METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

Transcription

1 Republika Hrvatska DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN ISSN god. XXXII

2 Fotografiju na naslovnici snimila Petra Picek

3 DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD ZAGREB, GRIČ 3 UDK METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN 5 / 2018 GODINA XXXII SVIBANJ 2018.

4 METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN IZDAJE Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) telefax: (01) dragojlovic@cirus.dhz.hr Glavna i odgovorna urednica Glavni urednik Zamjenik glavnog urednika Uređivački odbor dr. sc. Branka Ivančan-Picek mr. sc. Dragoslav Dragojlović Davor Nikolić, dipl.inž. mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž. Lektorica Grafičko tehnički urednik Stalni suradnici mr. sc. Ivančica Mihovilić Ivan Lukac, graf.inž. Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović * vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

5 Sadržaj VREMENSKE PRILIKE... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.)... 7 Analiza proljeća godine po tipovima vremena (Dunja Plačko Vršnak, dipl. inž., Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.)... 9 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) Temperatura mora (mag. inž. Ružica Popović) HIDROLOŠKE PRILIKE Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) EKOLOŠKE PRILIKE Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) Kvaliteta zraka (Marko Marić, dipl. inž.) BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) PRIZEMNI OZON (Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.) AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) OBRANA OD TUČE (Damir Peti, dipl. inž.) KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SVIBNJU GODINE (Davor Nikolić, dipl. inž.) ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI (pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.)... 57

6

7 VREMENSKE PRILIKE Sinoptička situacija Marija Mokorić, dipl. inž. 1. svibnja je na vrijeme utjecalo polje srednjeg ili malo sniženog tlaka zraka, a po visini se nastavilo pritjecanje iznadprosječno toplog zraka s jugozapada i juga. Taj zrak je povremeno sadržavao više vlage te je stoga uz povremeno više oblaka bilo rijetkih lokalnih pljuskova i grmljavine. Uz pretežno sunčano vrijeme bilo je iznadprosječno toplo s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 25 do 30 C. Zatim je od 2. do 5. svibnja bilo nestabilno, ali i dalje iznadprosječno toplo. Mjestimice je bilo izraženog grmljavinskog nevremena s tučom, primjerice na sisačkom području 2. svibnja poslijepodne, te u Istri 3. svibnja. Prizemno je nad našom zemljom bilo polje sniženog tlaka zraka, a po visini je u južnoj i jugozapadnoj struji pritjecao topao i razmjerno vlažan zrak. Preko Sredozemlja se premještala ciklona čije je središte bilo južnije od Jadrana, a 3. svibnja produbljavala se u Tirenskom moru. Stoga je i u naše predjele pritjecao vlažan zrak, te je bilo lokalno izraženog razvoja konvektivnih oblaka s pljuskovima i grmljavinom, pa i tučom. 2. svibnja lokalne nestabilnosti su poslijepodne i navečer bile izraženije u središnjim predjelima i na sjeverozapadu zemlje, a 3. svibnja u gorskim krajevima i Istri. Nova količina vlažnog zraka dospjela je u naše predjele 4. svibnja, pa je ponovno bilo nestabilnije s češćim pljuskovima i grmljavinom, ponegdje i izraženim. Slijedećeg dana oborine su bile rjeđe, ali nije bilo posve stabilno, te je uz djelomice i pretežno sunčano vrijeme bilo i lokalnih pljuskova s grmljavinom. Na srednjem i južnom Jadranu bilo je umjerenog i jakog juga i istočnjaka, a na sjevernom bure. Prolazno jakog, na udare i olujnog vjetra bilo je u unutrašnjosti uz grmljavinu. Zatim je 6. i 7. svibnja bilo pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom te lokalnim pljuskovima i grmljavinom koji su bili uglavnom kratkotrajni. I dalje je bilo toplo, ali je temperatura zraka bila primjerenija dobu godine. Iz sjeverozapadne i srednje Europe prema našim predjelima ojačao je ogranak anticiklone, a po visini je kružila samo manja količina vlažnog zraka. Na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana povremeno je bilo umjerene, a podno Velebita i jake bure. Između 8. i 13. svibnja je bilo barem djelomice sunčano, ali i dalje iznadprosječno toplo vrijeme. Bilo je sparno i sve nestabilnije s mjestimičnim pljuskovima i grmljavinom koji su bili i izraženi. Najčešći su bili u poslijepodnevnim i večernjim satima. Lokalno je bilo tuče. Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 3. svibnja u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba) Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hpa 3. svibnja u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba) 7

8 Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 13. svibnja u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba) Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hpa 13. svibnja u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba) Prizemno je bilo polje srednjeg izjednačenog tlaka zraka, a atmosferske fronte su se premještale zapadnije i sjevernije od Hrvatske. Po visini je, najprije s istoka, pritjecao vlažan zrak. Do kraja razdoblja je pritjecao vlažan, topao i nestabilan zrak, te je bilo vrlo nestabilno s pljuskovima i grmljavinom. Bilo je olujnog nevremena, kao primjerice 12. svibnja na području Samobora i Zaprešića i 13. svibnja na zagrebačkom području. Na Jadranu je povremeno bilo juga i jugozapadnjaka. 14. svibnja visinska dolina i hladna fronta premještale su se preko naše zemlje. Nad sjeverozapadnim Sredozemljem i dijelom zapadne i srednje Europe je bilo ciklonalno polje. Naoblačilo se, te je najprije na sjevernom Jadranu i na zapadu zemlje bilo kiše i pljuskova s grmljavinom. Na Jadranu je puhalo većinom jugo i jugozapadnjak. Počeo je pritjecati hladniji zrak. Zatim je između 15. i 19. svibnja bilo vrlo promjenljivo. Uz sunčana razdoblja bilo je i mjestimične kiše i pljuskova s grmljavinom, pa i tuče. Na Jadranu su primijećene pijavice. Bilo je razmjerno svježe, osobito ujutro. Prizemno je bilo polje sniženog ili srednjeg tlaka zraka, a ciklona se sporo popunjavala premještajući se na sjeveroistok kontinenta. U višim slojevima atmosfere Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 2. svibnja godine u UTC (izvor EUMETSAT) Slika 6. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 14. svibnja godine u UTC (izvor EUMETSAT) 8

9 Slika 7. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 15. svibnja godine u 9.45 UTC (izvor EUMETSAT) kružio je vlažan i svjež, te nestabilan zrak. Stoga je bilo čestih grmljavinskih pljuskova. Ujutro je na kopnu bilo mjestimice magle. Puhao je slab do umjeren, većinom jugozapadni i jugoistočni vjetar. Potkraj razdoblja polje tlaka zraka je bilo povišeno, te je bilo sunčanije, na Jadranu i pretežno sunčano. 20. i 21. svibnja je bilo pretežno sunčano, tek ponegdje je uz umjerenu naoblaku bilo lokalnih pljuskova i grmljavine. Bilo je sve toplije. Na Jadranu je puhala bura i sjeverozapadnjak koji su na sjevernom Jadranu mjestimice bili jaki i vrlo jaki. Prizemno je bio ogranak anticiklone sa sjevera Europe, ali se sa zapada našoj zemlji približila dolina s hladnom frontom. Po visini se zadržavao vlažan zrak te je stoga još bilo nestabilno. Zatim je 22. i 23. svibnja bilo izrazito nestabilno s mjestimičnom kišom i pljuskovima s grmljavinom, pa i tučom. S premještanjem atmosferske fronte nad naše područje pritjecao je vlažan i nestabilan zrak. Uz manje osvježenje razvili su se visoki oblaci cumolonimbusi, te je bilo lokalno bilo izraženog grmljavinskog nevremena. Od 24. do 31. svibnja bilo je djelomice i pretežno sunčano te sve toplije, ali i dalje razmjerno nestabilno. Bilo je iznadprosječno toplo. Nad većim dijelom Europe je bilo polje srednjeg izjednačenog ili malo povišenog tlaka zraka, a s uspostavljanjem jugozapadne visinske struje pritjecao je sve topliji, a povremeno i vlažan zrak. Stoga je uz puno sunčanog vremena bilo razmjerno nestabilno s lokalnim pljuskovima i grmljavinom koji su češći bili u kontinentalnim krajevima. Bilo je vrlo toplo, pa i vruće, a i jutarnje temperature zraka bile su razmjerno visoke. Slika 8. Radarska slika RC Bilogora 14. svibnja (izvor DHMZ) Osnovna značajka vremena u svibnju je iznadprosječna toplina te vrlo nejednolika raspodjela količine oborine. Naime, uslijed povremenih prodora vlažnog zraka bilo je grmljavinskih pljuskova koji su lokalno donijeli velike količine kiše u kratko vrijeme. Iznadprosječna toplina je posljedica pritjecanja toplog zraka s juga Sredozemlja i sjeverne Afrike u termobaričkom grebenu ili jugozapadnoj visinskoj struji. Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 500 hpa) sinoptička situacija 3. i 13. svibnja Slike 5, 6 i 7 su satelitske snimke oblaka 2., 14. i 15. svibnja (izvor EUMETSAT). Slika 8 je radarska slika oblaka 14. svibnja (izvor RC Bilogora DHMZ). Analiza proljeća godine po tipovima vremena Dunja Plačko Vršnak, dipl. inž. Marija Mokorić, dipl. inž. Krunoslav Mikec, dipl. inž. Općenito o tipovima vremena i vremenskim režimima Uvod Klimatološka analiza temperaturnih prilika za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) pokazuje da je bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka ( ), a prema raspodjeli percentila temperaturne prilike bile su u većem dijelu zemlje u kategoriji ekstremno toplo, u manjem dijelu i vrlo toplo. (Klimatološka analiza proljetne sezone - temperatura (ožujak, travanj, svibanj). Gledajući po mjesecima, jedino se izdvaja ožujak koji je gotovo u 9

10 cijeloj Hrvatskoj bio hladniji od prosječnog, a temperaturne prilike bile su u kategoriji normalno. Količina oborina tijekom proljeća bila je nejednoliko raspoređena, pa su oborinske prilike bile u kategorijama od vrlo sušno do čak ekstremno kišno (Klimatološka analiza proljeća - oborine prilike). Dakle, proljetni mjeseci su se međusobno znatno razlikovali, pa je ožujak bio hladniji i kišovitiji od uobičajenog, dok su travanj i svibanj bili topliji, a travanj i suši od prosječnog. Osobito su izražena bila odstupanja srednje mjesečne temperature. U travnju je ona bila uglavnom za 3-5 C viša od uobičajene, a u svibnju je bila viša za 2-4 C. Dok je travanj imao manje kiše od višegodišnjeg prosjeka, i ožujak i svibanj su u većini krajeva imali više oborina. Početak ožujka bio je obilježen utjecajem jake anticiklone čije je središte bilo iznad Skandinavskog poluotoka, a sa sjevera i sjeveroistoka se nad naše krajeve i dalje nastavilo pritjecanje hladnog, polarnog zraka (čije je pritjecanje započelo u zadnjim danima veljače), te je bilo vrlo hladno s obzirom na doba godine. Sljedećih dana se visinsko strujanje polagano mijenjalo, a i anticiklona je slabjela. S jačanjem ciklonalne aktivnosti na Atlantiku naša zemlja je sve naglašenije bila pod utjecajem jugozapadne struje, te je najprije po visini zatoplilo. Ujedno se ciklonalna aktivnost s Atlantika premjestila i na kopno zapadne Europe i na područje zapadnog Sredozemlja. Stoga su se i preko Hrvatske premještali atmosferski sustavi, te je do 15. ožujka bilo povremene kiše i bilo je toplije od prosjeka. Između 16. i 19. ožujka iznad zapadne i srednje Europe te iznad naših područja na vrijeme su utjecale izražene ciklone s kojima je bilo obilnih oborina. S njihovim premještanjem iznad Hrvatske je bilo sjeverozapadno strujanje te je zahladilo, a snijega je bilo i u nizinama unutrašnjosti. Bilo je znatno hladnije od prosjeka za drugu polovicu ožujka. Vrlo hladno vrijeme nastavilo se do 26. ožujka. Naime, nova ciklona iz zapadnog Sredozemlja premjestila se južnije od Jadrana te je stacionirala nad srednjim Sredozemljem. Sa sjeverozapada kontinenta ojačao je ogranak snažne anticiklone, te su gradijenti tlaka zraka nad našim područjem bili izraženi. Posljedica takve sinoptičke situacije je bilo vjetrovito i hladno vrijeme. Na Jadranu je bilo jake i olujne bure, a jakog vjetra je bilo povremeno i u unutrašnjosti. Sa slabljenjem anticiklone nad sjeverozapadnu Europu dospjela je ciklona, a hladna fronta bila je nad Alpama te se premjestila preko Hrvatske. S njezinim premještanjem pritjecao je hladniji zrak, pa je u Genovskom zaljevu nastala ciklona koja se potkraj ožujka premjestila preko naših krajeva. Bilo je kiše, ali je najvažnije da je s utjecajem tih sustava prekinuto hladno razdoblje. Nasuprot tome, travanj je karakteriziralo iznadprosječno, čak ekstremno toplo vrijeme, osobito od 17. do 25. travnja. Bilo je povremenih prodora vlažnog zraka te premještanja visinskih dolina i atmosferskih fronti, ali je ciklonalna aktivnost bila uglavnom južnije uz prevladavajuće južno i jugozapadno visinsko strujanje. Južno visinsko strujanje je povremeno bilo tako izraženo da je u naše krajeve dospio pijesak iz Sahare, te je bilo pojave blatne ili obojene kiše, primjerice 16. travnja. Nakon toga ojačao je po visini termobarički greben. Hladne fronte i ciklonalni sustavi su bili sjevernije od Hrvatske te su samo rijetko na naše područje dospijevale manje količine vlažnog zraka, pa su oborine bile razmjerno rijetke. Svibanj je, što se temperaturnih prilika tiče, bio sličan travnju, odnosno bio je topliji od prosjeka, ali su oborine bile češće i izraženije. U visinskoj jugozapadnoj struji pritjecao je topao zrak, ali je s premještanjem ciklona i dolina južnije i sjevernije od nas ipak povremeno pritjecao vlažan i vrlo nestabilan zrak. Pojavi izraženih grmljavinskih pljuskova pogodovalo je uz prisustvo vlage u zraku i jako dnevno zagrijavanje atmosfere. Sve je to pogodovalo konvektivnim procesima te su i nestabilnosti bile najčešće u poslijepodnevnim i večernjim satima. Izražen prodor vlažnog, ali i svježeg zraka s premještanjem visinske doline i hladne fronte dogodio se 14. svibnja, pa je do 20. svibnja bilo čestih grmljavinskih pljuskova. S ponovnim jačanjem jugozapadne struje te prizemno polja povišenog i srednjeg tlaka, atmosfera je bila manje nestabilna. Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mjesečnih visinskih strujanja dat će dodatni uvid u vremensku sliku u proljetnoj sezoni. Analiza vremenskih prilika u proljetnim mjesecima godine preko srednjih mjesečnih visinskih stanja Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima. Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km na izobarnoj plohi AT 500 hpa, te na visini oko 1.5 km na izobarnoj plohi AT 850 hpa. Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i visinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj srednjeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom. Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Readingu (ECMWF) u 12 UTC. Ožujak Prema srednjem je mjesečnom stanju u ožujku na izobarnoj plohi AT 500 hpa (slika 9) iznad zapadnog 10

