DRAGO PAVIC POMORSKO OSIGURANJE PRA VO I PRAKSA S OSNOVAMA KOPNENOGA I ZRACNOG TRANSPORTNOG OSIGURAN]A KNJIZEVNI KRUG SPLIT 2012

Transcription

1 DRAGO PAVIC POMORSKO OSIGURANJE PRA VO I PRAKSA S OSNOVAMA KOPNENOGA I ZRACNOG TRANSPORTNOG OSIGURAN]A KNJIZEVNI KRUG SPLIT 2012

2 Glava II. KOPNENO TRANSPORTNO OSIGURANJE 1. OSIGURANJE ROBE U KOPNENOM PRIJEVOZU I.I. OSIGURANJE ROBE U MEDUNARODNOM KOPNENOM PRIJEVOZU (MEDUNARODNI KARGO) Uvodne napomene Osiguranje robe prema uvjetima za medunarodni kopneni transport provodi se u slueaju kada se prijevoz robe od poceme do zavrfoe tocke puta odvija kopnenitn putem, bilo da se prevozi cesrom, zeljeznicom iii kombinirano. Pod pojmom medunarodni transport razumijeva se prijevoz robe na temelju med.unarodne prijevozne isprave. 426 U vezi s osiguranjem stvari u kopnenom prijevozu kao vafoo se pitanje javlja primjena prava. Kopneni transport robe moze prethoditi pomorskom prijevozu (prijevoz od jedne kopnene tocke do ukrcajne Juke) iii slijediti tom prijevozu (prijevoz od odredifoe luke do neke kopnene tocke). Posebice u suvremenom mjdovitom (multimodalnom) prijevozu, gdje se prijevoz robe odvija pomoeu vise grana prometa na temelju jedinsrvene prijevozne isprave, uz postojanje jedinstvenog nositelja odgovornosti (poduzemik multimodalnog prijevoza), kopneni prijevoz Cini samo jedan segment ukupne prijevozne relacije. U rakvim je situacijama tradicionalno rjdenje prava pomorskog osiguranja da se na Citav prijevoz, od poceme do zavrfoe rocke puta, primjen juj e jedinstven pravni sustav i to pomorskopravni. Drugim rijecima, takvo se osiguranje tradicionalno tretira kao pomorsko osiguranje. 427 Stovise, primjena pravila pomorskog osiguranja pro.sirena je i na ona osiguranja stvari u kopnenom prijevozu koja su "sklopljena prema policama iii uvjetima uobicajenim za pomorska osiguranja". 428 Daljnji pojmu kopneno tramportno osiguranje opsimije, Dio I, Glava I, pod!/, supra. 427 V. Marine Insurance Ace, (cl. 2); Zakon o pomorskoj i unucrafojoj plovidbi, (cl sc. 2.); Pomorski zakonik RH, (cl st. 2.); Pomorski zakonik RH, (cl st. 2.). 428 Marine Insurance Ace, (cl. 2. st. 2.); Zakon o pomorskoj i unucrafojoj plovidbi, 1977: (cl st. 2.) ; Pomorski zakonik RH, (cl sc.2.). 465

3 razvoj tehnologije prijevoza i poslovne prakse porvrdio je "ispravnost takvog zakonodavnog rje5enja, pa je u nedostatku posebnog zakona za osiguranje kopnenog prijevoza (.Seo je ocijenjeno kao nepotrebno), revizijom Zakona o obveznim odnosima iz primjena pravila pomorskog osiguranja mutatis mutandis pro.sirena i na osiguranje stvari u kopnenom prijevozu (cl st. 2.). Odredbe Pomorskog zakonika preteiito su dispozitivne pravne naravi, pa se kao osnovno pravno vrelo za uredivanje odnosa u kopnenom transpormom osiguranju javlja ugovor stranaka, sto praktieno znaci ugovoreni uvjeti osiguranja i posebne ugovorne odredbe. Osiguranje robe u medunarodnom kopnenom transportu provodi se op Cim iii pojedinaenim ugovorima o osiguranju. Kao cipci ugovor, kao i kod pomorskog osiguranja, javlja se otvoreno pokrice ( open cover). 0 rim je ugovorima bilo vise rijeci u prvom dijelu ovog rada, pa ovdje samo nekoliko napomena. Usprkos postojanju opceg ugovora, osiguratelju se svaka posiljka mora posebno prijaviti. Osim potrebnih pojedinosti o posiljci, ugovaratelj osiguranja dostavlja osiguratelju i zahtjev o sirini pokriea i visini osigurane svote. Policom osiguranja ugovaraju se odgovarajuci uvjeti osiguranja. Ako ugovaratelj osiguranja propusti na vrijeme prijaviti osiguratelju pojedinu posiljku u osiguranje, ugovorom 0 otvorenom pokrieu predviden je nacin na koji ce se utvrditi sirina pokriea i osigurana vrijednost. Kod pojedinaenih polica ugovaratelj osiguranja na vrijeme dostavlja osiguratelju sve potrebne podatke za izdavanje police Uvjeti osiguranja Osiguranje transportnih rizika U poslovnoj se praksi primjen juju dvije osnovne zbirke klauzula za osiguranje rranspormih rizika. Mogu se primjenjivati za osiguranje robe u kopnenom i kom biniranom transportu, ukljueu juci i prijevoze unutarn jim vodama. To su: Opii uvjeti za osiguranje robe u prijevozu {osnovni rizici) i Opii uvjeti za osiguranje robe u prijevo zu (svi rizici). Za osiguranje izvoznih posiljaka koristi se tekst tih uvjeta na engleskom jeziku, s naslovom: "Terms and Conditions for the Insurance of Goods in Transit (Excluding sendings by sea and ai r)" i "Terms and Conditions for the Insurance of Goods in Transit - All Risks (Excluding sendings by sea and air)" Osigurani rizici i stete a) Osiguranje "svih rizika" Prema uvjetima za osigu ranje "svih rizika" pokriveni su svi rizici gubitka iii osteeenja osiguranog predmeta osim steta izricito iskljucenih iz osigu ranja tim uvjetima. Kako je vec objafojeno, pojmom "svi rizici" nisu obuhvaceni "svi gubici iii ostecenja" osiguranog predmeta nego "svi rizici" (trnsportni rizici) u smislu buducih neizvjesnih dogadaja, koji na osigurani predmet djeluju izvana. 429 Prema tome, ucinak omnibus izraza "svi rizici" ogranicen je: a) znacenjem samog pojma "rizik", b) izricitim ugovornim iskljucenjima pojedinih vrsta steta. Osiguran jem SU pokrivene i zajednicke havarije i nagrade za spafavanje. Iz toga slijedi da ovi uvjeti imaju znaeajke opcih uvjeta transpormog osiguranja. b) Osiguranje osnovnih rizika Prema uvjetima za osiguranje osnovnih rizika pokriveni su ovi rizici: a) gubicak ili o5tecenje osiguranog predmeta koje se razborito moze pripisati pofaru ili eksploziji; saobraeajnoj ili plovidbenoj nezgodi prijevoznog sredstva (nasukanju, potonucu, prevrn ueu, isklizn ueu, sudaru, udaru); potresu, vulkanskoj erupciji, poplavi, lavini, odronu, gromu ili oluji; b) gubitak ili ostecenje osiguranog predmeta nastalo: kradom ili neisporukom cijelog koleta; - prodorom jezerske ili rijeene vode u vozilo, kontejner iii mjesto uskladisrenja; c) gubitak iii ostecenj e osiguranog predmeta nastalo padom osiguranog predmeta za vrijeme ukrcaj a ili iskrcaja s vozila. Osim tih rizika, ovim su uvjetima pokrivene i zajednicke havarije i nagrade za spafavanje. Iz navedenog slijedi da ovi uvjeti sadrfajno u osnovi odgovaraju institutskim klauzulama za osiguranje robe "C" iz godine Stete iskljucene iz osiguranja OpCi uvjeti za osiguranj e "svih rizika" i Opci uvjeti za osiguranje "osnovnih rizika" sadde siroku lisru iskljucenja iz osiguranja. Vecina tih iskljucenja temelji se na dispozitivnim zakonskim odredbama, pa ih j e posebnim ugovornim odredbama moguce ukljuciti u osiguranje, osim 5teta nascalih zbog namjernog pojmu "svi rizici" opsirnije, Dio I, Glava II, pod 11.3/, supra

