Groundwater Dynamics in Part of the Sava River Valley

Transcription

1 ISS ISS UDC 6 (Print) (Online) CS CROATIA AGRICULTURAE COSPECTUS SCIETIFICUS POLJOPRIVREDA ZASTVEA SMOTRA

2 ORIGIAL SCIETIFIC PAPER 9 Groundwater Dynamics in Part of the Sava River Valley Dragutin DOLAJSKI Dragutin PETOŠIÆ Ivo STRIÈEVIÆ SUMMARY The main research object was to determine the dynamics of groundwater in the area Oborovo. Major hydrological indicators (precipitation, Sava water level, groundwater level in hydro-pedological and hydro-geological piezometers) were analyzed per monthly decades during a fiveyear period. Relation of the analyzed hidrological indicators was determined using the method of cross-correlation analysis. A slight increasing trend was determined for precipitation and middle water of the Sava during the trial period. Marked differences in groundwater dynamics were also recorded. The highest monthly and annual fluctuations of groundwater level were recorded in the immediate vicinity of the Sava. Going away from the river, the fluctuation got much less expressed. Direct influence of the Sava water level upon groundwater dynamics was determined within a narrow belt next to the river. The prevailing direction of the groundwater course is from the elevated peripheral parts of the Sava basin toward the Sava River. The Sava and the other surface watercourses, Zelina, Èrnec and the Lonja-Strug Canal, have no considerable influence on the genesis and dynamics of groundwater in the area under study. KEY WORDS precipitation, water level, groundwater level, piezometer, hydro-amelioration, soil Department of Soil Amelioration Faculty of Agriculture University of Zagreb Svetošimunska cesta 2, 1 Zagreb, Croatia Received: January 1, 1999 AGRICULTURAE COSPECTUS SCIETIFICUS, Volume 6, o 1, 1999 (9-8)

3 IZVORI ZASTVEI RAD Dinamika podzemnih voda na dijelu Srednje Posavine Dragutin DOLAJSKI Dragutin PETOŠIÆ Ivo STRIÈEVIÆ SAŽETAK Utvrditi dinamiku podzemnih voda na podruèju Oborova bio je temeljni cilj istraživanja. eprekidno, tijekom petogodišnjeg razdoblja po mjeseènim dekadama analizirani su temeljni hidrološki pokazatelji (oborine, vodostaji Save, razina podzemne vode u hidropedološkim i hidrogeološkim pjezometrima). Metodom kroskorelacijske analize utvrðena je povezanost analiziranih hidroloških pokazatelja. Utvrðen je trend slabog porasta oborina i srednjih voda Save tijekom istraživanog razdoblja. Utvrðene su, takoðer, osjetne razlike u dinamici podzemnih voda. ajveæa mjeseèna i godišnja kolebanja razine podzemnih voda, potvrðena su u neposrednoj blizini rijeke Save. S udaljavanjem od rijeke kolebanje je znatno slabije. Izravan utjecaj vodostaja Save na dinamiku podzemnih voda utvrðen je unutar uskog pojasa u neposrednoj blizini rijeke. Dominantan smjer toka podzemnih voda je iz pravca povišenih perifernih dijelova savskog bazena prema rijeci Savi. Rijeka Sava i preostali površinski vodotoci Zelina, Èrnec i Kanal Lonja Strug, ne utjeèu bitnije na genezu i dinamiku podzemnih voda istraživanog podruèja. KLJUÈE RIJEÈI oborine, vodostaj, razina podzemne vode, pjezometar, hidromelioracije, tlo Zavod za melioracije Agronomski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu Svetošimunska 2, 1 Zagreb, Hrvatska Primljeno: 1. sijeènja POLJOPRIVREDA ZASTVEA SMOTRA, Volumen 6, Br. 1, (9-8)