11 Slika 9. Srednje mjesečno stanje atmosfere u ožujku na AT 500 hpa (lijevo), odnosno AT 850 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). Slika 10. Srednje mjesečno stanje atmosfere u travnju na AT 500 hpa (lijevo), odnosno AT 850 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). Sredozemlja bila os doline. Naši su krajevi bili na njezinoj prednjoj strani, pri čemu nam je s jugozapada i zapada pritjecao vlažan i razmjerno hladan zrak koji se zadržavao iznad većeg dijela kontinenta. Na izobarnoj plohi AT 850 hpa prema srednjem mjesečnom stanju iznad britanskog je otočja i Atlantika bilo središte visinske ciklone, a iznad zapadnog Sredozemlja i Alpa os doline na čijoj su prednjoj strani bili naši krajevi. Travanj Prema srednjem mjesečnom stanju atmosfere na izobarnoj plohi AT 500 hpa u travnju (slika 10) je istočnije od naših krajeva bila os grebena. Na njegovoj je stražnjoj strani do nas pritom tijekom mjeseca pritjecao topao i vlagom ne odveć bogat zrak. Os duboke doline pružala se od Islanda sve do sjevera Afrike, i na toj izobarnoj plohi, ali i na onoj nižoj, AT 850 hpa. Pritom se na njoj također od sjevera Afrike i Bliskog istoka preko istočnog Sredozemlja pa sve do istoka Europe pružao izraženi termobarički greben. Naša su područja bila na njegovoj stražnjoj strani. Svibanj U svibnju se na izobarnoj plohi AT 500 hpa (slika 11) prema srednjem mjesečnom stanju iznad većeg dijela Europe pružala dugovalna dolina. U njoj, međutim, nije bilo izraženijih gradijenata u polju izohipsi, pa se iznad nas, kao i iznad većeg dijela kontinenta, zadržavao topao i relativno vlažan zrak. Gradijenata u polju izohipsi nije bilo niti na izobarnoj plohi AT 850 hpa prema srednjem mjesečnom stanju. No, ondje je iznad sjevera i sjeveroistoka Europe bio izraženiji greben. Rezultati i diskusija Unutrašnjost Hrvatske Analiza vremenskih režima za proljeće u unutrašnjosti Hrvatske (slika 12) pokazuje kako je najveću relativnu čestinu imao radijacijski režim koji je zabilježen u više od 70% dana tijekom cijele sezone. Češći je pritom bio u travnju i osobito svibnju, kada je 24, od- 11

12 Slika 11. Srednje mjesečno stanje atmosfere u svibnju na AT 500 hpa (lijevo), odnosno AT 850 hpa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF). nosno čak 27 dana u mjesecu imalo neki od vremenskih tipova koji pripadaju ovom režimu. U ožujku je oko pola mjeseca bilo obilježeno ovim režimom. Oborinski je režim, u usporedbi s referentnim razdobljem bio malo manje čest nego što je bilo uobičajeno s relativnom čestinom malo manjom od 20%. Ostali režimi bili su vrlo malo zastupljeni, no ipak se s relativnom čestinom oko prosječne za referentno razdoblje izdvaja grupa režima ostalo. Analiza vremenskih tipova (slika 13) pokazuje da su ovog proljeća najčešći vremenski tipovi bili bezgradijentno ciklonalno (Bc) i anticiklonalno polje (Ba), svaki s relativnom frekvencijom od oko 20%, što je oko dvostruko više nego što je uobičajeno. Osobito su česti bili u svibnju kada je čak 20 dana u mjesecu imalo neki od ova dva tipa (Bc 11 dana, Ba 9 dana). Potom slijedi greben visokog tlaka (g), također tip koji pripada radijacijskom režimu i koji je zabilježen u oko 14% dana, što je oko prosjeka za referentno razdoblje Od ostalih tipova koji pripadaju radijacijskom režimu razmjerno su česti bili prednja (istočna) strana anticiklone (V1), te osobito donja (južna) strana anticiklone (V2). Prvi je zabilježen nekoliko puta tijekom travnja, a drugog je, osim u travnju, još češće bilo u svibnju. U ožujku su tipovi vezani uz djelovanje anticiklone u potpunosti izostali. Zato su relativno česti u ožujku bili vremenski tipovi koji priapadaju oborinskom režimu, posebice južno (SS) i jugozapadno (SWS) prijelazno stanje. To je u skladu s klimatološkom ocjenom mjeseca prema kojoj je ožujak bio većinom kišan, a i srednjim stanjem atmosfere u ožujku prema kojem nam je s jugozapada na prednjoj strani doline pritjecao vlažan zrak. U travnju i svibnju, pak, ovih je tipova bilo zamjetno manje. Od ostalih tipova izdvojiti se još može stražnja (zapadna) strana ciklone (N3), tip koji pripada režimu ostalo. On ukazuje na situacije prolaska središta ciklone sjevernije od unutrašnjosti Hrvatske koje su ovog proljeća bile češće nego što je uobičajeno. Slika 12. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za proljeće i za proljetno razdoblje za unutrašnjost Hrvatske 12

13 Slika 13. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za proljeće i za proljetno razdoblje za unutrašnjost Hrvatske Sjeverni Jadran Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je radijacijski režim, isto kao i u unutrašnjosti, imao najveću relativnu frekvenciju zabilježen je u oko 63% dana, što je za 15% više od prosjeka za razdoblje (slika 14). Za razliku od unutrašnjosti gdje je radijacijski režim bio najčešći u svibnju, na sjevernom Jadranu njega je najviše bilo u travnju, odnosno zabilježen je u 24 dana. Svi ostali režimi bili su manje zastupljeni od uobičajenog, ali je razlika između relativne frekvencije režima u proljeće i referentnog razdoblja razmjerno mala. Može se izdvojiti oborinski (najzastupljeniji u ožujku tijekom 10 dana) i vjetrovni (zabilježen samo u ožujku tijekom 4 dana) režim kojih je bilo za oko 4% manje od višegodišnjeg prosjeka, pri čemu je kod vjetrovnog režima to ipak gotovo upola manje (uobičajena relativna frekvencija je oko 9%). Analiza učestalosti vremenskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 15) pokazuje kako su ovog proljeća, kao i u unutrašnjosti, najzastupljeniji bili bezgradijentno anticiklonalno (Ba) i bezgradijentno ciklonalno (Bc) polje s podjednakom relativnom frekvencijom od 18,5%, što je gotovo dvostruko više od uobičajenog. Ti tipovi vremena bili su najčešći u svibnju (17 dana), a najrjeđi u ožujku (7 dana). Zatim slijede greben visokog tlaka (g) te donja (južna) strana anticiklone (V2) kojih je bilo malo više nego u referentnom razdoblju. Vremenski tipovi koji spadaju u oborinski režim bili su uglavnom manje zastupljeni nego što je to uobičajeno, osim tipa vremena južno stanje (SS) čija je relativna frekvencija bila veća od višegodišnjeg prosjeka, ali po iznosu svejedno mala (svega oko 3%). Kako je i vjetrovnog režima na sjevernom Jadranu bilo gotovo upola manje od uobičajenog, ne čudi da su dani s vjetrovnim tipovima vremena bili rijetki, a samo je istočno stanje (ES) zabilježeno u 3% dana ovog proljeća (sve u ožujku). Od ostalih tipova vremena, bez obzira na malu relativnu frekvenciju, možemo izdvojiti zapadnu (stra- Slika 14. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za proljeće i za proljetno razdoblje za sjeverni Jadran 13

14 Slika 15. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za proljeće i za proljetno razdoblje za sjeverni Jadran žnju) stranu ciklone N3 koja je bila malo češća od uobičajene, te stražnju stranu zonalne doline (zodol3) koja je vezana uz specifičnu dolinu u polju tlaka koja pruža os od istočnog Sredozemlja preko Jadrana, a vezana je uz konfiguraciju Jadranskog bazena. Srednji i južni Jadran Prema analizi vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu (slika 16) oko dvije trećine proljeća bilo je obilježeno radijacijskim režimom (oko 60%). Učestalost oborinskog režima veća je na južnom (oko 24%) nego na srednjem Jadranu (oko 20%), ali je veća i od učestalosti u ostalim područjima Hrvatske (oko 17% u unutrašnjosti, odnosno oko 20% na sjevernom Jadranu). S druge strane, učestalost vjetrovnog režima veća je na srednjem Jadranu (oko 5%) nego na južnom (oko 3%). Također, slično kao i na sjevernom Jadranu, tipovi vremena koji spadaju u režim ostalo bili su zabilježeni u oko 10% slučajeva. Od vremenskih tipova na srednjem i južnom Jadranu (slika 17) najveću su učestalost, prema očekivanjima, kao i u ostatku Hrvatske imala bezgradijentna polja (anticiklonalno Ba oko 20% i ciklonalno Bc oko 19%). Zatim slijedi greben visokog tlaka (g oko 12%), te prednja strana anticiklone (V1), iako je relativna frekvencija razmjerno mala (oko 4%). Mala razlika, a vezana uz tipove vremena radijacijskog režima, zabilježena je kod donje (južne) strane anticiklone (V2). Tipovi vremena vezani uz oborinski režim, ponajprije prednja (istočna) strana ciklone (N1) bili su gotovo dvostruko češći na južnom Jadranu (oko 12%). To znači da su se ciklone koje su utjecale na vrijeme u Hrvatskoj premještale južnije od naših krajeva. Njihova su se središta uglavnom zadržavala u srednjem Sredozemlju te najviše utjecala na vrijeme na južnom Jadranu. Naime, Slika 16. Relativne čestine vremenskih režima za proljeće za srednji i južni Jadran 14

15 Slika 17. Relativne čestine tipova vremena za proljeće za srednji i južni Jadran i u ostalim krajevima Hrvatske uočili smo manju relativnu frekvenciju pojavljivanja tog tipa vremena. Što se ostalih tipova vremena tiče, a vezani su uz oborinski režim, također treba izdvojiti južno stanje (SS) čija je relativna frekvencija bila malo veća na srednjem Jadranu, ali i veća od relativne frekvencije u ostalim područjima (unutrašnjost i sjeverni Jadran). Od vjetrovnih tipova istočno stanje (ES) zabilježeno je u svega 2 dana tijekom ožujka (vezano uz marčanu buru) i na srednjem i na južnom dijelu, dok je gornja (sjeverna) strana ciklone (N4) bio češći na srednjem Jadranu. Od ostalih tipova vezanih uz režim ostalo, mogu se uočiti, kao i na sjevernom Jadranu, oni vezani uz zonalno položenu dolinu od istočnog Sredozemlja preko Jadrana, i to tip stražnja strana zonalne doline (zodol3) zabilježena u oko 5% dana tijekom proljeća. Zaključak Može se reći da je ovog proljeća bilo izraženih, ali kratkotrajnih meridionalnih strujanja. Početkom ožujka je, kao i u trećoj dekadi veljače, u zapadnoj visinskoj struji pritjecao ekstremno hladan zrak, koji se zatim zadržavao nad europskim kopnom, te je stacionirao i nad našom zemljom sve dok jugozapadna struja nije ojačala i u nižim slojevima atmosfere. Takva sinoptička, ponajprije visinska situacija, uzrokuje hladnoće u ožujku. U travnju je u izraženoj južnoj i jugozapadnoj struji u termobaričkom grebenu u naše predjele pritjecao vrlo topao zrak iz sjeverne Afrike. Topla zračna masa se u danima neporemećenog visinskog strujanja, koji su obilježili svibanj, zadržavala nad Hrvatskom uzrokujući neuobičajeno toplo vrijeme. Kao i u prošlim sezonama, najzastupljeniji je režim bio radijacijski. Međutim, iako je u prošlim sezonama najčešći tip vremena bio greben visokog tlaka, u cijeloj zemlji tijekom ovog proljeća najveću su relativnu frekvenciju imala bezgradijentna polja, ciklonalno i anticiklonalno. Posebno se to odnosi na svibanj kada je primjerice u unutrašnjosti gotovo cijeli mjesec bio obilježen ovim tipovima. Svibanj je u takvim okolnostima bio iznadprosječno topao, ali količina oborine pritom je uglavnom bila nejednoliko raspodijeljena. Zbog relativno velike količine vlage konvekcija je bila česta, te je lokalno bilo izraženijih pljuskova. Broj dana s oborinskim režimom bio je zamjetno manji nego što je uobičajeno. Najviše je tipova vremena koji pripadaju ovom režimu bilo u ožujku, što je u skladu s klimatološkom ocjenom mjeseca koji je u većem dijelu zemlje bio kišan. Pritom su najčešći tipovi bili južno i jugozapadno prijelazno stanje te prednja strana doline, a od tipova vezanih uz prolazak ciklone češći je od drugih bio tip prednja strana ciklone i to osobito na južnom Jadranu. Posljedica je to premještanja ciklona uglavnom južnije od naših krajeva. Literatura DWD, 2018., Europäische Wetterbericht Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str. Klimatološka analiza dr. sc. Tanja Likso Pozitivne temperaturne anomalije za svibanj pokazuju da je na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila iznad višegodišnjeg prosjeka ( ). Anomalije srednje mjesečne 15

16 Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za svibanj i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Naziv meteorološke postaje Godina od kada su raspoloživi podaci Vrijednost najviše izmjerene temperature ( C) u svibnju (do 2017.) u razdoblju od kada su raspoloživi podaci Datum kada je postignuta najviša vrijednost (* označava nepotpuni niz) Vrijednost najviše izmjerene temperature ( C) u svibnju Datum kada je postignuta vrijednost najviše izmjerene temperature u svibnju Dubrovnik * Senj * Šibenik Slavonski Brod Knin Rijeka Karlovac Osijek * Hvar * Pazin Split - Marjan Ogulin Komiža Sisak Daruvar Mali Lošinj Poreč * Zagreb - Maksimir Bjelovar Zagreb - Grič * Varaždin Gospić * Lastovo * Zadar Parg * Puntijarka Zavižan * temperature zraka bila su u rasponu od 1.9 C (Knin) do 4.2 C (Bjelovar i Senj). Apsolutna maksimalna temperatura zraka za svibanj bila je viša od odgovarajućeg prosjeka ( ) na svim analiziranim postajama, a odstupanja su se nalazila u rasponu od 0.5 C (Osijek) do 4.7 C (Lastovo). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u svibnju godine nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za svibanj opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (gotovo cijela Hrvatska), dok se Zavižan te šire područje Gospića, Knina i Daruvara nalazi u kategoriji vrlo toplo. Početak svibnja obilježile su pozitivne anomalije srednje dnevne temperature zraka i to je razdoblje trajalo od 13 do 14 dana. Nakon toga uslijedilo je kratkotrajno razdoblje negativnih anomalija (1 do 5 dana). Kraj svibnja okarakterizirale su pozitivne 16

