvid podataka o građanima, a građanstvo bi vrijeme provedeno pred šalterima svelo na minimum. Takvi projekti već su započeti u Švedskoj, Estoniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Financijski sektor je već uvelike digitaliziran (podaci o dionicama, računima, obveznicama i sl.), no neka se odobravanja još obavljaju ručno. Kada bismo milijune svakodnevnih transakcija dodatno automatizirali uštede bi bile značajne. Pametni ugovori su u ovom slučaju ključni katalizatori u procesu dodatne automatizacije i podizanja razine povjerenja. Važno je reći da se uloga regulatornih tijela ne mijenja, ali se zato značajno ubrzava audit. Regulator bi u tom slučaju imao uvid u sve transakcije lanca u realnom vremenu, a svaki partner (bilo da je riječ o banci, brokeru ili nekom drugom entitetu koji trguje financijskim instrumentima) imao bi pristup samo svojim transakcijama. 72 OpenInfoTrend 205/09/2017 Zanimljiva sinergija blockchaina i interneta stvari (Internet of Things) već je vidljiva u brojnim projektima u niši transporta dobara. Zamislite sljedeći scenarij: proizvođač na jednom kraju svijetu ukrcava na brod kontejnere pune ribe, a na njih se lijepi IoT uređaj koji svaki sat očitava temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Kad brod dođe na odredište IoT uređaj se spoji na Wi-Fi signal i pošalje podatke u blockchain mrežu. Ako je tijekom putovanja na nekom od kontejnera temperatura prešla naprimjer 0 C tada se izvršava pametni ugovor koji dojavljuje da treba uzeti uzorak ribe i provjeriti da nije došlo do zaraze te naplatiti prijevozniku kaznu, jer nije poštivao dogovor o držanju ribe na određenoj temperaturi. Dodatni benefit je kompletan uvid u rutu kojom se pošiljka kretala, ako uređaj ima ugrađen GPS ili vrijeme potrebno za prijevoz robe. Jedna od bitnih stvari za krajnjeg potrošača jest da (ako to proizvođač želi) na pakiranje doda barkod koji će potrošaču omogućiti uvid u javni dio blockchain mreže na kojem može provjeriti točno podrijetlo proizvoda. U slučaju zaraze neće se zaustaviti proizvodnja određene namirnice već će se lako odrediti izvor. Primjena platforme je izrazito široka baš zbog povjerenja koje nudi - stvari poput autorskih prava, kreiranja vlastitog sustava vrijednosti (kriptovaluta), crowfundinga, glasovanja i trgovanja nekretninama idealne su za takvu platformu. Pametnim ugovorima napravljen je velik skok u sazrijevanju blockchaina i rijetko koja branša će moći naći izgovor da je (bar u daljoj budućnosti) ne primjenjuje. Očekivanja za blisku budućnost Kroz nekoliko sljedećih godina blockchain će postupno zamijeniti dio klasičnih integracijskih rješenja (i sve probleme koji s njima dolaze) te biti dodatan sloj sigurnosti i potpore poslovnim procesima. Možemo reći da će se blockchain primarno percipirati kao moćna integracijska platforma koja će digitalizirati i promijeniti značenje klasičnih ugovora, značajno poboljšati procese, sigurnost i relevantnost podataka koje razmjenjuju poslovni partneri. Gledano na duže staze, kako će na tu novu tehnologiju prelaziti sve više poslovnih subjekata, blockchain će kao način komunikacije u poslovnom svijetu predstavljati ono što je sad Facebook u privatnomu. Dvije tisuće i dvadesete bit će za internet dobara i usluga (Internet of Assets) ono što su devedesete bile za internet informacija (Internet of Information). * Pitajte autora: josrecki@croz.net Autor Josip Osrečki je konzultant za razvoj softvera u tvrtki CROZ ( jednom od najvećih IBM-ovih poslovnih partnera u regiji, s dugogodišnjim radnim iskustvom u svim fazama razvojnog procesa informatičkih enterprise rješenja. Tijekom pet i pol godina radio je u području dizajna, razvoja i savjetovanja na velikom broju projekata iz različitih poslovnih područja, uključujući i nekoliko inozemnih angažmana u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i na Bliskom istoku.

73 POJMOVNIK Autorstvo izraza internet stvari pripisuje se Britancu Kevinu Ashtonu i jednoj njegovoj prezentaciji za tvrtku Procter&Gamble, godine. Baveći se radiofrekvencijskom identifikacijom (RF- DI- Radio Frequency Identification), osmislio je sustav razmještenih senzora kojima se povezuje realni fizički svijet s internetom. Izraz internet stvari ipak nije nastao odjednom. U nizu znamenitih ljudi koji su pridonijeli da taj pojam danas predstavlja jedan od globalnih razvojnih trendova, navodi se i Nikola Tesla. On je još godine u razgovoru za neki magazin vizionarski napomenuo:...kada se bežični prijenos potpuno primijeni, cijela Zemlja će se pretvoriti u jedan golemi mozak, što zapravo i jest, sa svim stvarima kao česticama stvarne i ritmičke cjeline... Ima danas i nekih gledišta prema kojima izraz internet stvari nije najsretnije odabran. Uz englesku riječ thing u industriji se upotrebljavaju i drugi izrazi kao što su device, object, component, machine, item. Kako je u komunikacijski okvir interneta stvari - svatko-sa-svakim - uključen i čovjek, proizlazi da se u tom konceptu i čovjek može razmatrati kao stvar. Internet stvari (Internet of things - IoT) Internet stvari (IoT) definiran je u preporuci ITU-T Y.2060 (06/2012) kao globalna infrastruktura za informacijsko društvo koja omogućuje napredne usluge povezivanjem fizičkih i virtualnih stvari na temelju postojećih i novih nadolazećih interoperabilnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uz opaske: iskorištavanjem identifikacije, prikupljanja i obrade podataka te komunikacijskih sposobnosti, IoT potpuno koristi stvari za ponudu svih vrsta aplikacija, istodobno osiguravajući ispunjavanje uvjeta sigurnosti i privatnosti. iz šire perspektive IoT se može shvatiti kao vizija s tehnološkim i društvenim implikacijama. IoT stvar (IoT thing) IoT stvar je objekt fizičkog (fizičke stvari) ili informacijskog svijeta (virtualne stvari) koji se može identificirati i integrirati u komunikacijske mreže. PIŠE: STJEPAN GOLUBIĆ Definicije interneta stvari i neki osnovni pojmovi Stvari se mogu odnositi na različite pojedinačne uređaje kao što su, naprimjer, implantati za nadzor ljudskog srca, biočip transporderi na farmama životinja, automobili s ugrađenim senzorima, uređaji za analizu okoliša ili terenski uređaji koji pomažu vatrogascima u spašavanju i gašenju vatre. IoT uređaj (IoT device) IoT uređaj je dio opreme s obveznim mogućnostima komunikacije i neobveznim mogućnostima očitovanja, aktivacije, prikupljanja, pohrane i obrade podataka. IoT ekosustav (IoT ecosystem) Sve komponente koje tvrtkama, vladama i potrošačima omogućuju povezivanje s njihovim uređajima putem interneta stvari, uključujući daljinske upravljače, nadzorne ploče, mreže, pristupnike, analitiku, pohranu podataka i sigurnost. IoT platforma (IoT