Vremenske promjene kratkotrajnih jakih oborina u razdoblju za Split i Varaždin

Transcription

1 Prethodno priopćenje Preliminary Report UDK (497.5 Split)"1955/2010" (497.5 Varaždin)"1955/2010" Primljeno (Received): ; Prihvaćeno (Accepted): Vremenske promjene kratkotrajnih jakih oborina u razdoblju za Split i Varaždin mr. sc. Ksenija Cindrić, dipl. ing. fiz. Državni hidrometeorološki zavod Grič 3, Zagreb ksenija.cindric@cirus.dhz.hr Irena Nimac, mag. phys.-geophys. Državni hidrometeorološki zavod Grič 3, Zagreb dr. sc. Marjana Gajić-Čapka, dipl. ing. fiz. Državni hidrometeorološki zavod Grič 3, Zagreb mr. sc. Josip Rubinić, dipl. ing. građ. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Radmile Matejčić 3, Rijeka Analiza kratkorajnih jakih količina oborine predstavlja važan interes u inženjerskoj hidrološkoj praksi, osobito prilikom planiranja i projektiranja objekata koji moraju podnijeti ekstremne količine oborine. Dosadašnja istraživanja ekstremnih oborina u Hrvatskoj ukazala su na prostorne različitosti njihovih trendova. Stoga su u ovom radu ispitane promjene maksimalnih godišnjih kratkotrajnih količina oborine za trajanja od 10 min do 2 h u razdoblju od do godine na dvije meteorološke postaje koje imaju različite oborinske režime: Split (maritimni) i Varaždin (kontinentalni). Analiza je provedena procjenom trenda iz razdoblja te usporedbom procjena očekivanih kratkotrajnih maksimuma primjenom opće razdiobe ekstrema (GEV razdioba) iz dva kraća razdoblja: i Rezultati trenda na obje postaje ukazuju na slabo izražene, statistički neznačajne, vremenske promjene kratkotrajnih količina oborine od sredine 20. stoljeća. S druge strane, usporedba dvaju razdoblja ukazuje na slabo izraženu prisutnost pojačanja kratkotrajne oborine u novijem razdoblju na obje postaje. U radu je dodatno naglašena i važnost korištenja intervala povjerenja kojima se utvrđuje nesigurnost procjena očekivanih maksimuma za primjenu u praksi. Osim toga, zaključeno je da se uzroci sve učestalijih problema koji se javljaju s oborinskom odvodnjom pri pojavama intenzivnih oborina moraju tražiti izvan domene mogućih vremenskih promjena značajki samih kratkotrajnih jakih oborina. Ključne riječi: kratkotrajne jake oborine, klimatske promjene, trend, GEV razdioba 239

2 1. UVOD Oborina je prostorno i vremenski vrlo varijabilan klimatski element. Posebno se to odnosi na kratkotrajne jake oborine koje su lokalnog karaktera. Analiza njihovog pojavljivanja predstavlja jedan od glavnih interesa u inženjerskoj hidrološkoj praksi (npr. Bonacci, 1994.; Rubinić, 2003.). Takve su analize nužne prilikom planiranja i projektiranja novih ili rekonstrukcije postojećih objekata poput dimenzoioniranja objekata odvodnje u urbanim područjima, na prometnicama ili poljoprivrednim površinama (Gajić-Čapka, b, 2012.; Rubinić et al., 1995.). Kako ekstremne oborinske epizode mogu imati značajan utjecaj na različite aspekte ljudske aktivnosti i općenito na ekosustav (Beniston et al., 2007.), važno je analizirati takve događaje i ocijeniti njihove eventualne promjene na predmetnom području. Naime, upravo su kratkotrajne jake oborine najčešći uzrok sve učestalijih poplava na urbanim područjima kako u Hrvatskoj (Ožanić et al., 1998.; Uzelac, 2009.), tako i šire (Gaume et al., 2009.; Falconer, 2009.). U novije se doba sve učestalije pojave velikih voda na urbanim područjima, kao na primjer u Puli, dovode u vezu s klimatskim promjenama, odnosno s promjenama u učestalosti i intenzitetu pojava kratkotrajnih jakih oborina na duljoj vremenskoj skali ( uprava/rad-gradske uprave/projekti/repozitorij-novosti/ projekti-prikaz-single/article/oborinska-odvodnja/). Postoje i predviđanja Europske agencije za okoliš (European Environment Agency-EEA) da će u budućnosti biti manje oborina u odnosu na prosjek na području Mediterana, ali da će se ekstremne kiše puno češće javljati i na području Mediterana i Europe (EEA, 2008.), te se u tom smislu očekuje povećanje raspona mjerodavnih parametara i veličina za projektiranje fleksibilnijih odvodnih sustava. U tom smislu povećanje učestalosti pojave kratkotrajnih jakih oborina može utjecati na smanjenje planiranih učinaka hidrotehničkih objekata odvodnje velikih voda koji se dimenzioniraju na temelju analize značajki kratkotrajnih intenziteta oborina iz povijesno zabilježenih podataka. No, postoje i mišljenja da je pojava sve većih oborinskih oticaja na urbanim područjima prije svega posljedica povećanja udjela vodnonepropusnih površina koje ne samo da povećavaju ukupne količine oteklih oborinskih voda, zbog smanjenih količina vode koje se infiltriraju u podzemlje, nego se prilikom odvodnje oborinskih voda u takvim prilikama smanjuju i vremena koncentracije te time povećavaju vršne protoke oborinskih voda (Walesh, 1989.; Mays, 2004.; Despotović, 2009.). Dosadašnja istraživanja klimatskih promjena u Hrvatskoj odnose se na cijelu Hrvatsku u kojoj je jasno detektirano zatopljenje u posljednjih 50 godina, dok su trendovi oborine prostorno vrlo raznoliki i ne odnose se na kratkotrajne količine od nekoliko minuta do 24 sata. Oborinski ekstremi koji su do sada analizirani za područje Hrvatske dio su predloženih indeksa oborinskih ekstrema Ekspertnog tima za klimatske promjene, detekciju i indekse (ETCCDI Klein Tank i Können, 2003.; WMO, 2004.) Svjetske meteorološke organizacije (WMO-World Meteorological Organization), koji omogućuju usporedive