17 Varaždin 3.5 Poreč > Pazin M. Lošinj > Parg 99 Karlovac 4.0 Rijeka > Ogulin Senj > Zavižan Gospić Zadar > Zagreb > Sisak Knin Šibenik Split Bjelovar > Daruvar Slavonski Brod Osijek 99 PERCENTILI ekstremno hladno < 2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-25 normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo > 98 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili 2.7 Komiža Hvar > Lastovo > Dubrovnik >99 Slika 18. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( C) za mjesec SVIBANJ od prosječnih vrijednosti ( ) 76 Poreč Pazin M. Lošinj Parg 26 Karlovac Rijeka Sisak Ogulin Senj Zavižan Gospić Zadar Zagreb Knin Šibenik 95 Varaždin Split Bjelovar Daruvar Slavonski Brod Osijek 18 PERCENTILI ekstremno sušno < 2 vrlo sušno 2-9 sušno 9-25 normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno > 98 A P količina oborine (%) postaja percentili 64 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 42 Slika 19. Mjesečne količine oborine (izražene u%) za mjesec SVIBANJ od prosječnih vrijednosti ( ) 17

18 Maksimalne dnevne temperature zraka ( C) Minimalne dnevne temperature zraka ( C) Dnevne količine oborine (mm) Slika 20. Maksimalne i minimalne temperature zraka ( C) i dnevne količine oborine (mm) za SVIBANJ godine 18

19 Srednje dnevne temperature zraka ( C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka ( C) Slika 21. Srednje dnevne temperature zraka ( C) i njihove anomalije ( C) od dnevnog srednjaka za razdoblje za SVIBANJ godine 19

20 Tablica 2. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Rijeka, svibanj Rekordno topli dani su posebno označeni crvenom bojom. Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Split-Marjan, svibanj Rekordno topli dani su posebno označeni crvenom bojom. RIJEKA - izvanredno topli i rekordno topli dani u svibnju Izvanredno topli dani Srednja dnevna temp. ( C) SPLIT-MARJAN - izvanredno topli i rekordno topli dani u svibnju Izvanredno topli dani 2 7 Srednja dnevna temp. ( C) Srednja dnevna temp. ( C), raspoloživi niz ( ) Srednja dnevna temp. ( C), raspoloživi niz ( ) anomalije srednje dnevne temperature zraka i to je razdoblje trajalo od 12 do 16 dana. Tijekom svibnja najveća pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 6.8 C u Ogulinu (28. svibnja) do 8.2 C na postajama Osijek i Zagreb-Maksimir (3. svibnja). Najveće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je 16. svibnja u Rijeci kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 3.0 C niža od višegodišnjeg prosjeka ( ). Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u svibnju nalazila se u rasponu od 13.2 C na Zavižanu do 26.3 C na postajama Osijek, Daruvar i Šibenik. Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka bila je viša od prosjeka ( ), a odstupanja su se kretala od 2.7 C (Pazin) do 4.7 C (Zagreb-Grič). Apsolutni temperaturni maksimumi zabilježeni su 31. svibnja a nalazili su se u rasponu od 19.1 C (Zavižan) do 32.0 C (Daruvar). Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju bile su u rasponu od 6.6 C na Zavižanu do 18.9 C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek ( ) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su na svim analiziranim postajama iznad spomenutog prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u svibnju su se kretala od 1.8 C u Kninu do 5.2 C u Bjelovaru. Apsolutni temperaturni minimumi bili su u rasponu od -0.9 C na Zavižanu (15. svibnja) do 12.8 C u Dubrovniku (16. svibnja). Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka je pokazala da na postaji Zagreb-Grič nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka u svibnju 2018., dok su u Rijeci tri dana svibnja (2., 5. i 30.) bila izvanredno topla. Dana 5. svibnja u Rijeci je srednja dnevna temperatura zraka bila jednaka najvišoj srednjoj dnevnoj temperaturi zraka na taj dan u raspoloživom nizu postaje Rijeka (tablica 2). Za postaju Split-Marjan dva dana svibnja (2. i 7.) bila su izvant t - +σ t - +2σ t - t - -σ t - -2σ Slika 22. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za SVIBANJ godine u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ). 20

21 redno topla, od kojih je 2. svibnja ujedno i u kategoriji rekordno toplih dana (tablica 3). Analiza količina oborine za svibanj koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka ( ) pokazuje da su količine oborine bile na podjednakom broju postaja ispod odnosno iznad višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za svibanj nalaze u rasponu od 42% višegodišnjeg prosjeka u Bjelovaru (32.5 mm) do 244% tog prosjeka u Kninu (218.0 mm). Oborinske prilike u Hrvatskoj za svibanj opisane su sljedećim kategorijama: sušno (šire područje Bjelovara, Osijeka i Ogulina), kišno (dio sjevernog i srednjeg Jadrana te šire područje Siska i Slavonskog Broda), vrlo kišno (dio sjevernog i srednjeg Jadrana), ekstremno kišno (šire područje Knina) i normalno (preostali dio Hrvatske). Najveća dnevna količina oborine u svibnju izmjerena je 15. svibnja u Malom Lošinju (56.5 mm), iako nije nadmašila maksimalnu dnevnu količinu oborine za mjesec svibanj prema raspoloživom nizu dotične postaje (69.8 mm, 23. svibnja 2004.). U svibnju postaja Knin imala je rekordnu mjesečnu količinu oborine, tj. mjesečna količina oborine za svibanj (218.0 mm) nadmašila je naveću mjesečnu količinu oborine u raspoloživom nizu dotične postaje (194.0 mm, svibanj 1978.). Broj sati sijanja Sunca za svibanj na većini analiziranih postaja bio je viši od prosjeka ( ). Odstupanja su se kretala od sati u Gospiću gdje je zabilježeno ukupno sati sijanja Sunca do 89.8 sati u Osijeku gdje je mjesečna suma sijanja Sunca iznosila sati. Pozitivne anomalije broja sati sijanja Sunca u svibnju u skladu su s negativnim anomalijama srednje mjesečne naoblake. Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske za proljeće godine Srednja proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) je na svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka Anomalije srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 1.8 C (Daruvar i Knin) do 2.8 C (Bjelovar, Zavižan i Dubrovnik). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće opisane su dominantnom kategorijom ekstemno toplo, dok se dio istočne Hrvatske te šire područje Ogulina i Knina nalazi u kategoriji vrlo toplo. Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti ( ) pokazuje da su na većem broju analiziranih postaja količine oborine Varaždin 2.6 Poreč > Pazin > M. Lošinj > Parg 99 Karlovac 2.6 Rijeka > Ogulin Senj > Zavižan Gospić Zadar > Zagreb Sisak Knin Šibenik Split > Bjelovar > Daruvar Slavonski Brod Osijek 99 PERCENTILI ekstremno hladno < 2 vrlo hladno 2-9 hladno 9-25 normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo > 98 A odstupanje temp. ( C) postaja P percentili 2.0 Komiža Hvar > Lastovo > Dubrovnik >99 Slika 23. Odstupanje srednje temperature zraka ( C) za PROLJEĆE od prosječnih vrijednosti ( ) 21

22 94 Poreč Pazin M. Lošinj Parg 27 Karlovac Ogulin Senj Zavižan Gospić Zadar Knin Šibenik Rijeka 123 Varaždin Zagreb Sisak Split Bjelovar Daruvar Slavonski Brod Osijek 32 PERCENTILI ekstremno sušno < 2 vrlo sušno 2-9 sušno 9-25 normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno > 98 A P količina oborine (%) postaja percentili 119 Komiža Hvar Lastovo Dubrovnik 61 Slika 24. Količine oborine (izražene u%) za PROLJEĆE od prosječnih vrijednosti ( ) bile više od prosjeka. Količine su se kretale od 64% proljetnog prosjeka u Ogulinu do 177% prosjeka u Kninu. Prema raspodjeli percentila oborinske prilike za proljeće svrstane su u sljedeće kategorije: vrlo sušno (šire područje Ogulina), kišno (šire područje Siska te dio sjevernog i srednjeg Jadrana), vrlo kišno (šire područje Gospića i Zadra), ekstremno kišno (dio sjevernog Jadrana i šire područje Knina) i normalno (preostali dio Hrvatske). Praćenje kišnih i sušnih uvjeta mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Domagoj Mihajlović, dipl. inž. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali U svibnju godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani na način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja svibnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborine za svibanj iz 40-godišnjeg razdoblja ( ). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm. U istočnoj Slavoniji su tijekom prve polovice svibnja prevladavale vrlo sušne prilike (percentil 2 do 9), potom je do posljednje pentade kumulativna količina oborine bila u granicama normale, a do kraja mjeseca prevladali su sušni uvjeti (percentil 9 do 25). No, u slavonskoj posavini je u prvoj pentadi svibnja zabilježena ekstremno velika količina oborine (percentil > 98), zatim vrlo kišne prilike, a u zadnjoj dekadi su prevladale kišne prilike (percentil 75 do 91). Takvim je prilikama pridonijelo više kišnih epizoda u trajanju do tri dana. Na području Siska prva dekada je također bila vrlo kišna, a potom su do kraja mjeseca prevladale kišne prilike. Na području Bjelovara je količina oborine u prvom dijelu svibnja bila u granicama normale, ali su zbog sušnog razdoblja u trajanju od 18 dana, prevladale sušne prilike. U Varaždinu su se tijekom svibnja izmjenjivale kišne s vrlo kišnim prilikama, dok je na području Križevaca i Zagreba svibanjska količina oborine uglavnom bila u granicama normale. Najdulje kišno razdoblje u trajanju od 4 dana zabilježeno je na području Zagreba. U Gorskom kotaru, na postaji Parg, kumulativna količina oborine tijekom svibnja bila je u granicama normale, a na području Ogulina su u zadnjoj pentadi mjeseca normalne prilike prešle u sušne, budući da oborina nije zabilježena tijekom zadnjih 12 dana svibnja. U Lici su oborinske prilike tijekom cijelog svibnja bile kišne, a u najvišem gorju (Zavižan) prva polovica svib- 22

23 nja bila je kišna, a potom su se prilike do kraja mjeseca stabilizirale. Zabilježeno je više kišnih epizoda, a najdulja je trajala 5 dana (Gospić i Zavižan). Na području sjevernog i srednjeg Jadrana je tijekom svibnja bilo kišovito. Ipak, na području Istre, Kvarnera te u dalmatinskom zaleđu ukupna količina oborine u prvoj polovici svibnja bila je u granicama normale. Najkišovitije je bilo u Malom Lošinju i Šibeniku gdje su prevladale vrlo kišne prilike (percentil 91 do 98). Na južnim je postajama (Hvar, Lastovo, Dubrovnik) nakon kišnih prilika u prvoj dekadi, svibanjska količina oborine bila u granicama normale. Samo su na postaji Split-Marjan tijekom cijelog svibnja prevladavale normalne oborinske prilike. Na svim jadranskim postajama zabilježeno je više kišnih epizoda u trajanju do tri dana, a najdulje kišno razdoblje potrajalo je na postajama Senj i Knin šest dana. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci U svibnju godine umjereno sušni uvjeti bili su u Bjelovaru, Ogulinu i Osijeku (SPI1; -1.13, i -1.11). Oborinski uvjeti unutar granica normale zabilježeni su u Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI1; -0.45, -0.23, 0.87, 0.17, 0.52, -0.24, -0.56, 0.69, 0.71, 0.85, 0.81, 0.92, 0.45, 0.44, 0.67, i 0.10). Umjereno kišni uvjeti prevladali su u Malom Lošinju i Šibeniku (SPI1; 1.17 i 1.42), a ekstremno kišni uvjeti u Kninu (SPI1; 2.09). U proljeću godine u Ogulinu su prevladali umjereno sušni uvjeti (SPI3; -1.41). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Osijeku, Pargu, Pazinu, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI3; 0.12, -0.48, 0.34, 0.71, -0.17, 0.42, -0.44, -0.49, 0.85, 0.63, 0.90, 0.35 i 0.46). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Rijeci, Senju, Sisku, Split Marjanu i Šibeniku (SPI3; 1.12, 1.29, 1.21, 1.13 i 1.13). Vrlo kišni uvjeti bili su u Gospiću i Zadru (SPI3; 1.94 i 1.58), a ekstremno kišni uvjeti u Kninu i Malom Lošinju (SPI3; 2.62 i 2.01). vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno Slika 25. Kumulativne količine oborine (mm) za SVIBANJ 2018., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje

24 Slika 26. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za SVIBANJ

25 Oborinski uvjeti na 6-mjesečnoj vremenskoj skali bili su unutar granica normale u Dubrovniku, Hvaru, Osijeku, Split Marjanu i Šibeniku (SPI6; 0.17, 0.55, 0.37, 0.74 i 0.86). Umjereno kišni uvjeti prevladavali su u Daruvaru, Karlovcu, Ogulinu, Pargu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI6; 1.05, 1.08, 1.00, 1.29, 1.24, 1.21, 1.36 i 1.24). Vrlo kišni uvjeti bili su u Bjelovaru, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Pazinu, Senju, Varaždinu i Zavižanu (SPI6; 1.69, 1.78, 1.78, 1.50, 1.64, 1.56, 1.59 i 1.63), dok su u Gospiću i Sisku zabilježeni ekstremno kišni uvjeti (SPI6; 2.16 i 2.72). Na 12-mjesečnoj vremenskj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Kninu, Ogulinu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Split Marjanu i Šibeniku (SPI12; 0.79, 0.53, -0.60, 0.84, 0.69, 0.98, -0.28, 0.84, 0.35, i 0.36). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Pargu, Pazinu i Senju (SPI12; 1.21, 1.47 i 1.48), a vrlo kišni uvjeti u Karlovcu, Križevcima, Varaždinu, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI12; 1.58, 1.57, 1.61, 1.54 i 1.52). Ekstremno kišni uvjeti su zabilježeni u Gospiću, Malom Lošinju, Sisku i Zadru (SPI12; 2.27, 2.49, 2.18 i 2.02). Oborinski uvjeti na 24-mjesečnoj vremenskoj skali bili su unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Senju, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; -0.54, -0.04, -0.99, -0.45, 0.56, -0.03, 0.21, 0.32, 0.09, 0.56, 0.92, -0.95, 0.34, 0.20, 0.87, 0.04 i 0.65). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Gospiću, Pazinu, Rijeci, Sisku i Slavonskom Brodu (SPI24; 1.23, 1.48, 1.13, 1.34 i 1.39), a vrlo kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI24; 1.75). Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski su uvjeti bili unutar granica normale u Dubrovniku, Kninu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Split Marjanu i Zavižanu (SPI48; -0.07, 0.53, 0.48, 0.32, 0.74, 0.69, 0.09 i 0.76). Umjereno kišni uvjeti su prevladavali u Bjelovaru, Daruvaru, Hvaru, Ogulinu, Pazinu, Slavonskom Brodu i Šibeniku (SPI48; 1.00, 1.29, 1.05, 1.26, 1.01, 1.21 i 1.30). Vrlo kišni uvjeti bili su u Gospiću, Malom Lošinju i Zadru (SPI48; 1.65, 1.79 i 1.75). Ekstremno kišni uvjeti zabilježeni su u Karlovcu, Križevcima, Sisku, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI48; 2.35, 2.59, 3.53, 2.05 i 2.05). Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je dostupno na: Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno vrlo kišno umjereno kišno u granicama normale umjereno suho vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho Temperatura mora mag. inž. Ružica Popović Temperature mora u svibnju godine donijele su veliko iznenađenje. Od sjevera do juga istočne obale Jadrana temperatura površinske temperature mora bila je više nego ugodna za kupanje, pa čak i za one zimogroznije. Srednje vrijednosti površinske temperature mora u mjesecu svibnju godine bile su više za 2.3 C do 3.8 C u odnosu na višegodišnji prosjek. Taj trend zagrijavanja površine mora kroz cijeli mjesec ubrzano je rastao, kao posljedica vrlo visokih temperatura zraka koje Postaja Tablica 4. Srednje mjesečne, srednje višegodišnje te minimalne i maksimalne temperatura mora (TM) na mjernim postajama duž istočne obale Jadrana u SVIBNJU godine TM srmj ( C) TM sr višeg ( C) TEMPERATURA MORA ( C) Odstupanje od višegod. prosjeka ( C) TM min mj ( C) TM max mj ( C) Amplituda ( C) Senj 18,2 15,2 + 3,0 16,0 24,1 8,1 Rab 20,9 17,3 + 3,6 18,1 25,0 6,9 Šibenik 21,3 18,3 + 3,0 19,5 25,0 5,5 Split 21,4 17,6 + 3,8 19,6 25,0 5,4 Hvar 20,9 17,5 + 3,4 19,2 23,2 4,0 Komiža 20,5 18,2 + 2,3 18,2 24,2 6,0 25