4 DIAMIKA PODZEMIH VODA A DIJELU SREDJE POSAVIE 1 UVOD Režim podzemnih voda hidromorfnih tala u dolini rijeke Save bio je temeljni cilj brojnih dosadašnjih istraživanja. ajveæi dio istraživanja odnosi se na dinamiku podzemne vode u bazenskom dijelu savske doline. Pušiæ i Škoriæ (196) ukazuju da u ovom dijelu Posavine dominira kombinirano vlaženje tla, pod istovremenim utjecajem oborinskih i podzemnih voda. Isti autori na cijelom savskom bazenu potvrðuju postojanost stalnih podzemnih voda. Razina vode rijetko se spušta više od m ispod površine tla, a u ovisnosti je od rasporeda, sastava i moænosti vodonosnih horizonata (akvifera). Kolebanja razine podzemnih voda veæa su uz rijeku Savu i druge vodotoke, a manja u njihovom zaleðu (Srebrenoviæ i sur, 1971.). Analizom utjecaja relevantnih faktora na režim podzemnih voda u podruèju Èrnec polja provedenom autokorelacijskom metodom potvrðen je slab utjecaj Save na formiranje akvifera podzemne vode (Miloviæ, 1986). Samo u vrlo uskom pojasu, u neposrednom zaobalju potvrðena je jaèa stohastièka povezanost izmeðu podzemne vode i vodostaja Save. U širem zaobalju, posebice u podruèju teških tala vrlo male propusnosti za vodu (<,16 m/dan), akviferi podzemne vode formiraju se iskljuèivo pod utjecajem oborina, pri èemu je tendencija kretanja ascedentno - descendentna (Srebrenoviæ, 1986). Buduæi je danas veæi dio površina u bazenskom dijelu savske doline hidromeliorirano, novija istraživanja režima podzemnih voda na ovom podruèju posveæena su hidromelioriranim, najèešæe dreniranim tlima. U tom pogledu istièu se stacionarna istraživanja koja su obavljena na veæem broju eksperimentalnih objekata širom Posavine. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u radovima veæeg broja istraživaèa; Pušiæ i Ðakoviæ (1971.), Pušiæ i Vukušiæ (1971.), Marinèiæ (1977.), Maðar (1982.), Tomiæ i Petošiæ (1989.), Tomiæ i sur. (199.), Petošiæ i sur. (199.), Petošiæ (199.), Šimuniæ i sur. (199.), Vidaèek i sur. (199.), Petošiæ i sur. (1998.) i dr. Cilj ovog rada je dakle, povezati rezultate naših istraživanja s rezultatima drugih autora te donjeti zakljuèak o dinamici podzemnih voda na istraživanom podruèju. Dobiveni rezultati koristiti æe se pri reguliranju nihovih visokih razina u svrhu ostvarivanja uspješne poljoprivredne proizvodnje. Slika 1. Situacija istraživanog podruèja Figure 1. Situation of the area study AGRICULTURAE COSPECTUS SCIETIFICUS, Volume 6, o 1, 1999

5 2 Dragutin DOLAJSKI, Dragutin PETOŠIÆ, Ivo STRIÈEVIÆ MATERIJAL I METODE RADA Istraživanja su obavljena na širem podruèju Oborova, tijekom razdoblja od do 199. godine. Oborovo se nalazi u prostoru hidromelioracijskog sustava Èrnec polja. Unutar ovog prostora nalazi se i Pokusni objekt na kojem se izvode stacionarna istraživanja (slika 1.). Temeljna pedofizikalna i hidropedološka svojstva hidromelioriranog amfiglejnog tla odreðena su standardnim laboratorijskim metodama. Kolebanja razine podzemne vode u pedosfernom dijelu mjerena su u plastiènim hidropedoloðkim pjezometrima od jednog, dva i tri metra dubine ( 2 mm). Mjerenje je obavljeno po mjeseènim dekadama neprekidno, tijekom petogodišnjeg razdoblja, na dvije lokacije polja, na ukupno 27 pjezometara. Posebno su obraðeni dobiveni pokazatelji na reprezentantnim hidropedološkim pjezometrima P-12 (dubina m) i P-6 (dubina 1, m). Pjezometri su locirani na sredini izmeðu dviju drenažnih cijevi razmaka 17,6 m. Dubina drenaže iznosi oko 1, m. Drenaža je izvedena u obliku klasiènog sustava s upustom cijevi (sisala) u otvorene detaljne kanale. Pored hidropedoloških pjezometara, analizirana je i dinamika razine podzemne vode na osam vrlo dubokih pjezometara hidrogeološkog tipa. Ovi pjezometri su dubine 9 i 2 m, a locirani su u Rugvici, Oborovu, Trebovcu i Zelini Breški. Mjerenje razine vode u hidrogeološkim pjezometrima obavljano je dva puta tjedno. Mjerenja je vršio Republièki hidrometerološki zavod Hrvatske. Detaljna analiza oborina obavljena je na temelju dobivenih podataka s meteorološke postaje u Rugvici za razdoblje od do 199. godine. Za analizu režima Save u istraživanom razdoblju korišteni su podaci dnevnih mjerenja na limnigrafu u Rugvici. Temeljem numerièkih podataka formirani su osnovni i dekadni nizovi hidroloških velièina na kojima je obavljena matematièko-statistièka obrada. Stohastièka povezanost izmeðu oborina i vodostaja Save