PRIKAZI br. 16 REVIEWS N 16

Transcription

1 REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD REPUBLIC OF CROATIA METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE PRIKAZI br. 16 REVIEWS N 16 PRAΔENJE I OCJENA KLIME U GODINI CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2006 Zagreb, sijeëanj Zagreb, January 2007

2 UDK HS 97 _ 0331 ISSN X REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD REPUBLIC OF CROATIA METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE PRIKAZI br. 16 REVIEWS N 16 PRAΔENJE I OCJENA KLIME U GODINI CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2006 Zagreb, sijeëanj Zagreb, January 2007

3 IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavod Odgovorni urednik mr. sc. Ivan»aËiÊ Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. inæ. Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. inæ. Izrada i analiza slika Marina Mileta, dipl. inæ. Dunja Hercigonja Lektor dr. Alemko Gluhak Prijepis Vesna Bunjevac GrafiËko-tehniËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ. Slika na naslovnoj strani: Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka ( C) za godinu od prosjeënih vrijednosti, u Hrvatskoj. Front cover ilustration: Yearly air temperature anomalies in Croatia for 2006 year, reference period Slika na zadnjoj strani: Godiπnje koliëine oborine (%) za godinu, izraæene u % prosjeënih vrijednosti ( ) Back cover ilustration: Yearly precipitation amounts of Croatia for 2006 year, expressed as percentage of normals ( ) Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb 2007.

4 PREDGOVOR Prema ocjeni Svjetske meteoroloπke organizacije godina na globalnoj je skali (Zemlja) πesta po toplini u nizu odkako se provode instrumentalna mjerenja, od Najtoplijih deset godina na globalnoj skali od bile su u posljednjih 12 godina ( ). Hrvatska je prema Chapman Conradovoj klasifikaciji za svrstana preteæno u klasu vrlo toplo i toplo, a za oborinu preteæno u klase suπno i normalno. Srednja godiπnja temperatura za za Zagreb GriË bila je 12.7., πto ju svrstava kao sedmu do devetu po toplini (zajedno s i 1868.) za razdoblje Meappleu 10 najtoplijih godina u nizu srednjih godiπnjih temperatura za Zagreb-GriË ( ), sedam ih je iz razdoblja Te Ëinjenice govore da se trend globalnog zatopljenja nastavlja. To potvrappleuju i brojna meappleunarodna tijela koja se bave tom problematikom i nastoje na vrijeme upozoriti na moguêe negativne posljedice. Ova publikacija, koja se prireappleuje svake godine na temelju izmjerenih podataka, koristan je priruënik svima koji se bave problematikom klime, te onima koji ju koriste za analizu i poboljπanje rezultata rada svoje djelatnosti. Ravnatelj mr.sc. Ivan»aËiÊ

5

6 SADRÆAJ 1. Ocjena globalne klime za izjava Svjetske meteoroloπke organizacije Globalna temperatura povrπine Zemlje Regionalne temperaturne anomalije Dugotrajne suπe u nekim podruëjima Jake oborine i poplave Razvoj umjerenog El Niñia krajem Smrtonosni tajfuni u jugoistoënoj Aziji Smanjenje ozona iznad Antarktike i Arktika Smanjenje povrπine arktiëkog morskog leda nastavlja se Izvori informacija PraÊenje klime u Hrvatskoj Ocjena anomalija temperature i koliëine oborine u Hrvatskoj za Ekstremne klimatske anomalije u na podruëju Hrvatske Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseënih temperatura i srednjih mjeseënih koliëina oborine za svaki mjesec u Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u OpÊa ocjena klime za Hrvatsku za godinu Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u Dogaappleanja u vezi s klimom u Meappleunarodna razina Na razini Hrvatske Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena u na podruëju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime Ekstremne temperature i oborine Srednje godiπnje temperature Godiπnja ocjena za na podruëju Hrvatske u odnosu na mjeseënu, sezonsku i globalnu ocjenu Literatura Prilog br. 1 Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Grupa o motrenjima Zemlje GEO III, plan rada za

7 Prilog br. 2 Prikaz globalnih anomalija temperature za razdoblje Prilog br. 3 Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb-GriË, sijeëanj do prosinac 2006., dugogodiπnji prosjek ( ) odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za godinu Prilog br. 4 Srednje dnevne temperature zraka za Split-Marjan, sijeëanj do prosinac 2006., dugogodiπnji posjek ( ), odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za godinu Prilog br. 5 Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj (motrenja u 7, 14, 21h, srednje mjesno vrijeme) stanje 31. prosinca Prilog br. 6 Glavna meteoroloπka postaja Zaviæan (1594 m), Hrvatska (snimio Ante VukuπiÊ)... 47

8 PRIKAZI br OCJENA GLOBALNE KLIME ZA (Prema izjavi Svjetske meteoroloπke organizacije WMO-No 768 od 14. prosinca 2006.) 1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje Prema meteoroloπkim motrenjima koja su obavljale Ëlanice SMO, godina jest na temelju raspoloæivih podataka (do 1.XII.2006.), 0.42 C iznad prosjeka , koji iznosi 14.0 C. To je ESTA u nizu najtoplijih godina odkako se provode instrumentalna mjerenja, od Najtoplija godina i dalje ostaje 1998., kad je temperatura u odnosu na bila iznad prosjeka 0.5 C. Najtoplijih deset godina od bile su posljednjih 12 godina ( ). Ukoliko se promatra samo sjeverna hemisfera, s 0.58 C iznad prosjeka za , koji iznosi 14.6 C, godina Ëetvrta je od 1861, a na juænoj hemisferi za odstupanje je 0.26 C iznad prosjeka , koji iznosi 13.4 C, πto godinu svrstava kao sedmu najtopliju godinu. Od poëetka 20. stoljeêa srednja prizemna globalna temperatura porasla je za pribliëno 0.7 C, ali taj rast nije bio kontinuiran. Od srednja globalna temperatura porasla je vrlo naglo, i to 0.18 C po dekadi. Porast temperature na sjevernoj hemisferi za razdoblje jest 0.56 C iznad prosjeka , a na juænoj 0.27 C iznad prosjeka Regionalne tempeaturne anomalije PoËetak bio je neuobiëajeno blag u velikom dijelu Sjeverne Amerike i na zapadnoeuropskim i arktiëkim otocima. Oπtri zimski uvjeti bili su u Aziji, Rusiji i istoënoj Europi. Kanada je iskusila najblaæu zimu i proljeêe odkako se podaci biljeæe, SAD najtoplije razdoblje od sijeënja do rujna. Srednje mjeseëne temperature za sijeëanj i travanj na arktiëkom otoku Spitsbergen (Svalband Lufthaon) bile su najviπe odkako se mjeri s anomalijama i 12.2 C. Neprekidne ekstremne vruêine zahvatile su istoënu Australiju od kraja prosinca do poëetka oæujka s mnogim rekordima (npr. drugi najtopliji dan odkako se biljeæi u Sydneyu s 44.2 C za 1. sijeënja). ProljeÊe (rujana studeni, za juænu hemisferu) bilo je najtoplije od Toplinski su valovi takoappleer zabiljeæeni u Brazilu od sijeënja do oæujka (44.6 C u mjestu Bom Jesus 31. sijeënja, jedna od najviπih temperatura dosad zabiljeæenih u Brazilu). Neki dijelovi Europe i SAD imali su toplinske valove u srpnju i kolovozu. Temperature zraka u mnogim dijelovima SAD dostizale su 40 C i viπe. Temperatura zraka 2 m iznad tla za Europu bila je najviπa odkad se biljeæi, i bila je 1.7 C iznad klimatoloπkog prosjeka. Jesen (rujanu studeni) bila je u velikom dijelu Europe, od sjeverne strane Alpa do juga Norveπke, viπe od 3 C toplija od klimatoloπkog prosjeka. U mnogim je zemljama bila najtoplija jesen odkako se provode mjerenja srediπnja Engleska od 1659, Nizozemska i Danska Dugotrajne suπe u nekim podruëjima Dugotrajne suπe bile su u dijelovima istoëne Afrike, tako u dijelovima Burundija, Dæibutija, Eritreje, Etiopije, Kenije, Somalije i Tanzanije. Najmanje 11 milijuna ljudi bilo je pogoappleeno manjkom hrane; Somalija je bila pogoappleena najteæom suπom u proteklih 10 godina.

9 2 PRIKAZI br. 16 Mnogi dijelovi Australije u imali su nedostatak oborina kao u razdobljima i Unutar posljednjih 30 godina suπna razdoblja u nekim dijelovima juæne i jugozapadne Australije traju 5 do 10 godina. U SAD, umjerene do izuzetne suπe bile su u jugozapadnim i juænim dijelovima, te u podruëjima zapadno od Velikih jezera. Suπe i toplotne anomalije doprinijele su rekordnom broju poæara u SAD, s viπe od 3.8 milijuna hektara izgorjele povrπine do poëetka prosinca. Suπa u juænom Brazilu prouzroëila je znatnu πtetu u poljoprivredi poëetkom godine s gubitkom 11% prinosa za soju. Jaka suπa bila je u Kini. Milijuni hektara uroda bili su oπteêeni u pokrajini SeËuan u ljeto i u istoënoj Kini u jesen. Znatni gospodarski gubici te nedostatak pitke vode bili su takoappleer posljedice suπe Jake oborine i poplave U sjevernoj Africi u Maroku i Alæiru u bile su poplave koje su oπtetile infrastrukturu. Jake oborine koje se u tom podruëju rijetko javljaju prouzroëile su u podruëju Sahare, Tindauf velike poplave u veljaëi, uniπtivπi 70 % hrane za stoku, a ljudi moralo se iseliti. Tijekom kolovoza poplave su bile u Nigeru, Etiopiji. U listopadu i studenom poplave su bile u Etiopiji, Keniji i Somaliji. U prvim mjesecima jake oborine bile su u Boliviji i Ekvadoru. Samo nekoliko mjeseci nakon uniπtavajuêih ljetnih poplava u istoënoj Europi u 2005., jake oborine i topljenje snijega uzrokovali su velike poplave duæ rijeke Dunava, u travnju rijeka je dostigla najviπu razinu u razdoblju duljem od 100 godina. PodruËja u Bugarskoj, Maapplearskoj, Rumunjskoj i Srbiji bila su najviπe pogoappleena, s tisuêama hektara poplavljenih poljoprivrednih povrπina i naselja, a poplave su utjecale na desetke tisuêa ljudi. Neprekidne jake oborine svibnja prouzroëile su najveêe poplave u posljednjih 70 godina u Novoj Engleskoj (SAD). Poplave su tekoappleer bile u lipnju, a prouzroëile su evakuaciju stanovnika. Vancouver u Kanadi imao je najkiπovitiji studeni od kako postoje mjerenja oborine, s 351 mm, pribliëno dva puta viπe od prosjeëne koliëine oborine u studenom Razvoj umjerenog El Niño krajem Stanje u ekvatorijalnom Tihom oceanu od prosinca do prve Ëetvrtine ukazivalo je na dogaappleaj La Niña. To nije bilo πiroko podruëje zahvaêeno La dogaappleajem Niña, a tijekom travnja slabi La Niña raspao se. U drugoj Ëetvrtini 2006, veêina atmosferskih i oceanskih indikatora pokazivalo je neutralno stanje, ali u kolovozu stanje u srediπnjem i zapadnom ekvatorijalnom Tihom oceanu ukazivalo je na poëetak dogaappleaja El Niña. Krajem godine pozitivne anomalije temperature povrπine mora bile su duæ tropskog pacifiëkog podruëja. Po opêem konsenzusu, oëekuje se nasavak dogaappleaja El Niña, najmanje u prvoj Ëetvrtini Smrtonosni tajfuni u jugoistoënoj Aziji U sjeverozapadnom Tihom oceanu, razvla su se 22 tropska ciklona (prosjek 27), od kojih je 14 klasificirano kao tajfuni. Tajfuni Chancu, Prapiroon, Kaemi, Saomai, Xangsane, Cimaran i tropska oluja Bilis donijeli su smrtne sluëajeve i velika oπteêenja u tom podruëju. Ti tropski cikloni