26 Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora Slika 27. Srednje dnevne temperature mora ( C) za SVIBANJ za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za višegodišnje razdoblje. 26

27 t t (σ) t 2(σ) temperatura mora t + (σ) t + 2(σ) Slika 28. Srednje dnevne temperature mora ( C) za SVIBANJ za meteorološke postaje Rab, Senj, Šibenik, Split Komiža i Hvar u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ) 27

28 Tablica 5. Apsolutne minimalne i maksimalne temperature površinskog sloja mora duž istočne obale Jadrana u dugogodišnjim periodima u SVIBNJU TEMPERATURA MORA ( C) Postaja Aps. min. ( C) Aps. maks. ( C) Senj 9,7 22,6 Rab 11,9 25,2 Šibenik 13,0 24,5 Split 12,5 25,0 Hvar 13,0 22,6 Komiža 14,2 25,6 su kontinuirano rasle zadnjih mjeseci. Takvoj situaciji je pridonijelo i to što u ovom periodu nije bilo izraženijih pojava bure kao hladnog vjetra, koji bi uzrokovao miješanje i uzdizanje hladnijih slojeva mora na površinu. Srednje mjesečne temperature mora duž istočne obale Jadrana kretale su se od 18.2 C u Senju do 21.4 C u Splitu, što je oko 5.0 C do 6.0 C više nego proteklog mjeseca. Sve ostale analizirane postaje imale su srednju mjesečnu temperaturu iznad 20.0 C, pa su tako vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura mora iznosile: u Komiži 20.5 C, u Rabu i Hvaru 20.9 C i u Šibeniku 21.3 C. Analizirajući ekstreme, uočeno je da su maksimalne vrijednosti ovoga mjeseca više od ekstrema zabilježenih u višegodišnjem nizu. Jedino na Rabu i u Komiži nije premašena apsolutna maksimalna vrijednost. Naime, apsolutni terminski maksimum zabilježen je u Rabu 1999., a u Komiži godine (tablica 4). Ostale mjerne postaje zabilježile su apsolutne maksimume, što govori u prilog tome da je Jadran ovoga mjeseca neuobičajeno zagrijan. Vrijedno je napomenuti da je npr. u Senju do sada zabilježen apsolutni minimum od 9.7 C, a ovoga mjeseca zabilježen je minimum od 15.2 C. Vrijednosti kretanja površinske temperature mora prikazane su u tablici 5. Najniža terminska vrijednost maksimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena u Hvaru i iznosila je 23.2 C, što je za 5.0 C više nego proteklog mjeseca. Raspon maksimalnih terminskih vrijednosti temperatura površinskog sloja mora iznosio je tek 1.8 C. Minimalna terminska vrijednost temperatura površinskog sloja mora u promatranom razdoblju očekivano je zabilježena u Senju i iznosila je samo 16.0 C, što je za 5.6 C više nego proteklog mjeseca. Najviša terminska vrijednost minimalnih dnevnih temperatura mora zabilježena je u Splitu i iznosila je 19.6 C. Raspon minimalnih terminskih vrijednosti površinskog sloja mora je iznosio 3.6 C. Prema gore navedenim analizama gledajući mjesec u cjelini, a i s obzirom na sadržaj topline u moru, možemo zaključiti da su temperature površinskog sloja mora u mjesecu svibnju godine duž istočne obale Jadrana na svim mjernim postajama bile više od višegodišnjih prosjeka, tako da su svugdje dostignute i premašene apsolutne mjesečne vrijednosti. HIDROLOŠKE PRILIKE Površinske vode Tomislava Bošnjak, inž. U svibnju nije bilo značajnijih hidroloških događanja na analiziranim vodotocima. Zabilježena je manja vodnost rijeka Save i Kupe, dok je Drava imala povećanu vodnost u odnosu na prosječne vrijednosti za svibanj za analizirano razdoblje Na Savi je tijekom mjeseca uz manje oscilacije zabilježeno lagano snižavanje vodostaja. Vodostaji koji su na donjem dijelu toka imali najniže ovogodišnje vrijednosti kretali su se unutar raspona srednje niskih voda, a u gornjem dijelu toka u rasponu niskih voda. Vodnost Save bila je ispod prosječnih vrijednosti za svibanj, s deficitom otjecanja duž cijelog toka od 25%. Kroz cijeli mjesec na Dravi su zabilježene oscilacije u kretanju vodostaja. Nije bilo većih odstupanja, a kretanje vodostaja bilo je unutar raspona srednjih voda. Vodnost duž cijelog toga bila je iznad prosjeka, sa suficitom otjecanja od 40%. Na Dunavu veći dio mjeseca vodostaji su imali lagani trend opadanja. Kratkotrajni manji vodni val zabilježen je početkom zadnje dekade mjeseca. Vodostaji na Dunavu kretali su se od srednjih na početku, pa do srednje niskih nivoa na kraju mjeseca. Na Kupi tijekom svibnja nije bilo većih promjena u kretanju vodostaja. Oscilacije vodostaja koje su zabilježene bile su unutar raspona niskih voda. Vodnost Kupe bila je duž cijelog toka ispod prosjeka za svibanj, tako da je zabilježen deficit otjecanja od 60%. Minimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od srednjih minimalnih protoka u svibnju u razdoblju Srednji protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od prosječnih protoka u svibnju u razdoblju Maksimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od srednjih maksimalnih protoka u svibnju u razdoblju

29 Slika 29. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SVIBNJU Slika 30. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SVIBNJU

30 Q min svibanj svibanj Q sred svibanj svibanj Q maks svibanj svibanj Legenda: Q min, Q maks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Q sred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati). Slika 31. Minimalni (Q min ), srednji (Q sred ) i maksimalni (Q maks ) protok u SVIBNJU s primjerom pripadajućih karakterističnih vrijednosti (nq min, sq min, vq min, nq sred, sq sred, vq sred, nq maks, sq maks, vq maks ) za razdoblje

31 Tablica 6. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SVIBANJ i pripadajući protoci u razdoblju svibanj svibanj Rijeka Postaja Q min nq min sq min vq min m 3 /s dan m 3 /s m 3 /s m 3 /s Zagreb , Sava Jasenovac Slavonski Brod Županja Kupa Kamanje 16, ,32 24,6 46,9 Jamnička Kiselica 37, ,0 64,4 163 Mura Mursko Središće , Drava Botovo Donji Miholjac Q sred nq sred sq sred vq sred Zagreb , Sava Jasenovac Slavonski Brod Županja Kupa Kamanje 26,3 19,3 62,7 159 Jamnička Kiselica 63,4 43, Mura Mursko Središće Drava Botovo Donji Miholjac Q max nq max sq max vq max Zagreb Sava Jasenovac Slavonski Brod Županja Kupa Kamanje 93, , Jamnička Kiselica , Mura Mursko Središće Botovo Drava Donji Miholjac Q min = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost) nq min = najmanji minimalni protok u razdoblju sq min = srednji minimalni protok u razdoblju vq min = najveći minimalni protok u razdoblju Q sred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati) nq sred = najmanji srednji protok u razdoblju sq sred = srednji srednji protok u razdoblju vq sred = najveći srednji protok u razdoblju Q maks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost) nq maks = najmanji srednji protok u razdoblju sq maks = srednji srednji protok u razdoblju vq maks = najveći srednji protok u razdoblju Podzemne vode Ivan Bertović, prof. Mjerne postaje zagrebačkog aluvijalnog područja (Borovje i Mičevec) su tijekom većeg dijela svibnja bilježile kontinuirano opadanje razine podzemne vode. Takav trend dinamike podzemne vode je tijekom mjeseca bio dva puta prekinut kratkotrajnim porastima vrlo malog intenziteta, nakon kojih se ponovno odvijalo opadanje vodostaja. Obje su postaje evidentirale maksimalne mjesečne vodostaje na početku, a minimalne mjesečne vodostaje krajem mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 64 cm za Borovje i 61 cm za Mičevec. U Mičevcu su vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja bile više od prosječnih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade podataka Vrijednosti minimalnih i srednjih vodostaja u Borovju su bile niže od prosječnih, dok je maksimalni mjesečni vodostaj bio viši od prosječne vrijednosti u svibnju za već spomenuto razdoblje obrade podataka. Gotovo na svim analiziranim mjernim postajama dravskog aluvijalnog područja je zabilježeno uglavnom kontinuirano opadanje razine podzemne vode. Jedino 31

32 Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za SVIBANJ na području Save te pregled istih za razdoblje Područje SAVA SVIBANJ SVIBANJ Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Zagreb Borovje 104, ,18 104,37 106,13 Zagreb Mičevec 102, ,48 101,86 102,80 SV SV min SV sr SV maks Zagreb Borovje 104,59 103,30 104,61 106,90 Zagreb Mičevec 102,36 100,61 102,06 103,43 VV dan VV min VV sr VV maks Zagreb Borovje 104, ,39 104,86 107,32 Zagreb Mičevec 102, ,73 102,25 103,65 Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za SVIBANJ na području Drave te pregled istih za razdoblje Područje DRAVA SVIBANJ SVIBANJ Postaja NV NV min NV sr NV maks m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m. Repaš 116, ,28 115,79 116,41 Gornja Šuma 116, ,95 115,96 116,58 Gornji Miholjac 105, ,33 104,82 105,84 Čađavica 97, ,48 97,49 98,37 SV SV min SV sr SV maks Repaš 116,53 115,41 115,91 116,76 Gornja Šuma 116,57 115,02 116,05 116,71 Gornji Miholjac 105,46 103,43 104,92 105,96 Čađavica 97,91 96,49 97,60 98,58 VV dan VV min VV sr VV maks Repaš 116, ,51 116,03 117,12 Gornja Šuma 116, ,12 116,16 117,11 Gornji Miholjac 105, ,52 104,99 106,07 Čađavica 98, ,52 97,73 98,76 m.n.m. NV, SV, VV NV min, sred, max SV min, sred, max VV min, sred, max metara nad morem. minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu. najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju. je postaja u Repašu tijekom svibnja zabilježila dva značajnija porasta razine podzemne vode, pri čemu je krajem druge dekade mjeseca evidentirala svoj maksimalni mjesečni vodostaj. Ostale promatrane mjerne postaje su zabilježile maksimalnu mjesečnu vrijednost na početku, a minimalnu mjesečnu vrijednost, zajedno sa postajom u Repašu, na kraju mjeseca. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile: Repaš 41 cm, Gornja Šuma 20 cm, Gornji Miholjac 25 cm i Čađavica 40 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja svih analiziranih mjernih postaja su bile više od prosječnih vrijednosti u svibnju za razdoblje obrade podataka

33 Slika 32. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SVIBANJ godine na području Save-Mičevec, Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma. 33

34 EKOLOŠKE PRILIKE Meteorološke karakteristike Domagoj Mihajlović, dipl. inž. Visine sloja miješanja tijekom svibnja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 33. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja bila najveća 15. svibnja u Zagrebu i 4. svibnja u Zadru (1298 m i 551 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je na obje postaje 20. svibnja (2734 m i 3059 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu, iznosila je 154 m, a u Zadru 73 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 1459 m (Zagreb) i 1786 m (Zadar). Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan i umjereno stabilan ( D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 42%, 10%, 45% i 3%, tablica 9). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (7%, 48%, 29% i 16%). Na postaji Zadar je tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 26%, 16%, 45% i 13%). U terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (32%, 55%, 10% i 3%). Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (14 slučaja; 30%), prizemne inverzije (28 slučajeva; 60%), podignute inverzije (3 slučaja; 6%) i situacije bez inverzije (4%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 10 slučaja s visinskom inverzijom (30%), 5 slučajeva s podignutom inverzijom (15%), 2 slučaja s prizemnom inverzijom (6%) i 16 slučaja bez inverzije (49%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda) u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN). ZAGREB Sloj inverzije noć dan N % N % A jako labilno B umjereno labilno C malo labilno D neutralno E malo stabilno F umjereno stabilno G jako stabilno ZADAR Sloj inverzije noć dan N % N % A jako labilno B umjereno labilno C malo labilno D neutralno E malo stabilno F umjereno stabilno G jako stabilno Slika 33. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u SVIBNJU godine u terminima 00 UTC i 12 UTC 34