platform) IoT platforma služi kao most između senzora pojedinih uređaja, izvora podataka i podatkovnih mreža. Platforma interneta stvari omogućuje korisnicima rješavanje tehničkih izazova. To može biti: sklopovlje (hardver) za povezivanje/umrežavanje alati za razvoj firmvera komunikacijski protokoli sigurnost i provjera autentičnosti prikupljanje, vizualizacija i analiza podataka administracija uređaja integracije s drugim web-uslugama. Analitika (analytics) Softverski sustavi koji analiziraju podatke generirane pomoću uređaja za IoT. Analiza se može koristiti za različite scenarije poput predvidljivog održavanja. Model IoT-a usredotočen na čovjeka (A Human-Centered/Centric IoT Model -HCI) To je model u nastajanju. Predlaže se okvir modela povjerenja koji može pomoći u izgradnji transparentnosti i individualnog izbora u području sigurnosti interneta stvari. Trebalo bi definirati pravila za dizajniranje komponenata/sustava interneta stvari tako da ih ljudi mogu bezbrižno koristiti, ne razmišljajući previše o rizicima koje njihova primjena nosi sa sobom. Ljudi, proizvođači i potrošači, moraju biti u stanju sigurno, pouzdano, intuitivno i s povjerenjem surađivati sa složenim, međusobno povezanim IoT uređajima i sustavima. Pitanje povjerljivosti i oslanjanja na pojedine uređaje i cijeli IoT treba uzeti u obzir već u ranim fazama dizajniranja slijedeći odgovarajuća pravila, što danas nije slučaj. Radiofrekvencijska identifikacija (RFID - radio frequency identification) Tehnologija koja pomoću radiovalova prepoznaje ljude ili objekte koji nose kodirane mikročipove. Smatra se ključnom tehnologijom u razvoju IoT-a. Industrija 4.0 (Industry 4.0) Četvrta industrijska revolucija koja podrazumijeva današnje trendove automatizacije i razmjene podataka u proizvodnim tehnologijama u koje se ubraja i internet stvari. Uz koncept IoT-a vežu se i neki drugi pojmovi internetske tehnologije kao što su naprimjer: fizički internet (Physical Internet) komunikacija stroj-stroj (Machine to Machine - M2M) industrijski internet (Industrial Internet) web stvari (Web of Things) povezana okruženja (Connected Environments) pametni gradovi (Smart Cities) prožimajući internet (Pervasive Internet) povezani svijet (Connected World) bežične senzorske mreže (Wireless Sensor Networks) budući internet (Future Internet) 205/09/2017 OpenInfoTrend 73

74 PREDIKTIVNOST PREDIKTIVNA ANALITIKA (3) ILUSTRACIJA: LARISA OREŠKOVIĆ Uvid u sutra PIŠE: MARIJANA ZEKIĆ-SUŠAC Zašto svi govore o prediktivnoj analitici? Je li to samo igra zanesenih znanstvenika, pomodarstvo ili nešto više? Ako ste menadžer i još ne znate što je prediktivna analitika, brzo se informirajte - jer ona dolazi na velika vrata s hrpom metoda koje u rukama znalca otvaraju neslućene vidike. Prvi korak može vam biti knjiga Erica Siegela Predictive Analytics: The Power to Predict Who Will Click, Buy, Lie, or Die, ali i nekoliko videomaterijala koje je autor objavio na tu temu. Prediktivna analitika s big data konceptom postala je zastava kojom mašu i nadmeću se svi bolji ERP-ovi, a razlog je pojava obilja informacija o klijentima i konkurenciji s interneta koje standardne metode ugrađene u transakcijske sustave jednostavno ne mogu iskoristiti. Za razliku od deskriptivne i dijagnostičke analitike koja je prisutna u OLAP metodama skladištenja podataka i uglavnom se oslanja na bazu tvrtkinih podataka prediktivna analitika otvara prozor u Za razliku od deskriptivne i dijagnostičke analitike koja je prisutna u OLAP metodama skladištenja podataka i uglavnom se oslanja na bazu tvrtkinih podataka, prediktivna analitika otvara prozor u svijet - točnije, omogućuje ulazak u misaoni proces i ponašanje klijenta, skida njegove obrasce i pokušava predvidjeti njegov sljedeći korak. svijet - točnije omogućuje ulazak u misaoni proces i ponašanje klijenta, skida njegove obrasce i pokušava predvidjeti njegov sljedeći korak. Drugim riječima, s prediktivnom analitikom upoznat ćete uzorak ponašanja svakog klijenta i prema tom uzorku procijeniti vjerojatnost da će klijent kupiti vaš proizvod ili obaviti neku drugu aktivnost od vašeg interesa. No, tu priča ne završava, jer upoznavanje klijenta omogućuje i stvaranje personaliziranog proizvoda, a time je tvrtka u još boljem položaju - može napraviti proizvod koji će klijent najvjerojatnije kupiti, jer pogađa njegove želje. Dakle, prediktivna analitika konačno omogućuje da stvaramo proizvode po mjeri kupca. Nijedan alat ni metoda ne mogu sa stopostotnom vjerojatnošću predvidjeti budućnost i od prediktivne analitike to ne treba ni očekivati, ali ono što ona svakako pruža jest uvid u ono što se može dogoditi u budućnosti i s kolikom vjerojatnošću to možete očekivati. Dakle, kristalna kugla s više mogućih scenarija, koja vam kaže koji od njih ima kakvu vjerojatnost pojavljivanja. Zašto treba što prije ugraditi u sustav prediktivnu analitiku? Donosimo pet razloga koji će vas navesti da je i sami isprobate. 1. Pomaže razumjeti budućnost Metode prediktivne analitike mogu kombinirati podatke o vašim klijentima, djelatnicima, proizvodima iz ERP sustava tvrtke kako bi prepoznale i definirale uzorke ponašanja u podacima te ih opisale modelima i algoritmima koji se mogu upotrijebiti za predviđanje budućih događaja. 74 OpenInfoTrend 205/09/2017

75 Naprimjer, želite li povećati prodaju to bi značilo da možete dobiti odgovor na pitanje: ako je jedan od naših kupaca kupio hlače prošlog tjedna, kolika je vjerojatnost da će u idućih mjesec dana ponovo kupiti hlače ili neki drugi odjevni predmet u toj prodavaonici (tzv. cross-selling index)? Jasno, kako biste dobili odgovor na to pitanje treba imati podatke o kupcima i o prošlim kupnjama, pri čemu vrijedi - što više podataka iz prošlosti, tim bolje, jer će prognoze uključiti više sezonskih varijacija i drugih oscilacija. To podrazumijeva ili uporabu kartica vjernosti u fizičkim prodavaonicama ili registraciju na web-trgovinama, uz prikupljanje i osnovnih demografskih podataka o kupcu, kao što je spol, dob, stručna sprema, bračni status, broj djece i drugih podataka na način koji neće previše opteretiti kupca, ali će tvrtki omogućiti bolje profiliranje. Podaci o prošlim kupnjama mogu pomoći i da se izračunaju trendovi kretanja prodaje u pojedinim prodavaonicama pa se tako mogu predvidjeti dani ili tjedni kad će se najviše prodavati pojedini proizvod. Kartice vjernosti danas služe i za različite programe prikupljanja bodova koji donose popuste na nekoliko povezanih prodajnih mjesta, a programi ponude bodova temelje se na predviđanjima kretanja prodaje s pomoću prediktivne analitike. Zagrebačka tvrtka Poslovna inteligencija prva se u Hrvatskoj specijalizirala za izradu sustava poslovne inteligencije, prvenstveno