4 postupka osiguranika, koje se ne mogu osigurati ni izricitim ugovorni m odredbama. Neka od tih iskljucenja proizlaze iz same naravi osiguranja "svih rizika", kao sto su npr. Stete nastale zbog un utrafoje mane ili prirodnog svojstva osiguranog predmeta; redovnog gubitka u tezini ili zapremnini i dr. Buduci da se radi o osiguranju "svih rizika", bilo je potrebno pojedina iskljucenja izrijekom navesti u uvjetima osiguranja kako bi se izbjegli moguci nesporazumi. Poseban razlog za ukljucivanje u ugovor odredaba o iskljucenim Stetama proizlazi iz Cinjenice da ce se OpCi uvjeti koristiti i u odnosima s medunarodn im obilje:ljem, pa je bilo oportuno najvafoija pitanja rijditi ugovornim odredbama. Posebnom ugovornom odredbom iz osiguranja su iskljucene Stete nastale zbog: namjernog postupka osiguranika, redovnog gubitka u te:lini iii zapremnini ili uobicajenog habanja, nedovoljnog iii neodgovarajuceg pakiranja, unutrafoje mane ili prirodnog svojstva osiguranog predrneta, upotrebe neprikladnog vozila iii kontejnera, kada je osiguraniku to bilo poznato, zakafojenja, cak i onda kada je to zakafojenje nastalo kao posljedica osiguranog rizika, upotrebe u ratne svrhe atomskog iii nuklearnog oruzja. OpCim uvjetima su, sukladno opeoj praksi, izrijekom iz osiguranja iskljuceni ratni rizici i rizici strajka Trajanje osiguranja OpCim je uvjetima po uzoru na institurske klauzule (1983.) pitanje trajanja osiguranja regulirano klauzulom "od skladi5ta do skladi5ta". Prema toj klauzuli, osiguranje stupa na snagu od tren utka kada roba napusti skladiste iii mjesto uskladisten ja u mjestu koje je u polici navedeno kao polazno, nastavlja se za vrijeme uobieajenog tijeka prijevoza i zavrfava, u pravilu, dostavom robe u skladiste primatelja iii neko drugo krajnje skladiste u mjestu koje je u polici navedeno kao odredifoo. Iz toga slijedi da rizik iskrcaja osiguranog predmeta iz prijevoznog sredstva u skladisru primatelja, isto tako kao i rizik ukrcaja u prijevozno sredstvo u skladistu, nije pokriven osiguranjem. Valja napomenuti da je prema novim Institutskim klauzulama za osiguranje robe iz i odredbama Pomorskog zakonika taj rizik pokriven osiguranjem (cl st. 1.) Opsirnije Oio II, Glava I, pod /, supra Duznosti osigu,ranika OpCi uvjeti sadr:le dvije odredbe o dufoostima osiguranika za trajanja osiguranja nakon ostvarenja osiguranog rizika, kao i odredbu o naknadi troskova koje je osiguranik imao u izvrfavanju tih dufoosti. Osiguranik je dufan: a) poduzimati mjere za spreeavanje i smanjenje 5teta, b) saeuvati pravo osiguratelja na naknadu stete od osoba odgovornih za stetu (pravo subrogacije). Time naravno nisu iscrpljene sve duznosti koje opcenito ima osiguranik, nego su obuhvacene samo one duznosti koje osiguranik ima nakon ostvarenja osiguranog rizika. U odnosu na ostale dufoosti vrijede zakonske odredbe. Prema odredbi o naknadi troskova, osiguratelj ce, osim Stete naknadive Osiguranjem, naknaditi osiguraniku i svaki odgovarajuci i razborito ucinjen trofak koji se odnosi na navedene dufoosti Ostale odredbe OpCi uvj.eti, osim navedenih, sadr:le i ove odredbe: Klauzulu o nevaljanosti ugovora u korist trecih osoba, Klauzulu o odricanju od prava iz ugovora, Klauzulu o razboritoj hitnosti. Prema "Klauzuli o nevaljanosti ugovora u korist trecih osoba", vozari, skladistari i ostale trece osobe ne mogu imati koristi od Cinjenice da je provedeno osiguranje odnosne robe. Drugim rijecima, postojanje osiguranja ne oslobada odgovorne osobe njihove dufoosti popravka Stete. Ova se odredba temelji na pravu subrogacije osiguratelja. Prema "Klauzuli o odricanju od prava iz ugovora", poduziman je mjera radi spafavanja, zastite ili popravka osiguranog predmeta, bilo da ih je proveo osiguranik iii pak osiguratelj, nece imati znacenje odricanja od prava na naknadu Stete zbog izvedenog potpunog gubitka niti prihvat napustanja od strane osiguratelja, a nece ni na bilo koji drugi nacin ici na Stetu jedne iii druge stranke. Prema "Klauzuli o razboritoj hitnosri'', osiguranik je dufan djelovati s razboritom hitnoseu u svim slueajevima kada m u to okolnosti dopu5taju kako se vrijeme snosenja rizika od strane osiguratelja ne bi neopravdano produljilo Osiguranje ratnih rizika i rizika strajka Za razliku od pomorskog osiguranja, u kopnenom transportnom osiguranj u ne postoje standardizirani uvjeti za osiguranje ratnih rizika. Osiguranje ratnih rizika u obicajeno se provodi u pomo rskom osiguranju, tj. uvijek kada se za rim

5 osiguranjem pokazu je potreba, no takav slucaj nije u kopnenom transportnom osiguranju. Osiguranje ratnih rizika vezuje se iskljucivo za pomorsku plovidbu. Tdi5ta su osiguranja oduvijek pokazivala izrazitu nesklonost <la osiguranje ratnih rizika prosire i na kopnene prijevoze. Takva se praksa opravdava cinjenicom <la za vrijeme leianja robe u luci i kopnenim tockama dolazi do velike akumulacije rizika za cije bi osiguranje valjalo naplatiti ekstremno visoke premije. Zbog toga i institutske klauzule za osiguranje ratnih rizika ogranieavaju trajanje osiguranja za vrijeme lefanja robe na pomorskom brodu. Prema rim klauzulama, osiguranje poci nje od trenutka ukrcaja osiguranog predmeta na brod i traje do njegova iskrcaja u luci odrediha. Taj kriterij za odredivanje trajanja osiguranja proizlazi iz tzv. "Waterborne Agreementa" (1938.). Suprotno tome, institutsl,<e klauzule za osiguranje rizika hrajka prufaju osiguranje "od skladista do skladista" OSIGURANJE ROBE U DOMACEM PRIJEVOZU (DOMACI KARGO) Uvodne napomene Pod pojmom osiguranje robe u domacem prijevozu opcenito se razumijeva osiguranje robe u prijevozu kod kojega se polazno i odredi5no mjesto nalazi un utar drfavnih granica. To moie biti i prijevoz robe koji prethodi njenom izvozu iii slijedi uvozu ako je ugovorom o prijevozu obuhvacena samo domaea relacija. Kao osnovni kriterij za ocjen u StO jest a sto nije domaci transport sluzi prijevozna isprava. Prijevozi koji se obavljaju na temelju medunarodne prijevozne isprave ne smatraju se domacim transporrom. Osiguranje robe u domacem transportu obuhvaea prijevoze u svim granama prometa, kao i prijevoze putem vise grana prometa, tj. u mjefovitom (multimodalnom) prijevozu. Osim prijevoza, obuhvacen je i prijenos stvari s jednog mjesta na drugo. Osiguranje robe u domacem