regionalne analize. Indeksi su definirani pomoću dnevnih količina oborine i to njihove učestalosti za dnevne količine oborine iznad (ispod) fiksnog praga ili percentila njihove razdiobe, zatim intenziteta (količine pale u dane s količinom oborine iznad određenog percentila te udjela u godišnjoj količini oborine dnevnih količina oborine u dane s količinom iznad određenog percentila (MZOIP, 2014.; Gajić-Čapka et al., 2014.). Ovi rezultati na razini dnevnih količina ukazuju na prostorne različitosti njihovih trendova na području Hrvatske i opravdavaju istraživanje takvih promjena na lokalnoj razini, posebice kratkotrajnih oborina koje su prostorno vrlo varijabilne i značajno ovise o lokalnim karakteristikama (topografija, blizina voda - mora ili drugih vodenih površina, karakteristike tla). Pri provedbi analiza oborinskog režima kratkotrajnih inteziteta oborine za pojedino trajanje i povratno razdoblje najčešće se u praksi pridružuju teorijske krivulje koje povezuju intezitet (I), trajanje (T) i povratno razdoblje (P) - ITP krivulje. Te krivulje su specifične za pojedinu lokaciju i nedostatak mjernih (ombrografskih) postaja unosi dodatnu nepouzdanost u procjene očekivanih ekstrema na onim lokacijama gdje nema takvih mjerenja. Drugi problem koji se često javlja u praksi je nedovoljna duljina niza kratkotrajnih oborina na postojećim postajama. Pored toga, za različite hidrotehničke projekte često se koriste raspoložive ITP-krivulje izračunate iz ranijih kratkih nizova podataka koji nisu ažurirani, iako postoje podatci i iz novijih godina s kojima bi se mogle ažurirati te krivulje. Nerijetko se u praksi koriste i procjene očekivanih maksimalnih količina za povratna razdoblja koja su 3 do 4 puta dulja od opaženog ulaznog niza podataka, a nisu rijetki i proračuni za povratna razdoblja čak i do 1000 godina. Takve procjene imaju vrlo veliku nepouzdanost i ne preporučuju se primjenjivati. U novije vrijeme korisnici donositelji odluka sve su svjesniji prisutnih klimatskih promjena, osobito povećanog broja ekstremnih događaja poput suša i poplava (WMO, 2013.). Prema šestom nacionalnom i prvom dvogodišnjem Izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (MZOIP, 2014.) u bliskom, već započetom budućem razdoblju , ne predviđaju se značajnije promjene na širem području Hrvatske u odnosu na referentno razdoblje S druge strane, prema kraju ovog stoljeća, sve veći dijelovi Hrvatske bili bi zahvaćeni izraženijim promjenama i to povećanju srednje ukupne količine oborine zimi te smanjenju ukupne količine oborine ljeti. U nedavno objavljenom radu Saidi et al. (2012.) naglašavaju kako je ocjena trenda oborinskih nizova presudna za planiranje upravljanja regionalnim vodama i civilnom zaštitom. Slično, De Toffol et al. (2008.) 240

3 ističu kako je malo dosadašnjih istraživanja provedeno na kratkotrajnim intenzitetima oborine, a koji imaju značajnu ulogu u projektiranju gradske odvodnje. Ponajveći razlog tomu je nedostatak dugogodišnjih nizova podataka, kako globalnih tako i na regionalnoj osnovi, a koji bi bili pogodni za analiziranje ekstrema u svrhu određivanja eventualnih promjena tijekom prošlog stoljeća (Easterling et al., 2000.). Glavni cilj ovoga rada je utvrditi opažene promjene maksimalnih godišnjih kratkotrajnih količina oborine za trajanja do 2 h, od sredine 20. stoljeća od kada sežu i intrumentalna mjerenja oborine na više lokacija. Za ovu analizu odabrane su dvije meteorološke postaje smještene u različitim klimatskim područjima: Split - Marjan u području maritimne klime srednje Dalmacije te Varaždinu, području kontinentalne klime sjeverozapadne Hrvatske. Na tom su prostoru u više navrata tijekom posljednjih desetak godina zabilježene vrlo značajne količine oborine sa štetnim posljedicama. Kako se normalna duljina niza potrebna za procjenu maksimalnih količina oborine kreće od 50 do 80 godina, s time da je kraće razdoblje potrebno u priobalnom području (Gajić-Čapka, 1999., 2000.a), u ovom su radu korišteni najdulji zajednički raspoloživi vremenski nizovi podataka na dvije spomenute postaje, koji datiraju od godine. Utvrđivanje postojanja eventualnih vremenskih promjena provedeno je pomoću procjene trenda iz dugih nizova te usporedbom procjena očekivanih kratkotrajnih maksimuma iz dva kraća razdoblja: i Ispitavanje provedeno na dvije postaje moglo bi ukazati na moguće smjernice za buduće sveobuhvatnije analize na području Hrvatske. Naime, od godine raspoloživi su podatci ombrografskih mjerenja za znatno više postaja u Hrvatskoj u odnosu na prethodno razdoblje. predstavlja nedostatak u analizama tih nizova podataka. Međutim, jake oborine kraćih trajanja gotovo u pravilu se javljaju tijekom mjeseci toplog dijela godine, naročito ljeti (Gajić-Čapka, a; Gajić-Čapka i Cindrić, 2008.; Gajić-Čapka i Horvat, 2009.; Ivančan-Picek et al ). Stoga je opravdano koristiti za Varaždin dugogodišnje nizove maksimalnih godišnjih kratkotrajnih oborina za trajanja do dva sata za analizu njihovih vremenskih promjena i procjene očekivanih ekstrema bez obzira što registracije oborine postoje uglavnom za razdoblje od travnja do listopada ili studenog. Registracija oborine na meteorološkoj postaji Split-Marjan postoji tijekom cijele godine. Analiza oborinskih ekstrema je najčešće povezana s primjenom opće razdiobe ekstremnih vrijednosti (GEV distribution, eng. Generalised Extreme value distribution) (Jenkinson, 1955.; Makjanić, 