u Rugvici, te rijeke i podzemnih voda unutar istraživanog podruèja obraðena je križnom korelacijom (kroskorelacijom) s pomacima od jedne dekade (Srebrenoviæ, 1986.). Testiranje znaèajnosti provedeno je t-testom. REZULTATI ISTRAŽIVAJA Temeljne znaèajke tla Detaljnim pedološkim istraživanjima na pokusnom objektu Oborovo utvrðena je samo jedna sistematska jedinica i to amfiglej mineralni vertièni, dreniran klasiènim sustavom cijevne drenaže. Prema teksturnom sastavu oranièni sloj dreniranog vertiènog amfigleja je praškasto glinasto ilovaste teksture, a podoranièni praškasto glinaste teksture s -% gline. Slojevi ispod podoranice sve do dubine od 16 cm (P-1), odnosno 11 cm (P-2), su glinaste ili praškasto glinaste teksture. Dublji slojevi su teksturno lakši-ilovasti.. U svim slojevima prisutan je veæi sadržaj praha. Zastupljenost sitnog i krupnog pijeska izrazito je mala. U tablici 1 prikazana su temeljna pedofizikalna svojstva istraživanog tla. Kod svih istraživanih slojeva do dubine Tablica 1. Osnovna pedofizikalna svojstva Table 1. Basic pedophisical properties Profil Profile P - 1 P - 2 Dubina Depth cm Retencijski kapacitet za Holding capacity for vodu-water zrak-air % vol. % vol 7,9 6,7 9, 1,7 2,8 7,,2 2, 7,2,2 1,8 2, Porozitet Porosity % vol.,6 1,2, 6,,2 9,9 Gustoæa Density g / cm volumna prava bulk specific 1,1 2,1 1,26 2, 1,2 2,61 1,1 1,18 1,28 2, 2,2 2, Inertna voda Unavailable water % vol. 22,6 28,6 27,1 29, 29,7 28, Tablica 2. Statistièki parametri za dekadne oborine i razine vode ( ) Table 2. Statistical parameters for decade precipitation and water levels ( ) SR-MEA MI Oborine Precipitation mm 2, ,89,99 11,6 SAVA m n. m. Pjezometar-Piezometer m n. m.-m a. s. l. m a. s. l. DSP-1 DBP-2 KP-17 DSP-7 P-12 P-6 96, 96,1 96, 99, 98,2 97, 97, ,72 1,6 1,,78,6,9,18,2 12,7 11, 99, 1, 98,7 98, 98, 9, 9, 9,6 97,1 96,6 96,1 97,2 POLJOPRIVREDA ZASTVEA SMOTRA, Volumen 6, Br. 1, 1999.

6 DIAMIKA PODZEMIH VODA A DIJELU SREDJE POSAVIE Tablica. Statistièki parametri srednjih mjeseènih oborina za m.p. Rugvica ( ) Table. Statistical parameters of mean monthly precipitation at Rugvica ( ) SR-MEA MI Mjeseci-Months (mm) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII,6,6 7,27 6,8,2 8,9 72, 8,98 81,28 98,9 97,76 76,6 28,26 2,9 28, 26,9 6,86,21 2,29,8,1,2 1,22 2,8,8,81,,,68,1,8,61,,6,2,6 72, 8,9 97,9 9, 16, 12, 19,9 12,1 1, 1, 161, 12,7 1, 7, 2, 7,2 19, 6, 2, 8,6,2 7,,2 1, Tablica. Statistièki parametri srednjih mjeseènih vodostaja rijeke Save v.p. Rugvica ( ) Table. Statistical parameters of mean monthly water levels of the Sava River at Rugvica ( ) SR-MEA MI Mjeseci-Months (m n. m. m a. s. l) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 96,2 9,6 96,9 96,8 9,8 9,8 9,96 9,76 9,67 96,7 97,6 97,19 1,7,9 1,72,88,8,76,6,2 1,2 1,6 1,9 1,9,2,2,2,2,2 98,6 96,89 98, 97,2 9,77 96,21 9,9 9,1 98,1 99, 99,78 99,6 9,9 9,6 9,61 9, 9,68 9,7 9,9 9, 9,62 9, 9,9 9,98 1 cm sadržaj ukupnih pora varira unutar raspona karakteristiènog za porozna tla, tj. od -6 % vol. Retencijski kapacitet je velik (7-% vol.%.). Kapacitet tla za zrak izrazito je mali u oraniènom horizontu,2-6,7 % vol., kao i u podoraniènom 1,7-1,8 % vol. Znaèajke savskog režima Rijeka Sava je glavni vodotok istraživanog podruèja. Pokusni objekt Oborovo udaljen je svega 1, km od rijeke Save. Poznato je da Sava kao dominantna tekuæica ima kontinentalni pluviometrièki režim, s jakom sezonskom varijabilnošæu vodostaja i protjecanja (Srebrenoviæ, 1986.). Varijabilnost protoka izmeðu malih i velikih voda na ovom podruèju kreæe se intervalno unutar od -. m /s. Kako se opæenito vodni režimi odlikuju svojom stohastièkom prirodom, držimo znaèajnom u ovom radu analizirati, povezanost oborina s vodostajem Save tijekom istraživanog razdoblja. Dinamika srednjih mjeseènih vodostaja Save, u obliku statistièkih parametara, tijekomu istraživanog razdoblja ( ), prikazana je u tablici. Iz priložene tablice, a što je slikovito prikazano na grafikonu 1, uoèava se pojava primarnog maksimuma vodostaja u mjesecu studenom. Sekundarni maksimum pojavljuje se u proljeæe tijekom mjeseca travnja. Uoèavamo takoðer, i dva minimuma. Primarni minimum javlja se ljeti tijekom kolovoza, a sekundarni zimi, u veljaèi. Variranje srednjih mjeseènih vodostaja tijekom godine kreæe se u rasponu od 9,76 m do 97,6 m (2,8 m). Variranje unutar mjeseènih vrijednosti kreæe se od do 2 %. ajveæi raspon vodostaja izmeðu mjeseène maksimalne i minimalne izmjerene vrijednosti javlja se u studenom i iznosi,8 m. Analizirajuæi srednje vode Save na ovom podruèju (Rugvice) u razdoblju od do 199. godine potvrðen je trend laganog porasta gore navedenih vodostaja. y = 1 x + 9,92 U tablici u obliku statistièkih parametara prikazan je i godišnji hod prosjeènih mjeseènih oborina. Iz priložene tablice uoèava se pojava minimuma u zimi, tijekom mjeseca sijeènja (,6 mm). Maksimum oborina javlja se u listopadu (98,9 mm), odnosno studenom (97,76 mm). Srednja godišnja kolièina oborina u istraživanom razdoblju iznosila je oko 82 mm. ajveæa variranja unutar mjeseènih vrijednosti od 1 mm pojavila su se tijekom mjeseci kolovoza i listopada. ajmanja variranja od 8 do 66 mm potvrðena su tijekom ožujka, odnosno travnja. Dobivena jednadžba y =,91 x + 2,18 ukazuje na trend laganog porasta oborina tijekom istraživanog razdoblja. Povezanost oborina i vodostaja Save na istraživanom podruèju potvrðena je kroskorelacijskim koeficijentom od r =,, pri pragu znaèajnosti LSD = 1 (tablica 6). Dinamika podzemnih voda Kvartar je najzastupljenije geološko doba na podruèju Gornje Posavine. Znaèajna uloga za dolinu Save i njene pritoke u tom pogledu pripada aluviju (holocenu), koji je na ovom podruèju zastupljen šljunkom, pijeskom, ilovinama i glinama. Ove aluvijalne naslage pokrivaju stare jezerske sedimente (Kovaèeviæ, i sur. 1972). Vodonosni horizonti ravnièarskog podruèja uz Savu prekriveni su debelim kvartarnim pokrivaèem fluviatnih AGRICULTURAE COSPECTUS SCIETIFICUS, Volume 6, o 1, 1999

7 Dragutin DOLAJSKI, Dragutin PETOŠIÆ, Ivo STRIÈEVIÆ Tablica. Statistièki parametri srednjih mjeseènih razina podzemne vode ( ) Table. Statistical parameters of mean monthly groundwater levels ( ) Mjeseci-Months (m n. m. m a. s. l) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Pjezometar-Piezometer DSP 1 (Rugvica) SR-MEA MI 99,1,92 97, 9,61 9,97,9 97,2 9,2 9,6 1,99,2 98,7 9,81 96,7 1,12 97,87 9, Pjezometar-Piezometer DBP 2 (Oborovo) SR-MEA MI 96,8,1 97,22 96,2 96,69,9 97,2 96,1 96,86 1,1 98,7 9,81 96,97,77 97,7 9,82 Pjezometar-Piezometer KP 17 (Trebovec) SR-MEA MI 1,2, 1, 99,98 1,8,1 1,26 99,92 99,9, 1,1 99,1 1,12,11 1,21 1 Pjezometar-Piezometer DSP 7 ( Z. Breška) SR-MEA MI 97,96,29 98,26 97,61 97,79,6 98, 97,1 98,2,1 98,1 98,7 98,,1 98, 98,2 Pjezometar-Piezometer P - 12 SR-MEA MI 97,8, 97,8 97,78 97,7,6 97,8 97,67 Pjezometar-Piezometer P - 6 SR-MEA MI 97,79, 97,82 97,76 97,7,6 97,79 97,6 97,69, 97,71 97,6 97,69,2 97,71 97,66 97,8,1 97,92 97,6 97,69,2 97,71 97,66 9,78,16 9,97 9,8 96,29,7 96,7 9,6 99,76,28 1,11 99,1 98,6, 98,9 98,1 97,7,11 97,68 97, 97,77,12 97,9 97,61 9,7,6 96,21 9,16 9,96,72 96, 9, 99,9,61 1,12 98,88 98,,7 98, 98,2 97,,1 97,6 97, 97,,1 97,6 97, 9,2,1 9,6 9,8 9,77,7 96, 9,72 98,9,71 99,9 98, 98,8,6 98, 96,98 97,9,2 97,62 97,2 97,,1 97,6 97,6 9,98, 9, 9,8 9,,8 9,8 9,9 98,,7 99, 97,67 98,12,6 98,66 97,2 97,21, 97,7 96,7 97,2,1 97,7 97,2 9,67 1,7,2 98,1 9,8 9,8 1,6 97,11 9,6 98,78 1,1 1,2 97,2 98,2,16 98, 98,1 97,1,66 97,89 96,2 97,9,27 97,7 97,2 96,27,2 96,87 9,6 9,8 1,6 97,11 9,6 99,27, 1 98,6 98,2,18 98, 97,92 97,,2 97,7 96,6 97,,1 97,89 97,2 97,2 1,62,2 98,69 9, 96,79 1,1 98,1 9,99 1,,16 1,1 99,76 98,6, 98,9 98,12 97,7,19 97,87 97,1 97,7,19 97,7 97,29 97, 2,1,2 99,9 9,19 97, 1,8,2 98,82 