GODIŠNJE IZVJEŠĆE / 2015.

Transcription

1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE / HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT

2 Glavni ured i sjedište: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, HR Jastrebarsko, Hrvatska Telefon: Fax: ured@sumins.hr RASADNIK Cvjetno naselje 41, HR Jastrebarsko, Hrvatska Telefon: Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Trnjanska cesta 35. HR Zagreb Telefon: Fax: Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe EFISEE Zajčeva 28, HR Zagreb Telefon: Centar za općekorisne funkcije šuma "Josip Ressel" 154. Brigade Hrvatske vojske bb, HR Pazin Telefon: Centar za urbane i privatne šume Vilka Novaka 50c, HR Varaždin Telefon: Centar za nizinske šume Trg Josipa Runjanina 10, HR Vinkovci Telefon: Tehnički urednik i design: Renata Stojaković Fotografija sa naslovnice: Jasnica Medak Jastrebarsko, 2015.

3 PREDGOVOR Veseli me što Vam ponovno mogu skrenuti pažnju na najinteresantnije trenutke i uspjehe djelatnica i djelatnika hrvatskog šumarskog instituta koji su obilježili protekle dvije godine 2014 i Za godinu mogli bi reći da je bila prekretnica u 65 godišnjem sustavnom financiranju Znanstveno istraživačkog rada u šumarstvu koji se izvodio preko aktivnosti Povjerenstva Hrvatskih šuma d.o.o. a u posljednje 23 godine koristio naknadu za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) kao jedini izvor financiranja. Prekretnicu zato što se ove godine taj sustav počeo urušavati dijelom pod utjecajem promjena i značajnog smanjenja ove naknade u posljednjih nekoliko godina, a dijelom kao rezultat prelaska sa financiranja većeg broja malih projekata na manji broj velikih projekata. Ovaj prijedlog s većim projektima ima smisla ako je cilj povećanje intenziteta istraživanja i primjenjivost rezultata, a time i efikasnosti trošenja ovih sredstava. No uspjelo se doista vrlo malo. Naime kroz ugovorena ukupno 4 projekta i to 2 sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i 2 sa Institutom plasiralo se tek 30% sredstava namijenjenih znanstveno istraživačkom radu u ovoj godini, što uz sva ostala ograničenja predstavlja veliko opterećenje za normalno funkcioniranje Instituta. Ne umanjujući vrijednost projekata koji se provode i koji su doista povećali efikasnost istraživanja kroz izraženu interdisciplinarnost i intenzivnu konzultaciju s povjerenstvom kroz polugodišnje evaluacije jedan dio znanstvenih aktivnosti koje su se trajno provodile ostao je bez financijske potpore te je tako zaustavljen. U godini ovaj trend je još izraženiji jer su sredstva promjenama Zakona o šumama prebačena u Ministarstvo poljoprivrede no nije definirano što će biti s već ugovorenim projektima što je otežalo daljnje ugovaranje pa se ono ograničilo na ranije neraspoređena sredstva iz Za koja su ugovorena još 4 jednogodišnja projekta (po istom ključu dva za Šumarski fakultet i dva za Hrvatski šumarski institut). Ministarstvo je susrevši se po privi puta s problematikom financiranja i ugovaranja znanstvenoistraživačkog rada tek u jesen raspisalo prvi poziv za podnošenje prijedlog projekata te do kraja godine nije bilo nikakvih informacija o rezultatima natječaja, što znači da od sredstva sakupljenih iz naknade za OKFŠ, odnosno dijela namijenjenog za znanstveno istraživački rad niti kuna nije plasirana u tu aktivnost. Nadamo se da će se ubrzo donijeti neke odluke o prihvaćanju projekata, te nastaviti s praksom poziva i financiranja odabranih projekata. Otvaranjem novih natječaja Hrvatske zaklade za znanost tijekom 2014.godine uspjeli smo kroz četiri novoodobrena projekta ponovno pokrenuti dio tih aktivnosti te zaposliti jednog poslije doktoranda a i dobiti suglasnost za zapošljavanjem tri doktoranda čiji je dolazak u Institut ostvaren početkom godine. Također smo na drugi krug natječaja prijavili još dva projekta koji nakon evaluacije nisu prihvaćeni za financiranje. Sva tri doktoranda koja su zaposlena na postojeće projekte su upisali doktorske studije i aktivno se uključili u rad projekata.

4 Međunarodna aktivnost je bila nešto intenzivnija kroz više različitih projekata. Uspjeli smo s dva međunarodna konzorcija uključiti se u izvođenje projekata unutar ERA-net FORESTERRA programa (INFORMED 2014 i MedWildFireLab 2015) na kojima sudjelujemo uz nacionalno financiranje. Također smo uspjeli ugovoriti vođenje jedne ciljane COST akcije TN1401 Podizanje kapaciteta u području šumarke politike i upravljanja u regiji Zapadnog Balkana. Uz to djelatnici instituta sudjeluju na više od desetak različitih COST akcija, koje se koriste i za povećanje izlazne mobilnosti. Uspjeha smo imali u s ERASMUS+ pozivom na kojem smo dobili jedan projekt (CIA2SMF) o razvoju programa za profesionalno usavršavanje i trening u području potrajnog gospodarenja šumama s partnerima iz Slovenije i Austrije. Tu treba dodati i dva bilateralna projekta s Njemačkom (2014) koji nam dva puta godišnje dovode znanstvenike iz drugih institucija na razmjenu znanja i iskustava, te jedan s Austrijom (2015). Ovi projekti su omogućili i dvije ulazne mobilnosti. Aktivnosti sudjelovanja u različitim grupama i konzorcijima za pripremu i pisanje projektnih prijedloga za Obzor 2020 je stalna aktivnost no do sada nismo imali uspjeha. I sada se radi na nekoliko prijedloga za koje su rokovi početkom Te čije rezultate sa zanimanjem očekujemo. Projekti razvoja stručnih službi financirani od strane Ministarstva poljoprivrede su izvođeni po ugovorenom rasporedu i s puno uspjeha od čega izdvajamo prvu fazu sustavnog čuvanja sjemena važnih šumskih vrsta u sjemenskoj štedionici (2014), izgradnju laboratorija potrebnih za kulturu tkiva i pratećih plastenika (2015). Uz to smo zajedno s Šumarskih fakultetom i Prehrambeno biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita i Hrvatskih biotehnološkim društvom organizirali međunarodnu konferenciju Prirodni resursi, zelena tehnologija i održivi razvoj GREEN uz podršku IUFRO organizacije i EFI-a, te pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića. Ono što nas je veselilo polovinom godine kada smo dobili konačne rezultate reakreditacije te najavilo izdavanje trajne dopusnice za rad počelo nas je zabrinjavati, jer ona nije stigla u predviđenom roku iako smo razvili i Akcijski plan za prevladavanje prepoznatih nedostataka, pa smo godinu završili s brigom oko tijeka upravo započetog procesa restrukturiranja javnih znanstvenih instituta. Tijekom pokušavali smo na razne načine pratiti ovaj proces te dokučiti ciljeve i rezultate no još uvijek se po tom pitanju ništa nije dogodilo. Ipak se nadamo se da će taj postupak donijeti novosti u valorizaciji našeg rada te promijene na bolje. Do slijedeće prilike Dr.sc. Dijana Vuletić Ravnateljica

5 Događanja u Zavodu za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo tijekom i godine Aktivnosti Zavoda vezane su uz očuvanje genetske raznolikosti šumskih vrsta kao osnove za kontinuirano, pravilno gospodarenje i očuvanje prirodnog sastava šumskih sastojina. Hrvatska u svojem bogatstvu geografskih regija sadrži različite ekološke tipove i velik broj vrsta šumskog drveća, na koje izravno utječu degradacija staništa, različiti tipovi onečišćenja tla, zraka i vode, prekomjerno iskorištavanje pojedinih vrjednijih vrsta šumskog drveća, ubrzano djelovanje globalnih klimatskih promjena i antropogeni utjecaj. Genetska raznolikost važan je preduvjet za prilagodbu vrsta šumskog drveća u promjenjivim uvjetima okoline. Kako bi mjere za očuvanje genofonda neke vrste bile uspješne potrebno je poznavati njihovu genetsku raznolikost tj. njihov genofond. IZVJEŠĆE ZA GODINU Genetika i oplemenjivanje U današnjim sve stresnijim ekološkim prilikama očuvanje genofonda poprima sve veći značaj. Negativni pritisci na prirodne ekosustave i pojedine biljne vrste dovode u pitanje stabilnost i egzistenciju šuma. U dosadašnjem načinu očuvanja genofonda u Hrvatskoj prednost je dana in situ metodi, na prirodnom staništu, odnosno na licu mjesta. To znači da se određene površine šuma koje su po svojoj genetskoj kvaliteti i biljnom sastavu od posebnog značaja, izuzimaju iz redovitog gospodarenja i upisuju u kategoriju šuma posebne namjene. Ovakav vid očuvanja služi i radi osiguravanja dovoljnih količina sjemena za potrebe održivog gospodarenja šumama. Očuvanje genofonda provodi se i uz pomoć ex situ metode, odnosno izvan prirodnog staništa, osnivanjem različitih vrsta sjemenskih plantaža, genetskih banaka te banaka sjemena i polena. Ovom metodom konzervacije uzgojeno je, od osnivanja Instituta, oko 50-ak klonskih sjemenskih plantaža, testova provenijencija, testova potomstava i familija, te arhiva, na površini većoj od 100 ha, sa raznim vrstama četinjača i listača. Najnovija istraživanja provode se na našoj najvrjednijoj vrsti šumskoj drveća, hrastu lužnjaku. Pokusi su osnovani na 3 lokacije koje reprezentiraju područje rasprostranjenosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (Posavina, Podravina i Pokupski bazen) i služe za istraživanje genetske raznolikosti hrasta lužnjaka. Kod šumskog drveća, očuvanje gena predstavlja održavanje evolucijski stvorenog adaptacijskog potencijala pojedine vrste, a time ujedno i očuvanje šuma te cjelokupnog ekosustava. Tijekom i godine djelatnici Zavoda sustavno provode izmjere raznih kvantitativnih svojstava, te održavanje i očuvanje u pokusima provenijencija hrasta lužnjaka, bukve i jele

6 Prate se mikrostanišni uvjeti minimeteorološkom stanicom te dinamika i razina podzemnih voda piezometrima. Ti se podaci povezuju sa kvantitativnim svojstvima koja se prate s ciljem utvrđivanja utjecaja meteoroloških parametara na ispoljavanje različitih svojstva. Na taj se način donose zaključci o genetskoj raznolikosti, prilagodbi vrsta na izmijenjene uvijete okoliša, te eventualnim projekcijama vrsta u nadolazećim klimatskim promjenama. Sukladno ugovoru sa Hrvatskim šumama d.o.o. obavljani su poslovi stručne službe u registriranim šumskim sjemenskim objektima (stručni nadzor šumskih sjemenskih objekata i uroda šumskog reprodukcijskog materijala, kolaudacije doznaka sušaca, vjetroloma i redovitih doznaka, nadzor sakupljanja šumskog reprodukcijskog materijala (sjemena, biljnih dijelova, češera), upis novih šumskih sjemenskih objekata te izmjene u postojećim šumskim sjemenskim). Zavod obavlja stručnu službu i sve spomenute poslove u 320 šumskih sjemenskih objekata. U rujnu godine započeo je rad na projektu financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Projekt naslova Očuvanje genetskih resursa šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena (Conservation of genetic resources of forest trees in light of climate changes, ConForClim) usmjeren je na očuvanje genetske raznolikosti šumskih vrsta koja je temelj za održivo gospodarenje i očuvanje prirodnih šuma. Istraživanja koja se provode u sklopu ovog projekta vezana su uz hrast lužnjak i običnu bukvu. Ovaj projekt je i svojevrstan nastavak projekta Identifikacija provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) tolerantnih na sušu pomoću molekularno-genetičkih i fizioloških markera koji se provodio u okviru bilateralne suradnje s Njemačkom (MZOŠ-DAAD 2013/14). Zavod provodi 3 projekta očuvanja genofonda zaštićenih i značajnih stabala prema Zakonu o zaštiti prirode (zaštićena stabla, spomenik parkovne arhitekture, posebni rezervat šumske vegetacije ): 1. Gupčeva lipa iz Donje Stubice (Tillia platyphyllos Scop.)

7 2. Hrast Julijus iz Siska (Quercus robur L.) PRIMJER DOBRE PRAKSE s projektom se krenulo prije nego se stablo srušilo u jesen godine i time je sačuvan genetski materijal za proizvodnju novih klonova. 3. Bukva u parku Erdödy (Fagus sylvatica L.) nakon ciklona Teodor i elementarne nepogode koja je pogodila grad Jastrebarsko oštećena je i stoljetna bukva u perivoju Erdödy. Sa bukve su prikupljene plemke iz kojih su proizvedeni klonovi bukve. Sjemenska štedionica Prema odrednicama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009, 61/2011, 56/2013, 14/2014), Hrvatski šumarski institut skrbi o formiranju i čuvanju rezervi sjemenskog materijala u sjemenskoj štedionici i obavlja stručne poslove vezane uz kakvoću i istovjetnost sjemenskog materijala. Tijekom godine sakupljeno je 500 kg sjemenskog materijala sa klonske sjemenske plantaže u Čazmi koji je potom obrađen u termoterapiji te se čuva u sjemenskoj štedionici.

8 Laboratorij za ispitivanje sjemena Prema Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu Hrvatski šumarski institut određen je kao Službeno tijelo koje obavlja poslove i odgovorno je za obavljanje poslova kontrole proizvodnje, stavljanja na tržište i kontrole kakvoće šumskog reprodukcijskog materijala, a pod nadzorom je Ministarstva. Tijekom godine u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena obavljane su analize 490 uzoraka šumskog sjemena koje se koristilo za potrebe obnove šuma. Radi poboljšavanja kvalitete rada u laboratoriju i usluga, te konkurentnosti na tržištu LIS je uspostavio informacijski sustav (LIS IS) namijenjen za vođenje poslova laboratorija. LIS informacijski sustav dostupan je na adresi: Prema odrednicama istog Zakona, Hrvatski šumarski institut skrbi o formiranju i čuvanju rezervi sjemenskog materijala u sjemenskoj štedionici i obavlja stručne poslove vezane uz kakvoću i istovjetnost sjemenskog materijala. Krajem godine izrađen je Pravilnik o načinu formiranja rezervi sjemenskog materijala svojti šumskog drveća koji je objavljen u Narodnim novinama 13/2015. Prve rezerve sjemenskog materijala sakupljene su, dorađene i uskladištene u jesen godine. Sakupljan je sjemenski materijal crnog bora (dalmatinskog i austrijskog) te crne johe. Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja Laboratorij je svojim radom uključen u bilateralni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i DAAD-a (Deutscher Akademischer Austausch Dienst) iz Njemačke pod naslovom Identifikacija provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.) tolerantnih na sušu pomoću molekularnogenetičkih i fizioloških markera. Projekt je prijavljen u lipnju godine, a odobren je u prosincu godine. Krajem godine projekt je završen te su rezultati objavljeni u znanstvenom radu. U rujnu godine započeo je rad na projektu Očuvanje genetskih resursa šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena (Conservation of genetic resources of forest trees in light of climate changes, ConForClim) koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) u trajanju od godine. Projekt se odnosi na očuvanje genetske raznolikosti šumskih vrsta koja je temelj za održivo gospodarenje i očuvanje prirodnosti šuma Prikupljanje podataka u istraživanju provodi se na dugoročnim i kratkoročnim genetičkim testovima pokusima provenijencija i šumskim sjemenskim objektima hrasta lužnjaka i obične bukve te u laboratorijima za ispitivanje kvalitete sjemena i molekularnom laboratoriju.

