TT A 7 A T O. 3 /. konstituirajuća sjednica Upravnog odbora: Za predsjednika izabran itir. se. Božidar Pankretić. -Hl/i_i_<^L «-" -^C

Transcription

1

2 TT A 7 A T O 1 2 Zagreb domaćin Međunarodnom kongresu OAK Sujetska banka: Potpisani ugovori o izgradnji promemica 5 Likvidnost poduzeća dovedena u pitanje 6 Godišnji odmori: Zašto ne i objekti otvorenog tipa? 3 /. konstituirajuća sjednica Upravnog odbora: Za predsjednika izabran itir. se. Božidar Pankretić 19 Kompletiran Hrvatski šumarski leksikon 20 Gledajući s vrha sve izgleda ljepše Najugroženija jela i hrast lužnjak: Sušenje šuma 10 Tko treba sanirati požar? 11 Sanirano 25 ha opožarene branjevine 7 9 Završeno proljetno pošumljavanje.14 Intenzivno sušenje lužnjakovih šuma 15 Dobri učinci i rad u dvije smjene 18 Šumarija Trnjani: Uspješni sjekači i natjecatelji -Hl/i_i_<^L «-" -^C Siiinania Obrovac: Nema šume na kamenu 23 Bukovinu treba na vrijeme izvući Zbog ncrazviitiiiuin's^ terena: Nedostupno još uvijek 240.(){)0 hektara 24 Mađarska šumarska iskustva: Samo se jednom gubi Pozornost otpadu i zaštiti okoliša 26 Na sajmu u Miinchenu: Zapažen nastup našeg lovstva 27 Uspješna lovna sezona na medvjeda Vijesti i događaji iz naših uprava 32 Zimski uspon na Triglav ^^ Mjesečnik»Hrvatskih šuma«p.o. Zagreb, Izdavač:»Hrvatske šume«p.o. Zagreb, ^^^^^PLFlJO\f/^TSIIf IP Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šum. Vi^^S Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. mž. ^3^{ Ib^^^i^M ^Y\ nfrllpi^^^ Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž., Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb tel. 01/ direkcija hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 8000 Naslovna stranka: Uspješno pošumljena hrastova sastojina (Foto: Ž. Gubijan) '^K. Zadnja stranka: Upornost se isplati (Foto: Z. Lončarić)

3 f Mi^ri*-*-^ '^«r/^i nufro^ lufro VVORKING GR0Ui4^^-,#7 cmllis P Improvement and^silviculture and^^ilvicuiture of Oaks % I ^Wlt 'KfA f- * iiu ^S Genetrcs of Querćus ' "^*r-.--.h.-./v^^ii?! UNIVERSITV OF ZAGRE^ «ifcaii 1 FAiCUUV OF FORESfRV nilif 5 lfu> i are organizing ^ an International m scientific ^ conference on 'N r c-. a 13M ~ \ I May 2000 ZAGREB, CROATIA IV gr '.5?.'i-^-'. ' iv..-«*-*'' *- ^^ ;«^'. i^v-lj * «;>.'''!''. *M'nistry of Science and Technology Forestry Research Institute, Jastrebarsko ' il.;i.,: iwinistry of Agriculture and Forestrv AcademyofForest Sciences i' '; ž. '..!; ;,v»r'. Public Enterprise "Groatian Forests" Croatian Forest Society

4 u Zagrebu će se od 20. do 25. svibnja održati ^ II v*^*** \y ''ijf ^ ^ ' ^ -* Grad Zagreb bit će domaćin značajnoga skupa svjetskih šumarskih stručnjaka koji će se okupiti na Međunarodnom kongresu OAK Improvement of wood quauty and genetk diversity of oaks, odnosno HRAST Poboljšanje kakvoće i genetske raznolikosti hrastova, od svibnja godine. Kongres organiziraju lufro radne skupine za silvikulturu i genetiku hrastova te Šumarski fakultet Sveučihšta u Zagrebu. Suorganizatori su Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,»hrvatske šume«p.o. Zagreb, Šumarski institut Jastrcbarsko, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo. Poslove organizacije zajednički obavljaju timovi lufro-a koje vodi prof. dr. Heinrich Spiecker te naš Organizacijski odbor, kojeg čine predsjednik prof. dr. Stavko Matić i tajnik mr. se. Igor Anić. Članovi Organizacijskoga odbora sa Šumarskoga fakulteta su: prof. dr. Joso Vukelić, prof. dr. Nikola Lukić, prof. dr. Zvonko Seletković, doc. dr. Davorin Kajba, doc. dr. Nikola Pernar, doc. dr. Željko Spanjol, mr. se. Milan Oršanić, mr. se. Dario Baričević, mr. se. Ivan Tikvie, dipl. ing. Darko Bakšić, dipl. ing. Damir Bareić, dipl. ing. Šaša Bogdan i Dragiea Bilandžija, dipl. oee. Iz Šumarskog instituta Jastrebarsko članovi su dr. se. Joso Gračan i dipl. ing. Nenad Potočić, iz»hrvatskih šuma«članovi su mr. se. Josip Dundovie, dipl. ing. Tomislav Stareević i dipl. ing. Đuro Kauzlarić, a iz Hrvatskog šumarskog društva, dipl. ing. Hranislav Jakovac. Znanstveni odbor Kongresa OAK čine: prof dr Heinrich Spiecker iz Njemačke, prof. dr. Robert Rogers iz SAD, dr. Zoltan SomogYi iz Mađarske, prof. dr. Slavko Matić iz Hrvatske, prof. dr. Yang Sihe iz Kine, prof. dr. Kim Steiner iz SAD, dr. Peter Savili iz Francuske, prof. dr. Antoine Kremer iz Francuske, prof dr. John Carlson iz SAD i dr.joso Gračan iz Hrvatske. V r, ^ ^J/ yr. '^ ^ S j Očekuje se više od 130 svjetskih šumarskih stručnjaka iz više od 25 država. Do sada je to najveći skup znanstvenika i prilika da svijetu pokažemo naše vrijedne hrastike PROGRAM KONGRESA 20. svibnja: 21. svibnja: 22. svibnja: 23. svibnja: 24. svibnja: 25. svibnja: 26. svibnja: Suma hrasta lužnjaka i običnog graha Foto: T. Starčcvić Dolazak i smještaj sudionika Cjelodnevna ekskurzija u Lonjsko polje i lipovljanske nizinske šume na temu»ekosustavi hrasta lužnjaka u Hrvatskoj«Službeno otvorenje Kongresa, zajedničko zasjedanje uz izlaganje referata 1 postera Izlaganje referata u tri sekcije (silvikultura 1 i II, genetika) popodne ekskurzija u Šumarski institut Jastrebarsko Zajedničko zasjedanje uz izlaganje referata. službeno zatvaranje Kongresa Cjelodnevna ekskurzija na područje šumarije Vrbovec na temu:»gospodarenje hrasticima u Hrvatskoj«Odlazak sudionika Ciljevi kongresa su: 1. predstavljanje najnovijih znanstvenih dostignuća u istraživanju ekosustava hrastova s posebnim osvrtom na potrajno gospodarenje, poboljšanje kvalitete hrastovine i genetske raznolikosti 2. povezivanje znanstvenika uključenih u istraživanja ekosustava hrastova (uzgajivača, genetičara, ekologa, uredivača i drugih). U skladu s ciljevima Kongres ima četiri tematske cjeline: poboljšanje kvalitete hrastovine, genetska raznolikost, gospodarenje hrasticima s ekološkog i gospodarskog gledišta te potrajno gospodarenje ekosustavima hrastova. Do trenutka predaje ovog rukopisa u tisak, za Kongres OAK prijavio se 131 sudionik iz čak 24 države: Njemačke, Francuske, SAD, Slovenije, Austrije, Rumunjske, Portugala, Mađarske, Poljske, Rusije, Švedske, Španjolske, Kine, Slovačke, Češke, Italije, Japana, Kanade, Nigerije, Bosne i Hercegovine, SRJ, Ukrajine i Nizozemske. Rad Kongresa organiziran je kroz trodnevna zasjedanja s izlaganjima referata i postera, dvije cjelodnevne ekskurzije i jedne poludnevne. Na kraju s ponosom ističemo kako je glede ovakvog broja sudionika. Kongres OAK poprimio karakter svjetskog skupa o hrastovima. Hrvatsko šumarstvo do sada nije imalo priliku organizirati ovako značajan i brojan skup svjetskih šumarskih stručnjaka. Tijekom tih pet dana imat ćemo priliku predstaviti našu zemlju, šumarsku struku i hrvatske hrastike koje ćemo na najbolji mogući način još jednom uzdići medu najljepše i najkvalitetnije u svijetu. Smještaj sudionika, kongresni ured i rad Kongresa organizirat će se u Hotelu International Zagreb, Miramarska 24. -ml Igor Anić 2 / Časopis Hrvatske šume

5 UPRAVNI ODBOR»HRVATSKIH SUMA«P.O. ZAGREB Održana I. konstituirajuća sjednica Za predsjednika izabran Na I. konstituirajućoj sjednici Upravnoga odbora»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb, koja je održana 2. svibnja ove godine, u punom sastavu, za predsjednika Upravnoga odbora na prijedlog dr. Jose Gračana izabran je mr. se. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva. Za zamjenika predsjednika izabran je Bozo Kovačevu, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. Na prijedlog direktora»hrvatskih šuma«dipl. ing. Željka Leđinskog, za tajnicu Upravnoga odbora imenovana je Brigita Maletić, dipl. im., djelatnica u Pravnoj službi u Direkciji. Nakon konstituiranja sjednicom je dalje rukovodio predsjednik mr. se. Božidar Pankretić. Na dnevnom redu ove I. sjednice Upravnoga odbora od 13 točaka, vođene su najznačajnije rasprave i doneseni zaključci na Izvješće o godišnjem obračunu»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb za godinu, koje su podnijeli direktor dipl. ing. Zeljko Ledinski i Vlado Đurašin. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali mr. se. Bozo Pankretić, dr.joso Gračan, Franjo Mišak, Vlada Republike Hrvatske, Rješenjem od 20. travnja godine, razriješila je dužnosti članove dosadašnjeg Upravnog odbora»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb: Ivicu Gažija, dr. se. Josu Vukelića, dr. se. Josu Gračana, Ivana Istoka, Roberta Laginju i Miju Jukića, te istodobno novim Rješenjem imenovala nove članove Upravnoga odbora: mr. se. Božidara Pankretića, Bozu Kovačevića, dr. se. Josu Vukelića, dr. se. Josu Gračana, dipl. ing. Željka Rendulića i Franju Miška. Dana 14. travnja g. na provedenim izborima za članove Upravnoga odbora poduzeća iz reda zaposlenika izabrani su dipl. ing. Zeljko Kalauz, dipl. ing. Josip Jarić i dipl. ing. Milan Štimac, te im je na I. konstituirajućoj sjednici i uručeno Uvjerenje o izboru za članove Upravnoga odbora dipl. ing. Zeljko Rendulić i direktor Zeljko Ledinski donijeta je odluka o usvajanju godišnjeg obračuna za g. Pod drugom točkom raspravljalo se o poslovanju»hrvatskih šuma«za prva tri mjeseca g. u kojoj su sudjelovali Bozo Kovačevič, Mirko Kovačev, Zeljko Ledinski, dr. Joso Vukelič, Zeljko Kalauz i Franjo Mišak. Nakon rasprave jednoglasno je usvojen izvještaj. U nastavku sjednice podnijeto je izvješće o revizorskom uvidu u provedeni popis imovine i obveza»hrvatskih šuma«za g., zatim je donijeta odluka o izmjeni Cjenika glavnih šumskih proizvoda. Raspravljalo se i o Prijedlogu prestanka rada naših dosadašnjih d.o.o.-a čiji smo mi bili osnivači. Nakon uvodnog izlaganja Željka Leđinskog i Ivana Hodiča i rasprave u kojoj su sudjelovali mr. Božidar Pankretić, Milan Stimac i Danko Kralik, donesena je odluka o prestanku rada naših d.o.o.-a: Šumatrans Vinkovci, Šumatrans Osijek, Šumatrans Našice, Transport, mehanizacija i graditeljstvo Požega, Mehanizacija, transport i građevinarstvo Nova Gradiška, Prijevoz, mehanizacija i graditeljstvo Bjelovar, Mehanizacija i prijevoz Đurđevac, Prijevoz i mehanizacija Kutina, Transport i mehanizacija Karlovac, Ribnjačarstvo, Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Delnice, Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Ogulin, Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Senj, te Lovački dom Delnice. Donijeta je odluka o preuzimanju zaposlenika iz d.o.o.-a u Poduzeće, kao i odluka o uzimanju u zakup imovine tih d.o.o.-a. Pod točkom 10. donijete su neke kadrovske odluke. Kako krajem svibnja ističe mandat zamjeniku direktora, dipl. ing. Damiru Moćanu, na njegovo mjesto imenuje se dipl. ing. Ivan Hodić. Umjesto pomoćnika mr. se. Josipa Dundovića, imenuje se dipl. ing. Milan Devčić, pomoćnikom direktora za proizvodne, komercijalne, plansko-analitičke poslove i poslove razvoja. Na mjesto upravitelja Uprave šuma Bjelovar, dipl. ing. Dalibora Biruša, imenuje se dipl. ing. Antun Pehaček, a umjesto upravitelja dipl. ing. Josipa Maradina, za upravitelja Uprave šuma Karlovac, imenuje se mr. se. Ivan Grginčić. Do kraja sjednice doneseno je još nekoliko odluka na molbe pojedinaca i nekih organizacija. "^P- Pripremio: A. Z. Lončarić Časopis Hrvatske šume/ 3

6 PROJEia OBNOVE Iz programa Svjetske banke za obnovu i zaštitu obalnih šuma i i^ i^: era i 1,1111. vroiiicniica Vrijednost jva iznosi više od 3 mili. a, gradit će se šumske protupožarne jdronnetnice u šumarijama Biograd, Šibenik, Split, Zadar, Dubrovnik i Korčula Ministar mr. Božidar Pankretić, dini. ing. Željko Ledinski i doministar dipl. ing. Željko Rendulić ZNANSTVENI SKUP U HAZU. i U prisustvu LN ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se. Božidara Pankretića, doministra za šumarstvo dipl. ing. Željka Rendulića, direktora Hrvatskih šuma dipl. ing. Željka Ledinskog sa suradnicima, te predstavnika izvođača radova, sredinom travnja potpisan je ugovor između»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb i izvođača radova iz ovogodišnje transe zajma Svjetske banke za provođenje projekta Obnove i zaštite obalnih šuma. Vrijednost ovogodišnjih radova iznosi 3 milijuna kuna a gradit će se šumske protupožarne prometnice u šumarijama Biograd, Šibenik, Split, Zadar, Dubrovnik i Korčula ti ukupnoj dužini od 24,7 km, te izvršiti obnova već postojećih šumskih cesta u dužini od 20,9 km. Vrijednost cjelokupnog projekta inače iznosi 67,3 milijuna dolara. Osim Svjetske banke (42 milijuna) sufinanciraju ga i Vlada RH sa 11 milijuna, te Hrvatske šume sa 14,3 milijuna dolara. Projekt se treba realizirati u razdoblju od godine i dosad je potrošeno 30,2 milijuna. Korisnici zajma su MUP i Hrvatske šume. Pozdravljajući realizaciju još jedne transe zajma Svjetske banke, ministar Pankretić je naglasio važnost projekta za Hrvatske šume i»očuvanje prirodnih resursa u kojima Hrvatska ima poredbene prednosti ti odnosu na okruženje«. Šumu treba sačuvati za pokoljenja koja dolaze pa će na to biti usmjerene i sve aktivnosti, rekao je ministar. Šumari su se među prvima uključili u projekt Svjetske banke, istakao je direktor Hrvatskih šuma dipl. ing. Željko Ledinski. Osim izgradnje protupožarnih prometnica tu su i druge aktivnosti vezane za projekt, nabava određene mehanizacije, osnivanje rasadnika i druge aktivnosti. Tehničke detalje provođenja projekta pojasnila je koordinatorica za provođenje programa Svjetske banke dipl. ing. Jela Bilandžija. Radove će izvoditi poduzeća koja su dala najpovoljnije ponude na licitaciji: Industrogradnja, Produkt, Vodoprivreda, Bikič M.M. i Magra. (m) J^ Nove tehnologije u iskorištavanju Uprisustvu većeg broja šumarskih stručnjaka u Hrvatskoj je akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu 11. travnja održan znanstveni skup o Vrhunskim tehnologijama u uporabi šuma. Skup je organizirala Sekcija za šumarstvo Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU koje je istodobno izdalo i zbornik (preveden i na engleski) prezentiranih znanstvenih radova. U devet poticajnih referata znanstvenici su obradili i prezentirali javnosti najnovija tehnološka dostignuća u iskorištavanju šuma i u preradi drveta. Referate su podnijeli prof. dr. Rudolf Sabadi na temu»gospodarska kretanja i suvremena tehnologija«; doc. dr. Vladimir Kušan»Nove tehnologije za prikupljanje, obradu i analizu podataka u šumarstvu«; prof. dr. Ante Krpan -»Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija pri iskorištavanju šuma u Hrvatskoj«; doc. dr. Dubravko Horvat»Trendovi razvoja i neke značajke šumarskih strojeva nove generacije«; doc. dr. Stjepan Risović»Izazov uvođenja vrhunskih tehnologija pri energijskoj pretvorbi u drvnom proizvodnom lancu«; prof. dr. Milan Maceljski -»Rezultati istraživanja suzbijanja štetnika u drvu«; prof. dr. Mladen Figurić»Teorija proizvodnje na Sa znanstvenoga skupa u HAZU raskrižju koncepcija«; doc. dr. Tomislav Grladinović»Menadžment promjenjivih mreža u obradi i preradi drva i proizvodnji namještaja kao podrška vrhunskih tehnologija«; prof. dr. Stanislav Sever»Imamo li stručnjake za vrhunske tehnologije u šumarstvu i drvnoj industriji?«(m) -J^ 4 / Časopis Hrvatske šume

