II ŽIVOTNA SREDINA KAO KOMPLEKS FAKTORA. Jasmina Krpo-Ćetković
|
|
- Laurence Phillips
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 II ŽIVOTNA SREDINA KAO KOMPLEKS FAKTORA Jasmina Krpo-Ćetković 1
2 ŽIVOTNA SREDINA neposredno okruženje za članove različitih nivoa organizacije IMPRESIJA STRUKTURNE, FIZIČKE SCENE NA KOJOJ SE ODVIJAJU BIOLOŠKI PROCESI FIZIČKO-HEMIJSKA (ABIOTIČKA) POZADINA JE OČIGLEDNIJA (tzv. medijumi životne sredine vazduh, voda, zemlja) U STVARNOSTI OKRUŽENJE UKLJUČUJE I DRUGE ORGANIZME OSIM FIZIČKOG SETA FAKTORA 2
3 HABITAT = STANIŠTE MESTO/PROSTOR GDE ORGANIZAM ŽIVI (mesto sa koga biste skupili uzorak nekog orgnizma) - od latinskog habitare živeti, nastanjivati MIKROHABITAT MAKROHABITAT HABITAT (STANIŠTE) ORGANIZMA ILI POPULACIJE UKLJUČUJE I ABIOTIČKU I BIOTIČKU KOMPONENTU - termin vezan isključivo za organizam, populaciju ili vrstu ( stanište vuka", "stanište zeca", "stanište smuđa" itd.; dakle organizam ima svoje stanište, tj. živi u svom staništu) - stanište nekih organizama može uključiti više ekosistema (npr. vuk listopadna šuma, četinarska šuma, stepa...), a kod drugih može biti manje od 1 ekosistema mikrohabitat (npr. endoparaziti stanište je crevni trakt, filofagni insekti stanište je drvo na kome žive...) 3
4 RAZLIKA IZMEĐU STANIŠTA I ŽIVOTNE SREDINE (OKRUŽENJA) Stanište je definisano mesto/prostor u okruženju (životnoj sredini) u skladu sa potrebama određenog organizma. Prema tome, stanište je uvek i životna sredina, ali životna sredina ne mora uvek biti i nečije stanište. Stanište je karakteristično za određenu vrstu, dok životna sredina može biti karakteristična za veći broj vrsta i može sadržati više staništa. Životna sredina određuje karakteristike staništa, ali ne i obrnuto. Npr. more je primer akvatične životne sredine, sastoji se od različitih staništa, a postoje i delovi koji nisu naseljeni, tj. oni koji nisu ničije stanište. 4
5 Životna sredina je svako okruženje koje može podržati život. Npr. količina Sunčeve svetlosti, atmosferske prilike, tip podloge/zemljišta, voda itd. mogu podržati život u određenom okruženju. Jedna od najvažnijih karakteristika životne sredine, tj. okruženja, jeste to da ona determiniše klimu i vremenske prilike, koji su od ekstremne važnosti za organizme. Svaka veća promena u životnoj sredini može poremetiti prirodne cikluse, izazivajući klimatske promene i promene u dostupnosti hrane i energije. Pošto je sve u životnoj sredini povezano, svaka promena izaziva niz drugih promena kojima se organizmi moraju prilagoditi. Promene u životnoj sredini mogu izazvati i promenu staništa većine populacija biljaka i životinja. Bogatstvo nekog okruženja determiniše mogućnosti organizama da formiraju svoja staništa, a komponente okruženja limitiraju distribuciju i brojnost tih organizama. 5
6 ABIOTIČKI FAKTORI - primarni faktori koji određuju da li će neki organizam živeti u određenom okruženju BIOTIČKI FAKTORI interakcije koje modifikuju način na koji će organizam živeti u strukturnom okruženju i koje menjaju fine detalje njegove ekologije Ukoliko organizam nije INICIJALNO ADAPTIRAN na svoje fizičko-hemijsko okruženje, ne može tu ni opstati 6
7 Karakteristike abiotičkog okruženja koje koje imaju imaju najveći najveći uticaj uticaj na organizme: na organizme: TEMPERATURA INTENZITET SVETLOSTI KONCENTRACIJA KISEONIKA UGLJEN DIOKSID VETAR HEMIJSKI SASTAV PODLOGE ILI VODENOG TOKA BRZINA PROTOKA VODE U VODENIM STANIŠTIMA TIP ZEMLJIŠTA DOSTUPNOST AZOTA I DRUGIH ELEMENATA 7
8 ABIOTIČKI FAKTORI (nisu nastali delovanjem živih bića) KLIMATSKI HEMIJSKI OROGRAFSKI PEDOLOŠKI (EDAFSKI) toplota, svetlost, vlažnost, voda, pritisak, pokreti vazduha konc. hem. aktivnih supstanci u okruženju, ph, tvrdoća, konduktivitet faktori reljefa (nagib terena, ekspozicija i nadmorska visina), modifikuju vrednost/efekat drugih ekoloških faktora faktori zemljišta - biotički (biološkog porekla) i abiotički 8
9 BIOTIČKI FAKTORI (interakcije nastale delovanjem živih bića) Williamson 1966 Predatorstvo + - Parazitizam + - Kompeticija - - Mutualizam (obligatna simbioza) + + Protokooperacija (fakultativna simb.) + + Komensalizam 0 + Amensalizam 0 - Neutralizam 0 0 9
10 Kompleks faktora DRUGE PODELE: imperativni faktori (faktori merljivog uticaja) neimperativni faktori (faktori manje merljivog uticaja) faktori resursi RESURSI faktori koji se mogu potrošiti (prostor, hrana, voda u terestričnoj sredini, O 2 u akvatičnoj sredini) 10
11 Ekološki faktori su promenljivi: - prostorno - vremenski (u vezi sa kretanjem Zemlje oko Sunca i nagibom ose) SINERGISTIČKO DEJSTVO (npr. temperatura i vlažnost - %vodene pare u vazduhu) ANTAGONISTIČKO DEJSTVO (npr. temperatura i rastvoreni O 2 ) 11
12 AKCIJE DEJSTVO ABIOTIČKIH FAKTORA NA ORGANIZME ABIOTIČKI FAKTORI ŽIVA BIĆA REAKCIJE DEJSTVO ŽIVIH BIĆA NA ABIOTIČKO OKRUŽENJE KOAKCIJE UZAJAMNA DEJSTVA ŽIVIH ORGANIZAMA 12
13 Pošto se fiziološki procesi odvijaju različito pod različitim uslovima, svaki organizam ima ograničeni spektar uslova u kome može da preživi, tj. određene granice tolerancije U okviru tih granica su još uže granice u kojima organizam može funkcionisati uz maksimalnu efikasnost Činjenica da postoje ovakve granice tolerancije ograničava uslove u okviru kojih životinja ili biljka može efikasno funkcionisati 13