transporru provodi se opcim iii pojedinaenim ugovorima o osiguranju. Kao opci ugovor javlja se generalna polica. Ne postoje jedinstveni uvjeti za osiguranje domaceg transporta. Generalna polica na samom formularu police saddi i uvjete osiguranja. Za osiguranje pojedinaenih posiljaka primjenjuju se posebni uvjeti osiguranja. Posroje dvije varijante rih uvjeta: OpCi uvjeti za osiguranje robe u prijevozu - Osnovni rizici i OpCi uvjeti za osiguranje robe u prijevozu - Svi rizici. Ti su uvjeti namijenjeni prije svega za osiguranje robe u medunarodnom kopnenom transportu, ali se primjenjuju i za osiguranje robe u domacem transportu. Nove verzije tih uvjeta uskladene su s revidiranim instirutskim klauzulama za osiguranje robe iz godine u onoj mjeri u kojoj su institu tske klauzule primjerene i za osiguranje kopnenog transporta Opie karakteristike Generalna polica Generalna polica je opci ugovor o osiguranju. Sastavljena je u obliku police osiguranja. Saddi sve elemente ugovora o osiguranju. Zbog toga generaln u policu potpisuju obje ugovorne stranke: osiguratelj i osiguranik. Policom su detaljno i precizno odredena sva vafoa pitanja iz odnosa osiguranja, kao Sto SU sirina pokrifa, Vrijednost na koju je roba osigurana, premijska Stopa i dr. Osiguranik nije dufan prijavljivati osiguratelju svaku posiljku prije pocetka purovanja. Tom su policom pokrivene sve posiljke robe, neovisno o vrsti prijevoznog sredstva kojim se prevoze. Zbog toga osnovicu za obraeun premije osiguranja ne predstavlja vrijednost pojedine posiljke nego vrijednost godi5njeg prometa osiguranika. Posiljke u medunarodnom transportu nisu pokrivene ovim osiguranjem. Pod medunarodnim transportom razumijeva se prijvoz na temelju medunarodne prijevozne isprave. Tak.vim ce se smatrati i transport gdje posiljku prate carinski dokumenti i gdje faktura glasi na stranu valutu. Osiguranje prema generalnoj polici obuhvaca prijevoze koji se obavljaju na temelju ugovora o prijevozu stvari u smislu trgovackog pravnog posla, kao i prijevoze koje osiguranik obavlja vlastitim vozilima. Kada se prijevoz obavlja vozilima osiguranika, osiguratelj nema na temelju subrogacije pravo potrazivati od osiguranika naknadu za stetu nastalu za vrijeme takva prijevoza. Takvo pravo ima LI odnosu na fizicke osobe krivnjom kojih je nastala Stera, S pretpostavkom <la su s obzirom na stupanj krivnje ispunjene potrebne pretpostavke za njihovu odgovornost Osiguranipredmet Os.iguranjem prema generalnoj polici pokrivene su sve stvari koje se prevoze iii prenose na rizik osiguranika bilo kojim pogodnim sredstvom. Osiguranjem nije pokrivena samo roba u smislu stvari u trgovackom prometu nego i svaka druga stvar osiguranika koja se prevozi iii prenosi na njegov rizi k. Na primjer, njegova osnovna iii obrtna sredstva. Generalnom su policom iz osiguranja izrijekom iskljuceni: umjetnicki, m uzejski, numizmaticki i filatelisticki predmeti; novae i vrijednosni papiri; dragocjenosti; samozapaljivi i samoeksplozivni predmeti i materije. Te je stvari

6 moguce osigurati uz uvjet da se pravodobno prijave u osiguranje i plati dopunska premija. Osigurana vrijednost robe je njezina fakturna vrijed nost. Ako se radi o posiljci za koju se ne izdaje fakrura iii neka druga odgovarajuea isprava, osigurana vrijednost je stvarna vrijednost te posiljke. Uzima se u obzir i trofak prijevoza ako pada na teret osiguranika Osigurani rizici. Iskljucenja iz osiguranja Ovim osiguranjem su pokriveni "svi rizici" gubitka iii o5tecenja osiguranog predmeta, osim onih izricito iskljucenih iz osiguranja. Pravi sadrfaj pokrica odrec!en je, prema tome, odredbama a stetama iskljucenima iz osiguranja. Pod pojmom "rizik" valja razumijevati neizvjestan i bud uci qogac!aj. Iz toga proizlazi da ovim osiguranjem nisu pokriveni "svi gubici iii?stecenja'' osiguranog predmeta. Osim svih rizika ova osiguranje pokriva: doprinos osiguranog predmeta ti zajedn icku havariju, nagrade za spafavanje i troskove spafavanja osiguranika. Iz osiguranja su iskljucene Stete nasrale zbog: namjernog postupka ili krajnje nepafoje osiguranika; prirodnog svojstva iii un u trafoje mane osiguranog predmeta; zakafojenja iii odugovlacenj a u prijevozu. Ovim osiguranjem su pokriveni samo transportni rizici. Zbog toga su iz osiguranja izricito iskljucene i 5tete nastale kao posljedica rarnih i n uklearnih rizika. 2. OSIGURANJE ODGOVORNOSTI CESTOVNOG PRIJEVOZNIKA ZA STETE NA ROBI 2.1. POREDBENOPRAVNI ODNOS UGOVORA 0 PRIJEVOZU STVARI I UGOVORA 0 OSIGURANJU ROBE U PRIJEVOZU Cestovnom prijevozniku, kao i prijevoznicima drugih grana promera, u interesu je osiguranje vlasrite odgovornosti u funkciji prijevoznog pod uzetnika i nositelja odgovornosti za uredno izvdenje ugovora a prijevozu. Poueba za osiguranjem odgovornosti prijevoznika postoji neovisno o tome ho se roba - objekt prijevoza - redovito osigurava ad transportnih rizika. To znaci da svaki prijevoz robe redovito prate dva ugovora a osiguranju: osiguranje robe i osiguranje odgovornosti prijevo znika za stvari primljene na prijevoz. Premda su ti ugovori vezani za isti objekt prijevoza, radi se a pravno samostalnim poslovima mec!u kojima nema nikakve pravne veze. To vrijedi i za odnos ugovora o osiguranju robe prema drugim rrgovackopr avnim poslovima koji se redovito sklapaju pri realizaciji tra nsporta dobara, kao sto su otpremnisrvo, uskladisren je i dr. Iz pravne samostalnosti tih pravnih poslova proizlazi da sklapanjem ugovora o osiguranju ne presraje obveznopravn i odnos odgovornosti rrecih osoba za steru. Trece osobe ne mogu imati koristi ad Cinjenice sto postoji osiguranje robe za vrijeme prijevoza. Drugim rijecima, prijevoznik se ne oslobac!a dufoosri popravka Stete prema pravilima koja vrijede za prijevozni ugovorni odnos, neovisno 0 tome sto je ostecen i (osiguranik-vlasnik robe) ostvario naknad u 5tete iz osiguranja robe u prijevozu. Ispla tom takve naknade, pravo na naknadu stete od odgovornog prijevo zn ika umjesto osiguranika (korisn ika prijevoza) stjece osiguratelj robe na temelju zakonskog prava subrogacije Osiguratelji u praksi redovito koriste to pravo i tzv. regresnim tuzbama nastoje od prijevoznika, u granicama njihove odgovornosti, ostvari ri isplacene iznose. To je razlog zbog cega interes prijevoznika za osiguranje od odgovornosti ne prestaje Cinjenicom sto je korisnik prijevoza sklopio ugovor a osiguranju robe za vrijeme prijevoza. Zaro prijevoznici u odgovoru na odstetni zahtjev ne mogu utemdjeno isticati da ne postoji njihova odgovornost zbog cinjenice sto je roba osigurana. Kako bi se u tom pogledu uklonila svaka nejasnoea, u instirutske klauzule za osiguranje robe uvr5ten a je posebna ugovorna odredba - Klauzula o nevaljanosti ugovora u korist trecih osoba (Not to Inure C!ause) PREDMET OSIGURANJA Osiguranjem odgovornosti cestovnog prijevoznika osiguratelj se obvezuje da ce osiguraniku - prijevozniku nadoknaditi iznose koje je on dufan platiti s naslova ugovorne odgovornosti za stete na ro bi koju je preuzeo na prijevoz. Predmet osiguranja je ugovorna odgovornost osiguranika. lzvan ugovorn a odgovornost nije predmet ovog osiguranja. Obvezno osiguranje vlasnika vozila odnosno prijevoznik a ad odgovornosti prema trecima propisano je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (2005.) i Zakonom o prijevozu opasnih tvari (2007.) subrogaciji osigurarelja opsirnije, Oio I, pod 14/, supra. 