9,7 1,12,12 1,29 99,98 98,1,8 98, 97, 97,81,6 97,87 97,7 97,81, 97,8 97,78 jezersko - moèvarnih i eolskih naslaga. Dubina do podzemne vode vrlo je razlièita u malim razmacima, jer pored izmjene litološkog sastava, na to utjeèe i topografija terena (Srebrenoviæ, i sur ). Stratigrafska graða soluma na podruèju objekta Oborovo, do dubine cm, je heterogena. (Vidaèek, i sur. 199.). U površinskom sloju do cm dubine prevladava praškasto - glinasto - ilovasta komponenta. Praškasta glina dominantna je na dubini od -1 cm. Dublji solum znatno je lakše teksturne graðe. a dubini od 1 - cm tlo je izgraðeno od praškastopjeskovitih frakcija. Ispod cm dubine formirani su izdašniji vodonosni horizonti, koji su izgraðeni od pjeskovitih i pjeskovito - praškastih sedimenata. a temelju litološkog opisa Instituta za geološka istraživanja Zagreb (1981) vrlo dubokih hidrogeoloških pjezometara u Oborovu, Rugvici i Z. Breški (DBP-2, i DPS -1 i DSP-7) može se zakljuèiti slijedeæe: - uski pojas uz Savu, -8 m širine na dubini -2, m izgraðen je od humusno-glinaste komponente; prah i pijesak dominiraju na dubini od oko 2- m; od, do 8, m dubine utvrðena je dominantnost pjeska i praha; šljunak se pojavljuje znatno dublje, obièno na dubini od 18- m, - udaljeno lijevo zaobalje Save, podruèje Trebovca i Z. Obreške (-6 km od Save) izgraðeno je u površinskom dijelu do, m dubine od praškasto - glinasto POLJOPRIVREDA ZASTVEA SMOTRA, Volumen 6, Br. 1, 1999.

8 DIAMIKA PODZEMIH VODA A DIJELU SREDJE POSAVIE m n.m. - m a.s.l SAVA DSP-1 DBP Teren - ground 199 m n.m. - m a.s.l. m n.m. - m a.s.l SAVA DSP-7 KP-17 Teren - ground SAVA P-12 P-6 Teren - ground Grafikon 1. ivogram rijeke Save i pjezometara DSP-1, DBP-2, DSP-7, KP-17, P-12 i P-6 Graph 1. Water levels of the Sava River and piezometers DSP-1, DBP-2, DSP-7, KP-17, PP-12 and P-6 Tablica 6. Ovisnost izmeðu varijabli X i Y izražena kroskorelacijskim koeficjentom uz pomak k Table 6. Interdependence of variables X and Y expressed by the cross-correlationcoefficient with shift k Parovi vremenskih serija Paits of time series X Y Oborine SAVA Precipitation DSP 1 P P 6 P 12 SAVA DSP 1 KP 17 DSP 7 DBP 2 P P 6 P 12 P - 12 KP 17 DSP 7 DSP 2 P P 6 Kroskorelacijski koeficijent Cross-correlation coefficient, XXX,112,167,12,19,887 XXX,12,1,72 XXX,12,68 XXX,8 XXX,76 XXX,16 XXX, XXX,26,82 XXX LSD=1 xxx x y x y Pomak-Shift k AGRICULTURAE COSPECTUS SCIETIFICUS, Volume 6, o 1, 1999

9 6 Dragutin DOLAJSKI, Dragutin PETOŠIÆ, Ivo STRIÈEVIÆ - ilovaste i/ili praškasto - glinaste komponente; ispod, m dubine mogu se susresti proslojci treseta, pri èemu i dalje glinasta komponenta ostaje dominantna. Dinamika podzemne vode na istraživanom podruèju slikovito je prikazana u grafikonu 1. Temeljne znaèajke kolebanja podzemne vode na sredini izmeðu drenažnih cijevi prikazane su nivogramom pjezometara P-12 i P-6. Mjereno od srednje apsolutne kote terena (98,6 m.n.m. ) razina podzemne vode je tijekom petogodišnjeg razdoblja kolebala u rasponu od 98, m.n.m. do 96,21 m.n.m., odnosno,6 m do 2,2 m ispod površine tla (Petošiæ i sur ). Minimalne vrijednosti utvrðene su tijekom mjeseca rujna, a maksimalne u prosincu i sijeènju. Dakle, kolebanje razine tijekom cijelog razdoblja kretalo se unutar raspona od 1,82 m. Koeficijent varijacije srednjih mjeseènih vrijednosti razine podzemne vode kretao se od do 1 %. ajveæa kolebanja unutar mjeseca pojavljivala su se u rujnu, a iznosila su oko 1,66 m. Minimalna mjeseèna kolebanja od do 6 cm potvrðena su u sijeènju i ožujku. Temeljem srednjih mjeseènih vrijednosti uoèava se lagano opadanje razine iduæi od mjeseca sijeènja prema ožujku. Slijedi lagani porast od ožujka prema travnju. Osjetnije opadanje razine potvrðeno je u razdoblju od travnja do rujna. U posljednjem kvartaru godine, od rujna do prosinca, razina podzemne vode je u porastu. Posebice znaèajan porast