1977.; Coles, 2001.). Opći oblik te troparametarske razdiobe ekstrema ima sljedeći oblik: gdje je P(x) vjerojatnost da je godišnji ekstrem najviše jednak x, a y je reducirana varijata: Povratno razdoblje T definirano je kao srednji vremenski razmak koji proteče između dva premašaja vrijednosti x, a računa se iz: (1) (2) 2. PODATCI I METODE Za potrebe ovog rada korišteni su ombrografski podatci iz najduljeg raspoloživog razdoblja mjerenja na postajama Split-Marjan i Varaždin. Analizirani su nizovi godišnjih maksimuma oborine za trajanja od 10, 20, 30, 40, 50, 60, 90 i 120 min. Ti podatci dobiveni su klizanjem odabranih trajanja s korakom od 5 min tijekom kalendarske godine i očitanjem s ombrograma najveće količine oborine koja je pala u promatranom trajanju. Pri tome su uvažavani prekidi u padanju oborine radi razgraničenja kišnih epizoda i to prekid od 3 h za trajanja od 10 i 20 min, prekid od 2,5 h za trajanja od 30, 40, 50 i 60 min te prekid od 2 h za trajanja od 90 i 120 min. Za spomenuti je da se zbog zaštite ombrografa od smrzavanja, tijekom nekoliko mjeseci hladnog dijela godine, uglavnom od studenog do ožujka, registracija oborine na ombrografima u planinskom području i unutrašnjosti nije provodila, što Procjena maksimalne količine oborine za povratno razdoblje od T godina ili kraće T-povratna vrijednost dobiva se iz: pri čemu je x 0 parametar lokacije (vrijednost koja se može očekivati jednom godišnje uz y=0), α parametar skale (nagib x,y krivulje u točki x=x 0, y=0) i k parametar zakrivljenosti. Ovisno o vrijednosti parametra k krivulja procijenenih maksimuma će imati sljedeća svojstva: -k>0 krivulja teži konačnoj vrijednosti (3) (4) 241

4 - k=0 krivulja ima oblik pravca x T =x 0 +αy i teži u beskonačnost. Razdioba se tada naziva Gumbelovom razdiobom - k<0 krivulja nema gornje granice, a donja asimptota iznosi. Varijanca procijenjenih maksimalnih količina oborine za različita povratna razdoblja računa se prema sljedećoj formuli (Faragó i Katz, 1990.): Osim toga, procijenjen je i trend maksimalnih godišnjih količina oborine za pojedina trajanja u dugogodišnjem razdoblju Trend je određen procjenom Senovog ili Kendallovog tau nagiba (Sen, 1968.). Nagib se ocjenjuje određivanjem N nagiba Q u vremenskom nizu: (7) Ovisno o stupnju preciznosti s kojim se žele procijenjeni ekstremi uvrstiti u projektne proračune mogu se koristiti intervali x T ± σ na približno 68 % razini povjerenja, x T ± 1,28σ na približno 80 % razini povjerenja i x T ± 1,65σ na približno 90 % razini povjerenja. Često se u praksi intervali povjerenja (na razini p %) pogrešno interpretiraju kao vjerojatnost (p %) da će unutar tog intervala biti točna vrijednost procijenjenog očekivanog maksimuma. Međutim, intervali povjerenja upućuju na to da će iz velikog broja hipotetičkih intervala povjerenja (izračunatih na velikom broju sličnih nizova dobivenih ponavljanjem eksperimenta ) p % njih sadržavati točnu vrijednost (Wilks, 2011.). U ovom radu procijeneni su parametri GEV razdiobe za nizove godišnjih maksimalnih kratkotrajnih količina oborine te pripadne očekivane maksimalne vrijednosti za odabrana povratna razdoblja (5, 10, 25, 50 i 100 godina). Procjene parametara izračunate su metodom maksimalne vjerodostojnosti (eng. Maximum Likelihood) (Coles, 2001.). Za ocjenu pozicija empiričkih podataka koristi se izraz (Faragó i Katz, 1990.): p j =(j-0,307)/(n+0,386) (6) gdje je p j empirička vjerojatnost, j redni broj podataka u rastućem nizu i n je ukupan broj podataka niza. Gore opisana metoda za procjenu očekivanih maksimuma provedena je za niz i za dva podniza i kako bi se utvrdile eventualne promjene u oborinskom režimu kratkotrajnih količina u ta dva podrazdoblja. Uspoređene su procijenjene očekivane vrijednosti za pojedina povratna razdoblja i za sva trajanja do 120 min kao i njihovi intervali povjerenja. (5) gdje su x t i x t vrijednosti elemenata niza (količina oborine, u mm) u vremenu t odnosno t (godine), za t >t. N je broj parova podataka za koje vrijedi t >t i jednak je n(n-1)/2, gdje je n duljina niza. Senov nagib je medijan ovih N vrijednosti. Zbog toga je statistički otporniji od nagiba dobivenog uobičajenom linearnom regresijom. Statistička značajnost trenda je ocijenjena pomoću neparametarskog Mann-Kendallovog testa (Helsel i Hirsch, 2002.). Statistika testa Z S je definirana s: pri čemu je, te Predznak sumanda sgn(x k -x i ) je jednak 1, 0 ili -1 ovisno o tome je li (x k -x i ) veći, jednak ili manji od nule. Ako su vrijednosti x t međusobno nezavisne, te ako je n> 10, onda se razdioba od Z s može aproksimirati normalnom razdiobom N(0,σ S ). Nul hipoteza da nema trenda se prihvaća ako vrijedi Z 1- α /2 Z S Z 1- α /2, gdje je Z 1- α /2 (1-α/2)-kvantil standardne normalne razdiobe koji odgovara razini značajnosti testa α. Drugim riječima, ako je pripadna vrijednost p = P( z > Z S ) <α, onda se odbija H 0 u prilog postojanju trenda. Mann-Kendallov test koristi rangove, tj. ne uzima u obzir same vrijednosti podataka, već njihov međusobni odnos, što vodi na statističku otpornost testa. Dakle, testom se ocjenjuje koliko je značajno monotono povećanje ili smanjenje analizirane varijable tijekom vremena.. (8) 242

