RAZLIKE U SMRTNOSTI STANOVNIŠTVA CENTRALNE SRBIJE I VOJVODINE
|
|
- Arline Williamson
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 UDC (497.11) ( ) Originalni nauåni rad Ivan Marinkoviã RAZLIKE U SMRTNOSTI STANOVNIŠTVA CENTRALNE SRBIJE I VOJVODINE SAŸETAK: Gotovo 60 godina evidentira se veãa opšta smrtnost u Vojvodini u odnosu na centralnu Srbiju. Paradoksalno zvuåi da je smrtnost odojåadi i male dece u Vojvodini niÿa i proseåna starost stanovništva mawa, a da su stope mortaliteta veãe nego u centralnoj Srbiji. Oåekivano trajawe ÿivota je tokom åitavog posmatranog perioda u Pokrajini niÿe, naroåito kod muškaraca. U radu se analizira smrtnost prema starosti i polu od godine. Predmet istraÿivawa je razlika u specifiånim stopama smrtnosti ova dva podruåja. Takoðe, istraÿuje se razlika u stopama smrtnosti od osnovnih uzroka smrti. Meðunarodni pregled u kome se odvojeno posmatraju mortalitetne situacije u obe regije pozicioniraãe ih na karti Evrope i sveta. Osnovni ciq rada je da se ukaÿe da pored zdravstvene infrastrukture i ekonomskog razvoja znaåajan uticaj ima i kultura ishrane i individualnog naåina ÿivota u ostvarivawu slike opšte smrtnosti stanovništva. KQUÅNE REÅI: mortalitet, uzroci smrti, centralna Srbija, Vojvodina Više od pola veka statistiåkog praãewa smrtnosti u Republici Srbiji, pokazuje da se dve najveãe regije, centralna Srbija i Vojvodina razlikuju u ovoj komponenti prirodnog kretawa stanovništva. Osnovni trendovi smrtnosti prema starosti i polu otkrivaju razliåite obrasce mortaliteta, poåev od opšte stope smrtnosti koja je neprekidno za 59 godina viša u Pokrajini (grafikon 1). Apsolutna razlika se kretala od 0,37 ili 3% koliko je u posledwoj analiziranoj godini do 2,76 ili za 23% u godini. Posmatrano po dekadama, tokom pedesetih razlika je bila umereno visoka, kretala se u intervalu od 5% do 14%. Za vreme druge", treãe" i åetvrte" dekade uoåava se uzlazni trend, razlika se poveãava do 20%. Stanovništvo Vojvodine devedesetih poveãava razliku do maksimalno zabeleÿenih vrednosti. Poåetkom novog veka", åini se naglo, dolazi do smawivawa razlika u smrtnosti ova dva podruåja ali i daqe razlika je negativna po stanovnike Pokrajine.
2 360 Grafikon 1. Razlika u opštim stopama smrtnosti stanovništva Vojvodine i centralne Srbije, Izvor: RZS Demografska statistika. Istraÿivaåi na poqu prouåavawa smrtnosti stanovništva, prvo bi pomislili da je takva dugogodišwa razlika u opštoj stopi smrtnosti rezultanta razliåite starosne strukture. Mlaða starosna struktura uslovqava niÿe opšte stope smrtnosti stanovništva i obratno. 1 Period koji se analizira je dovoqno dug, sadrÿi 59 podataka o godišwoj proseånoj starosti stanovništva Srbije i wenih oblasti i pokazuje da se populacije centralne Srbije i Vojvodine malo razlikuju. Proseåna starost stanovništva oba podruåja postepeno se poveãavala od 29 godina do 41 godine, ne pokazujuãi veãa meðusobna odstupawa (poåetkom analiziranog perioda razlika je bila najveãa i iznosila je 2 godine). Posledwa dva popisa stanovništva, pokazuju da je na niÿem teritorijalnom nivou, opštinskom i naseqskom, nešto povoqnija situacija (relativno je mlaðe stanovništvo) u Vojvodini nego u centralnoj Srbiji. Drugi moguãi faktor, kojim bi se objasnila razlika u opštoj smrtnosti je razvijenost društva i zdravstvene zaštite. Jedan od najboqih demografskih pokazateqa zdravstvene zaštite je stopa smrtnosti odojåadi. Smrtnost najmlaðih pokazuje koliko stepenu društvo vodi raåuna o najosetqivijem starosnom kontingentu stanovništva. Pre 40 godina razlika u stopama smrtnosti odojåadi je prešla na stranu Vojvodine i od tada je u korist Pokrajine. Stope su od 10% do åak 40% niÿe u Pokrajini i to naroåito kod odojåadi muškog pola. Paradoksalno zvuåi da je smrtnost odojåadi i male dece u Vojvodini niÿa i proseåna starost stanovništva mawa, a da su stope mortaliteta veãe nego u centralnoj Srbiji. Postavqa se pitawe, gde se u stvari formira ta razlika u opštem mortalitetu? Analizom specifiånih stopa smrtnosti po starosti i polu, za proteklih šest decenija, došlo se do sledeãih rezultata: 1 Naravno, imajuãi na umu ceo svet, ovo se ne moÿe uzeti kao pravilo. Najnerazvijenije zemqe sveta uprkos mladoj starosnoj strukturi stanovništva imaju visoke stope opšte smrtnosti.