temeljenih na skladištenju podataka, a odnedavno primjenjuje i prediktivnu analitiku te big data platforme za segmentiranje korisnika na temelju analize društvenih mreža (SNA) Jedan primjer uspješne primjene prediktivnih metoda u području zabave i sporta IBM-ovo superračunalo Watson je godine uz pomoć prediktivne analitike uspjelo pobijediti dva ljudska šampiona u TV kvizu Jeopardy, nakon što je također IBM-ovo računalo Deep Blue pobijedilo velemajstora Kasparova u šahu. Dakle, ne treba nikako podcijeniti mogućnosti računala u predviđanju. za klijente iz bankarske i telekomunikacijske industrije. Analizom društvenih mreža detektiraju se najvažniji čvorovi u klijentskoj mreži povezani različitim interakcijama poput poziva, poruka i transakcija, a služe za procjenu rizičnosti, analize grupiranja klijenata, poboljšanja churn modela i segmentaciju korisnika. Analize se rade pomoću alata IBM SPSS, Cognos, R, a podaci se spremaju na big data platformu Hadoop. Jedan od njihovih klijenata čija je studija slučaja objavljena na webu je PBZ Card. PBZ Card primjenjuje Cognos Enterprise Planning za planiranje i prognoze ( inteligencija.com/o-nama/projekti/pbz-card/) Prema riječima Hrvoja Gabelice, konzultanta za poslovnu analitiku u tvrtki Poslovna inteligencija, trenutno rade i na internom rješenju za analitiku sadržaja (content analytics), koje omogućuje analitiku sadržaja IPTV platforme, otkrivanje trendova i uzoraka u korištenju usluga, kreiranje real-time izvješća i dashboarda. Cilj im je bolje razumjeti ponašanje korisnika, promatrati koje sadržaje konzumiraju, u koje vrijeme, na kojem kanalu i na kojem uređaju, u svrhu segmentiranja korisnika prema preferencijama i targetiranja s ponudama koje im odgovaraju. Neke funkcionalnosti uključivat će i sustav personaliziranih preporuka sadržaja na temelju onoga što je korisnik ranije gledao (recommendation system). Kao tehnologija se primjenjuju i alati na big data platformi: Cassandra, Kafka, Spark i Vertica. Poslovna inteligencija je u telekomunikacijskim tvrtkama razvila sustav predviđanja vjerojatnosti odlaska klijenta kod drugih ponuđača (tzv. churn rate) temeljen na stablima odlučivanja, metodi koja jamči pravila za donošenje odluka o segmentiranju pojedinog klijenta. Tvrtka Poslovna inteligencija organizira drugi put zaredom i ljetnu školu pod nazivom Big Data Summer School u kojoj se između ostalog obrađuju teme prediktivne analitike u okviru big data koncepta, o čemu možete pronaći više informacija na Tvrtka Megatrend iz Zagreba koristi IBM SPSS Modeller za predviđanja u osiguravajućoj djelatnosti, a prediktivnom analitikom nastoji odgovoriti na pitanja kako privući nove klijente i zadržati postojeće te kako detektirati i spriječiti prijevare (fraud detection). Osim toga otkrivaju klijente koji će najvjerojatnije prihvatiti neku posebnu ponudu, obnoviti policu obaveznog automobilskog osiguranja ili osiguranja imovine kod konkurencije (churn prediction). Pritom im alat SPSS Modeller, a posebno njegov modul SPSS Analytic Decision Management omogućuje upravljanje poslovnim pravilima, prediktivnim modelima i optimizacijom. 2. Pogađa želje kupaca Svaka tvrtka želi što više udovoljiti svojim kupcima ponudom koja odgovara njihovim zahtjevima i željama i to na što brži način. Osim demografije, o kupcima će nam puno više reći skup njihovih preferencija - što vole, a što ne vole, kakav vode život, bave li se sportom, kakvu glazbu slušaju, koje knjige čitaju i slično. Te se informacije mogu prikupiti direktnim upitnicima, no to je najprimitivniji i ne baš učinkovit način, jer ankete, posebno ako su dugačke, oduzimaju kupcima dragocjeno vrijeme pa ih često odbijaju ispuniti. Napredniji i sofisticiraniji način prikupljanja informacija o profilu kupca je automatizirano na web-stranicama, posebno na web-trgovinama, gdje programi za web-analitiku prate ponašanje korisnika, bilježe svaki klik i mogu pokazati - osim regije iz koje dolaze, 205/09/2017 OpenInfoTrend 75

76 PREDIKTIVNOST uređaja koji koriste - i koliko se dugo zadržavaju na pojedinim sadržajima. Naprimjer, mogu otkriti korisnike koji se u nekoj web-trgovini duže zadržavaju na muškim cipelama i ponuditi im oglas za cipele slične onima koje su tražili ili za artikle koje su drugi kupili uz te cipele, što smo svi iskusili na Amazon web-trgovini i drugima kroz personalizirane oglase za svakog korisnika, temeljene na sličnosti s njegovim prošlim aktivnostima i aktivnostima drugih korisnika. Registracija korisnika omogućuje praćenje aktivnosti pojedine osobe pa ako drugi put traži pribor za pecanje ili brdski bicikl, otkriva kako provodi slobodno vrijeme. Web-trgovina Target ( com) na temelju pregledavanja artikala koji su vezani uz trudnoću predviđa kojim kupcima će slati reklame o proizvodima za brigu o djetetu. Objavom lista želja, povratnih informacija sviđa mi se ili ne sviđa mi se, podjelom slika artikala na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Pinterest i drugima tvrtke mogu najbrže prikupiti informacije koje definiraju preferencije i profile kupaca. Takve reakcije na pojedine ponude artikala omogućuju analizu sentimenta. Preferencije kupaca i analiza sentimenta mogu poslužiti za kreiranje ponude koja će udovoljiti željama kupaca baš tog profila i time povećati stopu odaziva na određenu reklamu (response rate) kao i broj transakcija u trgovinama (conversion rate). Dakle, prediktivna analitika za tvrtke koje prodaju svoje proizvode putem weba omogućuje detaljni uvid u profile kupaca koji kupuju pojedine artikle te prijedlog ponude prilagođene pojedinom kupcu (tzv. recommender system). Prediktivna analitika te podatke preuzima iz velike baze podataka (koja može Prediktivna analitika za tvrtke koje prodaju svoje proizvode putem weba omogućuje detaljni uvid u profile kupaca koji kupuju pojedine artikle te prijedlog ponude prilagođene pojedinom kupcu (tzv. recommender system). Prediktivna analitika te podatke preuzima iz velike baze obrađuje ih I omogućuje prepoznavanje uzoraka, segmentiranje i personaliziranu ponudu biti ili u obliku skladišta ili big data platforme), obrađuje ih metodama napredne statistike i umjetne inteligencije, čime se omogućuje strojno učenje na podacima, prepoznavanje uzoraka, segmentiranje i personalizirana ponuda. Primjer takvog sustava personalizirane preporuke proizvoda potencijalnim kupcima je ponuđač filmova i TV serija Netflix, koji od godine uz pomoć prediktivne analitike na temelju rejtinga filmova i TV serija samih gledatelja prema sličnim preferencijama nudi svakom članu personaliziranu ponudu sadržaja. Netflix tako koristi prediktivnu analitiku za personaliziranje svoje ponude. Ponuđač filmova i TV serija Netflix