10 PRIKAZI br prouzroëili su viπe od 1000 smrtnih sluëajeva i viπe od 10 milijardi US $ gubitaka u Kini, πto ukazuje na to da je godina s najviπe oluja u posljednjoj dekadi. Tajfun Durian pogodio je oko 1.5 milijuna ljudi na Filipinima u studenom i prosincu 2006., uzevπi 500 æivota, s viπe stotina nestalih. Tijekom na Atlantskom oceanu razvilo se 9 (prosjek je 10) imenovanih hurikana. Pet od njih bili su hurikani (prosjek je 6) i dva su bila veliki hurikani (kategorija tri ili viπe na Saffir Simpsonovoj ljestvici). U istoënom dijelu sjevernog Tihog oceana, razvilo se 19 imenovanih oluja, πto je dosta iznad prosjeka koji iznosi 16; jedanaest ih je dostiglo jaëinu hurikana od kojih 6 stadij veliki hurikan. Dvanaest tropskih ciklona razvilo se u australijskom podruëju, dva viπe od prosjeka. Tropski ciklon Larry bio je najjaëi poslije onog u Queenslandu iz 1918, i uniπtio je 80 90% uroda australskih banana Smanjenje ozona iznad Antarktike i Arktika Na 25. rujna, zabiljeæena je maksimalna povrπina ozonske rupe iznad Antarktike, od 29.5 milijuna km2, neπto veêa od prethodne rekordne povrπine od 29.4 milijuna km2, koja je bila u rujnu Ta je vrijednost tako sliëna da se oceanske rupe za te dvije godine mogu smatrati jednakima. VeliËina i trajanje ozonske rupe u s gubitkom mase ozona od 40.8 megatona (takoappleer rekordni gubitak) moæe se objasniti s maksimumom supstanci koje uniπtavaju ozon u kombinaciji s djelomiëno hladnom stratosferskom zimom. Niske temperature u prvom dijelu sijeënja prouzroëile su 20% gubitka ozonskog sloja iznad Arktika u Blaæe temperature od kraja sijeënja sprijeëile su velik gubitak ozona kakav je bio u Smanjenje povrπine arktiëkog leda nastavlja se U nastavlja se brzo smanjivanje povrπine arktiëkog leda. Srednje protezanje leda na poëetku rujna bilo je 5.9 milijuna km2, druga najniæa vrijednost (prva je bila 2005). RaËunajuÊi i 2006, rujansko gubljenja leda je pribliæno se 8.59 % po dekadi ili km2 po godini Izvori informacija Preliminarne informacije za temeljene su na motrenjima do kraja studenog s prizemnih meteoroloπkih postaja, brodova i bova. Podaci su prikupljani i prosljeappleivani kontinuirano u mreæama meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi pojedinih zemalja, Ëlanica Svjetske meteoroloπke organizacije. Treba napomenuti da se na temelju ustaljene prakse, analize SMO globalne temperature rade na dva razliëita seta podataka. Jedan je kombinirani set podataka odræavan od Hadley Centre of the UK Met Office i Climate Research Unit, University of East Anglia UK. Drugi je odræavan od US Department of Commerce National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Rezultati tih dvaju setova podataka usporedivi su: oba pokazuju da Êe vjerojatno biti πesta najtoplija godina otkako se obavljaju mjerenja, globalno za Zemlju. Svjetska meteoroloπka organizacija jest autoritativan glas sustava Ujedinjenih naroda, o vremenu, klimi i vodi. Website:

11 4 PRIKAZI br PRAΔENJE KLIME U HRVATSKOJ U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praêenje klime, na temelju svakodnevnog izvjeπêivanja klimatoloπkih podataka (termini 7, 14, 21h) s 30 glavnih meteoroloπkih postaja. Tako prikupljeni podaci kompatibilni su s postojeêim dugogodiπnjim nizovima, koji su nastali na temelju istovrsnih klimatoloπkih motrenja. Operativni sustav praêenja klime u Hrvatskoj ima ove komponente: 1. Meteoroloπka opaæanja, mjerenja i javljanja podataka na 30 glavnih meteoroloπkih postaja. 2. Dostava podataka u sabirne centre izvjeπtajima HR KLIMA, svaki dan do 9 sati za klimatoloπke termine prethodnog dana. 3. Kontrola podataka na raëunalu u DHMZ-u. 4. Spremanje klimatoloπkih podataka u raëunalo s moguênoπêu koriπtenja upotrebom korisniëkih programa, najëeπêe u obliku mjeseënog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav se izraappleuje dugi niz godina). 5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka s izradom ocjene za svaki mjesec na temelju tridesetogodiπnjih srednjih mjeseënih temperatura i koliëina oborina, upotrebom raëunalnih programa. 6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu. 7. Redovito mjeseëno, sezonsko i godiπnje obavjeπêivanje javnosti, korisnika i struënih krugova o ocjeni klime preko mreænih stranica DHMZ-a, priopêenja za javnost, izravnih dostava ocjene, javnih medija, mjeseënika DHMZ-a Bilten, te dostavom ocjena meappleunarodnim tijelima Svjetske meteoroloπke organizacije, npr. za Klimatski bilten za podruëje VI (Europa) i glasilo Svjetske meteoroloπke organizacije Bulletin. Postupak ocjene jest uobiëajen, upotrebom modificirane Conrad Chapmanove metode, koja daje na temelju odstupanja od normalnog tridesetogodiπnjeg niza sljedeêu klasifikaciju: Za temperature Percentili ekstremno hladno < 2 vrlo hladno 2 9 hladno 9 25 normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo > 98 Za oborine Percentili ekstremno suπno < 2 vrlo suπno 2 9 suπno 9 25 normalno kiπno vrlo kiπno ekstremno kiπno > 98 Percentili predstavljaju procjenu vjerojatnosti (izraæenu u %) da odgovarajuêa vrijednost anomalije u promatranom razdoblju nije bila nadmaπena. Npr. percentil 98 ukazuje da u 98% sluëajeva

12 PRIKAZI br prethodnih godina odgovarajuêa vrijednost nije prekoraëena, tj. da se u stogodiπnjem razdoblju mogu oëekivati samo dvije godine u kojima Êe opaæena vrijednost biti viπa od razmatrane. PomoÊu percentila (P) moæe se procijeniti povratni period T (u godinama) iz relacije: T = 100/P ako je P < 50 T = 100/100 P ako je P > 50 Primjer Za P=2% T = 50 godina. ZnaËi za percentil 2% vjerojatnost je da Êe se npr. ta temperatura javiti dva puta u 100 godina ili jedanput u 50 godina. Na temelju napravljene ocjene izraappleuju se karte klimatskih anomalija (odstupanja od srednjih normalnih tridesetogodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruëja ocjene klimatskih elemenata prema razredima. Te su ocjene jedini naëin koji na temelju podataka daje toëan smjeπtaj pojedinog razdoblja u odnosu na dugogodiπnje prosjeëne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki put donose zakljuëci o odreappleenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivnim mjerilima. Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaëava odstupanje od viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u C i % za oborinu, a donji broj percentile prema kojima se postaja svrstava u odgovarajuêi razred. Gornji broj omoguêuje da unutar svake klase detaljnije uoëimo odstupanje od srednjaka, jer npr. unutar klase normalno, koja obuhvaêa 50 percentila, mogu postojati podruëja s viπom ili niæom temperaturom ili koliëinom oborina, u odnosu na dugogodiπnji prosjek. Takve detaljne analize mogu se napraviti za sve spomenute klase klasifikacije. Poπto klasa normalno obuhvaêa 50% podataka, radi detaljnije ocjene u poglavlju 3 za tu je klasu uvijek spomenuto je li vrijednost iznad prosjeka ili ispod prosjeka. Prema zakljuëku s XIII. sjednice Komisije za klimatologiju Svjetske meteoroloπke organizacije (studeni 2001), normalni je niz u upotrebi za opêe usporedbe, i to do zavrπetka sljedeêeg normalnog niza , znaëi do godine. 3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE U HRVATSKOJ ZA Analiza je napravljena na temelju 12 karata odstupanja srednje mjeseëne temperature zraka od prosjeka , za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseëne koliëine oborina od prosjeka za 12 mjeseci, te po Ëetiri karte odstupanja sezonske temperature i oborine od prosjeka i 2 karte odstupanja godiπnje temperature i oborine od prosjeka Karte su pokazane u poglavlju Ekstremne klimatske anomalije u na podruëju Hrvatske (<2 i >98 percentila) razdoblje promatranja: mjesec ekstremno toplo srpanj 2006.; Obalni i srediπnji dio Hrvatske (85 % povrπine)