3 1. Stanovništvo Vojvodine, ispod 25 godina starosti, ima niÿe ili izjednaåene opšte stope smrtnosti, a u uzrastu 25 i stariji konstantno više stope u odnosu na vršwake iz centralne Srbije; 2. Kohorte od godine imaju za 25% više stope smrtnosti i predstavqaju glavni razlog veãe ukupne smrtnosti stanovništva Vojvodine; Kod muškaraca smrtnost je za 30% veãa, a kod ÿena za 12 14% (odnosi se na skup petogodišwih kohorti u starosnom intervalu godine). Podela stanovništva na mlaðe od 25 godina i starije, slikovito govori gde treba usmeriti paÿwu kod istraÿivawa smrtnosti ova dva podruåja. Stanovništvo mlaðe od 25 godina u Vojvodini umire po niÿoj ili istoj stopi, kao vršwaci iz centralne Srbije. Indeksne vrednosti razlike u opštoj smrtnosti mladog" stanovništva nalaze se u intervalu od 77 do 119 (baza centralna Srbija). Treba pomenuti da su stope smrtnosti kod mladih relativno niske i da upravo zbog malog broja smrtnih sluåajeva, postoji moguãnost javqawa veãih godišwih oscilacija u podacima. Razlika u smrtnosti kod mladih gotovo da nije postojala do godine, da bi u kratkom vremenskom periodu poåela da se formira na štetu mladih iz centralne Srbije. Za mawe od deset godina smrtnost je bila veãa za 23% kod mladih u centralnoj Srbiji. Tokom osamdesetih razlika se smawuje na 10%, da bi posledwih desetak godina ponovo nestala, odnosno indeksna vrednost je nastavila da oscilira oko 100 (grafikon 2). 361 Grafikon 2. Indeksi stopa smrtnosti stanovništva po starosti u centralnoj Srbiji i Vojvodini, (baza centralna Srbija) Izvor: Izraåunato na bazi podataka RZS-a. Stanovništvo staro 25 i više godina u Vojvodini ima konstantno, za 59 godina koji su u analizi, više stope opšte smrtnosti u odnosu na centralnu Srbiju. Interval vrednosti indeksne razlike je od 104 do 123. Poåetkom perioda razlika u smrtnosti je bila oko 10%, ali je krajem šezdesetih došlo do udvostruåavawa razlike. Sve do kraja devedesetih godina 20. veka vrednost indeksa je oko 120. Poåetkom 21. veka javqa se jasan trend smawivawa razlike koja se u kratkom roku smawuje na istorijski niske vrednosti, ispod 10%.
4 362 Grafikon 3. Indeksi stopa smrtnosti stanovništva po odreðenim starosnim grupama u centralnoj Srbiji i Vojvodini, (baza centralna Srbija) Izvor: Izraåunato na bazi podataka RZS-a. Analizom petogodišwih starosnih kohorti starih 25 i više godina, pokazalo se da se najveãa razlika u smrtnosti formira kod starih godine (grafikon 3). Razlika u smrtnosti, kod posmatranih starosti, na štetu stanovnika Vojvodine, javqa se od godine i neprekidna je sve do danas. Naravno nisu sve kohorte u isto vreme napravile ovu negativnu razliku. Da je tako sada bi govorili o dogaðaju iz koji je zauvek promenio sliku smrtnosti u Vojvodini. Prvi koji su osetili kontinuirani negativni odnos s vršwacima iz centralne Srbije su najstariji (60 64) i deset godina mlaði (50 54), godine. Zanimqivo je i treba pomenuti, da ako se traÿi prelomna godina, kada je došlo do pogoršavawa mortalitetnih prilika, onda je to svakako Do tada razlika je bila na strani stanovnika Vojvodine, a od te godine, åini se iznenadno, mewa predznak i uz mawe godišwe oscilacije naredne åetiri godine, od predstavqa faktiåko stawe. Trend poveãavawa razlike se kontinuirano nastavqa sve do sredine osamdesetih, tokom kojih je najveãa razlika, kod veãine pomenutih kohorti preko 30%. Razlika je visoka sve do polovine devedesetih, kada poåiwe da se smawuje. Od šest izdvojenih starosnih kohorti, indeksna razlika kod najmlaðih, usled najmawe smrtnosti, najviše oscilira na godišwem nivou. Krajem osamdesetih ta razlika dostiÿe maksimalnu vrednost, pokazujuãi za 50% višu smrtnost mlaðih sredoveånih u Vojvodini. Proseåno za 44 godine (od 1965) smrtnost je kod ove kohorte za 21% viša u Vojvodini nego u centralnoj Srbiji. Sledeãa kohorta (40 44) ima mawe godišwe oscilacije ali i veãu proseånu opštu smrtnost od 27%. Starije kohorte u Vojvodini prate sliåan odnos sa odgovarajuãim uzrastom u centralnoj Srbiji, odrÿavajuãi po wih tu negativnu razliku na oko 25%. Muški pol je, pre svega, odgovoran za razliku u smrtnosti ovih kohorti stanovništva u Vojvodini u odnosu na centralnu Srbiju. Poput ukupnog stanovništva, kretawe razlike u smrtnosti kod muškaraca prati prethodni opis, uz prelomnu godinu. Kod ÿena razlika je