9 U suradnji s Laboratorijem za fitopatološka ispitivanja Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja je surađivao na dva projekta: 1. Istraživanje interakcije gljive Cryphonectria parasitica i ose šiškarice Dryocosmus kuriphilus te pojave i uloge drugih parazitskih gljiva na šiškama ose šiškarice u sastojinama pitomog kestena. 2. Posebni nadzori štetnih organizama. Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja je sudjelovao na 2 programa posebnog nadzora: Gibberella circinata smolasti rak bora, i Eutypella parasitica - rak kore javora. Djelatnici Zavoda također su bili aktivni u COST akciji koju financira EU: FP FP0905 Biosafety of forest transgenic trees: improving the scientific basis for safe tree development and implementation of EU policy directives. Zavod je ovlašten za obavljanje stručnih poslova izrade procjene rizika u svrhu uvođenja genetski modificiranih organizama (GMO) u okoliš. Ovlaštenje je izdalo Ministarstvo kulture RH u trajanju od godine do godine. IZVJEŠĆE ZA GODINU Genetika i oplemenjivanje U skladu s ugovorom sa Hrvatskim šumama d.o.o. obavljani su poslovi stručne službe u registriranim šumskim sjemenskim objektima (stručni nadzor šumskih sjemenskih objekata i uroda šumskog reprodukcijskog materijala, kolaudacije doznaka sušaca, vjetroloma i redovitih doznaka, nadzor sakupljanja šumskog reprodukcijskog materijala (sjemena, biljnih dijelova, češera, upis novih šumskih sjemenskih objekata te izmjene u postojećim šumskim sjemenskim objektima ). Broj šumskih sjemenskih objekata koje stručna služba nadzire povećan je u odnosu na godinu te u godini iznosi 344. U godini nastavlja se rad djelatnika Zavoda na poslovima vezanim uz projekt Očuvanje genetskih resursa šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). Zavod je suradnik Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na projektu Phenotypic and Genetic Diversity of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) in Europe FGErobur. Zavod provodi 5 projekta očuvanja genofonda zaštićenih i značajnih stabala prema Zakonu o zaštiti prirode (zaštićena stabla, spomenik parkovne arhitekture, posebni rezervat šumske vegetacije ): 1. Gupčeva lipa iz Donje Stubice (Tillia platyphyllos Scop.) 2. Hrast Julijus iz Siska (Quercus robur L.) PRIMJER DOBRE PRAKSE s projektom se krenulo prije nego se stablo srušilo godine i time je sačuvan genetski materijal za proizvodnju novih klonova. 3. Hrast Dedek u parku Maksimir (Quercus robur L.) najstarije stablo u parku Maksimir, procjena preko 350 godina

10 4. Bukva u parku Erdödy (Fagus sylvatica L.) nakon ciklona Teodor i elementarne nepogode koja je pogodila grad Jastrebarsko oštećena je i stoljetna bukva u perivoju Erdödy. Sa bukve su prikupljene plemke iz kojih su proizvedeni klonovi bukve. 5. Hrast Prašnik (Quercus robur L.) u dogovoru sa Hrvatskim šumarskim društvom ogranak Nova Gradiška. Djelatnici Zavoda sustavno provode izmjere raznih kvantitativnih svojstava, te održavanje i očuvanje u pokusima provenijencija hrasta lužnjaka i obične bukve. Banka gena i sjemenska štedionica Prema odrednicama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009, 61/2011, 56/2013, 14/2014), Hrvatski šumarski institut skrbi o formiranju i čuvanju rezervi sjemenskog materijala u sjemenskoj štedionici i obavlja stručne poslove vezane uz kakvoću i istovjetnost sjemenskog materijala. Pravilnik o načinu formiranja rezervi sjemenskog materijala svojti šumskog drveća (NN 13/2015.). Pravilnik uređuje način formiranja rezervi sjemenskog materijala s obzirom na svojte šumskog drveća, provenijencije, kategorije i količine. Tijekom godine sakupljen je sjemenski materijal iz šumskih sjemenskih objekata u kategoriji kvalificiran, selekcioniran i poznato podrijetlo. U Tablici 2. prikazan je popis sjemenskog materijala koji se danas čuva u sjemenskoj štedionici.

11 Red. br. 1. Vrsta sjemena Registarski broj ŠSO Datum sakupljanja Masa (kg) Prunus avium L. HR-PAV-SP-000/ ,97 2. Fraxinus angustifolia Vahl. HR-FAN-SS-122/ ,50 3. Castanea sativa L. HR-CSA-SI-122/ ,60 4. Quercus robur L. HR-QRO-SP-123/ ,00 5. Quercus robur L. HR-QRO-SI-122/ ,00 6. Abies alba Mill. HR-AAL-SS-331/170 rujan/listopad ,70 7. Abies alba Mill. HR-AAL-SS-331/171 rujan/listopad ,80 8. Pinus nigra J.F.Arnold HR-PNI-420/ ,40 9. Pinus nigra J.F.Arnold HR-PNI-SI-521/ , Alnus glutinosa (L.) Gaertn. HR-AGL-121/ , Alnus glutinosa (L.) Gaertn. HR-AGL-121/ ,07 U sklopu banke gena u živom arhivu Hrvatskog šumarskog instituta obavljene su procjene preživljenja biljaka Larix decidua Mill., Larix kaempferi (leptoplepis) (Lamb.) Carrière, Pinus nigra J. F. Arnold, Pinus sylvestris L., Juglans regia L. te izrada nacrta novog stanja u živom arhivu. Snimljeno je postojeće stanje cjelokupnog živog arhiva (podstojna etaža, izvaljene i suhe biljke) te je u izradi plan razvoja živog arhiva u slijedećem razdoblju. Laboratorij za ispitivanje sjemena sudjeluje na projektima Zavoda: 1. Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu Tijekom godine na trajnim pokusnim plohama u g.j. Slavir, nastavljeno je praćenje dinamike plodonošenja, te količina i kvaliteta žira. Za procjenu stupnja uroda u sastojini koristi se metoda sjemenomjera koji su smješteni ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. 2. Očuvanje genetskih resursa šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena Temeljem odredaba Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu kao član povjerenstva Ministarstva poljoprivrede djelatnici Zavoda sudjeluju u izradi propisa vezanih uz nadzor kontrole proizvodnje i kontrole kvalitete šumskog reprodukcijskog materijala i očuvanja genofonda svojti šumskog drveća. U lipnju godine dr. sc. Mladen Ivanković, dr. Sc. Marija Gradečki-Poštenjak i Miran Lanšćak, dipl.ing.šum. bili su na seminaru Genetic resources conservation - scientific and social challenges u Kostrzyca Forest Gene Bank u Poljskoj. Laboratorij za ispitivanje sjemena Prema Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009, 61/2011, 56/2013, 14/2014) Hrvatski šumarski institut određen je za Službeno tijelo koje obavlja poslove i odgovorno je za obavljanje poslova kontrole proizvodnje, stavljanja na tržište i kontrole kakvoće šumskog reprodukcijskog materijala, a pod nadzorom je Ministarstva. Tijekom godine u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena (LIS) obavljene su analize 470 uzoraka šumskog sjemena koje se koristilo za potrebe obnove šuma, kako za Hrvatske šume d.o.o. tako i za privatne šumoposjednike. Ovisno o namjeni sjemena, ispitivani su: čistoća sjemena, masa 1000 sjemenaka, sadržaj vlage u sjemenu, klijavost sjemena, vitalitet sjemena i zdravstveno stanje sjemena.

12 Za obavljanje analiza šumskog sjemena LIS je akreditiran prema normi HRN EN ISO/IEC Radi provjere kompetentnosti provođenja analiza sjemena LIS je sudjelovao u međulaboratorijskim usporedbama koje organizira International Seed Testing Association prema programu za međulaboratorijske usporedbe ISTA Proficiency Test Programme PT 15-1 Fagus sylvatica. Za sjeme bukve određivani su vitalitet i sadržaj vlage u sjemenu. U testu je sudjelovalo 48 laboratorija iz Europe, te Sjeverne i Južne Amerike. Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja Laboratorij je svojim radom uključen u projekt Očuvanje genetskih resursa šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) u trajanju od godine. U veljači g. prema planu rada dr. sc. Nevenka Ćelepirović i Sanja Mrmić, mag. ing., bile su na tečajevima fiziološke analize: Određivanje vrijednosti ugljika (δ13c) i dušika (δ15n) u biljnom materijalu pomoću masene spektrometrije omjera izotopa (IRMS) na Institutu za botaniku šuma i fiziologiju drveća Sveučilišta u Freiburgu i genetičke analize: Analiza mikrosatelita biljne DNA PCR metodom na Šumarskom institutu Baden-Württemberg u Freiburgu. Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja sudjeluje u provedbi projekta Posebni nadzori štetnih organizama zajedno sa Laboratorijem za fitopatološka ispitivanja Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Također je sudjelovao na 2 programa posebnog nadzora: Gibberella circinata - smolasti rak bora i Eutypella parasitica - rak kore javora.

13 Događanja u Zavodu za uzgajanje šuma tijekom i godine IZVJEŠĆE ZA GODINU Uzgajanje šuma je znanstvena i stručna disciplina koja se bavi osnivanjem, njegom i pomlađivanjem šumskih sastojina s ciljem optimalnoga i trajnoga ispunjenja gospodarskih i općekorisnih funkcija. Izučava procese i metode kojima je u najkraćem mogućem razdoblju, uz što manje troškove i očuvanje proizvodne sposobnosti tla moguće osnovati, podići te oblikovati šumsku sastojinu koja će optimalno i trajno pružati gospodarske i općekorisne blagodati. Zbog niza promijenjenih uvjeta, kako ekoloških (globalne klimatske promjene s većim učešćem elementarnih nepogoda, intenzivniji napadi štetnika, pojava invazivnih biljnih i životinjskih vrsta, onečišćenja tla, vode i zraka ) tako i ekonomskih (globalizacija tržišta drvnih sortimenata i biomase, promjenjivost odnosa ponude i potražnje, vlasnička struktura, privatno poduzetništvo ) gospodarenje prirodnim šumskim sastojinama i šumskim kulturama postaje sve zahtjevniji proces. Utvrđivanjem postojećeg stanja prirodnih šumskih sastojina i kultura u svijetlu novih znanstvenih spoznaja postavljamo zdravu osnovu za propisivanje smjernica unapređenja gospodarenja u njima. U okviru Zavoda za uzgajanje šuma istraživanja se temelje na tri razine: uzgajanje prirodnih šumskih sastojina, problematika osnivanja i uzgoja šumskih kultura i plantaža, te problematika rasadničke proizvodnje. PROJEKTI Projekt EKOLOŠKO KLIMATSKE PROMJENE I PROBLEM OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA U SPAČVANSKOM BAZENU Voditelj: dr. sc. Tomislav Dubravac Spačvanski je bazen jedinstveni kompleks nizinskih lužnjakovih šuma u Europskim i svjetskim okvirima i kao cjelovito šumsko područje predstavlja iznimno vrijedan "prirodni laboratorij" za izučavanje raznih aspekata problematike na tom području. Obuhvaća širi raspon mikroreljefno raznolikih nizinskih staništa odnosno tala, šumskih zajednica i lužnjakovih sastojina u različitim razvojnim stadijima. Projekt obuhvaća 5 istraživačkih skupina:1. Informacijski sustav, uređivanje i upravljanje, 2. Uzgajanje šuma, 3. Zaštita šuma, 4. Genetika i sjemenarstvo i 5.Ekologija (Slika 1.). Osnovni cilj istraživanja je pridonijeti stjecanju znanja i razumijevanja procesa ekoloških i klimatskih promjena koje se očituju u cijelom nizu značajki šuma na području Spačvanskog bazena te čimbenika koji ugrožavaju njihovu obnovu i opstanak. Nizom multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja nastoje se prepoznati grupe stresnih čimbenika kao i njihov pojedinačni i sinergijski utjecaj na stabilnost šuma hrasta lužnjaka i njihovu sposobnost obnove.

14 Slika 1. Povezanost istraživačkih skupina (IS-voditelji), multidiciplinarnost izvođenja projekta SPAČVA Projekt OSNIVANJE ŠUMSKIH KULTURA KAO INSTRUMENT PRILAGOĐENOG PRISTUPA GOSPODARENJA ZEMLJIŠTEM FORCULUM Voditeljica: dr. sc. Sanja Perić Djelatnici Zavoda izradili su istraživački projekt Osnivanje šumskih kultura kao instrument prilagođenog pristupa gospodarenja zemljištem (FORCULUM) i prijavili ga na natječaj za HRZZ (IP ). Optimalno iskorištenje proizvodnog potencijala zemljišta i mogućnosti za Republiku Hrvatsku u okviru međunarodnih sporazuma moguće je postići osnivanjem šumskih kultura i pošumljavanjem. Šumske kulture kroz osiguravanje opće korisnih funkcija predstavljaju vrijedan resurs za Republiku Hrvatsku i regiju. Unatoč već prisutnim promjenama društvenih potreba i klimatskih uvjeta te predviđanja značajnih promjena u budućnosti, istraživanja prilagodbe iskorištavanja zemljišta i osnivanja šumskih kultura nedostatna su u Republici Hrvatskoj. Projekt: NAPREDNE METODOLOGIJE PROCJENE EKOLOŠKIH FUNKCIJA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA - AFORENSA Voditelj: dr. sc. Ivan Pilaš Glavni je cilj projekta pridobivanje odgovarajućih saznanja o reakciji i procesima u šumskim ekosustavima u Hrvatskoj kao rezultata pojave ekstremnih klimatskih varijacija, napredovanja klimatskih promjena i poremećaja prirodnog hidrološkog ciklusa s intenziviranjem suša. Podlogu za projekt predstavlja dinamični geoinformacijski sustav šumskih ekosustava u Hrvatskoj (DYN-CROFOR), koji je nastao kao rezultat tehnologijskog projekta financiranog od Ministarstva znanosti i tehnologije. Projekt AFORENSA podijeljem je u četiri povezane radne cjeline, a to su Inventarizacija, Automatizacija, Analiza obrađenih podataka i Nadogradnja.