13 6 PRIKAZI br. 16 ekstremno hladno niti jedno podruëje ekstremno suπno lipanj 2006.; Istra i uæe podruëje oko Zagreba, 7% ukupne povrπine srpanj 2006.; sjeverni Jadran, podruëje Rijeke i Senja, 3% ukupne povrπine ekstremno kiπno travanj 2006.; podruëje oko Slavonskog Broda 1% povrπine svibanj 2006.; NW dio Istre, 1 % povrπine kolovoz 2006.; podruëje oko Zadra, Ogulina i Slavonskog Broda 3% povrπine razdoblje promatranja: godiπnje doba ekstremno toplo ljeto 2006.; podruëje oko Rijeke i Bjelovara, 2% ukupne povrπine jesen 2006.; podruëje zapadno od linije Rijeka Krk Jablanac do linije Novska Virovitica, 30% povrπine ekstremno hladno niti jedno podruëje ekstremno suπno jesen, podruëje Dubrovnika, 3% ukupne povrπine ekstremno kiπno niti jedno podruëje razdoblje promatranja: godina ekstremno toplo podruëje oko PoreËa, Rijeke, Zadra, GospiÊa i Bjelovara, 7% ukupne povrπine ekstremno hladno niti jedno podruëje. ekstremno suπno niti jedno podruëje ekstremno kiπno niti jedno podruëje

14 PRIKAZI br Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseënih temperatura i srednjih mjeseënih koliëina oborine, za svaki mjesec u U ovom pregledu daju se ocjene (klase) koje su povrπinski najviπe zastupljene, bez opisa podruëja koja zahvaêaju. Detaljniji raspored pojedinih klasa vidljiv je iz karata raspodjele anomalija (poglavlje 4). Za klasu normalno dano je jesu li temperature ili oborine iznad viπegodiπnjeg prosjeka (+) ili ispod njega ( _ ). To je radi detaljnije ocjene, jer klasa normalno ima velik raspon (obuhvaêa 50% podataka promatranog niza). klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Mjesec: SIJE»ANJ Temperatura: normalno 94 ispod prosjeka hladno 6 Oborina: normalno 97 uglavnom ispod prosjeka suπno 2 vrlo kiπno 1 Mjesec: VELJA»A Temperatura: normalno 100 ispod prosjeka Oborina: normalno 97 veêinom ispod prosjeka suπno 3 Mjesec: OÆUJAK Temperatura: normalno 80 veêinom ispod prosjeka hladno 20 Oborina: normalno 97 veêinom iznad prosjeka suπno 3 Mjesec: TRAVANJ Temperatura: toplo 96 normalno 4 veêinom iznad prosjeka Oborina: normalno 50 veêinom iznad prosjeka kiπno 36 vrlo kiπno 10 ekstremno kiπno 1 suπno 3 Mjesec: SVIBANJ Temperatura: nomalno 70 veêinom iznad prosjeka toplo 30 Oborina: nomalno 93 veêinom iznad prosjeka kiπno 4 vrlo kiπno 2 ekstremno kiπno 1

15 8 PRIKAZI br. 16 klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Mjesec: LIPANJ Temperatura: toplo 75 vrlo toplo 15 nomalno 10 iznad prosjeka Oborina: suπno 33 vrlo suπno 27 nomalno 26 niæe od prosjeka ekstremno suπno 7 kiπno 7 Mjesec: SRPANJ Temperatura: ekstremno toplo 85 vrlo toplo 14 toplo 1 Oborina: suπno 45 normalno 35 veêinom ispod prosjeka vrlo suπno 17 ekstrmno suπno 3 Mjesec: KOLOVOZ Temperatura: hladno 50 nomalno 50 niæe od prosjeka Oborina: vrlo kiπno 70 kiπno 25 ekstremno kiπno 3 normalno 2 veêinom iznad prosjeka Mjesec: RUJAN Temperatura: toplo 94 normalno 6 iznad prosjeka Oborina: suπno 65 normalno 20 veêinom iznad prosjeka kiπno 15 Mjesec: LISTOPAD Temperatura: vrlo toplo 60 toplo 40 Oborina: normalno 40 ispod prosjeka vrlo suπno 40 suπno 30

16 PRIKAZI br klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Mjesec : STUDENI Temperatura: vrlo toplo 40 toplo 30 normalno 26 veêinom iznad prosjeka hladno 4 Oborina: normalno 60 ispod prosjeka suπno 34 vrlo suπno 6 Mjesec: PROSINAC Temperatura: vrlo toplo 55 toplo 45 Oborina: suπno 86 normalno 10 ispod prosjeka vrlo suπno 3 kiπno Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Godiπnje doba: ZIMA 2005/6. (XII. 2005, I. i II. 2006) Temperatura: normalno 80 veêinom ispod prosjeka hladno 19 vrlo hladno 1 Oborina: normalno 85 veêinom iznad prosjeka kiπno 13 vrlo kiπno 2 Godiπnje doba: PROLJEΔE (III V) Temperatura: normalno 100 veêinom iznad prosjeka Oborina: kiπno 50 normalno 40 veêinom ispod prosjeka vrlo kiπno 10

17 10 PRIKAZI br. 16 klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Godiπnje doba: LJETO (VI VIII) Temperatura: vrlo toplo 60 toplo 37 ekstremno toplo 2 normalno 1 iznad prosjeka Oborina: normalno 50 veêinom ispod prosjeka kiπno 45 vrlo kiπno 4 suπno 1 Godiπnje doba: JESEN (IX XI) Temperatura: vrlo toplo 45 ekstremno toplo 30 toplo 22 normalno 3 iznad prosjeka Oborina: vrlo suπno 88 suπno 10 ekstremno suπno 1 normalno 1 Godiπnje doba: PRVA TREΔINA ZIME 2006/7. (obuhvaêa XII. 2006) Za prvu treêinu zime: isto kao XII Temperatura: vrlo toplo 55 toplo 45 Oborina: suπno 86 normalno 10 ispod prosjeka vrlo suπno 3 kiπno Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Razdoblje: GODINA Temperatura: vrlo toplo 80 ekstremno toplo 7 toplo 10 normalno 3 iznad prosjeka

18 PRIKAZI br klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Oborina: suπno 60 normalno 37 veêinom ispod prosjeka vrlo suπno OpÊa ocjena klime za Hrvatsku u Temperatura Temperatura zraka za u Hrvatskoj je bila u klasama vrlo toplo (80% povrπine), toplo (10% povrπine), ekstremno toplo (7% povrπine) i normalno (3% povrπine) Oborina: godina na podruëju Hrvatske veêinom je bila u klasi suπno (60% povrπine), normalno (37% povrπine) i vrlo suπno (3% povrπine) OpÊa ocjena: godina na podruëju Hrvatske bila je vrlo topla (80% povrπine), topla (10% povrπine) i ekstremno topla (7% ukupne povπine), a na 3% povrπine temperature bile su u klasi normalno, s manjkom oborine (klasa suπno 60 % povrπine, vrlo suπno 3% povrπine), a prosjeëna koliëina oborine (klasa normalno) bila je na 37% povrπine. 4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U U ovom dijelu prikazane su 34 slike: Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) za svaki mjesec 2006, od prosjeka ( ), 12 slika (sijeëanj prosinac) MjeseËne koliëine oborine (%) za svaki mjesec izraæene su u % prosjeënih vrijednosti ( ) 12 slika (sijeëanj prosinac) Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba od prosjeënih vrijednosti ( ) za svaku sezonu 4 slike (zima, proljeêe, ljeto, jesen) Sezonske koliëine oborine (%) za godiπnja doba izraæene u % prosjeënih vrijednosti ( ), za svaku sezonu 4 slike (zima, proljeêe, ljeto, jesen) Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka ( C) za godinu od prosjeënih vrijednosti ( ), 1 slika Godiπnje koliëine oborine za u % prosjeënih vrijednosti ( ), 1 slika

19 12 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SIJE»NJU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 2006, from normals Poreč 19 Pazin odstupanje temp. ( C) postaja percentili -1.0 M. Lošinj Rijeka Senj 25 A deviation ( C) met. station P percentile -2.2 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac -0.7 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Sl. Brod Osijek 45 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.7 Dubrovnik 31 < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u SIJE»NJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 2006, expressed as percentage of normals Poreč 66 odstupanje oborine (%) postaja percentili 90 Pazin M. Lošinj Rijeka Senj 94 A deviation (%) met. station P percentile 89 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 85 Daruvar Osijek 38 Sisak Ogulin Sl. Brod Zavižan Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 52 vrlo sušno 69 sušno Zadar Knin normalno kišno Šibenik vrlo kišno Split 35 ekstremno kišno 86 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 19 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

20 PRIKAZI br Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u VELJA»I 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 2006, from normals Poreč 40 odstupanje temp. ( C) postaja percentili -0.8 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac Sisak Pazin -0.7 Rijeka Ogulin Senj Zavižan M. Lošinj Gospić A deviation ( C) met. station P percentile -0.3 Zadar Knin Šibenik Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Sl. Brod Osijek 44 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.3 Dubrovnik 43 < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u VELJA»I 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 2006, expressed as percentage of normals Poreč Pazin 49 odstupanje oborine (%) postaja percentili 62 M. Lošinj Rijeka Senj 28 A deviation (%) met. station P percentile 77 Karlovac Ogulin Zavižan Gospić Varaždin Zagreb Bjelovar Daruvar Sisak Zadar Knin Šibenik Split Komiža Hvar Lastovo Osijek Sl. Brod 39 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno 100 Dubrovnik 57 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

21 14 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u OÆUJKU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 2006, from normals Poreč Pazin M. Lošinj Rijeka Senj 22 odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile -0.6 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac -0.7 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Sl. Brod Osijek 39 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.7 Dubrovnik 31 < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u OÆUJKU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 2006, expressed as percentage of normals Poreč Pazin M. Lošinj Varaždin Zagreb Karlovac Sisak Rijeka Ogulin Senj Zavižan Gospić 52 Bjelovar Daruvar Osijek Sl. Brod 71 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno <2 2-9 PERCENTILE extremely dry very dry 100 Zadar Knin Šibenik Split 41 sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno >98 dry normal wet very wet extremely wet odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 149 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 87

22 PRIKAZI br Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u TRAVNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 2006, from normals Poreč 78 odstupanje temp. ( C) postaja percentili 1.6 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac Sisak Pazin 1.1 Rijeka Ogulin Senj Zavižan M. Lošinj Gospić A deviation ( C) met. station P percentile 0.9 Zadar Knin Šibenik Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Sl. Brod Osijek 78 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 1.1 Dubrovnik 87 < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u TRAVNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 2006, expressed as percentage of normals Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 199 Daruvar Osijek Pazin Rijeka 98 Sisak Poreč 18 Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan PERCENTILI M. Lošinj Gospić ekstremno sušno vrlo sušno 126 sušno Zadar Knin normalno kišno Šibenik vrlo kišno Split 46 ekstremno kišno odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 121 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 72 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