5 363 tek tokom osamdesetih prešla indeksnu granicu 100. Posmatrano po polu, odnos u razlici je pribliÿno 3:1 za muškarce. Ÿene u Vojvodini imaju u odnosu na populaciju ÿena iz centralne Srbije veãu smrtnost, proseåno za 9% kod najmlaðe grupe (35 39) i za 16% kod kohorte godine. Ukupno za šest starosnih grupa, prosek je oko 13%. Kod muškaraca, smrtnost u Vojvodini po odabranim starosnim grupama, pokazuje da razlika varira od 28% kod najmlaðih, do 34% kod starih i Prosek za sve kohorte kod muškaraca je oko 30%. Analiza smrtnosti stanovništva po starosti i polu za dve makroregije Srbije, pokazala je koji starosni kontingenti stanovništva ostvaruju razliku u nivou mortaliteta i koji pol je ugroÿeniji. Istraÿivawem osnovnih uzroka smrti u centralnoj Srbiji i Vojvodini za period godina, moÿemo odrediti koji su uzroci smrti najodgovorniji za postojeãe mortalitetne prilike u ova dva podruåja. U centralnoj Srbiji poåetkom pedesetih godina 20. veka, infektivna oboqewa imala su primat u odnosu na druge definisane uzroånike. Smrtnost muškog i ÿenskog stanovništva centralne Srbije u preko 20% sluåajeva objašwavala se ovom grupom uzroånika. U periodu prvih 20 godina ( ) uåešãe ove grupe smawilo se za gotovo 15 procentnih poena, a od godine wihov udeo je mawi od procenta u ukupnoj smrtnosti stanovništva. Drugi najvaÿniji uzroånik smrti, na poåetku druge polovine dvadesetog veka, bile su bolesti disajnih organa. Wihovo uåešãe u ukupnoj smrtnosti sve do šezdesetih bilo je dvocifreno (proseåno je godišwe 15% umiralo od ove grupe bolesti), u pojedinim godinama (1953) dostizalo je nivo od preko 18% smrtnih sluåajeva. Od godine proseåno od respiratornih bolesti godišwe umire 3 4% ukupnog broja umrlih. Kardiovaskularne bolesti preuzimaju primat kao osnovni uzrok smrti u centralnoj Srbiji od godine. Proseåno je tokom pedesetih 15% umrlih objašwavano ovim uzroånikom (1950. godine je evidentirano 10,9% umrlih od bolesti krvotoka, dok je veã godine taj udeo u ukupnoj smrtnosti stanovništva iznosio 20,4%). Preko polovine smrtnih sluåajeva u centralnoj Srbiji se od godine determiniše ovom grupom bolesti (najveãi udeo je zabeleÿen godine 61,9%). Izveštaji lekara, u periodu godina, ukazivali su da je grupa bolesti, kojima pripadaju neoplazme prepoznata kao direktni uzrok smrti u svega 3% sluåajeva. Uzlazni trend koji tumori imaju, poveãava wihovo uåešãe i oni su u stabilnom dvocifrenom udelu od godine. Uz indicije za daqe poveãawe, wihov dostignuti nivo godine je gotovo 19% (18,8%). Najstabilniji udeo u ukupnoj smrtnosti u godišwim izveštajima imala je grupa povrede i trovawa. Proseåna vrednost za åitav period ( ) je 5% umrlih nasilnom smrãu u centralnoj Srbiji, s tim da je u prvih dvadeset godina udeo bio oko 4%, od sedamdesetih do devedesetih nešto viši od 5%, a u posledwih petnaest godina vrednosti su ponovo oko 4%. Vojvodina, naroåito poåetkom posmatranog perioda, ima drugaåiju sliku smrtnosti stanovništva prema osnovnim uzrocima smrti. Sta-
6 364 novništvo Vojvodine, još u prvim godinama pedesetih, najviše umire od bolesti krvotoka. Najniÿi procenat umrlih od ovih bolesti je zabeleÿen na samom poåetku posmatranog vremenskog intervala, godine evidentirano je 17,6% umrlih. Vrlo brzo, u narednim godinama, broj umrlih prelazi petinu ukupnog broja smrtnih sluåajeva, šezdesetih i treãinu, da bi od godine bio odgovoran za više od polovine ukupne smrtnosti u Vojvodini (maksimalan udeo od 61% zabeleÿen je prvi put a potom i godine). Infektivna oboqewa sa smrtnim ishodom najzastupqenija su u prvim godinama pedesetih. Od najvišeg udela u ukupnoj smrtnosti od 13,8% (1950) sledi intenzivan pad veã od godine (8,7%) i smawewe ispod procenta od godine. Bolesti disajnih organa su u prvih par godina analize (do sredine pedesetih) uåestvovali u ukupnoj smrtnosti sa oko 10%, a onda sledi intenzivno smawewe koje za deset godina gotovo åetiri puta smawuje taj udeo (1967. godine zabeleÿen je najniÿi udeo, u posmatranom periodu, od 2,7%). Potom dolazi do relativnog poveãawa, ove grupe oboqewa, u ukupnoj smrtnost (1975. godine iznosi 6,4%), da bi se na duÿi rok stabilizovala na nivou od 4%. Od godine posle kardiovaskularnih bolesti, tumori su glavni uzrok smrtnosti stanovništva Vojvodine. Od 5,3% koliko je iznosilo wihovo uåešãe godine do 10%, veã od godine, tumori iz godine u godinu poveãavaju svoj udeo u ukupnoj smrtnosti stanovništva. Uz mawe varijacija 1 2% u godišwim izveštajima bilo im je potrebno 50 godina ( ) da udvostruåe svoj udeo u ukupnoj smrtnosti stanovništva. Poåetkom 21. veka, lekari u Vojvodini konstatuju da je za svako peto umrlo lice direktan uzrok smrti neki oblik tumora ( godine registrovano je 20% smrtnih sluåajeva). Smrtnost stanovništva prouzrokovana povredama i trovawima kretala se, kroz analizirani period, u rasponu od 4% do 8% (proseåno godišwe 5,7%). Najviše vrednosti su zabeleÿene krajem šezdesetih i poåetkom sedamdesetih (1971. godine 8%), a najniÿe poåetkom pedesetih i dvehiqaditih (oko 4%). Praãewem podataka o smrtnosti stanovništva po uzroku smrti za posledwih 57 godina, kao osnovne razloge više smrtnosti stanovništva Vojvodine u odnosu na centralnu Srbiju, moÿemo izdvojiti tri grupe uzroka smrti, bolesti krvnih sudova, neoplazme i nasilne smrti. Na osnovu udela u ukupnoj smrtnosti vidimo da su bolesti krvotoka zastupqenije u mortalitetu stanovništva Vojvodine tokom duÿeg vremenskog perioda, naroåito tokom devedesetih, kada su u centralnoj Srbiji vrednosti bile 3 4 procentna poena niÿe, ali i da su posledwih godina podaci na sliånom nivou. U kojoj meri je stanovništvo Vojvodine optereãeno kardiovaskularnim uzrocima smrti, najboqe se moÿe sagledati analizom stopa smrtnosti od tog uzroka. Stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti pokazuju da stanovništvo Vojvodine više umire od ovog uzroka, nego stanovništvo centralne Srbije. Stope su neprekidno, u posledwih 30 godina (grafikon 4), više u Pokrajini. Razlika se kretala od 44% (1977) do 4% (2006). Stope smrtnosti od bolesti krvotoka su u Vojvodini krajem sedamdese-