14 EKOLOŠKA VALENCA amplituda kolebanja jednog ekološkog faktora u čijim je granicama moguć opstanak određene organske vrste (predstavlja odgovor organizma na ekološki faktor, odraz je ekološke plastičnosti) STENOVALENTNI = granice tolerancije EURIVALENTNI STENO(EURI)TOPIČNI, STENO(EURI)TERMNI, STENO(EURI)HALINI, STENO(EURI)HIDRIČNI, STENO(EURI)FAGNI, STENO(EURI)FOTIČNI, STENO(EURI)BATNI... 14
15 Krive tolerancije za svaki organizam za svaki fiziološki proces u okviru nekog faktora (Shelford, 1913) Efikasnost fiziološkog procesa Intenzitet ekološkog faktora 15
16 donja granica tolerancije (donja pesimalna zona) gornja granica tolerancije (gornja pesimalna zona) (zona netolerancije) (zona netolerancije) Vrsta ne opstaje Vrsta ne opstaje kritični minimum kritični maksimum 16
17 EURIVALENTNE VRSTE podnose velika kolebanja pojedinih koloških faktora GENERALISTI su vrste koje pokazuju široku ekološku valencu prema većem broju ekoloških faktora STENOVALENTNE VRSTE opstaju samo ako su kolebanja ekoloških faktora mala SPECIJALISTI su vrste koje imaju usku ekološku valencu za više faktora 17
18 oligoeuritermni mezoeuritermni polieuritermni oligoeurivalentne vrste mezoeurivalentne vrste polieurivalentne vrste oligostenovalentne vrste mezostenovalentne vrste polistenovalentne vrste oligostenotermni mezostenotermni polistenotermni 18
19 19
20 Primeri: 1. Salvelinus sp. razvoj jaja 0-12 C, opt. 4 C (oligostenotermna) 2. Trematomus sp C (oligostenotermna) 3. Rana pipiens razvoj jaja 0-30 C, opt. 22 C (euritermna) 4. Cyprinodon sp C, ekol. efikasna na 20 C i 15 (euritermna i eurihalina) 20
21 POZNAJUĆI KRIVE TOLERANCIJE ZA POJEDINE PROCESE, MOŽEMO IZVESTI GRANICE TOLERANCIJE (TJ. EKOLOŠKU VALENCU) ZA ORGANIZAM U ODNOSU NA BILO KOJU VARIJABLU IZ OKRUŽENJA IZ OVAKVIH KRIVIH ZA VEĆI BROJ JEDINKI MOŽE SE IZVESTI KRIVA ZA ČITAVU VRSTU ŠELFORD (1913) JE KRIVE ZA FIZIČKO-HEMIJSKE PARAMETRE KORISTIO DA BI OBJASNIO BIOGEOGRAFSKO RASPROSTRANJENJE BILJAKA I ŽIVOTINJA 21
22 GRANICE NISU FIKSIRANE MOGU SE MENJATI: GENETIČKIM ILI EVOLUTIVNIM PROMENAMA PROMENAMA U FIZIOLOGIJI ILI PONAŠANJU POSTOJE ZNAČAJNE INTERAKCIJE MEĐU FAKTORIMA PA SE NE MOGU POSMATRATI IZOLOVANO (npr. tolerancija prema temperaturi vezana je za relativnu vlažnost) 22
23 KOJI FAKTOR JE NAJVAŽNIJI? Da bi organizam (grupa ili čitava zajednica) opstao i razvijao se pod određenim uslovima, mora imati na raspolaganju esencijalne supstance neophodne za rast i reprodukciju. Ovi osnovni zahtevi variraju od vrste do vrste i od situacije do situacije. Pod stabilnim uslovima esencijalne supstance koje su dostupne u količinama koje se približavaju kritičnom minimumu jesu limitirajuće. 23
24 LIEBIG - pravilo minimuma (1840) - za preživljavanje i funkcionisanje organizma najvažniji je ekološki faktor čija je vrednost blizu minimuma Ideja da je organizam jak onoliko koliko mu je jaka najslabija karika u ekološkom lancu zahteva prvi put je jasno izražena od strane Justusa von Liebiga 1840 (pionir u proučavanju efekata raznih činilaca na rast biljaka) 24
25 Prinos je često limitiran ne nutrijentima koji su neophodni u velikim količinama, kao što su CO 2 i voda i kojih ima dovoljno u okruženju, već nekim drugim kao što su bor, cink itd. koji su neophodni u minimalnim količinama a ima ih vrlo malo u zemlji Tvrdnja da je rast biljke zavisan od količine nutrijenta koji joj je dostupan u minimalnoj količini je postala poznata kao Libigov zakon minimuma Justus von Liebig ( ) nemački hemičar 25
26 Mnogi su proširili ovo pravilo i na druge faktore, osim nutrijenata, npr. (temperatura), a uključili su i faktor vreme Da bi se izbegla konfuzija, najbolje je ograničiti koncept na hemijske supstance (kiseonik, fosfor, itd.) koje su neophodne za fiziološki rast i reprodukciju, kao što je i bila prvobitna Libigova namera Koncept predstavlja jedan od aspekata kontrole organizama od strane okruženja Ograničavajući principi: pravilo važi isključivo pod stabilnim uslovima neophodno je uzeti u obzir i interakciju faktora 26
27 PRIMER: Zamislimo da je CO 2 glavni limitirajući faktor u nekom jezeru, i produktivnost je prema tome u ravnoteži sa količinom dostupnog CO 2 koji dolazi iz raspada organske materije. Pretpostavićemo da su svetlo, azot, fosfor itd. prisutni u dovoljnoj meri, tj. u obilju, pa ne predstavljaju limitirajuće faktore. Ukoliko bi nevreme donelo više CO 2 u jezero, stopa produkcije bi se promenila i postala zavisna i od drugih faktora. Dok se stopa produkcije menja nema stabilnog stanja i nema minimalnog činioca, reakcija zavisi od koncentracije svih prisutnih konstituenata. Stopa produkcije će se menjati sve dok neki od faktora ne postane limitirajući i od tog trenutka će jezerski sistem ponovo funkcionisati pod kontrolom pravila minimuma. 27
28 Primer sa CO 2 je posebno interesantan sa stanovišta savremenih kontroverzi u literaturi o zagađenju voda Da li je CO 2 (iz organske materije) ili fosfor (mineralni nutrijent) limitirajući faktor u slatkoj vodi i prema tome ključni nutrijent u procesu kulturne eutrofikacije? Pošto kulturna eutrofikacija obično izaziva vrlo nestabilno stanje koje uključuje vrlo jake oscilacije (cvetanje algi praćeno masovnim uginućima što ponovo izaziva oslobadjanje nutrijenata i novo cvetanje), onda pitanje ili/ili postaje irelevantno jer fosfor, azot, CO 2 i mnogi drugi faktori mogu brzo jedan drugog smenjivati kao limitirajući faktori tokom ovih tranzitornih oscilacija Strategija kontrole zagađenja osmišljena da se spreči eutrofikacija mora uključiti smanjenje i unosa organske materije (koja predstavlja izvor CO 2 ) i unosa mineralnih nutrijenata 28