7 AKTUALNI TRENUTAK - TERENSKI DODATAK I LIKVIDNOST PODUZEĆA Likvidnost poduzeća dovedena u pitanje Hrvatskim šumama prijeti nelikvidnost. Ovo upozorenje izgovoreno je više puta na hitnim sastancima menadžmenta, u razgovorima sa sva tri sindikata i Glavnim zaposleničkim vijećem. I ne bi to u vrijeme kad svakodnevno ugasne pokoja tvrtka bilo neko strašno iznenađenje kad prijeteća nelikvidnost ne bi uporište imala unutar same tvrtke, u isplati terenskih podataka koji to više nisu i koji više ne spadaju u materijalne troškove već se obračunavaju kao plaća, sa svim porezima i doprinosima. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak donijetim u prosincu prošle godine (NN 1/2000.) određeno je da se terenski dodatak isplaćuje za boravak i rad na terenu duže od 12 sati, neovisno o tome postoji li potreba za noćenjem na terenu. Takav se terenski dodatak ne smatra plaćom. U našoj šumarskoj praksi to znači da naši radnici koji su na terenu 8 sati ne ostvaruju pravo na takav terenski dodatak već se njihov boravak na terenu smatra plaćom i podliježe oporezivanju, objašnjava rukovoditelj financijske službe u poduzeću Mi- Ijenko Sarić dipl. occ. Poduzeće je u ovogodišnjem planu na osnovu potrošenih novaca prošle godine ukalkuliralo oko 67,5 milijuna kuna za isplatu terenskih dodataka po starom zakonu. No kako se nove odredbe primjenjuju od 1. siječnja došlo je do probijanja plana pa je tako za siječanj ove godine za terenske isplaćeno 6,9 milijuna kuna (lani u isto vrijeme 3,2 milijuna), u veljači 8,6 prema lanjskih 3,8 milijuna kuna. Bruto plaće zbog toga su u siječnju porasle za 14 posto, u veljači za 17 posto, u ožujku za 25 posto! A to može imati negativan učinak u vrijeme kad su mjere Vlade Republike Hrvatske usmjerene na ograničavanje plaća u državnom sektoru. Zašto se čekalo? Postoji nekoliko pitanja bez odgovora. Ponajprije zbog čega je tadašnji ministar Borislav Skegro onako ograničio terenski dodatak, zašto nije ništa poduzeto da se šumarstvo kao djelatnost izuzme iz Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak donijetim krajem prošle godine, terenski dodatak ne smatra se plaćom, te se može isplaćivati samo za rad duži od 12 sati na terenu Sa zajedničkog sastanka svih triju sindikata i rukovodstva našeg poduzeća općeg paketa mjera, konačno, ne i najmanje važno, zbog čega raniji menadžment»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb nije od 1. siječnja počeo primjenjivati odredbe novog Pravilnika već je vrući krumpir dočekao novo čelništvo i počeo se rješavati tek u travnju. Naravno da je bivša Vlada pronašla dosta razloga za novo oporezivanje. Trebalo je malo popuniti državni budžet koji je postao opasno prazan. S druge strane, dio privatnih poduzeća putem fiktivnih terenskih isplata rješavalo je pitanje plaća zaposlenih i na taj način izbjegavao državne poreze. Na štetnost novih Vladinih mjera po»hrvatske šume«upozorio je Hrvatski sindikat šumarstva tražeći da se nešto poduzme kako bi se ovo poduzeće izuzelo iz primjene novog Pravilnika, jer ovdje se doista radi na terenu. Propisujući da se terenski dodatak kao neoporezivi dio naknada za povećane fizičke napore može isplaćivati samo za rad preko 12 sati na terenu, bivša je Vlada»odrezala«sve korisnike terenskog bez obzira na to rade li stvarno na terenu ili to tako samo prikazuju. U ožujku zvono je zazvonilo na uzbunu, u travnju već se upalilo crveno svjetlo dalje se više po starom nije moglo. U poduzeću su se ubrzo počela tražiti rješenja ne samo da se moraju smanjiti izdaci za terenski nego se najhitnije mora mijenjati cijeli sustav plaća kako bi se doveo u sklad s traženjem nove Vlade o smanjenju osobnih dohodaka u javnim poduzećima za 5 posto. Sindikati peru ruke Kao prijelazno razdoblje dok se ne donese novi Pravilnik o plaćama ponuđena je dopuna Kolektivnog ugovora sa smanjenim naknadama i to za rad po učinku 56 kuna a za rad po vremenu i u režiji po 30 kuna. Sve tri sindikalne središnjice, i Hrvatski sindikat šumarstva i Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar i Samostalni šumarski sindikat iz Vinkovaca glatko su odbili ponudu. Rasprava na Glavnom odboru HSS koji broji više od 8000 članova i najjači je šumarski sindikat, pokazala je da su ispod kože svi crveni. Pojedini povjerenici branili su (ponajprije) svoje stručno mjesto tvrdeći»da oni provode osam i više sati na terenu, a neka netko utvrdi tko se to šverca i piše terenski a nije na terenu«. Jer činjenica jest da se broj terenskih dana iz mjeseca u mjesec ove godine povećavao. Nisu sindikalci propustili primijetiti kako je likvidnost poduzeća ugrožena»možda i zbog velikog povećanja plaća dijelu zaposlenih prošle godine što je narušilo sve omjere«. Bilo je i trezvenog pozivanja»na unutarnje resurse, moguće uštede i potrebu zaoštravanja odgovornosti od vrha do dolje«. No ipak nisu prihvatili prijedlog o smanjenju terenskih dodataka za razdoblje od dva mjeseca do novog Pravilnika, jednako kao ni bjelovarski ni vinkovački Sindikat. Pod motom kako»ne mogu garantirati socijalnu sigurnost«ako pristanu na prijedlog poslodavca, oprali su ruke pred svojim članstvom znajući da rukovodstvo mora nešto poduzeti. To se dakako i dogodilo. Direktor je u skladu sa svojim ovlastima i jednim jedinim ciljem da tvrtku održi iznad površine, donio odluku o visini naknada za rad na terenu (56 kuna za rad na području šumarije). Ona je svojevrsni kompromis kako radnici ne bi bili previše oštećeni i, u krajnjem slučaju, sami snosili posljedice promjena u poraznom zakonodavstvu. S izradom novog Pravilnika o plaćama problem terenskog dodatka riješit će se promjenom (povećanjem) startnog broja bodova radnika. Tu će dakako biti dosta rasprava, želja i prijedloga no izvjesno je kako će se svi morati uklopiti u već zadane veličine - postojeću sumu novca, koja, uz to na kraju godine mora biti manja nego lani. Drugi ograničavajući čimbenik je vrijeme - sve to mora biti dovršeno za dva mjeseca, jer svako odugovlačenje potkopava temelje tvrtke. -«1 M. Mrkobrad Časopis Hrvatske šume/ 5

8 PROBLEMATIKA OBJEKATA ZA ODMOR NAŠIH UPRAVA Nova vremena, novi običaji. Prije samo četiri godine činilo se da će hoteli, odma- rališta i drugi objekti za odmor u Hrvatskim šumama doživjeti sudbinu ostalih nešumarskih djelatnosti i biti izdvojeni u trgovačka društva, a potom, eventualno pretvoreni i privatizirani, a o zainteresiranima već se glasno šaputalo, na poznati hrvatski način (čitaj: pokradeni). Dvije godine kasnije, dolaskom novog menadžmenta taj trend je zaustavljen, odmarališta su ostala u poduzeću, napravljena je rentgenska slika stanja»bolesnika«i opširan projekt i prijedlog daljnjeg načina rada za svaki objekt posebno. No, na tome je»zbog nedostatka sredstava«ali, iskreno rečeno i vremena, ostalo. Ove, godine novi vjetrovi i korak dalje - novo rukovodstvo, prepoznalo je interes poduzeća u tome da objekti ne samo da trebaju ostati nego da oni koji po zakonu zadovoljavaju minimalne ugostiteljske uvjete rade (i) kao objekti otvorenog tipa. U tom smislu krajem travnja donijeta je i odluka o»hitnom obavljanju poslova na ugostiteljskim objektima za odmor u cilju pripreme za turističku sezonu.«ovakav stav zapravo ne bi trebao čuditi, jer je u skladu s trenutačnim stanjem u poduzeću i previranjima i promjenama koje su najavljene i koje su već u tijeku (transformacija tvrtke u trgovačko društvo). No pravi poslovi tek predstoje i neće ih biti moguće obaviti za ovako kratko vrijeme. Zbog višegodišnjih neulaganja i u svakom slučaju nedovoljne brige, pa onda i oštećenja pojedinih objekata tijekom Domovinskoga rata kad su u njima bili prognanici, neki su u takvom stanju da zahtijevaju znatna ulaganja. Dosadašnja praksa svodila se na to, osim nekoliko iznimaka, da se prije ljeta okreče zidovi i obave najnužniji popravci. O standardu boravka u (nekim) objektima gdje na pet soba dolazi po jedan sanitarni čvor nije se moglo ni govoriti. - Za dio odmarališnih kapaciteta, posebno onih koji imaju izgleda dobiti bar minimalne uvjete kako bi radili kao objekti otvorenog tipa, investiranje je isplativo, ali za određen broj objekata bilo kakva daljnja velika ulaganja su bacanje novca, govori stručni suradnik za društveni standard Dalibor Ferenćak. Odmaranje radnika nije nikakva nešumarska djelatnost, već je najneposrednije u funkciji proizvodnje. Nije naš izum da je zdrav i odmoran radnik interes poduzeća, o tome puno više znaju i mogu reći u velikim tvrtkama širom svijeta, kaže Ferenčak. Stoga je krajnje vrijeme kako bi se u interesu ponajprije šumarskih radnika ovom pitanju poklonila dužna pažnja. Gdje će se ulagati? U opširnom i dokumentiranom Prijedlogu provedbe koncepta društvenoga standarda Hrvatskih šuma izrađenom po upravama na temelju Novo rukovodstvo»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb prepoznalo je interes poduzeća u činjenici da zdrav i odmoran uposlenik može dati najviše, te je odlučilo da sva naša odmarališta moraju ostati unutar poduzeća Apartmani UŠ Našice u Novalji - naselju Gajac uz minimalna ulaganja mogu dati zavidan komfor i mogu se ponuditi i turistima izvan našega poduzeća POVEĆANO ZANIMANJE analiza rada i stanja godine, potom i obilaska i snimanja svih objekata tijekom listopada prošle godine, kao i prikupljenih mišljenja sindikata, ponuđeno je - da se svi objekti ustanove kao odmarališni kapaciteti otvorenog tipa što podrazumijeva zakonom propisanu razinu uvjeta pružanja usluga te mogućnost prodaje viška kapaciteta na tržištu, pa i produženje sezone. Menadžment poduzeća treba odlučiti»koje je objekte opravdano zadržati, a u koje nema smisla ulagati te ih treba prodati, a dobivena sredstva namjenski angažirati za druge objekte«. Od 17 objekata za odmor Hrvatskih šuma raspoređenih u 12 mjesta od Istre do Makarske rivijere, najnovijom odlukom u prvu grupu za koju će se tražiti minimalni uvjeti kako bi mogli raditi kao objekti otvorenog tipa idu hotel»querkus«u Drveniku vinkovačke Uprave te apartmani u Dugoj uvali, Barbarigi, Novalji i Filip Jakovu, Uprava šuma Sisak, Buzet, Našice i Karlovac. Građevinski i ostali radovi na uređenju su u tijeku, a uprave šuma su dužne obaviti i ostale papirnate poslove, primjerice podnijeti zahtjev za utvrđivanje minimalnih uvjeta za kategorizaciju. Na odmaralištima i u kamp kućicama Uprave šuma Osijek (selidba kamp kućica), Bjelovar (odmaralište u Selcu), Koprivnica (odmaralište u Filip Jakovu), Ogulin (odmaralište u Selcu) i Delnice (odmaralište u Malom Lošinju) ove će se godine obaviti samo neophodni poslovi kako bi mogli raditi kao objekti zatvorenog tipa. Za veće investicije ovdje trenutačno nema ni vremena ni novaca. Premda su ove godine svrstani u istu grupu, ipak se radi o već ranije različito dosegnutom standardu odmaranja. Tako bjelovarsko odmaralište u Selcu, uz još jednu već planiranu adaptaciju, može dobiti kategoriju pansiona. Složeno je pitanje odmarališta u Malom Lošinju koje je na odličnoj lokaciji, ali vrlo staro i niske kategorije, ili pak novog hotela novogradiške Uprave (sagrađenog godine) na lošoj lokaciji u zagađenom Kaštelanskom zaljevu (Kaštel Kambelovac). U ovome objektu još će se razgovarati, tu su moguća različta rješenja. Prema prvim prijavama ove će godine godišnji odmor u nekom od odmarališnih objekata Hrvatskih šuma provesti radnika sa članovima obitelji. To je za 17 posto više nego lani kad je odmor u vlastitim objektima provelo gostiju. Osobito je povećano zanimanje radnika iz šumarskih djelatnosti iz Mađarske i Češke s kojima već niz godinama surađujemo. Inače cijene su u objektima Hrvatskih šuma uglavnom ostale na razini lanjskih osim za hotel Ouerkus u Drveniku i odmaralište Selce gdje su povećane za 10 posto. Dakle: duerkus u prve dvije i posljednje dvije smjene 110 kn, u sezoni 137 kn puni pansion; odmaralište Selce 95 kn (predsezona i posezona), odnosno 115 kn u sezoni puni pansion; odmaralište M. Lošinj 80, odnosno 95 kn puni pansion. Apartmani ovisno o kvaliteti smještaja te broju kreveta od kn u predsezoni i posezoni do kn u sezoni. Tu su i kamp kućice od kn te kn. 6 / Časopis Hrvatske šume

9 UPRAVA SUMA DELNICE IV I a terenima delničke Uprave šuma, krajem ožujka započela su proljetna pošumljavanja. U tu svrhu iz rasadnika u Kuželju tijekom proljeća bilo je isporučeno za potrebe državnih šuma komada sadnica smreke, jele, komada ariša te komada duglazije za državne i privatne šume. Za potrebe ostalih uprava šuma bit če isporučeno komada sadnica trogodišnje jele. Iz rasadnika u Oštarijama ogulinske Uprave šuma, za potrebe pošumljavanja šumarijama delničke uprave šuma bilo je nabavljeno komada sadnica smreke, te iz ostalih rasadnika komada poljskoga jasena. S obzirom na vrlo povoljne vremenske prilike tijekom prvoga kvartala ove godine, s vađenjem sadnica krenuli smo nešto ranije, sredinom ožujka, govori voditeljica rasadnika dipi. mg. Katka Krstanović-Alić. Osim vađenja sadnica za šumu, vade se i klijanci za»školovanje«tj. pikiranje, a obavlja se i pikiranje klijanaca. Proljetni mjeseci obično su i najnaporniji u našemu rasadniku, jer je intenzitet poslova tada najjači. Uz već spomenute poslove, sve do lipnja treba obaviti još cijeli niz radova kao što su: priprema gredica za sjetvu, sjetva sjemena, pribrana klijanaca i sadnica, zaštita biljaka od korova, biljnih bolesti... Kako bi mogli još kvalitetnije obavljati poslove u našemu rasadniku, potrebno je mehanizirati pribranu i medurednu obradu presađenica, a za to bi trebalo nabaviti i odgovarajuću mehanizaciju. Osim toga u rasadniku još uvijek nije riješeno ni zalijevanje biljaka, što nam je tijekom ljeta veliki problem, pa se nadamo i to '_p D^'H -ni ija V a -uja Dvogodišnja jela u lijehama rasadnika Kuželj BJELOVAR uskoro riješiti. Kako rasadnik nije propisno ograđen, često dolazi i do otuđenja veće količine biljaka, čime su pričinjene velike štete ne samo rasadniku već i samoj Upravi šuma. Osim»tradicionalnih«biljaka koje uzgajamo u rasadniku: smreke, jele, ariša, duglazije, na»meti«neželjenih posjetitelja često su bile i sadnice ukrasnoga grmlja i drveća. VD:jai[^nD a id ukupno 2,5 milijuna sadnica koj liko je Uprava šuma Bjelovar ove godine planirala posaditi u okviru jednostavne i proširene biološke reprodukcije (2,4 milijuna sadnica u JBR), ovoga proljeća posađeno je oko 2,1 milijun. Najviše hrasta lužnjaka, 1,4 milijuna komada, kitnjaka 529 tisuća, dok ostalo otpada na jasen, johu, smreku i ariš. - Vrijeme pošumljavanja bilo nam je zbog rane vegetacije skraćeno, no angažiranjem svih zaposlenih, te sezonaca, uspjeli smo najveći dio plana obaviti već ovoga proljeća, ističe šef proizvodnje bjelovarske Uprave ing. Željko Vusić. Sve sadnice, osim johe, proizvedene su u rasadnicima bjelovarske Uprave, Zdenačkom gaju u G. Polju, rasadniku Sjevernjaci u Ivanskoj, tejantaku u Šumariji Čazma. Joha je No, ovdje moramo spomenuti i ono što je u posljednje vrijeme u rasadniku napravljeno. Uređeno je skladište za držanje pesticida unutar upravne zgrade rasadnika, a poboljšana je i kvaliteta radnih uvjeta zaposlenika, izgradnjom sanitarnoga čvora s tekućom vodom, govori ing. Krstanović-Alič. Zbog većeg opsega poslova u rasadniku u Kuželju, uz stalne zaposlenike, na ispomoć su došle ovih proljetnih mjeseci dvije zaposlenice iz MGP-a Lučice i dvije iz Lovačkoga doma Delnice. Za sada je taj broj dovoljan kako bi se obavili svi željeni poslovi u rasadniku. Po potrebi angažirat će se za poslove i drugi zaposlenici lici iz šumarija i uprave šuma. (V. P.) P^ 2ji nabavljena u rasadniku Limbuš u Kloštru Podravskom. Analizirajući poslovanje bjelovarske Uprave u prva tri mjeseca, Vusić ističe kako su i u iskorištavanju postignuti zadovoljavajući rezultati i kako s izvršenjem godišnjega plana ne bi trebalo biti problema. Posječeno je 127 tisuća kubika, odnosno 28 posto plana, ili 800 kubika više nego lani u isto vrijeme. Zbog uroda žira godine i unosa u sastojine, u prvome se kvartalu sjeklo manje hrasta jer te pomlađene sastojine moći će se sjeći na jesen. Zbog toga se sjeklo više bukve u glavnome prihodu, bilo je prebacivanja radnika iz pojedinih šumarija koje nisu imale toliko posla u druge, gdje je trebala ispomoć, (m).^^ Časopis Hrvatske sume I 7