7 tih bile 600 umrlih na , dok su kod stanovništva centralne Srbije znaåajno niÿe, oko 450 na Razlika u stopama smrtnosti se u narednim godinama smawuje, pa tokom osamdesetih iznosi proseåno 20% (stope u Vojvodini su oko 700 na , a u centralnoj Srbiji 600 na ). Tokom devedesetih razlika se poveãava, pa su stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za 30% više u Pokrajini. Vrednosti su preko 800 na (prosek 829 na ) u Vojvodini i 650 na u centralnoj Srbiji. Poåetkom 21. veka došlo je do naglog smawewa razlike u vrednostima i ona prvi put iznosi mawe od 10%. Stope su oko 800 i 750 umrlih na stanovnika. Kod smrtnosti od neoplazmi zabeleÿene su podjednako velike razlike u stopama smrtnosti ova dva podruåja. Najveãa razlika je krajem sedamdesetih preko 40%, a najniÿa poåetkom dvehiqaditih oko 15%. Posmatrano po dekadama, do osamdesetih postojao je jasan trend smawewa razlike, tokom osamdesetih dolazi do velikih godišwih oscilacija i poveãavawa razlike, da bi potom usledio, poåetkom devedesetih, trend blagog smawewa. Sa izuzetkom posledwe tri godine analize ( ), razlika se smawivala punih 15 godina, od kraja osamdesetih. Stope smrtnosti od tumora su u periodu do devedesetih godina 20. veka, podizale nivo vrednosti od 160 do 200 umrlih na stanovnika u Vojvodini. U istom vremenskom okviru vrednosti u centralnoj Srbiji se kreãu od 100 do 160 umrlih na Porast stopa smrtnosti od tumora je još intenzivniji tokom devedesetih i posledwih godina analize, vrednosti su u intervalu umrlih na u Vojvodini i na u centralnoj Srbiji. Nasilne smrti su poput prethodna dva uzroka zastupqenije u Pokrajini. Indeksna razlika u stopama smrtnosti od povreda u periodu godina, iznosila je od 15% do 40%, odnosno stope su u Vojvodini više tokom åitavog perioda. Zbog relativno malog broja smrtnih sluåajeva, u poreðewu sa dva prethodna uzroka, razlika u stopama 365 Grafikon 4. Indeksi stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i tumora za stanovništvo centralne Srbije i Vojvodine, (baza centralna Srbija) Izvor: Izraåunato na bazi podataka RZS-a.
8 366 smrtnosti od nasilnih smrti jako varira na godišwem nivou, pa je nemoguãe odrediti period kada je ona najviša, a kada najniÿa. Stope u Vojvodini u ovom periodu su od 60 do 90 umrlih na , a u centralnoj Srbiji na Poreðewe sa zemqama sveta poåetkom 21. veka pokazuje, gde se na osnovu pokazateqa smrtnosti stanovništva nalaze ova dva makroregiona Srbije. Na osnovu uporednih podataka (vrednosti su date za godinu) centralna Srbija i Vojvodina su imale visoke opšte stope smrtnosti. Sa vrednošãu 14,5 Vojvodina se nalazila na 24. mestu u svetu. Više stope imaju jedino najnerazvijenije zemqe sveta, iz Subsaharske oblasti Afrike i Rusija i Ukrajina. Na osnovu toga moÿemo konstatovati da ukoliko se zanemare afriåke zemqe, Vojvodina je na visokom treãem mestu. Centralna Srbija ima nešto povoqniju situaciju (opšta stopa smrtnosti je 13,6 ) na osnovu koje se nalazi na 31. mestu, odnosno iza Bugarske i Belorusije na šestom mestu, ako se izuzmu nerazvijene zemqe, a ukquåi Vojvodina. Demografski pokazateq starosti stanovništva, proseåna starost ukazuje da su populacije oba podruåja meðu najstarijima na svetu. Centralna Srbija je meðu deset najstarijih, sa starošãu oko 41 godine. Godinu dana mlaðe je stanovništvo Vojvodine i nalazi se na 16. mestu u svetu. Oåekivano trajawe ÿivota donosi nešto povoqniju sliku kada su u pitawu ova dva podruåja. Na oba podruåja oåekuje se proseåan ÿivotni vek od preko 70 godina, što ih svrstava u gorwi deo tabele sa podacima za svet. U okviru razvijenih zemaqa ili evropskog kontinenta, te vrednosti su ispod proseka. Vojvodina je sa oåekivanim trajawem ÿivota od 72 godine na 56. mestu u svetu, a centralna Srbija na 39. mestu sa 74 godine. Bolesti prouzrokovane starewem su najzastupqenije u smrtnosti stanovništva sveta. Na osnovu uporednih podataka (za godinu) za gotovo sve zemqe sveta, centralna Srbija i Vojvodina su bile u grupi drÿava s najvišim stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Najviše problema sa ovom grupom uzroka smrti imaju istoåne i jugoistoåne evropske zemqe. Smrtnost od preko 500 na zabeleÿena je u 18 drÿava, od tog broja u 6 zemaqa stope su iznad 800. Vojvodina sa stopom 803 na svrstala se u tu grupu. Centralna Srbija ima nešto niÿe stope od 739 na Najviše stope smrtnosti od malignog tumora imaju evropske zemqe. Visoke stope smrtnosti, na svetskom nivou, raåunaju se iznad 250 umrlih na stanovnika. Najviše stope smrtnosti od tumora su u Maðarskoj i Danskoj, oko 300 na Vojvodina sa 279 umrlih na stanovnika zauzima treãe mesto u svetu. Centralna Srbija je na 20. mestu sa stopom 240 na Najviše stope nasilnih smrti na svetu, registrovane su u Rusiji, 245 na Visoke stope nasilnih smrti ima 37 zemaqa, od kojih stope preko 150 na ima 13 drÿava. Nasilne smrti godišwe odnesu oko ÿivota u Srbiji. Više u Vojvodini nego u centralnoj Srbiji, 65 na prema 47 na