29 Drugo ograničenje Libigovog pravila je da je neophodno uzeti u obzir i interakciju faktora. Visoka koncentracija ili dostupnost neke supstance može modifikovati stopu iskorišćavanja neke druge. Npr: biljke koje rastu u senci zahtevaju manje Zn nego biljke na suncu, pa je količina Zn u zemljištu manje limitirajući faktor za biljke koje rastu u senci 29
30 ŠELFORDOV zakon tolerancije (1913): Odsustvo ili neuspeh organizma mogu biti kontrolisani kvalitativnim ili kvantitativnim nedostatkom isto kao i prevelikom količinom bilo kog od nekoliko faktora koji se približavaju granicama tolerancije za taj organizam Victor Shelford ( ), američki zoolog i ekolog TINEMANOVO (1926) pravilo: Za funkcionisanje organizma najvažniji je ekološki faktor za koji taj organizam ima najužu ekološku valencu, i to za onaj razvojni stadijum koji je najosetljiviji August Thieneman ( ), nemački limnolog 30
31 Ne samo premalo, kao što je sugerisao Libig, već i previše nečega, naročito kada su u pitanju toplota, svetlost i voda, može uticati na uspešnost organizma Tako organizmi imaju minimum i maksimum sa spektrom izmedju koji predstavlja granice tolerancije (ekološku valencu) y-osa = brojnost populacije x-osa = gradijent ekološkog faktora 31
32 PRIMER KAKO PREVIŠE NEKE DOBRE KOMPONENTE MENJA EKOSISTEM Patke protiv ostriga (Long Island, NY) farme pataka ekstenzivna fertilizacija pritoka (loš odnos N i P, mokraćna kiselina krajnji produkt metabolizma) porast gustine fitoplanktona (porast prim. produkcije bi bio dobar da tip producenta nije promenjen uobičajeni mešani fitoplankton dijatome, dinoflagelate rastu uz nitrate, zamenjen zelenim algama rastu kad je N u organskoj formi; ostrige umiru od gladi stomaka punih nesvarenih zelenih algi) 32
33 Primer zelenih algi je i primer kako specijalista, koji je normalno redak, u neuobičajenim uslovima postaje brojan Zato se obične vrste iz nezagađenih sredina teško gaje u laboratoriji, kada je temperatura konstantna a medijum obogaćen, jer su navikli na suprotno nisku količinu nutrijenata i varirajuće uslove S druge strane, korovske vrste, normalno retke i prolazne u prirodi, lako se gaje jer su stenotrofičke i napreduju u obogaćenim ( zagađenim ) uslovima 33
34 Od tada je mnogo toga urađeno u oblasti ekologije tolerancije tako da se granice mnogih faktora u okviru kojih biljke i životinje mogu živeti danas poznaju Naročito su korisni tzv. testovi stresa sprovedeni u laboratoriji ili na terenu pri čemu su organizmi izlagani eksperimentalnom spektru uslova Ovakav fiziološki pristup nam je pomogao da razumemo i rasprostranjenje organizama u prirodi To je naravno samo deo priče, jer mnogi organizmi ne mogu opstati ponekad ni kada su fizički zahtevi u granicama tolerancije usled biotičkih interakcija Proučavanja u laboratoriji kada je organizam izolovan od svoje populacije i zajednice moraju biti praćena proučavanjima u netaknutim ekosistemima 34
35 PRINCIPI KOJI SLEDE IZ ŠELFORDOVOG ZAKONA 1. Organizmi mogu imati širok spektar tolerancije za jedan faktor i uzak za drugi. 2. Organizmi koji imaju širok spektar tolerancije za sve faktore jesu organizmi koji najčešće imaju široko rasprostranjenje (generalisti, kozmopoliti). 35
36 3. Kada uslovi nisu optimalni u odnosu na jedan faktor onda se granice tolerancije mogu smanjiti i za druge faktore (INTERAKCIJA FAKTORA). Npr. kada je azot limitirajući u zemljištu, onda je i otpornost trave na sušu smanjena, tj. više vode je potrebno kada nema dovoljno azota i obrnuto. 36
37 EFEKAT TEMPERATURE NA STOPU POTROŠNJE O 2 U VODI 1) potrošnja kiseonika raste sa povećanjem temperature 2) intenzitet metabolizma takođe raste 3) nakon postizanja određene temperature stopa rapidno opada sve do nivoa letalne temperaure 4) organizmima u toploj vodi treba više O 2 nego onima u hladnoj 5) rastvorljivost i zasićenje O 2 opada sa porastom temperature oxygen consumption % of maimum rate potrošnja kiseonika (% maksimalne stope) effect of water temperature on oxygen consumption Uticaj temperature vode na potrošnju kiseonika ( C) temperatura ( C) F
38 4. Često se otkrije da organizmi u prirodi ne žive u optimalnom spektru koji je utvrđen eksperimentalno. U tom slučaju neki drugi faktor ili faktori očigledno imaju veći značaj. Npr. neke tropske orhideje rastu bolje na suncu ako nije pretoplo; u prirodi rastu isključivo u senci jer ne podnose toplotni efekat direktnog sunčevog zračenja. Često i interakcije među populacijama (kompeticija, predatorstvo, parazitizam) sprečavaju organizme da koriste u potpunosti optimalne uslove. 38
39 RAZLIKA EKOLOŠKOG I FIZIOLOŠKOG OPTIMUMA USLED KOMPETICIJE Primer: U slučaju (a) vrsta X živi sama; laboratorijski eksperimenti pokazuju da je njen fiziološki optimum na sredini prikazane krive. U prirodnim uslovima javlja se kompeticija sa drugim vrstama koje imaju slične zahteve i koje je istiskuju sa delova staništa na kojima bi mogla da živi kada bi bila sama; kao posledica toga, ekološki optimum je pomeren u odnosu na fiziološki optimum (b). U slučaju (c), vrsta X je slabiji kompetitor tako da je vrsta Y istiskuje iz srednjeg (optimalnog) dela gradijenta. U slučaju (d) vrsta X je slabo kompetitivna pri graničnim vrednostima gradijenta tolerancije, tako da se ekološki optimum poklapa sa fiziološkim, ali je 39 opseg smanjen.