Tvrtka Allrecepies najveći je ponuđač recepata u svijetu - nudi više od 85 milijuna recepata u 23 zemlje na 12 jezika, a uz pomoć Tableau softvera za prediktivnu analitiku analizira ponašanje korisnika na svakom koraku. Prate uporabu sadržaja na webu i uz pomoć vizualizacija i prediktivne analitike uspiju održati svoju posjećenost i originalnost nudeći korisnicima personalizirane recepte. Primjer iz Hrvatske je sustav za personaliziranu ponudu hotela Baarb koji je izradila osječka IT tvrtka Mono za američkog klijenta. Za razliku od standardnih booking-portala Baarb koristi strojno učenje uz pomoć alata IBM Watson Analytics pri čemu kori- snik kod prvog dolaska izabire atribute hotela koji odgovaraju njegovim željama, a zatim se inteligentnim pretraživanjem teksta i slika pronalaze hoteli koji odgovaraju tim atributima. Taj sustav pomoću API sučelja povezuje IBM Watson Analytics za prediktivnu analitiku i web-aplikaciju koja komunicira s korisnikom i omogućuje mu da pri pretraživanju među prvima dobije izbor onih hotela koji odgovaraju njegovim preferencijama, čime znatno skraćuje vrijeme za odabir destinacije. IBM Watson Analytics je odabran zbog mogućnosti obrade prirodnog jezika (prepoznavanje teksta i fraza kod pretraživanja) i prepoznavanja sadržaja na slikama. Naprimjer, korisnik pritom može u svoj profil upisati da želi hotel koji je blizu plaže, romantiku, pogled na zalazak sunca, a program će filtrirati tekst i sadržaje slika, ali i njegove prošle bookinge i bookinge osoba koje imaju slične profile, kako bi što točnije pogodio preferencije. Tako se kupcima ubrzava odabir destinacije uz veće zadovoljstvo, jer ispunjava njihove želje. 3. Utječe na kupce da kupe vaš proizvod Korištenjem pronađenih obrazaca ponašanja, pomoću prediktivne analitike ne samo da možete predvidjeti ponašanje kupaca nego možete utjecati i na njihovu odluku. Allrecipes uz pomoć Tableau alata prikazuje korisnicima recepte na temelju njihovih preferencija 76 OpenInfoTrend 205/09/2017

77 Baarb sustav za inteligentno pretraživanje hotela 4. Potiče inovativnost Rezultat personalizirane preporuke Baarb sustava na temelju koncepta i profila korisnika Jedan od novih trendova u prediktivnoj analitici je tzv. uplift modeling ili modeliranje uvjeravanjem kojem je cilj utjecati na korisnikove akcije. Eric Siegel tvrdi da su takve metode korištene u Obaminoj predsjedničkoj kampanji godine za navođenje glasača i utjecanje na njihovo oblikovanje stavova, ali se mogu primijeniti i u drugim područjima, npr. u marketingu stvaranjem reklama na način koji koristi znanje o potencijalnim kupcima za utjecanje na njih čime se povećava vjerojatnost kupnje proizvoda. U Baarb koristi IBM Watson Visual Recognition sustav za prepoznavanje slika za personaliziranu preporuku hotela. medicini se mogu razviti prediktivni modeli za izbor terapije koja će imati veći učinak kod određenog profila pacijenata i slično. Uz pomoć svog alata za prediktivnu analitiku Amazon.com je razvio patent nazvan anticipatory shipping, koji pokreće postupak otpreme i prije nego što je potencijalni kupac kliknuo na gumb kupi. U trenutku kad kupac završi kupnju paket je već na kamionu spreman za isporuku. Metoda se temelji na analizi podataka o prošlim kupnjama istog kup- ca i njegovim preferencama, a pokazalo se da značajno smanjuje vrijeme isporuke i time utječe da korisnici više kupuju online. S ovim mogućnostima alati za prediktivnu analitiku postaju moćno sredstvo kreiranja politika, ekonomskog razvoja i kolektivne inteligencije. Uporaba prediktivne analitike može dovesti do stvaranja novih proizvoda u vašoj tvrtki. Kako? Praćenjem informacija o preferencijama kupaca, tvrtkama se otvara prostor za dizajniranje proizvoda koji će najbolje udovoljiti željama kupaca, čak i onih kojih nisu svjesni, a prediktivni alati ih mogu iščitati na temelju uzoraka ponašanja i sličnosti s drugim kupcima. Tom Davenport and Andrew Spanyi u svom članku pod naslovom Improve New Product Development with Predictive Analytics navode Netflix, Procter&Gamble kao primjere tvrtki koje su uvele nove proizvode zahvaljujući rezultatima prediktivne analitike. Procter&Gamble intenzivno koristi prediktivne modele kako bi izbacio nove proizvode prije konkurenata, a svakodnevno predviđa vjerojatnost tržišnog uspjeha tih proizvoda. To postižu integrirajući virtualnu stvarnost i alate za 3D dizajn kako bi kreirali realistične prototipe, a uz pomoć analitike fokus grupa, društvenih medija, testnih tržišta uspijevaju planirati, proizvesti i staviti na tržište nove proizvode. Istraživanje koje je provela Aberdeen Group pokazalo je da analitika igra ključnu ulogu u svim fazama razvoja novog proizvoda, od ideje do stavljanja na tržište, a mnogi novi proizvodi koji se izbace na tržište često propadaju zbog premalo informacija o potrebama i željama kupaca. Michelle Bouchere, kao dio istraživačkog tima navodi da su tvrtke danas primorane raditi pametnije kako bi izbacile na tržište nove proizvode koji će omogućiti profitabilni rast, što je moguće ostvariti samo uz primjenu prediktivne analitike. 5. Jednostavna primjena Na taj zadnji razlog sigurno gledate sa sumnjom - i sam naziv prediktivna analitika izgleda složeno, u medijima se često predstavlja tako da traži sofisticirana znanja pa kako onda može biti jednostavna u primjeni? U skladu s trendom razvoja softvera, developeri su se pobrinuli da usability, odnosno korisničko iskustvo u uporabi prediktivne analitike namijenjene menadžerima bude na visokoj razini. Međutim, tu treba napomenuti da postoje razlike među alatima koji se nude na tržištu. Dok se alat IBM Watson Analytics fokusirao na intuitivnost i komunikaciju s korisnikom putem prirodnog jezika tako da razumije rečenice teksta koje mu upišete s pitanjima na koje želite dobiti odgovore, naprimjer, koja je veza između prodaje i kupčeve dobi (pitanje naravno treba biti postavljeno na engleskom jeziku) i time traži najmanju razinu poznavanja metoda i naredbi za izradu modela, većina alata, kao npr. Tableau, Alteryx, Microsoft Azure Machine Learning, IBM SPSS, Statistica Datamining, SAS, Weka, Orange i drugi koriste grafički sustav izbornika pomoću kojih korisnik odabire naredbe i kreira modele, uz vrlo detaljan sustav pomoći i tutoriala. Treću razinu koja je najsloženija čine alati u kojima se modeli izgrađuju ručnim pisanjem naredbi programskog koda, kao što su R, Python i slični (o alatima za prediktivnu analitiku pisali smo više u prošlim brojevima). Međutim, menadžerima koji ne poznaju dobro metode, preporučujemo suradnju s IT tvrtkama koje će za njihove potrebe uz pomoć API sučelja razviti kastomizirane aplikacije i tako omogućiti user-friendly rad i jednostavnost. Pritom krajnji korisnik, menadžer ili poslovni analitičar, svakako treba proći korake učitavanja ili izbora podataka na kojima želi napraviti prediktivnu analitiku, dok sam alat dalje preuzima i odabire odgovarajuću statističku metodu ili metodu strojnog učenja koja će napraviti prediktivni model u skladu s podacima. Prediktivnu analitiku danas koriste menadžerski timovi u marketingu, financijama, osiguranju, maloprodaji, turizmu, zdravstvu, farmaciji i drugim djelatnostima u kojima te metode postaju način planiranja budućnosti ili poboljšanja iskustva kupaca. *Pitajte autoricu: mzekicsusac@gmail.com Saznajte više na str /09/2017 OpenInfoTrend 77