5 3. REZULTATI 3.1. Analiza godišnjih maksimalnih kratkotrajnih količina oborine u razdoblju Prije analize vremenskih promjena maksimalnih količina kratkotrajne oborine, analizirane su osnovne statističke veličine pojedinih nizova (od 10 do 120 min). U tablici 1 navedeni su srednjak, pripadne standardne devijacije i koeficijenti varijacije nizova maksimalnih količina oborine za trajanja od 10 do 120 min, zatim najveće izmjerene količine oborine za pojedino trajanje te pripadno povratno razdoblje procijenjeno primjenom GEV razdiobe za dvije analizirane postaje. Iz vrijednosti standardnih devijacija i koeficijenata varijacije vidi se promjenjivost godišnjih maksimuma od godine do godine. Ta promjenljivost je na postajivaraždin veća u odnosu na Split i za pojedina trajanja te razlike iznose od 5 % do 13 %, a kreću se u rasponu od 42 % do 50 % u Varaždinu, odnosno od 33 % do 42 % u Splitu. Izmjerene maksimalne količine oborine su za sva trajanja oko dva do tri puta veće od pripadne srednje vrijednosti. Pripadna Tablica 1. Osnovna statistika niza godišnjih maksimuma kratkotrajnih oborina i procjene očekivanih maksimuma izračunate pomoću GEV razdiobe, te dekadni trend za pojedino trajanje. Split-Marjan i Varaždin, razdoblje Trajanje (min) R sred (mm) σ (mm) c v R max (mm) SPLIT-MARJAN T (godine) Trend (mm/10 god) 10 10,6 4,0 0,37 22,5 74-0, ,9 5,9 0,35 38, , ,1 7,0 0,33 43, , ,0 8,2 0,34 45, , ,1 9,3 0,36 50,6 73 0, ,7 10,3 0,37 56,6 76 0, ,8 12,4 0,40 67,0 53 0, ,4 14,1 0,42 81,0 73 0,57 VARAŽDIN 10 9,8 4,2 0,42 21,6 65 0, ,7 7,1 0,45 38,6 86 0, ,4 9,0 0,46 52, , ,2 10,1 0,47 60,0 98-0, ,8 10,8 0,47 62,5 77-0, ,2 11,7 0,48 66,1 63 0, ,7 13,8 0,50 75,4 40-0, ,8 14,4 0,49 82,0 42-0,44 R sred : srednjak; σ: standradna devijacija; c v : koeficijent varijacije, R max : najveća izmjerena količina oborine, T: povratno razdoblje za R max. Slika 1. Nizovi godišnjih maksimuma kratkotrajnih oborina pojedinih trajanja (od 10 do 120 min) na meteorološkoj postaji Split-Marjan (a) i Varaždin (b), razdoblje (bez godine). Tablica 2. Matrica koeficijenata korelacije između nizova maksimalne količine oborine različitih trajanja za meteorološku postaju Split-Marjan i Varaždin. Trajanje (min) SPLIT-MARJAN 10 1,00 0,95 0,89 0,83 0,78 0,74 0,62 0, ,00 0,98 0,93 0,88 0,84 0,73 0, ,00 0,98 0,94 0,90 0,80 0, ,00 0,98 0,96 0,88 0, ,00 0,99 0,93 0, ,00 0,96 0, ,00 0, ,00 VARAŽDIN 10 1,00 0,96 0,93 0,89 0,85 0,81 0,76 0, ,00 0,98 0,96 0,92 0,89 0,82 0, ,00 0,99 0,96 0,94 0,87 0, ,00 0,99 0,97 0,92 0, ,00 0,99 0,95 0, ,00 0,97 0, ,00 0, ,00 243

6 Tablica 3. Procjene maksimalnih količina oborine ( u mm) i pripadne standardne devijacije (σ) pojedinih trajanja za različita povratna razdoblja izračunate pomoću GEV razdiobe. Split-Marjan i Varaždin, razdoblje: Povratno razdoblje (god) Trajanje (min) U tablici 3 navedene su procijenjene očekivane godišnje maksimalne količine oborine i pripadne standardne devijacije za promatrana trajanja i povratna razdoblja od 5, 10, 25, 50 i 100 godina za obje analizirane postaje. SPLIT-MARJAN ,9 21,2 23,5 σ 0,84 1,04 1,32 1,56 1,85 21,3 24,7 28,7 31,6 34,4 σ 1,17 1,44 1,79 2,04 2,29 26,7 30,5 34,8 37,7 40,4 σ 1,41 1,70 2,04 2,27 2,49 30,5 34,7 39,4 42,5 45,3 σ 1,68 2,00 2,36 2,60 2,81 33,3 38,4 44,4 48,5 52,3 σ 1,95 2,37 2,87 3,22 3,55 35,4 41,3 48,5 53,6 58,6 σ 2,16 2,68 3,32 3,79 4,24 39,1 47,0 57,7 66,3 75,3 σ 2,61 3,40 4,51 5,42 6,38 42,2 51,3 64,2 74,9 86,5 σ 2,81 3,76 5,16 6,35 7,67 VARAŽDIN 12,6 14,8 17,5 19,3 21,1 σ 1,0 1,2 1,4 1,6 1,9 20,0 23,7 28,3 31,5 34,7 σ 1,7 2,1 2,5 2,9 3,3 24,0 28,7 34,6 39,1 43,5 σ 2,0 2,6 3,3 3,8 4,3 25,9 31,5 39,1 45,2 51,6 σ 2,2 2,9 3,9 4,7 5,6 27,8 34,0 42,8 50,1 58,0 σ 2,5 3,3 4,5 5,5 6,6 29,3 36,3 46,5 55,4 65,3 σ 2,7 3,6 5,1 6,4 7,9 32,9 42,0 57,3 72,1 90,6 σ 3,2 4,6 7,2 9,8 13,2 35,1 46,1 66,5 88,4 118,1 σ 3,6 5,6 9,4 13,8 20,1 povratna razdoblja određena prema GEV razdiobi ukazuju da su izmjereni maksimumi u promatranom 56-godišnjem razdoblju imali karakter vrlo rijetkih pojava, posebno za trajanja od 20 i 30 min kojima na postaji Split-Marjan pripadaju povratna razdoblja dulja i od 200 godina. Na slici 1 prikazani su nizovi godišnjih maksimuma kratkotrajnih količina oborine na postaji Split-Marjan i Varaždin za trajanja 10, 20, 30, 40, 50, 60, 90 i 120 min, a koeficijenti korelacije između svakog od nizova dani su u tablici 2. Zamjetna je veza između nizova. Očekivano najveći koeficijenti korelacije su između dva uzastopna niza, a manji između udaljenih nizova (od 0,53 između 10- i 120-minutnih trajanja do 0,99 između 50- i 60-minutnih trajanja). Na postajivaraždin su veze između pojedinih trajanja još jače i koeficijent korelacije se kreće u rasponu od 0,71 do 0, Trend godišnjih maksimalnih kratkotrajnih količina oborine i usporedba dva podrazdoblja: i U tablici 1 su navedeni i rezultati trenda dobivenog iz Senovog nagiba koji ukazuju da niti jedan opaženi trend nije statistički značajan na razini 5 %. Za postaju Split-Marjan slabo je izraženo smanjenje godišnjih maksimalnih 10- i 20- minutnih količina oborine, odnosno vrlo slabo povećanje za sva dulja trajanja. Suprotno je u unutrašnjosti gdje je uočeno slabo povećanje za trajanja do 30 min i prevladavajuće slabo smanjenje za dulja trajanja do 120 min. Nadalje, promatramo nizove godišnjih maksimuma kratkotrajne oborine u dva podrazdoblja: i U tablici 4 prikazana je osnovna statistika, najveća izmjerena količina oborine te pripadno povratno razdoblje za oba niza. Usporedba srednjaka u dva podrazdoblja na području Splita pokazuju da su na postaji Split-Marjan prosječne vrijednosti 10- do 60 minutnih godišnjih maksimuma