15 Djelatnice Zavoda suradnice su na ovom projektu koji je nastao u suradnji sa kolegama sa Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Projekt je prihvaćen od HRZZ i započeo je u lipnju Projekt METODOLOGIJA ZA PROCJENU ŠTETA NA ŠUMSKIM SASTOJINAMA MEDITERANA UZROKOVANIH VELIKIM PRIRODNIM NEPOGODAMA (POŽARI, VJETAR), MJERE SANACIJE I GOSPODARSKE MJERE ZA UMANJIVANJE RIZIKA Voditeljica: dr. sc. Dijana Vuletić Djelatnici Zavoda suradnici su na ovom projektu na području izbora vrsta i metoda pri pošumljavanju mediteranskog krškog područja. Problemi koji se pojavljuju pri pošumljavanju opožarenog područja sredozemnog krša odnose se na pravilan izbor šumskih vrsta te na adekvatnu rasadničku proizvodnju. O pravilnom izboru vrsta ovisi ne samo uspjeh pošumljavanja, nego i produkcija drvne mase, kao i melioracijski učinci uopće. Kvaliteta šumskog reprodukcijskog materijala različitih vrsta šumskog drveća ovisi o načinu proizvodnje te primjeni određenih tipova kontejnera i supstrata. Ciljevi istraživanja za ovaj specifičan dio su: - Ispitati i analizirati morfološka svojstva jednogodišnjih sadnica istraživanih vrsta drveća obzirom na tip kontejnera kako bi se na osnovu toga dobila saznanja o kvaliteti sadnica - Kod istraživanih vrsta utvrditi utjecaj tipa kontejnera i pripreme tla na preživljenje biljaka u šumskoj kulturi. - Kod istraživanih vrsta utvrditi utjecaj tipa kontejnera i pripreme tla na visinski rast biljaka u šumskoj kulturi. - Utvrditi koje vrste drveća se mogu koristiti u praksi kod pošumljavanja degradiranih i opožarenih sredozemnih krških terena. Projekt UNAPRJEĐENJE RASADNIČKE PROIZVODNJE I POVEĆANJE POTENCIJALA DRIJENA NA PODRUČJU LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE Voditeljica: dr. sc. Sanja Perić Novi trendovi u šumarstvu (podizanje trajnih nasada ), zaštiti okoliša (očuvanje bioraznolikosti), korištenju zemljišta (biološke sanacije i revitalizacije prostora) te ruralnom razvoju (povećanje ukupne proizvodnje i proširenje proizvodnog asortimana voćkarica i hortikulture) zahtjevaju i osmišljavanje novog koncepta razvoja rasadničke proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala (ŠRM) donošenjem operativnih projekata i programa revitalizacije i modernizacije rasadnika kao i proširenje asortimana ŠRM za potrebe ruralnog razvoja. Na temelju tih činjenica i prepoznatog potencijala Ličko-senjske županije za intenzivniji ruralni razvoj Hrvatske šume d.o.o UŠP Gospić iskazala je interes za proizvodnju sadnica drijena te izradu prijedloga ovog projekta. Opći cilj projekta je rasadnička proizvodnja drijena za očuvanje bioraznolikosti u privatnim i državnim šumama Ličko-senjske županije kao i intenziviranje ruralnog razvoja podizanjem nasada drijena na šumskim zemljištima. Trajanje projekta: 1 godinu (2014)

16 Projekt: PRAĆENJE STANJA REPREZENTATIVNIH ŠUMSKIH ZAJEDNICA I MJERE ZAŠTITE U CILJU OČIVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI NP KRKA Voditelji: dr. sc. Tomislav Dubravac; dr. sc. Milan Pernek Zaštićeni šumski ekosustavi, (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati ) su od iznimnog značaja za razvoj osnovnih i primijenjenih prirodnih znanosti, a njihove referencije su od suštinskog značaja za procjenu efikasnosti gospodarenja šumama. U tim šumskim ekosustavima prije svega treba razvijati metodologije za monitoring razvoja šuma na stalnim pokusnim plohama u svrhu proučavanja odnosa između strukture sastojine i npr. ekoloških čimbenika, procesa regeneracije, intenziteta štetnosti i opasnosti od širenje raznih biotičkih čimbenika te odgovarajućih analiza. Proučavanje takvih šuma pruža mogućnosti boljeg upoznavanja uzroka i posljedica raznih pojava i usporedbi u gospodarskoj šumi. Svakako ne treba zanemariti izrazito važnu komponentu ovakvih spoznaja u smislu odgojno-obrazovnih, edukacijskih i popularizacijskih izradbom informativnih panoa posebice posjetiteljima na poučnim stazama. Glavni ciljevi istraživanja će biti usmjereni na opis stanja strukture reprezentativnih šumskih ekosustava, trendove rasta i razvoja, utvrđivanje i opis šumskih zajednica (popis karakterističnih vrsta), opasnosti od širenja i pojave raznih zaraza kao i mjera zaštite u cilju očuvanja biološke raznolikosti Parka. Osim toga istraživat će se primjena metode vizualne procjene zdravstvenog stanja i metode utvrđivanje statičke sigurnosti mjerenjem otpora u deblu primjenom instrumenta rezistograf. Izvođenje cijeloga Projekta bilo je u aktivnoj suradnji sa djelatnicima Parka, prije svega sa stručnom voditeljicom Anitom Jurković, dipl. ing. agronomije. Tijekom jednogodišnjega istraživanja i prikupljenih rezultata, držeći se ciljeva i metodologije, Projekt je realiziran i predan u obliku završnog Izvješće u prosincu Slika 2. Dvije razine područja istraživanja: (A) opis sastojinskih oblika na cijeloj površini parka i (B) detaljna straživanja stanja strukture i procesa prirodne obnove u predjelima Mačkovica i Stinica Sudjelovanje na međunarodnim i domaćim skupovima Sudjelovanje na 21.međunarodnom znanstvenom simpoziju o biometrici održanom u Dubrovniku od lipnja Na skupu je sudjelovala dr. sc. Sanje Perić sa usmenim izlaganjem: Structural parameters analysis of forest cultures in Croatia. Sudjelovanje na znanstveno stručnom skupu Struja i toplina iz šume i polja, pod motom Održiva zaštita klime održanom u okviru 9. hrvatskih dana biomase u Našicama održanim 09. rujna 2014.

17 Sudjelovanje na skupu Obnovljivi izvori energije mogućnost korištenja i financiranja održanom u Koprivnici 10. studenog Sudjelovanje na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji International Scientific & Expert Conference: Natural resources, green technologies and sustainable development koja je održana studenog u Zagrebu. Na znanstvenom skupu su sudjelovali dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Tomislav Dubravac i Martina Tijardović dipl. ing. šum. sa znanstvenim člankom Management Of Forest Cultures On Karst Areas In Lika Region. Sudjelovanje na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji International Scientific & Expert Conference: Natural resources, green technologies and sustainable development koja je održana studenog u Zagrebu. Na znanstvenom skupu su sudjelovali dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Tomislav Dubravac i Martina Tijardović dipl. ing. šum. sa dva znanstvena članka: o 1). Management Of Forest Cultures On Karst Areas In Lika Region (Perić, Tijardović, Dubravac) o 2). Growth and development dynamic of young Holm oak hight forest (Quercus ilex L.)Results of multiannual monitoring of natural regeneration by shelterwood cuttings (Dubravac, Perić, Tijardović) Sudjelovanje na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji: Drugi naučno-stručni skup: 5. Juni-Svjetski dan zaštite okoliša, koja je održana 4. i 5. Juna u Bihaću, B i H. Na skupu prezentirana dva usmena izlaganja: o 1). ''Šumsko-uzgojna istraživanja u nacionalnim parkovima Risnjak i Plitvička jezera u Republici Hrvatskoj'' (Dubravac, Medak, Županić) o 2). ''Šumske zajednice pitomog kestena (castanea sativa mill.) na balkanu - fitocenološke, ekološke i gospodarske karakteristike'' (Medak, Dubravac, Pilaš) Međunarodna suradnja U Zavodu je ostvarena suradnja u okviru međunarodne COST Akcije. Svi znanstvenici sudjeluju u više Akcija: - COST Akcija FP 1202 MaP-FGR Jačanje očuvanja - ključno pitanje za adaptaciju marginalnih / perifernih populacija (MAP-FGR) šumskog drveća na klimatske promjene u Europi. ( Strengthening conservation: a key issue for adaptation of marginal/peripheral populations (MaP-FGR) of forest trees to climate change in Europe. ) Od svibnja godine na sastanku u Sessimbri (Portugal) sudjelovale su djelatnice Zavoda gdje se raspravljalo o kriterijima za praćenje i očuvanje marginalnih populacija te širenju informacija i znanja na cijeli šumarski sektor (državni i privatni). - COST Akcija FP1206 EuMIXFOR Mreža mješovitih europskih šuma. Integriranje znanstvenih spoznaja o održivom gospodarenju šumama (European mixed forests. Integrating Scientific Knowledge in Sustainable Forest Management) Ove godine nismo sudjelovali na sastancima, ali smo aktivno radili na prikupljanju i obradi podataka. - COST Akcija FP1301 EuroCoppice Inovativno gospodarenje i višefunkcionalno korištenje tradicionalnih šuma panjača - odgovor na buduće okolišne, gospodarske i društvene izazove u Europskom šumarskom sektoru (Innovative management and multifunctional utilization of traditional coppice forests - an answer to future ecological, economic and social challenges in the European forestry sector). Stručni nadzor rasadničke proizvodnje Hrvatski šumarski institut već je više od 20 godina službeno tijelo koje je imenovano od Ministarstva poljoprivrede za provođenje stručnog nadzora nad proizvodnjom šumskog reprodukcijskog materijala, a djelatnici Zavoda su zaduženi za provođenje istoga. Tijekom

18 2014. godine stručni je nadzor proveden u svim prijavljenim rasadnicima poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Tablica 1. Popis rasadnika u kojima je proveden obvezatni stručni nadzor proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u jesen Red. br. NAZIV RASADNIKA/RJ ŠUMARIJA UPRAVA ŠUMA 1. Zalužje Vinkovci Vinkovci 2. Višnjevac Osijek 3. Topolje Valpovo 4. Repnjak Baranjsko P. Selo 5. Biljski Rit Darda 6. Gajić Našice 7. Lanik Donji Miholjac 8. Hajderovac Kutjevo Požega 9 Zdenački gaj Grubišno polje Bjelovar 10 Sjevernjaci Ivanska 11 Močile Koprivnica 12 Drnje Koprivnica 13 Limbuš Kloštar Podravski 14 Zelendvor Varaždin 15 Lukavec Velika Gorica 16 Brestje Dugo Selo 17 Oštarije Josipdol Ogulin 18 Vujnović Brdo Gospić Gospić 19 Podbadanj Crikvenica Senj 20 Piket Zadar Split 21 Cernik Nova Gradiška Osijek Našice Koprivnica Zagreb Nova Gradiška Kontinuirani stručni nadzor provodi se i u privatnim rasadnicima u kojima se proizvodi ili uvozi šumski reprodukcijski materijal, ali tijekom godine nije bilo prijavljene proizvodnje. Ukupno je nadzorom, koji se provodi na temelju Inventurnih lista zaključno sa tekuće godine, obuhvaćen 21 rasadnik poduzeća Hrvatske šume d.o.o.

19 Slika 3. Kontejnerska proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala Stručna osposobljavanja i sudjelovanje u nastavi Djelatnici Zavoda aktivno su sudjelovali na sljedećim aktivnostima: S ciljem cjeloživotnog obrazovanja djelatnika Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) je tijekom godine organizirala niz znanstveno-stručnih predavanja koja su obuhvaćala različite segmente i domene istraživanja iz područja šumarstva u kome su aktivno sudjelovali djelatnici Zavoda. Također su djelatnici Zavoda sudjelovali u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita ovlaštenih inženjera šumarstva. Sudjelovanje na terenskoj nastavi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2014: dr. sc. Sanja Perić Sudjelovanje u okviru cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja šumarskih stručnjaka kroz edukacije koje oganizira HKIŠD Predavanje studentima dodiplomskog i diplomskog studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu: dr. sc. Tomislav Dubravac, dr. sc. Sanja Perić Sudjelovanje na terenskoj nastavi na Hrvatskom šumarskom institutu niza srednjih strukovnih škola (Karlovac, Zagreb, Slavonski Brod ), tijekom cijele 2014-te godine: dr. sc. Sanja Perić,, dr. sc. Tomislav Dubravac, Martina Tijardović, dipl. ing. Predavanja na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, BiH na predmetu: Sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja; Tipologija šuma, dr. sc. Tomislav Dubravac Redovito sudjelovanje u Povjerenstvu za polaganje ispita pri HKIŠD tijekom godine, dr. sc. Tomislav Dubravac Aktivnosti vezane za pisanje članaka, aktivno sudjelovanje u uredništvima časopisa (Radovi, Vatrogastvo i upravljanje požarima), raznim Povjerenstvima, recenzije članaka, sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, obilježavanju Dana otvorenih vrata: svi djelatnici Zavoda U Zavodu je aktivna jedna znanstvena novakinja koja je u postupku izrade doktorata. U Zavodu se nalaze i dva mag. dipl. silv. koji su na jednogodišnjem stručnom osposobljavanju. Promocija znanosti o Djelatnici Zavoda aktivno su sudjelovali u 4. Danima otvorenih vrata Hrvatskog šumarskog instituta pod nazivom Šuma= zdravlje održanom 22. svibnja 2014.

20 godine, a dr. sc. Martina Tijardović, dipl. Ing. šum., je u suradnji s ostalim djelatnicima izradila niz edukativnih letaka. o Ostvarena suradnja s OŠ Bjelovar gdje je dr. sc. Sanja Perić održala nekoliko predavanja o ulozi šuma, blagodatima koje šuma pruža, osnivanju šumskih kultura, ovisno o dobi učenika (3-7 razred). Predavanja su bila povezana sa nastavnom cjelinom koju su obrađivali iz predmeta Priroda šuma ili Zemljopis. o U OŠ Josip Račić u Zagrebu već 6-ti put dr. sc. Sanja Perić održala je predavanja o ulozi stabala i šumskih ekosustava za ljudsku populaciju. Tematske cjeline ovisile su o dobi učenika (4-8 razred). o Sudjelovanje Martine Tijardović, dipl. Ing. šum., u edukativnim radionicama u OŠ Trnsko. IZVJEŠĆE ZA GODINU Tijekom godine nastavljena su već ranije započeta istraživanja iz područja uzgajanja šuma. Kao i u protekloj godini djelatnici Zavoda bavili su se znanstvenim i stručnim radom. Važnu stepenicu u znanstvenom smislu napravila je Martina Tijardović obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom te je time stekla titulu doktora znanosti, čime je pojačala znanstveni tim ovog Zavoda. Bitno je napomenuti da su i tijekom ove godine u Zavodu primljena tri mag. ing. silv. na stručno osposobljavanje te i na taj način djelatnici Zavoda aktivno sudjeluju u stručnoj edukaciji osoba koje su završile Šumarski fakultet. PROJEKTI Projekt EKOLOŠKO KLIMATSKE PROMJENE I PROBLEM OBNOVE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA U SPAČVANSKOM BAZENU Voditelj: dr. sc. Tomislav Dubravac Na području Spačvanskg bazena tijekom godine provodila su se znanstvena istraživanja, kako na području popunjavanja nedovoljno obnovljenih šumskih površina tako i u srednjedobnim i starim sastojinama. Raznolikost mikroreljefnih oblika nizinskih staništa (bara, niza, greda) uvjetovalo je istraživanje uspijevanja različitih vrsta šumskog drveća (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha) pri obnovi nizinskih sastojina. Pokus je osnovan u randomiziranom blok dizajnu u tri ponavljanja na tri lokaliteta. Shemu pokusa i detaljni plan sadnje po plohama vidi se na Slikama 4.-5., a kako je to izgledalo na terenu vidi se na Fotografiji 1. Slika 4. Shema pokusa sadnje

21 Slika 5. Detaljni prikaz sadnje po mikrolokaciji Fotografija 1. Pokusna ploha na nizi s obilježenim šumskim sadnicama Nastavljena je kontinuirana izmjera na pokusu u šumariji Vinkovci, G.J. KUNJEVCI na 20 trajnih pokusnih ploha, 600 obilježenih modelnih stabala hrasta lužnjaka. Praćenjem se prati razvoj stabala pod utjecajem tri različita intenziteta uzgojnih radova njege sastojine čišćenjem (tretman, praksa, kontrola) u najranijoj životnoj dobi sastojine (10, 15 i 20 godina): dinamika razvoja krošnje, proces čišćenja debla od grana, zdravstveno stanje, kvalitete i kvantitete stabala, racionalizacija radova koncentrirana na manji broj kvalitetnih stabala i sl.). Shema pokusa na jednoj trajnoj pokusnoj plohi razvidna je na slici 6., a izgled trajno obilježenih stabala hrasta lužnjaka na Fotografiji 2.