9 367 Umesto zakquåka na kraju rada, izdvojeni su faktori rizika koji se odnose na zdravstveno stawe stanovništva Srbije. Na osnovu istraÿivawa koje je sprovelo Ministarstvo zdravqa Republike Srbije godine, Vojvodina se nalazila na posledwem mestu, od ukupno šest regiona na koje je podeqena Republika, po koliåini konzumirawa voãa i povrãa, a na prvom po upotrebi ÿivotiwske masti pri pripremawu hrane. Najveãi procenat gojaznih je zabeleÿen u istoånoj Srbiji i Vojvodini, preko 20%. U Srbiji je u godini svakodnevno pušilo 27,7% odraslih stanovnika, odnosno skoro svaka åetvrta ÿena (23,7%) i svaki treãi muškarac (32,5%). U Vojvodini je bilo registrovano znaåajno više pušaåa, kako ukupno (37,5%), tako i u kategoriji svakodnevnih pušaåa (30,7%). Svaki jedanaesti odrasli muškarac je imao povredu (9,2%), dok su se ÿene reðe povreðivale (7,2%). Povreðivawe odraslih je znaåajno åešãe zabeleÿeno u Vojvodini (9,8%), a znatno reðe u zapadnoj Srbiji (4,8%). LITERATURA M i l a n k o v i ã, J. (2006). Smrtnost od tumora u centralnoj Srbiji i Vojvodini, , Beograd: Republiåki zavod za statistiku (RZS). M i l a n k o v i ã, J. (2007). Smrtnost od bolesti krvotoka u centralnoj Srbiji i Vojvodini, , Beograd: Republiåki zavod za statistiku (RZS). Ministarstvo zdravqa Republike Srbije (2007). Istraÿivawe zdravqa stanovnika Republike Srbije, godina, Beograd. IZVORI PODATAKA SZS i RZS Vitalna statistika i Demografska statistika Human Mortality Database, World Health Organization, U.S. Census Bureau, THE DIFFERENCIES IN MORTALITY IN CENTRAL SERBIA AND VOJVODINA by Ivan Marinkoviã Summary For almost 60 years has been recorded a higher crude death rate in Vojvodina in relation to central Serbia. Sounds paradoxical that the mortality of infants and young children in Vojvodina is lower, the average age of the population is lower, and that the crude death rate is higher than in central Serbia. Life expectancy was lower during the entire period in Vojvodina, especially in men. This paper will analyze mortality by age
10 368 and sex in the period The main subject of this research is the difference in specific rates of mortality of these two areas. Also, we explore the difference in mortality rates and the major causes of death. International review, which will separately consider mortality pattern in both regions, will place them on the map of Europe and the world. The main objective of this paper is to point out that in addition to health infrastructure and economic development, diet and lifestyle of the individual have a significant influence on mortality pattern.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationODNOS BROJA PENZIONERA I ZAPOSLENIH U KONTEKSTU DEMOGRAFSKOG STAREWA U SRBIJI
UDC 364-053.9 314(497.11) Originalni nauåni rad Jelena Stojilkoviã Mirjana Devexiã ODNOS BROJA PENZIONERA I ZAPOSLENIH U KONTEKSTU DEMOGRAFSKOG STAREWA U SRBIJI SAŸETAK: Odnos broja penzionera i zaposlenog
More informationUmiranje od raka želuca u beogradskoj populaciji u periodu od do godine
Број 9 ВОЈНОСАНИТЕТСКИ ПРЕГЛЕД Страна 655 O R I G I N A L N I Č L A N A K UDC: 314.42:616.33 006.6 036.8(497.11) Umiranje od raka želuca u beogradskoj populaciji u periodu od 1990. do 2002. godine Sandra
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationDELATNOST RADNIKA U FUNKCIJI RAZVOJA DNEVNIH MIGRACIJA NA PODRUÅJU VOJVODINE*
UDC 314.72(497.113) Originalni nauåni rad Vesna Ÿeqko Lukiã Bjeqac DELATNOST RADNIKA U FUNKCIJI RAZVOJA DNEVNIH MIGRACIJA NA PODRUÅJU VOJVODINE* SAŸETAK: Šezdesetih godina 20. veka dnevne migracije radnika
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationTHE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY
SINGIDUNUM JOURNAL 2013, 10 (2): 24-31 ISSN 2217-8090 UDK 005.51/.52:640.412 DOI: 10.5937/sjas10-4481 Review paper/pregledni naučni rad THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY Saša I. Mašić 1,* 1
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationSerbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava
The Effect of Migration on the Ethnic Structure of Population in Vojvodina Uticaj migracije na etničku strukturu stanovništva u Vojvodini A vándorlások hatása a népesség etnikai összetételére a Vajdaságban
More informationPRIRODNO KRETAWE STANOVNI[TVA VOJVODINE PO TIPU NASEQA
UDK 314.9(497.113) ORIGINALAN NAU^NI RAD Radoslav Stevanovi} Institut dru{tvenih nauka Kraqice Natalije br. 45, 11000 Beograd E mail: demeent@eunet.yu PRIRODNO KRETAWE STANOVNI[TVA VOJVODINE PO TIPU NASEQA
More informationPOGLAVLJE 4 CHAPTER STANOVNIŠTVO POPULATION. Izvori i metode prikupljanja podataka. Sources and methods of data collection. Coverage.