78 >ICT vijesti BiH PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ Karlheinz Dobnigg, predsjednik uprave Raiffeisen banke Nagrada za najbolju digitalnu banku Renomirani magazin Global Finance već 18 godina proglašava najbolje digitalne banke u svijetu, a Raiffeisen banci je ove godine prvi put dodijeljena nagrada za najbolju digitalnu banku u Bosni i Hercegovini. - Prateći ubrzani razvoj tehnologije te kroz kontinuiranu komunikaciju s našim klijentima, jasno smo prepoznali da neki klijenti očekuju napredne digitalne servise, odnosno usluge prilagođene eri digitalizacije - izjavio je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke. Pobjednike je odabrao tim svjetskih stručnjaka, a za finalnu selekciju bili su zaduženi urednici Global Financea. Selektirani su na osnovi niza kriterija kao što su: snaga strategije za privlačenje i pružanje usluge digitalno osviještenim klijentima, uspjeh digitalne ponude za klijente, opseg ponude proizvoda i usluga, materijalna korist digitalnih inicijativa te dizajn i funkcionalnost internetskih i mobilnih stranica. obavljaju se u safe modu tako što će biti zaštićeni od potencijalnih hakerskih napada, malicioznih programa, online prevara, krađe privatnih podataka i passworda, online identiteta i ostalih bitnih informacija, navode u BH Telecomu. - Licencirana antivirusna zaštita je u svijetu dobro poznata fizičkim i pravnim osobama, no u našoj se zemlji na tomu mora intenzivnije poraditi, posebno u domenu podi- Član uprave BH Telecoma prof. dr. Duljko Hasić zanja ljudske svijesti o potrebi antivirusne, antispy i antimalware zaštite, na što su korisnici interneta na razvijenim telekomunikacijskim tržištima već uvelike navikli - izjavio je prof. dr. Duljko Hasić izvršni direktor za razvoj poslovanja i član uprave BH Telecoma, koji je nositelj tog projekta. Osim strateške usmjerenosti kompanije na cloud, Oracle godišnje ulaže više od 5,8 milijardi dolara u istraživanje i razvoj što rezultira visoko kvalitetnim proizvodima koji su konstantno prepoznati kao lideri na tržištu poslovnih rješenja. Državno MOS natjecanje Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, sredinom lipnja održano je državno IT natjecanje iz Microsoftovih alata: Word, Excel i PowerPoint kao dio svjetskog takmičenja Microsoft Office Specialist. To je jedna u nizu aktivnosti povodom obilježavanja 65. godišnjice postojanja i uspješnog rada Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prenosi portal klix. ba. - Zbog nedostatka adekvatnog kadra, spoj ekonomije i informatike je pobjednička kombinacija. S obzirom na to da se današnja pismenost u velikoj mjeri ogleda razinom znanja iz područja informacijskih tehnologija, programi koje kreira i izvodi Katedra za menadžment i IT studentima nudi adekvat- Going 100 % Safe Digital BH Telecom Sarajevo i Zemana Sarajevo potpisali su 24. VII godine u Sarajevu ugovor o partnerskom odnosu koji ima za cilj podizanje svijesti o digitalnoj sigurnosti i pružanju sigurnosnih cyber-rješenja svim korisnicima BH Telecom mreže. Da je tehnologija potpuno promijenila današnji stil života u svim njegovim sferama, evidentno je u činjenici da se dobar dio svakodnevice odvija u digitalnom svijetu. Međutim, upravo ta činjenica predstavlja nevjerojatnu mo- gućnost zloupotreba i utječe na sve veći rast cyber kriminala u svijetu pa tako i na području Bosne i Hercegovine. Svakog se dana dogodi više od 4000 ransomware napada, a svaki dan u digitalnom se svijetu pojavi oko milijun novih malicioznih programa. Samo prošle godine postotak kriminalnih cyber aktivnosti porastao je sa 67 % na 72 %. Kampanja Going 100 % Safe Digital, pruža jedinstvenu priliku korisnicima BH Telecom usluga da online aktivnosti koje obavljaju svakodnevno kao što su poruke, slanje i korištenje privatnih podataka, online bankarstvo i razne druge online aktivnosti, Oracle Cloud Day 2017 Sarajevo Ove godine konferencija je realizirana u suradnji s kompanijom Intel te s partnerima: BS Telecom Solutions, Info Studio, mware, QSS i Mibo komunikacije, a glavne teme su bile digitalna transformacija, inovacije poslovnih procesa i unapređenje poslovanja kroz cloud rješenja. Oracle ima više od uposlenika i prihode veće od 37 milijardi američkih dolara, od čega je 2,9 milijardi dolara prihoda od clouda. Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Kemal Kozarić nu podlogu za razvoj njihove karijere čini ih konkurentnijim na tržištu rada - istaknuo je dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Kemal Kozarić. Partneri natjecanja su bili Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Microsoft, Certiport, Asbis, Klas, Espresso- Lab i RedBull. 78 OpenInfoTrend 205/09/2017

79 Projekt za zaštitu od cyber kriminala U Službenom glasniku BiH, broj 14/17 objavljena je odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojom se uspostavlja Interresorna radna grupa za provedbu aktivnosti Projekta za izgradnju kapaciteta u oblasti cyber kriminala ipro- CEEDS. Radna grupa ima zadatak da u skladu s nadležnostima institucija iz kojih dolaze članovi radne grupe, pruža svu tehničku i stručnu pomoć u radu na tom projektu. Migracijski IS Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić, direktorica za suradnju i zamjenica šefice misije Švi- carske ambasade Barbara Dätwyler Scheuer te direktor Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC) Eldan Mujanović, potpisali su 27. VII godine u Sarajevu sporazum o financiranju projekta Podrška efikasnom upravljanju migracijama i granicom u Bosni i Hercegovini, prenosi portal akta. ba. Tim projektom BiH želi povećati efikasnost u upravljanju migracijama i to kroz povećanu kontrolu ulaska i boravka stranaca te unapređenje institucionalnih kapaciteta za efikasnu kontrolu migracija, azila i graničnih pitanja. Švicarska je izdvojila 1,6 milijuna KM za taj projekt. Sve navedene intervencije pridonijet će da se kontrolom granica upravlja u skladu s međunarodnim standardima i da se održi visoka razina sigurnosti za bosansko-hercegovačke građane, osobe koje borave u Srpski softver