23 16 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SVIBNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 2006, from normals Pazin 0.1 Poreč M. Lošinj Rijeka Senj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 0.5 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Daruvar Sl. Brod Osijek 42 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.7 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 77 MjeseËne koliëine oborine u SVIBNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 2006, expressed as percentage of normals Pazin Poreč 94 >99 79 M. Lošinj Rijeka Senj Varaždin Zagreb Karlovac 112 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split 54 Bjelovar Daruvar Osijek Sl. Brod 40 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 62 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 73

24 PRIKAZI br Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u LIPNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 2006, from normals Poreč 93 Pazin M. Lošinj 93 Karlovac 1.9 Rijeka Ogulin 1.2 Senj Zavižan Gospić Zadar Varaždin Zagreb Bjelovar Sisak Knin Šibenik Split Daruvar Sl. Brod Osijek 69 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.4 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 71 MjeseËne koliëine oborine u LIPNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 2006, expressed as percentage of normals Poreč <1 7 Pazin <1 odstupanje oborine (%) postaja percentili 29 M. Lošinj 7 65 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 69 Daruvar Osijek 16 Sisak Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 24 vrlo sušno 65 sušno Zadar 32 4 Knin normalno 63 4 kišno Šibenik vrlo kišno Split 46 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 165 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 89 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

25 18 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SRPNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 2006, from normals Varaždin Zagreb Bjelovar >99 >99 Karlovac Sisak Pazin 2.6 Rijeka > >99 Poreč 99 Ogulin > >99 Senj 2.2 >99 Zavižan Gospić M. Lošinj 98 > Zadar Knin Šibenik Split Daruvar Osijek Sl. Brod 98 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 1.2 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 92 MjeseËne koliëine oborine u SRPNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 2006, expressed as percentage of normals Poreč Pazin M. Lošinj Rijeka <1 4 Senj 0 52 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 95 3 Sisak Ogulin 4 85 Zavižan Gospić 27 6 Zadar 8 67 Knin Šibenik Split Daruvar Osijek Sl. Brod 35 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 43 Komiža Hvar 55 6 Lastovo Dubrovnik 85

26 PRIKAZI br Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u KOLOVOZU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 2006, from normals Poreč 18 Pazin M. Lošinj Rijeka Senj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac -0.7 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Daruvar Osijek Sl. Brod 30 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile -0.4 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 50 MjeseËne koliëine oborine u KOLOVOZU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 2006, expressed as percentage of normals Poreč Pazin 97 odstupanje oborine (%) postaja percentili 191 M. Lošinj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 238 Daruvar Osijek Sisak Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan PERCENTILI Gospić ekstremno sušno 96 vrlo sušno 300 sušno Zadar Knin normalno kišno Šibenik vrlo kišno Split 94 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 367 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 67 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

27 20 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u RUJNU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 2006, from normals Poreč 80 Pazin M. Lošinj Rijeka Senj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 1.5 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Daruvar Sl. Brod Osijek 79 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.4 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 86 MjeseËne koliëine oborine u RUJNU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 2006, expressed as percentage of normals Poreč Pazin 45 odstupanje oborine (%) postaja percentili 44 M. Lošinj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 51 Daruvar Osijek 49 Sisak Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 86 vrlo sušno 72 sušno Zadar Knin normalno kišno Šibenik Split vrlo kišno 91 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 185 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 52 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

28 PRIKAZI br Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u LISTOPADU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 2006, from normals Pazin Poreč odstupanje temp. ( C) postaja percentili 1.8 M. Lošinj Rijeka Senj 96 A deviation ( C) met. station P percentile 2.8 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 2.5 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Osijek Sl. Brod 89 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 1.4 Dubrovnik 86 < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u LISTOPADU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 2006, expressed as percentage of normals Poreč Pazin M. Lošinj odstupanje oborine (%) postaja percentili Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 42 Daruvar Osijek 50 Sisak Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan 20 PERCENTILI 39 Gospić ekstremno sušno 28 vrlo sušno 30 sušno Zadar Knin normalno 6 16 kišno Šibenik 5 vrlo kišno 5 Split 3 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 15 Komiža 5 11 Hvar 5 57 Lastovo 39 5 Dubrovnik 4 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

29 22 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u STUDENOM 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 2006, from normals Poreč 91 Pazin M. Lošinj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac Sisak Rijeka Ogulin 2.2 Senj Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Daruvar Osijek Sl. Brod 85 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile -0.4 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 18 MjeseËne koliëine oborine u STUDENOM 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 2006, expressed as percentage of normals Poreč 12 odstupanje oborine (%) postaja percentili 63 Pazin M. Lošinj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 96 Daruvar Osijek 69 Sisak Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 27 vrlo sušno 42 sušno Zadar Knin normalno kišno Šibenik vrlo kišno Split 15 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 22 Komiža 7 29 Hvar 6 40 Lastovo Dubrovnik 8 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

30 PRIKAZI br Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u PROSINCU 2006., od prosjeënih vrijednosti Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 2006, from normals MjeseËne koliëine oborine u PROSINCU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 2006, expressed as percentage of normals

31 24 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za ZIMU 2005/6. (XII.2004, I. i II. 2005) od prosjeënih vrijednosti Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 2005/2006 (December 2004 February 2005), from normal Sezonske koliëine oborine za ZIMU 2005/6. (XII.2004, I. i II. 2005) u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 2005/2006 (December 2004 February 2005) expressed as percentage of normals

32 PRIKAZI br Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za PROLJEΔE (oæujak svibanj) od prosjeënih vrijednosti Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 2006 (March May), from normal Poreč Pazin M. Lošinj Rijeka 59 Senj 0.4 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 0.5 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin 38 Šibenik 0.5 Split Daruvar Sl. Brod Osijek 54 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.1 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 73 Sezonske koliëine oborine za PROLJEΔE (oæujak svibanj) u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 2006 (March May), expressed as percentage of normals Poreč 123 Pazin 83 odstupanje oborine (%) postaja percentili 90 M. Lošinj Rijeka 66 A deviation (%) met. station P percentile 130 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 138 Daruvar Osijek Sisak Sl. Brod Ogulin 90 Senj 122 Zavižan Gospić Zadar Komiža Knin 43 Šibenik 85 Split Hvar Lastovo 47 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno 148 Dubrovnik 92 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

33 26 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za LJETO (lipanj kolovoz) od prosjeënih vrijednosti Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 2006 (June August), from normal Poreč 98 Pazin M. Lošinj Rijeka Senj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 1.1 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Split Daruvar Osijek Sl. Brod 89 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.6 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 80 Sezonske koliëine oborine za LJETO (lipanj kolovoz), u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 2006 (June August) expressed as percentage of normals Poreč Pazin 49 odstupanje oborine (%) postaja percentili 98 M. Lošinj Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 133 Daruvar Osijek 75 Sisak Rijeka Sl. Brod Ogulin Senj Zavižan 67 PERCENTILI 122 Gospić ekstremno sušno 79 vrlo sušno 135 sušno Zadar Knin normalno kišno Šibenik vrlo kišno Split 81 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 182 Hvar Komiža Lastovo Dubrovnik 87 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

34 PRIKAZI br Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za JESEN (rujan studeni), od prosjeënih vrijednosti Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 2006 (September November), from normal Poreč 93 Pazin odstupanje temp. ( C) postaja percentili 1.4 M. Lošinj Rijeka Senj 99 A deviation ( C) met. station P percentile 2.6 Varaždin Zagreb Bjelovar >99 >99 Karlovac 2.4 Sisak Ogulin Zavižan Gospić Zadar 1.0 Knin Šibenik Split Hvar Komiža Lastovo Daruvar Osijek Sl. Brod 93 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 0.6 Dubrovnik 73 < >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm Sezonske koliëine oborine za JESEN (rujan studeni), u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 2006 (September November) expressed as percentage of normals Poreč 4 59 Pazin 12 odstupanje oborine (%) postaja percentili 46 M. Lošinj 8 63 Varaždin Zagreb Bjelovar Karlovac 65 Daruvar Osijek 56 Sisak 9 7 Rijeka Ogulin Sl. Brod Senj Zavižan 6 77 Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 28 vrlo sušno 47 sušno Zadar 34 9 Knin normalno 32 4 kišno Šibenik 68 vrlo kišno 3 Split ekstremno kišno 16 A deviation (%) met. station P percentile 60 Komiža Hvar Lastovo 8 37 Dubrovnik 1 < >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

35 28 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka ( C) za godinu od prosjeënih vrijednosti Yearly air temperature anomalies in Croatia for year 2006, from normals Godiπnje koliëine oborine za godinu u odnosu na prosjeëne vrijednosti , izraæene u %. Yearly precipitation amounts of Croatia for 2006 year, expressed as percentage of normals