4 -' 2Ta k.lauzula u Insciruce Cargo Clauses, glasi: Ovim se osiguranjem ne mogu koriscici prijevoznici, sk.ladiscari i osrale rrece osobe (Klauzula ). 433 Izvanugovoma odgovornosc osigurana je obveznim osiguranjem vlasnika vozila od odgovornosci za 5cece nanesene rrecim osobama do propi sane iii ugovorene visi ne prema Zakon u o obveznim osiguranjima u promeru (cl. 22. i d.), Zakonom o prijevozu opasnih tvar i (2007.) propisano je da prijevoznik smije prevozici opasne tvari ako "posjeduje dokaz o osiguran ju od odgovornosti za stetu prouzrocenu rrecim osobama" (cl. 18.). Zakon o prijevozu opasnih tvari objavljen je u Nar. nov. br. 79/

7 Pod odgovomoscu osiguranika razurnijeva se njegova duinost naknade Stete zbog gubitka ili ostecenja robe nastalog od tren utka preuzirnanja robe na prijevoz do njezine predaje prirnatelju. Ta se obveza u tvrduje prerna pravu rnjerodavnorn za prijevozno ugovorni odnos. U torn pogledu valja razlikovati medunarodne prijevoze i prijevoze u unutarnjem cestovnorn prometu. Osnovno je pravno vrelo za reguliranje medunarodnog prijevoza stvari cestorn Konvencija o ugovoru za medunarodniprijevoz robe cestom (CMR). 434 Na ugovore o prijevozu u unutrafojern cestovnorn prometu primjenjuje se (do donosenja posebnog zakona) Zakon o obveznim odnosima, (Odsjek 14. "Ugovor o prijevozu"). Za utvrdivanje odgovornosti prijevoznika u okviru ovog osiguranja mjerodavni su i supsidijarni izvori prava koji se opc:enito prirnjen juju na prijevozhi ugovorni odnos (ugovor, opce dispozitivne odredbe Zakona o obveznirn odnosima, trgovacki obieaji i sudska praksa). Iz toga proizlazi da ovirn osiguranjern nije pokrivena odgovornost prijevoznika koja je sira od one propisane Konvencijorn iii zakonorn. Zbog toga se ponekad inaziva zakonska odgovornost prijevoznika. Pravo cestovnog prijevoza usvaja nacelo dispozitivnosti stranaka, osim ako zakonorn to nije zabranjeno. Zabrane SU donesene iskljucivo radi zastite korisnika prijevoza. Drugirn rijecirna, prijevoznik ugovornirn odredbama (uvjetima poslovanja) rnoze sebe staviti u nepovoljniji polofaj od onog u kojern se nalazi prerna zakonskim propisirna. Ako prijevoznik ugovornim odredbama preuzme odgovornost za Stete za koje prema cestovnorn promemorn pravu ne bi bio odgovoran, takva odgovornost nije pokrivena ovirn osiguranjem. Tipskim ugovorima o osiguranju odgovornosti prijevoznika redovito je regulirano na temelju kojih se propisa utvrduje odgovornost prijevoznika u okviru odnosa iz osiguranja odgovornosti. Propisi predvideni ugovororn o osiguranju rnjerodavni su za utvrdivanje obveza osiguratelja iz osiguranja PRIMJENA PROPISA Pravni odnos iz osiguranja odgovornosti prijevoznika nastaje sklapanjem ugovora o osiguranju. Na raj se odnos primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima (2005.) o ugovoru o prijevozu (Odsjek 14.) i posebno odredbe toga zakona o osiguranju od odgovornosti (Odsjek 27. II. pod 7. "Osiguranje od odgovornosti"). Tim su odredbama uredena samo neka opc:a pitanja. Stranke imaju slobod u ostala pitanja u dopustenim granicama uredivati ugovornim 434 Republika Hrvacska je ratificirala CMR-konvenciju godine (Nar. nov. Medunarodni ugovori, br. 1/1992.). 0 primjeni konvencijskih odredbi u hrvacskom pravu v. Radionov, Nikoleca, Odgovornosc cescovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, Osiguranje, br. 12/1/2009. odredbarna. Zbog toga je ugovor stranaka osnovn i i najvafoiji instrument za uredivanje odnosa iz ovog osigu ranja. Zakonorn o obveznim odnosima predvidena je moguc:nost da ostecena osoba mofr neposredno od osiguratelja odgovornosti zahtijevati naknadu za stem koju je pretrpjela dogadanjem za koji odgovara osiguranik (izravna tuzba, lat. actio directa). Takva je moguc:nost po visini ogranicena na iznos osigurateljeve obveze (cl st. I.). To znaci, na primjer, da trec:a osoba ne moze izravno od osiguratelja ostvariti iznos u visini ugovorene fransize iii iznose iznad limira odgovornosti predvidenog ugovotom o osiguranju. Te ce iznose treca osoba rnorati ostvariti izravno od prijevoznika. Sklapanje ugovora u ovorn osiguranju redovito se obavlja uporrebom tipskih ugovornih obrazaca. Ti obrasci sadde uvjete osiguranja u formi ugovornih odredbi. Posebnirn ugovornim odredbarna stranke mogu pojedino pitanje rije5iti i drukcije, kao Sto ugovor mogu nadopuniti i drugim utanacenjima. Postoje posebni tipski ugovori za: a) un utarnji cestovni promet, b) medunarodni cestovni promer. Medu njima ne postoje znacajnije sadrfajne razlike. One se ogledaju prije svega u ugovorenim propisirna za utvrdivan je odgovornosti prijevoznika OSIGURANJE ODGOVORNOSTI PREMA TIPSKIM UGOVORIMA Opseg prava osiguranika iz ugovora. Tipski ugovori sadrze- odredbe o vrstama Steta pokrivenih osiguranjem, opsegu naknade Stete i visini obveze osiguratelja. Osiguratelj je obvezan nadoknaditi osiguraniku: a) sve iznose koje osiguranik plati iii je dufan platiti za Stete na robi ako je 5teta nastala kao posljedica: prometne nezgode prijevoznog sredstva, - pofara iii eksplozije, - provalne krade, razbojnicke krade iii krade cijelog vozila s posiljkom; b) troskove spora i pravnih radnji poduzetih na zahtjev iii u sporazum u s osigurateljem radi zastite od neopravdanih iii pretjeranih zahtjeva trec:ih osoba; c) osiguranikove troskove spafavanja radi izbjegavanja Stete od nepos redne opasnosti iii srnanjenja vec nastalih steta. Te su odredbe tipskih ugovora sukladne odredbama Zakona o obveznim odnosirna (cl t. 2. i 3.)