manje za 2 % do 7 % u novijem razdoblju ( ) od onih u prethodnom razdoblju ( ). S druge strane, na području Varaždina su promjene suprotnog predznaka. Naime, opaženo je povećanje oborine kratkih trajanja do 60 min (od 4 % do 9 %) i smanjenje maksimalne oborine za trajanja od 90 do 120 min (od 3 % do 4 %). Međutim, na obje postaje se varijabilnost kratkotrajnih količina oborine povećala za sva trajanja i to nešto više na području Splita (od 6 % do 13 %) nego na području Varaždina (od 3 % do 9 %). Usporedbom opaženih maksimuma iz cijelog raspoloživog razdoblja (tablica 1) s onima iz dva podrazdoblja (tablica 4) vidljivo je da su na području Splita najveće registrirane količine oborine svih analiziranih trajanja izmjerena u posljednjem 30-godišnjem razdoblju. U Varaždinu su također najveće količine 10- do 60-minutne oborine opažene u razdoblju , dok su 90- i 120-minutni maksimumi zabilježeni u ranijem razdoblju U tablici 5 navedene su vrijednosti procijenjenih maksimuma za pojedina trajanja i povratne vrijednosti za različita razdoblja (5, 10, 25, 50 i 100 godina) dobivene u dva podrazdoblja ( i ) kao i njihove razlike. Kosim pismom su istaknute negativne razlike, odnosno manji očekivani maksimumi u razdoblju Vidi se da je na postaji Split-Marjan 5-godišnja povratna vrijednost godišnjeg maksimuma za trajanja do 20 min manja u posljednjem 30-godišnjem razdoblju od pripadne očekivane vrijednosti iz ranijeg 25-godišnjeg podrazdoblja. Relativne razlike tih procjena nisu veće od 6 %. Za 50- i 100-godišnje povratno razdoblje očekivani 244

7 Tablica 4. Isto kao i tablica 1, ali za dva podrazdoblja: (a) i (b) Trajanje (min) R sred (mm) σ (mm) cv R max (mm) T (godine) a b a b a b a b a b SPLIT-MARJAN 10 11,0 10,2 3,3 4,4 0,30 0,43 17,5 22, ,3 16,5 4,8 6,6 0,28 0,40 26,1 38, ,3 20,9 6,3 7,6 0,29 0,37 32,7 43, ,3 23,7 7,5 8,7 0,31 0,37 37,5 45, ,5 25,7 8,5 10,0 0,32 0,39 41,4 50, ,1 27,4 9,2 11,1 0,33 0,41 45,7 56, ,7 30,9 10,8 13,5 0,35 0,44 55,6 67, ,5 34,1 12,0 15,6 0,37 0,46 62,7 81, VARAŽDIN 10 9,4 10,2 3,7 4,5 0,40 0,44 18,9 21, ,2 16,2 6,4 7,6 0,42 0,47 32,5 38, ,7 20,1 7,6 10,0 0,41 0,50 37,4 52, ,5 21,9 8,8 11,0 0,43 0,50 42,4 60, ,2 23,4 10,0 11,4 0,45 0,49 52,2 62, ,7 24,6 11,0 12,2 0,47 0,50 60,6 66, ,2 27,3 13,2 14,2 0,47 0,52 75,4 71, ,5 29,1 14,3 14,6 0,47 0,50 82,0 71, Slika 2. Vremenski niz maksimalnih godišnjih količina oborine na meteorološkoj postaji Split-Marjan (gornji red) i Varaždin (donji red) za trajanja od 10 i 60 min u razdoblju s pripadnim očekivanim maksimumom za povratno razdoblje T = 10 godina (x T10 crni horizontalni pravac). Crvene točkaste linije označavaju procjene x T10 dobivene iz dva kraća razdoblja: i koja su međusobno odvojena okomitom crtom. 245

8 Tablica 5. Procijenjene očekivane maksimalne kratkotrajne količne oborine za dva razdoblja ( i ) i njihove razlike. Kurzivom su naznačene negativne razlike. Podebljano su označeni položaji procjena koji se nalaze izvan 90 %-tnog intervala povjerenja Trajanje (min) Povratno razdoblje (god) Split-Marjan (mm) 13,8 15,2 16,7 17,5 18,2 (mm) 12,9 16,0 20,5 24,4 28,8 ΔR(%) -6,3 4,9 23,0 39,3 58,2 (mm) 21,3 23,2 25,1 26,1 26,9 (mm) 21,2 25,1 30,2 34,0 37,8 ΔR(%) -0,5 8,2 20,4 30,3 40,7 (mm) 26,3 29,4 32,8 35,0 37,0 (mm) 26,9 31,1 35,9 39,3 42,4 ΔR(%) 2,4 5,8 9,6 12,2 14,6 (mm) 30,0 34,1 38,8 42,0 45,0 (mm) 30,7 35,3 40,3 43,7 46,7 ΔR(%) 2,3 3,4 4,0 4,0 3,8 (mm) 32,8 37,9 44,5 49,3 54,2 (mm) 33,4 38,9 45,4 50,0 54,3 ΔR(%) 1,9 2,6 2,2 1,3 0,2 (mm) 34,7 40,8 49,1 55,7 62,6 (mm) 35,6 42,0 49,9 55,6 61,2 ΔR(%) 2,6 2,8 1,6-0,1-2,2 (mm) 37,7 46,0 58,6 70,0 83,2 (mm) 39,9 48,6 60,5 70,1 80,2 ΔR(%) 5,9 5,8 3,2 0,1-3,5 (mm) 39,1 52,4 80,4 114,0 164,8 (mm) 44,2 54,3 68,4 80,0 92,6 ΔR(%) 13,8 15,2 16,7 17,5 18,2 Varaždin (mm) 12,4 14,3 16,5 17,9 19,2 (mm) 12,6 16,0 21,7 27,1 33,9 ΔR(%) 2,2 12,1 31,6 51,5 76,6 (mm) 20,3 23,7 27,7 30,4 32,9 (mm) 20,3 26,0 35,4 44,3 55,1 ΔR(%) 0,2 9,8 27,8 45,6 67,7 (mm) 24,5 28,7 33,9 37,5 40,9 (mm) 25,6 32,8 44,2 54,8 67,5 ΔR(%) 4,8 14,2 30,7 46,3 65,0 (mm) 26,6 32,0 39,2 44,8 50,6 (mm) 27,7 35,7 48,5 60,7 75,4 ΔR(%) 4,4 11,4 23,7 35,4 49,2 (mm) 28,7 35,1 43,9 51,1 58,8 (mm) 29,3 37,6 51,0 63,7 79,4 ΔR(%) 2,3 7,1 16,1 24,7 35,0 R (mm) 30,4 37,8 48,7 58,0 68,6 (mm) 30,9 39,4 53,0 65,7 81,1 ΔR(%) 1,8 4,3 8,9 13,3 18,4 (mm) 35,2 45,0 60,9 76,2 94,9 (mm) 33,4 44,1 63,8 84,6 112,5 ΔR(%) -5,3-1,9 4,7 11,0 18,5 (mm) 38,1 49,2 68,3 87,2 111,3 (mm) 35,5 46,4 65,9 86,1 112,8 ΔR(%) -6,7-5,7-3,5-1,2 1,4 maksimumi količine oborine za trajanja dulja od 60 min su se također smanjila u razdoblju u odnosu na prethodno , i to do 44 %. Za sva ostala trajanja i povratna razdoblja razlike između dva podrazdoblja su pozitivne, što upućuje na povećanje oborine tih trajanja. Na području Varaždina uglavnom se uočava povećanje kratkotrajnih oborina. Ipak, smanjeni su očekivani maksimumi 90-minutne količine oborine za povratna razdoblja 5 i 10 godina te 120-minutne oborine za sva povratna razdoblja do 50 godina (do 7 %). Osim relativnih razlika očekivanih maksimuma u pojedinim podrazdobljima, pojedinačne procjene su uspoređene i s procjenama dobivenim iz dugogodišnjeg niza ( ) i njihovim intervalima povjerenja na razini značajnosti 90 %. Naime, ako se procjene pojedinih kratkotrajnih oborina dobivene iz kraćih nizova nalaze unutar intervala povjerenja oko procjene dobivene iz dugog (referentnog) niza, onda se one mogu koristiti sa