10 froljetno POŠUMLJAVANJE NA PODRUČJU JASENOVACKE ŠUMARIJE rottv amoffe 11 }loclh,iy'}loi-jil Sumouzgojne radnike šumarije Jasenovac zatekli smo u akciji sadnje (popunjavanja) hrastom lužnjakom u odjelu 57 b, gospodarske jedinice»grede- PCamare«. Na površini gotovo 28 ha, na kojoj je prije 16 godina obavljena čista sječa euroameričkc (»kanadske«) crne topole, a zatim sadnja lužnjakovim sadnicama, domovinski rat je spriječio provođenje uobičajenih poslova na. njezi i popunjavanju. Stoga je ovaj odsjek stavljen u Program sanacije a prema novom urcđajnom elaboratu iz godine, kada podmlatka uglavnom nije bilo jer je propao, na približno 26 ha propisana je priprema površine za popunjavanje, a na istoj površini i popunjavanje. Na dva ha, gdje se mladik unatoč amorfi i gledičiji uspio formirati, predviđena je njega mladika. Prošle godine izvršena je na oko 20 ha mehanička i kemijska priprema površine obrasle vrlo razvijenom i gustom amorfom. Radovi na pripremi uz pomoć sitnilice i»tarupera«su nastavljeni ovoga proljeća, a u tijeku je proljetno popunjavanje na ovom vlažnom močvarnom terenu. Od poslovođe Zorana Tasića, šus petnaestogodišnjim marskoga tehničara radnim iskustvom, doznali smo da je prosječno uposleno 11 šumarijskih uzgojnih radnika, među kojima su i tri žene, i dva sjekača-pripravnika, a uskoče i sezonski radnici. Sadi se u prethodno istrasirane brazde, koje su udaljene tri m, a razmak biljaka u redu je oko 70 cm. Bit će posađeno oko lužnjakovih sadnica. Sade po dva radnika i kažu da je tako lakše a dnevna norma, koju radnici ispunjavaji:, je 161 sadnica. Unatoč činjenici da zajedno imaju 112 godina, a najstariji su uzgajivači u šumariji i invalidi rada. Ivo Ždralović (59) i Anđelko Raštegorac (53) dobro se nose i s mlađim radnicima. Inače, svaki ima po 31 godinu radnoga staža. Jedna od tri žene u grupi je Jadranka Paušić, koja je na uzgoju posljednje četiri godine, a ravnopravno radi s muškim kolegama. Na sadnji je s iskusnim Ivanom Hećimovićem, koji ima 28 godina radnoga staža, od čega je na šumskouzgojnim poslovima, zbog oštećene kralježnice, zadnjih 13 godina. Ivan također ističe kako se norma lakše ispunjava u paru i stoga su tako i organizirani. Osim navedenih uzgajivača, u grupi su još bili Željka Dimitrić, Marijan Jednačak, Mijo Mačković, Stipo Ždralović te sjekači-pripravnici Mladen Pandurić i Ante Rorić. 1^ 8 / Časopis Hrvatske sume w%^m^mm%m' #! fio'/'nic (I. Tomić) i»**^..«- ' ^^P i4y f i.t'*«e*'"fj:''-v-,"fe- "» Sadnja lužnjakovim sadnicama u brazde (odjel 57b, g. j.»grede Kamare«) LJETNO POŠUMLJAVANJE NA NOVOGRADISKOM PODRUČJU ' sklopu proljetne sadnje na području devet šumarija novogradiške Uprave šuma posađeno je na 111 ha gotovo sadnica, od čega (na 64 ha) hrasta lužnjaka, (40 ha) hrasta kitnjaka i sadnica poljskoga jasena (7,20 ha). Najveća akcija bila je na području šumarije Novska, gdje je na 18,5 ha posađeno kitnjaka i lužnjaka (5 ha). Najmanji zadatak imale su šumarije Okučani ( kitnjaka) i Nova Gradiška ( lužnjaka i kitnjaka). Na prostoru šumarije Jasenovac na 19 ha izvršeno je popunjavanje sa lužnjakovih sadnica. U Staroj Gradiški sadilo se lužnjakom (30.000) na 3 ha i poljskim jasenom (50.400) na 7,20 ha. Treba napomenuti da se jedino na ovoj šumariji sadilo poljskim jasenom. Oriovačka šumarija imala je zadatak ^ ^ posaditi lužnjakovih sadnica (8,27 ha) i kitnjaka (popunjavanje na 7 ha). Na 14 ha slavonskobrodska šumarija je posadila sadnica, od toga lužnjaka (40.705) i kitnjaka (40.000). Šumarija Trnjani izvršila je popunjavanje sa lužnjakovih sadnica na 15 ha i pošumljavanje sa 7800 kitnjaka na površini gotovo jednoga hektara. Kako smo doznali od stručnoga suradnika za uzgajanje šuma dipl. ing. Damira Jelića, navedena količina sadnica izvađena je u šumskome rasadniku Cernik. Osim za potrebe matične Uprave, sadnice su isporučivane i na područje drugih Uprava šuma. Tako je Upravi šuma Karlovac otpremljeno sadnica poljskoga jasena, a za potrebe bjelovarske Uprave 7500 sadnica europskoga ariša. ^^ ^rl. Tomić

11 PROLJETNA SADNJA NA PODRUČJU ŠUMARIJE POŽEGA (\/ajcp??. ric'troizrala vosninliaraii P Pošumljavanje sanirane površine običnom smrekom (g. j.»istočni Psunj«, šumarija Požega) PROLJETNA SADNJA NA POŽEŠTINI \/ 1 11.a caniiiisroiii voflrnciii.n Požeška Uprava šuma planirala je tijekom proljetnog pošumljavanja na svojih šest šumarija, na 32 ha, posaditi sadnica hrasta kitnjaka, lužnjaka, gorskoga javora, crnoga bora i obične smreke. Najviše su zastupljene sadnice hrasta kitnjaka ( na 18 ha), a slijedi lužnjak (15.000), obična smreka (25.000), gorski javor (13.000) i crni bor (7500). I ove godine najveća akcija pošumljavanja bit će na području šumarije Čaglin, gdje će biti posađeno kitnjaka, a po opscžnosti posla slijede je šumarije Požega i Velika. Požeška šumarija planira posaditi kitnjaka i obične smreke, a velička kitnjakovih sadnica. Šumarija Kamenska trebala bi posaditi sadnica kitnjaka, gorskoga javora i cr- nog bora, od čega najviše kitnjaka (20.000). Kutjevačka šumarija planira posaditi kitnjaka i 7000 gorskoga javora, a najmanji plan sadnje je na području šumarije Pleternica, na prostoru koje će biti posađeno lužnjaka. Prema riječima stručnoga suradnika za uzgajanje šuma dipl. ing. Luke Miloševića, izvan plana trebalo bi posaditi još smreke (5 ha) i 1500 sadnica duglazije na požeškoj šumariji. Sadnice su izvađene iz šumsko-hortikulturnog rasadnika»hajderovac«kod Kutjeva, a na poslovima pošumljavanja uposleni su šumskouzgojni radnici pojedinih šumarija i povremena radna snaga. (I. T.; ijekom proljetne sadnje u okviru jednostavne biološke reprodukcije, u gospodarskoj jedinici»sjeverna Babja gora«, na području šumarije Požega obavljeno je na površini 1,5 ha popunjavanje sa sadnica hrasta kitnjaka. Na približno 8 ha u sklopu proširene biološke reprodukcije i sanacije površina nakon vjetroizvala, pošumljeno je u šumskom predjelu Javorovica (g. j.»istočni Psunj«) sa sadnica obične smreke i 1500 sadnica gorskoga javora. Grupu povremenih radnika na čelu s poslovođom Milanom Markanjevićem zatekli smo u odsjecima 19 d i 21 d u šumskom predjelu Javorovica, na oko 700 m nadmorske visine, za vrijeme pošumljavanja običnom smrekom i gorskim javorom. Prema riječima revirnika dipl. ing. Gorana Adžića i poslovođe Markanjevića, riječ je o površini koja je prošle godine nakon lipanjskog olujnog vjetra, izrade i izvlačenja vjetroizvala te slaganja granja na panjeve, pripremljena za pošumljavanje. Osamnaestero radnika iz sela Deževaca ozbiljno je prionulo poslu i svoje radne zadatke izvršavalo. Na mjestima je posao otežan ili ga je nemoguće obaviti zbog busena zemlje i ostataka korijenja od vjetroizvaljenih stabala, što je osobit problem prilikom sanacije vjetroizvala. Za vrijeme našega boravka, 10. travnja u dopodnevnim satima, na požeškom dijelu Psunja vrijeme je bilo promjenjivo, na prijelazu oblačnog i sunčanog, a sadnja se nesmetano odvijala. Požeška je šumarija u sljedećih nekoliko dana privela kraju poslove proljetne sadnje, i 0^1 Tomić Časopis Hrvatske šume/ 9

12 ŠUMARIJA ŠIBENIK I NACIONALNI PARK KRKA Nekoliko požara u šumskom predjelu Dubravice unutar Nacionalnog parka Krka u kojima je zahvaćeno 60-ak ha šuma i šumskog zemljišta, najveći se zbio na brdu Sv. Kate gdje je izgorjelo 35 ha šuma, ponovno je aktualiziralo neke probleme u odnosima šumarije Šibenik i Nacionalnog parka. Šume i šumsko zemljište Nacionalnog parka sada, nakon pomicanja i ustanovljavanja granice Parka kod Skradinskoga mosta, obuhvaćaju oko ha, kaže upravitelj šibenske šumarije dipl. ing. Branko Kekelić. No kako to područje nije uređeno, ne zna se točno koliko je državno, koliko privatno, što je obraslo a što makija. Nacionalni park to službeno nikad nije preuzeo! On nadalje podsjeća kako je prvi autokamp na slapovima a potom i kompletnu infrastrukturu, pa i neke druge objekte, izgradila šumarija i da su njeno osnovno sredstvo. Uprava Parka je prije Domovinskoga rata plaćala određenu naknadu za njihovo korištenje, što više nije slučaj No sve je to U redove iznjegovan borov pomladak nakon požara godine u Nacionalnom parku Krka. ipak u sferi mogućeg dogovora, šumari i predstavnici NP Krka rade na istom prostoru i suradnja je zajednički interes. No problemi ostaju kad se pojave izvanredne okolnosti ili prirodne nepogode u bilo kojem obliku Ovaj put to su bih požari čije se posljedice 1 te kako osjećaju 1 treba ih sanirati Predjel Dubravue: pet novih požara zahvatilo je 60-ak ha. Sanira ga šumarija Šibenik. L A to radi Šumarija. Posljedice požara u Nacionalnom parku saniraju naši radnici, šestero ih radi na obaranju izgorjelih borova, a 17 je radnika na njegi, kaže Kekelić. Ne znam tko bi to trebao raditi, no znam da se ne smije čekati. Uputili smo i dopis upravi Parka da sudjeluju u sanaciji i čekamo odgovor. Nije ovo prvi požar u zaštićenom i turistički izuzetno atraktivnom toku rijeke Krke, čiji slapovi privlače brojne posjetitelje. Pamti se onaj iz godine nakon kojeg se prirodno digao lijep borov pomladak na kojem je njega rađena iz programa Svjetske banke, a pomladak njegovan tako da stabljike ostaju poredane u pruge i posjetiteljima izgledaju vrlo privlačno. Tu su i pokusne plohe, također zahvaćene požarom. Sve to naravno košta. Bilo bi dobro kad požara ne bi bilo, što je teško očekivati, pa tako ne bi bilo ni pitanja tko ga je dužan sanirati. I je li to samo šumarija-, ^ ^ (m) 10 / Časopis Hrvatske šume

13 POŽAR U ŠUMARIJI GARESNICA aijiraiio -,^^ li a ov ozaren i I raiiicrin Sanacija čepovanjem obavljena je prije početka vegetacije: upravitelj garešničke šumarije ing. Marijan Hajstor, stručni suradnik za uzgoj ing. Oskar Marinić i rukovoditelj proizvodnje ing. Zeljko Vusić na mjestu požara. Zbog nepažnje, ali i suhog i vjetrovitog vremena, posljednjega je dana veljače nakon paljenja korova na zapuštenoj oranici požar zahvatio i dio šumskih površina u gospodarskoj jedinici Trupinski Pašijanski gaj u garešničkoj Šumariji, u Upravi šuma Bjelovar. I premda je požar bio na vrijeme opažen a vatrogasci iz okolnih mjesta djelovali brzo i efikasno, vatra je zahvatila 25 ha branjevine lužnjaka te dio stare šume. Procijenjena je totalna šteta od oko 1,9 milijuna kuna. Toliko je tijekom deset godina uloženo u mladu šumu, u njegu sastojina, govori upravitelj Šumarije Garešnica ing. Marijan Hajstor. Za sanaciju opožarene površine potrošeno je daljnjih 40-ak tisuća kuna, no pitanje je kolika će zapravo biti šteta jer nitko ne zna kakva će na kraju biti kvaliteta buduće sastojine, kaže upravitelj. Sada kad je sve prolistalo, opozarena površina desetgodišnje vrijedne sastojine lužnjaka još je uočljivija. Odmah nakon požara saniralo se čepovanjem stabalaca do tri centimetra debljine, pri samoj zemlji, na cijeloj površini. Izdvojen je tek jedan hektar na kojem je na pola površine sve košeno Seppijem, nakon čega su ponovno posađene sadnice lužnjaka, 8000 komada / ha. Ostatak površine nije košen nego je ostavljen da se vidi što će biti i može li sama priroda nešto učiniti. Požarom je zahvaćeno i 8 ha 140-godišnje lužnjakove sastojine. Na starim je hrastovima tek nagorjela kora sa sjeverne strane gdje je bila mahovina, no pretpostavlja se kako veće štete nije bilo. Unatoč vrlo kratkom vremenu, u pomoć su odmah priskočili stručnjaci iz proizvodnoga odjela bjelovarske Uprave koji su u više navrata obišli teren. Sanacija je obavljena prije početka vegetacije. ( ) ^ Hoće li uspjeti? Na pola hektara sanacija je obavljena košnjom seppijem i sadnjom lužnjakovih sadnica. Požar je zahvatio i dio stare sastojine gdje je nagorjela sjeverna strana stabla obrasla mahovinom. Časopis Hrvatske šume / 11

14 SUMARIJSKE RAZGLEDNICE - OBROVAC T^/c-ma sii}}ic }ia kaiiicjiii R adni dan počinje stražarenjem. Naime, naši radnici sprečavaju stoku iz okolnih sela kako ne bi ulazila na šumske površine. Radi se o klasičnom sukobu šumara i stočara. Teško je mijenjati dugogodišnje navike žitelja toga kraja o slobodnom puštanju stoke na naša područja, i tako da prave štetu. Ja ih razumijem, velik dio okolnoga stanovništva nema gotovo nikakvih izvora prihoda osim stočarstva, no seljaci moraju razumjeti i šumare, dočekuje nas u Šumariji Obrovac udarnim problemom upravitelj dipl. ing. Branimir Baričević. Mali iskorak u ne tako davnu prošlost, pojasnit ću genezu današnjih događanja. Obrovac je prije pedesetak godina bio središnje sajmeno mjesto za stoku sitnoga zuba. Odavde su dva puta tjedno brodovima odvozili stoku za Italiju, četvrtak je i danas ostao tradicionalni sajmeni dan u Obrovcu, no sada nema previše toga za tržiti. Još veći problemi s okolnim stanovništvom javljaju se kad obrovački šumari krenu u pošumljavanje - jedini pravi šumarski posao, uz nešto njege, koji se na ovom škrtom kamenjaru može obavljati. Seljaci se opiru pošumljavanju čistih površina, jer tad ne mogu slobodno napasati stoku! - Znao sam kako će biti problema i opiranja. Zbog toga smo u općini organizirali i predavanje, no seljaci za to ne mare, kaže Baričević. A zanimljivo je kako se nitko od njih nije bunio kada se ovdje, ne tako davno, kopao boksit za Tvornicu glinice i kada su ostajale površinske rupe koje se i danas vide, veli Baričević. No tada je u tvornici radilo 300 ljudi i nitko nije mislio na posljedice. Tvornica i posljedice A ta tvornica glinice i danas je svojevrsno čudo utonulo u kamenjar poprimajući njegovu boju. Zahrđala i polomljena željezna konstrukcija, devastirane upravne zgrade, ostaci vozila i razni željezni predmeti porazbacani po ogromnom dvorištu, te ostaci natrijcve lužine koju nema tko ni gdje odvesti, djeluju sablasno. Ogroman kompleks kao spomenik jedne politike, a sam Obrovac sinonim za sve promašene (političke) projekte. Tvornica izgrađena trebala je koštati oko 320 milijuna dolara, no cijena se na kraju popela na 600 milijuna. U blizini je stare austrijske ceste preko Alana. Ovdje u dvorištu bila su dva tenka, zarobljena za vrijeme Oluje. Tu se i te kako tuklo, prisjeća se Baričević, dana iz Domovinskog rata. U blizini tvornice i danas je jczero-bazen a oko njega umjesto zelenila - žuto siva spaljena vegetacija. U bazenu se, naime umjesto čiste vode nalaze razrijeđene taložine natrijeve lužine i kad god bura zapuše s obližnjih planina, a to je često, zavitla kapljice iz bazena i rasprši po okolini, i tu više ništa ne raste. - Bilo je to nesavjesno ponašanje prema prirodi, a siva boja okoliša podsjeća nas na to, ogorčen je upravitelj. Pošumljavanjem pokušavamo područje ponovo ozeleniti i vratiti autohtone kulture. U općini Jesenice, predjelu Rupine-Pariževačka glavica, 14 radnika radi na pošumljavanju crnim borom. Nekad je tu bila šuma mcdunca koji je zapravo platio izgradnju»austrijske«ceste. Pošumljava se i na obali Zrmanje čiji se kanjon ovdje, prema ušću i novigradskomc moru povećava i prava je prirodna i turistička atrakcija. U samom kanjonu na jednome dijelu nalazi se lijepa šuma čempresa koji je ovdje posađen»još za vrijeme Austrije«i koji se sam obnavljao. U predjelu Rupine pošumljavanje je obavljeno ujesen iz projekta i zajma Svjetske banke. Teren na kojem je daleko više kamena nego zemlje i podsjeća na neke svemirske puste površine, najprije je izriperan teškim buldožerom, a zatim pošumljen sadnicama primorskoga i alepskoga bora te običnog čempresa. Jezero koje to nije: razrijeđena taložina natrijeve lužine u bazenu nedaleko bivše Tvornice glinice. Gdje vjetar raznese kapljice, tu ništa ne raste Šumarija je inače jedan od rijetkih privrednih subjekata koji u Obrovcu, gradiću s oko 1000 žitelja, danas radi. Pet je stalno zaposlenih, no posao ih nalazi znatno veći broj, jer kao sezonci rade dobar dio godine. Nekad je tu bila već spomenuta Tvornica glinice, Triotvornica trikotaže, pa Kamen u sastavu Zadarcommerca koji je 12 / Časopis Hrvatske šume