40 5. Period reprodukcije je obično kritični period. Granice tolerancije reproduktivnih jedinki, jaja, embriona, mladunaca i larvi obično su uže nego kod odraslih jedinki kada nisu u reprodukciji. adulti nekih marinskih životinja (ribe, krabe) tolerišu brakičnu i slatku vodu, dok larve/juvenilni ne, tako da se tu ne mogu razmnožavati niti trajno nastaniti; geogr. rasprostranjenje mnogih ptica determinisano je dejstvom klime na jaja i mlade a ne na adulte 40
41 Prilagođavanje organizama na promene granica tolerancije: AKLIMACIJA (prilagođavanje na nove uslove u eksperimentu) DORMANCIJA (incistiranje, jaja neaktivna više godina, semena i do 1000 god.) SEZONSKA DORMANCIJA (DIJAPAUZA) (hibernacija, estivacija) CIRKADIJALNE I DRUGE CIKLIČNE PROMENE (promene fiziol. optimuma) HOMEOSTAZA (razdvajanje unutrašnjeg i spoljašnjeg okruženja tokom evolucije; fiziološko/ponašanje; homeo/endo/ekto termija) 41
42 KOMBINOVANI KONCEPT LIMITIRAJUĆIH FAKTORA ZAKLJUČAK: Organizmi su u prirodi kontrolisani na dva načina: količinom i varijabilnošću supstanci za koje postoji minimum zahteva i fizičkim faktorima koji su kritični (SPOLJAŠNJI) i granicama tolerancije samih organizama (UNUTRAŠNJI) Svaka situacija koja se približava ili prevazilazi granice tolerancije predstavlja limitirajuće uslove ili limitirajući faktor 42
43 Glavna vrednost koncepta limitirajućih faktora - polazne osnove za proučavanje kompleksnih situacija/složenih ekosistema Pri proučavanju određene situacije ekolozi mogu obično otkriti koje su slabije karike i fokusirati pažnju, bar u početku, na one uslove sredine koji su kritični ili limitirajući Ukoliko organizam ima široke granice tolerancije za neki faktor koji je relativno konstantan i prisutan u umerenim količinama u okruženju, onda je verovatno da taj faktor neće biti ograničavajući. Obrnuto, ako organizam ima definisane granice tolerancije za neki faktor koji je varijabilan u okruženju, taj faktor zaslužuje analizu (npr. kiseonik u terestričnim (ne) / akvatičnim (da) ekosistemima; vegetacija serpentinskih zemljišta malo Ca, P i N, mnogo Mg, Cr, Ni, blizu toksičnih vrednosti) 43
44 FAKTORSKA KOMPENZACIJA I EKOTIPOVI Organizmi nisu samo robovi fizičkog okruženja (AKCIJE) već se adaptiraju i modifikuju okruženje (REAKCIJE) i tako smanjuju limitirajuće efekte FAKTORSKA KOMPENZACIJA (posebno je efikasna na nivou zajednice, ali postoji i na nivou populacije) Kompenzacija duž gradijenata temperature, svetla i drugih faktora može uključiti genetičke rase (sa ili bez morfoloških manifestacija) ili samo fiziološku aklimatizaciju 44
45 Vrste sa širokim geografskim rasprostranjenjem skoro uvek formiraju lokalno adaptirane populacije EKOTIPOVE, čiji su optimum i granice tolerancije prilagođeni lokalnim uslovima 45
46 Evropski mrki medved Ursus arctos analiza mitohondrijalne DNA pokazuje postojanje dva ekotipa iberijski i balkanski Miloje (Tara) i Milica (Južni Kučaj) 46
47 Orcinus orca u vodama Kanade (British Columbia) razlike u morfologiji, ekologiji, ponašanju i genetici "Resident" ekotip Oko 175 jedinki; žive u u porodičnim grupama ili grupama porodica od 3 do 50 članova "Transient" ekotip Oko 200 jedinki; porodice su manje stabilne i obično ih čini 3-4 člana; imaju veći areal aktivnosti (od Aljaske do južne Kalifornije) "Offshore" ekotip Nisu bili prepoznati do 1990; nedovoljno istraženi; ima ih oko 200; povremeno dolaze blizu obale iz još nepoznatih razloga 47
48 Woodland caribou (Rangifer tarandus caribou) razlike u staništu, prostornom rasporedu (grupni ili slučajni) i migratornom ponašanju (sedentarni i migratorni) tri ekotipa: boreal, mountain and northern slični su po izgledu ali im se razlikuju ponašanje i stanište (sever, tundra, planina, šuma, borealna šuma, duboka šuma). 48
49 Halifax, letnje životinje Tortugas, letnje životinje Pulsacije/min Temperatura C Temperaturna kompenzacija kod meduze Aurelia aurita Halifax (Kanada) i Tortugas (Florida) 49
50 Prenošenje organizama pogodan metod za determinisanje stepena genetičke fiksiranosti unutar ekotipova npr. presađivanje biljaka (različiti ekotipovi imaju različito vreme rasta i reprodukcije i kada se gaje zajedno u istim uslovima) Genetička fiksiranost se često previđa u primenjenoj ekologiji reintrodukcija je često neuspešna ako su jedinke donete iz udaljenih delova areala umesto iz lokalno adaptiranih populacija Na nivou ZAJEDNICE faktorska kompenzacija se postiže zamenom vrsta u gradijentu okruženja npr. rodovi i vrste kopepoda u zooplanktonu koje su dominantne zimi, leti se zamenjuju vrstama bolje adaptiranim na više temperature 50