zadovoljavajućom točnošću za procjene oborinskih ekstrema. U tablici 5 su masno otisnute one procjene koje leže izvan referentnog intervala povjerenja. Na postaji Split- Marjan vrijednosti očekivanog 10- minutnog maksimuma za 50- i 100-godišnje povratno razdoblje dobivene iz novijeg podrazdoblja su veće od gornje granice referentnog intervala. S druge strane, procjene dobivene iz ranijeg razdoblja za 10- i 20-minutno trajanje i povratno razdoblje od 25, 50 i 100 godina leže ispod donje granice referentnog intervala povjerenja. Također se ne preporučuje koristiti procjene očekivanog 120-minutnog maksimuma za povratna razdoblja dulja od 25 godina. Za sva ostala trajanja i povratna razdoblja dobivene procjene iz dvaju podrazdoblja na postaji Split- Marjan mogu se koristiti sa zadovoljavajućom točnošću. Na području Varaždina se nepouzdanim mogu smatrati procjene dobivene iz razdoblja za trajanja do 40 min i to za dulja povratna razdoblja (od 25 do 100 godina). Međutim, treba naglasiti da se na obje postaje procjene očekivanih maksimuma dobivene iz kratkih nizova (do 30 godina) ne mogu koristiti sa zadovoljavajućom pouzdanošću za povratna razdoblja dulja od 50 godina. Slike 2a i 2b prikazuju primjere opaženih nizova maksimalnih godišnjih 10- i 60-minutnih količina oborina s pripadnim 10-godišnjim povratnim vrijednostima za referentno raspoloživo razdoblje ( ; crna puna linija) i za dva kraća razdoblja ( i ; crvene točkaste linije), i to za postaju Split-Marjan. Takav prikaz omogućuje uvid u broj prekoračenja referentnog očekivanog maksimuma unutar pojedinih podrazdoblja. Naime, unutar 56-godišnjeg razdoblja očekuje se da će 10-godišnja povratna vrijednost biti prekoračena 5 do 6 puta. Na području Splita i Varaždina rezultati prebrojavanja u pojedinim podrazdobljima upućuju na nešto učestalija prekoračenja 10-godišnje povratne vrijednosti u novijem razdoblju za gotovo sva trajanja (tablica 6). Međutim, primjeri na slici 2 pokazuju da se ne može govoriti o značajnom povećanju broja prekoračenja u pojedinom podrazdoblju. 246

9 Tablica 6. Broj prekoračenja 10-godišnje povratne vrijednosti maksimalne godišnje količine oborine u dva razdoblja: i za različita trajanja. Trajanje (min) Postaja Razdoblje Split-Marjan Varaždin ZAKLJUČAK U radu su ispitane promjene kratkotrajnih količina oborine za trajanja od 10 do 120 min na području Splita i Varaždina. Dobiveni rezultati potvrđuju da, prilikom detekcije opaženih promjena ekstremnih veličina kao što su maksimalne kratkotrajne količine oborine, nije dovoljno samo procijeniti trend ekstremnih oborina, već je nužno primijeniti teorijske razdiobe ekstrema kako i preporučuje Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 2009.). Rezultati trenda na obje postaje ukazuju na slabo izražene, statistički neznačajne vremenske promjene kratkotrajnih količina oborine od sredine 20. stoljeća. Primjena GEV razdiobe i usporedba procjena iz dva kraća razdoblja ( i ) ukazuje na moguće različite zaključke. Tako je na postaji Split- Marjan uočeno smanjenje procijenjenih 120 minutnih maksimuma koji se mogu očekivati s povratnim razdobljem duljim od 25 godina. Na postaji Varaždin smanjene su procjene u novijem razdoblju za sva povratna razdoblja 90- i 120-minutnih maksimuma. Za sva ostala trajanja i povratna razdoblja uočeno je povećanje oborine. Usporedba procjena očekivanih maksimuma dobivenih iz dva kraća razdoblja i onih dobivenih iz referentnog duljeg razdoblja i njihovih intervala povjerenja pokazala je da na obje postaje nije pouzdano koristiti procjene očekivanih maksimuma za dulja povratna razdoblja (dulja od 50 godina). Naime, te procjene se nalaze izvan 90 %-tnog intervala povjerenja oko referentnih procjena (iz razdoblja ). Rezultati prebrojavanja opaženih prekoračenja referentne 10-godišnje povratne vrijednosti ukazuje na nešto povećan broj prekoračenja u posljednjem 30-godišnjem razdoblju, ali se ipak ne može govoriti o značajnoj učestalosti. Konačno, može se zaključiti da je prisutno pojačanje oborine na obje postaje, što dodatno upućuje na izrazitu važnost korištenja intervala povjerenja kojima se utvrđuje nesigurnost procjena za primjenu u praksi. No, u praktičnom smislu provedene analize opaženih trendova ukazuju da na analiziranim meteorološkim postajama Split-Marjan i Varaždin unutar promatranog 56-godišnjeg razdoblja ipak nije došlo do statistički značajnih promjena (na razini značajnosti od 5 %) u pojavama kratkotrajnih jakih oborina, odnosno da, iako postoje izvjesne naznake, nije zapažen statistički značajan utjecaj klimatskih promjena na pojavnost kratkotrajnih jakih oborina. Stoga se uzroci sve učestalijih problema koji se javljaju s oborinskom odvodnjom urbanih područja pri pojavama intenzivnih oborina moraju tražiti izvan domene mogućih promjena značajki samih kratkotrajnih jakih oborina. Prije svega to se odnosi na tehnička rješenja oborinske odvodnje koja često ili ne respektiraju relevantne značajke oborinskog režima na danim lokacijama ili ne respektiraju promjene koje nosi intenzivna urbanizacija, pa se kao posljedica nepromijenjenih oborinskih značajki javljaju sve veće vršne protoke oborinskih oticaja. Kako je uvodno naglašeno, zbog izrazite varijabilnosti oborine na području Hrvatske, zaključci iz ovoga rada ne mogu se generalizirati i primijeniti i na ostale regije (postaje) u Hrvatskoj. Stoga autori ovoga rada planiraju u budućim istraživanjima provesti sveobuhvatnu analizu kratkotrajnih količina oborine na području Hrvatske. Iako su intenziteti oborine, pa posljedično i ITPkrivulje lokalno specifične, nužno je pokušati provesti u budućnosti i regionalizaciju oborinskih značajki koja bi na zadovoljavajući način omogućila da se rezultati provedenih obrada tih krivulja na postojećim ombrografskim postajama primijene i na ona područja gdje takvih mjerenja nema. 247