36 PRIKAZI br DOGA ANJA U VEZI S KLIMOM U Meappleunarodna razina Trend globalnog zatopljenja nastavio se i u godini, koja je bila ESTA u nizu najtoplijih godina. Najtoplijih deset godina od bile su u posljednjih 12 godina ( ), a oëit je nagao porast srednje globalne temperature od Te Ëinjenice rezultat su analiza koje svaku godinu provodi Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO), na temelju stvarno izmjerenih i provjerenih podataka. Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) sudjeluje u veêini programa na meappleunarodnoj razini koji obuhvaêaju podruëje prouëavanja klime i pribavljanja potrebnih podataka za napredak u prouëavanju i verifikaciji dobivenih rezultata. Tijekom Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) preko zemalja Ëlanica provodila je i koordinirala djelovanje razliëitih programa koji su doprinosili kontinuitetu u spoznavanju novih Ëinjenica i prouëavanju klime i klimatskih promjena (WMO TehniËko povjerenstvo za klimatologiju WMO Commission for Climatology CCL, Svjetski klimatski program World Climate Programme WCP, Svjetski klimatski istraæivaëki program World Climate Research Programme (WCRP), Sluæbe za informiranje i predviappleanje klime Climate Information and Prediction Services (CLIPS) i drugi programi unutar WMO. Sudjelovanjem u radu i sufinanciranju Svjetska meteoroloπka organizacija doprinosi ostvarivanju prihvaêenih programa ostalih meappleunarodnih tijela koja se bave prouêavanjem klime i pribavljanjem podataka za ta prouëavanja: Meappleunarodni sastanak (panel) o promjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) tijekom 2006., intenzivno je radio na kompletiranju»etvrtog izvjeπêa procjene The IPCC 4th Assessment Report (IPCC AR4). Na IPCC AR4 radilo je 2500 znanstvenih eksperata i recenzenata, 800 autora koji su pribavljali razliëite podatke i analize, 450 vodeêih autora, 130 zemalja kroz πest godina ( ), da bi napravili jedno, Ëetvrto po redu IPCC»etvrto izvjeπêe procjene (IPCC AR4) koje daje sliku promjene klime, prema najnovijim rezultatima istraæivanja svih koji se bave tom problematikom. S obzirom na to da su Ëeste nedoumice o svrsi i radu IPCC-a, daju se temeljni podaci: 1. to je IPCC? IPCC je vodeêe tijelo za ocjenu promjene klime; utemeljili su ga Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliπ (UNEP), sa zadatkom da opskrbljuje svjetsku javnost jasnim, uravnoteæenim uvidom o postojeêem stanju i razumijevanju promjene klime. IPCC neovisan je i neutralan u odnosu na politiku. 2. to IPCC radi? IPCC pregledava, recenzira i ocjenjuje najnovije znanstvene, tehniëke i druπtveno-gospodarske informacije (izvjeπêa, podatke, radove) koje se odnose na razumijevanje promjene klime. IPCC pribavlja u pravilnim razdobljima (6 god.) sveobuhvatna, opseæna, rigorozno dokumentirana izvjeπêa, koja saæimaju sadaπnje znanje o klimi i buduêe projekcije promjene klime. 3. Kako IPCC radi? IPCC AR4 sastavljen je od tri znanstvene radne grupe (Workig groups, WG). Pregled (recenzija) vaæan je dio IPCC procesa, koji osigurava objektivnu i potpunu ocjenu postojeêih informacija.

37 30 PRIKAZI br. 16 I znanstveni i vladini recenzenti pozvani su da komentiraju i znanstvena i tehniëka podruëja. iroko rasprostranjen postupak IPCC osigurava doprinos nezavisnih struënjaka iz svih regija svijeta i iz svih podruëja koja su povezana s promjenom klime. RazliËita miπljenja i pogledi daju se u dokumentima. 4. Odnos IPCC-a i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Rezultati istraæivanja Prvog IPCC izvjeπêa procjene The first IPCC Assessment Report (FAR), koje je dovrπeno 1990., imali su odluëujuêu ulogu u osnivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koja je bila otvorena za potpis na sumitu u Rio de Janeiru IPCC nastavlja biti najveêi izvor informacija za UNFCCC. UNFCCC i IPCC koriste dvije razliëite definicije promjene klime. U IPCC definiciji promjena klime ona je koja nastaje zbog prirodnih procesa i zbog antropogenih faktora. Pronalaæenje kako i koliko ti razliëiti faktori djeluju i meappleudjeluju u procesima promjene klime, kljuëno je podruëje ocjena IPCC. UNFCCC-ova definicija promjene klime odnosi se samo na promjenu zbog ljudskih aktivnosti, a promjene nastale zbog prirodnih procesa definirane su kao klimatske varijacije. 5. Promjena klime IPCC AR4 IPCC»etvrto izvjeπêe (AR4) bit Êe publicirano tijekom i pokrit Êe najnovije znanstvene Ëinjenice o promjeni klime. U usporedbi s TreÊim izvjeπêem IPCC (TAR) iz AR4 daje veêu paænju integraciji promjene klime s politikom odræivog razvoja i meappleuodnosima izmeappleu ublaæavanja posljedica predviappleenih zbog promjena klime i prilagoappleavanja posljedicama predviappleenim zbog moguêih promjena klime. Posebna paænja dana je regionalnim temama, procjeni relevantnosti i rizicima, tehnologiji, promjeni klime i vodi. Radna grupa I The Working Group (WG) I, knjiga, obuhvaêa postojeêe znanje fizikalno znanstvenih temelja o promjeni klime: sastav atmosfere, motrenja razliëitih klimatskih parametara, te veze izmeappleu promjena klime i biogeokemije, razvoja modela i odreappleivanja klimatskih promjena. Radna grupa II The Working Group (WG) II, knjiga, donosi detaljnu analizu motrenja i projektirane utjecaje na prirodne i ljudske sustave, zbog postojeêih i oëekivanih utjecaja promjene klime. IzvjeπÊe donosi mjere koje treba poduzeti u odnosu na osjetljivost na promjene klime i prilagoappleavanje promjenama klime u glavnim podruëjima ljudskog djelovanja i svim svjetskim regijama (kontinenti i oceani). Radna grupa III The Working Group (WG) III, knjiga, analizira moguênosti ublaæavanja posljedica sadaπnjih i moguêih promjena klime za sva podruëja ljudskog djelovanja, uzimajuêi u obzir meappleusektorski pristup kao πto je sinergija, zajedniëki benefit i trgovina. Takoappleer obuhvaêa informaciju o strategijama za dugoroëno ublaæavanje za razliëite razine stabilizacije, posveêujuêi posebnu paænju na umijeπnost razliëitih kratkoroënih strategija potrebnih za dostizanje dugoroënih ciljeva. Sintetizirano (saæeto) izvjeπêe, The Synthesis Report (SYR), spaja i saæima sve informacije iz sve tri knjige u okviru πest glavnih podruëja, nudeêi sveukupni znanstveni pogled na sadaπnje razumijevanje promjene klime. IzvjeπÊa po radnim grupama (WG 1, 2, 3) trebaju biti prihvaêena do 4. svibnja 2007., a na temelju njih objedinjeno izvjeπêe do 16. studenog Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change UNFCCC) Konferencija Ëlanica (Conference o Parties COP 12) bila je u Nairobiu studenog Glavni cilj UNFCCC jest djelovanje na

38 PRIKAZI br mjerama potrebnim da se cjelokupna ljudska zajednica prilagodi sadaπnjim i buduêim (projiciranim) posljedicama moguêih klimatskih promjena te da se ublaæe njihove negativne posljedice. Na COP 12 donesen je zakljuëak kojim se Hrvatskoj odobrava dodavanje dodatnih emisija plinova staklenika na prijavljenu emisiju za baznu Takoappleer je donesen petogodiπnji Program rada iz Nairobija (NPR) na utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama, za koji je i WMO pripremila materijal: Uloga WMO i hidrometeoroloπkih sluæbi pojedinih zemalja u provoappleenju UNFCCC SBSTA petgodiπnjeg programa rada na temama utjecaja, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama. Posebnom toëkom obuhvaêena je suradnja s GCOS-om na ostvarivanju Globalnog klimatskog motriteljskog sustava. Globalni klimatski motriteljski sustav (Global Climate Observing System GCOS) u zavrπio je s organizacijom regionalnih sastanaka na kojima su definirani nedostaci i potrebe motriteljskih sustava na pojedinim podruëjima (regijama), kao priprema za provoappleenje daljih akcija u osposobljavanju sa uvoappleenje novih tehnologija (sateliti, automatizacija i sl.). Globalni motriteljski sustav svih sustava (Global Earth Observation System of Systems, GEOSS odræao je treêi plenarni sastanak GEO (Group on Earth Observation) III., u Bonnu studenog Na sastanku se najviπe raspravljalo o planu GEO za razdoblje U privitku br. 1 jest GEO plan rada za razdoblje , po podruëjima GEOSS, oznakama i nositeljima zadataka. Po broju skraêenica vidljivo je da se radi o sustavu svih sustava. Globalni trend zatopljenja nastavlja se i meappleunarodna se zajednica na znanstvenoj, gospodarskoj i politiëkoj razini nastoji organizirati, kako bi na vrijeme reagirala na moguêe projicirane katastrofalne posljedice, na globalnoj i nacionalnim razinama Na razini Hrvatske Dræavni hidrometeoroloπki zavod sustavno obavlja motrenja atmosfere, voda i mora te na temelju podataka i proizvoda usluæuje javnost i ostale korisnike. Redovito se objavljuje ocjena klime na skali mjeseca, godiπnjeg doba i godine. Kroz sudjelovanje u IPCC-u Hrvatska je ukljuëena u koriπtenje najnovijih rezultata na svjetskoj razini, koji su relevantni za analize i organiziranje na nacionalnoj razini. IPCC obraappleuje podruëja koja pokazuju da je interdisciplinarni pristup prouêavanja klime neizostavan i samo se na taj naëin moæe doêi do kompleksnih rezultata. U planu je upoznavanje svih struënih, znanstvenih i vladinih organizacija s rezultatima IPCC AR4, tijekom godine. U okviru GCOS-a Hrvatska je u Zagrebu prosinca, uz sudjelovanje 24 europske zemlje organizirala s EUMETSAT-om meappleunarodnu radionicu o koriπtenju satelitskih mjerenja i proizvoda za potrebe prouëavanja klime. I dalje je u planu da se na razini Hrvatske organizira mjesto na kojem bi se moglo vidjeti πto se sve na podruëju motrenja radi, koji podaci postoje i kako se mogu koristiti, te kako unaprijediti motrenja. Na sastanku Okvirne konvencije UN o promjeni klime COP 12 sudjelovao je uz ostale delegate i predstavnik DHMZ-a. Nositelj je te konvencije Ministarstvo za zaπtitu okoliπa, prostorno ureappleenje i graappleevinarstvo, koje taj zadatak s ostalim sudionicima provodi interdisciplinarno (Ekonerg, DHMZ, fakulteti i dr.). Hrvatska je konaëno uspjela u zahtjevu da joj se prizna dodavanje 3,5 Mt CO2 na prijavljenu emisiju stakelniëkih plinova za 1990., koja iznose 31,7 Mt CO2, πto je stavlja u povoljniji poloæaj u ispunjenju obveza smanjivanja emisija.