15 prerađivao kamen, te razne uslužne djelatnosti. Danas toga nema, jer nema ni dovoljno ljudstva. Zelena voda pitoreskne Zrmanje i sama rijeka uz koju je Obrovac polegao daju gradiću osobni pečat. Odozgo s vidikovca uz cestu puca zadivljujući pogled na gradić i rijeku, no sve djeluje nekako uspavano i mirno, kao da je vrijeme stalo. Šumarija gospodari s ha krškoga neuređenog šumskog područja. U ovim ekstremnim pedološkim i klimatskim uvjetima nema šuma. Od morske obale do Velebita, do 1300 m visine, živi je kamenjar. Tek gore na Velebitu 100-tinjak je hektara pravih visokih šuma, zapravo nepristupačnih prašuma do kojih nema prilaza a područja su minirana. Mine su drugi (možda i prvi) najveći problem ove Šumarije. Iza akcije Maslenica u veljači to područje postalo je granična crta a nakon svega ostale su mine kojih ima i oko ušća Zrmanje, u Rovanjskoj. Lani su u Šumariji Obrovac zabilježena samo četiri požara, dva na privatnim površinama. Ovdje ima nešto privatnih šuma, uglavnom medunca, po Bukovici prema Kninu, koje su čak dobro očuvane. Protupožarna zaštita dobro je funkcionirala, no istini za volju, ovdje se požar baš i nema»za što uhvatiti«. No bolje je da ga nema pa da posivi i ovo malo zelenila, (m).j^ Posivjela spaljena vegetacija u blizini bivše tvornice i jezera u predjelu Rupine-Pariževićka glavica pošumljava se običnim borom Pošumljavanje nad kanjonom Zrmanje. Prethodno riperanje u kamenu obavljeno je buldožerom Čempres u kanjonu Zrmanje posadili su još Austrijanci i sam se obnavlja Časopis Hrvatske šume / 13

16 u POSJETU ŠUMARIJI JASENOVAC T'7f. -11 ] h i i /. Prošle godine posječeno je čak m^ sušaca hrasta lužnjaka i stoga je lanjski etat gotovo trostruko povećan - naglašava upravitelj Miodrag Tomaz j \ I a 7352 ha poplavnog područja Posavine proteže se šumarija Jasenovac, jedna od devet poslovnih jedinica novogradiške Uprave šuma. Cjelokupna površina ove šumarije, sa 43 zaposlenika, u sastavu je jasenovačke općine, a zauzima gospodarske jedinice»zabarski bok«(820 ha),»trstika«ii (1680 ha) i»grede-kamare«(4852 ha). U razgovoru s upraviteljem dipl. ing. Miodragom Tomazom doznali smo da je od ukupne površine nedostupno oko 200 ha gj.»trstika«ii i oko 500 ha u gj.»kamare«, a razlog tome je još uvijek nerazminirani teren. Prošlogodišnji Plan sječa od čak m^ bruto drvne mase izvršen je gotovo u potpunosti, od čega je bilo m^ oblovine i m^ prostornog drva. Pretežita količina ove drvne mase ( m') odnosi se na hrast lužnjak, a upravitelj naglašava kako je posječeno čak m^ lužnjakovih sušaca, među kojima je bilo više od 6000 m^ furnirskih trupaca, stoga je lanjski etat gotovo trostruko povećan. Inače, prosječan godišnji etat iznosi blizu m^. Zbog tako neuobičajeno visokoga porasta etata, u pomoć su priskočili sjekači iz šumarija US Nova Gradiška: Novska, Nova Kapela, Slavonski Brod, Oriovac i Trnjani te šumarije Batina iz osječke Uprave. Na privlačenju su radili Društva ograničene odgovornosti iz Nove Gradiške, Zagreba i Vinkovaca. bruto drvne mase u strukturi koje se očekuje m-' oblovine i m^ prostornog višemetarskog drva. Slučajni prihod neposječenih lužnjakovih sušaca iz lanjske godine iznosi m^. Ovogodišnjem etatu naknadno će biti dodano još m' novih sušaca. Na sječi će opet priskočiti u pomoć šumarije novogradiške Uprave, a na privlačenju spomenuta Društva ograničene odgovornosti. Jasenovačka šumarija ima uposleno svojih devet sjekača. Tijekom godine najviše se u okviru šumskouzgojnih poslova radilo na pripremi staništa za prirodno naplođivanje (150 ha), jer je bio dobar urod sjemena poljskoga jasena, a pozornost je posvećena zaštiti od biljnih bolesti i štetnika. Naime, protiv hrastove pepelnice tretiralo se na 60 ha, a aviotretiranje hrastovih sastojina protiv kukavičjeg suznika, gubara i mrazovca provedeno je na blizu 1800 ha. U sklopu ovogodišnjih uzgojnih radova najviše će se raditi na njezi podmlatka (94 ha), mladika (27 ha), te pripremi staništa i pošumljavanju (na oko 66 ha), u okviru površina za sanaciju, a u sklopu zaštitnih mjera provest če se zaštita protiv pepelnice na 60 ha i aviotretiranje hrastovih sastojina protiv štetnika na 1775 ha. Sanacijski program za uzgojne radove Upravitelj Tomaz naglašava kako je šumarija izradila sanacijski program za neizvršene njege i čišćenja u gospodarskoj jedinici»grede-kamare«. Prva grupa odsjeka na površini 180 ha nalazi se sjeverno od sela Košutarica prema kanalu Strug, a tijekom Domovinskoga rata ovi odsjeci / 1 M (/, bili su u dijelu linije razgraničenja. U njima nisu izvršene njege i čišćenja, a zbog miniranosti terena ne zna se stvarno stanje i treba li stoga provesti sanaciju. Površine su pretežito u stadiju mladika, a prevladava poljski jasen - objašnjava ing. Tomaz. Drugu grupu odsjeka na 200 ha čine odsjeci posječeni do godine, no zbog neizvršenih mjera na njezi i popunjavanju mora se raditi sanacija godine izrađena je za ovu gospodarsku jedinicu nova Osnova gospodarenja s propisanim uzgojnim radovima, ali već tada nije bilo podmlatka, jer je zbog ratnih uvjeta postojeći propao. Trebalo bi, nastavlja upravitelj, načiniti pripremu staništa na 126 ha, sadnju hrasta lužnjaka na 95 ha i poljskoga jasena na 30 ha, uz kasniju njegu podmlatka na 126 ha. Na preostaloj površini od 74 ha potrebno je izvršiti njegu mladika, jer je dio biljaka nadvladao gustu amorfu, koja je uobičajeni korov na ovom području. U nekoliko odsjeka gj.»zabarski bok«, površine 59 ha, zbog neizvršenih njega jasen je potisnuo hrast, pa zbog starosti jasena, prema mišljenju ing. Tomaza, ne bi trebalo raditi sanaciju. Zaposlenici jasenovačke šumarije smješteni su privremeno u bivšoj zgradi šumarije Novska budući da je za Domovinskog rata šumarijska zgrada u Jasenovcu teško oštećena i devastirana, a još nije obnovljena, iako se posljednjih godina stalno uvrštava u Plan investicija. Paradoksalno je, kaže upravitelj, kako su za to vrijeme svi važniji javni objekti u Jasenovcu obnovljeni, jedino šumarija još uvijek čeka na red. No, ova dislociranost nema bitnoga utjecaja na poslovanje i izvršavanje planskih zadataka.,^^ I. Tomić Pomoć s drugih šumarija i Uprava Ove godine šumarija Jašenovac planira posjeći m' Gusto izrasla amorfa u gj.»grede-kamare«nemala je prepreka tijekom pripreme površine za popunjavanje lužnjakovim sadnicama 14 / časopis Hrvatske šume

17 PRIVLAČENJE ZICAROM NA PODRUČJU ŠUMARIJE POŽEGA Dohn uctnct t rad u dvtie smjene Prvi put na požeškom području - Kako bi se posao nesmetano i bez zastoja obavljao, sjekačke grupe rade u dvije smjene radi prilagodbe žičari. Ovisno o vremenskim uvjetima dnevno se privuče između 100 i 150 m^ - ističe upravitelj Fliszar, te napominje kako se planira ukupno privući oko 3000 m^ neto drvne mase iz jaraka. Učinci su dobri unatoč neiskustvu u radu sa žičarom. S ravnijih i manje strmih šumskih dijelova, tri šumarijska zglobna LKT-traktora izvući će oko 2000 m-'. Zanimljivo je da žičara prvi put radi na području požeške Uprave šuma, a završetak radova očekuje se potkraj svibnja. Ing. Fliszar smatra kako se jedino ovim načinom privlačenja u vrlo kratkom vremenu mogu privući vrijedni, inače osjetljivi bukovi sortimcnti. Jedini problem je što se na pomoćnom stovarištu stvara velika gužva tijekom otpreme, te je uposleno čak pet kamiona. Stoga mora biti stroga koordinacija između rada žičare, traktora za odvlačenje i kamionskoga prijevoza. ^^ I. Tomić Tijekom rada žičare u šumskom predjelu Javorovica šumarije Požega Zbog nepostojećih izvoznih puteva i velike količine vjetroizvaljenih stabala nakon olujnoga vjetra polovicom prošle godine, šumarija Požega odlučila se kod privlačenja drvne mase i na korištenje žičare. U šumskom predjelu»javorovica«, na području gospodarske jedinice»istočni Psunj«, žičara Steyr postavljena je u blizini okretnice, uz rub šumske ceste. Jedan kraj nosivog užeta dugog 600 m postavljenje na jarbol, a drugi na stablo na vrhu jarka. Privlačenje sortimenata obavlja se na udaljenosti 700 m, jer se sortimenti prikupljaju u dužini oko 100 metara lijevo i desno od nosivog užeta. Izvaljena drvna masa nalazi se na vrlo strmom terenu, u odjelima 54 i 55, u čistim bukovim sjemcnjačama starosti godina. Prema riječima upravitelja šumarije dipl. ing. Ivice Fliszara, vlasnik žičare je privatno poduzeće Papić d.o.o., koju poslužuju četiri radnika: jedan upravlja, dvojica su kopčaši, a jedan otkapča drvne sortimcnte. Svi su u međusobnoj vezi s motorolom. Primjenjuje se dcbalna metoda rada s preuzimanjem drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu, a odvlačenje ođ žičare duž pomoćnoga stovarišta obavlja traktor Steyr s vitlom Tajfun. Preuzimanje drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu Snimci: I. Fliszar Časopis Hrvatske šume I 15

18 reportaža s jedne od brojnih naših šumskih površina koje još uvijek nisu dostup NEDOSTUPNO JOS UVIJEE Radi što cjelovitijeg sagledavanja problema razminiranja naših šumskip površina, njegove prezentacije nadležnim državnim institucijama i bržeg rješavanj; toga značajnog problema,»hrvatske šume< p.o. Zagreb donijele su Program rada na pripremi i provedbi razminiranja šuma i šumskoga zemljišta i objekata kojima gospodare. Prema ovim podacima još uvijek je nedostupno gotovo hektara šuma i šumskoga zemljišta, odnosno oko 12 posto od ukupne površine kojom gospodari naše Poduzeće. Ako se zna da se po jednom pirotehničaru dnevno može razminirati oko 40 m^, znači da bi za cijelo naše područje trebalo preko 6C milijuna radnih dana. Prema dosadašnjem tijeku razminiravanja za više od milijun minsko-eksplozivnih naprava trebat će od 10 do 15 godina rada. Ovih dana pregovaralo se na području Vukovarsko-srijemske županije o razminiravanju područja od 6,2 četvorna kilometra na području šumarija vinkovačke uprave - Otok, Lipovac, Strošinci i Gunja. Nedavno smo u pratnji Mirka Muse, čuvara šume i Stjepana Mihelčića, stručnoga suradnika za obranu i zaštitu Uprave šuma Vinkovci, posjetili zagađeno područje u gospodarskoj jedinici»dionica«, šumski predjel Ada grede, odjel 13 i 19, udaljeno od mjesta Jankovaca dva kilometra. Tom prilikom nastale su i ove naše fotografije još uvijek jasno vidljivih raznih minsko-eksplozivnih sredstava koja leže razbacana po šumi., Tekst pripremili: ^p- Z. Lončarič i Z. Peičević Sirom gospodarske jedinice Dionica, po Odjelu vidljivi 19a su tragovi ratnih djelovanja bunkeri i ostaci ratnog pribora Fotografije: Z. Peičević MINIRANE POVRŠINE PO URAVAMA SUMA I UKUPNO Prema dosadašnjoj DRVNA UPRAVA POVRŠINA ZALIHA ETAT CESTE ŠUMA brzini razminiranja ha m^ m^ km VINKOVCI 8413, OSIJEK 14546, ,90 naših šuma i šumskoga NAŠICE '14830, ,62 POŽEGA 5962, ,30 zemljišta, trebat će još BJELOVAR 14881, ,00 KOPRIVNICA najmanje 10 do 15 ZAGREB SISAK 7076, ,40 KARLOVAC 3209, ,70 godina kako bi se OGULIN 7277, ,00 DELNICE 93, ,30 očistile sve naše SENJ 213, GOSPIĆ 80172, ,15 površine i bile radno BUZET SPLIT 75062, ,00 NOVA GRADIŠKA 11954, ,40 dostupne UKUPNO , ,77 16 / Časopis Hrvatske šume

19 je ta famozna»krmača«govori nam Stjepan, koja je nanijela toliko zla,'^r/'i.'4,''<jn'w^ ^,.'^^'^ia stočnoj Slavoniji, koje su zrakoplovi zločinačke JNA nemilice prosipali po I ovaj prizor svjedok je ratnog vihora koji je bjesnio po istočnoj Slavoniji a južno od Vukovara sve do Strošinaca i Županje prije sedam-osam godina Časopis Hrvatske šume/ 17

20 NA SJECINI ŠUMARIJE TRNJANI ^'pješ'fii sjekači -i fuujeccitelji I ijekom našega posjeta, r potkraj ožujka, postupno su privođeni kraju radovi na sječi i izradi stabala te privlačenju drvnih sortimenata u odjelu 37a, u šumskom predjelu»gardon«trnjanske šumarije, desetak kilometara od Trnave koja je na đakovačkom području. Površina odsjeka je oko 20 ha, a nalazi se u sastavu gospodarske jedinice»bratljevci«. Riječ je o kombiniranom naplodno-dovršnom sijeku u 120 godina staroj kitnjakovoj panjači, a načini sječe odvijaju se prema pojedinim dijelovima razvijenosti pomlatka hrasta kitnjaka. Planirano je posjeći 5485 m' bruto drvne mase, od čega se očekuje 3127 m'' tehničke obiovine i 1550 m^ prostornog drva. Iako je predviđeno izraditi 315 m-* furnirskih trupaca, dosad je izrađeno samo 60 m^, pa se već sada može zaključiti kako će furnirski trupci podbaciti. Inače, dio drvne mase bit će posječen i privučen u jesenskom dijelu godine. Na sječi radi šesteročlana radnička brigada na čelu koje je poslovođa Antun Đurašinović. Prema riječima poslovođe, njegovi sjekači najuspješniji su u novogradiškoj Upravi šuma i među uspješnijima u»hrvatskim šumama«. Normu na sječi prebacuju prosječno 30 posto, a pojedinci čak i do 50 posto. Na natjecanjima šumskih radnika postižu zapažene rezultate, a Upravu šuma Nova Gradiška zastupaju na državnim natjecanjima. Tadija Ponjavić na sječi je 19 godina i jedan je od nauspješnijih natjecatelja. Jozo Augustinović radi na sječi 23 godine, Mirko Kozlović je najmlađi sa sedmogodišnjim sjekačkim iskustvom, a najstariji u brigadi, sa 26 godina na ovim poslovima je Anto Katić, poznat po visokim prebačajima norme i kao dugogodišnji uspješni natjecatelj. Vrlo uspješan sjekač je i Pejo Radman, s petnaestogodišnjim sjekačkim iskustvom. Kvalitetna organizacija posla U fazi izvoženja drvnih sortimenata na pomoćno stovarište radi privatni poduzetnik Simo Basta, koji oblovinu izvozi šumskom ekipažom, a prostorno drvo sa dva traktora s prikolicom, strogo određenim putevima kako se ne bi oštećivao pomladak. Dnevno izveze do 50 m-' trupaca i oko 40 m^ prostornoga drva. Navedeni sortimenti uredno su složeni uz rub šumske ceste i čekaju na otpremu. Kako smo doznali od upravitelja šumarije dipl. ing. Ivana Đukića, hrastova ob- Izvoz obiovine dotrajalom mehanizacijom Prije obaranja stabla treba temeljito obraditi žilište lovina namijenjena je za slavonskobrodsku»slavoniju Dl«, a hrastovo prostorno jednometarsko drvo raznih debljina otprema se za drvene ploče u DIK»Belišće«. Bili smo ugodno iznenađeni dobrom organizacijom posla u prvoj i drugoj fazi rada, uz radne naloge i precizno vođenje evidencije. Posebice se ističu natpisi na drvenim pločama na ulazu u sječinu na kojima se mogu doznati osnovni podaci o sječini te važnijim propisima iz zaštite na radu. V^ Tekst i snimci: I. Tomić Hrastovi trupci sprenitii za otpremu - poslovođa Antun Đurašinović Najuspješnija sjekačka brigada trnjanske šumarije i novogradiške Uprave šuma 18 / Časopis Hrvatske šume