35 Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i Zadru za SVIBANJ u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN). ZAGREB Sloj inverzije noć dan N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska ZADAR Sloj inverzije noć dan N % N % ne postoji prizemna podignuta visinska (5 slučaja, 50%), podignute inverzije (2 slučaja; 20%) i 3 slučaja s prizemnom inverzijom (30%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 15 slučajeva s visinskom inverzijom (40%), 3 slučaja s podignutom inverzijom (8%), 1 slučaj s prizemnom inverzijom (3%) i 18 slučajeva bez inverzije (49%). Onečišćenje zraka i oborine Ivona Igrec, dipl. inž. Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorcima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima. Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropogenim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO 2 i NO X, poljoprivredi NH 3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i zančajnu koncentraciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku. Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zračenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmosfere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. ph vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav. Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač-osim na postaji Slavonski Brod gdje je postavljen automatski uzorkivač). U tablici 11 za svibanj prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i ph, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine. Ukupna mjesečna količina oborine za svibanj bila je nešto viša od one u travnju, maksimum je zabilježen na Zavižanu i iznosi mm, a minimum je zabilježen u Dubrovniku i iznosi 44.2 mm. Kisela oborina u svibnju zabilježena je samo na postajama u Rijeci, Zavižanu i Puntijarci. Kisele oborine na sve tri postaje spadaju u tek neznatno kiselu kategoriju (iz tablice je vidljivo da ni na jednoj postaji ph vrijednost nije ma- Postaja RR mm Tablica 11. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SVIBANJ RR/RR (ph) ph ph min -phmax Cl - NO 3 - -N SO4 2- -S Na + NH 4 + -N K + Mg 2+ Ca 2+ SO S NO3 - -N udio kiselih kiša RR/RR (GI) mg/dm3 kg/ha (%) Puntijarka 105,5 99 / 98 5,57 5,31-7,10 0,214 0,295 0,550 0,130 0,488 0,255 0,092 1,601 0,581 0, Krapina 108,6 100 / 99 6,01 5,86-7,41 0,215 0,344 0,588 0,121 0,649 0,095 0,160 1,389 0,638 0,373 0 Bilogora 64,2 100 / 100 6,21 5,81-7,19 0,433 0,524 0,741 0,299 0,792 0,227 0,216 3,847 0,476 0,336 0 Slav. Brod 104,8 32 / 32 6,70 6,12-6,84 0,426 0,368 0,911 0,350 0,289 0,245 0,269 1,563 0,954 0,386 0 Karlovac 108,7 100 / 99 5,88 5,64-7,62 0,199 0,323 0,564 0,099 0,464 0,101 0,078 1,116 0,613 0,351 0 Ogulin 54,4 98 / 98 5,93 5,74-6,88 0,298 0,379 0,561 0,496 0,809 0,227 0,103 1,217 0,306 0,206 0 Zavižan 145,5 99 / 99 5,49 5,20-6,76 0,280 0,205 0,341 0,320 0,914 0,376 0,089 0,925 0,495 0, Rijeka 142,3 100 / 99 5,49 5,21-7,10 0,677 0,284 0,429 0,401 0,285 0,066 0,094 0,748 0,429 0, Zadar 85,6 100 / 99 6,20 5,78-7,79 2,179 0,324 0,470 1,207 0,351 0,295 0,195 3,432 0,402 0,277 0 Dubrovnik 44,2 96 / 96 6,24 5,88-7,14 6,222 0,490 0,944 3,709 0,599 0,406 0,555 4,319 0,417 0,

36 Slika 34. Srednja mjesečna ph vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata za SVIBANJ godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine ph<5.6) Slika 35. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ Slika 36. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SVIBANJ nja od 5). U svibnju su ph vrijednosti i koncentracije glavnih iona određene u 99% oborine, osim za postaju Slavonski Brod gdje je zbog kvara na uzorkivaču prikupljno samo 32% oborine koja je u cijelosti analizirana. Na slici 34 su prikazane srednje mjesečne ph vrijednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za svibanj. Koncentracija sulfata utječe na ph vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži ph oborine. ph vrijednosti za svibanj kretale su se od 5.20 (na Zavižanu 15. svibnja u 42.9 mm oborine) do 7.79 (u Zadru 14. svibnja u 0.7 mm oborine). Valja spomenuti da se maksimalna dnevna koncentracija sumpora iz sulfata ne poklapa s minimalnom ph vrijednošću. Maksimalne dnevne koncentracije sulfata i nitrata zabilježene su u Slavonskom Brodu i iznose 6.38 mg S/L, odnosno 2.86 mg N/L (15. svibnja), ph vrijednost tog uzorka bila je visoka 6.22 zbog visoke koncentracije kalcija. Maksimalna mjesečna koncentracija sulfata zabilježena je u Dubrovniku i iznosila je mg S/L, dok je maksimalna mjesečna koncentracija nitrata zabilježena na Bilogori i iznosila je mg N/L, Minimalne mjesečne vrijednost sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata zabilježene su na Zavižanu. 36

37 U svibnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo više od onog u travnju, uslijed veće količine oborine. Na grafu prikazanom na slici 36 može se vidjeti da su maksimumi ukupnog mjesečnog taloženja za sumpor u obliku sulfata i dušik u obliku nitrata zabilježeni u Slavonskom Brodu. Minimalne vrijednost ukupnog mjesečnog taloženja sumpora i dušika zabilježene su u Ogulinu. Kvaliteta zraka Marko Marić, dipl. inž. Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-mirogojska 16, Zagreb Na postaji Mirogojska cesta 16 prate se koncentracije sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: dušikov monoksid (NO), dušikov dioksid (NO 2 ), ugljikov monoksid (CO), sumporov dioksid (SO 2 ), prizemni ozon (O 3 ). Tijekom svibnja godine satne koncentracije dušikovog dioksida (NO 2 ) nisu prekoračile graničnu vrijednost 200 µg/m 3, donji prag procjene 100 µg/m 3, gornji prag procjene 140 µg/m 3 te prag upozorenja 400 µg/m 3. Kretale su se od min µg/m 3 do max µg/m 3, dok je srednja mjesečna koncentracija iznosila µg/m 3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijednosti prizemnog ozona (O 3 ) tri puta su prekoračile ciljnu vrijednost od 120 µg/m 3, a 28. svibnja izmjerena najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost prizemnog ozona (O 3 ) iznosila je µg/m 3, što je i najviša izmjerena vrijednost u mjesecu svibnju. Ukupno je od siječnja do svibnja zabilježeno četiri prekoračenja ciljne vrijednosti (prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) ciljna vrijednost ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine). Satne i Slika 37. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO 2 ) i prizemnog ozona (O 3 ) u SVIBNJU Slika 38. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO 2 ) i ugljikovog monoksida (CO) u SVIBNJU

38 Datum Tablica 12. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za Zagreb u SVIBNJU NO NO 2 SO 2 O 3 μg/m 3 μg/m 3 μg/m 3 μg/m 3 O 3 8m μg/m 3 CO 8m mg/m 3 01/05/18 3,25 14,04 0,62 78,37 97,12 0,24 02/05/18 5,8 16 1,3 75,28 107,31 0,28 03/05/18 9,34 14,08 1,28 67,03 101,98 0,31 04/05/18 9,06 19,22 1,02 55,93 101,05 0,32 05/05/18 3,83 9,24 0,59 68,72 89,45 0,26 06/05/18 2,52 8,82 1,07 93,78 113,73 0,25 07/05/18 3,95 14,18 0,96 89,24 115,52 0,25 08/05/18 5,73 14,56 0,49 87,58 108,49 0,25 09/05/18 7,32 21,87 0,48 77,71 106,14 0,32 10/05/18 5,79 22,36 0,55 90,17 123,45 0,32 11/05/18 3,54 11,63 1,39 78,14 94,13 0,27 12/05/18 5,35 14,61 2,46 70,56 108,2 0,28 13/05/18 3,37 9,69 0,48 71,08 105,04 0,23 14/05/18 6,9 15,04 0,41 56,06 86,36 0,27 15/05/18 7,62 16,76 0,42 65,99 75,92 0,27 16/05/18 8,38 17,5 0,46 60,45 82,09 0,27 17/05/18 8,15 19,56 0,51 71,49 90,47 0,28 18/05/18 9,04 20,47 0,55 63,65 94,8 0,33 19/05/18 3,94 11,82 0,48 72,35 102,68 0,27 20/05/18 3,16 10,81 0,52 86,45 103,98 0,25 21/05/18 3,77 11,66 0,6 93,62 107,73 0,24 22/05/18 5,69 18,21 1,17 81,64 104,94 0,27 23/05/18 6,49 16,76 1,67 59,74 90,03 0,28 24/05/18 4,34 12,96 0,97 73,06 93,37 0,26 25/05/18 7,55 19,59 0,77 48,59 69,37 0,29 26/05/18 3,4 9,39 0,64 76,59 113,45 0,27 27/05/18 2,94 9,75 0,76 86,03 114,44 0,23 28/05/18 5,63 16,86 6,1 87,83 129,21 0,28 29/05/18 3,77 15,08 7,27 98,01 124,77 0,26 30/05/18 4,08 14,72 2,83 83,7 115,37 0,25 31/05/18 3,38 13,53 1,62 82,73 107,34 0,28 Legenda zapis bez GV zapis < 0 zapis < GV zapis > GV provjeravanje analizatora obuhvat <75% nema zapisa 38

39 Datum Tablica 13. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za SVIBANJ NO NO 2 SO 2 O 3 μg/m 3 μg/m 3 μg/m 3 μg/m 3 O 3 8m μg/m 3 CO 8m mg/m 3 STATISTIČKI PODACI Obuhvat dana Valjanih izračuna Obuhvat podataka Prosjek 5,39 14,864 1,305 75, ,514 0,272 Granična vrijednost Iznad GV Minimum 2,52 8,82 0,41 48,59 69,37 0,23 Maksimum 9,34 22,36 7,27 98,01 129,21 0,33 Percentil 98 9,172 22,066 6,568 95, ,546 0,324 Medijan 5,35 14,61 0,76 76,59 104,94 0,27 Donji prag proc. 50 Iznad DPP 0 Gornji prag proc. 75 Iznad GPP 0 Tablica 14. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za SVIBANJ Datum NO NO 2 NO X SO 2 O 3 CO O 3 8h CO 8h μg/m 3 μg/m 3 ppb μg/m 3 μg/m 3 mg/m 3 μg/m 3 mg/m 3 STATISTIČKI PODACI Obuhvat sati Ispravnih uzoraka Obuhvat podataka Prosjek 5,39 14,864 12,042 1,304 75,858 0,235 76,017 0,234 Granična vrijednost Iznad GV 0 0 Minimum 1,04 0,27 1,11 0,13 11,31 0,16 24,16 0,17 Maksimum 45,14 65,52 63,39 25,07 144,32 0,5 129,21 0,33 Percentil 98 24,631 44,104 44,878 8, ,948 0,38 116,273 0,31 Medijan 3,475 12,045 9,405 0,68 76,235 0,22 76,135 0,23 Donji prag proc Iznad DPP 0 Gornji prag proc Iznad GPP 0 Legenda zapis bez GV zapis < 0 zapis < GV zapis > GV provjeravanje analizatora pogreška 39

40 dnevne vrijednosti sumporovog dioksida (SO 2 ) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti. Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom svibnja godine u odnosu na koncentracije dušikovog dioksida (NO 2 ), sumporovog dioksida (SO 2 ), ugljikovog monoksida (CO) i prizemnog ozona (O 3 ) bio čist ili neznatno onečišćen. Skraćenice: 98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednosti Medijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednosti Prosjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00 Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti. Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene. Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja. BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE dr. sc. Ksenija Zaninović Ovogodišnji svibanj je u nizinskoj unutrašnjosti i na obali bio ugodan, a u gorskom dijelu ugodno svjež. U usporedbi s prosječnim svibnjem iz razdoblja koji je ugodno svjež, a u gorju svjež, ovogodišnji svibanj bio je u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu topliji od prosjeka, a u Gospiću i Rijeci u granicama normale. U prvoj dekadi u unutrašnjosti jutra i večeri bili su svježi do ugodni, na obali ugodno svježi ili ugodni te u gorskom dijelu svježi ili hladni. U popodnevnim satima je u većem dijelu Hrvatske prevladavalo ugodno toplo, ali je u Slavonskom Brodu nerijetko bilo toplo i jednom čak vruće. U Gospiću su popodnevni sati uglavnim bili ugodni. U usporedbi s prosječnom prvom svibanjskom dekadom, ove su godine samo jutra u Zagrebu, Gospiću i Rijeci bila u granici normale. Toplija od normale bila su popodneva u Zagrebu, popodneva i večeri u Gospiću i Rijeci, jutra i popodneva u Splitu te svi termini u Slavonskom Brodu. Najviše su odstupale od normale večeri u Zagrebu i Splitu koje su bile znatno toplije od normalnih. Druga je dekada nalikovala prvoj, ali je sredinom dekade zahladilo, pa su jutra i večeri uglavnom bili svježi, a popodneva ugodna. U gorskom dijelu jutra i večeri su u nekoliko navrata bili čak vrlo hladni, a popodneva ugodno svježa. Krajem dekade ponovo je zatoplilo, a osjet ugode sličio je onom u početku dekade. Zbog zahlađenja sredinom dekade, osjet ugode u ovoj dekadi bio je većinom u granicama normale, a samo su večeri u Zagrebu bile toplije od normalnih. U trećoj dekadi još je malo zatoplilo. U nizinskom dijelu unutrašnjosti jutra su bila ugodno svježa ili ugodna, a krajem dekade je u Zagrebu već u jutarnjim satima bilo ugodno toplo. U Gospiću je u jutarnjim satima prevladavalo svježe, a na obali ugodno do ugodno toplo. Večeri su u unutrašnjosti uglavnom bile ugodno svježe i u Gospiću djelomično svježe, dok je na obali u to vrijeme bilo ugodno svježe ili ugodno. Popodnevni sati su u prvom dijelu dekade uglavnom bili ugodno topli i povremeno topli. Krajem dekade popodneva su bila topla, a u nekoliko navrata i vruća. U granicma normale bio je samo osjet ugode u Gospiću i Rijeci. Najčešće je osjet ugode bio topliji od prosječnog, a znatno toplija od normale bila su popodneva i večeri u Zagrebu, popodneva u Gospiću te večeri na obali. SUNČEVO ZRAČENJE Globalna ozračenost Marinko Marelja, dipl. inž. Sve vrijednosti globalne ozračenosti u svibnju su u razini prošlogodišnjih, nešto veću razliku u odnosu na prošlu godinu pokazuje Gospić i Parg. Vrijednosti su bile u rasponu od J/cm 2 izmjerenih u Pargu do nešto više od J/cm 2 izmjerenih u Zadru. Na svim je postajama najviše ozračenosti bilo u trećoj dekadi. Srednje dnevne vrijednosti globalne ozračenosti su samo u Gospiću i Pargu bile ispod 2000 J/cm 2 dok je najveći dnevni srednjak izmjeren u Zadru ( J/cm 2 ). Najniži dnevni maksimum izmjeren je u Pargu ( J/cm 2 ), a najviši 25. svibnja u Zadru ( J/cm 2 ). Difuzna ozračenost Najniži iznos difuzne ozračenosti i ujedno jedini niži od J/cm 2 imao je Osijek, nešto veći iznos izmjeren je u Zagrebu ( J/cm 2 ), a najviše difuzne ozračenosti u svibnju imao je Gospić ( J/cm 2 ). Najniži dnevni srednjak izmjeren je u Osijeku (637 J/cm 2 ), a najviši u Gospiću (857.5 J/cm 2 ). Dnevni 40

41 Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan PET ( C) Osjet ugode Odstupanje vrlo hladno hladno svježe ugodno svježe ugodno ugodno toplo toplo vruće vrlo vruće izvanredno hladnije od normale znatno hladnije od normale hladnije od normale normalno toplije od normale znatno toplije od normale izvanredno toplije od normale Slika 39. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i Gospić za SVIBANJ godine 41