POGLAVLJE 4 CHAPTER STANOVNIŠTVO Izvori i metode prikupljanja podataka Podaci o stanovništvu i domaćinstvima za 1921, 1931, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003 i 2011. godinu prikupljeni su popisima
More informationBODY HEIGHT AND WEIGHT AND NUTRITIONAL STATUS IN ADULT POPULATION OF NORTHWEST BAÅKA AND CENTRAL BANAT (SERBIA, VOJVODINA)
Zbornik Matice srpske za prirodne nauke / Proc. Nat. Sci, Matica Srpska Novi Sad, 114, 27 39, 2008 UDC 611.9(497.113) Tatjana M. Pavlica 1, Verica S. Bo ÿiã-k rstiã 1, Rada S. Rakiã 1, Siniša A. Simiã
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationPOGLAVLJE 4 CHAPTER STANOVNIŠTVO POPULATION. Sources and methods of data collection. Izvori i metode prikupljanja podataka. Coverage.
POGLAVLJE 4 CHAPTER STANOVNIŠTVO Izvori i metode prikupljanja podataka Podaci o stanovništvu i domaćinstvima za 1921, 1931, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003 i 2011. godinu prikupljeni su popisima
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationAge-gender structure of. on Yugoslav population in Vojvodina Province. The number of Yugoslav population
Tamara Kovačević, Milka Bubalo Živković, Anđelija Ivkov Age-gender structure of Yugoslav population Tamara Kovačević, Milka Bubalo Živković, Anđelija Ivkov1 Abstract Analysis and comparison of the overall
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationISPITIVAWE VALIDNOSTI I POUZDANOSTI WHOQOL-BREF UPITNIKA ZA POPULACIJU STARIH U VOJVODINI
UDC 316.728-053.9(497.113) Originalni nauåni rad Erÿebet Aå-Nikoliã Sowa Åankoviã Nataša Dragniã Ivana Radiã ISPITIVAWE VALIDNOSTI I POUZDANOSTI WHOQOL-BREF UPITNIKA ZA POPULACIJU STARIH U VOJVODINI SAŸETAK:
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationMinistarstvo za ljudska i manjinska Ministry for Human and Minority Rights Biljana Pejović. Dizajn Design IMPULS STUDIO. Štampa Press: IVPE, Cetinje
PODGORICA, 2016 Izdavači Publishers: ZAVOD ZA STATISTIKU CRNE GORE STATISTICAL OFFICE OF MONTENEGRO Podgorica, IV Proleterske br. 2 telefon: +382 (0)20 230 811 fax: +382 (0)20 230 814 e-mail: contact@monstat.org
More informationДЕМОГРАФСКИ ТРЕНДОВИ И КАДРОВСКИ ПОТЕНЦИЈАЛ СРБИЈЕ. Прим др сци мед Татјана Радосављевић, Директор Лекарске коморе Србије
ДЕМОГРАФСКИ ТРЕНДОВИ И КАДРОВСКИ ПОТЕНЦИЈАЛ СРБИЈЕ Прим др сци мед Татјана Радосављевић, Директор Лекарске коморе Србије Demografski trendovi i zdravstveni sistem Srbije Ukupan broj licenciranih lekara
More informationTROŠKOVI PERSONALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SRBIJI PO MEDJUNARODNOJ KLASIFIKACIJI BOLESTI
TROŠKOVI PERSONALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SRBIJI PO MEDJUNARODNOJ KLASIFIKACIJI BOLESTI THE COST OF PERSONAL HEALTH CARE IN SERBIA ACCORDING TO THE INTERNATIONAL CLASSIFICATION OF DISEASES Prim. doc.dr
More informationSTATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationDEMOGRAFSKA STATISTIKA DEMOGRAPHICS 2007.