51 USLOVI OPSTANKA KAO REGULATORNI FAKTORI EKOLOŠKI NAJZNAČAJNIJI FAKTORI NA KOPNU: SVETLOST, TEMPERATURA I PADAVINE U MORU: SVETLOST, TEMPERATURA, SALINITET I O 2 U svim ekosistemima važnu ulogu ima hemijski sastav i kruženje osnovnih mineralnih nutrijenata Nisu samo ograničavajući faktori u negativnom smislu Regulatorni faktori u pozitivnom smislu adaptirani organizmi odgovaraju na ove faktore na takav način tako da zajednica tih organizama postiže maksimalnu stabilnost u datim uslovima (broj vrsta + broj jedinki) 51
52 Organizmi nisu samo adaptirani na fizičko okruženje u smislu tolerisanja, već koriste prirodni periodicitet u fizičkom okruženju i programiraju svoje životne istorije tako da maksimalno koriste povoljne uslove CIRKADIJALNI RITAM FENOFAZE (FENOLOŠKE SMENE) 52
53 CIRKADIJALNI RITAM unutrašnji ritam aktivnosti koji se ponavlja otprilike svaka 24 sata, a karakterističan je za sve žive organizme, osim za bakterije circa = otprilike; dies = dan genetički je definisan i prenosi se sa generacije na generaciju ne utiče samo na fizičku aktivnost, već i na fiziološke procese i na metabolizam 53
54 BIOLOŠKI SAT NAVIJAJU GA BIOLOŠKI (FIZIOLOŠKI) RITMOVI (npr. jet lag) TAJMING POSTIŽU ĆELIJSKI OSCILATORI RADE KAO PETLJE POVRATNE SPREGE ZA UKLJUČENJE SATNIH GENA (CLOCK GENES); DNEVNO-NOĆNA RITMIČKA SIGNALIZACIJA IMAJU IH SVI ORGANIZMI PREDVIĐANJE VREMENA ZA HRANJENJE, CVETANJE, MIGRACIJU, HIBERNACIJU, ITD. ĆELIJSKI OSCILATORI sistem komponenti koje interaguju da bi proizvele ritam definisanog vremenskog intervala; mogu biti molekuli, ćelije ili tkiva 54
55 Ulaz Izlaz crvena linija kortizol (hormon stresa) plava linija melatonin, hormon rasta Opustite se, prigušite svetlo Fizički oporavak Fiziološki oporavak Gde se nalazi biološki sat? insekti optički režanj u mozgu ptice i gmizavci optički režanj ili pinealna žlezda sisari grupa neurona iznad optičke hijazme (SCNsuprahijazmatični nukleus); hormon melatonin (epifiza) Metabolizam jetre 55
56 SCN suprahijazmatični nukleus; PG fotosenzitivne retinalne ganglionske ćelije; RHT retinohipotalamični trakt 56
57 Podne Visoka budnost Najviša sekrecija testosterona Verovatno pražnjenje creva Prestaje sekrecija melatonina Najviši skok krvnog pritiska Najbolja koordinacija Najbrže vreme reagovanja Najveća kardiovaskularna efikasnost i snaga mišića Najniža telesna temperatura Najviši krvni pritisak Najviša telesna temperatura Najdublji san Ponoć Potisnuti crevni pokreti Počinje sekrecija melatonina 57
58 USLOVI OPSTANKA KAO REGULATORNI FAKTORI Kada uz to dodamo i interakcije među organizmima i recipročnu prirodnu selekciju među vrstama (koevoluciju), čitava zajednica postaje programirana da odgovara na sezonske i druge ritmove FENOLOGIJA disciplina koja proučava uzroke sezonskih promena, biotičke i abiotičke faktore koji ih izazivaju, kao i uticaj smene sezona na živi svet 58
59 Jedan od najznačajnijih znakova po kojima organizmi vremenski štimuju svoje aktivnosti u umerenim zonama jeste DUŽINA DANA ili FOTOPERIOD (amplituda raste sa povećanjem geografske širine (Kanada , Florida ) sibirski hrčak gajen u uslovima kratkog i dugog fotoperioda; u uslovima kratkog perioda krzno je belo 59
60 Fotoperiod je merač vremena ili okidač koji tempira fiziološke sekvence značajne za: rast i cvetanje mnogih biljaka, menjanje dlake i perja, slaganje masnih naslaga, migracije i razmnožavanje ptica i sisara i početak dijapauze (mirovanja) kod insekata u akvatičnoj sredini manje značajan zbog sumračnih/mračnih uslova (temperatura je značajnija) 60
61 Fotoperiodicitet je povezan sa tzv. biološkim časovnikom Dužina dana deluje kroz senzorne receptore, kao što je oko životinja ili posebni pigmenti u lišću biljaka, koji aktiviraju hormone i enzimske sisteme koji opet izazivaju fiziološki odgovor ili odgovor ponašanja 61
62 afida prelaz između polnog i bespolnog razmnožavanja vrabac razvoj testisa 62
63 M parenje; F oplođenje; G trudnoća; B rađanje kod jazavca implantacija se dešava 3-9 meseci nakon oplođenja, a kod ranog večernjaka (Nyctalus noctula) oplođenje je odloženo 7 meseci nakon parenja 63
64 Ranije sazrevanje gonada kod pastrmke usled veštački ubrzanog svetlosnog režima Sati svetlosti tokom dana Veštačko svetlo Eksperimentalni mrest Prirodni mrest Prirodno svetlo Jan Mar Maj Juli Sept Nov 64