8 !1 ii Seo se rice opsega naknade ftete, ripskim je ugovorom regulirano da su osigu ranjein pokrivene samo stvarne srere i izmakla dobic. Osiguranje je po visini ograniceno na ugovoreni iznos maksimal ne obveze osiguratelja. Visina limita predvidena tipskim ugovorom moie se poveeati sklapanjem dopunskog osiguranja. Iskljucenja iz osiguranja. Neovisno o tome ho postoji odgovornost osiguranika (prijevoznika), osiguranjem nisu pokrivene stete nastale kao posljedica: a) namjere iii krajnje nepafoje osiguranika (pojam osiguranik ne obuhvaea vozaea kola, njegova pomoenika i druge tehnicke osobe); b) neispunjenja ugovorenog roka rrajanja prijevoza ako je taj rcik kraci od uobieajenog; c) neispunjenja ugovora o prijevozu. Osim toga, ovim osiguranjem nisu obuhvaeene: isplate rrecim osobama kada je trazbina zastarila; stete na stvarima kod besplatnog prijevoza; stete na po5tanskim posiljkama. Duznosti osiguranika. U slucaju nastanka Stete pokrivene osiguranjem, osiguranik je dufan: 5tetu zapisnicki utvrditi s korisnikom prijevoza, obavijestiti osiguratelja o nastanku Stete, poduzeti sve potrebne mjere da se sprijeci odnosno smanji steca. U slueaju krade i/ili gubirka posiljke dufan je to prijaviti policijskom organ u. Osiguranik je dufan prije priznavan ja svoje obveze zatraziti suglasnost osigu ratelja i drfati se njegovih uputa. U slueaju propustan ja te dufoosti osiguratelj moze odbiti isplatu naknade, ako nije postojala odgovornost osigu ranika za stetu ili je odgovornost po visini bila manja od one koju je prijevoznik priznao. Osiguranik je dufan obavijestiti osiguratelja o svakom pokren utom sudskom ili arbitrafoom sporu koji bi mogao rezultirati obvezom osiguratelja iz ovog osiguranja. Regresno pravo. Tipski ugovor sadr:zi i odredbu o pravu subrogacije osiguratelja. Osiguranik je dufan na vrijeme pod uzeti sve mjere potrebne za osigu ranje regresnog prava prema osobama odgovornima za nastanak Stete. U suprotnom, odgovoran je osigurarelju za iznose koje zbog njegova propusra nije mogao ostvariti od osobe odgovorne za sretu. U slueaju izravnog zahtjeva ostecene osobe, osiguratelj nakon isplacene naknade nema pravo regresa isplacenih iznosa od osiguranika, osim ako je treeoj osobi isplatio naknadu za stetu koja je ugovorom iskljucena iz osiguranja. Osiguratelj ima pravo regresa prema osiguranikovu zaposleniku i drugim osobama za Cije postupke odgovara osiguranik (vozac i dr.) samo ako je stetu prouzrocio namjerno (Cl t. 4. ZOO). Premija osiguranja. Ugovornom odred bom o premiji osiguranja ugovaraju se visina premijske scope i osnovica za njezin obracun. Ugovorom se predvida minimalna godifoja premija. Osiguratelj ima pravo pregledati poslovne knjige i evidenciju osigu ranika o obavljenim prijevozima radi kontrole toenosti prijavljenih podacaka. Visina premijske scope ovisi o rezultatima osiguranja UGOVOROM 0 OSIGURANJU ODGOVORNOSTI NISU OSIGURANE STVARI PRIMLJENE NA PRIJEVOZ Predmet je ovog osiguranja odgovornost prijevoznika za stvari primljene na prijevoz. Tim ugovorom nisu osigurane same srvari. Odgovornost prijevoznika i osiguranje robe dva su potpuno razlicita i medusobno odvojena pravna institu ta. Istina, odgovornost za stete na robi i osiguranje same robe svaki na svoj SU nacin pravni instrumenti pomoeu kojih Se nadoknaduje Steta oa robi nasrala za vrijeme prijevoza. Medutim, ti se nacini popravljan ja 5tete medusobno bitno razlikuju. Cestovni prijevoznik za stvari primljene na prijevoz odgovara prema propisima koji se primjenjuju na taj prijevoz (Konvencija CMR, Zakon o obveznim odnosima), a obveze osiguratelja iz ugovora o osiguranju robe utvrduju se prema odredbama ugovora o osiguranju. Medusobne razlike tih dvaju nacina popravljanja Stete najbolje su vidljive iz sljedecega: Roba je osigurana "od skladista do skladisra" iii jos sire "od ukrcaja na prvo prijevozno sredsrvo do iskrcaja sa zadnjeg prijevoznog sredsrva". Drugim rijecima, roba je osigurana od polaznog do odredifoog mjesra navedenog u ugovoru, a ta se mjesra mogu nalaziti na kopnenim tockama razlicirih kontinenata. Suprotno tome, prijevoznik odgovara "od preuzimanja do predaje", a prijevoz se obavlja samo kopnom; Roba se osigurava na njezinu tr:zi5nu vrijednost plus ocekivanu dobit (obicno CIF-vrijednost plus 10 posco), a prijevoznik po visini odgovara ograniceno. Osim toga, ugovorom o osiguranju odgovornosti ugovara se maksimalna obveza osiguratelja prema dogadaju; Roba je najcdce osigurana protiv "svih rizika'', a prijevoznik ne odgovara za 5tete nastale uslijed vise sile, kao i za niz drugih uzroka (tzv. "posebne opasnosti") ; Osigurari se mogu i stete zbog unutrafoje mane ili prirodnog svojstva robe i slicnih uzroka. Prijevoznik nikad ne odgovara za stete nastale iz tih uzroka

9 Neusporedivo je lakse i brie osrvariti odstetni zahtjev od osiguratelja robe nego od prijevoznika iii osiguratelja njegove odgovornosti, a sudski Se postupak cesto mora pokrenuti pred inozemnim sudom i UZ primjenu stranog prava. Zbog svega toga krajnj e je pogrefoo misliti da su, sklapanjem ugovora o osiguranju odgovornosti, automatski osigurane i same stvari koje je prijevoznik preuzeo na prijevoz. Zaro je tipskim ugovorima o osiguranju od odgovornosti s razlogom izrijekom zabranjeno u poslovnim odnosima prema korisnicima prijevoza nastupati tvrdnjom da je rim ugovorom osigurana i sama posiljka od transportnih rizika. Glava III. ZRACNO TRANSPORTNO OSIGURANJE 1. OPCENITO Pod pojmom zracnog rransportnog osiguranja razumijeva se grana transportnog osiguranja u okviru koje se osiguravaju zrakoplovi (zrakoplovi za prijevoz pu tnika i tereta) i druge zracne letjelice (helikopteri, poljoprivredna avijacija, sportska avijacija, zraene jedrilice, motorne jedrilice, zraeni brodovi, slobodni baloni, mikrolaki avioni), njihova oprema (zracni kasko; engl. aircraft hull insurance, njem. Flugzeugkaskove rsicherung, franc. assurance de corps aeriens), roba i druge pokretne stvari koje se prevoze zrakoplovom, odgovornost prema trecima j drugi interesi koji SU izjozeni rizicima zracne pjovidbe iii SU U vezi S obavljanjem zraene plovidbe. Skup pravnih normi kojima se ureduju odnosi iz ugovora 0 osiguranju U zracnom promecu obuhvaceni SU pojmom pravp zracnog transportnog osiguranja. 2. PRIMJENA PROPISA Osiguranje u zraenom prometu zakonski je uredeno odredbama Zakona 0 obveznim i stvarnopravnim odnosima u zracnom prometu (1998., kako je izmijenjen i dopunjen i 2009.; u nastavku i: ZOSOZP). 435 Izmjenama i dopunama ZOSOZP-a iz i 2009., taj je zakon uskladen s odredbama Montrealske konvencije, koju je Rep ublika Hrvarska u meduvremen u ratificirala Zakon je objavljen u Mirodnim novinama br. 132/ Zakon je izmijenjen i dopunjen u dva navraca: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i srvamopravnim odnosima u zrac"nom promecu (Narodne novine br. 63/2008.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i srvarnopravnim odnosima u zracnom promecu (Narodne novine, br. 134/2009). Tim su izmjenam a odredbe o ugovoru o osiguranju osrale neizmijenjene, osim sro je po uzoru na Montrealsku konvenciju uvedeno obvezno osiguranje putnika. Odredbe Montrealske konvencije uvdrene su u pravo EU Uredbom EU 889/ Konven cija o ujednaeavanju odredenih pravila u med unarodnom zraenom prijevoz.u, Montreal, Republika Hrvatska ratificirala je cu konvcnciju (Nar. nov. Medunarodni ugovori, br. 9/2007.)