22 Slika 6. Shema pokusa trajne plohe Fotografija 2.: Trajno obilježeno stablo hrasta lužnjaka na plohi Projekt Osnivanje šumskih kultura kao instrument prilagođenog pristupa gospodarenja zemljištem FORCULUM Voditeljica: dr. sc. Sanja Perić Istraživački projekt Osnivanje šumskih kultura kao instrument prilagođenog pristupa gospodarenja zemljištem (FORCULUM) pozitivno je evaluiran, ali zbog nedostatka financijskih sredstava nije financiran. Projekt UNAPREĐENJE GOSPODARENJA CRNOGORIČNIM ŠUMSKIM KULTURAMA U RH I ZNAČAJ KONCEPTA MJEŠOVITOSTI KAO MJERA PRILAGODBE NA KLIMATSKE PROMJENE Voditeljica: dr. sc. Sanja Perić

23 Tijekom 2015-te godine multidisciplinarnim pristupom provedena su terenska istraživanja na području većeg dijela RH s posebnim naglaskom na područje s učešćem šumskih kultura (Lika, Gorski kotar, Mediteran). Prikupljeni podaci grupirani su u baze podataka i trenutno je u tijeku obrada podataka. Dobiveni rezultati iz pojedinih istraživačkih komponenti (uzgajanje šuma, zaštita šuma, ekologija šuma ) pridonijeti će utvrđivanju stanja šumskih kulturan, izradi koncepta mješovitosti kao mjere prilagodbe na klimatske promjene uz propisivanje smjernica za provođenje uzgojnih zahvata kao i preporuke za obnovu te konverziju postojećih monokultura u Republici Hrvatskoj. Trajanje projekta: 1 godinu (2015) Projekt METODOLOGIJA ZA PROCJENU ŠTETA NA ŠUMSKIM SASTOJINAMA MEDITERANA UZROKOVANIH VELIKIM PRIRODNIM NEPOGODAMA (POŽARI, VJETAR), MJERE SANACIJE I GOSPODARSKE MJERE ZA UMANJIVANJE RIZIKA Djelatnici Zavoda suradnici su na ovom projektu na području izbora vrsta i metoda pri pošumljavanju mediteranskog krškog područja. Problemi koji se pojavljuju pri pošumljavanju opožarenog područja sredozemnog krša odnose se na pravilan izbor šumskih vrsta te na adekvatnu rasadničku proizvodnju. O pravilnom izboru vrsta ovisi ne samo uspjeh pošumljavanja, nego i produkcija drvne mase, kao i melioracijski učinci uopće. Kvaliteta šumskog reprodukcijskog materijala različitih vrsta šumskog drveća ovisi o načinu proizvodnje te primjeni određenih tipova kontejnera i supstrata. Ciljevi istraživanja za ovaj specifičan dio su: - Ispitati i analizirati morfološka svojstva jednogodišnjih sadnica istraživanih vrsta drveća obzirom na tip kontejnera kako bi se na osnovu toga dobila saznanja o kvaliteti sadnica - Kod istraživanih vrsta utvrditi utjecaj tipa kontejnera i pripreme tla na preživljenje biljaka u šumskoj kulturi. - Kod istraživanih vrsta utvrditi utjecaj tipa kontejnera i pripreme tla na visinski rast biljaka u šumskoj kulturi. - Utvrditi koje vrste drveća se mogu koristiti u praksi kod pošumljavanja degradiranih i opožarenih sredozemnih krških terena. Djelatnici Zavoda voditelji su ili suradnici na novopredloženim projektima za Ministarstvo poljoprivrede (ZIR-a). Voditelji i suradnici na projektima su: PROJEKT: UZGOJNI POSTUPCI, OBNOVA I KONVERZIJE PANJAČA I DRUGIH DEGRADIRANIH SASTOJINA U VIŠI UZGOJNI OBLIK Voditelj: dr. sc. Tomislav Dubravac Suradnica: dr. sc. Sanja Perić PROJEKT: SPOSOBNOST PRILAGODBE SREDOZEMNIH ŠUMA HRVATSKE NA OKOLIŠNE PRITISKE Voditelj: dr. sc. Nenad Potočić Suradnica: dr. sc. Martina Tijardović Međunarodna suradnja I u ovoj godini nastavljaju se aktivnosti s ciljem ostvarenja suradnje u okviru međunarodne COST Akcije. Svi znanstvenici sudjeluju u već ranije otvorenim Akcijama, a dodatno su se uključili u jednu Akciju koja je započela ove godine.

24 - COST Akcija FP 1202 MaP-FGR Jačanje očuvanja - ključno pitanje za adaptaciju marginalnih / perifernih populacija (MAP-FGR) šumskog drveća na klimatske promjene u Europi. ( Strengthening conservation: a key issue for adaptation of marginal/peripheral populations (MaP-FGR) of forest trees to climate change in Europe. ) V Plenarni sastanak ove Akcije održan je u Bukureštu (Rumunjska) listopada godine. Na njemu su sudjelovale djelatnice Zavoda, gdje se raspravljalo o prikupljenim podacima, kriterijima njihove obrade te načinima diseminacije dobivenih rezultata, na međunarodnom i nacionalnim nivoima. - COST Akcija FP1206 EuMIXFOR Mreža mješovitih europskih šuma. Integriranje znanstvenih spoznaja o održivom gospodarenju šumama (European mixed forests. Integrating Scientific Knowledge in Sustainable Forest Management) Sudjelovanjem u radu ove akcije i prijenosom informacija o strukturi, dinamici i udjelu pojedinih vrsta šumskog drveća u omjeru smjese mješovitih šuma u RH pridonosimo povećanju znanja o adaptivnom gospodarenju šumama, održivosti upravljanja i očuvanju kao i unapređenju mješovitih šuma na europskoj razini. Tijekom godine održano je više sastanaka ove COST Akcije (Freising, Arezzo, Helsinki,, Brašov), a dr. sc. Sanja Perić i dr. sc. Martina Tijardović aktivno su sudjelovale u radu Akcije prikupljanjem podataka za izradu globalnih baza podataka te u pisanju znanstvenih i preglednih radova. U okviru ove Akcije osim sastanaka u Arezzu je održano i međunarodno savjetovanje (28. i 29. svibnja 2015) pod naslovom Silviculture in mixed forests in Europe (Uzgajanje mješovitih šuma u Europi). Obje smo sudjelovale kako na sastanku radne skupine tako i na savjetovanju. Za savjetovanje smo pripremile rad Structure and growth of mixed European larch lime forest culture in Republic of Croatia (Struktura i rast mješovite kulture europskog ariša i lipe u Republici Hrvatskoj). Osim na sastanku u Arezzu sudjelovale smo i na plenarnom sastanku i sastanku radnih grupa 29. i 30. rujna u Brašovu (Rumunjska) sa ciljem kompilacije svih prikupljenih i analiziranih podataka te dogovora oko konačnih rezultata ove Akcije (smjernica za gospodarenje mješovitim šumama, znanstvenih i preglednih radova, brošura, letaka i dr. Fotografija 3. Sudionici skupa - COST Akcija FP1301 EuroCoppice Inovativno gospodarenje i višefunkcionalno korištenje tradicionalnih šuma panjača - odgovor na buduće okolišne, gospodarske i društvene izazove u Europskom šumarskom sektoru (Innovative management and multifunctional utilization of traditional coppice forests - an answer to future ecological, economic and social challenges in the European forestry sector). Do ove godine u Akciju je bio uključen dr. sc. Tomislav Dubravac, a od sada pridružila mu se i dr. sc. Martina Tijardović. Ona je ove godine sudjelovala na plenarnom sastanku Akcije kao

25 i na Konferenciji o ekološkom i uzgojnom gospodarenju panjača u Europi, u Bukureštu (Rumunjska) od listopada gdje je imala plenarno izlaganje te je prezentirala jedan projekt i znanstveni rad. - COST Akcija FP1403 NNEXT - Introducirane vrste drveća u europskim šumama iskustva, rizici i mogućnosti (Non-native tree species for European forests experiences, risks and opportunities - NNEXT) Ova Akcija započela je sa radom ove godine i ima cilj uspostaviti multidisciplinarnu mrežu istraživanja introduciranih vrsta drveća u europskim šumskim ekosustavima i analizirati opasnosti i izazove uspijevanja tih vrsta. U Akciju je uključena dr. sc. Sanja Perić, kao predstavnik RH, a uključeni su i kolege sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom bilo je više sastanaka (Beč, Brussel, Beč) i posljednji sastanak održan je u Sofiji (Bugarska) listopada na kojem je naša predstavnica aktivno sudjelovala u radu radne grupe 3 (WG3- Silvicultura). Sudjelovanje na međunarodnim i domaćim skupovima U okviru COST akcije održana je i znanstvena konferencija Silviculture of Mixed Forests in Europe od svibnja 2015.u Arezzu, Italija. Na znanstvenom skupu su sudjelovale dr. sc. Sanja Perić, i Martina Tijardović dipl. ing. šum. sa znanstvenim radom Struktura mješovitih šuma hrasta i lipe u Hrvatskoj. Sudjelovanje na znanstveno - stručnom skupu Regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti iz biomase održanom u Našicama 11. rujna Međunarodni skup o o arborikulturi: Dugoročne prednosti ispravne i stručne njege stabala u gradovima održan je u Splitu, rujna Sudjelovanje na znanstveno - stručnom skupu koji Javna ustanova Nacionalni park Krka organizira u povodu tridesete obljetnice proglašenja Nacionalnog parka. Skup je održan u NP Krka. Usmeno prezentiran rad: Strukturne značajke, sastojinski oblici i mogućnost prirodne obnove s ciljem potrajnosti šumskih ekosustava NP Krka (Dubravac, Medak, Jakovljević). Sudjelovanje na Okruglum stolu povodom razminiranja i obilježavanja 50-te obljetnice službenog proglašenja prašume Prašnik specijalnim rezervatom šumske vegetacije u Slavonskom Brodu, 15. rujna Izlaganje pod naslovom: Šumsko-uzgojna istraživanja u sekundarnim prašumama, primjer: Risnjak i Plitvička jezera (Dubravac). Sudjelovanje na znanstvenom skupu: Slavonske šume kroz povijest u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu ( ). Na skupu usmeno prezentiran rad: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Spačvanskom bazenu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti...? (Dubravac, Perić, Tijardović). Stručni nadzor rasadničke proizvodnje HŠI je stručno tijelo imenovano od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za provođenje stručnog nadzora nad proizvodnjom šumskog reprodukcijskog materijala, a djelatnici Zavoda su zaduženi za provođenje istoga. Tijekom 2015, godine proveden je stručni nadzor u svim prijavljenim rasadnicima poduzeća Hrvatske šume d.o.o. U tijeku je izrada baze podataka za tekuću godinu koja će se dodati višegodišnjoj meta bazi podataka. Rezultati komparacije i trenda šumskog reprodukcijskog materijala uvelike će pomoći pri izradi planskih dokumenata kako na lokalnoj tako I na nacionalnoj razini.

26 Fotografija 4. Uzgoj šumskog reprodukcijskog materijala na gredicama Stručna osposobljavanja i sudjelovanje u nastavi Djelatnici Zavoda aktivno su sudjelovali na sljedećim aktivnostima: S ciljem cjeloživotnog obrazovanja djelatnika Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) je tijekom godine organizirala niz znanstveno-stručnih predavanja koja su obuhvaćala različite segmente i domene istraživanja iz područja šumarstva u kome su aktivno sudjelovali djelatnici Zavoda. Također su djelatnici Zavoda sudjelovali u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita ovlaštenih inženjera šumarstva. Sudjelovanje na terenskoj nastavi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2015: dr. sc. Sanja Perić Sudjelovanje u okviru cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja šumarskih stručnjaka kroz edukacije koje oganizira HKIŠD Predavanje studentima dodiplomskog i diplomskog studija na Šumarskom fakultetu u Zagrebu: dr. sc. Tomislav Dubravac, dr. sc. Sanja Perić Sudjelovanje na terenskoj nastavi na Hrvatskom šumarskom institutu niza srednjih strukovnih škola (Karlovac, Zagreb, Slavonski Brod ), tijekom cijele 2015-te godine: dr. sc. Sanja Perić,, dr. sc. Tomislav Dubravac, Martina Tijardović, dipl. ing. Predavanja na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, BiH na predmetu: Sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja; Tipologija šuma, dr. sc. Tomislav Dubravac Redovito sudjelovanje u Povjerenstvu za polaganje ispita pri HKIŠD tijekom godine, dr. sc. Tomislav Dubravac Aktivnosti vezane za pisanje članaka, aktivno sudjelovanje u uredništvima časopisa (Radovi, Vatrogastvo i upravljanje požarima), raznim Povjerenstvima, recenzije članaka, sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, obilježavanju Dana otvorenih vrata: svi djelatnici Zavoda U Zavodu je aktivna jedna znanstvena novakinja koja je obranila doktorsku disertaciju. U Zavodu se nalaze i tri mag. dipl. silv. koji su na jednogodišnjem stručnom osposobljavanju.

27 Promocija znanosti - - U već ranije ostvarenoj suradnji s OŠ Bjelovar dr. sc. Sanja Perić i ove je godine održala nekoliko predavanja o osnivanju šumskih kultura, adekvatnim vrstama za pošumljavanje ovisno o regijama RH te općenito o nizu opće korisnih funkcija koje nam šume pružaju. U OŠ Josip Račić u Zagrebu dr. sc. Sanja Perić već 7 godina kontinuirano održava predavanja o niz različitih tema vezanih za vrste šumskog drveća, šumske kulture i prirodne sastojine te o klimatskim promjenama koje na njih utjeću. Sudjelovanje dr. sc. Martine Tijardović na projektu Mi smo čuvari našeg stabla i edukativnim radionicama u OŠ Trnsko. Djelatnici Zavoda aktivno su sudjelovali u jubilarnim 5. Danima otvorenih vrata Hrvatskog šumarskog instituta pod nazivom Šuma i vatra 21. svibnja godine. Dr. sc. Sanja Perić bila je koordinatorica svih aktivnosti, a dr. sc. Martina Tijardović je izradila niz edukativnih letaka. Povodom 70. godišnjice Hrvatskog šumarskog instituta tiskane su Monografija i Bibliografija, a glavni urednik i tehnička urednica tih publikacija su dr. sc. Tomislav Dubravac i dr. sc. Martina Tijardović. Povodom 70. Obljetnice Hrvatskog šumarskog instituta, djelatnici Zavoda su aktivno sudjelovali u organizaciji obilježavanja toga važnoga jubileja

28 Događanja u Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje tijekom i godine Fokus znanstvenih istraživanja i stručnih ekspertiza Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja su štetni organizmi, uzročnici bolesti i šteta na drveću te uzroci propadanja šuma. Osnovne specijalnosti kojima se bave djelatnici Zavoda su šumarska entomologija, šumarska fitopatologija, integrirana zaštita šuma i fitofarmacija. Velika važnost pridaje se ekološki prihvatljivijim mjerama suzbijanja štetnih organizama zbog čega se istražuju feromoni, biološke metode suzbijanja i preventivne mjere. Veliki značaj također daje se invazivnim štetnim organizmima. Oni se prate kroz organizirane nadzore, redovitim terenskim obilascima. Zadaci su podijeljeni na sljedeće kategorije: - znanstvena istraživanja - provođenje Izvještajno prognoznih poslova (IPP) - zdravstveni pregled rasadnika - provođenje posebnog nadzora za štetne organizme -ICP Forest-Razina 2 - izrada prosudbi i elaborata o zdravstvenom stanju drveća, parkova i šuma Istraživanja U godini djelatnici Zavoda radili su na 7 znanstvenih istraživanja. 1. Projekt Defoliators as invasive forest pests in changing climate conditions (DIFPEST) financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a radi se o prvoj godini financiranja. U ovom projektu radit će se studije slučaja koje predstavljaju specifični model interakcije štetnik-domaćin-klimatske promjene: autohtone vrste, potencijalno invazivne: i) migracija iz jedne izolirane populacije u drugu na primjeru gubara (Lymantria dispar); ii) iz jedne klimatsko zemljopisne regije u drugi na primjeru jasenova grbica (Abraxas pantaria) i iii) alohtone kao potencijalno invazivne u novo klimatsko zemljopisno područje na primjeru šimširevog moljca (Cydalima perspectalis). Cilj projekta je da se preko predviđanja i modela studiranih organizama dođe do analize rizika studiranih štetnika u bližoj budućnosti, ali i drugih koji bi mogli biti prijetnja za šumske ekosustave u Hrvatskoj u uvjetima klimatskih promjena. 2. Projekt Praćenje stanja reprezentativnih šumskih zajednica i mjere zaštite u cilju očuvanja biološke raznolikosti NP Krka financirao je Nacionalni park Krka, a radi se o suradnji Zavoda sa Zavodom za uzgajanje šuma te svojevrsnom produžetku projekta iz prethodna dva dvogodišnja razdoblja istraživanja. Analizirani su štetni organizmi u šumi hrasta medunca te su obavljene procjene statike stabla bora sa rezistografom uz šetnice. Cilj ovog istraživanja su istražiti prisutnost i opasnost ranih defolijatora dakle ličinki koji prezimljuju u pupovima koje uništavaju u rano proljeće ili brste list odmah prilikom