65 kod migratornih ptica dugi dani tokom proleća izazivaju resetovanje biološkog časovnika i pripremaju endokrini sistem za odgovor na kratke dane nakon 22. juna (letnja dugodnevnica), skraćenje dužine dana izazvaće mitarenje, skupljanje masti, migratornu uznemirenost i uvećanje gonada 65
66 Broj podzemnih azotofiksirajućih nodula na korenju leguminoza je kontrolisan fotoperiodom. S obzirom da azotofiksirajuće bakterije u nodulima zahtevaju energiju koju proizvode listovi biljke, što je više svetla i hlorofila to više hrane postaje dostupno bakterijama. Maksimalna koordinacija između biljke i njenih mikrobijalnih partnera je pojačana regulacijom putem fotoperioda. 66
67 PUSTINJE padavine; u veštačkim uslovima potrebna je simulacija kiše da bi se sprao inhibitor germinacije u semenu biljaka populacije australijske pustinjske žabe koje žive u pustinji razmnožavaju se uvek kada pada kiša, dok se u drugim delovima Australije razmnožava samo u kišnom periodu; razvoj traje 14 dana australijska pustinjska žaba (Litoria sp.) američka pustinjska žaba (Spea hammondi) 67
68 PODRUČJE PLIME I OSEKE plima i oseka (2 puta za vreme lunarnog dana (24 h 50 ); Mesec ima 2,34 puta veću privlačnu silu od sunca) fidler krabe (krabe gudači) svoj sat navijaju prema morskim dobima a ne prema diurnalnom vremenu kada se u laboratoriji drže u mraku i bez smene morskih doba, postaju aktivne onda kada treba da bude oseka i kada bi normalno izašle iz svojih skloništa da se hrane (aktivne su svakih 12,25 sati) jedan lunarni dan duži je od solarnog za 51 minut, zato plima kasni 51 minut svaki sledeći dan pikovi aktivnosti pomereni su udesno aktivnost vreme (sati) 68
69 EKOLOŠKI INDIKATORI Specifični faktori determinišu vrlo precizno koje će vrste organizama biti prisutne, a možemo posmatrati i obrnuto tj. proceniti fizičko okruženje iz prisutnih organizama Stenovalentne vrste su indikatori od eurivalentnih BOLJI Krupnije vrste su takođe često bolji indikatori od sitnijih, jer daju stabilniju biomasu uz prisutni protok energije; protok kod malih organizama može biti tako brz (danas ih ima sutra nema) tako da pojedina prisutna vrsta u određenom trenutku nije pogodan indikator 69
70 EKOLOŠKI INDIKATORI Sposobnost adaptacije i kompenzacije mora biti poznata. Ukoliko postoje ekotipovi, pojava iste serije taksona na različitim lokalitetima ne znači obavezno i da su na tim lokalitetima isti uslovi 70
71 EKOLOŠKI INDIKATORI Brojčani odnosi među vrstama, populacijama i čitavim zajednicama često predstavljaju bolje indikatore nego pojedine vrste jer se bolja integracija uslova reflektuje od strane celine nego delova naročito dobro za indikaciju zagađenja 71
72 ŽIVOTNA FORMA: Skup adaptivnih morfo-anatomskih karakteristika jedne organske vrste, usaglašenih sa konkretnom sredinom u kojoj se ona sreće (predstavlja adaptivni tip usaglašen sa kompleksom životnih uslova i načinom života) 72
73 Talpa Spalax Gryllotalpa 73
74 74
75 EKOLOŠKA KONVERGENCIJA genetički udaljene vrste u sličnim uslovima razvijaju iste morfološke adaptacije pa izgledaju gotovo identično (imaju istu životnu formu) EKOLOŠKA DIVERGENCIJA morfološke razlike kod genetički bliskih organizama usled prilagođavanja na različite uslove 75
76 TISCHLER (1949): - životne forme životinja u odnosu na lokaciju - (mikro)staništa I. Edafobionti (stanovnici tla) Limicola (pelobionti)-mulj Arenicola (psamobionti)-pesak Cavernicola (troglobionti)-pećine Terricola (geobionti)-zemljište Petricola, Saxicola, Sclericola, Lapidicola - kamen Nidicola - gnezda Nivicola - sneg II. Atmobionti (žive na biljkama i životinjama) Herbicola Lignicola Zoobionti III. Aerobionti (veliki deo života provode u vazduhu) IV. Hidrobionti plankton, nekton, neuston, bentos - može i u odnosu na način kretanja, način/tip ishrane, itd. 76
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationDC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS, LTD. All rights reserved.
DC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW 2500 KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS,LTD Funkcije DC Miliamperska Procesna merna kljesta Kew2500 Za merenja nivoa signala (od 4 do 20mA) bez
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationFaktori formiranja tla
MEĐUSVEUČILIŠNI STUDIJ STUDIJ MEDITERANSKA POLJOPRIVREDA P E D O L O G I J A Tema: Pedogenetski faktori Doc.dr.sc. Aleksandra BENSA i Dr.sc. Boško MILOŠ Autorizirana prezentacija Split, 2011/12. Faktori
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationVladimir Vukadinović Irena Jug Boris Đurđević. Ekofiziologija bilja. Osijek, 2014.