42 Slika 40. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u SVIBNJU godine 42

43 Tablica 15. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm 2 ) SVIBANJ, SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP Zagreb-Maksimir 2032,8 2710,6 1000, , , , ,4 0 Križevci 2325,0 2890, , , , ,6 2 Osijek 2214,2 2886,4 1063, , , , ,2 8 Parg 1687,4 2623,6 449, , , , ,5 0 Rijeka 2126,9 2973,3 1051, , , , ,6 0 Gospić 1945,0 2918,9 922, , , , ,2 0 Zadar 2424,3 3030,9 579, , , , ,4 0 Split 2396,5 2946,2 739, , , , ,3 1 Dubrovnik 2369,3 3013,9 704, , , , Zagreb-Maksimir 668,7 1040,7 363, ,2 6302,3 6464,4 7964,5 0 Osijek 637,0 1064,2 290, ,8 7063,1 5780,6 6902,1 8 Rijeka 796,7 1193,2 384, , ,2 9066,3 0 Gospić 857,5 1254,6 545, ,6 8061,6 7952, ,3 0 Zadar 731,3 1162,9 380, ,9 7153,8 6897,6 8618,5 0 Split 694, , ,6 7221,6 6190,3 8123,7 1 Dubrovnik 748,2 1253,4 314, ,2 7779,4 7720, (SREDmjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozračenosti, SUMAmjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima) Slika 41.Ukupna globalna i difuzna ozračenost za SVIBANJ 2017/18. godine (podaci za godinu preuzeti iz biltena za svibanj godine.) maksimumi bili su u rasponu od 1010 J/cm 2 koliko je izmjereno u Splitu do J/cm 2 izmjerenih u Gospiću. Trajanje sijanja Sunca Najviše insolacije u svibnju na svim postajama bilo je u trećoj dekadi. Sa malo više od 300 sati insolacije, Osijek i Split su bili najosunčaniji u svibnju. Najmanje trajanja sijanja Sunca izmjereno je u Pargu (176.2 h) i Gospiću (190.8 h). Približno 6 sati iznosili su dnevni srednjaci u Pargu i Gospiću, u Rijeci i Zagrebu oko 8 sati, a na ostalim postajama i više od 9 sati. Najveći dnevni srednjak izmjeren je u Osijeku i Splitu (9.7 h). Parg i Gospić imali su također i najniže iznose 43

44 Tablica 16. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) SVIBANJ, SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3 Zagreb-Maksimir 8,1 13,2 249,7 80,3 74,5 94,9 Parg 9,1 13,0 283,1 94,2 82,5 106,4 Rijeka 9,7 13,6 300,2 88,5 93,3 118,4 Gospić 5,7 11,4 176, ,7 60,5 Zadar 8,0 13,7 247,5 71,6 79,9 96 Split 6,2 12,4 190,8 55,7 58,1 77 Dubrovnik 9,5 13,6 293,2 82,9 97,6 112,7 Osijek 9,7 13,3 300,3 83,8 106,8 109,7 Križevci 9,0 12,8 279,3 77,8 94,2 107,3 Slika 42 Statistika trajanja sijanja Sunca u SVIBNJU godine i usporedba sa istim razdobljem godine dnevnih maksimuma, dok je najveći dnevni maksimum izmjeren u Rijeci 20. svibnja u iznosu od 13.7 h. PRIZEMNI OZON Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. U svibnju su vrijednosti prizemnog ozona na postaji GMP Makarska najčešće iznosile između 30 i 40 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti koncentracija ozona u svibnju je iznosila 48.5 ppb. Po danima u mjesecu najnižu srednju vrijednost mjerenja imamo za 16. svibanj kada je iznosila 35.9 ppb, a najvišu za 10. svibanj kada je iznosila 54.9 ppb. Maksimalna izmjerena satna vrijednost koncentracije prizemnog ozona na postaji Makarska izmjerena je 25. svibnja u 18h kada je iznosila 64.7 ppb, dok je minimalna satna vrijednost izmjerena 4. svibnja u 18h i iznosila je 31.2 ppb. Na postaji Makarska je osam puta došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti, ali je nedostajao jedan satni podatak. Vrijednosti koncentracija prizemnog ozona u svibnju na postaji RC Gradište su najčešće iznosile između 5 i 30 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih koncentracija prizemnog ozona na postaji Gradište u svibnju iznosila je 16.4 ppb. Maksimalna dnevna srednja vrijednost od 26.1 ppb izmjerena je za 31. svibanj, dok je minimalna srednja vrijednost od 8.9 ppb izmjerena za 10. svibanj. Na postaji Gradište najniža satna vrijednost koncentracije prizemnog ozona izmjerena je 10. svibnja u vremenu od 8 do 9h i iznosila je 2 ppb, dok je maksimalna satna vrijednost izmjerena 1. svibnja u 18h u iznosu od 33.7 ppb. Vrijednosti koncentracija ozona su na postaji RC Gradište u noćnim i jutarnjim satima bile iznimno niske, dok su u popodnevnim terminima dosezale vrijednosti tipične za ovaj period godine. Na RC Gradište u svibnju nije došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti. 44

45 Slika 43. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Gradištu u SVIBNJU Slika 44. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Makarskoj u SVIBNJU Slika 45. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradištu u SVIBNJU Slika 46. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj u SVIBNJU Najniža vrijednost temperature na RC Gradište izmjerena je u iznosu od 9.1 C 8. svibnja u 5h, dok je maksimalna temperatura izmjerena 31. svibnja u 15h u iznosu od 29.7 C. Minimalna izmjerena vrijednost temperature u Makarskoj iznosila je 11.3 C 16. svibnja u vremenu između 3 i 4h, dok je maksimalna iznosila 30.2 C 30. svibnja u 14h. Na grafičkim prikazima ovisnosti koncentracije ozona o meteorološkim parametrima temperaturi i relativnoj vlažnosti vidljivo je da je u periodima snižene temperature zraka i povišene relativne vlažnosti koncentracija ozona snižena te obrnuto. Početkom i krajem svibnja izmjerene su visoke vrijednosti temperature zraka, dok je sredina mjeseca obilježena neznatno nižim temperaturama zraka. U svibnju vrijednosti relativne vlažnosti nisu značajno oscilirale. Na GMP Makarska najveća vrijednost relativne vlažnosti u iznosu od 93% izmjerena je 25. i 26. svibnja u 4h, dok je na RC Gradište čak 100% izmjereno 28. svibnja u 8h. Najniža vrijednost na postaji Makarska je iznosila 22% 2. svibnja u vremenu od 21 do 22h, a na RC Gradište 29% koliko je izmjereno 8. svibnja u 16h. Zahvaljujem se Odjelu za automatska i posebna Tablica 17. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb) za SVIBANJ postaja Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND(>60) ND(>55) NP Gradište 26, ,7 01. / 18h Makarska 54, ,7 25. / 18h Maks-D najveća srednja dnevna vrijednost, Maks H najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP broj nedostajućih podataka u satima 45

46 mjerenja koji su obradili i ustupili mi podatke mjerenja temperature i relativne vlažnosti koji su korišteni prilikom izrade grafičkih prikaza. AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE mr. sc. Dražen Kaučić Ovog je mjeseca ponovno tlo na 5 cm dubine u cijeloj Hrvatskoj bilo u klasi ekstremno toplo. Srednja mjesečna temeratura bila je viša od prosjeka u Pazinu za 3.6 C, a u Dubrovniku i Zadru i za 5.6 C. I upravo zato uz dovoljno vlage u tlu rast i razvoj povrtlarskih i ratarskih kultura bio je vrlo intenzivan. No, korovi su pravili probleme povrtlarima. Vrijedno je istaknuti kako se tlo na kojem nema vegetacije na 2 cm dubine u 14 sati zagrijalo u Zagrebu do 41.0 C, Osijeku 41.2 C, a u Zadru i do 46.8 C. Dekadne vrijednosti bilance vode u tlu bile su pozitivne na postaji u Zagrebu i Zadru. Međutim, u Osi- 4.8 Varaždin 4.1 Poreč 3.4 Pazin 5.0 Zagreb 4.0 Sisak Ogulin 6.0 Bjelovar 5.3 Daruvar 5.8 Slavonski Brod 5.6 Osijek 4.2 Gospić 6.5 Zadar Knin ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 6.5 Dubrovnik Slika 47. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla ( C) na 5cm dubine za SVIBANJ od prosječnih vrijednosti ( ) Slika 48. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborine u SVIBNJU godine 46

47 jeku bilanca vode u tlu bila je pozitivna samo u drugoj dekadi meseca. Prosječno se tijekom dekada gubilo vode procesom evapotranspiracije u Zagrebu 4.1 mm, Zadru 4.5mm a u Osijeku 4.7 mm. Najmanje količine efektivne oborine izmerene su u Zagrebu i Zadru tijekom posljednje dekade, a najveće u drugoj dekadi mjeseca. U Osijeku je najviše efektivne oborine bilo u drugoj dekadi mjeseca. Mjesečna bilanca vode od samo 9.6 mm u Osijeku za mnoge kulture s kratkim korijenovim susstavom nije bila dovolja za normalni rast i razvoj. Samo svadnevnim navodnavanjem s dovoljnim količinama vode tijekom jutarnjih i kasnih poslijepodnevnih sati biljkama je omogućen normalan rast i razvoj. ŠUMSKI POŽARI Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž. Glavna sezona zaštite šuma od požara raslinja u kojoj Državni hidrometeorološki zavod aktivno sudjeluje svojim analitičkim i prognostičkim produktima počinje svake godine 1. travnja, a završava 31. listopada. Tijekom cijele godine računa se meteorološki indeks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za glavne meteorološke postaje u Hrvatskoj. S 1. travnjem se počinje računati meteorološki indeks i za dodatne postaje na Jadranu i priobalju da bi se dobio bolji pregled o stanju biljnog pokrova, odnosno gorivog materijala. Meteorološki indeks (MIOP) pokazuje kako na vlažnost gorivog materijala utječu meteorološki elementi, odnosno brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost, te količina oborine, a povezani su s vremenskim situacijama i klimatskim prilikama na određenom području. Na Jadranu i u priobalju u našoj zemlji su uslijed klimatskih prilika požari raslinja najčešći i najizrazitiji. Ugrožena je i gorska Hrvatska zbog velikih šuma, a posljednjih desetljeća i zbog sve češćih duljih sušnih razdoblja. Stoga se prognostički indeks za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (PMIOP) od 1. svibnja do 31. listopada računa upravo za te predjele. MIOP se izrađuje za 40 meteoroloških postaja na Jadranu i u priobalju, te za kontinentalni dio Hrvatske svaki dan u 14 sati po lokalnom vremenu: Poreč, Rovinj-grad, Pazin, Pula-grad, Rijeka, Senj, Rab, Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split-Marjan, Knin, Sinj, Imotski, Hvar, Komiža, Lastovo, Ploče, Makarska, Dubrovnik, Goveđari-Mljet, Gospić, Otočac i Zavižan, te redovito od godine za postaje u unutrašnjosti-bilogora, Bjelovar, Daruvar, Gorice, Gradište, Karlovac, Krapina, Križevci, Ogulin, Osijek, Parg, Sisak, Slavonski Brod, Varaždin, Zagreb-Grič i Zagreb-Maksimir. Prognostički meteorološki indeks izrađuje dežurni prognostičar za 24 postaje na Jadranu i priobalju svakodnevno za sljedeći dan u 14 sati, a pri tome se koristi izračunima nekoliko raznih numeričkih prognostičkih modela. Na osnovi praćenja sinoptičke situacije, te performansi prognostičkih modela dežurni prognostičar prognozira vrijednosti pojedinih elemenata vremena koja ulaze u izračun. Na osnovi direktnog izračuna mezoskalnog numeričkog prognostičkog modela Aladin/Alaro svakodnevno se računa prognostički indeks (PMIOP) za prekosutra za mjesta na Jadranu i područjima uz njega. Iz komponenti stvarnog i prognostičkog MIOP izračunavaju se i klase opasnosti koje mogu s obzirom na vremenske i klimatske prilike, te posredno stanja gorivog materijala biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika (pridružene su im vrijednosti redom od 1 do 5). Slika 49 Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za SVIBANJ Slika 50 Usporedba broja prognoziranih i stvarnih klasa opasnosti za SVIBANJ

48 Analiza klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja Potkraj ovogodišnjeg svibnja klase opasnosti su na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti bile većinom vrlo male i male, a u Dalmaciji umjerene, na pojedinim otocima i velike. Naime u svibnju je srednja mjesečna temperatura zraka i na jadranskom području kao i u unutrašnjosti bila viša od tridesetogodišnjeg srednjaka ( ). Količina kiše, što nije neuobičajeno za svibanj, bila je vrlo nejednoliko raspoređena jer je bilo čestih, a na pojedinim lokalitetima i izraženih grmljavinskih pljuskova. Nad našim područjem je bilo često polje srednjeg izjednačenog ili malo povišenog tlaka zraka, dok su se frontalni sustavi svojom glavninom premještali sjevernije i južnije. Oko sredine mjeseca izražena visinska dolina i hladna fronta uzrokovale su česte nestabilnosti s lokalnim pljuskovima sve do kraja druge dekade. U visinskom južnom i jugozapadnom strujanju pritjecao je iznadprosječno topao zrak koji je povremeno sadržavao dosta vlage te je i to pojačavalo nestabilnost atmosfere. Analiza srednje mjesečne klase opasnosti za svibanj (slika 49) pokazuje da je ona na većem dijelu Jadrana bila mala. Samo na dijelu južnog Jadrana te srednjodalmatinskih otoka (postaje Ploče, Lastovo, Goveđari) bila je umjerena. U dijelu Like bila je čak vrlo mala. Tijekom protupožarne sezone provodi se jednostavna verifikacija prognoziranih klasa opasnosti. Usporedba ukupnog broja prognoziranih i stvarnih slučajeva prikazana je na slici 50. Ona pokazuje da su prognoze bile vrlo dobro ugođene, odnosno broj prognoziranih i stvarnih slučajeva je približno isti. Pritom je velika klasa bila vrlo rijetka, a vrlo velike klase uopće nije bilo. OBRANA OD TUČE Stanje sustava obrane od tuče i pripreme za sezonu Damir Peti, dipl. inž. Pripremni poslovi za operativni rad obrane od tuče (nadalje OT) i ove godine obavljeni su počev od siječnja pa sve do svibnja. Uz redovne tehničke poslove koji se rade svake predsezone (sanacija opreme na postajama obrane od tuče i radarskim centrima, obuka novih raketara i poslužitelja prizemnih generatora, provjere ispravnosti tehničke zaštite i gromobranskih instalacija te obnove dozvola za glasno pucanje), zbog isteka valjanosti obavljena je i obnova zdravstvenih pregleda većine postojećih i svih novih raketara. Vezano uz probleme rada koji se pojavljuju zbog nedovoljnog finaciranja, Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Državnim hidrometeorološkim zavodom i županijama na branjenom području nastavilo je proces razrješenja statusa i finaciranja obrane od tuče. Branjeno područje OT je ove godine kako po površini tako i organizacijski ostalo na nivou prethodne godine. Za djelovanje prizemnim generatorima (nadalje generatorima) je do početka sezone osposobljeno 575 generatorskih postaja (nadalje GP), od kojih je 339 bilo osposobljeno za djelovanje i raketama (nadalje LP). Područje Baranje i ove godine ostalo je branjeno samo prizemnim generatorima. Početkom sezone je na raspolaganju bilo l otopine za prizemne generatore (nadalje otopine) i 3891 komada raketa protiv tuče (nadalje raketa). Postaje OT su u startu sezone opskrbljene sa 60 l otopine i 8 ili 6 komada raketa, ovisno o tipu. Minimalno popunjavanje postaja raketama ove godine posljedica je smanjene količine zalihe raketa, naime prošle godine nije bilo novih nabava zbog nedostatka finacijskih sredstava, a iz istog razloga i ove godine nije odobrena nova nabava. Djelovanje sustava obrane od tuče u svibnju Sezona djelovanja sustava obrane od tuče počela je uobičajeno 1. svibnja. U svibnju ove godine provedeno je djelovanje sustava obrane od tuče u 17 dana. Generatorima u 16 dane, a raketama u 10 dana. Utrošeno je l otopine i 346 komada raketa, od kojih su 2 bile neispravne. Po navedenim pokazateljima aktivnosti obrane od tuče, u svibnju je potreba za djelovanjem OT generatorima kao i raketama bila značajno iznad prosjeka posljednjih deset godina (Meteorološki i hidrološki bilten 11/2017, Tablica 15., str.50.). Možemo reći da je ovogodišnji svibanj po aktivnostima i učestalosti potrebe za djelovanjima usporediv sa svibnjom u godini, kada je također u 17 dana bilo potrebe za djelovanjima OT. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 31. svibnja dan je u tablici 18. Vremenska situacija u svibnju Pojava nestabilnosti, na branjenom području i u neposrednoj blizini, bilo je u 23 dana svibnja, kao i godine. Pojava sugradice bilo je u 9 dana na 32 postaje OT, a tuče u 14 dana na 82 postaje OT. Šteta od tuče je bilo u 9 dana na 21 postaji. Štete su se po procjeni poslužitelja na postajama OT kretale od 5 do 50%. Po broju dana s pojavama sugradice ili tuče te šteta, ovogodišnji svibanj je iznad prosjeka posljednjih deset godina, dok je po učestalosti pojava i šteta na postajama 48