za zatvorski sustav Ministrica pravde Srbije Nela Kuburović i ministar pravde BiH Josip Grubeša 7. VII godine su u prostorijama Državnog zatvora u Istočnom Sarajevu potpisali Protokol o ustupanju softvera s ciljem razvoja informacijskog sustava za potrebe Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija na razini Bosne i Hercegovine. Ministarstvo pravde Srbije protokolom ustupa Ministarstvu pravde BiH vremenski neograničeno pravo korištenja aplikacije za praćenje životnog ciklusa zatvorenika. Ministrica Kuburović je izjavila da je jedan od prioriteta Vlade Srbije očuvanje regionalne stabilnosti i unapređenje regionalne suradnje, a BiH je jedan od glavnih partnera na tom putu. - Potpisivanjem Protokola o ustupanju softvera omogućili smo Ministarstvu pravde BiH da imaju adekvatnu evidenciju i upravljanje u zatvorskom sustavu. Ovaj softver prije svega omogućuje da kazneno-popravni zavodi imaju jedinstvenu centraliziranu evidenciju koja omogućuje povezivanje s različitim organima, prije svega sa sudovima, tužiteljstvima i policijskim upravama - rekla je Kuburović te dodala kako danas u Srbiji taj sustav ima evidenciju za više od osoba koje su lišene slobode i bivših osuđenika, prenosi portal akta.ba. Ministrica pravde Srbije Nela Kuburović i ministar pravde BiH Josip Grubeša BiH, migrante i goste - naglasila je pri potpisivanju sporazuma Dätwyler Scheuer. Zemlje zapadnog Balkana u posljednje vrijeme postaju zemlje tranzita i destinacije za migrante iz drugih dijelova svijeta. Projekt će u iduće dvije godine pomoći Ministarstvu sigurnosti BiH u nadgradnji i integraciji podataka u sveobuhvatan migracijski informativni sustav kojim se može efikasno upravljati podacima o azilu, dozvolama boravka, registraciji, vizama i prelasku granice. Projekt će pomoći da se ispune i uvjeti za uspostavu videonadzora na 62 međunarodna granična prijelaza. Ispunjenje tih uvjeta omogućit će nabavku i instalaciju opreme koja će se financirati iz već odobrenih sredstava IPA fondova. Barbara Dätwyler Scheuer, Dragan Mektić i Eldan Mujanović Vladin sigurnosni program Direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević, potpisao je u sjedištu Microsoft korporacije u Redmondu, SAD, u ime Vlade Republike Srpske sporazum Vladin bezbjednosni program (Government Security Program GSP). Ispred Microsofta sporazum je potpisao potpredsjednik Scott Charney, a Republika Srpska je tako postala prva potpisnica tog sporazuma u regiji, navode u Agenciji za informaciono društvo Republike Srpske. - Kroz partnerstvo s kompanijom Microsoft, RS će u području informacijske sigurnosti prepoznata kao važan regionalni faktor i partner državama koje imaju značajne sigurnosne kapacitete, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Veliku Britaniju i druge - izjavio je Raj- čević poslije potpisivanja sporazuma i izrazio zadovoljstvo što je korporacija Microsoft prepoznala njihove napore na podizanju svijesti i izgradnji vlastitih kapaciteta iz oblasti informacijske sigurnosti. Direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević Djeca i utjecaj interneta U prostorijama Panevropskog univerziteta Apeiron u Banjaluci održano je besplatno predavanje za roditelje Obrazovanje za digitalno doba, koje je organizirala Agencija za informaciono društvo Republike Srpske i Edukativni centar Oxford Banjaluka. Cilj tog predavanja bio je da roditelji nauče kako na najbolji način zaštititi djecu od neprimjerenih sadržaja i negativnih efekata interneta, podizanje svijesti i znanja o tome kako virtualna stvarnost utječe na djecu, dokle se smiju upuštati u digitalni svijet, a da to bude sigurno i bez posljedica. Roditelji su imali priliku slušati o zaštiti privatnosti podataka te rizicima upotrebe društvenih mreža, o dobrim stranama interneta, ali i o psihološkim problemima koji se mogu razviti zbog govora mržnje koji je rasprostranjen među vršnjacima na društvenim mrežama. 205/09/2017 OpenInfoTrend 79

80 >ICT vijesti Srbija PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ Nastavak reformi Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić ocijenila je 9. VII. da će njezin najveći izazov biti održati kontinuitet s prethodnom vladom i rekla je kako se nada da će ova Vlada trajati puni mandat do sljedećih parlamentarnih izbora. Govoreći o digitalizaciji Brnabić je ukazala na to kako je riječ o primjeni informacijskih tehnologija i modernizaciji svih gospodarskih grana, zdravstva, uprave i svega ostaloga. - Mislim da ide dobro, ali može bolje. To je jedini mogući put za Srbiju, da uhvatimo korak s četvrtom industrijskom revolucijom - napomenula je Brnabić Premijerka Ana Brnabić Osnovan ured za IT i e-upravu Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o osnivanju Kancelarije za IT i e-upravu koja će djelovati u području projektiranja, usklađivanja, razvoja i funkcioniranja sustava elektroničke uprave, informacijskih sustava i infrastrukture tijela državne uprave i vladinih službi, zatim na razvoju standarda u primjeni ICT-ja u tijelima državne uprave i Vladinim službama. Posao tog novootvorenog ureda bit će i projektiranje, razvoj, izgradnja, održavanje i unapređivanje računalne mreže republičkih tijela te planiranje razvoja i nabave računalske i komunikacijske. Ured će za svoj rad odgovarati izravno premijerki. Vlada je za direktora Kancelarije za IT i e-upravu imenovala poznatog ICT stručnjaka Mihaila Jovanovića koji ima 20 godina iskustva na stručnim poslovima u Telekomu i Pošti Srbije. Partnerstvo za siguran cyber prostor Misija OEBS-a u Srbiji u suradnji s Ministarstvom za trgovinu, turizam i telekomunikacije, Microsoftom i Diplo Fondacijom organizirala u Beogradu konferenciju Partnerstva za siguran cyber prostor. Prva tema skupa bila je Prijetnje za nacionalnu sigurnost i ekonomski razvoj - najefikasnije nacionalne strategije za suradnju vlade i privatnog sektora, a druga - Pretvaranje prijetnje u priliku za privredni potencijal i efikasni okvir za siguran cyber prostor. Na konferenciji je predstavljena i Srpska platforma za sajber bezbednost - Nexus, kao rezultat zajedničkih aktivnosti Misije OEBS-a u Srbiji, Diplo Fondacije, Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga - DCAF-a i Istraživačke stanice Petnica. Srbiji je cilj ući mеđu prvih 20 zеmalja na listi Doing business. U prvom tromjesečju imala za 120 posto višе izdanih еlеktroničkih građеvinskih do- Digitalizacija kulturnog nasljeđa Prvog kolovoza potpisan je sporazum o suradnji između Ministarstva kulture i informisanja, kompanije Telekom Srbija i Matematičkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti. Cilj tog sporazuma je digitalizacija kulturnog nasljeđa i suvremenog stvaralaštva kroz razvoj infrastrukture kulturnih ustanova. Digitalizacija kulturne građe pridonijet će kvalitetnijem predstavljanju naše baštine boljoj dostupnosti kulturnih sadržaja domaćoj i svjetskoj javnosti. Imajući na umu izuzetan značaj digitalizacije za razvoj kulture kao i za predstavljanje srpske kulture, potpisnici sporazuma će osigurati sredstva kako bi se taj proces uspješno realizirao. - Kulturne su ustanove već obavile puno posla samostalno ili u suradnji s privatnim sektorom. Cilj je da se angažiranjem ljudi iz Telekoma Srbija i s Matema- tičkog instituta nadomjesti nedostatak IT stručnjaka i ključnih infrastrukturnih, hardverskih resursa kakvih nema u tim ustanovama - istaknuo je Vukosavljević. Dobra ideja Država će pomoći dobre inovativne ideje. Ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović izjavio je danas u Leskovcu da domaća industrija, zasnovana na inovacijama i informacijskim tehnologijama vodi Srbiju u budućnost. Popović je, predstavljajući natječaj putem kojega država dodjeljuje 330 milijuna dinara za razvoj inovacija u Srbiji, objasnio da industrija zasnovana na inovacijama i informacijskim tehnologijama, koja je namijenjena izvozu, podiže konkurentnost države i donosi nova radna mjesta. On je pozvao sve koji imaju dobre ideje i koji su spremni ozbiljno raditi da se prijave na taj natječaj koji je otvoren za sve kompanije u Srbiji, poručivši da će im pomoći i Vlada, jer je njihov uspjeh i uspjeh cijele Srbije. Popović je podsjetio da je natječaj za podršku inovacijama u tijeku i da kompanije mogu aplicirati za dva programa. Prvi je program za mlade kompanije do tri godine postojanja i njima se dodjeljuju sredstva do deset milijuna dinara. Drugi program je namijenjen svim kompanijama koje razvijaju inovacijsku tehnologiju koja može biti konkurentna na tržištu i za njih su predviđena sredstva u visini do 37 milijuna dinara. Sedam godina Portala e-uprava Portal e-uprava je u srpnju obilježio sedam godina rada tijekom kojih je s više od aktivnih korisnika i 800 elektroničkih usluga različitih državnih tijela postao jedan od najposjećenijih državnih portala. Od osnivanja do danas, građani su više od tri i pol milijuna puta iskoristili različite usluge, a najpopularnija s oko dva milijuna zahtjeva bila je registracije automobila. Na drugom je mjestu usluga zakazivanje termina u policijskim sa zahtjeva, a više od građana podnijelo je preko Portala zahtjev za novu zdravstvenu knjižicu i to je ujedno prvi dokument koji se šalje na kućnu adresu. - Primjenom usluge e-zup, kojom je povezano prvih šest najvećih baza podataka u Srbiji, državne će institucije konačno moći brzo i efikasno razmjenjivati podatke, a građani više neće biti njihovi kuriri. e-uprava će dobiti nove mogućnosti i šira ovlaštenja da razvija unaprijeđene i korisne besplatne servise za sve srpske građane - kaže Dušan Stojanović, direktor Direkcije za elektronsku upravu. Elektronička evidencija državljana Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović te ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić potpisali su 7. kolovoza Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji kako bi se uvela elektronička evidencija o srpskim državljanima. Tim sporazumom se stvaraju uvjeti da se u javnoj upravi objedine osnovni podaci građana u elektroničkom obliku na jednom mjestu kako bi se ubrzalo rješavanje njihovih zahtjeva, tako da više ne moraju osobno pribavljati dokumente poput izvoda iz matične knjige rođenih i potvrde o državljanstvu već to čine službenici. Među prvima 80 OpenInfoTrend 205/09/2017

81 zvola nеgoli u istom razdoblju prošlе godinе, izjavila jе potprеdsjеdnica Vladе i ministrica građеvinarstva, prometa i infrastrukturе, prof. dr. Zorana Mihajlović. Cilj je da se Srbija u sljedećem razdoblju uvrsti mеđu prvih 20 zеmljama na listi Doing business Svjеtskе bankе. - Srbija jе za dvijе godinе naprеdovala na listi Doing business čak za 150 mjеsta - naglasila jе Mihajlovićеva. Višе od 30 nеrazvijеnih općina sad bržе izdajе građеvinskе dozvolе nеgo što sе izdaju u Bеogradu, Novom Sadu i drugim gradovima. GS1 Srbija ima više od 5000 članica Danas GS1 predstavlja najprimjenjiviji sustav standarda u opskrbnom lancu u svijetu. Ima svoje članice - nacionalne organizacije u više od 110 zemalja i a sjedište mu je u Bruxellesu. GS1 ima u svijetu više od milijun članica a GS1 Srbija ima preko 5000 članica. Certifikacija InfoPLC Gateway dobio certifikaciju Microsoft Azure IoT. Novi proizvod kompanije Informatika a. d, InfoPLC Gateway je zapravo minijaturno računalo, posrednik u protoku informacija, IoT (Internet of Things) sa svim obilježjima računala - procesorom, memorijom i kućištem. Tim Informatikinih stručnjaka napravio je uređaj koji podatke s PLC-ja šalje na Azure IoT hub. Tako se omogućuje preuzimanje podataka i slanje u oblak zbog njihove analize. Naprimjer, uređaj se može iskoristiti za optimizirano i prediktivno održavanje velikih elektroenergetskih sustava, za analizu bilo kojih podataka iz proizvodnih procesa, meteoroloških stanica, pametnih zgra- da... InfoPLC Gateway koristi programski jezik Python. U njemu se nalazi operativni sustav Ubuntu Linux i testiran je po svim traženim protokolima i uputama Microsoft Azure Certified tima. InfoPLC Gateway je dobio certifikat Azure Cerfitied for IoT device i nalazi se u službenog Microsoft Azure katalogu koji se može nači na: Obilježeni dani znanosti i Nikole Tesle Dan nauke i Dan Nikole Tesle - U Beogradu i širom Srbije održano je 10. srpnja na desetine skupova na kojima je obilježen Dan nauke i Dan Nikole Tesle. Društvo za informatiku Srbije, Privredna komora Srbije i forum ReMaking Tesla organizirali su u Privrednoj komori Srbije skup Misli i djela Nikole Tesle među nama. Najprije je prikazan petnaestominutni film o životu i djelu Nikole Tesle koji je dio prezentacije u Muzeju Nikola Tesla. Prof. dr. Slobodan Vukosavić s Elektrotehničkog fakulteta održao je znanstveno predavanje Teslino obrtno polje. Govorilo se o značaju i aktualnosti Teslinog asinkronog motora sve do današnjih dana. Profesor Vukosavić iskoristio je priliku da sa stanovišta Teslinih otkrića i misli ukaže na perspektive opskrbe energijom u budućnosti kad nestanu zalihe urana, ugljena, nafte i plina. Vitomir Jevremović iz kompanije Digital Mind predstavio je virtualni Muzej Nikola Tesla pri čemu su primijenjene vrhunske ICT tehnologije. Na kraju skupa je Siniša Rudan prikazao program ReMaking Tesla - Prakse koje stvaraju genija. Bio je to prikaz radionica i rezultata multidisciplinarnih skupova na kojima nastupaju znanstvenici, pjesnici, slikari... inspirirani Teslom. Najbrža mreža Vip ima najbržu mrežu u Srbiji. Mjerenja i analize kompanije Ookla potvrđuju da je Vip mobile