II Vladimir Vukadinović Irena Jug Boris Đurđević Osijek, 2014. Dr. sc. Vladimir Vukadinović, redovni profesor u trajnom zvanju, Poljoprivredni fakultet u Osijeku Dr. sc. Irena Jug, izvanredna profesorica,
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationСТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationBottle Feeding Your Baby
Bottle Feeding Your Baby Bottle feeding with formula will meet your baby s food needs. Your doctor will help decide which formula is right for your baby. Never give milk from cows or goats to a baby during
More information47. Međunarodni Kongres KGH
47. Međunarodni Kongres KGH PRIMER DOBRE INŽENJERSKE PRAKSE PRI REKONSTRUKCIJI SISTEMA KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE BIOSKOPA FONTANA NA NOVOM BEOGRADU Nebojša Žakula, Dipl.-Ing. nzakula@gmail.com 1 Tržni
More informationBiosfera - jedinstvo žive i nežive prirode
AKVATIČNI EKOSISTEMI I KVALITET VODA Svetlana Ugarčina, dipl. ekolog Prirodno-matematički fakultet Departman za hemiju Novi Sad Biosfera - jedinstvo žive i nežive prirode 2 Nivoi i ekološke organizacije
More informationGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationPROTICANJE ENERGIJE I KRUŽENJE MATERIJE
PROTICANJE ENERGIJE I KRUŽENJE MATERIJE 1 PROTICANJE ENERGIJE SVI PROCESI U EKOSISTEMU, FIZIČKI, HEMIJSKI I BIOLOŠKI ZAHTEVAJU ENERGIJU. OSNOVNI IZVOR ENERGIJE NA ZEMLJI JESTE SUNČEVO ZRAČENJE. DEO SE
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationGRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.
GRUPA 1 III ANALIZE 3.2. Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT analiza) SWOT analiza podrazumijeva analizu okruzenja kako bi se tacno definisale odredjene unutrasnje snage mreze, unutrasnje slabosti
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationOTAL Pumpa za pretakanje tečnosti
OTAL Pumpa za pretakanje tečnosti Pretače tečnost bezbedno, brzo i čisto, na ručni i nožni pogon, različiti modeli Program OTAL pumpi je prisutan na tržištu već 50 godina. Pumpe su poznate i cenjene zbog
More informationMODELI ZA PREDVIĐANJE U POVRTARSTVU MODELS FOR FORECASTING IN VEGETABLE PRODUCTION
Prethodno saopštenje Škola biznisa Broj 3/21 UDC 635.1/.8:5.521(497.113) Nebojša Novković Beba Mutavdžić Šandor Šomođi MODELI ZA PREDVIĐANJE U POVRTARSTVU Sažetak: U ovom radu pokušali smo da se, primenom
More informationPraćenje kvaliteta rijeke Vrbanje od godine vrši Institut za vode iz Bijeljine po nalogu Agencije za vode oblasnog riječnog sliva Save.
LIVING NERETVA, TOWARDS EU STANDARDS IN THE NERETVA RIVER BASIN (BiH) Dragana Đokić, dipl.hemičar Trebinje, 25.-26. 26. 05.2009 Praćenje kvaliteta rijeke Vrbanje od 2000. godine vrši Institut za vode iz
More informationSTRUKTURNO KABLIRANJE
STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja
More informationPermanent Expert Group for Navigation
ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE
More informationPROMENA SNAGE KONVENCIONALNE TERMOELEKTRANE U ZAVISNOSTI OD LOKALNIH KLIMATSKIH FAKTORA
PROMENA SNAGE KONVENCIONALNE TERMOELEKTRANE U ZAVISNOSTI OD LOKALNIH KLIMATSKIH FAKTORA COAL-FIRED POWER PLANT POWER OUTPUT VARIATION DUE TO LOCAL WEATHER CONDITIONS dr Slobodan V. Laković, mr Mirjana
More informationINDUSTRIJSKA EKOLOGIJA
INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA Sistemski pristup Univerzitet u Nišu dr Srđan Glišović, docent srdjan.glisovic@znrfak.ni.ac.rs Održivost predstavlja suštinsku relaciju između delovanja i posledica." (Kirsten Childs,
More informationFORECASTING OF VEGETABLE PRODUCTION IN REPUBLIC OF SRPSKA PREDVIĐANJE RAZVOJA POVRTARSTVA U REPUBLICI SRPSKOJ
DETUROPE THE CENTRAL EUROPEAN JOURNAL OF REGIONAL DEVELOPMENT AND TOURISM Vol.6 Issue 1 14 ISSN -2506 FORECASTING OF VEGETABLE PRODUCTION IN REPUBLIC OF SRPSKA Original scientific paper PREDVIĐANJE RAZVOJA
More informationAdvertising on the Web
Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationCroatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia
Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads
More informationPOSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA
Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationSKINUTO SA SAJTA Besplatan download radova
SKINUTO SA SAJTA www.maturskiradovi.net Besplatan download radova Prirucnik za gramatiku engleskog jezika Uvod Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez njih
More informationAktualnost, mogućnosti i perspektive uzgoja LAB-ama u Malesiji
Aktualnost, mogućnosti i perspektive uzgoja LAB-ama u Malesiji Prof.as Kostandin Hajkola ATTC Shkoder, Albania E-mail: imoshkoder@yahoo.com Mob: +355693100694 Malesija Malesija pripada sjeverozapadnom
More informationINSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY
INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod
More informationUpotreba selektora. June 04
Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća
More informationEKOSISTEM II RAZVOJ I EVOLUCIJA EKOSISTEMA. Jasmina Krpo-Ćetković
EKOSISTEM II RAZVOJ I EVOLUCIJA EKOSISTEMA Jasmina Krpo-Ćetković 1 DINAMIZAM ZAJEDNICA I EKOSISTEMA DNEVNI dnevno-noćni periodicitet, cirkadijalni ritmovi nokturnalne (noćne), diurnalne (dnevne), krepuskularne
More informationIUCN kategorije upravljanja zaštićenim područjima
3ZA zagovarači za zaštitu prirode Upravljanje zaštićenim područjima Ečka, 22-23. april 2015. IUCN kategorije upravljanja zaštićenim područjima Oliver Avramoski, IUCN Programska kancelarija za jugoistočnu
More informationPRIMANJE I ODAVANJE VODE. Difuzija, osmoza i imbibicija
PRIMANJE I ODAVANJE VODE Difuzija, osmoza i imbibicija Difuzija To je neto kretanje čestica sa mesta sa visokom koncentracijom ka mestu sa niskom koncentracijom. U ravnotežnom stanju koncentracija čestica
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationHalina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ
2 Rene B avellana, S Keyboard INTRO/INAL (e = 144 152) Œ % RERAIN Slower (e = ca 92) Soprano % Alto Tenor Bass Ha - /E Slower (e = ca 92) li - na, He-sus, Ha - (Advent) 7 7sus4 # E/ # # # 7 7 Eduardo P
More informationIDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationNAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO Kozić S. Mirko, Vojnotehnički institut Sektor za vazduhoplove, Beograd Sažetak: U prvom delu
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More informationUTICAJ RAZLIČITE VELIČINE OBROKA NA KARAKTERISTIKE RASTA MLAĐI DUŽIČASTE PASTRMKE (ONCORHYNCHUS MYKISS WAL.)