10 Zakonski su u redena neka specificna pitanja iz osigu ranja u zraenom prometu, kao.sto SU objekt osiguranja, trajanje osiguranja, Stete izuzete j z osiguranja, visina naknade stete, predm nijevani potpuni gubitak zrakoplova, primjena drugih propisa, zastara trazbine, mjerodavno pravo za ugovor, re osobito obvezno osiguranje od odgovornosti (Glava V. ZOSOZP: Ugovor o osiguranju u zrafnom prometu ). Za pitanja koja nisu posebno uredena Zakonom o obveznim i stvarnopravnim odnosima LI zracnoju prometu, na odgovarajuci Se nacin primjenjuju odredbe o ugovorima o pomorskom osiguranju iz Pomorskog zakonika, osim posebnih odredaba o osiguranju brodova (cl. 126.). 437 Time je u cijelosti osiguranje LI zraenom prometu ureaeno posebnim propisima (/ex specia fis), pa je logicna odredba Zakona o obveznim odnosima da se njegove odredbe o ugovoru o osigura nju ne p rimjenjuju na osiguranje u zracnoj p!ovidbi (cl st. 1. ZOO). Ako neko pita nje iz osiguranja u zraenom prometu nije uredeno posebnim odredbama iz Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zracnom promeru, a odgovarajuee odredbe ne postoje ni u Pomorskom zakoniku, na ta se pitanja primjen juju opea pravila obveznog prava sadrfana u Zakonu o obveznim odnosima, a ne pravila o imovinskom osiguranju iz toga istog Zakona. Iz supsidijarne primjene odredaba Pomorskog zakonika iskljucene su odredbe koje ureduju osiguranje brodova (cl ZOSOZP). Te se odredbe odnose na tzv. pomorsko kasko osigura nje, pod cime se razumijeva osiguranje trupa broda, njegovih strojeva i opreme, pa po naravi stvari one nisu primjenjive na osiguranje zrakoplova. Osiguranje trupa i opreme zrakoplova uredeno je posebnim odredbama samim ZOSOZP-om, Cije norme kao lex specia!is i maju prednost pred svim drugim zakonskim odredbama. To prakticki znaci da se, za razliku od osiguranja brodova, norme Pomorskog zakonika mutatis mutandis primjenjuju na sva druga osiguranja LI zraenom prometu, primjerice, na osiguranje stvari, prevoznine, troskova osiguranja, izgubljene dobiti, odgovornosti prema trecima i dr. Odredbe ZOSOZP-a koje se odnose na osiguranje pnm1enjuj U se i na reosiguranje objekara osiguranih prema tom Zakonu ako su ispunjena dva uvjeta: a) da je rijec o pred metima osiguranim prema zakonskim odredbama o ugovoru 437 U zakonskom tekstu iz godine, oc"ico pod ucjecajem Zakona o pomorskoj i unurrafojoj plovidbi, nalazi se izraz "plovidbeno osiguranje" umjesto izraza "pomorsko osiguranje". Zbog toga izraz "plovidbeno osiguranje" de legeftrenda creba zamijenici izrazom pomorsko osiguranje. 0 Osiguranju LI ZfaCn0!11 prometu (cj. 118.), b) da je Osiguranje skjopjjeno po policama iii uvjetima uobicajenim za osiguranje u zraenom prometu (cl. 119.). Zakonske odredbe 0 ugovoru 0 osiguranju LI zracnom promeru pretezito su dispozitivne pravne naravi, pa je ugovor stranaka glavno pravno vrelo za uredivanje odnosa iz osiguranja u zracnom prometu. 3. INTERES ZA OSIGURANJE U ZRACNOM PROMETU lnteres za osigu ranje u zracnom prometu moze se promatrati sa stajalista interesa vlasnika odnosno operatora zrakoplova (nositelj pothvata u zraenom prometu), nositelja interesa na robi koja se prevozi zrakoplovom te putnika u zraenom prometu. Vlasnik iii operator zrakoplova ima opravdani materijalni interes ne samo za osiguranje trupa i opreme zrakoplova, nego i za osiguranje niza drugih interesa koji su vezani uz uporabu zrakoplova u prijevozu putnika i tereta u zracnom prometu (prevoznina, troskovi osiguranja, ocekivana dobir, zalozna i ostala prava i korisri, ugovorna i izvanugovorna odgovornost i dr.). Osiguranje od odgovornosti obuhvaca osiguranje odgovornosti prema trecima, prema pu rnicima re osobama kojima se operator sluzi u svom poslovanju. Sklapanjem ugovora o zakupu zrakoplova, interes za osiguranje zrakoplova i drugih interesa u vezi s uporabom zrakoplova stjece i zakupnik zrakoplova. U pogled u interesa za osiguranje vlasnika iii operatora zrakoplova postoje slienosti izmed u pomorske i zraene plovidbe. Nosirelj interesa na robi zain teresiran je za osiguranje robe od rizika kojima je izlozena roba za vrijeme zraene plovidbe i rizika prijevoza robe na relacijama koje prethode iii slijede zraenom prijevozu, ukljufojuci i usputna uskladistenja, kao i rizike ukrcavanja, prekrcavan ja i iskrcavanja robe iz prijevoznog sredstva i d r. Svi su ti rizici po svojoj naravi transportni rizici koji se mogu osigurati u okviru zraenog transportnog osiguranja. Za osiguranje vecine od tih rizika postoje standardni uvjeti osiguranja. U tom se okviru osiguravaju i operatori aerodroma od odgovornosti iz svoje djelatnosti. Putnici u zracnom prijevozu osiguravaju se u okviru osiguranja osoba (osiguranje zivota i osiguranje nezgode), a ne u okviru zraenog rransportnog osiguranja, kao Sto je to slucaj i u drugim prometnim granama. Putnici i fizicke osobe imaju interes za osiguranje zivota i nezgode, neovisno o tome prevoze Ji se ll javnom zraenom prometu iii ne

11 4. OBVEZNO OSIGURANJE U ZRACNOM PROMETU Osigu ranje LI zrafoom prometu pociva na nacelu dragovoljnosti. Iznimno SU zakonom propisani slueajevi kada je osiguranje obvezno. U zrafoom promecu tradicionalno su zakonski propisana dva obvezna osiguranja: a) osiguranje putnika ujavnom zracnom prometu odposljedica nesretnog slucaja, 438 b) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za ftete nanesene treeim osobama iputnicima (Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, 2005.). Racifikacijom Montrealske konvencije LI tom je pog!edu dopunjen nas SUStav obveznog osiguranja U zrafoom promeru. Tom je konvencijom, naime, za podrucje njezine primjene, uvedeno obvezno osiguranje zracnog prijevoznika od odgovornosti (cl. 50.). Qsiguranje od odgovornosti mora pokrivaci prijevoznikovu odgovornost kakoje Ot1a propisana tom konvencijom. Republika Hrvatska, kao clanica Konvencije, svoje je inrerno pravo uskladila s njezinim odredbama Zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i scvarnopravnim odnosima u zracnom prometu iz i Prema rim izmjenama, zrafoi prijevoznik je obvezan osigu rati svoju odgovornosc za pucnike do primjerene visine koja svim osobama s pravom na naknadu ftete osigurava isplatu cjelokupnog iznosa naknade ftete na koji imaju pravo u skladu s odredbama ZOSOZP-a (Cl. 5. Izmjena i dopuna ZOSOZP-a iz 2009.). To znaci da se u okviru cih odnosa primjenjuju svote odgovornosti propisane Montrealskom konvencijom (i ZOSOZP-om), a ne osigurane svote predvidene Zakonom o obvezni m osiguranjima u promeru (arg. cl. 4. st. 3. Izmjena i dopu na ZOSOZP-a iz 2009.). Pravo na naknad u 5tete imaju sve osobe koje se smacraju putnici ma. Obveznim osiguranjem obuhvacene SU Stete zbog smrti iii tjelesne ozjjede putnika, Stete na prtljazi j Stete zbog zakafojenja. Konvencija i ZOSOZP kao obveznika za sklapanje osigu ranja navode prijevoznika, a ne vlasnika zrakoplova, cime se samo potvrduje danas opceusvojeno stajalisce da ugovor 0 prijevozu pucnika i njihove prtljage moze sklopiti i osoba koja nije vlasnik prijevoznog sredscva. 