najbrža mobilna mreža u Srbiji u godina. Ookla je globalni lider u području testiranja brzine i performansi interneta i tvorac najpopularnije svjetske aplikacije za ta mjerenja - Speedtest. Više od sto tisuća testova provedenih kod svih mobilnih operatera u Srbiji pomoću aplikacije Speedtest tijekom prvih šest mjeseci godine pokazuje da Vip ima najbržu mrežu. Vip je dobio to priznanje zahvaljujući koeficijentu brzine (speed score) od 39,31 i prosječnim brzinama od 42,68 Mb/s za skidanje i 14,21 Mb/s za stavljanje podataka na uređajima novije generacije. Prema Ooklinom izvještaju drugoplasirani operater ima prosječne brzine od 27/9,16 Mb/s. Dejan Turk, generalni direktor kompanije Vip mobile, ukazuje da je Vip od godine investirao u razvoj mreže više od sto milijuna eura. Iz Srbije u Sloveniju Distributer videoigrica iz Srbije postao vodeći provider u Sloveniji. Srpski distributer videoigrica Iris-Mega preuzeo je u roku od mjesec dana dva lokalna slovenska distributera, javlja agencija STA. Beogradska kompanija Iris-Mega je početkom srpnja preuzela slovensko poduzeće Videotop skupina, a sredinom srpnja i drugu slovensku tvrtku Kolbi. Miodrag Stakić, generalni direktor Iris-Mege, kaže da je akvizicija Kolbija pokazala čeličnu odlučnost u nastojanju da uspješno proširi poslovanje u jadranskoj regiji. Adam Haris, izvršni direktor slovenske Iris-Mege, dodao je da će to oživjeti slovensko tržište, koje se posljednjih godina uspavalo. Direktor Kolbija, Žan Strnad, izjavio je da se tim sporazumom poslovna jedinica za videoigrice izdvaja od matične tvrtke, ali nastavlja koristiti Kolbi brand. Prvi elektropunjač na koridoru 10 Prva stanica za punjenje električnih automobila proradila je 27. srpnja kod Preševa na granici s Makedonijom, gdje se mogu istodobno puniti tri automobila. Korisnicima je na raspolaganju i besplatan internet. Iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture poručuju da će elektropunjači biti uskoro postavljeni i na naplatnim stanicama Šid, Bubanj potok, Subotica i Dimitrovgrad. Infofest 2017 u Budvi U Budvi se od 24. do 30. rujna održava 24 Infofest. Upravni odbor Infofesta je odlučio da se 24. festival informatičkih dostignuća održi u budvanskom hotelu Avala Resort&Villas, gdje će se okupiti svjetski i regionalni tehnološki lideri i stručnjaci najznačajnijoj ICT manifestaciji u tom dijelu Europe. Organizator priprema pažljivo osmišljen i kvalitetan program koji će obuhvatiti najaktualnija tematska područja u različitim aplikativnim ICT domenama (državna i javna uprava, financijske institucije, poslovni sustavi, telekomunikacijski operatori, proizvodno-industrijske i energetske kompanije, infrastrukturna poduzeća, obrazovni sustav, zdravstvena zaštita...). U fokusu će biti: razvoj e-uprave i informacijskog društva, tehnički i poslovni aspekti poslovanja u oblaku, komunikacijske tehnologije i IoT (Internet of Things), sigurnost informacijskih sustava i tehnologija, poslovna analitika i BI (Business Intelligence), e-poslovanje i primjena društvenih mreža, obrazovanje za ICT i ICT u obrazovanju i dr. Na programu Infofesta 2017 je i nekoliko tradicionalnih konferencija, savjetovanja i edukativnih sadržaja kao što su: Međunarodna konferencija o regulatornom djelovanju u području elektroničkih komunikacija, Savjetovanje Digitalna teritorija pošte, Regionalna znanstveno-stručna konferencija Pulse i dr. 205/09/2017 OpenInfoTrend 81

82 Za detaljnije upoznavanje s nekim temama, naši su autori pripremili popis relevantnih izvora: Članak na str Snježana Šlabek: GEJMIFIKACIJA Coolinarika gejmifikacija: Gamification engagecustomersinyourbusiness / Benjamin Borowski, Trendsin Global EmployeeEngagement / Aon Hewitt, Gamificationbydesign v1.0 / EngagingMediaInc. andchristophercunningham, Flow: ThePsychologyofOptimalExperience / MichalyCsikszentmihaly, [9] SHAD depends on Universal Robots to optimize their production processes - dostupno na com/case-stories/shad/ - objavljeno [10] (2014.): Industrial Safety Requirements for Collaborative Robots and Aplication - dostupno na stratoserver.net/cms/upload/eurobotics_forum/erf2014_presentations/day_2/industrial_hrc_-_erf2014.pdf - objavljeno 10. III Članak na str Gojko Nikolić: KOBOTI [1] Weber, A. (2015.): Collaborative Robots Enter the Mainstream - dostupno na - objavljeno 3. IX [2] Tobe, F. (2015.): Why Co-Bots Will Be a Huge Innovation and Growth Driver for Robotics Industry - dostupno na - objavljeno 30. XII [3] Anandan, M. T. (2016.): Collaborative Robots and Safety Hand in Hand - dostupno na -objavljeno 9. IX [4] Belanger-Barrette, M. (2015.): what-does-collaborative-robot-mean - objavljeno 19. VIII [5] [M.R. (2016.): Stiže četvrta industrijska revolucija: Niz poslova ubuduće će raditi roboti, je li i vaš među njima? dostupno na - objavljeno 19. I Human-in-the- Loop Robot Control and Learning - dostupno na frontiersin.org/researchtopic/5703/human-in-the-loop-robotcontrol-and-learning - pristup 18. VII [6] Belanger-Barrette, M. (2015.): Cobot, Force Limited Robot, Collaborative Robot, What s the Deal? - dostupno na blog.robotiq.com/bid/73295/cobot-force-limited-robot-collaborative-robot-what-s-the-deal - objavljeno 12. I [7] Petrić, J. (2015.): Industrija 4.0, Idustrija_4.0.pdf - dostupno na - objavljeno [8] Grech, R. (2017.): Intelligent automation - smart manufacturing - dostupno na Eventos/3_ROBOTTNET_TrainingEventTECNALIA-I4_0_andAI_ bymtc.pdf - objavljeno Članak na str Marijana Zekić-Sušac: PROZOR U SVIJET Baarb, A smarter way to find places you ll love, baarb.com - pristupljeno 28.VIII Best, J., TechRepublic, IBM Watson: The inside story of how the Jeopardy-winning supercomputer was born, and what it wants to do next, - pristupljeno Boucher, M., Aberdeen Group, Working smarter with analytics in product development, March 8, 2011 CIO UK, cio.co.uk/it-strategy/working-smarter-with-analytics-in-product-development / - pristupljeno: 28.VIII Davenport, Z., Spanyi, A., Improve New Product Development with Predictive Analytics, MIT Digital, news-blog/blog/improve-new-product-development-predictive-analytics - pristupljeno 28. VIII IBM, Watson Analytics, - pristupljeno 28. VIII Kopalle, P., Why Amazon s Anticipatory Shipping Is Pure Genius, Forbes, January 28, 2014., - pristupljeno 30. VIII Maja Šekoranja, Predrag Stojić, Megatrend, Prediktivna analitika, prezentacija, Konferencija Prodaja i marketing osiguravateljnih proizvoda X Zagreb. Poslovna inteligencija, Projekti, PBZ Card, - pristupljeno: 25.VII Siegel, E., Predictive Analytics: The Power to Predict Who Will Click, Buy, Lie, or Die, Wiley, pristupljeno 30. VIII OpenInfoTrend 205/09/2017

83 205/09/2017 OpenInfoTrend 83

84 84 OpenInfoTrend 205/09/2017