razine vode potvrðen je od listopada prema studenom. Izraženije varijacije razine podzemne vode utvrðene su tijekom godine, a znatno slabije tijekom razdoblja od 199. do 199. godine. Meðusobnom usporedbom nivograma pjezometara P - 12 i P - 6, uoèava se velika sliènost u dinamici podzemnih voda tijekom cijelog istaživanog razdoblja. Dinamika srednjih mjeseènih vrijednosti razine podzemne vode dubljih, vodom izdašnijih slojeva (akvifera), na podruèju istraživanja, slikovito je prikazana u nivogramima, vrlo dubokih hidrogeoloških pjezometara (DSP-1 Rugvica, DBP-2 - Oborovo, DSP-7 Zelina Breška i KP - 17 Trebovec). Iz priloženog nivograma pjezometara DSP-1 u Rugvici (grafikon 1.) uoèava se pojava maksimuma razine podzemne vode u prosincu s 99,9 m n.m. Pojava minimuma od 9,8 m n.m. utvrðena je u kolovozu odnosno rujnu. Dakle, maksimalno kolebanje srednjih mjeseènih razina podzemne vode tijekom istraživanog razdoblja ( god.), kretalo se unutar vrijednosti od,6 m. U usporedbi s površinom terena razina je kolebala u intervalu od minimalnih 1, pa do maksimalnih 6,m ispod površine. Kolebanje razine unutar vrijednosti sredine kretao se je u rasponu od 9,98 m n.m. do 97, m n.m., odnosno od, m do 6,1 m ispod površine terena. Koeficijent varijacije kretao se je od do 2%. Maksimalna kolebanja razine, unutar mjeseènog razdoblja pojavljuju se u mjesecima, prosincu (,7 m), ožujku (,92 m ) i rujnu (,8). Minimalno kolebanje javlja se u srpnju i iznosi oko,8 m. Iz prikazanog nivograma uoèava se lagano opadanje razine na poèetku godine (sijeèanj, veljaèa). Od veljaèe do travnja, bilježimo lagani porast. Slijedi osjetnije opadanje razine do kolovoza, a potom izraženiji porast do konca godine. Vrlo slièna dinamika podzemne vode utvrðena je na pjezometru DBP-2 u Oborovu. Kolebanje razine unutar mjeseènih vrijednosti sredine kretalo se je od 9, do 97, m n.m., odnosno od,9 m do, m ispod površine terena. Koeficijent varijacije kretao se je u rasponu od do 2%. Variranja razine unutar maksimalnih i minimalnih vrijednosti kretala su se u rasponu od 98,82 m n.m. u prosincu do 9,6 m n.m. u rujnu i/ili listopadu. Usporedimo li ekstremna kolebanja razine s površinom terena, vidimo da se ona javljaju unutar raspona od 2,17 m do 6, m. Utvrðeno je takoðer, maksimalno kolebanje unutar mjeseènog razdoblja od, m u prosincu, kao i minimalno od,86 m u kolovozu, odnosno,99 m u sijeènju. Lagano opadanje poèetkom godine, porast od veljaèe do travnja, potom izraženije opadanje do kolovoza, i ponovni porast do konca godine, temeljne su znaèajke godišnjeg hoda razine podzemne vode. Dinamika podzemne vode na perifernom bazenskom dijelu, koji je udaljen oko do 6 km od rijeke Save, osjetno se mijenja (nivogrami pjezometara, DSP-7 i KP-17). a podruèju Zeline Breške, pjezometar DSP-7, utvrðeno je variranje razine vode unutar mjeseènih vrijednosti sredine od 98, m n.m. u travnju, pa do 97,79 m n.m. u veljaèi. Dakle, vrlo malo kolebanje od,6 m, a javlja se unutar raspona od,99 m do 1,6 m u odnosu na površinu terena. Koeficijent varijacije od do 1%, potvrðuje pojavu slabog variranja razine vode,na ovom dijelu podruèja. Ekstremna kolebanja razine, takoðer, se javljaju unutar užeg raspona od 1,9 (m). Maksimalna vrijednost od 98,9 m n.m. (, m ispod površine terena) pojavljuje se u studenom, a minimalna od 96,98 m n.m. (oko 2, m ispod terena) u srpnju. Ekstremna kolebanja razine vode unutar mjeseènog razdoblja su znatno manja. Maksimalne vrijednosti od 1,7 m javljaju se u srpnju, a minimalne od svega 8 cm u svibnju. Godišnji hod razine vode u prvoj polovici godine ima odreðenih sliènosti s pjezometrima u neposrednoj blizini Save ( DSP - 1 i DBP - 2), uz razliku da je opadanje odnosno porast razine znatno slabije naglašeno. Druga razlika uoèava se u tromjeseènom razdoblju srpanj - POLJOPRIVREDA ZASTVEA SMOTRA, Volumen 6, Br. 1, 1999.