10 LITERATURA Beniston, M., Stephenson, D. B., Christensen, O. B., Ferro, C. A. T., Frei, C., Goyette, S., Halsnaes, K., Holt, T., Jylha, K., Koffi, B., Palutikof, J., Scholl, R., Semmler, T., Woth, K. (2007.): Future extreme events in European climate: an exploration of regional climate model projections. Climate Change, 81, Bonacci, O. (1994.): Oborine glavna ulazna veličina u hidrološki ciklus. Geing, Split. Coles, S. (2001.): An Introduction to Statistical Modeling of Extreme Values. Springer Verlag, London, UK. Despotović, J. (2009.): Kanalisanje kišnih voda. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. De Toffol, S., Laghari, A. N., Rauch, W. (2008.): Are extreme rainfall intensities more frequent? Analysis of trends in rainfall patterns relevant to urban drainage systems. 11th International Conference on Urban Drainage, Edinburgh, Scotland, UK. Easterling, D. R., Evans, J. L., Groisman, P. Ya., Karl, T. R., Kunkel, K. E., Ambenje, P. (2000.): Observed Variability and Trends in Extreme Climate Events: A Brief Review. Bulletin of the American Meteorological Society, 81(3), EEA (2008.): Impacts of Europe s changing climate: indicator-based assessment. Joint EEA-JRC-WHO Report, European Environment Agency, Copenhagen, Denmark ( reference_report_2008_09_climate_change.pdf). Falconer, R. (2009.): Recent examples of pluvial flood mapping and risk assessment in the UK using the peeps approach. U: Zbornik radova konferencije Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim područjima (ur. J. Rubinić, B. Zmaić), HDZV i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Faragó, T., Katz, R. W. (1990.): Extremes and design values in Climatology. World Meteorological Organisation, WMO/TD-NO. 386, WCAP 14. Gajić-Čapka, M. (1999.): Duljina normalnog niza za kratkotrajne oborine u Hrvatskoj. Hrvatske vode, 7 (29), Gajić-Čapka, M. (2000. a): Normal Length Of Maximum Short-term precipitation Series. 5 th International Workshop on Precipitation in Urban Areas, From Precipitation Measurements to Design and Forecasting Modelling, Preprints of papers, Ed. P. Burlando and Th. Einfalt, IHP-V / Technical Documents in Hydrology, UNESCO, Gajić-Čapka, M. (2000. b): Metode klimatološke analize kratkotrajnih oborina velikog intenziteta. Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb. Gajić-Čapka, M., Cindrić, K. (2008.): Klimatološkostatistička analiza oborine na širem zagrebačkom području. Zbornik radova sa Savjetovanja Zagrebačke vode, 15-25, Kigen d.o.o., Zagreb. Gajić-Čapka, M., Horvat, M. (2009.): Regionalne razlike jakih kratkotrajnih oborina u Istri. Hrvatske vode, 17/68, Gajić-Čapka, M. (2012.): Klimatske informacije i klimatske promjene za potrebe upravljanja vodama. Hrvatska vodoprivreda, 201, Gajić-Čapka, M., Cindrić, K., Pasarić, Z. (2014.): Trends in precipitation indices in Croatia, Theoretical and applied climatology, DOI: / s Gaume, E., Bain, V., Bernardara, P., Newinger, O., Burbuc, M., Beteman, A., Blaškovičová, L., Blöschl, G., Borga, M., Dumitrescu, A., Daliakopoulus, I., Garcia, J., Irimescu, A., Kohnova, S., Koutrouless, A., Marchi, L., Matreata, S., Medina, V., Preciso, E., Sempere-Tores, D., Stancalie, G., Szolgay, J., Tsanis, I., Velasco, D., Viglione, A., (2009.): A compilation of data on European flash floods. Journal of Hydrology, 367 (1-2), Helsel, D. R., Hirsch, R. M. (2002.): Statistical Methods in Water Resources Techniques of Water Resources Investigations, U.S. Geological Survey. Ivančan-Picek, B., Horvath, K., Strelec Mahović, N., Gajić- Čapka, M. (2014): Forcing mechanisms of a heavy precipitation event in the southeastern Adriatic area. Nat Hazards, DOI /s y Jenkinson, A. F. (1955.): The frequency distribution of the annual maxima (or minima) values of meteorological elements. Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society,81, Klein Tank, A.M.G., Können, G.P. (2003.): Trends in indices of daily temperature and precipitation extremes in Europe, Journal of Climate, 16, Makjanić, B. (1977.): Primjena teorije ekstrema u geofizici. Republički hidrometeorološki zavod SRHrvatske, Zagreb. Mays, L. (2004.): Urban storm management tools. McGraw Hill Professional, New York. MZOIP (2014.): Sixth National Communication and First Biennial Report of the Republic of Croatia under the United Nation Framework Convention on the Climate Change. Republic of Croatia Ministry of Environmental and Nature Protection (MZOIP), Zagreb. Ožanić, N., Rubinić, J., Milković, J. (1998.): Problemi urbane odvodnje pri pojavama ekstremnih oborina. Zbornik radova Zanstvenog skupa Andrija Mohorovičić obljetnica rođenja (ur. A. Bajić), , Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb. Rubinić, J., Gajić-Čapka, M., Milković, J., Ožanić, N. (1995.): Intenziteti oborine - problemi obrade i interpretacije u praksi. Zbornik radova Okruglog stola: Uloga hidrologije u strukturi gospodarstva Hrvatske (ur. O. Bonacci i D. Trninić),53-69, Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb. 248