49 Tablica 18. Pregled djelovanja obrane od tuče za period od 1. do 31. svibnja Datum Rbr. za datum Broj LP u akciji sa raketama Utrošak raketa Utrošak raketa neispravno Utrošak raketa otkazi Broj LP u akciji sa generat. Utrošak otopine (l) Broj LP sa sugrad. Broj LP sa tučom Ukupno: Broj LP sa štetom OT u okviru prosjeka (Meteorološki i hidrološki bilten 11/2017, Tablica 15., str. 50.). Tučoopasni oblaci dolazili su na branjeno područje najčešće iz južnih smjerova, iz Gorskog kotara, Banije i Bosne, a njihov razvoj bio je posljedica prisustva ciklone ili visinske doline iznad Sredozemlja, okvirom kojih je na branjeno područje pritjecao vlažan i nestabilan zrak. Najintenzivnije nevrijeme bilo je 23. svibnja. 23. svibnja je u prizemlju nad branjenim područjem OT prevladavalo bezgradijentno polje tlaka, dok se po visini premještala visinska dolina okvirom koje je pritjecao vlažan i nestabilan zrak. Prvi intenzivniji kumulonimbusi uočeni su u Lici, zapadnom dijelu Bosne i Dalmatinskoj Zagori u ranim jutarnjim satima unutar kišne mase koja se kretala na sjever. Oko 11 h pri prelasku na branjeno područje, kišna masa se cijepa, a kumulonimbusne jezgre slabe. Na zapadnim obrocima Psunja i Papuka razvijaju se, u to vrijeme, novi kumulonimbusi koji se kreću na sjever. Bili su kratkoživući i intenziteta do 60 dbz, te su im vrhovi dosezali do 12 km visine. Sličan razvoj kumulonimbusa događao se oko podneva na obroncima Bilogore sjeverno od Bjelovara, koji preko Podravine oslabljeni prelaze u Mađarsku. Potom se situacija na branjenom području smiruje sve do 16 h kada u središnjim i istočnim dijelovima Posavine i Podravine počinje novi razvoj, u početku stacionarnih kumulonimbusa. Visine su im dosezale 10 km, a intenzitet 55 dbz. Oko 19 h u središnjem dijelu branjenog područja počinje jači razvoj kumulonimbusa koji poprimaju višećelijsku strukturu. Oni su se počeli kretati u smjeru zapada. U to vrijeme pojdine ćelije imale su visine do 12 km i intenzitet refleksivnosti do 60 dbz. Kratko iza toga iz Vojvodine na branjeno područje ulaze novi razvijeni kumulonimbusi sličnog intenziteta. U svom razvoju ovi oblaci su najjači intenzitet dosegli u vremenu od do h na lokacijama oko Siska i Varždina. Vrhovi su im dosezali do 15 km, a intenzitet refleksivnosti prelazio 60 dbz. Iza toga oblaci slabe i polako se pretvaraju u kišnu masu. Tog dana je od najjačih oblaka diljem branjenog područja bilo pojava sugradice ili tuče na 22 postaje obrane od tuče. Šteta je bilo na 5 postaja, po procjeni poslužitelja na postajama OT od 5 do 50%, ponajviše 49

50 na Varaždinskom području. Tijekom poslijepodneva i večeri provedeno je djelovanje generatorima na cijelom branjenom području i utrošeno je 3935 l otopine meteorološkog reagensa. Djelovanje raketama provedeno je u sjeverozapadnom i središnjem dijelu branjenog područja i utrošeno je 111 komada raketa. 50

51 KNJIŽNICA DHMZ-A mr. sc. Ivančica Mihovilić Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom svibnja Mljet suncem obasjan, vjetrom okupan : vrijeme i klima otoka Mljeta - Milan Sijerković [fotografije Nikolina Milić... et al.] Zagreb : Skaner studio ; Goveđari : Planinarsko društvo Mljet, (Zagreb : Skaner studio), 168 str., [16] str. s tablama u bojama : ilustr. ; 24 cm To je prva meteorološka knjiga o Mljetu te je s toga gledišta postala dijelom kulturnog nasljeđa otoka. Ujedno je prva meteorološka knjiga koja se posebice odnosi na jedno mjesto ili područje južnog Jadrana te je zasigurno doprinos cjelovitim znanjima o vremenu i klimi Hrvatske. Knjiga se velikim dijelom temelji na obradi i interpretaciji analiziranih podataka vremenskih mjerenja na klimatološkoj postaji u Goveđarima u razdoblju zatim otočnih kišomjernih postaja u Babinom Polju i Maranovićima, kao i na interpretaciji sporadičnih meteoroloških spisa, znanstvenih i stručnih radova o otoku Mljetu. Važnost knjige je tim veća što se meteorološka postaja u Goveđarima nalazi u Nacionalnom parku Mljet, jer su znanja o vremenu i klimi vrlo važna s gledišta praćenja stanja i očuvanja prirodnog okoliša NP-a, ali i u zaštiti od izbijanja i širenja (šumskih) požara na otvorenome i od drugih prirodnih nepogoda meteorološke naravi. Knjiga je namijenjena širokom krugu čitateljstva, različitog uzrasta, stupnja izobrazbe i zanimanja za meteorologiju. Tome je prilagođen način pisanja štiva, jednostavnim, razumljivim i zanimljivim jezikom, a posebice dopunski sadržaj, povezan s meteorologijom, vremenom i klimom otoka Mljeta. To uključuje izvode iz ljetopisa i različitih povijesnih spisa, opise zanimljivih, štetnih i opasnih vremenskih događaja u prošlosti i sadašnjosti, te prikladnih mudrosti iz mljetske pučke meteorologije. Autor je oživio štivo stihovima iz djela mljetskih pjesnika, uključujući i one najmlađe iz OŠ Mljet. (Autor, Milan Sijerković) Časopisi strani Agricultural and Forest Meteorology vol. 252 (2018) : 4 ; vol. 253/254 (2018) : 5. International Journal of Wildland Fire vol. 27 (2018) :3. Naše okolje vol. 25 (2018) : 2,3. Časopisi domaći Bug (2018) : 6. Hrvatski planinar vol. 110 (2018) :5. Hrvatske šume (2018) : 5. Šumarski list vol. 142 (2018) : 3-4. Vatrogasni vjesnik (2018) : 4. Zanimljivost Ususret novom nacionalnom pravilniku za katalogizaciju U razdoblju od 17. do 18. svibnja godine održan je stručni skup Knjižnice u procjepu 4 koji je organiziralo Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije i Komisija za katalogizaciju Hrvatskoga knjižničarskog 51

52 društva. Posebno vrijedno i za knjižničarsku zajednicu zanimljivo bilo je predavanje Ane Vukadin iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod naslovom Ususret novom Pravilniku za katalogizaciju. Predavačica je predstavila dosadašnji rad na novom nacionalnom pravilniku za katalogizaciju pod naslovom Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima, koji bi, kao standard prilagođen suvremenim tehnologijama, trebao zamijeniti Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga Eve Verone. Potreba za novim pravilnikom javila se zbog sve većeg priliva građe na različitim medijima i razvoja digitalnih tehnologija koje bitno utječu na mogućnost organizacije, pretraživanja i korištenja informacija. Sve to je dovelo do revizije međunarodnih bibliografskih načela i standarda na kojima se temelje nacionalni pravilnici. Na tom projektu uz knjižničnu sudjeluju još arhivistička, muzejska i akademska zajednica. Jedan je od ciljeva ove suradnje ponuditi zajednička, ujednačena pravila za identifikaciju i opis građe unutar baštinskog sektora. Stoga se pravilnik, osim na objedinjenom izdanju ISBD-a, temelji i na međunarodnim standardima za opis arhivskog gradiva i muzejskih predmeta. Smatra se da će takav pristup olakšati opis tzv. neknjižnične građe u knjižnicama, dok će s druge strane osigurati primjenu bibliografskih normi u opisu knjižnične građe bez obzira u kojoj se ustanovi ona nalazila. U izlaganju je ukratko prikazana struktura pravilnika i iznijete su najznačajnije promjene u odnosu na Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Navedene se promjene odnose, među ostalim, na proširenje izvora podataka, način transkripcije podataka s jedinice građe, višerazinski opis, obveznost bilježenja autoriziranog naslova i oblikovanje pristupnica za osobe, obitelj i korporativna tijela, kao i jači naglasak na bilježenje bibliografskih odnosa. Pravilnik se djelomice bavi i temama koje su u knjižnicama obično dio radnog procesa sadržajne katalogizacije, poput opisa žanra i tematike ili oblikovanja pristupnica za mjesto i vrijeme, pokazujući se tako cjelovitim, sveobuhvatnim standardom koji pokriva obrade baštinske građe. Očekuje se da će standard biti dovršen u godini. Zeleni festival (O)krenimo na zeleno Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku projekt je koji je pokrenula Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Svrha projekta je izobrazba korisnika i popularizacija programa organizacija s područja zaštite prirode, predstavljanje rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Projekt je predstavljen 6. svibnja godine, i kroz njega je ostvareno niz programa poput okruglog stola organiziranog u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom (HKD) - Radnom grupom za zelene knjižnice, kao i niz od 9 tematskih izložbi u suradnji s NP Krka, NP Risnjak, NP Paklenica i PP Kopački rit te suradnja na restauraciji i digitalizaciji starih knjiga franjevačkog samostana na Visovcu. Novu dimenziju projektu dao je Zeleni festival, koji je organiziran također u suradnji s Radnom grupom za zelene knjižnice HKD-a, od 6. do 8. rujna u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pod sloganom (O)krenimo na zeleno svrha Festivala bila je približiti ovu tematiku korisnicima Knjižnice i široj javnosti, dodatno istaknuti njezinu problematiku i ponuditi mogućnost drugoga izbora, učiniti pristupačnima programe znanstvenika i stručnjaka te predstaviti njihove spoznaje, radove i projekte. Festival je realiziran kroz tri organizacijske cjeline: izlagačku (izlaganja i predstavljanja rezultata znanstvenih radova), izložbenu (predstavljanje ekoloških proizvoda, usluga i programa na štandovima) te virtualnu (projekcije dokumentarnih filmova i tematskih emisija). Želja je autora i producenta Festivala Ane Rubić i Sandija Antonca bila istaknuti predavače i izlagače koji dolaze iz djelokruga zelene energetike i gradnje, zelenih tehnologija i inovacija, ekološke poljoprivrede, nutricionizma i organizacija s područja zaštite prirode te im je to u velikoj mjeri uspjelo. Tematske cjeline obuhvatile su energetski, građevinski, nutricionističko-agronomski, prometni te društveni zaokret. Tijekom tri dana trajanja Festivala javnosti se predstavilo 20 organizacija i 40 vrhunskih znanstvenika, stručnjaka i aktivista iz istaknutih ustanova iz Hrvatske i Europe. 52

53 Izložbeni dio upotpunile su dvije izložbe fotografija: Očistimo Hrvatsku od auto-olupina Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope te Zelena biciklijada cikloknjižničara Zagrebačkog knjižničarskog društva. Knjižnica DHMZ-a u planira snažnije uključivanje u ovaj projekt za zelenu, ali i plavu Hrvatsku. 53

54 IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U SVIBNJU GODINE Davor Nikolić, dipl.inž. 2. svibanj Grmljavinsko nevrijeme, zahvatilo je šire područje Siska i Petrinje. Puhao je snažan vjetar i padala obilna kiša u pljusku. U pola sata pale su 42 litre kiše. Sustav odvodnje nije mogao prihvatiti tu količinu oborine u kratko vrijeme, pa su neki podvožnjaci bili poplavljeni, a u njima je bilo i potopljenih automobila. U trafo stanicu je udario grom, pa su dijelovi Siska ostali bez struje. U više ulica poplavljena su prizemlja kuća. Vjetar je slomio nekoliko stabala, pa je nastao prometni kolaps. Odnešen je krov hitne pomoći, pa je kiša padala u čekaonicu, voda je bila do gležnja. Posvuda su morali intervenirati vatrogasci. 5. svibanj Grmljavinsko nevrijeme, zahvatilo je Međimursku županiju. Nastale su štete od olujnog vjetra, obilne kiše i mjestimične tuče. Kiša je prodrla u nekoliko stambenih objekata. Štete od kiše nastale su i na prometnicama u općini Selnica. Bujice su nanijele naslage blata na ceste. 12. svibanj Grmljavinsko nevrijeme, zahvatilo je područje oko Zaprešića. Najgore je bilo u Ivancu Bistranskom, gdje je pala obilna kiša u prolomu oblaka u kratko vrijeme, te su se vrlo brzo stvorile bujice koje su sa sobom nosile razni materijal - šljunak, granje, mulj, kamenje. Voda je ulazila u podrume i prizemlja kuća, a nanosi šljunka u kućama su bili visoki do stropa. Naselje se nalazi u podnožju Medvednice. Neke je automobile bujica odnesla, a neki su na kraju bili zatrpani nanosima blata. Ulice su bile zatrpane, nikuda se nije moglo proći, nanosi šljun- Topolovec, 2. svibnja Sisak, 2. svibnja Ivanec, 12. svibanj