Bosna i Hercegovina Federacija bosne i Hercegovine FEDERAKNI ZAVOD ZA STATISTIKU ISSN 1512-5106 Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina FEDERAL OF STATISTICS OFFICE DEMOGRAFSKA STATISTIKA
More informationMODELI ZA PREDVIĐANJE U POVRTARSTVU MODELS FOR FORECASTING IN VEGETABLE PRODUCTION
Prethodno saopštenje Škola biznisa Broj 3/21 UDC 635.1/.8:5.521(497.113) Nebojša Novković Beba Mutavdžić Šandor Šomođi MODELI ZA PREDVIĐANJE U POVRTARSTVU Sažetak: U ovom radu pokušali smo da se, primenom
More informationODNOS POLOVA I VELIČINA LEGLA SRPSKOG TROBOJNOG GONIČA U REPUBLICI SRPSKOJ
148 ВЕТЕРИНАРСКИ ЖУРНАЛ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Veterinary Journal of Republic of Srpska UDK 636.7.082.1(497.15Republika Srpska) Drobnjak, D., Urošević, M., Novaković, B., Matarugić, D. 1 ODNOS POLOVA I VELIČINA
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA SEVERNOBAČKOG OKRUGA U GODINI
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE S U B O T I C A ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA SEVERNOBAČKOG OKRUGA U 2016. GODINI SUBOTICA BAČKA TOPOLA MALI IĐOŠ SUBOTICA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA SEVERNOBAČKOG OKRUGA
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationDonosnost zavarovanj v omejeni izdaji
Donosnost zavarovanj v omejeni izdaji informacije za stranke, ki investirajo v enega izmed produktov v omejeni izdaji ter kratek opis vsakega posameznega produkta na dan 31.03.2014. Omejena izdaja Simfonija
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationmedicinska revija medical review
medicinska revija medical review UDK: 618.146-006.6-036.22(497.11)"1999/2008" Mijovi} B and Barali} M. MD-Medical Data 2013;5(1): 037-042 Originalni ~lanci/ Original articles MEDICAL DAT A/V ol.5.n O 1
More informationNAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA
Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationSarajevo, TB 02. Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN X
Sarajevo, 2016. TB 02 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN 1840-104X Izdaje: Published: Odgovara: Person responsible: Podatke priredili: Data prepared by: Lektura: Proofreading: Tehnička priprema: Pre-press
More informationCurrent Issues and Prospects of Raspberry and Blackberry Production in the Republic of Serbia
UDC: 631.15:634.711:634.713 expert paper Acta Agriculturae Scrbica. Vol. VI, 11 (2001) 71-75 >-OFAGRO Acta!:i--- ai.-ai Z Agriculturae S!g Serbica ~iis\j =< CA.CAK ----------_. -- Current Issues and Prospects
More informationTena Živković EPIDEMIOLOGIJA PADOVA U SPLITSKO- DALMATINSKOJ ŽUPANIJI. Završni rad
SVEUČILIŠTE U SPLITU Podružnica SVEUČILIŠNI ODJEL ZDRAVSTVENIH STUDIJA PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ SESTRINSTVO Tena Živković EPIDEMIOLOGIJA PADOVA U SPLITSKO- DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Završni rad Split,
More informationISSN X (2008): 1 p UDK [ ](44) Originalni naučni rad Primljeno:
ISSN 0038-982X (2008): 1 p. 7-39 UDK [314.18+314.15](44) Originalni naučni rad Primljeno: 18.10.2007. STANOVNIŠTVO I POPULACIONA POLITIKA: FRANCUSKI MODEL Alain PARANT Danas su, svuda u svetu, generacije
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationAnaliza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.
Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri
More informationIDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationMIGRACIONA TRANZICIJA U SRBIJI: DEMOGRAFSKA PERSPEKTIVA
Vladimir Nikitović 1 Institut društvenih nauka Beograd Pregledni naučni članak UDK: 314.7(497.11) Primljeno: 14. 03. 2013. DOI: 10.2298/SOC1302187N MIGRACIONA TRANZICIJA U SRBIJI: DEMOGRAFSKA PERSPEKTIVA
More informationFORECASTING OF VEGETABLE PRODUCTION IN REPUBLIC OF SRPSKA PREDVIĐANJE RAZVOJA POVRTARSTVA U REPUBLICI SRPSKOJ
DETUROPE THE CENTRAL EUROPEAN JOURNAL OF REGIONAL DEVELOPMENT AND TOURISM Vol.6 Issue 1 14 ISSN -2506 FORECASTING OF VEGETABLE PRODUCTION IN REPUBLIC OF SRPSKA Original scientific paper PREDVIĐANJE RAZVOJA
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationCRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.
CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationKlasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje
More informationPermanent Expert Group for Navigation
ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE
More informationUZROCI I POSLEDICE OPADANJA PRIRODNOG PRIRAŠTAJA STANOVNIŠTVA
UZROCI I POSLEDICE OPADANJA PRIRODNOG PRIRAŠTAJA STANOVNIŠTVA Prof. dr Slobodan Mišović Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu Rezime: Prirodno kretanje stanovništva determinišu dve grupe činilaca.
More informationSTABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:
STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationDAVANJE PREDNOSTI PRVOM GRADU: KOMPARATIVNA ANALIZA ODABRANIH ZEMALJA SEE REGIONA
DOI: 10.5644/PI2016-164-16 DAVANJE PREDNOSTI PRVOM GRADU: KOMPARATIVNA ANALIZA ODABRANIH ZEMALJA SEE REGIONA Marijana Galić Federalni zavod za planiranje razvoja Ćemaluša 9/III, 71 000 Sarajevo, Bosna
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationKONCENTRACIJA TRŽIŠTA REVIZIJSKIH USLUGA U REPUBLICI SRBIJI. Kristina Mijić. Dejan Jakšić. Bojana Vuković
EKONOMSKE TEME (2014) 52 (1): 117-130 http://www.eknfak.ni.ac.rs/src/ekonomske-teme.php KONCENTRACIJA TRŽIŠTA REVIZIJSKIH USLUGA U REPUBLICI SRBIJI Kristina Mijić Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationALEKS - TRAVEL Rakovac - Bujanovac