29 pupanja. Nadalje je cilj bio utvrditi na koji način borova guba, Phellinus pini (Brot.: Fr) A. Ames na alepskom boru može djelovati na statičku sigurnost stabala. 3. Projekt Utjecaj klimatskih čimbenika na raznolikost patogena i grinja kod južno- i srednjeeuropskih šumskih štetnika je međunarodni projekt kojeg financiraju MZOŠ i DAAD (German Exchange Office). Projekt predstavlja suradnju sa Sveučilištem u Eberswaldeu, a involvirani su i istraživači iz Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Slobodnog sveučilišta (FU) Berlin i veučilišta u Potsdamu. U sklopu projekta su u godini u Ebrswaldeu boravila 4 suradnika iz HŠI-a (M. Pernek, N. Lacković, I. Franić i I. Lukić), dok su u Hrvatskoj boravila dva istraživača i jedna studentica iz Njemačke (prof.dr. Andreas Linde, Bianca Kühne). U prvoj godini istraživanja u okviru Hrvatsko-Njemačke suradnje uspoređivani su prirodni neprijatelji i foretičke grinje šumskih štetnika (Lymantria dispar ( gubar ), Ips typographus ( smrekin pisar ) i Pityogenes chalcographus južne (Hrvatska) i srednje Europe (Njemačka). Istraživanja su proširena na vrste Ips sexdentatus i Ips cembrae. U istraživanjima je nađena entomopatogena vrsta mikrosporidija Nosema lymantriae, koje do sada nije nađene u Hrvatskoj. Također je pronađen patogen gubara -gljivični organizam Entomophaga maimaiga (SLIKA 1), koji je prvi puta identificiran na teritoriju Hrvatske. Također je odrađena molekularna analiza hrvatskih populacija gubara. 4. Projekt Pokusni nasad pitomog kestena financirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj projekta je pronaći stabla pitomog kestena koja rađaju krupnijim plodovima. Različitim molekularno-biološkim metodama temeljenim na DNK markerima pokušava se utvrditi da li je krupnoća ploda autohtonog kestena uvjetovana genetski ili činiteljima okoline. Analizirani su plodovi kestena na sadržaj minerala, vitamina, mono-nezasićenih masnih kiselina te dobivene vrijednosti koje treba usporediti s drugim kultivarima. Ako se utvrdi da je krupnoća ploda genetski uvjetovana zaštititi kultivar, razmnožiti ga, i dati mu ime po području s kojeg dolazi. S pokusnim nasadom kultivara pitomog kestena krupnog ploda domaćeg porijekla, stvoriti će se uvjeti za uzgoj najkvalitetnijih sadnica pitomog kestena za obnovu kestenovih šuma i za voćarsku proizvodnju. 5. Projekt: Interaktivni pregled šuma grada Zagreba je financirao grad Zagreb i nastavak je projekata iz prethodnih godina. Interaktivna karta koja je na portal postavljena godine dopunjena je novim slojevima i informacijama: fitocenološkom kartom, rezultatima praćenja zdravstvenog stanja šuma, suhog i mokrog taloženja u šumama na području grada Zagreba, slojevima utvrde, rudnici, planinarski domovi, lovački domovi i lugarnice i špilje. 6. Projekt Biološko suzbijanje kestenove ose šiškarice parazitoidom Torymus sinensis Unutar programa IPP-a proveden je pokus biološkog suzbijanja kestenove ose šiškarice unošenjem parazitoida Torymus sinensis (SLIKA 2). Ovo je prvo istraživanje uzgoja i ispuštanja strane vrste parazitoida u šumarstvu u Hrvatskoj u svrhu biološkog suzbijanja (SLIKA 3). Biološkim se suzbijanjem želi smanjiti gustoća populacije, a time i štete nove invazivne vrste koja se intenzivno širi u novom staništu i čini ekološke i ekonomske štete. Projekt je i rezultat dugogodišnje suradnje mađarskih, talijanskih i hrvatskih znanstvenika 7. Projekt Istraživanje interakcije gljive Cryphonectria parasitica i ose šiškarice Dryocosmus kuriphilus te pojave i uloge drugih parazitskih gljiva na šiškama ose

30 šiškarice u sastojinama pitomog kestena Projekt je proveden unutar programa IPP-a i utvrdio je prisutnost gljive na šiškama ose šiškarice, što je mogući novi put širenja bolesti. Na uginulim ostacima ličinki u unutrašnjosti šiški uzorkovanih slučajnim odabirom utvrđene su gljivice: Alternaria alternata, Botrytis cinerea, Fusarium sp., Penicillium sp. i jedna neidentificirana vrsta gljivice. Na šiškama ose šiškarice D. kuriphilus utvrđena je gljiva C. parasitica koja se sa šiške širila na grančicu i uzrokovala sušenje. Iz toga se može zaključiti kako D. kuriphilus predstavlja vektor širenja zaraze gljivom C. parasitica. Osim gljive C. parasitica na prošlogodišnjim šiškama prisutne su i druge gljive koje mogu biti uzrok sušenja grančica u krošnji. 8. Projekt: Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), Analiza pojave alohtone invazivne biljne vrste i prijedlog njenog uklanjanja kroz edukaciju lokalnih zajednica je domaći projekt nastao u suradnji sa lokalnom zajednicom u godini. U sklopu projekta Izvršit će se inventarizacija pojave pajasena na odabranom području. Korištenjem GIS tehnologije ustanoviti će se baze podataka, a uključivanjem volontera uspostaviti trajni monitoring. Testirat će se poznate metode uklanjanja pajasena uvažavajući osjetljivost ekosustava, predložit najprimjerenije prema karakteristikama područja te provesti edukacija i instruktaža lokalnog stanovništva. Na temelju iskustava dobivenih Projektom predložiti će se i program dalnjih aktivnosti na prostoru Županije. Pojedine aktivnosti na Projektu ovisne su o godišnjim dobima, odnosno vegetacijskim razdobljima. Prvi radovi na projektu započeli su u travnju 2015., a obuhvaćaju i edukaciju i animiranje lokalnog stanovništva za njegovo kontrolirano uklanjanje, te stvaranje podloge za pripremu programa i upute za primjenu provjerenih tehnika na prostoru Hrvatske, posebno obalnog pojasa i otoka. 9. Projekt "Istraživanje patoloških promjena mediteranskih hrastova sa naglaskom na novi patogen Biscognauxia mediterranea". Projekt je proveden unutar programa IPP-a, a cilj mu je bio utvrditi uzrok nastalih patoloških promjena na stablima hrasta crnike, cera i medunca, štete koje isti uzrokuje i površinu na kojoj je nastala šteta (SLIKA 1). Terenskim pregledom i morfološkom analizom sumnjalo se na gljivičnu bolest Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze, što je i potvrđeno determinacijom vrste pomoću PCR metode koja je pokazala da uistinu je riječ o prethodno navedenoj gljivičnoj bolesti. Biscogniauxia mediterranea je endofit koji je stalno prisutan na kori zdravih stabala, te se pretpostavlja da je njegovu aktiviranju prethodila suša i defolijacija gubara (Lymantria dispar L.) u razdoblju od godine, uz veliku količinu oborina na području pogođenim sušenjem. Ovo je prvi nalaz ove gljivične bolesti na području Hrvatske. 10. Projekt: Biološko suzbijanje kestenove ose šiškarice parazitoidom Torymus sinensis Tijekom godine nastavljeno je s biološkim suzbijanjem kestenove ose šiškarice parazitoidom Torymus sinensis. Parazitoid je ispušten na više lokaliteta na području Istre i sjeverozapadne Hrvatske (SLIKA 2), a prvi rezultati ukazuju na uspostavljanje populacije parazitoida i njegovo brzo širenje u sastojinama pitomog kestena. Projekt je rađen u suradnji s talijanskim, slovenskim i mađarskim znanstvenicima.

31 Djelatnici Zavoda također su bili aktivni u 4 COST akcija koje financira EU: -FP 1002 Pathway evaluation and Pest Risk Management in Transport (PERMIT) -FP1102 Determining Invasiveness And Risk Of Dothistroma (DIAROD) -TD1209 Allien Challange: European Information System for Alien Species -P1401 Global Warning: A global network of nurseries as early warning system against alien tree pests SLIKA 1: Novo pojavna bolest na mediteranskim hrastovima u Hrvatskoj, Biscogniauxia mediterranea SLIKA 2: Lokaliteti ispuštanja parazitoida Torymus sinensis godine

32 Izvještajno prognozni poslovi (IPP) Zavod od 1980., nakon donesenog Zakona o zaštiti bilja sustavno i kontinuirano provodi poslove iz područja biljnog zdravstva za šume i šumska zemljišta. Svake godine objavljuju se izvješća o zdravstvenom stanju šuma, bolestima i štetnicima te mjerama suzbijana sa podacima gdje su, s čime i na kolikoj površini provedene mjere. Ovlasti i obaveze propisane su u Zakonu o biljnom zdravstvu (N.N. 75/2005). Svi poslovi nazivaju se Izvještajno prognozni poslovi (IPP). U godini u rad je pušten novi portal: koji ima zadatak stvoriti mrežnu povezanost svih stručnjaka koji rade na zaštiti šuma u Hrvatskoj. Omogućeno je tako kvalitetan ulaz podatka, brža i bolja obrada podataka, te točnija prognoza populacije štetnih organizama. Krajnjim korisnicima podaci su dostupni svakog trenutka i dnevno se obnavljaju i aktualiziraju. Unutar IPP-a također se postavljala prognoza razvoja najznačajnijih štetnih organizama na temelju čega se planira suzbijanje. U okviru IPP u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede održana je edukacija u Šumariji Gerovo, (Hrvatske šume d.o.o.) pod nazivom Štete od ledoloma u Gorskom Kotaru godine s naglaskom na moguće posljedice od bolesti i štetnika te preventivne mjere suzbijanja. Održana su četiri predavanja (dr.sc. Dijana Vuletić, Hrvatski šumarski institut, mr.sc. Jošt Jakša, Ministarstvo šumarstva Republike Slovenije, prof.dr.sc. Boris Hrašovec i prof.dr.sc. Danko Diminić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Edukaciji je nazočilo 40 osoba (uglavnom stručnjaka Hrvatskih šuma, Šumarske inspekcije te Nacionalnog parka Risnjak. U raspravi je istaknuta potreba kontrole i monitoringa primjenom feromonskih klopki. Nakon rasprave na tri lokacije na terenu stručnjaci su se mogli uvjeriti u razmjere ledoloma i ledoizvala za svaku vrstu drveća koja je bila predmet edukacije (SLIKA 3). Održane su dvije radionice: u ožujku i u studenom godine. Na prvoj radionici u ožujku predstavljeno je godišnje izvješće IPP-a za i prognoze za godinu. Radionica u studenom je imala temu Potencijalni karantenski štetnici u šumama Republike Hrvatske. SLIKA 3: Velike štete od ledoloma u Gorskom Kotaru

33 Zdravstveni pregled rasadnika Temeljem Zakona o biljnom zdravstvu (N75/2005) Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko ovlašten je za obavljanje poslova i zadataka koji se odnose na zdravstveni pregled rasadnika u kojima se pretežno uzgaja šumsko bilje (šumske sadnice listača i četinjača). To su uglavnom rasadnici koji su u vlasništvu Hrvatskih šuma d.o.o. i svega 2 rasadnika u privatnom vlasništvu. Zdravstveni pregledi rasadnika Hrvatski šumarski institut obavlja od godine do danas, a broj aktivnih rasadnika bio je 23. Zdravstvenim pregledima utvrđivana je prisutnost odnosno odsutnost karantenskih bolesti i štetnika, te gospodarskih bolesti i štetnika kao i šteta od abiotičkih čimbenika. Ukoliko su simptomi oštećenja bili prisutni, vizualnim pregledom odredio se uzročnik ili su se uzimali uzorci biljaka ili biljnih dijelova za laboratorijsku analizu i determinaciju uzročnika u entomološkom i fitopatološkom laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta. Djelatnici Zavoda zaduženi za zdravstvene preglede rasadnika daju mišljenje i preporuke za provođenje mjera zaštite u cilju suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama. Od gospodarski štetnih organizama na hrastu je najčešće utvrđena pepelnica (Erysiphe alphitoides) i mala hrastova osa listarica (Caliroa annulipes), na jasenu jasenova pipa (Stereonichus fraxini), na crnom boru osip iglica Lophodermium pinastri i crvena pjegavost iglica Mycosphaerella pini, na smreci Botrytis cinera i Fusarium spp.uzročnici polijeganja i sušenja vršnih izbojaka. Od abiotičkih čimbenika nepovoljni klimatski uvjeti poput obilnih kiša i naglih promjena temperaturnih prilika bili su uzrok oštećenja pojedinih vrsta biljaka. Posebni nadzori štetnih organizama Invazivni organizmi izazivaju poseban interes u pogledu zaštite prirode i okoliša, pa tako i šuma. Učestalim prodorom štetnih organizama u nova područja zadnjih desetak godina, pojavila se potreba za praćenjem invazivnih organizama na odredištima, dakle na području EU pa tako i Hrvatske. Usklađivanjem sa europskim zakonodavstvom, od godine počinje provedba programa posebnog nadzora štetnih invazivnih organizama na području Republike Hrvatske. Programe posebnih nadzora na teritoriju Republike Hrvatske koordinira i financira Ministarstvo poljoprivrede, a prema članku 64. Zakona o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 25/09, 55/11), od godine poslove nadzora u šumama Republike Hrvatske provodi Hrvatski šumarski institut. To znači da se za pojedine organizme iz popisa A1, A2 i Alert liste europske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), svake godine izrađuju planovi aktivnosti glede otkrivanja i dojave o prisutnosti štetnog organizma, kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće mjere eradikacije. Djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta u suradnji sa šumarskom inspekcijom uzimli su uzorke (SLIKA 4), dopremali ih u laboratorijte ispitali na prisutnost štetnog organizma prema protokolima EPPO-a. Djelatnici Zavoda u godini su proveli 5 Programa posebnih nadzora: 1. Bursaphelenchus xylophilus- borova nematoda, 2. Anoplophora chinensis - azijska strizibuba; 3. Gibberella circinata - smolasti rak bora, 4. Chalara fraxinea - odumiranje jasena, 5. Eutypella parasitica - rak kore javora, 6. Globodera sp. - cistolike krumpirove nematode.