21 iz tisl(a izišao 5. svezal( (Š - Z + Dodatalt A - Z) Intervju s idejnim začetnikom, glavnim urednikom i nakladnikom prof. dr. se. Josipom Biskupom Eospodine profesore, razgovarali smo s Vama prije pet godina. Tada ste sa surad-nicima bili na početku opsežnoga i teškog zadatka. Imali ste u ruci tek 500 popunjenih upitnika. Jeste li tada vjerovali da ćete posao privesti kraju. Nismo sumnjali da ćemo rukopis pripremiti za tisak, iako je to bio ambiciozan plan. Pribojavali smo se hoćemo li knjige moći objaviti. U svijetu, a i kod nas, na takvim projektima radi stotinjak suradnika, a mi smo imali tek desetak urednika i suradnika. Doduše, imali smo svesrdnu suradnju naše operative, i samo zahvaljujući tome i pomoći i razumijevanju J.P.»Hrvatske šume«posao je dovršen čak i bolje nego smo u početku planirali. Naš je plan bio objediniti sve životopise i bibliografije šumara koji su objavljeni u našoj periodici u Šumarskoj enciklopediji i edicijama koje su imale drugu svrhu u razdoblju od do godine. Ovaj knjiški dio prikupljanja podataka vrlo je opsežan, ali on je ipak kabinctska. Mnogo je teži i odgovorniji dio posla bio prikupljanje podataka o živim šumarima. * Na koji ste način taj dio posla realizirali? Mi smo samo dvadeset godina provodili sociološka istraživanja u hrvatskome šumarstvu. Na Šumarskom fakultetu je uveden kolegij»šumarska sociologija«tako da smo sa direktorima uprava»hrvatskih šuma«, upraviteljima šumarija i šumarskim inženjerima imali uspostavljenu dobru suradnju. Mnogi su od njih bili naši studenti. Putem ankete svaki je dipl. inženjer šumarstva dao podatke o sebi, a urednici i suradnici su te podatke pretočili u životopis koji je poslan na korekturu i dopunu svakom interesentu. Njihovi zahtjevi su maksimalno poštivani tako da u ovom golemom poslu nismo imali primjedbi na objavljeni tekst. Naprotiv, primili smo mnoga pohvalna pisma, od kojih smo neka citirali u proslovima knjiga. U svemu tome trebalo je mnogo ne samo rada nego i strpljivosti. Poneki su inženjeri tekst o sebi više puta mijenjali i dopunjavali. Mi smo to poštivali jer smo svjesni da»verba volant scripta mamcnt«, da napisano ostaje, pa je svakome stalo da se o njemu dobro piše. * Jesu li svi shvatili koliki je značaj toga posla? Kao u svakome poslu tako i ovdje ima onih kojima to nije važno, koji to smatraju suvišnim. Jedni se hvale, drugi su preskromni. Oni, čije smo životopise kratili, nisu bili time oduševljeni, a bilo je i onih koji su naš tekst kratili smatrajući da se ne treba o njima toliko pisati. * S kime vam je bilo najlakše raditi, a s kime najteže? Meni kao glavnom uredniku, najlakše je bilo raditi s ostalim urednicima i suradnicima. Kad smo jednom prihvatili opće principe, posao je tekao normalno. Za golemi rad i samoodricanje, uz minimalnu naknadu, moram sve suradnike pohvaliti i zahvaliti im u svoje ime i u ime hrvatskoga šumarstva. Zatim, da se malo našalim, najlakše nam je bilo raditi s našim pokojnicima. Oni nisu prigovarali, a mi smo već napisane podatke o njima pokušali dopuniti i doraditi na znanstvenoj osnovi. Najteže nam je bilo surađivati s nekim magistrima znanosti i doktorima znanosti. Neki nisu htjeli dati podatke o sebi kao i popis radova pa smo sami to morali pronalaziti u raznim edicijama što nam je oduzimalo dosta vremena, a drugi nisu htjeli korigirati tekst o sebi. Treći su naručili knjigu, ali je nisu kupili. Nas to nije mnogo smetalo, pa smo u literaturi naznačili gdje se o njima može naći više podataka. Na taj način nismo umanjui vrijednost Leksikona. * Što smatrate najboljim u HŠŽ Leksikonu? Neke biografije su izvanredne, npr. o F. Z. Kesterčaneku. U cjelini uzevši povijesni dio je najbolji. Dipl. ing. šum. Mladen Skoko, dugogodišnji profesor na Šumarskoj školi u Karlovcu, vrlo je temeljit i pedantan u tome radu. On je vrlo uspješno nastavio rad dipl. ing. šumarstva, pokojnoga Oskara Piškorića. Pravio je sin- Ideja di pripremi, ureai i objavi biografski leksilcon hrvatskih šumara - realizirana je. U okviru socioloških istraživanja, koja su uz potporu J.P.»Hrvatske šume«provedena na Šumarskom fakultetu u Zagrebu od do godine, prikupljeni su podaci za blizu 5000 dipl. šumarskih inženjera, inženjera i istaknutih šumara, koji su se školovali ili djelovali u Hrvatskoj, te njihovih profesora i suradnika. Biografije i bibliografije objavljene su u pet knjiga, od kojih je posljednja upravo izišla. Tom prigodom razgovarali smo s glavnim urednikom Leksikona prof. dr. se. Josipom Biskupom tezu napisanog o pojedinim šumarima na raznim mjestima i kompletirao podatke koliko je najviše bilo moguće. Napisi o našim akademicima i znatnom broju profesora koji su bili»skraćeni«u edicijama Šumarskog fakulteta također su temeljiti i vrijedan su doprinos prezentaciji hrvatskoj i svjetskoj javnosti što je hrvatsko šumarstvo postiglo u više od 150 godina. Prof dr. se. Stjepan Bertović vrlo je pedantno obradio velik broj životopisa biologa, profesora i suradnika šumarske profesije. Temeljiti su i napisi o šumarima-lovcima za koje je prikupljao podatke naš urednik dipl. ing. šum. Alojzije Frković. Dr. se. Alojz Campa iz Ljubljane vrlo je pedantno obradio životopise Slovenaca koji su diplomirali, magistrirali ili doktorirali na Šumarskom fakultetu u Zagrebu ili su radili u Hrvatskoj. * Ima li nešto čime niste zadovoljni? Svakako! Ovakav posao ne može biti niti savršen ni završen. Velik broj mladih dipl. inženjera šumarstva nije se zaposlio u šumarstvu i njih ili nemamo uvrštene ili smo objavili tek nekoliko osnovnih podataka o školovanju i studiju. Malo ima podataka o onima koji nisu radili u šumarskoj struci, iako su diplomirali šumarstvo. S obzirom na prilike u BiH, malo smo podataka prikupili za inženjere koji su diplomirali u Zagrebu, a žive u BiH, što vrijedi i za inženjere srpske nacoinalnosti koji su napustili Hrvatsku. Nadamo se da će urednici i suradnici II. izdanja Leksikona, ako ga bude, otkloniti te nedostatke uz pomoć samih inženjera, poglavito kad bude manje političkih tenzija. * Što biste rekli o 5. knjizi? Ona je nastavak 4. knjige, pa donosi i četrdesetak životopisa šumara kojima prezime počinje slovom Š, a koji nisu stali u četvrtu knjigu jer je imala 464 stranice. Tu su i životopisi svih dipl. inženjera abecednim redom od T do uključno slova Ž. Kako smo podatke za znatan broj inženjera pronašli ili dobili naknadno, u 5. knjizi nalazi se i Dodatak (A-Z) od 106 životopisa. Sveukupno u ovoj posljednjoj knjizi spomenuto je 679 imena, a knjiga obuhvaća 400 stranica i čini komplet s ostale četiri knjige. * Ukratko, kakva je vrijednost za šumarstvo tih pet knjiga? Glavna je vrijednost Leksikona da hrvatskoj i svjetskoj javnosti pokaže što je hrvatsko šumarstvo u vrlo teškim uvjetima od 150 godina postiglo te kako ono može stati uz rame europskom šumarstvu, zatim da pokaže kakve je stručnjake i ljude imalo i da ne zaboravi njih i njihove zasluge. O pojedinim zaslužnim šumarima možda je i pisano na raznim mjestima, aji ti podaci sada se nalaze na jednome mjestu - u HŠŽ Leksikonu. Njega se neće moći zaobići^ niti ignorirati. * Što planirate za budućnost? Sada ćemo Vas i naše šumare iznenaditi! Kako je Leksikon tiskan u maloj tiraži od 500 primjeraka, tek jedan dio šumara mogao je kupiti knjigu, a samo tridesetak ih je kupilo komplet od svih pet knjiga. Ovaj posao završit ćemo tako da ga osuvremenimo. Svih pet knjiga, uz manje korekture, znanstvenu obradu i dopunu fotografijama objavit ćemo na jednoj disketi pa će kompletan leksikon biti dostupan svima koji znaju upaliti kompjutor i pretraživati sadržaje na disketi. Za godinu dana i to ćemo realizirati! * U nekim napisima bilo je najavljeno da ćete objaviti i knjigu šumarskih tehničara. Jeste li od toga odustali? Kad svih pet knjiga učinimo dostupnima elektronskim medijima, ako se pokaže zanimanje hrvatskoga šumarstva, a poglavito samih šumarskih.tehničara, načinit ćemo i 6. knjigu posvećenu njima. JM Razgovarao: A. Z. Lončarić Časopis Hrvatske šume/ 19

22 PENJACI - ALPINISTI ZA DRVEĆE Ciledaiuci s vrha sve izgleda ljepše Prije sedam godina grupa naših hrabrih i odvažnih djelatnika odlučila se na obuku u specijalističkom penjanju na drveće. Danas ona broji toliko ljudi koliko ima prstiju na jednoj ruci... a oni su nam itekako potrebni njanje, u Upravi šuma Bjelovar, prošlo je 7 godina, od kojih smo barem dva mjeseca proveli u ptičjem svijetu. Od dvadesetak tada obučenih radnika za penjanje iz naše Uprave u proteklom razdoblju sticajem okolnosti opstala je samo grupica penjača iz Šumarije Vrbovec. Na višednevnim penjačkim avanturama najčešće»operiramo«kao tročlana ekipa, što je glede ograničenosti opremom i prostorom u tijesnoj i trošnoj NIVI, optimum. Dvojica se penju a»šef«je rezerva koja može u slučaju potrebe uskočiti. Naše dečke, za sada, niti loša zarada nije odbila od penjačkog izazova. Promjer, zakrivljenost, granatost, rašljavost na svakome stablu se razlikuju, tako da penjanje prihvaćamo više kao sportsku nego kao radnu disciplinu. Međutim problem je što naš rad očito tako tretira i naše Poduzeće. Naime, penjač za radni dan zaradi 13,79 kn više nego na radovima sječe i izrade (13%), odnosno 27,59 kn više nego na režijskim poslovima (30%), što se drastično razlikuje od ranijih obećanja i za vrijeme osposobljavanja kada su Još dvije lojtre do slobodnoga penjanja. A onda: snađi se! Za svladavanje izuzetno debelih stabala nije dovoljan jedan penjač Naš časopis u broju 39. donosi fotoreportažu o penjačima, pa se ovom prilikom zahvaljujemo autoru na predstavljanju naše svjetlije strane. Drugu nešto tamniju stranu, dopustite da predstavimo sami. Veljača nije samo mjesec kada se mačke intenzivnije penju po plotovima i šupama, to je vrijeme kada i mi penjači, krećemo na skidanje nagomilane masne zalihe tijekom zime. Naime, dok vegetacija još prividno miruje treba ubrati plemke, reznice, uzorke grančica s raznih vrsta drveća i brojnih lokaliteta. To je prvi korak za mnoge znanstvene projekte i programe podizanja sjemenskih plantaža. Penjači - grupa mala ali odabrana, usudio bih se reći selekcionirana i višestruko provjerena, jer od obuke za pe- Tamo gore počinje lov na plemke. Društvo nam često prave ptice u svojim gnijezdima... spominjani višekratnici plaće 5-7, stoje većinu i motiviralo za bavljanje tim poslom. I tako se već sedam dugih i tužnih godina penjemo nigdje se ne popevši. U tome razdoblju često smo radili nauštrb vlastite sigurnosti, po vlažnim stablima, vjetru, bez osiguranih uređaja veze, nerijetko improvizirajući nužno potrebnu opremu. Radili smo prvenstveno iz poštovanja prema uvijek gostoprimljivim i ljubaznim domaćinima, poštujući njihove želje i planove, ne obazirući se na radno vrijeme niti već spomenute poremećene uvjete rada. Možda će se netko od odgovornih ljudi u Poduzeću, kojima je u interesu da»hrvatske šume«imaju opremljenu i osposobljenu penjačku ekipu, pročitavši ove retke zapitati:»što ćemo kad splasne sportski erituzijazam u Vrbovcu«? '^ ^ Željko Gubijan 20 / Časopis Hrvatske šume

23 I^^^ANKA EKOLOGA»HRVATSKIH SUMA«U ZAGREBU aiiivvo. I usporedbi sa godinom, monitoring stanja oštećenosti krošanja za godinu u Hrvatskoj pokazao je povećanje značajne oštećenosti stabala svih vrsta drveća za oko 5 posto (sa 19,4% na 24,54 %). Značajna oštečenost listača porasla je za 2 posto (sa 16,8% na 18,58%), a postotak značajne oštećenosti četinjača smanjio se sa 49,00 na 44,16 ili za 4,84 % - istaknuto je na godišnjem sastanku rukovoditelja i stručnih suradnika Odjela za ekologiju»hrvatskih šuma«, potkraj travnja u Šumarskom domu u Zagrebu, kojemu su bili nazočni predstavnici Šumarskoga fakulteta, Šumarskog instituta Jastrebarsko i Hrvatskog šumarskog društva (prof. dr. Branimir Prpić). Autori izvještaja»oštečenost šuma u Hrvatskoj godine«, dipl. ing. Nenad Potočić i dipl. ing. Ivan Seletković iz Šumarskoga instituta Jastrcbarsko napominju da iako je riječ o značajno visokoj oštećenosti četinjača, ona nije znatno utjecala na ukupan postotak oštećenosti radi relativno malenog broja stabala četinjača u uzorku. Od (6 %) do godine (27,7 %) značajna oštečenost za listače pokazivala je trend rasta, zatim je padala do godine (16,8%), dok je ove godine ponovno počela rasti. Značajna oštečenost na četinjačama godine bila je 17,1%, s maksimumom u godini (56,7%), dok je niža vrijednost zabilježena (38,6%), da bi od tada ponovno evidentiran trend rasta. Autori naglašavaju kako je kretanje značajne oštećenosti listača i četinjača znakovito i za njihove najznačajnije predstavnike u Hrvatskoj: jelu, hrast i bukvu. Naša gospodarski najvrjednija vrsta jela ujedno je i jedna od najugroženijih i zato je problem zdravstvenoga stanja jele posebice zanimljiv. Najniži postotak oštećenosti naše najpoznatije četinjače, u interlili icla i hjas't hizn-iii- ZClllll ic' 7- Kada je riječ o oštećenosti šuma u 1999., nije bilo dramatičnih promjena u odnosu na godinu, jer je povećanje značajne oštećenosti stabala svih vrsta drveća oko 5 posto valu %, zabilježen je (36,6% stabala), a taj postotak doseže već 70,8%. Uz manje oscilacije takva oštečenost se zadržala do ove godine, kada pada na 58,1%. Bukva najotpornija vrsta Jedna od najvažnijih i najoštećenijih vrsta listača u Hrvatskoj je hrast lužnjak, kojemu je oštečenost naglo rasla između (8,1%) i godine (42,5%), da bi ove godine zabilježen mali pad (23,60%). Treba istaknuti kako se oštečenost obične bukve u zadnjih deset godina nije bitno mijenjala, kretala se od 4-10 %, a sa 5,60 % i dalje je naša najotpornija vrsta drveća. Procjena oštećenosti stabala provedena je lani jedanaesti put zaredom, a tablično i grafički obrađeni rezultati su pohranjeni u bazu podataka na Šumarskom institutu u Jastrebarskom. Objedinjeni podaci procjena dobiveni su na temelju opažanja na bioindikacijskim plohama (mreža 16 x 16 km) i osnovnim plohama (mreža 4x4 km). Obuhvaćena su 7124 stabla različitih vrsta drveća, od čega je bilo 5464 listača i 1660 četinjača. Analizirajući rezultate procjene, autori su napomenuli kako je značajna oštečenost ona koja prelazi 25 posto, a s obzirom na postotke oštećenosti. Uprave šuma mogu se svrstati u tri grupe. U prvoj su grupi Uprave s najvećom oštećenošću. To su Uprava šuma Delnice (jela) i Uprava šuma Požega (hrast lužnjak). U drugoj grupi nalaze se buzetska, gospićka i splitska uprava, a u trećoj ostale uprave, u kojima je stanje oštećenosti zadovoljavajuće. Premda su u Upravi šuma Sisak zastupljene vrste drveća kao i u drugim Upravama, vrlo je nizak stupanj oštećenosti, što se teško može objasniti. Dipl. ing. Potočić ističe da je teško reći stoje točna procjena, jer se uvijek radi samo o procjeni. Može se dakle zaključiti kada je riječ o oštećenosti šuma u 1999., kako nije bilo dramatičnih promjena u odnosu na godinu. Neopravdane razlike u procjeni Tijekom rasprave mr. Jadranka Rosa iz Službe za ekologiju i zaštitu»hrvatskih šuma«je upozorila nazočne kako je prevelika razlika između našičke i požeške Uprave šuma, dok se na terenu takva razlika ne uočava. Za svaku Upravu pripremaju se terenske karte s lociranim plohama radi boljeg uvida u plohe i lakše orijentacije. Karte će biti završene do početka srpnja. Dipl. ing. Zlatko Lisjak, rukovoditelj Odjela za ekologiju i zaštitu iz Uprave šuma Požega, napomenuo je u svezi s hrastom lužnjakom kako su u analizi obuhvaćene samo dopunske plohe iz mreže 4x4 km, koje su izabrane na razini Uprave šuma Požega da bi se procjenjivala oštečenost jele, hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka, kao najugroženijih vrsta. Prema tome, prosjek oštećenosti izrazito su povećali podaci s dvije plohe hrasta lužnjaka u posljednjem dobnom razredu. S obzirom na vrlo mali udio hrasta lužnjaka u požeškoj Upravi, ovako prikazano Časopis Hrvatske šume/ 21