11 Rubinić, J. (2003.): Inženjerska obrada kratkotrajnih intenziteta oborina. Zbornik radova seminara Praktična hidrologija (ur. R. Žugaj), 37-60, Društvo građevnih inženjera i Hrvatsko hidrološko društvo, Zagreb. Saidi, H., Ciampittiello, M., Dresti,C., Ghiglier, G. (2012.): Observed variability and trends in extreme rainfall indices and Peaks-Over-Threshold series. Hydrology and Earth System Sciences, Sen, P. K. (1968.): Esitmates of the regression coefficient based on Kedall s tau. Journal of the American Statistical Associattion, 63, Uzelac, T. (2009.): Nužnost integralnog pristupa planiranju i upravljanju oborinskim vodama na primjeru Grada Pule, Zbornik radova konferencije Suvremene metode odvodnje oborinskih voda urbanih sredina na obalnim područjima (ur. J. Rubinić, B. Zmaić), , HDZV i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. Walesh, S. G. (1989.): Urban Surface Water management. John Wiley and Sons, Chichester, UK. Wilks, D. S. (2011.): Statistical Methods in the Atmospheric Sciences. Elsevier Inc, Oxford. WMO (2009.): Guideline on Analysis of extremes in a changing climate in support of informed decisions for adaptation. WCDMP-No. 72. WMO (2004.): Report of the CCI/CLIVAR expert team on climate change detection, monitoring and indices (ETCCDMI), WCDMP - No 54. WMO (2013.): The global climate : a decade of climate extremes, Summary report, WMO-No uprave/projekti/ repozitorij-novosti/projekti-prikaz-single/article/ oborinska-odvodnja/ (obajvljeno: 2011.; pristupljeno: srpanj, 2014.). 249

12 Temporal changes of short-term heavy precipitation in the period in Split and Varaždin Abstract. Analysis of short-term heavy precipitation presents an important aspect of hydrologic engineering, particularly in relation to planning and design of facilities which are exposed to extreme quantities of precipitation. Previous investigations of extreme precipitation in Croatia revealed spatial differences of their trends. This paper, therefore, contains testing of changes in maximum annual short-term precipitation quantities in the duration from 10 minutes to 2 hours in the period from 1955 to 2010 at two meteorological stations with different precipitation regimes: Split (maritime) and Varaždin (continental). The analysis was conducted by assessment of trends in the period from , and a subsequent comparison of assessments od expected short-term maximums by application of Generalized Extreme Value distribution (GEV distribution) from two shorter periods: and The trend results at both stations indicate poorly pronounced, statistically insignificant temporal changes in shortterm precipitation quantities from the middle of the 20th century. On the other hand, the comparison of the two periods indicates a poorly pronounced presence of increased short-term precipitation in a more recent period at both stations. The paper further emphasizes the importance of utilization of confidence intervals to determine uncertainty of assessments of expected maximums for practical implementation. Additionally, a conclusion was drawn that the causes of increasingly frequent problems related to precipitation drainage during intense precipitation events should be looked for outside of the area of potential temporal changes of short-term heavy precipitation characteristics. Key words: short-term heavy precipitation, climate change, trend, GEV distribution Zeitliche Änderungen des kurzfristigen starken Niederschlags in Split und Varaždin im Zeitraum Zusammenfassung. Die Analyse des kurzfristigen starken Niederschlags stößt auf reges Interesse in der hydrologischen Praxis, namentlich bei der Planung und Projektierung von Bauten, die extreme Niederschlagsmengen aushalten sollen. Die bisherigen Untersuchungen extremer Niederschläge in Kroatien weisen auf regionale Unterschiede in den Trends hin. Deswegen sind in dieser Arbeit die Änderungen von maximalen kurzfristigen (Dauer von 10 Minuten bis 2 Stunden) jährlichen Niederschlagsmengen im Zeitraum an zwei meteorologischen Stationen mit verschiedenen Niederschlagsregimen untersucht worden, nämlich in Split (maritimes Niederschlagsregime) und in Varaždin (kontinentales Niederschlagsregime). In der Analyse ist der Trend im Zeitraum ausgewertet worden, und die Schätzungen der erwarteten kurzfristigen Maxima wurden unter Anwendung der verallgemeinerten Extremwertverteilung (GEV-Verteilung) aus zwei kürzeren Perioden ( und ) verglichen. Die Ergebnisse der Analyse des Trends an beiden Stationen weisen auf schwach ausgeprägte, statistisch nicht signifikante, zeitliche Änderungen der kurzfristigen Niederschlagsmengen im 20. Jahrhundert hin. Andererseits zeigt der Vergleich der zwei Zeiträume eine schwach ausgedrückte Verstärkung des kurzfristigen Niederschlags im späteren Zeitraum an beiden Stationen. Der Artikel betont auch die Bedeutung der Anwendung von Vertrauensintervallen, mit welchen die Unsicherheit der Schätzung von erwarteten Maxima für die Anwendung in der Praxis bestimmt werden kann. Auβerdem wird die Schlussfolgerung gezogen, dass die Ursachen von immer häufiger vorkommenden Problemen mit dem Niederschlagsabfluss bei intensiven Niederschlägen außerhalb des Gebietes möglicher zeitlicher Änderungen des kurzfristigen starken Niederschlags zu suchen sind. Schlüsselwörter: kurzfristiger starker Niederschlag, Klimawandel, Trend, GEV-Verteilung 250