39 32 PRIKAZI br. 16 Donoπenjem Programa rada iz Nairobija (NPR) na utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama (UNFCCC, WMO) potrebno je i na razini Hrvatske definirati program rada i osigurati sredstva za njegovo provoappleenje. U okviru sudjelovanja u Globalnom motriteljskom sustavu svih sustava i GEO planu za , poæeljno je planirati program djelovanja na nacionalnoj razini te se ukljuëiti u rad GEO odbora, s ciljem da se osiguraju projekti koji bi omoguêili provoappleenje spomenutih planova (privitak 1) na razini zemlje i ukljuëivanje na meappleunarodnoj razini. Tu je takoappleer primaran multidisciplinaran pristup Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena za na podruëju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime Ekstremne temperature i oborine Tijekom nije premaπena apsolutna maksimalna temperatura, koja je bila u PloËama 5. kolovoza 1998., i iznosila je 42,8 C, niti apsolutna minimalna temperatura zraka koja je zabiljeæena u»akovcu, 3. veljaëe 1929., i iznosila je C. Na skali ocjene za mjesec, ekstremno topao bio je srpanj i to na 85 % povrπine. Na skali ocjene godiπnjeg doba ekstremno toplo bilo je ljeto na 2 % povrπine i jesen na 30 % povrπine. Na skali ocjene za godinu ekstremno toplo bila su podruëja oko PoreËa, Rijeke, Zadra, GospiÊa i Bjelovara, ukupno 7 % povrπine. Na dijagramima koji pokazuju srednje dnevne temperature i dnevne koliëine oborine tijekom za Zagreb GriË (Prilog br. 3) i Split Marjan (Prilog br. 4) uoëavaju se maksimumi srednjih dnevnih temperatura koji prelaze odstupanje od dugogodiπnjeg prosjeka za dvije standardne devijacije: za Zagreb GriË krajem lipnja, krajem listopada, te od sredine studenog do sredine prosinca; za Split Marjan poëetkom veljaëe, krajem lipnja i krajem listopada. Ekstremno hladni dani u odnosu na dugogodiπnji prosjek na temelju srednjih dnevnih temperatura, s odstupanjima viπim od dvije standardne devijacije bili su: za Zagreb GriË (Prilog br. 3) u treêoj dekadi svibnja, prvoj i treêoj dekadi kolovoza, te poëetkom studenog, a za Split Marjan (Prilog br. 4) sredinom sijeënja, prvoj dekadi veljaëe, krajem prve dekade oæujka, prvoj dekadi lipnja, sredinom kolovoza i poëetkom studenog. NajveÊe dnevne koliëine oborine tijekom godine bile su u kolovozu i lipnju na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb GriË (Prilog br. 3) i u rujnu na meteoroloπkom opservatoriju Split Marjan (Prilog br. 4). Na skali mjesec u 2006., klasa ekstremno kiπno pojavila se samo na uæim podruëjima u travnju, svibnju i kolovozu, a ekstremno suπno takoappleer na uæim podruëjima u lipnju i srpnju. Na skali godiπnjeg doba u ekstremno suπna bila je jesen na podruëju oko Dubrovnika i Konavala.

40 PRIKAZI br Srednje godiπnje temperature Tablica 1. Deset najtoplijih godina, na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju , na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb GriË: godina srednja god + C Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb GriË za jest 12,7 C, koja dijeli sedmo do deveto mjesto meappleu prvih deset najviπih. Ostaje da je razdoblje od najtoplije od poëetka instrumentalnog mjerenja (1861), s tim da je meappleu deset najviπih srednje godiπnje temperature u razdoblju , njih sedam iz razdoblja Tablica 2. Deset najtoplijih godina na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju , na meteoroloπkom opservatoriju Split Marjan: godina srednja god + C Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Split Marjan za jest 16,5 C, πto nije meappleu prvih deset najtoplijih godina ali je za 0,6 C veêa nego za i odmah nakon prvih 10 najtoplijih godina. Od deset najtoplijih godina za Split Marjan u razdoblju , sedam ih je bilo u razdoblju Godiπnja ocjena za u odnosu na mjeseëne, sezonske i globalnu ocjenu Ocjeni kao vrlo tople, tople i na nekim podruëjima ekstremno tople su najviπe doprinjeli lipanj, srpanj te cijelo razdoblje od rujna do prosinca, πto je uzrokovalo i ekstremno toplu i vrlo toplu jesen. Suπniji dio godine je bio lipanj, listopad i prosinac πto je doprinjelo godiπnjoj ocjeni suπno, dok su travanj, kolovoz i dio rujna na nekim podruëjima bili u klasi kiπno i vrlo kiπno. Zanimljivo je da je kolovoz veê drugu godinu (2005. i 2006.) u klasama, hladno, kiπno i vrlo kiπno. Ove godine je srednja godiπnja temperatura za Zagreb GriË (dijeli 7-9. mjesto od 1861.) u skladu s globalnom ocjenom temperature (6 po redu od 1850.) iako se to ne moæe primijeniti na cijelo podruëje Hrvatske. Veza izmeappleu globalne promjene klime i promjena na uæim podruëjima nije i ne mora biti jednoznaëna, jer na uæim podruëjima moæe biti sasvim suprotan trend za jednu ili nekoliko godina.

41 34 PRIKAZI br. 16 LITERATURA WMO, 1983: Guide to climatological practice, WMO No 100, Geneva. Conrad V., Pollak L. W., 1950: Methods in Climatology, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts. Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseënih temperatura zraka i mjeseënih koliëina oborine na podruëju Hrvatske u Specijalnom Alpex periodu; Simpozij Dinamika vjetra i strujanja u sjevernom Jadranu rezultati Alpex, Institut za oceanografiju Split. Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseënih koliëina oborina i srednjih mjeseënih temperatura zraka u godini na podruëju SRH; RHMZ RH Zagreb, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SR Hrvatskoj. Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1989: Analiza klimatskih elemenata na podruëju SRH u 1988.god., RHMZ SRH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u godini. Katuπin Z., Cividini B., Dimitrov T., GajiÊ-»apka M., Hrabak-Tumpa G., JurËec V., Juras V., KauËiÊ D., LukπiÊ I., MilkoviÊ J., PandæiÊ K., Pleπko N., Poje D., VidiË S., VuËetiÊ M., ZaninoviÊ K., 1990.: Hrvatski klimatski program ( ), RHMZ RH, Prikazi br. 6; str Katuπin Z., 1991: Kontinuirana nadolazeêa opasnost zbog predviappleene promjene klime; Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u Republici Hrvatskoj, RHMZ RH, Zagreb. Katuπin Z., 1991: Monitoring klime na podruëju Hrvatske, RHMZ RH, Zagreb. Katuπin Z. et al., 1993: Croatian Climate Programme, Projects Rewiew , Meteorological and hydrological Service of the Republic of Croatia, Zagreb p Katuπin Z., 2005: Croatian Climate Observing System, Meteorological and Hydrological Service of Croatia, The Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction, Croatia Katuπin Z., 2005: Hrvatski klimatski motriteljski sustav; DHMZ Zagreb, Ministarstvo za zaπtitu okoliπa, prostorno ureappleenje i graappleevinarstvo, Zagreb GalekoviÊ G., 1994: Izrada programa za obradu HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struëni rad. KobeπËak T., 1994: Algoritam za operativno praêenje klime na temelju sustava HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struëni rad. WMO, 1995: The World Climate Programme, ; WMO/TD No.701, Geneva WMO, 2001: Climate Change 2001, IPCC Third assessment reports WG1, WG2, WG3, IPCC Summaries for policymakers WG1, WG2, WG3, IPCC Synthesis Report to the TAR. WMO, 2006: WMO Statement on the status of the Global Climate in 2006; World Meteorological Organization, Geneva, WMO-No Bilten iz podruëja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 2006., br. 1 10, DHMZ, Zagreb. PRIKAZI br. 15, 2006: PraÊenje i ocjena klime u godini, DHMZ, Zagreb DHMZ:

42 PRIKAZI br Prilog br. 1: Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Grupa o motrenjima, Zemlje, GEO III, plan rada za Annex No 1. Session Group on Earth Observation, Third Plenary Session, GEO III, Plan Prilog br. 2: Prikaz globalnih anomalija temperature za razdoblje Annex No. 2: Global temperatures anomalies for Prilog br. 3: Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb GriË, sijeëanj do prosinac i odstupadnje od dugogodiπnjeg prosjeka Annex No. 3. Mean daily air temperatures for Zagreb GriË, January to December 2006 and deviations from longtime means Prilog br. 4: Srednje dnevne temperature zraka za Split Marjan sijeëanj do prosinac 2006., i odstupanje od dugogodiπnjeg prosjeka Annex No. 4. Mean daily temperature for Split Marjan, January to December 2006 and deviations from longtime means Prilog br. 5: Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj, (motrenja u 7, 14, 21h, srednje mjesno vrijeme) stanje 31. prosinca Annex No. 5. Climatological stations (observations at 7, 14, 21 h, mean local time) network, at 31 Decembar Prilog br. 6: Glavna meteoroloπka postaja Zaviæan (1594 m), Hrvatska, u zimskim uvjetima Annex No. 6. Main meteorological station Zaviæan (1594 m), Croatia, under winter condition

43

44 PRIKAZI br Prilog br. 1: Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Grupa o motrenjima, Zemlje, GEO III, plan rada za Annex No 1. Session Group on Earth Observation, Third Plenary Session, GEO III, Plan Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Session Group on Earth Observation, Third Plenary Session, GEO III odræan studeni 2006., u Meappleunarodnom konferencijskom centru u Bonn-u. Na sastanku su sudjelovali mr. sc. Ivan»aËiÊ i Zvonimir Katuπin, dipl. ing. Sastanku su predsjedali kovoditelji GEO: Zheng Guoguang, zamjenik direktora, Meteoroloπka sluæba Kina; Zoran StanËiÊ, direktor za istraæivanje, Europska zajednica; Phil Mjwara, glavni direktor, Odjel za znanost i tehnologiju, Juæna Afrika; Conrad Lautenbacher, podsekretar za Oceane i atmosferu, Sjedinjene AmeriËke Dræave, i u ime administracije GEO, Jose Achache, direktor Global Earth Observation Secretariata. PLAN RADA GEO ZA RAZDOBLJE , PO PODRU»JIMA I ODBORIMA GEOSS, S OZNAKOM ZADATKA I NOSITELJIMA 1. Prirodne katastrofe Zadaci koji se nastavljaju: DI-06-02: Poboljπanje i koordinacija seizmoloπke mreæe (GSN, FSDN i USA) DI-06-03: Integracija InSAR tehnologije ( radari za praêenje i prognozu katastrofa) (IGOS-P i GrËka) DI-06-04: Provedba cunamijskog sustava za rano upozorenje na globalnoj razini (IOC, FSDN, GSN i UNOSAT) DI-06-07: Kartiranje i zoniranje prirodnih katastrofa (IGOS-P i WMO) DI-06-08: Definicija i provedba pristupa prirodnim katastrofama viπestrukim obuhvatom (multihazard) (WMO) DI-06-09: Upotreba satelita u upravljanju opasnostima(wmo i Kina) DI.06-13: Provedba sustava upozorenja na poæare na globalnoj razini (Portugal i GTOS) Novi zadaci DI : Upravljanje opasnostima od poplava (POGO i WMO) 2. Zdravlje Zadaci koji se nastavljaju: HE-06-03: Prognoza zdravstvenih opasnosti (Francuska i WMO) Novi zadaci: HE-07-01: Poboljπanje motriteljskih i informacijskih sustava za zdravlje (CEOS) HE-07-02: Monitoring i modeliranje okoliπa i zdravlja (CEOS, CNES i POGO) HE-07-03: Integriranje monitoringa atmosferskog oneëiπêenja, modeliranja i prognoze (UNECE CLRTAP HTAP, WMO, Brazil, Nizozemska, USA, ECMWF, CEOS, CNES i POGO)