5. VRSTE UGOVORA Ugovori o osiguranju zrakoplova i drugih osiguranih predmeta u zracnom prometu mogu biti: a) ugovori o osiguranju za odredeno putovanje (let), b) ugovori o osiguranju na odredeno vrijeme. Osnovna su obiljeija tih ugovora ista kao i u 438 Javni zrai'ni promer je linijski i povremeni prijevoz osoba iii srvari (Zakon o zrai'nom prometu - cl.i.). drugim promecnim granama. U odnosu na osiguranje u drugim promecnim granama bitno se razlikuju u pogled u pocetka i svr5etka snosenja rizika od srrane osiguracelja, 5to je posljedica specificnosci odvijanja zraene plovid be od zrafoe luke do zracne Juke.. Ugov_orom o osig_uranju za. odredeno putovanje osigurano se putovanje (os1gu.a111 lec odred uj_e n.avodenjem u ugovoru ili polici osiguranja polaznog i odred1snog IDJ esta. TrapnJe ugovora na odredeno vrijeme odreduje se navodenjem u ugovor ili u polici osigu ranja prvog i posljed njeg dana osiguranja. Zrakoplove i druge letjelice moguee je osiguraci i samo za vrijeme!era i ii samo za vrijeme stajanja na zemlji. 6. UVJETI OSIGURANJA Za osiguranje zrakoplova i drugih zrafoih letjelica postoje posebni standardni uvjeti osiguranja. Isto rako postoje posebni srandardni uvjeti za osiguranje robe u zrafoom prijevozu (Institu te Cargo Clauses - Air). Posebni s. uvj ti. a o.sigranje t.rasprcnih.rizika, a posebni za osiguranje ratn jh nz1ka 1 nz1ka strajka. UvJetl os1guranp mogu bici uvjeti osiguranja domacih?sigura te!ja ili srrani standardni uvjeri osiguranja. Uvjeti osiguranja, kao 1 u ocalim.vrstama osigu ranja, mogu biti opci i posebni. Istim uvjetima za_ os1guranj e zrakoplova moze bici predvideno kombinirano osiguranje : os1guranje transporcnih rizika, osiguranje odgovornosti prema crecima re osiguranje odgovornosti prema putnicima. Takvi su uvjeti npr. Lloyd's Aircraft Po_ficy. U. nafoj se praksi manje lecjelice osiguravaju prema domacim uvjetima os1guranp, dok se za osiguranje zrakoplova u medunarodnom zrafoom prijevozu korisce scandardni uvjeti stranih trista osiguranja. Prete.Zito su ro uvjeri_ engleskog tdista osiguranja. Prema Lloyd's Aircraft Policy, osigu ratelji ce d? os1gurane svote platiti naknadu za potpuni gubitak osiguranog zrakoplova, Il)egovu zamjen u iji popravak OStecenja koja SU nastala zbog osiauran ih rizika, ukljucujuci nestanak zrakoplova ako o njemu nema vijesti za t:>.5ezdeset dana od pocetka lera. Isrim uvjetima osiguranja osigurana je i odgovornost prema trecima i odgovornost prema putnicima. Iz osiguranja zrakoplova izuzete su Stete nastale posredno ili neposred no zbog mana iii nesposobnosti zrakoplova za sigurn u zraen u plovidbu ako je osiguranik za njih znao iii mogao znati. Pod cim se razumijeva nesposobnost zbog tehnickih nedostacaka ili nedovoljne opremljenosci, kao i zbog neodgovarajuce posade iii nepropisnog opterecenja zrakoplova. Osiguranjem su pokrivene 5tete nastale zbog nepafoje zapovjednika

12 i clanova posade zrakoplova, kao i osiguranikovi troskovi spafavanja, re troskovi prijevoza osrecene lerjelice do mjesta gdje ce se obaviti njezin popravak. Osiguranje zrakoplova poseban je oblik osiguranja, premda posroje stanovire slienosti s osiguranjem brodova, pa su i uvjeti za osiguranje zrakoplova razliciri u odnosu na uvjete za osigu ranje brodova. 439 Pod Osiguranjem robe u zraenom prijevozu razumijeva se osiguranje robe za vrijeme prijevoza zrakoplovom od jednog aerodroma do drugog. Zraeni prijevoz moze biri i samo dio ukupne prijevozne relacije ako se prijevoz robe obavlja u vi5evrsnom prijevozu. 0 tome ovisi i primjena srandardnih uvjeta osiguranja. Za osiguranje robe u zraenom prijevozu posroje posebni standardni uvjeri osiguranja. Najpoznatiji SU standardni uvjeti i u ovom osiguranju engleske institutske klauzule. Za osiguranje transportnih rizika namijen jene su Institute Cargo Clauses (Air) (excluding sendings by post), Ratni se rizici osiguravaju prema Institute wtir Clauses (Air Cargo) (excluding sendings bypost), a rizici srrajka prema Institute Strikes Clauses (Air Cargo). Postoje verzije tih klauzula iz i godine, kao i u klasienom osiguranju pomorskog karga. Kada se roba, osim zrakom, prevozi i morem, odgovarajuci uvjeri osiguranja su Institute Cargo Clauses A (1982., 2009.). Institu tske klauzule za osiguranje robe u zraenom prijevozu (Institu te Cargo Clauses - Air) potpu ne SU zbi rke ugovornih odredaba (klauzula), koje se sadrfajno oslanjaju na Institute Cargo Clauses (A). Osiguranj e prema Institute Cargo Cl<J,uses - Air Cargo (excluding sendings by Post) obuhvaea osiguranje svih rizika gubitka iii osteeenja osiguranog predmeta, osim onih izricito iskljucenih iz osiguranja. Kao 5to se iz samog naziva ovih zbirki klauzula vidi, one nisu namijene za osiguranje postanskih posiljki. U ovim klauzulama posroje ona ista opea iskljucenja koja postoje i u Institute Cargo Clauses (A). Nove Institute Cargo Clauses (Air) iz u osnovi slijede koncept rrajanja osiguranja iz Institute Cargo Clauses, uz stanovite logiene prilagodbe. 440 Jedan od izva nrednih nacina prestanka ugovora o osiguranju predvida da osigu ranje prestaje istekom roka od 30 dana nakon sto je osigurani predmer iskrcan iz zrakoplova u konaenom iskrcajnom mjestu. Osiguranje prema Institu te War Clauses (Air Cargo) pocinje ukrcajem robe u zrkoplov, a prestaje iskrcajem robe iz zrakoplova u ugovorenom odredifoom ffij estu. 7. OSIGURANI PREDMET 7.1. OPCENITO Zaon obveznim i srvarnopravni m odnosima u zracnom prometu ne ore uje ppm ugovora o osiguranju u zracnom prom etu. Podrucje svoje pn_ J ene tj ak_o odred uje tako da navodi predmete (inrerese) na osiguranje ko)lh se pnmj e11j LLJ e. Zakon sve predmet e na osiguranje kojih se primjenjuje, po uzoru na Pomorski zakonik, dijeli na tri kategorije: - zrakoplov i njegova oprema te stvari koje se zrakoplovom prevoze iii se na njemu nalaze; - ;_revonna,. troikovi osguranja, ocekivana dobit, zaloina i osta!a prava l konstt ko;e posto;e zit se opravdano mogu ocekivati u vezi sa zracnim prornetorn, a mogu se procijeniti u novcu; odgovornost_ za Ittu nanesenu treiim osobama u vezi s iskoriitavanjem zrak oplova z drugzh stvan navedenih u tocki J (cl. 118).44 1 Prea na)novijim izmjenama toga zakona iz obveznim je osiguranjem obuhvacena l odgovornost zraenog prijevoznika prem a putnicima sukladno odredbama Montrealske konvencije POJEDINI OSIGURANI PREDMETI Pojam zrakoplov 443 u smislu osiguranog predm eta ukljueuje avione, rotokopt ere, zracn boo e, jedrilice, rnotorne jedril ice, rnikrolake avione i dr. Pojam zrakoplov uklj UCUJe 1 opremu zrakoplova, osim ako nije drukcije ugovoreno. 