Journal of Agricultural Sciences Vol. 58, No. 3, 2013 Pages 185-193 DOI: 10.2298/JAS1303185S UDC: 639.3:597.552.512 Original scientific paper UTICAJ RAZLIČITE VELIČINE OBROKA NA KARAKTERISTIKE RASTA MLAĐI
More informationelović Prirodno matematički fakultet, Odsek za hemiju, Laboratorija za industrijsku i primenjenu hemiju, Niš, Srbija
Stručni rad UD 677.027 : 677.07 : 677.494.674 = 111 ISPITIVANJE UTIAJA ph VREDNOSTI NA KOLIČINU INU OJE SINTEN LAU P-GL NANESENE NA POLIESTARSKI MATERIJAL Milena Miljković, Milovan Purenović, Sonja Ranđelovi
More information1. Multivarijaciona statistička analiza 1
1. Multivarijaciona statistička analiza 1 Faktorska analiza Faktorska analiza predstavlja jednu od najpopularnijih multivarijacionih tehnika koja ima dva cilja: 1. Identifikacija i razumevanje osnovne
More informationdinamičan sistem životne sredine (abiotičke komponente) i organizama (biotičke komponente), koji je naseljavaju.
Efekti organskog zagađenja na kvalitet akvatičnih ekosistema Svetlana Ugarčina, dipl. ekolog Prirodno-matematički fakultet Departman za hemiju Životna sredina - prostorno ograničena jedinica i okarakterisana
More informationJU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br
Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova
More informationStruktura i organizacija baza podataka
Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),
More informationInternacionalni univerzitet Travnik Nauka i tehnologija
1 Nauka i tehnologija Izdavač: Internacionalni Univerzitet Travnik u Travniku 72270 Travnik, Bunar bb, Dolac Tel: 00387 30 540 597 Fax: 00387 30 540 587 Glavni i odgovorni urednik: Akademik, prof.dr Ibrahim
More informationSimulacija umjetnog života
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 679 Simulacija umjetnog života Zvonimir Fras Voditelj: Izv. prof. dr. sc. Marin Golub Zagreb, lipanj 2014. Sadržaj 1.Uvod...1
More informationPrimena akvatičnih oligoheta (Tubificidae) u in situ i ex situ ekogenotoksikološkim istraživanjima
UNIVERZITET U BEOGRADU BIOLOŠKI FAKULTET Margareta J. Kračun-Kolarević Primena akvatičnih oligoheta (Tubificidae) u in situ i ex situ ekogenotoksikološkim istraživanjima Doktorska disertacija Beograd,
More informationSTABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:
STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning
More informationUpravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević
Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept
More informationTM G. XXXVI Br. 2 Str Niš april - jun UDK / ODNOS ODRŽIVOSTI I ODRŽIVOG RAZVOJA
TM G. XXXVI Br. 2 Str. 596-613 Niš april - jun 2012. UDK 502.131/.131.1 Pregledni rad Primljeno: 11. 09. 2009. Revidirana verzija: 28. 10. 2010. Slobodan Milutinović Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite
More informationUTICAJ POLJOPRIVREDE NA ŽIVOTNU SREDINU 1. Rezime
UDK 504:631 502:631 UTICAJ POLJOPRIVREDE NA ŽIVOTNU SREDINU 1 Dušan Kovačević 2, Branka Lazić 3, Vesna Milić 4 Rezime Dugoročni cilj održive poljoprivrede je da obezbedi dovoljno stabilnu proizvodnju kvalitetne
More informationUzroci zagađivanja životne sredine
DRAGAN S. VESELINOVIĆ* Univerzitet U Beogradu, Fakultet za fizičku hemiju, Beograd, Srbija Pregledni rad ISSN 0351-9465, E-ISSN 2466-2585 UDC:504.75.03/.06 doi: 10.5937/ZasMat1504387V Zastita Materijala
More informationZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA POGONSKE MATERIJE
Univerzitet u Nišu, Mašinski fakultet u Nišu ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA POGONSKE MATERIJE Ljubica R. Ćojbašić Gordana M. Stefanović Mirko M. Stojiljković ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIČKIH MATERIJALA
More informationUPRAVLJANJE RIZICIMA KAO PREDUSLOV INTEGRISANOG MENADŽMENT SISTEMA U ORGANIZACIJI
VOJNOTEHNIČKI GLASNIK 3 / 10 UPRAVLJANJE RIZICIMA KAO PREDUSLOV INTEGRISANOG MENADŽMENT SISTEMA U ORGANIZACIJI Karović M. Samed, Vojna akademija, Katedra menadžmenta u odbrani, Beograd, Komazec M. Nenad,
More informationPŠENICA I TEŠKI METALI
DOI: 10.7251/JEPM1204085R UDK: 546.3 Pregledni rad PŠENICA I TEŠKI METALI Miloš Rajković 1, Mirjana Stojanović 2, Đorđe Glamočlija 1, Dragan Tošković 3, Violeta Miletić 4, Violeta Stefanović 5, Časlav
More informationNEKI PRAVCI RAZVOJA EKOLOGIJE
Letopis iioucnili radova Godina 24 (2000), broj 1-2, strana 46-62 UDK: 574.001.892 Pregledni rad Review paper NEKI PRAVCI RAZVOJA EKOLOGIJE Belie, S., Piperski, [ostia' REZIME Od svog nastanka do danas
More informationPriprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff
More information