24 stanje naprosto nije objektivno. Ing. Lisjak predlaže da se kao reprezent za Upravu šuma Požega mogu isključivo uzeti bioindikacijske plohe iz mreži 16x16 km, dok su sporne plohe dopunske i ne bi ih trebalo uspoređivati između pojedinih Uprava šuma. Dipl. ing. Ivan Tolić iz splitske Uprave smatra kako je procjena za područje Dalmacije prilično oštra, a dipl. ing. Ivan Simić iz iste Uprave primjećuje kako su podaci razasuti i nisu na jednome mjestu u tablici. Po njegovu mišljenju treba osnovati u Direkciji arbitražno povjerenstvo koje bi, primjerice, ispitalo razlog dvostruko veće oštećenosti bukve na području Senja od one na području Delnica. Pomoćnik direktora»hrvatskih šuma«dipl. ing. Tomislav Starčević usporedio je oštećcnost u karlovačkoj i vinkovačkoj Upravi šuma te postavio pitanje ide li Karlovac agresivno ili Vinkovci kasne. Naglasio je kako hrast lužnjak nezaobilazno mora biti u vrhu našega šumarskog interesa te napomenuo kako se istodobno išlo i u redovnu sanitarnu doznaku. Nedopustivo je čekati godinu dana za redovni zahvat i tek onda doznačivati sanitar te smatra da zapadni dio»hrvatskih šuma«ima prema lužnjaku drugi kriterij. Kako bi se ujednačili kriteriji, treba kontrolirati doznaku, primjerice na području Uprave šuma Vinkovci. Predstavnik senjske Uprave šuma dr. Viče Ivančević sudjelovao je u projektu Procjene oštećenosti šuma od godine, a njegova primjedba odnosi se na velike razlike, koje ne mogu biti ničim opravdane. Smatra seminare za obučavanje procjenitelja kratkima, a na njima nitko ne bi smio sudjelovati bez kataloga procjene budući da se bez njih ne mogu odrediti stupnjevi oštećenosti stabala, odnosno procjene. Seminari u drugim državama traju nekoliko dana, a na međunarodnim skupovima određuje se srednja oštećenost putem medijane i aritmetičke sredine. Na taj način, mišljenja je dr. Ivančević, procjena je objektivna, a podatak bolji. Jela u Gorskome kotaru zapuštena Predstavnici delničke Uprave šuma istaknuli su problem oštećenosti jele, posebice u zadnje vrijeme od imele i glodavaca, kao što su puhovi ili voluharice. Imela počinje parazitirati već na stabalcima u stadiju mladika i stoga je s navedenim štetnicima treba uvrstiti u iduće programe zaštite. Činjenica je, da je jela u Gorskome kotaru zapuštena, iako od nje živi znatan dio zaposlenika»hrvatskih šuma«. Zaključujući raspravu, mr. Petar Jurjevič je naglasio kako se treba složiti sa činjenicom da se radi o procjeni, a drastične razlike polaze od premalo seminara, koji se 11 godina zajednički održavaju zbog usuglašavanja kriterija. Iako se međunarodni i naši seminari bitno ne razlikuju, i u granicama su tolerancije, negdje se procjene obave na brzinu pa nastaju navedene razlike. Izvještaj o oštećenosti šuma u Hrvatskoj je takav kakav jest, mijenjati se neće, ali se može dopuniti. Načiniti novi prijedlog fenoloških motrenja O fenološkim motrenjima, koja se provode u Hrvatskoj od godine na 155 ploha, govorio je mr. Ivica Tikvić sa zagrebačkoga Šumarskog fakulteta, naglasivši daje od tada obavljeno 7 godišnjih motrenja. Lani je bilo 288 ploha i 2880 stabala, a obuhvaćena je 41 vrsta drveća. Na Sumarskome fakultetu načinjeni su baza podataka i Program za obradu podataka a moguća je i analiza za pojedine plohe i vrste drveća. Problem nastaje, nastavio je mr. Tikvić, kod popunjavanja obrazaca i ažurnosti dostave podataka. Primjerice, generativne fenofaze se ne prate a lisne fenofaze se prate. Predlaže reviziju prikaza fenološkoga motrenja. Radna skupina napravila bi novi prijedlog motrenja, koji bi obuhvatio glavne vrste drveća i podatke o urodu sjemena. Na taj način raspolagalo bi se sa stvarnim podacima a ne samo s procjenom. Novi je Prijedlog fenoloških motrenja potreban, jer je kvaliteta procjene u opadanju, a novi i kvalitetniji pristup bio bi unutar programa koji se temelji na dugogodišnjem monitoringu šumskih ekoloških sustava. Problem je u tome što se radi o ogromnom broju podataka, a sav rad mora imati financijsku podlogu. Izvještaj o sedmogodišnjem motrenju bio bi završen do kraja godine. Dr. Viče Ivančević dao je primjedbu kako nedostaje kratki priručnik u kojemu bi se nalazile fotografije generativnih faza glavnih vrsta drveća. Tako bi se poboljšala kvaliteta podataka. Predstavnica Uprave šuma Gospić iznijela je problem fenološkoga motrenja na tom području, postavivši pitanje, kakva je svrha toga posla. Naime, borovac, ariš i obični bor nalaze se u plantažama, a četiri godine nije bilo praćenja. Bukva je morala biti zastupljena barem na 2-3 plohe, a ne postoji nijedna, dok pojedine plohe treba obnoviti. Mr. Tikvić je napomenuo da postoje vegetacijske karte u koje bi trebalo unijeti zastupljenost uroda sjemena po pojedinim vrstama drveća i plohama od zapadnoga do istočnog dijela»hrvatskih šuma«. Smatra pitanje zaštićenosti pojedinih vrsta možda važnijom i smislenijom temom od trošenja silne energije na»brdo papira«tijekom fenološkoga motrenja. Rukovoditelj Službe za ekologiju i zaštitu»hrvatskih šuma«mr. se. Petar Jurjević je naglasio da bi zaduženo povjerenstvo trebalo tijekom ove godine načiniti Program fenoloških motrenja kako bi se iduće sezone obavljalo na nov način. Poboljšati suradnju ekologa i uređivača Govoreći o protupožarnoj preventivi, dipl. ing. Tomislav Starčević ']&za bolju suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova, kada je riječ o tjednim prijavama za neovlašteno loženje vatre. Zabrinjavajući je podatak iz godine kada je bilo gotovo 58 posto požara kojima je počinitelj nepoznat. U rješavanju problema odlaganja otpada, šumari u suradnji sa županijama moraju biti nositelji posla, kako bi mogli utjecati na izbor lokacija. Ing. Starčević smatra da su šumari veći krivci na relaciji šumarizaštitari prirode i ne bi smjeli mijenjati dugoročne ciljeve gospodarenja koji se nalaze u Šumskogospodarskoj osnovi područja. Stoga je pred šumarima izbor hoće li se baviti onim što im zakoni nalažu u cilju povećanja prihoda, ili će propasti. Budući daje ostvarena suradnja s ornitolozima HAZU, koji su predložili šest projekata, šumari bi se trebali uključivati u seminare za prepoznavanje pojedinih životinjskih vrsta. Primjerice, vodeći brigu o sovama, bitno ćemo utjecati na populaciju sitnih glodavaca. Ekolozi moraju surađivati s uređivačima pri izradi uređajnih elaborata i uključivati se u niz navedenih aktivnosti, jer je budućnost u bogatstvu šumskih ekosustava. Mr. se. Jadranka Rosa napomenula je kako je u pojedinim upravama dobra suradnja ekologa i uređivača, a negdje se uredivači šuma ne savjetuju s ekolozima. Dipl. Ivan Simić iznio je problem čuvanja šuma na splitskom području, gdje je na 150 m^ zadužen samo jedan čuvar šuma. Osvrnuo se također i na heterogenost i nedosljednost procjena šteta na šumskim površinama nakon požara. O problemu ilegalnih odlagališta smeća na području Dalmacije govorio je dipl. ing Ivan Tolić, napomenuvši da lokalne uprave izbjegavaju suradnju sa šumarima. Radi se o gotovo sto posto ilegalnih odlagališta na ogromnom području. Na isti problem osvrnuo se dipl. ing. Brajković iz vinkovačke Uprave šuma, gdje postoji veliko odlagalište krupnoga otpada, a nema razumijevanja županijskih vlasti. Mr. Jurjević smatra da je, kada je riječ o odlagalištima smeća, načinjen zakonski propust. Naime, zakonska odredba kaže da šumari moraju sami odvesti smeće ako je počinitelj prekršaja nepoznat. ^^ "^r I. Tomić 22 / časopis Hrvatske šume

25 SANACIJE Izrada i izvlačenje vjetroizvala na području»istočn^g^ Psunja«Bukoviti Požeška šumarija jedna je od četiri šumarije požeške Uprave šuma, koja je zbog jakog olujnog vjetra polovicom lanjske godine pretrpjela znatne štete i od tada je neprestano zaokupljena sanacijom oštećenih sastojina. Na području gospodarske jedinice»istočni Psunj«, u šumskom predjelu»kozji rep kosa«, zatekli smo dvije radničke brigade koje su u odjelima 20 g i 21 a izrađivale izvaljena i prelomljena stabla i izvlačili deblovinu na pomoćno stovarište. Na površini oko 14 ha, na nagibima do 35 i na m nadmorske visine, radovi se obavljaju u dvjema šumskim sastojinama. Odjel 20 g je stotinjak godina stara i kvalitetna mješovita sjemenjača hrasta kitnjaka (63%) i obične bukve (36,5 %), sa zanemarivim udjelom graba (0,42 %). U sljedećih deset godina planirano je u proredi posjeći 115 m\ a doznačeno je 27 m^ vjetroizvala. Odjel 21 a je gotovo čista osamdesetogodišnja bukova sjemenjača (97 %), s nešto primiješanoga hrasta kitnjaka i ostalih tvrdih bjelogoričnih vrsta. U proredi je planirano posjeći 218 m', no doznačeno je izvanredno 63 m'' vjetroizvala. U dvjema brigadama zaposlena su dva sjekača i četiri traktorista, na čelu kojih su iskusni poslovođe Ivan Markanjević i Mirko Trobić, koji su u šumarstvu 25, odnosno 26 godina. Na sječi rade Zvonko Markanjević i Petar Paulić, a traktoristi su Zvonko Tesari, Josip Reif, Antun Reif i Vlado Svirčić, koji sa dva»torpeda«i sa dva IMT-a 560 izvlače deblovinu s prosječne udaljenosti 300 metara. Riječ je o najuspješnijim sjekačima i traktoristima šumarije Požega, kojima se povjeravaju najsloženiji zadaci. U razgovoru s revirnikom dipl. ing. Goranom Adžićem, doznali smo kako na poslovima izrade i izvlačenja nema nekih osobitih problema, a postavljene norme u oba odsjeka se izvršavaju. Kako bi se osjetljiva, pretežito bukova oblovina na vrijeme otpremila, najkasnije do svoga tehnološkoga roka, dnevno je uposleno nekoliko kamiona s dizalicom. ^ ^ ^P'l. Tomić Nakon sanacje vjetroizvala na»istočnom Psunju«šumarije Požega Izvlačenje bukove oblovine iz šume u šumskom predjelu»kozji rep kosa«sjekači i traktoristi požeške šumarije s poslovođama Trobičem i Markanjevićem Snimci: I. Tomić Časopis Hrvatske šume / 23

26 SVJETSKA ISKUSTVA Iz mađarskog šumarstva Samo iednom se gubi Prilikom nedavne posjete Hrvatskim šumama zamolili smo za kraći razgovor predsjednika Mađarskog državnog šumarskog društva Jozsefa Kaldya. Kaldy je ujedno i generalni direktor Dioničkog društva Pecs (Meceseki crdeszeti reszvenytarsasag Pecs), što je u rangu naše šumske uprave. - Kako je ustrojeno Mađarsko državno šumarsko društvo? - Pravo članstva u našemu društvu imaju svi šumari i šumarski tehničari. Osnovano je godine i otada uspješno djeluje na razvitku mađarskoga šumarstva. Ima 36 ogranaka, a stručni rad odvija se preko 17 odjeljenja koja se bave različitim šumarskim disciplinama, problemima uzgoja, zaštito, građevinarstva itd. Društvom upravlja Skupština koja se sastaje najmanje tri puta godišnje te jednom godišnje Izvještajna skupština koja se održava svaki puta u drugome mjestu. Domaćin određuje glavnu stručnu temu Skupštine o kojoj se raspravlja. Društvo izdaje svoj stručni mjesečni list»erdeseszeti Lapok«. Članarina za zaposlene iznosi 2700 forinti godišnje (oko 85 kuna), a za penzionere 700 forinti (oko 22 kune). - Ima li Šumarsko društvo utjecaj na formiranje opće politike šumarstva? - Ima, posebno u stručnome dijelu. Šumarsko društvo je nepolitična organizacija i njegov doprinos ogleda se u konkretnim stručnim prijedlozima. Kad mađarska Vlada treba donijeti odluku iz oblasti šumarstva, Šumarsko društvo je pozvano da dade svoje prijedloge o čemu se onda raspravlja. - Je li šumarstvo u Mađarskoj organizirano kao profitna djelatnost? - Od oko 1,8 milijuna ha šuma i šumskoga zemljišta u Mađarskoj, 55 posto su državne a 45 posto privatne šume. Organizirano kao 21 dioničko društvo (u rangu šumske uprave u Hrvatskoj samo s većim dijapazonom rada, op. a.), šumarstvo je profitabilno, odnosno trebalo bi biti. Konkretno, Dioničko društvo Pecs gospodari sa ha šuma, ima 517 zaposlenih, devet šumarija, veliko lovište i rasadnike. Dionička društva imaju i pilane koje ne samo prorezuju trupce nego pile i proizvode sve za gradnju, stolariju. Rasadnici proizvode ne samo ukrasno bilje nego i sadnice za građanstvo. Za uspješno poslovanje vrlo značajan je i sektor lovstva koji, primjerice, u našem dioničkom društvu ostvaruje 11 posto ukupnoga prihoda. - Tko obavlja šumarske poslove? - Gotovo sve je privatizirano. Sječu i izradu u cijelosti obavljaju privatni poduzetnici, isto vrijedi i za izvlačenje i prijevoz. Čak i oko 85 posto uzgojnih radova obavljaju poduzetnici. - Sto ako neko dioničko društvo posluje negativno? - Direktor je u principu odgovoran za poslovanje i ako nema profita direktor teško dobiva drugu priliku. No razgovara se o svim uzrocima, ponekad ima previše objektivnih problema. Uglavnom sva društva posluju dobro. - Koliko je zaštićenih šuma i kakav je odnos s onima koji brinu 0 zaštiti prirode? - Oko ha šuma spada u različite zaštićene objekte. Šumari misle da je to previše, zaštitari traže još, i tu traju stručna prepucavanja i dokazivanja. Inače, šumari mogu obavljati povremene sječe i u nacionalnim parkovima, uz dozvolu uprave parka. Ako nema dozvole, nema ni sječe. ^^ Razgovarao: M. Mrkobrad 24 / Časopis Hrvatske šume