10 DIAMIKA PODZEMIH VODA A DIJELU SREDJE POSAVIE 7 kolovoz - rujan, kada razina vode praktièki stagnira. Uz lagani porast razine od rujna do studenog, primjetno je i njeno slabo opadanje prema prosincu. Analizom nivograma pjezometara KP - 17 u Trebovcu i DSP - 7 u Z. Breški, uoèljiva je velika sliènost u dinamici podzemne vode tijekom istraživanog razdoblja Utjecaj režima Save na dinamiku podzemnih voda Poznavajuæi režim dviju hidroloških velièina, rijeke Save te podzemnih voda, postavlja se pitanje stupnja povezanosti ovih varijabli u vremenskom nizu. Pokazalo se da je kroskorelacijska analiza (Srebrenoviæ, 1986.) veoma upotrebljiva metoda za tumaèenje povezanosti ovih velièina, što su takoðer potvrdili Miloviæ, (1986), Romiæ, (1991.), Dolanjski, (199.). U melioracijskom podruèju Èrnec polja rijeka Sava kao i drugi otvoreni vodotoci (Zelina, Lonja) ne utjeèu na prihranjivanje podzemlja, veæ je obrnuto. Ukoliko se to i dogaða trajanje je jako kratko, svega oko 1 dana godišnje, kod izuzetno velikih voda. Razine vode u istraživanim bunarima obièno su više za 2 do m od razine u rijeci Savi, time je utvrðeno efluentno djelovanje podzemlja na rijeku Savu (Miloviæ, 1986.). U sklopu naših istraživanja ovisnost izmeðu režima Save i dinamike podzemne vode prikazana je u tablici 6. i slici 2. Uoèavamo da vrijednost kroskorelacijskog koeficijenta varira u rasponu od,68 < r <,887. Svi koeficijenti statitièki su opravdani pri pragu znaèajnosti LSD = 1, što ukazuje na postojanost korelacije izmeðu analiziranih varijabli (osim za pjezometre KP-17, DSP-7 i P-). Analizom dobivenih kroskorelacijskih koeficijenata pomaka k, može se ustvrditi da Sava ima izravan utjecaj na podzemne vode istraživanog podruèja do 2 m udaljenosti od rijeke (k = o). Zakašnjeli utjecaj od jedne dekade osjeæa se na udaljenosti od m, pri èemu je smjer teèenja na ovom dijelu iskljuèivo prema rijeci. Slab utjecaj Save s istim vremenom kašnjenja i smjerom teèenja podzemne vode, osjeæa se maksimalno do 1 m udaljenosti od rijeke. Iz tablice 6 i slike 2, uoèava se, takoðer, meðusobna povezanost dinamike (razine) podzemnih voda unutar ispitivanih pjezometara. Vrijednosti kroskorelacijskog koeficijenta variraju u rasponu od, < r <,89. Svi koeficijenti statistièki su opravdani pri pragu znaèajnosti LSD = 1, što ukazuje na postojanost korelacije izmeðu analiziranih varijabli, unutar pomaka od nule do èetiri dekade. Analizom dobivenih pokazatelja potvrðen je dominantan smjer teèenja podzemne vode, na istraživanom podruèju, iz pravca povišenih rubnih dijelova savskog Slika 2. Zavisnost izmeðu razine vode u Savi i podzemnih voda izražena kroskorelacijskim koeficjentom Fig.2. Interdependence of the water level of the river Sava and ground water expressed br rosscorelation coefficient AGRICULTURAE COSPECTUS SCIETIFICUS, Volume 6, o 1, 1999

11 8 Dragutin DOLAJSKI, Dragutin PETOŠIÆ, Ivo STRIÈEVIÆ bazena (Ježevo, Trebovec, Z. Breška), prema pjezometru P - 12 (pokusni objekt, tabla T-2), odnosno prema rijeci Savi. ZAKLJUÈCI a temelju provedenih hidroloških i hidropedoloških istraživanja, te analiza i tumaèenja dobivenih rezultata, možemo zakljuèiti: - Analizom oborinskog i savskog režima utvrðen je trend slabog porasta oborina i srednjih voda rijeke Save. - Godišnje kolebanje razine podzemne vode najveæe je u neposrednoj blizini rijeke Save i kreæe se u rasponu od 1, do 6, m ispod površine terena. S udaljavanjem od rijeke kolebanje se smanjuje, te se na rubnom bazenskom, povišenom dijelu, kreæe u rasponu od,6 do 2, m ispod