34 U praćena je nova opasna bolest a Geosmithia morbida rak oraha, pomoću feromonskih klopki za potkornjake Pityophthorus juglandis Blackman koji prenose bolest. U provedbi programa Hrvatski šumarski institut, osim sa šumarskom inspekcijom surađuje i sa fitosanitarnom inspekcijom te sa Zavodom za zaštitu bilja pri Hrvatskom centru za poljoprivredu hranu i selo. SLIKA 4: Sumnja na zarazu azijske strizibube, uzimanje uzoraka za molekularnu analizu u okviru Programa posebnog nadzora ICP -Razina 2 U okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (UN/ECE ICP Forests) na Razini 2 (plohe intenzivnog motrenja) na približno 500 ploha u 42 zemlje Europe, prikupljaju se podaci o štetama od biotičkih čimbenika, a Zavod u tome sudjeluje od godine. Na sedam trajnih ploha obavljaju se intenzivna motrenja (Sljeme -103, Zavižan 105, Lividraga 106, Poreč -108, Vrbanja -109, Jastrebarski lugovi -110, Vransko jezero - 111) vizualnim pregledom obrojčanih stabala na kojima se bilježe štete od biotičkih čimbenika (kukci, gljivični organizmi, bakterije, virusi, nematode, glodavci, divljač i drugo) te intenzitet i mjesto oštećenja. Štete se kodiraju i unose u tablice radi lakše analize sa ciljem razjašnjavanja uzročno posljedične veze u procesu umiranja šuma. Dobiveni podaci čine osnovu za izradu Nacionalnog izvješća o oštećenosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj, te se šalju u Europsku bazu podataka u Centru za koordinaciju programa ICP Forests u Eberswaldeu, Njemačka. Prosudbe o zdravstvenog stanja drveća u urbanim sredinama Zavod izrađuje elaborate zdravstvenog stanja pojedinačnog drveća, parkova i šuma kojima se utvrđuje aktualno stanje prisutnosti i identifikacija štetnog biotičkog čimbenika. Rezultati su procjene opasnosti od lomova (SLIKA 5), savjeti o sanaciji stabala, preporuke o primjeni određenih mjera njege itd. Izrađene studije i elaborati koriste naručiteljima u odluci daljnjem

35 postupanju sa stablima. Zavod po tom pitanju usko surađuje sa istraživačkim centrom Centar za privatne šume i urbano šumarstvo u Varaždinu. Tijekom godine napravljene su sljedeće studije: 1. Studija zdravstvenog stanja parka i perivoja grada Jastrebarsko, 2. Ocjena zdravstvenog stanja i procjena statike murve u Dubrovniku 3. Procjena zdravstvenog stanja i statike stabala jablana na nasipu uz Kupu i Koranu u Karlovcu, 4. Ocjena zdravstvenog stanja i statike stabala na zelenim površinama hidroelektrane Ozalj, 5. Ocjena zdravstvenog stanja i procjena statike duglazija u Gospiću, 6. Studija zdravstvenog stanja i statike stabala u perivoju Novi Dvori u Zaprešiću. SLIKA 5: Pregled stabla sa rezistografom u svrhu utvrđivanja statičke sigurnosti Razmjena znanstvenika- mobilnost U sklopu projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) doktorand Ivan Lukić mag.ing.silv., sudjelovao je na usavršavanju iz područja patogena kukaca. U organizaciji IOBC-a i Cornell University Ithaca, New York, SAD u razdoblju od godine održan je "Insect Pathology Short Course" u prostorijama Cornell University-a. Tijekom pet dana predavanja i laboratorijskih vježbi polaznici su pobliže upoznati s 5 glavnih kategorija patogena i njihovom upotrebom u biološkom suzbijanju štetnih vrsta kukaca. Usavršavanje je održano pod vodstvom stručnih voditelja: Louela Castrillo Cornell University (bakterije), Lee Solter Illinois Natural History Survey (mikrosporidije), Richard Humber Cornell University (entomopatogene gljive), Ann Hajek Cornell University (virusi) i David ShapiroIlan USDA (entomopatogene nematode) godine na Sveučilištu Karl-Franzes u Grazu, na Institutu za zoologiju znanstveni savjetnik Hrvatskog šumarskog instituta, dr.sc. Milan Pernek, održao je predavanje pod naslovom "Kako priroda kontrolira dva važna šumska štetnika(dendrolimus pini i

36 Thaumetopoea processionea) u Hrvatskoj" (SLIKA 6). Predavanje je održano na poziv dr.sc. Sylvije Schäfer iz Instituta za Zoologiju, a prisustvovalo je oko 70 ljudi, profesora, asistenata i studenata. Predavanje se sastojalo od dva dijela, pri čemu se u uvodnom dijelu naglasila sve veća potreba primjena alternativa kemijskim sredstvima zašite te jačanje istraživanja i inovacija u području biološke kontrole štetnika. Naglašeno je kako bi se za uspješnu primjenu bioagensa u poljoprivredi i šumarstvu, postojeći prirodni neprijatelji prvo trebali identificirati i proučiti. Nakon toga su prikazana dva izolirana slučaja, gdje je prvom dijelu prikazan primjer iz Skradina - gradacija D. pini koja je završila sa visokim mortalitetom gusjenica uzrokovano entomopatogenom gljivom Beauveria bassiana. U drugom dijelu prikazano je kako visoka aktivnost muha iz porodice Tachinidae (Phorocera grandis i Carcelia iliaca) sprječava širenje i gradaciju T. processionea. Obje vrste štetnika velik su problem u mnogim zemljama Zapadne Europe, dok u Hrvatskoj uopće ne rade štete upravo radi spomenutih antagonista. Nakon predavanja uslijedila je rasprava te odgovori na mnogobrojna pitanja vezano uz temu predavanja. SLIKA 6 Predavanje na Sveučilištu Karl Franzes u Grazu Tijekom godine u Zavodu je boravila je studentica Regina Schreiner sa Sveučilišta Eberswalde iz Njemačke na stručnom usavršavanju ukupno 5 mjeseci.

37 Događanja u Zavodu za ekologiju šuma tijekom i godine Događanja u Zavodu za ekologiju tijekom godine U sklopu Nacionalnog programa Motrenja oštećenosti šumskih ekosustava, financiranog od strane Ministarstva poljoprivrede RH, a koji se provodi u sklopu UNECE ICP Forests, u godini, uz nastavak redovitog praćenja zdravstvenog stanja šumskih ekosustava, plohe intenzivnog motrenja opremane su radi motrenja većeg broja parametara. Na plohi Jastrebarski lugovi ugrađena su tri seta tlačnih lizimetara. Hvatači otpada sa stabala i dendrometarske trake postavljeni su na plohama Sljeme, Vrbanja i Poreč. Hvatači depozicije postavljeni su na plohi Lividraga. Na plohi Vrbanja postavljena je meteorološka postaja na otvorenom i mikrometeorološka postaja u sastojini. Fenološka motrenja započeta su na plohama Sljeme, Poreč i Vrbanja. Na plohama Poreč i Biograd postavljena je oprema za pasivno mjerenja koncentracija ozona, osnovane plohe za praćenje vidljivih oštećenja vegetacije od ozona i započela motrenja. Također je Laboratorij za fizikalne analize tla opremljen novim laboratorijskim namještajem. Obavljena su sljedeća službena putovanja u inozemstvo: 1. ICP Forests Joint Expert panel meeting, , Eberswalde, Njemačka (dr.sc. Nenad Potočić, dr.sc. Tamara Jakovljević, dr.sc. Hrvoje Marjanović, dr.sc. Krunoslav Indir i dr.sc. Ivan Seletković). 2. 3rd ICP Forests Scientific conference i 30th Task Force Meeting of ICP Forests, , Atena, Grčka (dr.sc. Nenad Potočić, dr. sc. Tamara Jakovljević i dr.sc. Ivan Seletković). Na znanstvenoj konferenciji sudjelovali smo s dvije prezentacije: Levanič, T., Potočić, N., Seletković, I., Jazbec, A.,Ugarković, D., Indir, K.: Comparison of various descriptors of tree vitality a case study of a beech intensive monitoring plot in Croatia Jakovljević,T., Potočić, N., Seletković, I., Marchetto, A.,Bertini,.G: Comparing two permanent plots in Croatia and Italy receiving different levels on N deposition. Nenad Potočić bio je član Znanstvenog odbora i moderator jedne sekcije izlaganja. 3. Interkalibracijski tečaj za procjenu oštećenosti krošanja za centralnu Europu, , Witzenhausen, Njemačka (dr.sc Nenad Potočić i dr.sc. Ivan Seletković).

38 4. Programme Coordinating Group Meeting, , Berlin, Njemačka (dr. sc. Nenad Potočić). U okviru sastanka, razmatrana je strategija ICP Forests te izvješćivanja za potrebe WGE. U okviru projekta ES1308 ClimMani: Climate Change Manipulation Experiments in Terrestrial Ecosystems: Networking and Outreach (MC predstavnik: Nenad Potočić, MC zamjenik: Tamara Jakovljević), održan je prvi MC sastanak u Briselu, Belgija, od 23. do , gdje je sudjelovao Nenad Potočić. Sastanak Management Committee-a i radnih grupa održan je u Aveiru, Portugal, od 12. do Na sastanku je sudjelovao Nenad Potočić. Dr. sc. Tamara Jakovljević sudjelovala je kao predstavnik HŠI na sastancima dva međunarodna projekta u sklopu FORESTERRA (FP7/ERA NET): 1) Integrirano istraživanje otpornosti šuma i gospodarenje na Mediteranu (INFORMED) i 2) Utjecaj globalnih promjena na ponašanje požara u šumskim ekosustavima Mediterana (MedWildFireLab). Angažman na projektu ostvario se kroz aktivnosti djelatnika Zavoda prema radnim paketima te sudjelovanje na radionici organiziranoj krajem u Portugalu (dr. sc. Tamara Jakovljević). Dr.sc. Jasna Medak i dr.sc. Ivan Pilaš sudjelovali su na međunarodnom IPA Adriatic projektu HOLISTIC u kojem sudjeluje 20 partnerskih institucija iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije i Grčke. Projekt Holistic ima za cilj sprječavanje rizika od potresa kroz poticanje korištenja biomase u Jadranskoj regiji. Angažman na projektu ostvario se kroz aktivnosti prema radnim paketima te sudjelovanje na radionicama, konferencijama i upravljačkim sastancima projekta (Split, Opatija, Venecija, Gospić). Dr. sc. Jasnica Medak je u godini vodila projekt pod nazivom Florni sastav šumskih zajednica i odabir sastojina za praćenje stanja šuma NP Krka, u kojemu su u različitim šumskim zajednicama odabrane reprezentativne plohe za trajno praćenje šuma u NP Krka. U provedbi projekta Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu u godini sudjelovali su svi djelatnici Zavoda, prema specijalnostima. U godini započet je projekt AFORENSA (Advanced Forest Ecosystem Asessment), voditelja dr.sc. Ivana Pilaša, financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. Tijekom prve godine, obavljena je nabava opreme te zapošljavanje post-doktoranta dr.sc. Ivan Medveda na projekt. Dr. sc. Ivan Seletković vodio je u godini projekt Stupanj onečišćenja, zdravstveno stanje i vitalnost šumskih ekosustava na području NP Krka financiran od strane NP Krka, za koji je predano završno izvješće. Istraživanja onečišćenja šumskih tala kao i zakiseljavanje tala u Nacionalnim parkovima Risnjak, Sjeverni Velebit i Paklenica te projekt Zdravstveno stanje šuma grada Zagreba sa ekološkim monitoringom (dr. sc. Boris Vrbek) nastavljeni su i u godini. Dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Tamara Jakovljević, uz djelatnike iz drugih Zavoda, sudjelovali su u pripremi prijedloga projekta FORESTING (Horizon 2020: INFRAIA).

39 Dr. sc. Tamara Jakovljević sudjelovala je kao član organizacijskog i znanstvenog odbora (cochair) na znanstvenoj konferenciji GREEN međunarodna znanstveno-stručna konferencija Natural resources, green technology and sustainable development (Zagreb, ). Iz Zavoda su u organizaciji skupa sudjelovali i dr. sc. Nenad Potočić (Znanstveni odbor) i dr. sc. Ivan Seletković (Organizacijski odbor). Djelatnici Zavoda (Tamara Jakovljević, Nenad Potočić, Ivan Seletković, Jasnica Medak, Ivan Pilaš, Ivan Medved) sudjelovali su na skupu s prezentacijama i posterskim izlaganjima ( U ljetnom semestru godine, dr. sc. Jasnica Medak izvodila je nastavu iz predmeta Šumarska fitocenologija na Biotehničkom fakultetu u Bihaću (BiH) te sudjelovala na znanstveno-stručnom skupu 5. Juni svjetski dan zaštite okoliša s usmenim izlaganjem Šumske zajednice pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na Balkanu-fitocenološke, ekološke i gospodarske karakteristike (autori Medak, Dubravac, Pilaš). Dr.sc. Ivan Pilaš sudjelovao je na znanstvenoj konferenciji SCERIN, GOFC-GOLD mreže (South Central and East European Regional Information Network) u Krakowu 9-10 lipnja. Cilj SCERIN-a je promicanje korištenja i iznalaženje novih načina primjene satelitskih snimaka, a glavni nositelji su Američka svemirska agencija (NASA) i Europska svemirska agencija (ESA). Događanja u Zavodu za ekologiju tijekom godine U sklopu Nacionalnog programa Motrenja oštećenosti šumskih ekosustava, financiranog od strane Ministarstva poljoprivrede RH, a koji se provodi u sklopu UNECE ICP Forests, u godini, nastavljeno je redovito praćenje zdravstvenog stanja šumskih ekosustava. Na točkama Razine 1 u ovoj godini započelo je motrenje šteta od biotičkih i abiotičkih čimbenika, čemu je prilagođena i baza ICP Hr. Na plohama intenzivnog motrenja Vrbanja, Sljeme i Poreč započeto je praćenje otpada sa stabala. Očitanja prirasta na dendrometarskim trakama započeta su na plohama Sljeme, Lividraga, Poreč i Vrbanja, a nastavljena na plohi Jastrebarski lugovi. Na plohi Lividraga započeta su praćenja depozicije. Pasivna mjerenja koncentracija prizemnog ozona, kao i praćenja vidljivih oštećenja vegetacije od ozona provodila su se na naše dvije mediteranske plohe, Vransko jezero i Poreč.

40 Obavljena su sljedeća službena putovanja u inozemstvo: 1. ICP Forests Joint Expert panel meeting, , Goettingen, Njemačka (dr.sc. Nenad Potočić, dr.sc. Tamara Jakovljević, i dr.sc. Ivan Seletković). 2. 3rd ICP Forests Scientific conference i 30th Task Force Meeting of ICP Forests, , Ljubljana, Slovenija (dr.sc. Nenad Potočić i dr.sc. Ivan Seletković). Nenad Potočić bio je član Znanstvenog odbora i moderator jedne sekcije izlaganja. 3. Programme Coordinating Group Meeting, , Berlin, Njemačka (dr. sc. Nenad Potočić). U okviru sastanka, donijeta je strategija ICP Forests i razmatrana tekuća problematika programa. 4. Radni sastanak EP Growth i EP Crown and Damages, Ljubljana, Slovenija, Na sastanku su razmatrane mogućnosti povezivanja baza podataka za prirast i stanje krošanja. 5. ICP Forests Head of the labs meeting, Beč, Austrija; održana prezentacija 8th ICP Forests Soil Interlaboratory comparison, dr. sc. Tamara Jakovljević Dr. sc. Tamara Jakovljević i Laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja je od siječnja do rujna provodio ICP Forests Međulaboratorijska ispitivanja tla u kojem je sudjelovalo 32 europska laboratorija. U izradi Tehničkog izvješća ICP Forests za godinu 2014., Executive Reporta i Anniversary Reporta (30 years of ICP Forests, pred objavom) sudjelovao je Nenad Potočić. Na obnovi Manual of ICP Forests, čija se nova verzija očekuje u godini, sudjeluju Nenad Potočić i Ivan Seletković. Dr. sc. Nenad Potočić i dr. sc. Ivan Seletković sudjelovali su na stručnom skupu sekcije za ishranu bilja Hrvatskog tloznanstvenog društva koji se održao u Zagrebu, Centar za travnjaštvo na Medvednici, s izlaganjem: Monitoring of Forest Ecosystems in Croatia as a part of UNECE-ICP FORESTS network. U provedbi projekta Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu u godini sudjelovali su svi djelatnici Zavoda, prema specijalnostima. U okviru natječaja za sredstva OKFŠ, izrađen je i predan na ocjenu prijedlog projekta pod naslovom Sposobnost prilagodbe sredozemnih šuma Hrvatske na okolišne pritiske. U izradi je prijedlog projekta za Horizon 2020 pod radnim naslovom INFRAIA Forest.