4 J 9 Zanimljivo je n avesti da je za potrebe primjen e prava o sudarima brodova, hidroa vion na vodi obuhvaeen pojmom brad (cl PZ; tako i Konvencija o medunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na morn) Medutim, prema Institute "flme Hull Clauses -Hulls (Collision Liability Clause) nije pokrivena odgovornost osiguranog broda za stere nastale u sudaru s hidroavionom. Standardnim osiguranjem brod a u okviru Risks Clause pokriven je rizik dodira (udara) zrakoplova, helikoptera i sl. s brodom ili predmera koji iz njih ispadnu (ITC, klauzula 6.2.5) Operator zrakoplova (nosi telj podwata u zraenom promecu) odgovara za.stetu nascalu na zeml)l zbog smrti, oscecenja zdravlj ili ozljede treeih osoba te za srecu nanesenu scvarima koju uzrokuj e zr:1<oplov u letu, d1 osobe, iii scvan koje su ispale, ili su izbacene iz zrakoplova u Jetu, izuzev aka se dokaze da zrakoplov u letu, ili osobe, iii scvari koje su ispale, iii su izbacene iz zrakoplova u letu nisu bile uzrok stete (cl st. I. ZOSOZP). Za stem iz Clanka 108. stavka 1. ovoga Zakona, koju nanes 4,zrakoplov _ uze_t u zakup, odgovara zakupnik kao operator zrakoplova (cl ZOSOZP). - Zakon o t ZmJenama t dopunama ZOSOZP, (Nar. nov. 134/2009.) 440 Opsirnije o trajanju osiguranja prema Institute Cargo Clauses (2009.), Dia II, Glava I, pod 443. Poj_am zrakoplov ukljui'uje svaku napravu koja se odrfava u atmosferi zbog reakcije zraka, , supra. OSJm reakcijc zraka u odnosu na Zemljinu povdin u (Zakon 0 zraenom prometu - cl. 1)

13 Zrakoplov kao osigurani predmet mora biti sposoban za sigurn u zracn u plovidbu (plovidbenost zrakoplova i zrakoplovnog u redaja). Zrakoplov mora biti upisan u registar civilnih zrakoplova i mora posjedovati sve propisane svjedodibe i dozvole. Plovid benost zrakoplova ucvrduje se pregledom obavljenim na propisani nacin, a dokazuje se svjedodibom o p!ovidbenosti (cl. 62. Zakona o zraenoj plovidbi). Zrakoplov se mora uporrebljavati u skladu s vrscom, kategorijom i namjenom odredenom u svjedodibi o plovidb enosti. 444 Pod pojmom treie osobe, isto kao i u Pomorskom zakoniku:, razumijevaju se osobe koje nisu subjekti ugovora o osigu ranju. Ugovaracelj osigu ranja i osiguranik, prema tome, ne mogu imati svojstvo trece osobe. U odnosima iz osiguranja od odgovornosti creea osoba je ostecenik iz obveinopravnog odnosa odgovornosti za 5tecu koji ujedno nije vlasnik zrakoplova. Prema Zakon u o obveznim osiguranjima u promecu (2005.), "rreca osoba" je svaka osoba osim pucnika i clanova lecacke i kabinske posade zrakoplova za vrijeme!era zrakoplova (cl. 39.). U pogledu ostalih u Zakon u navedenih predmeta osiguranja, kao.seo su p revoznina, trofkovi osiguranja, ofekivana dobit i dr., u osnovi je sicuacija ista kao i u pomorskom osiguranju, pa ondje izloiena nacela na odgovarajuci nacin vrijede i ovdje. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosim a u zracnom prometu sadrii i odredbe o mjerodavnom pravu za ugovor o osiguranju (cl. 179). U com su pogledu u osnovi prihvaceni isti kriteriji kao i za ugovor o plovidbenom osiguranju iz Zakona o pomorskoj i un utrafojoj plovidbi (1978.). Te ce odredbe de!egeftrenda rrebati uskladiti s odgovarajucim odredbama u Pomorskom zakoniku (cl. 981.). Osiguranje u zracnom prometu, predvideno Zakonom o obveznim i scvarnopravnim odnosima u zracnom prom etu, sklapa se na remelju slobodne dispozicije stranaka, cj. po njihovoj slobodnoj volji. Ne postoji zakonska obveza sklapanja cih osigu ranja, nici je osiguratelj obvezan prihvacici ponudu ugovaracelja osiguranja, osim obveznog osiguranja od odgovornosti (opsirnije, supra). 444 Odredba clanka 23. stavak I. Zakona o zracnoj plovidbi glasi: Poradi sigurnosti i urednosti odvijanja prijevoza u zracnom javnom prometu, zraeni prijevoznik mora udovoljavati propisanim uvjecima, ovisno o vrsti prijevoza, poglavito u pogledu: odobrenoga letacko-operativnog prirucnika, vrs te i namjene zrakoplova, ce zrakoplovnog osoblja. Zraeni prijevoznik mora osigurati odriavanje zrakoplova i raspolagati odobrenim priruenici ma u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa doneseni h na temelju ovoga Zakona, te medunarodni h ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku. 8. TRAJANJE UGOVORA 0 OSIGURANJU ZRAKOPLOVA 8.1. UGOVOR ZA ODREDENO PUTOVANJE Osiguranje zrakoplova na odredeno putovanje pocinje u trenutku kada se zrakoplov scavi u pokret radi izvdenja osiguranog pucovanja u ugovorenom polaznom mjesru i traje dok zrakoplov ne zavr5i s kretanjem neposredno nakon slijecanja u ugovorenom odredifoom mjestu (cl.120. st. 1.). Smarra se da je zrakoplov pokrecan mocorom u leru od rrenutka pokrecanja mocora u svrhu voinja, odnosno uzlij etanja, pa sve do tren u tka zauscavljanja zrakoplova nakon slijetanja i prescanka rada motora nakon slijetanja, odnosno voinje (cl. I 08. st. 4. ZOSOZP). Taj kriterij vrijedi i za odnose iz osiguranja na odredeno pucovanje. Ako j e rijec o zrakoplovu koji se ne pokrece vlastitim pogonom (jedrilice, baloni i dr.), zakonom j e propisano specifieno rjdenje. Osiguranje cakvih lecjelica pocinje od tren utka odvezivanja, odnosno pocetka uzlijetanja pa do tren utka ponovnog vezivanja nakon slijecanja, odnosno zaustavljanja nakon slijeranja (cl st. 5. ZOSOZP) UGOVORI NA ODREDENO VRIJEME Trajan je ugovora na odredeno vrijeme odreduje se ugovorom. Uobicajeno je da osigu ranje komin uiran o traje 12 mjeseci, ali se moie ugovorici i krace razdoblje. Ako nije drukcije ugovoreno, osigu ranje na odredeno vrijeme pocinje teci u 0:00 sari prvog dana i zavrfava u 24 sata posljednjeg dana predvidenog ugovorom (arg PZ). Kod osiguranja zrakoplova na odredeno vrijem e, osiguranje se prod uiuje za trajanja neodgodivih popravaka osteeenja pokrivenih osiguranjem, uz ave uvjete: a) da su radovi popravka zapoceti tijekom trajanja osiguranja, b) da je rijec o neodgodivim popravcima, c) da se popravci izvode bez neopravdanog zadriavanja, d) da se za co vrijeme zrakoplov ne moie koriscici za sigurni zraeni promec. Osiguranje se moie produljiti najvise 1 5 dana nakon proteka ugovorenog roka osiguranja (cl st. I.). Osiguranik je duian u slueaju izvodenja neodgodivih popravaka pravodobno izvijestiti osiguratelja. Osiguratelj moie u takvu slucaju zatraiiti placanje odgovarajuce premije osiguranja u skladu sa svojim tarifama (cl st. 2.)