Vitina - Parte - Smederevo stanice/stajali ta 5.30 0 Vitina A.S. 5.40 6 Klokot 5.50 3 Parte 6.00 0 Gnjilane A.S. 7.30 74 Vranje A.S..30 374 Smederevo A.S. Odravanje saobradaja na ovoj liniji vrtioe se
More informationBook of Proceedings. The Seminar AGRICULTURE AND RURAL DEVELOPMENT - CHALLENGES OF TRANSITION AND INTEGRATION PROCESSES
UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF AGRICULTURE Book of Proceedings The Seminar AGRICULTURE AND RURAL DEVELOPMENT - CHALLENGES OF TRANSITION AND INTEGRATION PROCESSES 50 th Anniversary DEPARTMENT OF AGRICULTURAL
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationMULTIKULTURALIZAM VOJVODINE I DEMOGRAFSKI RAZVITAK NACIONALNIH MAWINA
UDC 323.15(497.113) 316.722(497.113) Originalni nauåni rad Nada Raduški MULTIKULTURALIZAM VOJVODINE I DEMOGRAFSKI RAZVITAK NACIONALNIH MAWINA SAŸETAK: Jedno od osnovnih obeleÿja Vojvodine jeste multikulturalizam,
More informationCONTEMPORARY DYNAMICS AND POPULATION STRUCTURES OF FORMER OBROVAC AREA
Geoadria Volumen 7/1 83-96 Zadar, 2002. CONTEMPORARY DYNAMICS AND POPULATION STRUCTURES OF FORMER OBROVAC AREA VERA GRAOVAC MARTIN GLAMUZINA Department of Geography Faculty of Philosophy in Zadar Odsjek
More informationKonkurentnost Srbije: merenje konkurentnosti i rangiranje zemalja prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma
68 POD LUPOM Konkurentnost Srbije: merenje konkurentnosti i rangiranje zemalja prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma Bojan Ristić* Svetozar Tanasković** Rad analizira međunarodnu konkurentnost Srbije
More informationTHE USE OF NATURAL ASSETS OF REEDS MARSHLAND IN VOJVODINA IN VIEW OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT
Zbornik Matice srpske za prirodne nauke / Proc. Nat. Sci, Matica Srpska Novi Sad, 115, 109 116, 2008 UDC 355.01 DOI:10.2298/ZMSPN0815109S Vladimir M. Stojanoviã Dragoslav J. Paviã Minuåer M. Mesaroš Department
More informationMOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA
II STRUČNI SEMINAR Banja Luka Oktobar 2013. godine MOBILNI TELEFON KAO FAKTOR OMETANJA VOZAČA ZA VRIJEME VOŽNJE- REZULTATI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA Zoran Andrić 1, Ministarstvo komunikacija i transporta
More informationWalking along the Avenue summer Airport City Belgrade newsletter
01 Walking along the Avenue summer 2013 I ask myself what is that magical ingredient or little special something that makes our Avenue so very different from other places in our surroundings. Beautiful
More informationENE I MU KARCI u Bosni i Hercegovini
TB 03 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN 1840-104X ENE I MU KARCI u Bosni i Hercegovini WOMEN AND MEN in Bosnia and Herzegovina Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina BHAS Agencija za statistiku
More informationGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
More informationTB 10 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN X
Sarajevo, 2017. TB 10 Tematski bilten Thematic Bulletin ISSN 1840-104X Izdaje i štampa: Published: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Telefon:
More informationPKSMAKROEKONOMSKEinfo Jul 2015.
PKSMAKROEKONOMSKEinfo Jul 215. Priprema Centar za ekonomske analize redakcija časopisa Konjunkturni trendovi Srbije Tel: 11 33 97 E-mail: centarnir@pks.rs MESEČNI MAKROEKONOMSKI PREGLED br. 6-71* Jul 215.
More informationPoslovna statistika II 7
Poslovna statistika II 7 1. Uvod 1.1. Pojam i predmet istraživanja poslovne statistike Statistika je skup naučnih metoda kojima se kvantitativno i kvalitativno istraţuju varijacije masovnih pojava. Ona
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationKALENDAR TAKMIČENJA RVAČKOG SAVEZA SRBIJE ZA GODINU Grčko-rimski stil, rvanje za žene, slobodan stil i neolimpijske rvačke discipline
РВАЧКИ САВЕЗ СРБИЈЕ WRESTLING FEDERATION OF SERBIA 11 000 Београд, Кнез Михаила 7/2 11000 Belgrade, Knez Mihaila 7/2 Телефон: +381 11 262-878-7, Факс: +381 11 262-038-6, ТР: 355-1027994-67, ПИБ 100121133
More informationTOURISM FACTOR OF INTEGRATION AND DEVELOPMENT OF EUROPEAN CONTINENT UDC (4-672EU) Živorad Gligorijević 1, Jelena Petrović 2
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 6, N o 2, 2009, pp. 123-130 TOURISM FACTOR OF INTEGRATION AND DEVELOPMENT OF EUROPEAN CONTINENT UDC 338.48(4-672EU) Živorad Gligorijević 1, Jelena
More informationThird International Scientific Symposium "Agrosym Jahorina 2012"
10.7251/AGSY1203656N UDK 635.1/.8 (497.6 Republika Srpska) TENDENCY OF VEGETABLES DEVELOPMENT IN REPUBLIC OF SRPSKA Nebojsa NOVKOVIC 1*, Beba MUTAVDZIC 2, Ljiljana DRINIC 3, Aleksandar ОSTOJIC 3, Gordana
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationGolubinci Kupinovo rural area
71 Golubinci Kupinovo rural area Country or territory: SERBIA AND MONTENEGRO REPUBLIC OF SERBIA Name of organisation compiling the information: Local name: Zavod za Zastitu Spomenkia Kulture Srbija i Crna
More informationEvaluation of realized investments in Belgrade s and Danube region
MPRA Munich Personal RePEc Archive Evaluation of realized investments in Belgrade s and Danube region Jonel Subić and Lana Nastić and Marijana Jovanović Institute of Agricultural Economics, Volgina 15,
More informationЗавод за јавно здравље Лесковац
Завод за јавно здравље Лесковац 16000 Лесковац, Максима Ковачевића 11 Е-mail: info@zzjzle.org.rs Тел.: 016/245-219; 241-042; Факс: 016/244-910 CENTAR ZA ANALIZU, PLANIRANJE, ORGANIZACIJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE,
More information