41 U svibnju je akreditirani LFKI imao ocjenjivanje i redoviti nadzor HAA o primjeni i radu u skladu s ISO standardom. Laboratorij je sudjelovao u provođenju projekta za AZO Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i organskog ugljika u tlu te odnosa C:N. Dr. sc. Tamara Jakovljević sudjelovala je na drugom MC sastanku u okviru projekta COST FP1306: Valorisation of lignocellulosic biomass to Chemicals, Materials and Fuels održan je, , Beograd, Srbija, te Međunarodnoj konferenciji Crolab - Kompetentnost laboratorija 2015, ; predavanje: Europska međulaboratorijska ispitivanja tla. Dr. sc. Tamara Jakovljević sudjelovala je kao predstavnik HŠI na dva međunarodna projekta u sklopu FORESTERRA (FP7/ERA NET): 1) Integrirano istraživanje otpornosti šuma i gospodarenje na Mediteranu (INFORMED) i 2) Utjecaj globalnih promjena na ponašanje požara u šumskim ekosustavima Mediterana (MedWildFireLab). U sklopu INFORMEDA, prisustvovanje na radionici početkom ožujka u Barceloni, Španjolska. Angažman na projektu INFORMED ostvario se i u sklopu jednomjesečne mobilnosti znanstvenika i boravka na INRA institutu (nositelju projekta) od na projektu u Avignonu, Francuska. Radni sastanak projekta MedWildFireLab održan je u sklopu završne Foresterra konferencije krajem studenog u Lisabonu (FORESTERRA (FP7/ERA NET) final conference, , Lisabon, Portugal). Dr. sc. Jakovljević u godini sudjeluje s kolegama dr.sc. Dubravcem i dr. sc. Pernekom u provođenju projekt za NP Krka pod nazivom Praćenje stanja i strukture šumskih ekosustava u cilju očuvanja biološke raznolikosti NP Krka za koji je u srpnju predano prvo izvješće. Praćenje utjecaja atmosferskih taloženja na šume u sklopu projekt Zdravstveno stanje šuma grada Zagreba sa ekološkim monitoringom nastavljeni su i u godini. Dr. sc. Jasnica Medak izvodila je nastavu na Biotehničkom fakultetu u Bihaću (BiH), iz predmeta Šumarska fitocenologija u ljetnom semestru šk. god. 2014/15 a u zimskom (šk. god. 2015/16) iz predmeta Dendrologija. Na danima otvorenih vrata HŠI vodila radionicu Pirofiti biljke tolerantne na vatru (poster) Sudjelovala na radionici Prirodni resursi, daljinska istraživanja i geografsko informacijski sistemi s izlaganjem: Pregled tipološko vegetacijskih istraživanja u Hrvatskoj zajedno s dr.sc. I. Pilašem sudjelovala na međunarodnoj konferenciji Mountain Forest Management in a Changing World s posterskim izlaganjem Ecological and Typological Properties and Productivity of Common Beech (Fagus sylvatica) Forest Ecosystem in Croatia Od Sudjelovala je na znanstveno-stručnom skupu Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku 'Krka' sa izlaganjem Medak, J., T. Dubravac: Uspostava monitoringa šuma u NP Krka Organizacija i vođenje terenske nastave za učenike 4. razreda OŠ Cvetković (Eko-grupa) u šumi Gović s temom Zašto lišće opada u jesen?

42 Dr. sc. Ivan Pilaš je tijekom godine, kao voditelj, aktivno bio angažiran na projektu Hrvatske zaklade za znanost AFORENSA Advanced Forest Ecosystems Assessment koji se provodi u suradnji s Geodetskim fakultetom u Zagrebu. Na danima otvorenih vrata HŠI predstavljao je EU IPA projekt HOLISTIC Integrirana zaštita od požara i korištenje biomase u jadranskoj regiji. U okviru projekta AFORENSA bio je suorganizator na radionici Prirodni resursi, daljinska istraživanja i geografsko informacijski sustavi i održao izlaganje s predstavljanjem projekta Od 7. do zajedno s dr.sc. J. Medak sudjelovao je na međunarodnoj IUFRO konferenciji u Visokim Tatrama, Slovačka, Mountain Forest Management in a Changing World s posterskim izlaganjem Ecological and Typological Properties and Productivity of Common Beech (Fagus sylvatica) Forest Ecosystems in Croatia.

43 Događanja u Zavodu za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku tijekom i godine Promijenjene stanišne i klimatske prilike s jedne strane te razvoj novih tehnologija s druge, uvjetuju razvoj istraživačkih aktivnosti Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku u više smjerova, kao što je: Integracija raznovrsnih metoda izmjere u svrhu procjene produktivnosti šumskih ekosustava, utvrđivanja njene godišnje varijabilnosti i dugogodišnjih trendova te predviđanje buduće produktivnosti s obzirom na očekivane klimatske promjene primjenom objavljenih klimatskih scenarija. Multidisciplinarno istraživanje zaliha i kruženja ugljika u šumskim ekosustavima, na lokalnoj i nacionalnoj razini. U šumi hrasta lužnjaka kruženje ugljika se istražuje kroz cjelokupni životni ciklus, tj. ophodnju, s ciljem utvrđivanja uloge šume kao spremnika ugljika te se provodi modeliranje sezonskog i godišnjeg budžeta ugljika na temelju intenzivnog praćenja izmjene CO2 između šume i atmosfere suvremenom mikrometeorološkom metodom kovarijance turbulentnih vrtloženja (engl. Eddy covariance EC). Na nacionalnoj razini se provodi istraživanje zaliha i promjena zaliha ugljika u tlu šumskih sastojina. 3D prikaz digitalnog modela visina sastojina izrađenog preklapanjem (oduzimanjem) digitalnog modela terena od digitalnog modela površine. Istraživanje primjenjivosti digitalne fotogrametrije u uređivanju šuma. S ciljem unaprjeđenja postojećih operativnih metoda prikupljanja podataka u uređivanju, odnosno inventuri šuma, provodi se razvoj automatiziranih postupaka obrade digitalnih aerosnimaka te pridobivanja odgovrajućih fotogrametrijskih proizvoda (digitalni modeli površine, digitalni modeli terena, digitalni modeli visina) koji imaju višestruku primjenu. Istraživanje strukture sastojina i stanišnih uvjeta. Nastavno na provedena istraživanja utvrđivanja normalnog broja stabala hrasta lužnjaka u različitim ekološkim uvjetima kao i istraživanja primjenjivosti prirasno-prihodnih tablica, ova su istraživanja usmjerena na usporedbu sadašnjeg stanja strukture i njenih dinamičnih promjena uzrokovanih današnjim klimatsko-antropogenim pritiscima sa strukturom u prirasno-prihodnim tablicama koje predstavljaju jednostavne matematičke modele statičke prirode nastale na podacima prikupljenim prije nastupa intenzivnih stanišnih promjena.

44 Istraživanje mogućnosti primjene standardnih prirasnih nizova kao alternative za lokalne prirasne nizove koji su u širokoj upotrebi u operativnom uređivanju šuma. Cilj istraživanja je učiniti uređajnu inventuru učinkovitijom i ekonomičnijom. Istraživanje unaprjeđenja korištenja šumske biomase. Provode se analize dostupne šumske biomase na ciljanim područjima te izrada održivog modela prikupljanja i iskorištavanja šumske biomase. Za mediteransko područje koristi se integrirani pristup problemu korištenja šumske biomase u smislu osiguravanja obnovljivog energenta, poticanja održivog gospodarenje tim šumama te smanjivanja rizika od požara uslijed gomilanja šumske biomase. U suradnji sa znanstvenicima iz srodnih ustanova provođena su sljedeća istraživanja: Istraživanje mogućnosti upotrebe geografsko informacijskoga sustava i javno dostupnih podloga za preliminarnu procjenu potencijalnih pritisaka koje klimatske promjene donose ekosustavima u zaštićenim područjima prirode, u suradnji sa kolegama iz Instituta za istraživanje i razvoj održivih ekosustava i Instituta za GIS; Započeto je istraživanje problema obnove šuma hrasta lužnjaka kroz multidisciplinarni pristup, suradnjom znanstvenika iz područja uređivanja šuma, uzgajanja šuma i šumarske genetike, Hrvatskog šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Projekti Glavni znanstveni projekt Zavoda je projekt Hrvatske zaklade za znanost Estimating and forecasting forest ecosystem productivity by integrating field measurements, remote sensing and modelling EFFEctivity (UIP , g.), voditelja dr. sc. H. Marjanovića. Glavni cilj projekta je razviti metode za procjenu godišnje produktivnosti šuma na lokanoj razini koristeći postojeću infrastrukturu za mjerenje tokova ugljika vrtložnom kovarijancom, besplatno dostupnih satelitskih podataka visoke vremenske razlučivosti (MODIS) te modela (BIOME-BGC), a u svrhu unaprjeđenja gospodarenja šuma u uvjetima klimatskih promjena. Projekt je okupio tim domaćih (većina zaposlenika Zavoda) i stranih (dr. sc. Zoltan Barcza i dr. sc. Aniko Kern) znanstvenika raznovrsnih specijalnosti (procesiranje EC podataka, procesiranje MODIS produkata, modeliranje, GIS i digitalna fotogrametrija, dendrokronologija, kontrola kvalitete) čijom sinergijom će biti omogućeno uspješno postizanje projektnog cilja. Djelatnici Zavoda sudjeluju i na projektu Adriatic Holistic Forest Fire Protection - HOLISTIC ( ), sufinanciranom iz programa Adriatic IPA prekogranična suradnja To je strateški projekt usredotočen na prevenciju i ublažavanje šteta od prirodnih rizika, s posebnim naglaskom na rizike od požara i potresa. Temelji se na poboljšanju, promicanju i jačanju institucionalnih kapaciteta u provedbi politika i aktivnosti radi smanjenja uzroka i potencijalnog nastanka prirodnih nepogoda kao i poboljšanju spremnosti na reagiranje i intervenciju te smanjenje šteta na područjima jadranskih regija. U projektu sudjeluje 20 partnera iz 8 zemalja. Do sada ostvareni rezultati su: 1) skup izvještaja o izvorima i potencijalima područja

45 potrebnim za stvaranje održivih modela uporabe šumske biomase za proizvodnju energije; 2) priručnik za učinkovito korištenje biomase (suautorstvo s Regionalnom energetskom agencijom SZ Hrvatske te Sveučilištem u Moliseu, Italija; 3) brošura o obnovi šumske vegetacije s preporukama za gospodarenje biomasom nakon požara (u suradnji sa Zavodom za uzgajanje šuma). Značajan dio aktivnosti zavoda posvećen je i projektu Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i organskog ugljika u tlu te odnosa ugljika i dušika naručitelja Agencije za zaštitu okoliša. Za ispunjenje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (IPCC) i za izradu Nacionalnog inventara i popratnih izvješća u sektoru Korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo (LULUCF), nužni su kontinuirani podaci o stanju tla na nacionalnoj razini. Osnovni cilj ovog projekta je poboljšanje učinkovitosti Nacionalnog sustava te unaprjeđenje i nadopune izračuna i izvješćivanja o stanju i promjenama zaliha organskog ugljika u tlu, ukupnog dušika te odnosa ugljika i dušika. U tu svrhu provode se opsežna i sustavna terenska i laboratorijska istraživanja koja djelatnici Zavoda provode u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom i Agencijom za poljoprivredu. Djelatnici Zavoda sudjelovali su i u projektu Nadogradnja nacionalnog sustava za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova za provedbu Odluke europskog parlamenta i Vijeća br. 529/2013 od 21. svibnja o pravilima obračunavanja emisija i odliva stakleničkih plinova koji proizlaze iz aktivnosti Korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstva i o informacijama koje se odnose na te aktivnosti kojeg je naručio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ugovorio Ekonerg d.o.o. U okviru projekta djelatnici Zavoda izradili su elaborat Odabir modela za prikaz podataka iz sektora šumarstva u CRF Reporter bazi podataka. Djelatnici Zavoda već duži niz godina sudjeluju u provođenju međunarodnog programa UNECE-ICP Forests, koji predstavlja jednu od najvećih svjetskih mreža praćenja stanja šuma. U sklopu programa Zavod obavlja poslove za potrebe izvješćivanja o rastu i prirastu stabala te o meteorološkim izmjerama. Aktivnosti obuhvaćaju održavanje i servisiranje pokusnih ploha i instrumenata, prikupljanje, obradu i analizu podataka, te godišnje izvješćivanje prema domaćim i inozemnim tijelima. Tijekom i godine djelatnici Zavoda aktivno su sudjelovali i na dva projekta u okviru Programa znanstveno-istraživačkog rada (Hrvatske šume d.o.o.): Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu Metodologija za procjenu šteta na šumskim sastojinama Mediterana uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama (požari, vjetar), mjere sanacije i gospodarske mjere za umanjivanje rizika. Pored međunarodnih i domaćih projekata, djelatnici zavoda uključeni su i u tri COST akcije na kojima sudjeluju na godišnjim konferencijama i radnim sastancima: COST FP1304 Towards robust projections of European forests under climate change (PROFOUND) (dr. sc. H. Marjanović i dr. sc. M. Z. Ostrogović Sever)

46 COST FP1201 Forest LAnd Ownership Changes in Europe: Significance for Management and Policy (FACESMAP) (dr. sc. E. Paladinić) COST FP1207 Orchestrating forest related policy analysis in Europe (ORCHESTRA) (dr. sc. D. Vuletić i dr. sc. K. Indir) Djelatnici Zavoda, poglavito oni koji su smješteni u Varaždinu (dr. sc. M. Benko i K. Indir), aktivno su sudjelovali u promociji i održavanju šumskog objekta Foper Forest. U okviru tog projekta na ranije osnovanom pokusu sađenih sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka u cijevima i klasičnom sadnjom, uz maksimalni angažman i pomoć Šumarije Varaždin UŠP Koprivnica, nastavljena su opažanja i izmjera visina, te utvrđivanja visinskog prirasta. Evidencija pepelnice je završena te su provedena istraživanja njenog pojavljivanja i intenziteta uobličena u znanstveni rad sa znanstvenicima i istraživačima Zavoda za zaštitu šuma i lovstvo. Djelatnici Zavoda aktivno sudjeluju u nizu aktivnosti vezanih uz osmišljavanje i pripremu novih znanstveno-istraživačkih i stručnih projektnih prijedloga. Znanstvena usavršavanja i mobilnost istraživača Kratkotrajna znanstvena misija (engl. Short Term Scientific Mission STSM) Mislav Anić, mag. inž. geofizike, u razdoblju od 21. rujna do 20. prosinca godine, u sklopu COST akcije PROFOUND boravio je na Eötvös Loránd Sveučilištu (ELTE) u Budimpešti (Mađarska), gdje je pod mentorstvom dr. sc. Zoltana Barczae radio na re-procesiranju podataka izmjere tokova CO2 EC metodom i meteoroloških podataka za primjenu u procesnom biogeokemijskom modelu. Radionica Split Remote Sensing Summer School 2014 u organizaciji G ECO Research (Ontario, Kanada), EARSel (Njemačka) i Bowling Green State University (Ohio, SAD), Split, svibnja godine. Na radionici su u svojstvu predavača sudjelovali ugledni svjetski i europski istraživači koji su predstavili najnovija dostignuća iz područja primjene daljinskih istraživanja u raznim disciplinama. Dr. sc. I. Balenović sudjelovao je s posterskim izlaganjem Prediction of forest attributes using high resolution digital aerial images. Sudjelovanje na radionici Training workshop for Ecosystem Modelling studies u okviru BioVeL (Biodiversity Virtual e-laboratory) projekta, u organizaciji Eötvös Loránd Sveučilišta i Mađarske Akademije znanosti, Budimpešta, svibnja godine. Radionica je imala za cilj obučiti sudionike kako koristiti informatičke alate i usluge razvijene u okviru BioVeL projekta, koji omogućuju analizu raznovrsnih i kompleksnih baza podataka te primjenu modela za pohranu ugljika i utvrđivanje ostalih indikatora općekorisnih funkcija šuma. Sudjelovanje na radionici Workshop on Advances in Meso- and Micrometeorology u organizaciji Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Donja Stubica, terme Jezerčica studenog godine. Radionica je okupila znanstvenike iz Hrvatske, Austrije, Italije i Španjolske koji su predstavili svoje najnovije radove. Dr. Sc. H. Marjanović održao je predavanje pod nazivom Inter annual variability of CO2 fluxes measured at mixed forest of pedunculate oak with eddy covariance. Organizacija i sudjelovanje na radionici Measuring and modelling forest ecosystem productivity in light of climate change u hotelu Panorama, Zagreb, 27. studenog 2014.