27 u POVODU DANA PLANETA ZEMLJE 0.^:0riiosi. Oijh.idii i Upovodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, 22. travnja, na području Požcško-slavonske županije svoj prilog dali su i požeški šumari. U suradnji s predstavnicima zagrebačke INE, organiziran je odlazak na područje šumarije Pleternica, gdje je novinarima»glasnika INE«i Nezavisne televizijske produkcije»plava boja ekrana«, prezentirano čišćenje guštika u mladoj sedamnaestogodišnjoj bukovoj sastojini u odjelu 43 a, u šumskom predjelu»lončara«, koji je u sastavu gospodarske jedinice»požeška gora«. Rukovoditelj uzgoja dipl. ing. Luka Miloševićje istaknuo kako se oko 30 posto šuma požeške Uprave nalazi u ovom stadiju, a godišnje se obavi između 1500 i 1700 ha navedenih radova. Dipl. ing. Zlatko Lisjak predstavio je ukratko novinarima poslovanje Uprave šuma Požega, naglasivši kako se ovakvim uzgojnim zahvatima pomaže bržem razvoju glavnih vrsta mladih sastojina te tako provodi cilj gospodarenja. Na terenu se, nastavio je, htjelo pokazati kako nije istinita tvrdnja da se šume samo»nemilice sijeku«, a nazočni novinari mogu se uvjeriti kako šumari puno rade na podizanju, njegovanju i očuvanju mladih perspektivnih šumskih sastojina, koje su dobroga zdravstvenog stanja. Taj se posao dosad uglavnom obavljao ručno, uz pomoć sjekira i kosira, no humanizacijom rada počele su se koristiti motorne pile. ZaBemariva potrošnja goriva i maziva - Korištenjem strojeva s unutarnjim sagorijevanjem koriste se goriva i maziva, i to uglavnom našega najvećega dobavljača, zagrebačke INE: od dizel-goriva, bezolovnoga benzina do različitih motornih ulja i dr. - kazao je ing. Lisjak te napomenuo da je potrošnja goriva i maziva u šumarstvu po jedinici površine zanemariva u odnosu na poljoprivredu, industriju i promet. Naime, dodao je, potrošnja nije toliko drastična pa zakonodavac još uvijek nije regulirao upotrebu biorazgradljivih ulja u šumarstvu. Istaknuo je kako se u posljednje vrijeme na području Uprave šuma Požega, u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, a u koordinaciji Odjela za ekologiju i zaštitu sa svim poslovnim jedinicama, osobita pozornost usmjerava na pravilno postupanje s '(Uliti Korištena ulja prikupljaju se i skladište na odgovarajuća mjesta kako bi se zaštitile šume i okoliš - izjavljuje ing. Zlatko Lisjak Uvodna riječ dipl. ing. Zlatka Lisjaka 0 Upravi šuma Požega korištenim uljima, prečistačima i drugim opasnim otpadima. Korištena se ulja prikupljaju, skladište na odgovarajuća mjesta, uz evidenciju u prijavnom listu, a neiskorištena ulja razdužuju se kod dobavljača. To je, unatoč zanemarivoj potrošnji goriva i maziva u šumarstvu, doprinos šumara zaštiti i očuvanju okoliša te prilog demantiju da se šume samo nemilice sijeku i uništavaju. Nazočni novinari i predstavnici INE imali su prigodu popeti se na osam metara visoku osmatračnicu odakle se pruža pogled na kompleks šumskih površina šumarije Pleternica, medu kojima je znatan dio mladih njegovanih sastojina. Gosti su nakratko boravili u obližnjem šumskom predjelu Klašnicc, poznatom pleterničkom izletištu, gdje se u slikovitom prirodnom okružju nalazi šumarska kuća i borilište na kojem se održavaju natjecanja šumskih radnika. Koristiti ekološki prihvatljivo mazivo U županijskoj vijećnici u Požegi održano je u povodu Dana planeta Zemlje predavanje pod na- Izjava za televiziju: potrošnja goriva i maziva u šumarstvu, zanemariva je u odnosu na poljoprivredu S novinarima i predstavnicima ISE okoliša ) ^. živom»ekologija i gospodarstvo«na kojemu je nir. se. Marica Ploužek iz»zvečeva d.d.«govorila o iskustvima ovoga poznatog hrvatskog prehrambenog poduzeća u zaštiti okoliša. Naglasila je kako»zvečevo«primjenjuje princip održivog razvoja odnosno razvija proizvodnju uz maksimalnu zaštitu okoliša. Podsjetila je nazočne na izreku poznatog prirodoslovca Charlesa Danvina»priroda se ne osvećuje ljudima, ali im podnosi račune«. Zaključila je kako imamo malo vremena da svi odgovornije djelujemo te budućim generacijama vratimo nedegradiranu prirodu. Predstavnici INE, Robert Mandaković i Bruno Novica, predavanje su usmjerili na biološki razgradljiva maziva, manje štetna za ljude i okoliš. Pritom su preporučili za korištenje BIOLANCOLA, brzorazgradiva i ekološki prihvatljivog maziva za lance motornih pila, koje se zbog visoke cijene još uvijek ne koristi u šumarstvu. Navedeno ulje posebno se preporučuje za motorne pile s automatskim doziranjem, jer se pokazalo kako je, radi posebno dobre prionljivosti, moguće produženje vijeka trajanja lanca i vodilice do 30 posto, uz bolji učinak rezanja. '^ft. u šumskom predjelu»klašnice«tekst i snimci: I. Tomić Časopis Hrvatske šume/ 25

28 LOVSTVO Na sajmu»jagd und Fischen«u Munchenu j^i'vci y y 'ims'n^d -imšt-^ci idvš'iva očetkom travnja u Miinchenu je održan već tradicionalni sajam lovstva i ribolova, na kojemu su nastupili zajedno»hrvatske šume«p.o. Zagreb i njemačka tvrtka Adler adventure tours, kao i Zelen dvor iz Varaždina. To je prava prigoda poslije niza godina kako smo se ponovno pojavili na jednoj tako važnoj lovnoj manifestaciji u Europi. Prema riječima dipl ing. Dražena Sertića, stručnog suradnika za lovstvo u Direkciji - naš nastup bio je itekako zapažen. Na brojne upite o mogućnosti lova u našim lovištima, njemačkim i drugim inozemnim lovcima podijeljeno je više od 1500 cjenika i prezentirane brojne mogućnosti lova u našim lovištima. Konkretno je dogovoren odstrjel oko 150 grla divljih svinja u lovištima Uprave šuma Karlovac s lovnim posrednikom gosp. Gert F. Bergmannom iz Hersbrucka, pa je tako prodan gotovo cjelokupni odstrjel lovišta Petrova Gora. Putem tvrtke Adler adventure tours prodano je deset grla žive jelenske divljači, sva muflonska divljač i veći broj paušalnih lovova na divlje svinje. S njemačkom tvrtkom Ketner Jagdreisen dogovorena je mogućnost ponude»hrvatskih šuma«u njihovim publikacijama. Tako će već ovoga mjeseca stići k nama njihov predstavnik i pregledati ukupnu našu lo- Izložbeni prostor»hrvatskih šuma«bio je dobro posjećen od njemačkih lovaca vnu ponudu i dogovoriti suradnju. S njemačkom TV kućom Seasons koja prodaje svoje programe ne samo njemačkoj, već i talijanskoj, španjolskoj, francuskoj i turskoj televiziji, koja emitira dnevno čak 16 sati lovnog programa, dogovoreno je snimanje jedne TV emisije u trajanju od 60 minuta. Lovovi bi se snimali u jesen, a trošak»hrvatskih Foto; Lekić šuma«bio bi samo smještaj i prijevoz TV ekipe koja će obavljati snimanje. Stoga naglašava ing. Sertić, ovaj naš nastup bio je zaista koristan za budućnost našega lovstva, (z. 1.) -^j^ Lovno-šumarski stručnjaci»hrvatskih šuma«na izložbenom prostoru našeg poduzeća KROATiSi Foto: Lekić 26 / Časopis Hrvatske šume

29 LOVSTVO U lovištima Uprave šuma Delnice Tijekom lovne godine 1999/2000. Uprava šuma Delnice uspjela je u cijelosti ostvariti plan odstrela medvjeda. Od planiranih dvanaest grla za odstrel, odstrijeljeni su po planu svi medvjedi, a sedam grla odstrijeljeno je u vrijednosti zlatne medalje. Trofejno najvrijedniji medvjed na području UŠ Delnice stečen je u lovištu»bjelolasica«šumarije Mrkopalj u vrijednosti od 439,42 CIC t. Zanimljiva ja i priča kako je odstrijeljen ovaj trofejno najvrijedniji»zlatni«medvjed. Nakon pogotka lovca, ranjeni medvjed odlutao je u šumu, a nađen je zahvaljujući izuzetnom zalaganju lovnika Slavena Sercera i Tomislava Šporera na ulazu u sam brlog, gdje je i dostrijeljen. Osim njega, na području iste šumarije u ovoj lovnoj godini odstrijeljen je još jedan»zlatni«medvjed od 332,93 CIC t. Drugi medvjed po trofejnoj vrijednosti na području Uprave šuma Delnice, odstrijeljen je na području šumarije Gomirje u vrijednosti od 385,83 CIC t. Ista šumarija»stekla«je i medvjeda u visini srebrne medalje te jednog manjeg medvjeda. U lovištu šumarije Prezid odstrijeljena su dva medvjeda u vrijednosti zlatne medalje, od 365,75 sezona u lovu na medvjeda Ove lovne sezone odstrijeljen je najvrijedniji medvjed u lovištu»bjelolasica«, šumarije Mrkopalj, u vrijednosti od 439,42 CIC točke Lovmk Tomislav Sporer snimljen s medvjedom kojega je dostrijelio, nakon što ga je pronašao zajedno s lovnikom Slavenom Sercerom na ulazu u brlog CIC t. 1 od 328,76 CIC t., a odstrijeljen je i jedan manji medvjed.»zlatni medvjedi«odstrijeljeni su i na području šumarija Fužine 352,17 CIC t. i Ravna gora 316,62 CIC t. Lovci koji su postali vlasnici trofejno najvrijednijih grla medvjeda su gosti iz Slovenije, Austrije, Italije i Belgije. Svi medvjedi su veterinarski pregledani, i kod njih nije utvrđena ni bjesnoća, ni trihinela. U tijeku je i ishođenje CITES-a, kako bi vlasnici stečenih trofeja dobili pravovaljanu dokumentaciju. To iz razloga, što medvjed spada u drugu kategoriju ugroženih vrsta divljači, te mora imati precizno sređenu dokumentaciju, kako lovci prilikom unošenja trofeja u svoje matične zemlje ne bi imali problema sa carinom. Prošle lovne sezone, nažalost, dva su medvjeda stradala ne od lovaca, već od udara vlaka na željezničkoj pruzi. Jedan od njih bio je medvjed kapitalac. Od njega smo uspjeh spremiti samo lubanju, a sam medvjed težio je 230 kg i to nakon parenja krajem lipnja. Možemo samo pretpostaviti koliko je medvjed bio velik i težak kad znamo da tijekom parenja medvjed izgubi i 30 posto tjelesne težine, ističe dipl. ing. Dario Majnarić rukovoditelj Odjela za lovstvo UŠ Delnice. Na pragu je i nova lovna godina. U lovnoj godini 2000/2001. u planu je također odstrel dvanaest mrkih medvjeda. Lov na medvjede počinje u travnju, a upriličuje se za vrijeme pune mjesečine, govori ing. Majnarić. Osim lova na medvjede, tijekom proljeća obavit će se i ostale lovne aktivnosti, kao što su redovita briga o prehrani i prihrani divljači, a obići će se i pjevališta tetrijeba, koji unatoč potpunoj zaštiti pomalo nestaju iz naših šuma. ff" V. P. Časopis Hrvatske šume / 27

30 B UPRAVA ŠUMA ZAGREB - SA SASTANKA UPRAVITELJA ŠUMARIJA Često smo zlorabili terenski dodatak Sa stručnog kolegija zagrebačke Uprave vlastite kapacitete trebamo više koristiti. Zagrebačka Uprava šuma prošle je godine ostvarila dobit od, zaokruženo, 8,1 milijuna kuna uz ukupno ostvareni prihod od 116,2 milijuna kuna i rashode od 108,1 milijun kuna. Financijski bi rezultati bili i bolji da nije bilo nekih negativnih tendencija, reći će na sastanku upravitelja šumarija zagrebačke Uprave njen upravitelj dipl. ing. Ante Tustonjić, spomenuvši pritom situaciju u Ribnjačarstvu d.o.o. Lipovljani koju tek treba rješavati. A upravitelji šumarija morali su pokloniti više pozornosti i tome kako su se pisali terenski dodaci»koji su pojedincima donosili još jednu mjesečnu plaču«. Od 12 šumarija pola ih je na kraju godine ostvarilo negativan rezultat, što je više od»planiranih«gubitaša. Dobri prošlogodišnji rezultati poslužili su kao dobar zamah za ovu godinu. Ipak u prva tri mjeseca izvršenja su, prema riječima rukovoditelja proizvodnje dipl. ing. Marijana Baruleka, tek»zadovoljavajuća«. Ostvarenje plana sječe od 27 posto posljedica je zaostatka u siječnju. Tijekom veljače i ožujka uhvaćen je ritam, dobro se radilo, no može i bolje. U nizinskim šumarijama (Kutina, Novska, Lipovljani) jedno vrijeme nije se moglo raditi radi poplava i to su objektivni razlozi zbog kojih nisu polučeni veći učinci. No, kaže Barulek, moramo se pobrinuti da se vlastiti kapaciteti više koriste, da se kvalitetnije radi i norme primjenjuju u potpunosti. Od glavnih uzgojnih radova priprema staništa obavljena je na 83 ha, pošumljavanje i popunjavanje na 143 ha, dok se njega tek počela raditi. U drugom kvartalu uzgojni će se radovi najprije raditi s vlastitom radnom snagom, potom će se angažirati sezonci, a tek ako ni to ne bude dostatno, ponudit će se posao poduzetnicima. Racionalizaciji poslovanja i mjerama štednje pridonijet će, rekao je rukovoditelj komercijale dipl. ing. Franjo Petrlin, da se pri izradi kvalitetnih sortimenata pazi na kvalitetu te da popratni papiri budu na vrijeme izrađeni i kompletirani. Ako nisu, a to posebno vrijedi za robu koja se šalje u inozemstvo, odužuje se slanje i gubi vrijeme, (m) UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA - SA SASTANKA UPRAVITELJA ŠUMARIJA Dobre rezultate treba stimulirati U prva tri mjeseca koprivnička je Uprava plan sječe ostvarila sa 39 posto (od čega oblovine 41 a ogrjeva 37 posto). U posječenoj masi velik je postotak kvalitetnih sortimenata, posebice bukovog furnira. I radovi na jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji izvršeni su planiranom dinamikom, ocijenjeno je na Stručnom kolegiju Uprave šuma Koprivnica prilikom rasprave o poslovanju u prvom kvartalu ove godine. Sve to, pa i relativno dobra naplata prodane robe, rezultirali su tek redovnom isplatom plača, tako da se o ostatku sredstava za druge potrebe, primjerice, investicije, teško može govoriti. Drugim riječima, ove (dobre) rezultate prate i veliki troškovi pa su se na sastanku podosta spominjale i mjere racionalizacije poslovanja medu kojima najčešće disciplina i puno korištenje radnoga vremena. Nisam još doživio da je netko podnio prijavu protiv nekoga tko cijelo radno vrijeme nije proveo na radu kaže upravitelj koprivničke Uprave dipl. ing. Ante Sa stručnog kolegija više pozornosti mjerama racionalizacije i štednje Stanković. Međutim ako se zna daje ova uprava lani ostvarila najbolje rezultate, da su dnevni učinci radnika i strojeva medu najboljima, onda o mjerama racionalizacije i te kako ima smisla govoriti još više u drugim upravama. Rukovoditelj proizvodnog odjela dipl ing. Josip Gregurec dodaje kako bi već bilo vrijeme da se dobar rad stimulira na konkretniji način. Kaže kako je po šumarijama već napravljena i detaljna priprema za izvršenje doznaka plana sječe 2001., a vezano za racionalizaciju poslovanja upravitelji šumarija dužni su obaviti i pripreme za uspješno izvršenje plana uzgojnih radova sljedeće godine, (m) 28 / Časopis Hrvatske šume

31 SJEMENSKE KLONSKE PLANTAŽE Kasni hrast zanimljiv za klonsku plantažu Osim osnivanja klonskih plantaža lužnjaka, za koje je odabir plus stabala u tijeku, Hrvatske šume zainteresirane su i za osnivanje klonskih sjemenskih plantaža kasnoga hrasta,»to je hrast koji lista 4-6 tjedana kasnije od normalnog, otporniji je na kasne mrazeve i dobar je za hladnija područja, gdje se kasni mraz učestalo pojavljuje. Iz Njemačke su svojedobno od nas tražili žir takvoga hrasta, no mi nismo tada mogli garantirati i sa sigurnošću tvrditi da će takav žir dati i takav kasni hrast. Nismo jednostavno imali sjemenske plantaže i zato je ideja da se one osnuju svakako dobra«ustvrdio je akademik Mirko Vidaković prilikom obilaska posebnoga povjerenstva Hrvatskih šuma za osnivanje sjemenskih plantaža, šumskoga predjela Dubrava u sisačkoj Upravi, gdje je obavljen pregled jednog odjela kasnoga hrasta. Radi se o sastojini starosti 110 godina koja, pouzdano je utvrđeno, kasnije lista od okoline (u što su se krajem travnja, kad je već sve izlistalo, osim kasnoga hrasta, mogli uvjeriti i koje će biti obilježeno rednim brojem i voreno je i potrebno da se za svako stablo članovi povjerenstva mr. Davorin Kajba, praćeno, utvrdi točan datum početka listanja. To će biti i najvažniji podatak pri dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Ivan Sumanovac i dipl. ing. Milan Zgela). Dogo- likom budućeg odabira plus stabala, no ne Povjerenstvo za osnivanje klonskih plantaža u predjelu Dubrava u sisačkoj Upravi i jedini. Tražit će se i ostala svojstva (pravnost stabla, visina, promjer). Dvije godine trebalo bi pratiti listanje takvih stabala a onda uzimati žir i osnovati klonsku plantažu, (m) GODIŠNJA SKUPŠTINA POŽEŠKOG OGRANKA HSD-a u sklopu prošlogodišnjih aktivnosti požeškog ogranka Hrvatskoga društva, požeški šumari bili su domaćini ekipi Hrvatske televizije, koja je snimila nekoliko priloga o šumarstvu Požeštine. Emisija je obuhvatila priloge o pitomom kestenu u ovome kraju, šumarsko-hortikulturnom rasadniku»hajderovac«i problemu otpada u šumama. Priloge su osmislili prof. dr. Mirko Vidaković, mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. Perica Benčić, dipl. ing. Tomislav Benčić i dipl. ing. Ivica Fliszar. Ova poučna emisija snimljena je na videokazetu i preporučena kao edukacijski materijal učenicima osnovnih škola. U povodu Dana hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja, požeški ogranak HSD-a organizirao je konferenciju za novinare požeških dopisništava HTV-a,»Večernjega lista«,»glasa Slavonije«i Županijskog radija Požege, na kojoj je novinarima u uredu i na terenu prezentirano poslovanje Uprave šuma Požega, s posebnim naglaskom na tehnologiju uzgojnih radova, od sjemena do dovršnoga sijeka. Početkom lipnja održano je na borilištu»klašnice«kod Pleternice natjecanje šumarskih radnika požeške Uprave, a ogranak je bio i suorganizator prigodom boravka požeških predstavnika na državnom natjecanju šumskih radnika na Bjelolasici. Treba napomenuti kako je požeški štand bio jedan Javnosti uspješno prezentirana šumarska djelatnost od najatraktivnijih tijekom ove smotre i privlačio je pozornost obiljem i raznolikošću šumarskih i kulturno-zabavnih sadržaja. Uspješno organiziran Okrugli stol u Požegi je uspješno organiziran već tradicionalni Okrugli stol s temom o sortimentnoj strukturi drvnih sortimenata na području požeške Uprave šuma, a podnositelji referata bili su prof. dr. Ante Krpan, mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. Zlatko Lisjak i dipl. ing. Ivica Fliszar. Članovi ogranka ugostili su početkom listopada kolege iz delničkog ogranka HSD-a, koji su tijekom dva dana upoznali kulturno-povijesne znamenitosti Požege i šumski predjel Duboku na području šuma zagrebačkoga Šumarskog fakulteta, a upoznati su i s poslovanjem rasadnika»hajderovac«. Početkom studenoga organizilanaje stručna ekskurzija po Češkoj, j pritom su Požežani posjetili Brno i Prag. U požeškom hotelu»grgin dol«održana je u veljači tradicionalna šumarska zabava na kojoj je bila gošća poznata estradna umjetnica Jasna Zlokić sa svojim sastavom, a nastupio je i afirmirani požeški tambu Radno predsjedništvo skupštine (slijeva) dipl. ing. Tomica Lešković, dipl. ing. Ivica Fliszar i Josip Orešković raški sastav»naša grana«. Predsjednik požeškog ogranka HSD-a dipl. ing. Ivica Fliszar naglasio je kako će polovicom travnja požeški šumari ugostiti kolege iz ogulinske Uprave šuma, a u lipnju će u povodu Dana ši:marstva biti upriličen Okrugli stol s temom o biološkoj reprodukciji šuma i sporednim šumskim proizvodima na požeškom području. Predstavnik pletcrničkoga drvnoindustrijskog poduzeća»oroplet«, Stojan Raguž, predložio je da jedna od tema Okruglog stola bude iz područja drvne industrije. U listopadu će biti organizirana stručna ekskurzija u Delnice i Poreč, gdje će Požežane ugostiti kolege iz tamošnjih Uprava šuma. Na skupštini je zaključeno kako više pozornosti treba posvetiti umirovljenicima, članovima ogranka, a uskoro će s njima biti na terenu upriličeno jedno od budućih druženja. I. Tomić Časopis Hrvatske šume/ 29