45 38 PRIKAZI br Energija Zadaci koji se nastavljaju EN-06-04: Upotreba novih motriteljskih sustava za energiju (IEEE, IGOS-P i WMO) Novi zadaci: EN-07-01: Upravljanje energetskim izvorima (Norveπka, CEOS, ICSU, IEA i EC) EN-07-02: Monitoring utjecaja energije na okoliπ (Juæna Afrika, CEOS, IEEE i EC) EN-07-03: Planiranje energetske politike (CEOS i EC) 4. Klima Zadaci koji se nastavljaju CL-06-01: Napori za odræivo reprocesiranje i reanalizu podataka, nizovi historijskih podataka (GCOS) CL-06-02: KljuËni klimatski podaci iz satelitskog sustava (USA, CEOS, GCOS i WMO) CL-06-03: KljuËna terestriëka motrenja za klimu (GTOS) CL-06-05: Doprinos GEOSSa Meappleunarodnoj polarnoj godini (Portugal i WCRP (CLiC) CL-06-06: Globalni oceanski motriteljski sustav ( POGO) Novi zadaci: CL-07-01: Sustav prognoze vremena i klime bez razgraniëenja (ICSU, WCRP, WMO) 5. Voda Zadaci koji se nastavljaju WA-06-02: PrognostiËki modeli za upravljanje suπom i vodnim bogatstvima (WCRP i IGOS-P) WA-06-05: Monitoring vodnog ciklusa na prizemnim postajama (insitu) (Portugal i GOOS) WA-06-07: Program izgradnje moguênosti za upravljanje vodnim bogatstvom (IGOS-P) Novi zadaci: WA-07-01: Globalni monitoring kvalitete voda (IGWCO, NASA, JAXA, ESA, CSIRO, ICSU, CEOS i POGO) WA-07-02: Satelitsko mjerenje koliëine vode i integracija sa prizemnim (insitu) podacima (IAG, GCOS, WCRP, CEOS i IGWCO) 6. Vrijeme Zadaci koji se nastavljaju WE-06-01: Prizemni WMO Globalni motriteljski sustav (GOS), za vrijeme (WMO) WE-06-02: Svemirski Globalni motriteljski sustav za vrijeme. (WMO) WE-06-03: THORPEX viπeznaëni globalni prognostiëki sustav. (WMO) WE-06-05: NumeriËka prognoza vremena, izgradnja moguênosti za pomoê zemljama u razvoju (SAD, GrËka, panjolska i WMO) Novi zadaci: WE-07-01: Prikupljanje podataka za operativnu upotrebu (Australija i WMO) WE-07-02: Pokazni projekt pripreme usluga po pitanju vremena za Olimpijske igre Peking (Kina, Australia, Austrija, Francuska, Kanada, USA i Japan)

46 PRIKAZI br Ekosustavi Zadaci koji se nastavljaju EC-06-01: Zdruæeno globalno motrenje ugljika (USA i IGOS-P) EC-06-02: Klasifikacija ekosustava ( USA i Paragvaj) EC-06-07: Regionalna mreæa za ekosustave (USA, POGO i GTOS) Novi zadaci: EC-07-01: Globalna mreæa za motrenje i monitoring ekosustava (USGS, NASA, Paragvaj, CEOS, UNEP-WCMC) 8. Poljoprivreda Zadaci koji se nastavljaju AG-06-01: GEOSS poljoprivredni stateπki plan (FAO) AG-06-02: Koriπtenje podataka u poljoprivredi ( panjolska i SAD) AG-06-04: Kartiranje πuma i praêenje (monitoring) promjena (SAD, FAO i GTOS) AG-06-07: Centri obuke za poljoprivredu, o upotrebi podataka GEOSS (Nizozemska) Novi zadaci: AG-07-01: Unaprjeappleenje mjerenja biomase (tajniπtvo GEO) AG-07-02: Upravljanje rizicima u poljoprivredi (WCRP) AG-07-02: Operativni poljoprivredni monitoring sustav (tajniπtvo GEO, IGOS-P IGOL) 9. RazliËitost vrsta Zadaci koji se nastavljaju BI-06-02: Zahtjevi razliëitosti vrsta u Zemaljskim motrenjima (DIVERSITAS) BI-06-03: Prikupljanje povjesnih podataka razliëitosti vrsta (GBIF) Novi zadaci: BI-07-01: Monitoring i motriteljska mreæa razliëitosti vrsta (USGS, NASA, Paragvaj, UNEP-WCMC, RAMSAR i UNESCO) BI-07-02: Monitoring sustav invazivnih vrsta. (USGS, NASA i IUCN) 10. Odbor za korisnike (User Committee) Zadaci po GEO odborima: US-06-01: Prepoznavanje prvenstava zadataka i spajanja meappleu projektima (User Interface Committee i GEO tajniπtvo) US-06-02: Pilot zajednice u praksi (dalje definiranje korisniëkih potreba po podruëjima GEO) (IGOS-P i User Interface Committee) Novi zadaci: US-07-01: Nowcasting i prognoza za primjenu korisnicima (FINSKAi WMO) US-07-02: UN milenijski razvojni ciljevi (CEOS, GCOS, UNEP i WCRP) US-07-03: Upravljanje rizicima okoliπa (GCOS) Odbor za arhitekturu i podatke (Architecture and Data Committee) 11. Arhitektura Zadaci koji se nastavljaju: AR-06-11: Zaπtita radiofrekvencija (WMO)

47 40 PRIKAZI br. 16 Novi zadaci: AR-07-01: Meappleuoperativni aranæmani za GEOSS ( CEOS, EC, ESA, IEEE, USGS, WMO, Japan i Architecture and Data Committee) AR-07-02: Provoappleenje interfejsa za GEOSS (veze meappleu sustavima za prikupljanje podataka) (CEOS, EC, ESA, IEEF, USGS, OGC, Architecture and Data Committee, User Interface Committee and Capacity Building Committee) AR-07-03: Globalni referentni geodetski okviri (IAG, GGOS) i CEOS) AR-07-04: Obveze GEOSS komponenata (prve komponente WMO WIS i GEONETC-ast) (Zadatak je ustanovilo tajniπtvo GEO) 12.. Upravljanje podacima Zadaci koji se nastavljaju DA-06-01: naëela GEOSS razmjene podataka ( CODATA) DA-06-02: strategija GEOSS osiguranja kvalitete (CEOS i IEEE) DA-06-03: Pokazne tehnike Ensemble prognoze ( UK i GrËka) DA-06-04: Podaci, podaci o podacima (metadata) i usklaappleivanje proizvoda ( USA) DA-06-05: Pravilnik za temeljne geografske podatke (Japan i ISCGM) DA-06-09: GEOSS najpraktiëniji naëin voappleenja registara (IEEE) Novi zadaci: DA-07-01: DEM (Digital Elevation Model) meappleuoperativnost (nastajanje globalne koordinirane baze podataka). (tajniπtvo GEO) DA-07-02: Globalni zemljin pokrivaë (GTOS i CEOS) DA-07-03: Virtualni ustroj (akcija CEOS za postizanje bolje prostorne i spektralne rezolucije u upravljanju i raspodjeli podataka). (CEOS) DA-07-04: Senzor WEB osposobljavanje za unapreappleenje prizemne motriteljske mreæe (OGC, Juæna Afrika i IEEE) DA-07-05: Alati za proizvode na temelju podataka, na viπoj razini (CEOS) DA-07-06: Sustav za integraciju i analizu podataka (Japan) 13. Odbor za izgradnju moguênosti (Capacity Building Committee) Zadaci koji se nastavljaju CB-06-04: GEONETCast (near real-time data dissemination system) (SAD, EUMETSAT i WMO) Novi zadaci CB-07-01: Provoappleenje strategije izgradnje moguênosti s podzadacima CB-07-01a: Pronalaæenje donatora ( panjolska) CB-07-01b: Prepoznavanje najboljeg naëin provoappleenja, prepreka i potreba (Ëlanice GEO i Organizacije koje sudjeluju) CB-07-01c: Pokazatelji izvrπenja izgradnje moguênosti (zajednica GEO) CB-07-01d: Izgradnja nacionalnih i regionalnih moguênosti (UNEP) CB-07-01e: Open Source Software (Brazil i Juæna Afrika) 14. Odbor za znanost i tehnologiju (Science and Technology Committee) Odræat Êe sastanak poslije GEOIII i redefinirati zadatke za razdoblje

48 PRIKAZI br Radna grupa za cunami (Tsunami Working Group) Obavljaju se pregovori da se cunamijska radna grupa transformira u multi hazard Working Group/committee. Naglaπeno je da kratkoroëni rezultati nekih projekata ne predstavljaju njihov zavrπetak i da se treba nastaviti kontinuiranim radom. Izraappleena je matrica sudjelovanja u izvrπenju zadataka za razdoblje SkraÊenice koriπtene na GEO III: AMDAR Aircraft Meteorological Data Relay ANTARES A Network for Enhancement of the Education and Scientific Research APEC Asia-Pacific Economic Cooperation APFM Associated Programme on Flod Managment ASEAN Association of Southeast Asian Nations AVHRR Advanced Very High Resolution Radiometer B08FDP Beijing 2008 Forecasting Demonstration Project B08RDP Beijing 2008 Research and Development Project CBD Convention of Biological Diversity CEOS Committee on Earth Observation Satellites CLRTAP Convention on Long-Range Transboundary Art Pollution CNES Centre National d Etudes Spatiales CSIRO Commonwealth Scientific and Industrial Research Organization (Australia) DAPHNE Deployment of Asia-Pacific-Indian Ocean Hazard Mitigation Network DEM Digital Elevation Model EC European Commission ECMWF European Centre for-medium-range Weather Forecasts ESA European Space Agency EUMETSAT European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites FAO Food and Agriculture Organization FAPAR Fraction of Absorbed Photosynthetically Active Radiation FDSN International Federation of Digital Seismograph Networks GBIF Global Biodiversity Information Facility GEO Group on Earth Observation GEOSS Global Earth Observation System of Systems GIS Geographical Information System GMES Global Monitoring for Environment and Security GNSS Global Navigation Satellite System GOFC-GOLD Global Observation of Forest and Land Cover Dynamics GCOS Global Climate Observing System GGOS Global Geodetic Observing System GOOS Global Ocean Observing System GOS Global Observing System GTOS Global Terrestrial Observing System GPM Global Precipitation Measurement GSN Global Seismographic Network HMA Heterogeneous Mission Accessibility (ESA) HTAP (Task force on) Hemispheric Transport of Air Pollution IAG International Association of Geodesy