površine. - Metodom kroskorelativne analize potvrðen je izravan utjecaj vodostaja Save na dinamiku podzemnih voda, samo u njenoj neposrednoj blizini, na udaljenosti 2m od rijeke. Slab utjecaj Save na dinamiku podzemnih voda osjeæa se s zakašnjenjem od jedne dekade do maksimalne udaljenosti od 1 m od rijeke. - Istom analizom je potvrðeno da na istraživanom podruèju dominira smjer teèenja podzemne vode iz pravca povišenijih dijelova savskog bazena (Ježevo - Trebevec - Z. Breška) prema rijeci Savi. - Rijeka Sava kao i preostali površinski vodotoci (Zelina, Èrnec i Odteretni kanal Lonja - Strug) ne utjeèu bitnije na genezu i dinamiku podzemnih voda istraživanog podruèja. LITERATURA Dolanjski, D. (199.): Efekti ureðenja poljoprivrednih prostora na podravskom gospodarstvu Koprivnica, Magistarski rad, Zagreb. Kovaèeviæ, P. i sur. (1972): Tla Gornje Posavine, Zagreb. Maðar, S. (1982): Utjecaj Klimatsko - edafskih faktora na stanje voda i režim vlažnosti poljoprivrednih površina u slivnom podruèju rijeke Vuke. Doktorska disertacija, Zagreb. Marinèiæ, I. (1977): Utjecaj drenaže na vodno - zraène promjene u teškim tlima pilot farme Rugvica kraj Zagreba. Doktorska disertacija, Zagreb. Miloviæ, B. ( 1986): Analiza podzemnih voda Èrnec polja. Graðevinar 8 (86) 12,: Petošiæ, D., Vidaèek, Ž., Dolanjski, D., Husnjak S., Sraka, M., (199): Stanje i kontrola cijevne drenaže na pokusnom objektu Oborovo u Posavini. Poljoprivredne aktualnosti 29 (-): Petošiæ, D. (199): Funkcionalnost sustava detaljne odvodnje u Posavini. Poljoprivredna znanstvena smotra Vol.9 (9) 1, 1-8. Petošiæ, D. Dolanjski, D., Husnjak, S. (1998): Funkcionalnost cijevne drenaže na pokusnom objektu Oborovo u Posavini. Poljoprivrdna znanstvena smotra Vol. 6. o.. (98) : -6 Pušiæ, B., Škoriæ, A., (196): Prilog poznavanju hidrogenizacije, klasifikacije i odvodnje tala doline Save. Zemljište i biljka, Vol. 1. o,,: Pušiæ, B., Ðakoviæ, B., (1971): Pokusna stanica za odvodnju Jasinje - program rada i preliminarni rezultati, Savjetovanje o Posavini, Zagreb. Pušiæ, B., Vukušiæ., S. (1971): Uèinak cijevne drenaže na odvodnju teških gley tala eksperimentalnog objekta Rugvica - Ježevo, Savjetovanje o Posavini, Zagreb. Romiæ, D., (1991): Dinamika podzemnih voda u prekodravlju i njeno djelovanje na prihranjivanje agrološkog profila u uvjetima izmjenjenog režima voda Drave. Poljoprivredno znanstvena smotra, Vol. 6. Br. - (91): 81-. Srebrenoviæ, D., Pilar, M., Budišiæ, F., Selanec, Z., Braun, M., Brundiæ, D., (1971): Vodoprivredna problematika Savske doline, Zagreb,: 1-1. Srebrenoviæ, D. (1986): Primjenjena hidrologija. Tehnièka knjiga, Zagreb. Šimuniæ, I., Tomiæ, F., Petošiæ, D., Strièeviæ, I., Rus, B., (199): Utjecaj razlièitih razmaka cijevne drenaže s dodatnim agrotehnièkim mjerama na reguliranje vodnog režima hidromelioriranog pseudoglej-glenog tla. Zbornik radova, Bizovaèke Toplice (9): Tomiæ, F., Petošiæ, D., (1989): Dosadašnja iskustva i potrebe daljnjeg ureðenja zemljišta u Posavini. Zbornik radova, Savjetovanje Rijeka Sava zaštita i korištenje voda : , Zagreb. Tomiæ, F., Šimuniæ, I., Petošiæ, D. (199): Djelotvornost razlièitih sustava detaljne odvodnje cijevnom drenažom na teškom pseudoglej - glejnom tlu srednje Posavine. Agronomski glasnik, 1-2,: Vidaèek, Ž., Husnjak, S., Petošiæ, D., Dolanjski, D., Sraka, M. (199): Svojstva dreniranog vertiènog amfigleja na pokusnom objektu Oborovo u Posavini. Poljoprivredne aktualnosti 29., (-), Izvješæe Instituta za geološka istraživanja Zagreb (1981) POLJOPRIVREDA ZASTVEA SMOTRA, Volumen 6, Br. 1, 1999.