32 OGULINSKI ŠUMARI POSJETILI POŽEŠKI KRAJ Za tispomenti na zajedničko druženje na baroknom požeškom trgu Polovicom travnja članovi ogulinskog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva posjetili su Požeštinu i tijekom dva dana bili gosti svojih kolega iz požeške Uprave šuma. Nakon dolaska u Požegu, navečer su se na zajedničkoj večeri u restauraciji»lovački rog«, uz svoj tamburaški sastav, družili u dobrom raspoloženju do kasnih sati sa susretljivim domaćinima. Sutradan dopodne su se Ogulinci i Požežani u poznatoj požeškoj sportskoj dvorani»grabrik«okušali u malom nogometu. U dva poluvremena po 15 minuta domaćini su bili znatno efikasniji te pobijedili goste sa čak 6:1. U poslijepodnevnim satima, uz stručno vođenje tnr. se. Jurja Zelića, ogulinski šumari upoznati su s najznačajnijim kulturno-povijcsnim znamenitostima»slavonske Atene«: središnjim baroknim trgom, crkvama sv. Duha, sv. Lovre, zgradom nekadašnjega Isusovačkog kolegija, katedralnom crkvom sv. Terezije Avilske, tri stoljeća starom požeškom gimnazijom, spomenikom fi'a Luke Ibrišimovića, poznatog ratnika protiv Turaka, poprsjein Miroslava Kraljevića, jednog od najvećih hrvatskih slikara na početku dvadesetoga stoljeća i s još nekim usputnim znamenitostima. Poslije ručka domaćini, na čelu s predsjednikom požeškog ogranka HSD-a dipl. ing. Ivicom Fliszarom, odlaze sa svojim gostima u trideset kilometara udaljeni šumsko-hortikulturni rasadnik»hajderovac«kod Kutjeva. S poslovanjem rasadnika ogulinske šumare upoznaje dipl ing. Perica Benčić, a gosti su imali prigodu biti u suvremenom stakleniku i plasteniku te u matičnjaku, u kojem se nalazi gotovo 40 hortikulturnih vrsta i kultivara četinjača i listača. Voditelj rasadnika osobito se osvrnuo na proizvodnju cjepova, uglavnom hrasta lužnjaka, za klonske sjemenske plantaže za druge Uprave šuma. Istaknuo je da su nakon cijepljenja Uoči malonogpmetnog susreta u sportskoj dvorani»grabrik«snimci: I. Fliszar postignuti dobri rezultati, osobito ručnom metodom. U sklopu ekskurzije, nakon boravka u rasadniku, Ogulinci su posjetili u obližnjem Hrnjevcu podrum čuvenoga hrvatskoga vinogradara i vinara Ive Enjingija, gdje su mogli kušati više vrsta njegovih nadaleko znanih i cijenjenih vina. Boravak na požeškom području članovi ogulinskog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva završili su u Dubokoj, Nastavno-pokusnom šumskom objektu zagrebačkog Šumarskog fakulteta, kod turističke Velike. Mogli su usput razgledati okolne šume u živopisnom i mirnom papučkom krajoliku. Uz poznati požeški tamburaški sastav»naša grana«, pikantna jela i dobru kapljicu, ogulinski i požeški šumari družili su se u dobrom raspoloženju do sitnih sati. (I. T.) UPRAVA ŠUMA DELNICE I ove godine, četvrti puta zaredom uz 1. svibanj, međunarodni praznik rada. Hrvatski sindikat šumarstva upriličio je dodjelu priznanja najboljim zaposlenicima u šumarstvu, kako po upravama šuma tako i u d.o.o. Svečanost dodjele priznanja u Upravi šuma Delnice, održana je 28. travnja g. u Lovačkom domu. Uz sindikalne povjerenike Uprave šuma, svečanosti su bili nazočni dipl. ing. Mladen Pleše, zamjenik upravitelja, dipl. oecc. Viktor Sporčić, predsjednik Nadzornog odbora HSS, te rukovoditelji d.o.o. MGP dipl. ing. Josip Pleše, Galanterije Vrbovsko dipl. ing. Petar Matešić, Zivko Malnar Lovačkog doma te u ime Zaposleničkog vijeća dipl. ing. Branko Ožbolt. I Goranima nagrade 1. svibnja, međunarodni je praznik rada, dan koji u sebi simbolizira sve težnje i napore radnika za većom pravdom, boljim životom i humanijim uvjetima rada. Sretni smo što danas živimo u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj životom dostojnim čovjeka, ali nikad ne smijemo zaboraviti da borba za radnička prava ne smije nikada stati, istakla je u svom pozdravnom govoru dipl. ing. Valerija Vukelić glavna sindikalna povjerenica Uprave šuma Delnice. Uz glavnu sindikalnu povjerenicu, najboljim radnicima obratio se i čestitao Mladen Pleše zamjenik upravitelja, a telegram sa čestitkama uputila je i Gordana Colnar predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva. Najboljim radnicima Uprave šuma Delnice za g. proglašeni su: Dražen Stimac (Crni lug), Anto Čop (Delnice), Dubravko Medić (Fužine), Ivica Pajnić (Gerovo), Sava Stipanović (Gomirje), Bojan Basa (Klana), Boško Tadejević (Mrkopalj), Filip hautar (Prezid), Branimir Krulić (Ravna gora), Rajko Hlača (Rijeka), Dražen Malnar (Skrad), Josip Klepac (Tršće), Dragutin Pavlič (Vrbovsko), Zlatko Stimac (Lokve) Tomislav Knaus (MGP. d.o.o. RJ građevinarstvo), Željko Kranjac (RJ Transport i mehanizacija Vrbovsko), Niko Blažević (RJ Drvna galanterija Vrbovsko), Iva Culić (RJ Lovački dom). V. P. 30 / Časopis Hrvatske šume

33 UPRAVA SUMA VINKOVCI - U POVODU MEĐUNARODNOGA PRAZNIKA RADA - NAGRAĐENI DJELATNICI Uručene nagrade trinaestorici najboljih Hrvatski sindikat šumarstva sindikalno povjerenstvo Uprave šuma Vinkovci, na svečanoj sjednici održanoj 27. travnja godine u hotelu»slavonija«u Vinkovcima, dodijelilo je nagrade i priznanja najboljim radnicima iz proizvodnje. Riječ je o nagradama koje se dodjeljuju za ostvarene rezultate rada u prethodnoj godini, a koje Hrvatski sindikat šumarstva Zagreb tradicionalno dodjeljuje u povodu 1. svibnja Međunarodnog praznika rada.»čast mi je i zadovoljstvo što mogu uručiti nagrade najboljim radnicima. Vama čiji je doprinos u ostvarivanju poslovnih rezultata, kao i jačanju naše sindikalne organizacije velik. Na tom doprinosu najljepše Vam zahvaljujem«rekao je prigodom podjele nagrada ing. Željko Kalauz, glavni sindikalni povjerenik u Upravi šuma Vinkovci, a potom je pismeno priznanje i novčanu nagradu u iznosu od tisuću kuna uručio Damiru Hajeku (Cerna), Marinu Foro (Ilok), Iliju Vujiću (Lipovac), Ivanu Cvitkoviću (Mikanovci), Božidaru Corluki (Otok), Draganu Coliću (Strizivojna), Milanu Manojloviću (Strošinci), Petru Saferu (Vinkovci), Mladenu Zadri (Vrbanja), Ivanu Đurdeviću (Vukovar), Iliji Lukiću (Županja) i Zeljku Krešiću iz»šumatransa«d.o.o. Vinkovci. Za nedavno preminulog Peru Klarića, najboljeg sjekača iz šumarije Gunja, nagradu je primila supruga. Na skupu je pročitana i poruka Gordane Colnar, predsjednice Hrvatskoga sindikata šumarstva, u kojoj između ostaloga, stoji:»hrvatski sindikat šumarstva djeluje na području cijele Republike Hrvatske. Broji članova zaposlenih u»hrvatskim šumama«p. o. Zagreb ili 80 posto zaposlenih u djelatnosti. Nagrade Hrvatskog sindikata šumarstva primit će 158 najboljih radnika, članova ovog sindikata, zaposlenih u šumarijama diljem Hrvatske«. Na kraju svečanosti Željko Kalauz zahvalio je svima koji su mu dali povjerenje na nedavno provedenim izborima za Upravni odbor»hrvatskih šuma«p.o. Zagreb, na kojima je izabran kao kandidat Hrvatskog sindikata šumarstva, te pozvao na suradnju i one koji mu nisu dali glas. Također je izvijestio nazočne da su svi izabrani članovi Upravnog odbora s liste Hrvatskog sindikata šumarstva. (Z. P.) UPRAVA ŠUMA POŽEGA Priznanja i nagrade sedmorici najboljih UPRAVA SUMA BJELOVAR Po 1000 kuna najboljima Nagrađeni radnici s glavnim sindikalnim povjerenikom Perom Jurićem Snimci; I. Tomić U sklopu Hrvatskoga sindikata šumarstva, a u povodu 1. svibnja. Međunarodnoga praznika rada, sindikalno povjereništvo Uprave šuma Požega organiziralo je u požeškoj restauraciji»lovački rog«tradicionalnu dodjelu priznanja i nagrada najboljim radnicima iz izravne proizvodnje za godinu. Uz novčanu nagradu od tisuću kuna, priznanja su dobila sedmorica radnika: najbolji iz šest šumarija i jedan iz»transporta, mehanizacije i graditeljstva«, d.o.o. Požega. Svečanu dodjelu obavio je Pero Jurić, glavni sindikalni povjerenik požeške Uprave šuma i član Glavnoga odbora Hrvatskoga sindikata šumarstva, naglasivši kako će nagrade pridonijeti kvalitetnijem obavljanju poslova, dokazivanju radnika te širenju natjecateljskoga duha. Ujedno je nagrađenim radnicima prenio čestitku i pozdrav predsjednice Hrvatskoga sindikata šumarstva Gordane Colnar. Nagrađeni su Mirko Vinković (sjekač) Pletcrnica, Stipo Nikić (sjekač) Kamenska, Ivica Majetić (sjekač) Caglin, Vinko Čatić (traktorist) Velika, Mladen Markanjević (sjekač) Požega, Anđelko Matić (sjekač-traktorist) Kutjevo i Ivica Zlomislić (miner) iz»transporta, mehanizacije i graditeljstva«d.o.o. Požega. Svečanosti dodjele priznanja bili su nazočni upravitelj požeške Uprave šuma dipl. ing. Stjepan Blažičević, direktor TMG d.o.o. Požega dipl. ing. Ivan Gašpar, upravitelji šumarija te sindikalni povjerenici s pojedinih poslovnih jedinica. (I. T.) Povjerenik koprivničkog sindikalnog povjerenstva Milivoj Marković uručuje nagrade i priznanja Prigodnom svečanošću sindikalno je povjerenstvo Hrvatskog sindikata šumarstva u koprivničkoj Upravi obilježilo Međunarodni praznik rada 1. svibnja i trinaestorici najboljih proizvodnih radnika u prošloj godini podijelilo nagrade. Samo radom možemo opstati, rekao je tom prigodom sindikalni povjerenik Milivoj Marković, koji je podijelio nagrade, po 1000 kuna i priznanje svakome radniku. Nagrade su dobili najbolji radnici iz svake šumarije i D. O. O. koji su tijekom ostvarili najbolje radne učinke: Zlatko Hanžeković (MIP Đurdevac-Lepavina), Milan Martinčić (Šumarija Križevci, inače prema broju osvojenih bodova najbolji radnik koprivničke Uprave), Zvonko Spilek (Čakovec), Ivica Grudić (Koprivnica), Željko Tudić (Kloštar Podravski), Željko Ptičak (Đurđevac), Željko Račan (MIP Đurđevac-Đurdevac), Stjepan Posavec (Varaždin), Alojzije Paveiić (Repaš), Dražen Sprihal {Soko\ov2c), Josip Kožarić (Pkormiči), Josip Stahi (Ludbrcg) i Ivan Strugar (Ivanec). (M. M.) Časopis Hrvatske šume / 31

34 IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA»ŠUMAR«ZAGREB Značajan uspjeh naših članova Na vrhu Triglava m Katarina, Dražen, Alojzija, Marinko i Nikola, a snimak je napravio Romana, koji se već 15 godina penje za Uskrs na ovaj veličanstveni vrh. Na samom grebenu, na prijelazu s Malog na Veliki Triglav bilo je malo snijega, a ispod je stijena bila zaleđena, što je iziskivalo stalnu koncentraciju i oprez, jer su padine s jedne i druge strane duboke više stotina metara, negdje čak i do tisuću. Pred domom na Kredarici, m koji je stalno otvoren jer se ovdje nalazi i poznata meteorološka postaja. Spavanje u sobi bilo je i ispod minusa, ali umor je učinio svoje... Sredinom travnja, kada su se već neki na Jadranu okupili jer je to izuzetno toplo vrijeme dopuštalo, mala ali hrabra ekipa planinara našega društva, 15. i 16. travnja izvela je zimski uspon na Triglav m. Prema riječima Dražena i Katarine Lovreček, članova našega ogranka iz Karlovca, u subotu 15. travnja krenuli su u ranu zoru iz doline Krme po snijegu koji je bio između 1 i dva metra prema domu na Kredarici, gdje su stigli oko podneva. Nakon kraćeg zadržavanja i odmora za ručak, oko dva sata popodne su krenuli na sam uspon na Triglav gdje su i stigli već oko 4 sata. Treba napomenuti kako su Dražen Lovreček i Romano Vuković išli na turnim skijama, a preostalo četvero Alojzija Baričević, Marinko Cindrić iz Ogulina i Nikola Šamec bili su u navezu po dvoje, kako to zahtijeva planinarsko pravilo za zimski uspon, uz upotrebu cepina i dereza. Imali su sreće jer ih je pratilo lijepo i sunčano vrijeme, tako daje temperatura bila oko ništice, ali je stijena bila jako klizava pogotovo na samom grebenu gdje nije bilo snijega zbog vrlo jakih vjetrova koji na tim mjestima izglačaju stijenj e. Na samom vrhu Triglava dočekao ih je visok snijeg tako da se Aljažev stolp, visok preko tri metra, jedva vidio iz debelog snijega. U dom na Kredaricu spustili su se pred samu noć, sretni i zadovoljni jer su uspjeli ostvariti san kakav mnogi planinari priželjkuju, ali ih malo tko ostvari. Zato im i mi na ovoj našoj stranici javiio odajemo priznanje. (Z. L.) -^K. 32 / Časopis Hrvatske šume

35 STRANICA NAŠIH ČITATELJA / U ŠUMARSKOM MILJEU Za ljepotu nije važna boja snimljeno 8. ožujka u Česmi Portretiranje moje prijateljice-šumarice - snimljeno 5. travnja u Crnecu PROl. \y l'nl URIiSI ŠUMA Cvjetni tepih - snimljeno 27. ožujka na Žumberku Naš najvrjedniji suradnik dipl. ing. Zeljko Gubijan i za ovaj broj časopisa poslao nam je bogati izbor svojih najnovijih fotografskih zapažanja iz naših šuma. Odabrali smo proljetni slijed šumskoga cvijeća. Vjerujemo kako medu našim čitateljima ima još zaljubljenika u fotografiju čije bismo radove rado objavili na našim stranicama. Urednik

36