49 42 PRIKAZI br. 16 IEA ICSU IEEE IGACO IGCO IGOL IGOS-P IGWCO ILTER InSAR IOC IPY ISDR ITU IUCN ISSG JAXA JCOMM MERIS MODIS NASA NEPTUNE OGC OSS POGO SAR SPOT SPOT-VGT SRR SSC SST THORPEX TIGGE UN UNECE UNEP UNEP-WCMC UNESCO UNOSAT USA USGS VENUS WCRP WIS WMO International Energy Agency International Council for Science Institute of Electrical and Electronics Engineers Integrated Global Atmospheric Composition Observations Integrated Global Carbon Obervation Integrated Global Observations for Land Integrated Global Observing Strategy Partnership Integrated Global Water Cycle Observation International Long Term Ecological Research Network Interferometric Synthetic Aperture Radar Intergovernmental Oceanographic Commission International Polar Year International Strategy for Disaster Reduction International Tellecommunication Union International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources (World Conservation Union) IUCN/SSC Invasive Species Specialist Group Japan Aerospace Exploration Agency Joint WMO-IOC Technical Commission on Oceanographic and Marine Meteorology Medium Resolution Imaging Spectrometer Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer National Aeronautics and Space Administration The North.east Pacific Time-series Undersea Network Experiments Open Geospatial Consortium Open Source Software Partnership for Observation of the Global Ocean Synthetic Aperture Radar Systeme Probatoire d` Observation Terrestre SPOT Vegetation Short Range Radar Species Survival Commission Sea Surface Temperature The Observing system Research and Predictability Experiment (WMO, ICSU) THORPEX Interactive Global Grand Ensmble United Nations United Nations Economic Commission for Europe United Nations Environment Programme UNEP World Conservation Monitoring Centre United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization United Nations Operational Satellite Applications Programme United States of America United States Geological Survey The Victoria Experimental Network Under the Sea World Climate Research Programme (IOC, WMO, ICSU) WMO Information System World Meteorological Organization

50 PRIKAZI br Prilog br. 2: Prikaz globalnih anomalija tmperature za razdoblje Annex No. 2: Global temperatures anomalies for El Niño (najveêi u 19. stoljeêu) Erupcija vulkana Krakatoa El Niño Erupcija vulkana Pelée/Soufrère El Niño 1963 Erupcija vulkana Novarupta (Katmai) El Niño La Niña PoËetak zatopljenja u 20. stoljeêu El Niño El Niño Najtoplija godina stoljeêa prije La Niña Erupcija vulkana Bezimjannyj Erupcija vulkana Agung El Niño La Niña PoËetak zatopljenja krajem 20. stoljeêa Erupcija vulkana El Chichón El Niño El Niño Erupcija vulkan Pinatubo (najveêi u 20. stoljeêu) El Niño (najveêi u 20. stoljeêu) El Niño (najveêi u 20. stoljeêu) Najtoplija godina 20. stoljeêa ODSTUPANJE OD ( C) GODINE Temperaturne anomalije Glaappleeno s binomalnim filterom Izvor: Climatic Research Unit, University of East Anglia and Hadley Centre, The Met. Office, UK Slika 1. Prikaz kombiniranih godiπnjih globalnih temperatura zraka i mora za razdoblje , u odnosu na razdoblje , za svijet; neprekidna linija predstavlja klizne desetogodiπnje vrijednosti, glaappleene binomnim filterom.

51 44 PRIKAZI br. 16 Prilog br. 3: Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb GriË, sijeëanj do prosinac u odnosu na dugogodiπnji prosjek ( ) srednjih dnevnih temperatura, standardna odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za godinu Annex No. 3. Mean daily air temperatures for Zagreb GriË, January December 2006, in relation with long-term ( ) mean daily temperatures, standard deviations ±σ ± 2σ from long-term ( ) means and daily amount of precipitations for 2006 C mm I 31 II 1 III 31 IV 30 V 30 VI 29 VII 29 VIII 28 IX 27 X 27 XI 26 XII 26 mjesec/month RR oborina OBORINA RR precipitation 0 t 2006.god. t - t t t srednje dnevne temperature zraka od siječnja do prosinca godine mean daily air temperatures for (January December) srednje dnevne temperature zraka, razdoblje long-term mean daily air temperatures, period σ standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t+s σ standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period σ dvostruko standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t+2s 2σ double standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period σ standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t-s -σ standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period σ dvostruko standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t-2s -2σ double standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period

52 PRIKAZI br Prilog br. 4: Srednje dnevne temperature zraka za Split Marjan, sijeëanj prosinac u odnosu na dugogodiπnji prosjek ( ) srednjih dnevnih temperatura, standardna odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za godinu Annex No. 4. Mean daily air temperatures for Split-Marjan, January December 2006, in relation with long-term ( ) mean daily temperatures, standard deviations ±σ ± 2σ from long-term ( ) means and daily amount of precipitations for 2006 C mm I 31 II 1 III 31 IV 30 V 30 VI 29 VII 29 VIII 28 IX 27 X 27 XI 26 XII 26 mjesec/month RR oborina OBORINA RR precipitation god. t t - t t t srednje dnevne temperature zraka od siječnja do prosinca godine mean daily air temperatures for (January December) srednje dnevne temperature zraka, razdoblje long-term mean daily air temperatures, period σ standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t+s σ standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period t+2s 2σ dvostruko standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) 2σ double standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period σ standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t-s -σ standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period σ dvostruko standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka ( ) t-2s -2σ double standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period

53 46 PRIKAZI br. 16 Prilog br. 5: Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj, (motrenja u 7, 14, 21 h, srednje mjesno vrijeme) stanje 31. prosinca Annex No. 5 Climatological stations in Croatia (observations at 7, 14, 21 h, mean local time) network, at 31 Decembar 2006 ČAKOVEC CELEGA POREČ ROVINJ SV. IVAN NA PUČINI PARG BOTINEC CRNI LUG- NP RISNJAK DELNICE ABRAMI LOKVE BOSILJEVO BOTONEGA RIJEKA VRELO LIČANKE GORINCI-LEŠĆE VRH UČKE KUKULJANOVO BEGOVO RAZDOLJE LETAJ BRANA VOLOSKO BAKAR DREŽNICA OGULIN ČEPIĆ PAZIN RI-AERO CRIKVENICA SLUNJ PLAŠKI MALINSKA BRINJE LABIN PONIKVE PULA PU-AERO CRES KRK RAB SENJ ZAVIŽAN PREGRADA SOŠICE SAMOBOR JASTREBARSKO KARLOVAC PLITVICE OTOČAC LIČKO LEŠĆE ZABOK STUBIČKE TOPLICE VARAŽDIN NOVI MAROF SISAK LUDBREG SV.I.ZELINA BJELOVAR PUNTIJARKA ZG-RIM ZG-MAKSIMIR BILOGORA ZG-GRIČ ŠIBICE ZG-AERO KORENICA KRAPINA TOPUSKO BEDNJA OBOROVO VUKOJEVAC PETRINJA HRV. KOSTAJNICA KRIŽEVCI SUNJA KOPRIVNICA ČAZMA STRUŽEC KUTINA OPEKE ĐURĐEVAC DARUVAR LIPIK NOVSKA VIROVITICA ZVEČEVO VOĆIN NOVA GRADIŠKA-CERNIK SLATINA POŽEGA D. MIHOLJAC NAŠICE KUTJEVO-VIDIM KUTJEVO-MITROVAC SL. BROD VALPOVO OSIJEK-ČEPIN ĐAKOVO BELI MANASTIR BRESTOVAC-BELJE VINKOVCI OS-AERO GRADIŠTE ŽUPANJA KOPAČKI RIT VUKOVAR ILOK M. LOŠINJ ČIKAT M. LOŠINJ BAŠKE OŠT. KARLOBAG GOSPIĆ DONJI LAPAC Glavna meteorološka postaja / Main meteorological station SILBA PAG STARIGRAD PAKLENICA UDBINA Klimatološka postaja / Ordinary meteorological station LOVINAC BOŽAVA ZADAR NOVIGRAD ZD-AERO KUKLJICA BENKOVAC GRAČAC KNIN BIOGRAD SESTRICE- VELE DRNIŠ ŠIBENIK SINJ SPLIT-AERO SPLIT-MARJAN RIČICE IMOTSKI SUTIVAN ŠESTANOVAC BOL SUMARTIN MAKARSKA JELSA VRGORAC KOMIŽA HVAR V. LUKA PLOČE OREBIĆ KUNA KORČULA METKOVIĆ OPUZEN LASTOVO GOVEĐARI STON DUBROVNIK PALAGRUŽA DU-AERO MOLUNAT

54 PRIKAZI br Prilog br. 6: Glavna meteoroloπka postaja Zaviæan (1594 m), Hrvatska, u zimskim uvjetima (snimio Ante VukuπiÊ) Annex No. 6: Main meteorological station Zaviæan (1594 m), Croatia, under winter conditions (photo Ante VukuπiÊ)

55 48 PRIKAZI br. 16 Meteoroloπki instrumenti okovani visokim snijegom i niskim temperaturama, Zaviæan (1564 m), Hrvatska Meteorological instruments under high snow cover and low temperatures, Zaviæan (1564 m), Croatia

56 PRIKAZI br Mjerenje sadræaja vode od snijega po slojevima na glavnoj meteoroloπkoj postaji Zaviæan (1564 m), Hrvatska Snow water content measurement for diferent layers, main meteorological station, Zaviæan (1564 m), Croatia

57 50 PRIKAZI br. 16 Motriliπte pod snijegom na glavnoj meteoroloπkoj postaji Zaviæan (1564 m), Hrvatska Place for meteorological measurements, main meteorological station, Zaviæan (1564 m), Croatia