55 Nevremenom je bilo zahvaćeno i područje Međimurja. Najteže je bilo u Pribislavcu. Tamo su se ulice pretvorile u bujice od obilne oborine koja je pala u kratko vrijeme. Nastale štete na usjevima, vrtovima i u kućama su velike, a mještani spominju i padanje tuče, te, pijavicu. 13. svibanj Grmljavinsko nevrijeme s obilnim oborinama, zahvatili su područje Istre. Mjestimice je na širem području Buzeta palo i 50 litara kiše. Bilo je poplavljenih podruma i prizemlja kuća. Naglo se povećao vodostaj rijeke Mirne, u manje od tri sata digla se gotovo za dva metra. Nastale su i bujice sa brda, koje su pokrenule odrone, pa su neke ceste morale biti zatvorene za promet. Neki manji vodotoci su se i izlili. Pod vodom se našao hektar površine pod povrćem. Grmljavinsko nevrijeme s obilnim oborinama, bujicama zahvatilo je dijelove Hrvatskog Zagorja. Na cestama su se stvorili nanosi mulja i blata. Vodena bujica poplavila je središte Zlatara. Voda je ušla u kuće. Jaki pljusak padao je oko 20 minuta. Bujice su oštetile ceste, napravile pukotine u zemlji. U Svetom Mateju zabilježena je tuča. Od snažnog vjetra nekoliko se stabala srušilo. 14. svibanj Vremenske nepogode u Zagorju, 12. svibanj ka na cestama bili su visoki i jedan metar. Nevrijeme je trajalo oko tri sata. Voda u podrumima bila je visoka preko metra. Nastale su velike štete u kućama i na komunalnoj infrastrukturi. Stanovnici su se spašavali bijegom na tavan, a poslije su se morali iseliti do procjene sigurnosti objekta. Obilna kiša praćena tučom pala je na području Samobora. Nastale su štete na poljoprivrednim kulturama. Za pogođena područja samoborske okolice proglašeno je stanje elementarne nepogode. U jednu je kuću udario grom, izazvavši požar. Vatrogasci su brzo ugasili požar, pa šteta nije velika. U samom Samoboru bilo je poplavljenih prizemlja i podruma od obilne kiše koja je pala u kratko vrijeme, a bila je poplavljena i jedna ulica. Grmljavinsko nevrijeme s obilnom oborinom i mjestimičnom tučom, zahvatilo je sjeverozapadnu Hrvatsku. Jaki pljusak i tuča zaustavili su promet na autocesti kod Kutine. Na asfaltu je bilo oko 15 cm vode. Sve se dogodilo u samo desetak minuta. Obilnih oborina i plavljenja bilo je u Zelini i Varaždinskim Toplicama. Pod vodom je u toplicama bio i odio za rehabilitaciju u bolnici. Također su bile poplavljene ceste, a zidovi bolnice su se navlažili, pa je potrebna sanacija. Autocesta A3 u blizini Kutine, 14. svibanj

56 23. svibanj Tuča, pala na području općina Drnje, Gola i Podravske Sesvete, te području Pitomače. Nastale su velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji. Za pogođena područja proglašeno je stanje elementarne nepogode. Šteta je procijenjena na više od 2 milijuna kuna. 25. svibanj Grmljavinsko nevrijeme, olujni vjetar, zahvatili su šire područje Pitomače. Nastale su velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji na otvorenom, kao i u plastenicima. Za pogođena područja proglašeno je stanje elementarne nepogode. 30. svibanj Grmljavinsko nevrijeme, udari groma, pogodili su Brege Zabočke. Grom je udario u krovište stambene kuće i zapalio ju. Intervencijom vatrogasaca požar je ugašen. Nastala je materijalna šteta na dijelu krovišta. Donja Stubica, 30. svibanj Svibanj Česte i obilne oborine. U općini Petrovsko su u tri navrata u svibnju pale obilne oborine u kratko vrijeme, koje su uzrokovale stvaranje bujica i velikih nanosa zemlje na ceste i oranice. Proljeće Prodor morske slane vode u dolinu Neretve. Zasoljeni su kanali kojima se natapaju polja u dolini Neretve, čime se znatno smanjuje urod. Zasoljenost vode događa se od kasnog proljeća do jeseni. Predlaže se izgradnja pomične brane koja bi spriječila prodor mora u kanale, po ugledu na slične sustave koji se koriste u Nizozemskoj. 56

57 21. Smotra i natjecanje hrvatskih GLOBE škola Od 7. do 9. svibnja godine u Omišu se održavala 21. Smotra i natecanje hrvatskih GLOBE škola. Na Smotri je sudjelovalo 40 škola iz cijele Hrvatske, od toga 16 srednjih te 24 osnovne škole. OŠ Josipa Pupačića iz Omiša bila je domaćin ovogodišnje smotre. Natjecanje se sastojalo od dva dijela: prezentacije školskih istraživačkih projekata, te orijentacijskog trčanja na kojem se ispitivalo znanje timova pojedinih škola u prirodoslovnim područjima. U kategoriji osnovnih škola na orijentacijskom natjecanju poredak pri vrhu bio je: 1. OŠ Banija 2. OŠ Dubovac 3. OŠ Ksavera Šandora Gjalskog a konkurenciji srednjih škola: 1. Gimnazija Karlovac 2. XV gimnazija 3. Prirodoslovna i grafička škola Rijeka Najbolji učenički projekti po pojednim kategorijama (Hidrologija I i II, Fenologija i istraživanja pokrova te Atmosfera) također su nagrađeni, a popis nagrađenih projekata može se vidjeti putem linka: pomsk.hr/smotra2018/rezultati/nagradeni%20projekti.docx. DHMZ se kao i svake godine do sada rado priključio u organizaciju Smotre, te je i ove godine donirao vrijedne nagrade za najbolje škole: klasične GLOBE min/ max termometre i digitalne higro/termometre te edukacijske materijale koji će zasigurno pomoći školama da i dalje vrijedno sudjeluju u GLOBE programu. Kao službeni predstavnici DHMZ-a ove godine u državnoj komisiji sudjelovali su Dubravka Rasol, dipl. ing. i Vladimir Ribičić, meteorološki tehničar. ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI Vladimir Ribičić WMO pokreće Mrežu regionalnih klimatskih centara Arktika Svjetska meteorološka organizacija objavila je u 18. svibnja sljedeće priopćenje: Novi Panarktički regionalni klimatski forum (PARCOF) po prvi put se sastao kako bi objavio prognozu za ovo ljeto u sklopu međunarodnih nastojanja za unaprjeđenje prognoza vremena, klime i morskog leda u regiji koja se suočava s brzim promjenama okoliša. Natjecanje GLOBE škola u Omišu 57

58 Očekuje se nastavak iznadprosječnih vrijednosti temperature zraka u lipnju, srpnju i kolovozu 2018., dok je prognoza površine morskog leda za veći dio Arktika prema ovim izgledima niža od normale. Ukupna vjerojatnost prognoza više modela triju kategorija (niže od normale, blizu normale i više od normale) za temperaturu zraka za ljeto (wmolc.org). Realnost klimatskih promjena i njihovih utjecaja dovela je do inicijative za uvođenje panarktičkih sezonskih prognoza temeljenih na regionalnoj suradnji koja je u većini drugih dijelova svijeta već uspostavljena. Objavljivat će se ažurne sezonske prognoze za ljeto i zimu koje mogu poslužiti kao pomoć i podrška u prilagodbi klimatskim promjenama i donošenju odluka u sektorima osjetljivim na klimu. Svjetska meteorološka organizacija bila je jedan od sponzora sastanka održanog u Ottawi svibnja 2018., kojem je domaćin bilo Ministarstvo okoliša i klimatskih promjena Kanade, a na kojem su sudjelovale zemlje članice Arktičkog vijeća. Sastanak je organiziran u obliku dvosmjernog dijaloga tijekom kojeg su predstavnici organizacija starosjedilačkih naroda koji na Arktiku žive već generacijama iznijeli svoje spoznaje o promjenama uvjeta, izazovima s kojima se susreću i vrstama prognoza i klimatskih usluga koje su im potrebne. Na klimatski forum pozvani su i sudionici komercijalnog pomorskog prometa trgovačkog brodarstva i to iz kategorija rasutih suhih tereta i turizma. Njima je potreban pristup podacima o vremenu i klimi na Arktiku radi dobivanja boljih informacija za svoje djelatnosti te radi jačanja ne samo vlastite sigurnosti, već i zaštite okoliša. Martine Dubuc, pomoćnica zamjenika ministra u Ministarstvu okoliša i klimatskih promjena Kanade, rekla je kako starosjedilačke zajednice na Arktiku iz prve ruke svjedoče dosad nezabilježenom izazovu klimatskih promjena : Naraštaji su tijekom prošlog stoljeća svjedočili gotovo dvostruko bržem porastu temperature od onog koji je zabilježen u ostatku svijeta. Doživjeli su promjene vječnog leda (permafrosta) koje ozbiljno utječu na lokalnu infrastrukturu. Osim toga, suočili su se s prijetnjama koje su ugrozile njihovu sigurnost opskrbe hranom i tradicionalni način života, rekla je gđa Dubuc u uvodnom obraćanju. David Grimes, predsjednik Svjetske meteorološke organizacije, upozorio je okupljene da otapanje morskog leda i permafrosta te erozija obale najizravnije utječu na lokalne zajednice, ali također imaju i dugotrajne globalne posljedice: Koordinirani nadzor od ključne je važnosti u ovim rijetko naseljenim, udaljenim krajevima svijeta. Postoji hitna potreba za boljim razumijevanjem pitanja hoće li i na koje načine gubitak leda do kojeg dolazi uslijed Ukupna vjerojatnost prognoza više modela triju kategorija (niže od normale, blizu normale i više od normale) za temperaturu zraka za ljeto (wmolc.org) klimatskih promjena utjecati na lokalnu, regionalnu i globalnu klimatsku dinamiku, rekao je g. Grimes, koji obnaša dužnost pomoćnika zamjenika ministra i voditelja meteorološke službe pri Ministarstvu okoliša i klimatskih promjena Kanade. Utjecaji i posljedice događaja i pojava koje se zbivaju na Arktiku nisu ograničene samo na Arktik, rekao je. PARCOF je ujedno prvi korak k uspostavljanju Mreže regionalnih klimatskih centara Arktika koja se temelji na WMO-ovom konceptu regionalnih klimatskih centara i kojoj će aktivno doprinositi sve zemlje članice Arktičkog vijeća. Njezina struktura sastojat će se od tri podregionalna geografska čvora, a to su: 1) Sjevernoamerički čvor, 2) Sjevernoeuropski i grenlandski čvor i 3) Eurazijski čvor. Sastanci PARCOF-a redovito će se održavati radi širenja informacija o novim spoznajama u istraživanju klime, susreta s ključnim donositeljima odluka i važnim partnerskim organizacijama te rasprave o prioritetnim proizvodima za korisnike osjetljive na klimu. Trajni sudionici Arktičkog vijeća nazočit će na svim budućim forumima PARCOF-a. Prisutnost ili odsutnost leda regulira brojne aktivnosti na Arktiku, kao što su prijevoz, ribolov i lov, turizam, vađenje sirovina itd. Na Arktiku postoje dva glavna godišnja doba: duga i ledena zima koja traje oko 9 mjeseci i kratko i hladno ljeto koje traje oko 3 mjeseca. Razdoblja smrzavanja i otapanja koja se događaju na počecima i završecima ovih dvaju godišnjih doba među najvažnijim su čimbenicima za mnoge sektore. 58

59 Stoga će se sastanci PARCOF-a održavati dvaput godišnje: u travnju/svibnju održat će se sastanak prije ljetnog pucanja leda, a u listopadu će se održati sastanak prije povratka leda za vrijeme arktičke zime. Sažetak Panarktičkih klimatskih izgleda za ljeto Na predvidljivost u arktičkim regijama kao što su Beringovo i Grenlandsko more i susjedna obalna područja najviše utječu visoke površinske temperature oceana, prevladavajuća atmosferska cirkulacija i raspodjela morskog leda. Temperatura zraka Između studenog i travnja 2018., arktičko područje sjeverno od 65 N imalo je treću najvišu prosječnu temperaturu od Očekuje se da će se trend iznadprosječnih temperatura u istoj regiji nastaviti u lipnju, srpnju i kolovozu (ljeto) 2018., uz vjerojatnost u rasponu od 40% do 70%. Oborina U razdoblju od listopada do ožujka 2018., količine oborine u arktičkom području bile su malo iznad prosjeka. Za Aljasku, zapadnu Kanadu, Kanadski arktički arhipelag i najistočnije dijelove Rusije izgledne su blago povišene količine oborine u nadolazećoj sezoni, dok Botnički zaljev ima blage izglede za suše uvjete od uobičajenih. Morski led Maksimalna površina morskog leda na sjevernoj polutki izmjerena u ožujku bila je druga najniža u povijesti mjerenja, na što je utjecala rekordno niska površina morskog leda u Beringovu moru. Rekordno niska površina morskog leda od prošle zime u kombinaciji s opaženim i predviđenim temperaturama višim od normale u arktičkoj regiji utjecat će na površinu morskog leda nižu od normale u većem dijelu Arktika. Priopćenje WMO-a Info točka DHMZ-a na 9. zagrebačkom energetskom tjednu U organizaciji Grada Zagreba, od 7. do 12. svibnja 2018., održan je Zagrebački energetski tjedan s porukom: Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo!. Tom se porukom već devet godina za redom Slika 1. Pred info točkom DHMZ-a Slika 2. Gordana Pehnec o mjerenju kvalitete zraka u Zagrebu poziva na zajedničko djelovanje u interesu održivog razvoja i očuvanja prirodnih resursa za sve buduće generacije. Državni hidrometeorološki zavod i ove je godine sudjelovao u programu. U Tehničkom muzeju Nikola Tesla postavljena je info točka DHMZ-a na kojoj su predstavljena dva strukturna projekta DHMZ-a: - Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH METMONIC, - Projekt proširenja i modernizacije državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka - AIRQ, koji su podrška održivom razvoju i prilagodbi zajednice klimatskim promjenama. U sklopu programa u muzeju dr. sc. Gordana Pehnec, iz Instituta za medicinska istraživanja (IMI), održala je predavanje Mjerenje kvalitete zraka u gradu Zagrebu. U predavanju je prisutne srednjoškolce upoznala i kako će se unaprijediti mjerenje kvalitete zraka u Zagrebu tijekom projekta AIRQ, koji zajednički provodi nositelj projekta DHMZ u partnerstvu s IMI-jem. mr.sc. Kornelija Špoler Čanić 59