47 godine. Radionica je organizirana u okviru projekta EFFEctivity i imala je za cilj predstavljanje projekta široj znanstvenoj i stručnoj publici. Radionica "Tree Rings Analysis for Estimation of Annual Net Primary Production" u sklopu bilateralne suradnje sa Gozdarskim inštitutom Slovenije, Ljubljana, 02. travnja godine. Dr. sc. E. Paladinić proveo je usavršavanje iz područja dendrokronologije pod mentorstvom dr. sc. Toma Levaniča. Sudjelovanje u organizaciji tematske radionice "Resources & potentials for creation of sustainable models for biomass collection, processing, production, storage & supply in Holistic pilot areas", Gospić, 12. ožujka godine, uz pomoć partnera Splitsko dalmatinske županije i Razvojne agencije Ličko-senjske županije. Sudjelovanje na radionici Campbell Scientific Workshop u organizaciji Campbell Scientifica i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb ožujka godine. Cilj radionice je bio obučiti sudionike kako upotrebljavati opremu, senzore i mjerne sustave Campbell Scientific-a u različitim aplikacijama. Sudjelovanje u organizaciji petog sastanka radnih grupa COST akcije FACESMAP, regionalne radionice s lokalnim dionicima privatnog šumarstva ("Carousel") i zajedničkog panel sastanka članova s Upravnim odborom organizacije CEPF, Zagreb i Varaždin, lipnja godine. Radionica "Dendrochronology, ecophysiology and below ground biodiversity", Novi Sad, lipnja godine, u sklopu Euforinno projekta. Dr. sc. K. Indir sudjelovao je na radionici sa ciljem usavršavanja iz područja dendrokronologije. Organizacija i sudjelovanje na radionici On methods for estimating forest productivity: field measurement, remote sensing & modelling u Hrvatskom šumarskom društvu, Zagreb, 24. studenog godine. Radionica je organizirana u okviru projekta EFFEctivity i prvenstveni cilj je bio okupiti studente različitih smjerova (šumari, biolozi, meteorolozi), predstaviti im moderne tehnologije izmjere te potaknuti interdisciplinarnu raspravu i omogućiti potencijalnu buduću suradnju različitih struka. Jačanje međunarodne suradnje Krajem svibnja godine Zavod je u ime Instituta ugostio dr. sc. Pradipta Haldera sa Sveučilišta "University of Eastern Finland" u Joensuu (Finska), koji je održao predavanje o stanju šumoposjednika u regiji. Tijekom svog boravka sudjelovao je na terenskoj nastavi u šumama Pokupskog bazena te upoznao rad Instituta i njegovih laboratorija. Tijekom godine, u sklopu projekta EFFEctivity i PROFOUND, ojačala je suradnja djelatnika Zavoda i kolega sa Eotvos Lorand Sveučilišta u Budimpešti. Promocija znanosti Dr. sc. V. Novotny je u ulozi člana uredništva Prirode, časopisa za popularizaciju prirodoslovnih znanosti Hrvatskog prirodoslovnog društva, obavio recenzije 40 radova te sudjelovao u priprema objave 16 brojeva časopisa. Nastavne aktivnosti Pozvano predavanje Challenges in measuring and monitoring ecosystem carbon stocks and fluxes Case of lowland oak forests, Sveučilište u Liverpoolu, Department of Geography and Planning, 25. veljače godine. dr. sc. H. Marjanović, dr. sc. M. Z. Ostrogović Sever, dr. sc. Aniko Kern.

48 Predavanja i vježbe na Biotehničkom fakultetu u Bihaću iz kolegija Dendrometrija, Uređivanje šuma I, Uređivanje šuma II te Prirast i prinos šuma, te održavanje ispita u svojstvu vanjskih suradnika iz tih kolegija dr. sc. V. Novotny i dr. sc. K. Indir. Mentorstvo u sklopu Programa stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa dr. sc. H. Marjanović, dr. sc. I. Balenović, dr. sc. E. Paladinić. Stručni poslovi koji se obavljaju u Zavodu obuhvaćaju sljedeće poslove: Terenska izmjere šuma i obrada podataka (svi djelatnici Zavoda), Priprema GIS podloga i terenskih karata za potrebe projekata (D. Ivanković, dipl. inž. šum.); Postupci pregleda i odobrenja šumskogospodarskih osnova u sklopu stručnih povjerenstava osnovanih od strane resornog ministarstva (dr. sc. V. Novotny, dr. sc. K. Indir; dr. sc. I. Balenović); Postupci provođenja članka 4. st. 5. Zakona o šumama (NN 104/2005., 82/2006., 129/2008., 80/2010., 124/2010., 25/2012. i 68/2012.), članka 68., 77. i 161. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/2009.) i članka 39. Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/2011. i 12/2013) u sklopu stručnih povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede (dr. sc. V. Novotny, dr. sc. K. Indir); Izrada obračuna i utvrđivanja naknada poradi izvlaštenja šuma i šumskog zemljišta (dr. sc. V. Novotny, dr. sc. K. Indir); Izrade obračuna naknade za služnost na šumi i/ili šumskom zemljištu radi eksploatacije mineralnih sirovina (dr. sc. V. Novotny, dr. sc. K. Indir); Obračuni naknade za štete učinjene na šumi i šumskom zemljištu (dr. sc. V. Novotny, dr. sc. K. Indir); Sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu te obranu specijalističkih radova i doktorskih disertacija iz područja Uređivanja šuma te Iskorišćivanja šuma; Obrada uzoraka drvnih izvrtaka - priprema, skeniranje i očitavanje širine godova (dr. sc. E. Paladinić, D. Ivanković, dipl. inž. šum., tehničari i pripravnici). Novi zaposlenici Mislav Anić, mag. inž. geofizike, zaposlen je od siječnja godine kao doktorand na projektu Estimating and forecasting forest ecosystem productivity by integrating field measurements, remote sensing and modelling EFFEctivity. Goran Tijan, mag. inž. šumarstva, zaposlen je od siječnja godine kao stručni suradnik na projektu Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i organskog ugljika u tlu te odnosa ugljika i dušika. Značajnije publikacije: Alberti, G., Vicca, S., Inglima, I., Belelli Marchesini, L., Genesio, L., Miglietta, F., Marjanović, H., Martinez, C., Matteucci, G., D'Andrea, E., Peressotti, A., Petrella, F., Rodeghiero, M., Cotrufo, M. F., 2015: Soil C:N stoichiometry controls carbon sink partitioning between above ground tree biomass and soil organic matter in high fertility forests. IForest Biogeosciences and Forestry 8: DOI: Balenović, I., Jazbec, A., Marjanović, H., Paladinić, E., Vuletić, D., Modeling Tree Characteristics of Individual Black Pine (Pinus nigra Arn.) Trees for Use in Remote Sensing Based Inventory. Forests, 6(2): DOI:

49 Balenović, I., Seletković, A., Pernar, R., Jazbec, A., Estimation of the mean tree height of forest stands by photogrammetric measurement using digital aerial images of high spatial resolution. Annals of Forest Research, 58(1): DOI: /afr Halder, P., E. Paladinić, M. Stevanov, S. Orlović, T. J. Hokkanen, P. Pelkonen, 2014: Energy wood production from private forests nonindustrial private forest owners' perceptions and attitudes in Croatia and Serbia. Renewable and Sustainable Energy Reviews, 35: Ostrogović, M. Z., Marjanović, H., Balenović, I., Sever, K., Jazbec, A., 2014: Decomposition of Fine Woody Debris from Main Tree Species in Lowland Oak Forests. Polish Journal of Ecology 63(2): DOI: Šimić Milas, A., Rupasinghe, P., Balenović, I., Grosevski, P., Assessment of Forest Damage in Croatia using Landsat 8 OLI Images. South east European forestry, 6(2): DOI: 14

50 Godišnje izvješće rada Zavoda za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe EFISEE za i godinu Djelokrug Zavoda odnosi se na četiri tipa aktivnosti: umrežavanje, istraživanje, informiranje i podršku procesima šumarske politike. Zavod djeluje kao ured Europskog šumarskog instituta (EFI) za jugoistočnu Europu i dio je regionalnog ureda EFICEEC-EFISEE za središnju, istočnu i jugoistočnu Europu. Rad Zavoda prepoznali su Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, od čega Ministarstvo poljoprivrede i financijski pomaže rad Zavoda. U svrhu promocije našeg rada izrađena je i brošura Zavoda. Djelatnost Zavoda prikazana je i u nedavno objavljenoj Monografiji i Bibliografiji Hrvatskoga šumarskog instituta povodom 70. Godišnjice njegova djelovanja. Aktivnosti u godini Početkom godine dogodila se velika kadrovska promjena. Dvoje djelatnika Marko Lovrić, koordinator EFISEE-ja i istraživač te Nataša Lovrić, istraživačica, prešli su na novo zaposlenje u središnjicu Europskog šumarskog instituta (EFI). Time su se otvorila dva radna mjesta koja su popunjena na način da je dr.sc. Silvija Krajter Ostoić prešla sa Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku na mjesto koordinatorice ureda/v.d. predstojnice zavoda te je na mjesto istraživačice primljena mr. sc. Marta Curman. Tijekom na Zavodu smo imali dvije osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa Mateja Lautar, mag.ing.silv. i Mladen Ćaleta, mag.ing.silv. Ugostili smo i studenta diplomskog studija Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Nenada Šimunovića koji je bio na tromjesečnoj studentskoj praksi. U svibnju održan je i sastanak partnerskih organizacija iz jugoistočne Europe u Sofiji na kojem je dogovoreno potpisivanje Sporazuma o razumijevanju između Hrvatskog šumarskog instituta i partnerskih organizacija za razdoblje Zbog financijske krize koja je još uvijek prisutna u regiji partnerske organizacije obvezale su se na doprinose u naravi u smislu posudbe svojih istraživača u ukupnom trajanju od 40 istraživač/mjeseci Prednost posudbe istraživača je u boljem znanstvenom povezivanju istraživača sa partnerskih organizacija u smislu suradnje na člancima i pripremi projektnih prijedloga. U svrhu bolje vidljivosti EFISEE ureda i intenziviranja komunikacije sa partnerskim organizacijama pokrenut je mjesečni regionalni bilten u kojem se prenose vijesti o aktivnostima na šumarskim fakultetima i institutima iz regije. Također prenosimo vijesti važne za znanstvenoistraživački rad i praksu u području šumarstva i zaštite prirode. Zavod je uključen u rad tri COST akcije:

51 COST FP1201 Facesmap (Forest Land Ownership Changes in Europe: Significance for Management and Policy- Promjena vlasništva nad šumama u Europi- važnost za gospodarenje i javne politike) COST FP1204 GreenInUrbs (Green infrstructure approach: Linking environmental with social aspects in studying and managing urban forests Zelena infrastruktura- okolišni i društveni aspekti u proučavanju i gospodarenju urbanim šumama) COST TN1401 CAPABAL (Capacity building in forest policy and governance in Western Balkan region Izgradnja kapaciteta u šumarskoj politici i upravlanju u Zapadnom Balkanu). U sklopu Facesmap-a radili smo na nacionalnom izvješću o privatnim šumama i šumoposjednicima u RH sa kolegama sa Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Za izvješće smo analizirali dosadašnju znanstvenu i stručnu produkciju vezano za privatne šume i šumoposjednike u RH, zakonodavni okvir u proteklih 20 godina, nove oblike gospodarenja privatnim šumama u RH i slično. Također smo sudjelovali na sastancima u Helsinkiju i Freiburgu. Prihvatili smo se organizacije sastanka u Zagrebu u godini, tako da smo odmah počeli i sa pripremnim aktivnostima za ovaj sastanak. Tijekom godine Hrvatski šumarski institut počeo je koordinirati COST CAPABAL. Radi se o porojektu usmjeranom na ciljano umrežavanje i jačanje kapaciteta znanstvenika i ljudi iz prakse iz regije JI Europe/Zapadnog Balkana u znanstvenom području šumarske polititike i upravljanja. Trajanje aktivnosti je minimalno dvije, a maksimalno četiri godine ovisno o pozitivnoj ocjeni na kraju druge godine, tj. u godini. EFISEE aktivno sudjeluje u provedbi ovog projekta u istraživačkom i administrativnom smislu. U godini održan je samo uvodni sastanak partnera u Zagrebu, te je napravljen plan aktivnosti za godinu. Zanimljivo je da je ovo prvi slučaj da neka hrvatska znanstvenoistraživačka institucija koordinira ovakav tip projekta na što smo naročito ponosni. U sklopu COST akcije GreenInUrbs sudjelovali smo u prikupljanju podataka i pisanju znanstvenih radova o javnim politikama vezanim za urbano šumarstvo i zelenu infrastrukturu u Europi te partnerstvima koja se odnose na osnivanje i održavanje urbanih šuma i zelene infrastrukture. Osim sudjelovanja na projektnim sastancima i promociji projekta na konferencijama u EFISEE smo ugostili i radnu skupinu koja se bavi ekonomskim vrednovanjem općekorisnih funkcija urbanih šuma i zelene infrastrukture na kojem su sudjelovali stručnjaci i istraživači iz Velike Britanije, Švedske, Italije, Slovenije i Hrvatske (Slika 1). Svrha ekonomskog vrednovanja je kvantificirati koliko urbane šume i zelena infrastruktura doprinose kvaliteti života ljudi u smislu pročišćavanja zraka, proizvodnje kisika, ublažavanja utjecaja klimatskih promjena, pružanja prostora za druženje i rekreaciju i slično. Ovakve informacije su potrebne za informirano donošenje odluka, odnosno često služe za zagovaranje ulaganja u urbane šume i zelenu infrastrukturu.

52 Slika 1. Sastanak radne skupine za ekonomsko vrednovanje općekorisnih funkcija urbanih šuma i zelene infrastrukture u EFISEE zavodu Uključeni smo u rad radne skupine za urbano i periurbano šumarstvo u sklopu programa Silva Mediterranea Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (UN FAO). Cilj ove radne skupine je umrežavanje istraživača, stručnjaka iz prakse i donosioca odluka oko problematike urbanog i peri-urbanog šumarstva te skretanje pozornosti na urbane i periurbane šume i gradsko zelenilo u mediteranskoj regiji koji je važan aspekt kvalitete života. Ovu suradnju smatramo prirodnim nastavkom znanstvenog interesa započetog u regionalnom projektu FORCITY kao i u dizertaciji dr. sc. Silvije Krajter Ostoić, a koja se odnosi na percepciju građana o urbanim šumama te javne politike i upravljanje vezano za urbane šume i gradsko zelenilo. Za Ministarstvo poljoprivrede i ostale dionike u šumarskom sektoru izradili smo policy brief na temu pokušaja donošenja pravno obvezujućeg dokumenta o šumama u Europi: Europa i šume- novi put za europsku šumarsku politiku? Svrha policy briefa je kratko, sažeto i jednostavno ukazati na relevantne teme i probleme šumarske politike te eventualno predlaganje preporuka za unaprjeđenje. Posebno smo ponosni na činjenicu da je djelatnost i važnost EFISEE ureda prepoznalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u svom Planu razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u RH. Aktivnosti u godini U godini nastavili smo s provedbom aktivnosti navedenih u Posebno bismo izdvojili dva ključna trenutka: o održavanje sastanaka COST akcije Facesmap u Zagrebu te o ugovaranje novog projekta u sklopu programa Erasmus+ Europske unije. Ugostili smo sastanak radnih skupina i upravljačkog odbora COST akcije Facesmap u Zagrebu koji se održao od 8. do 10. lipnja i na kojem je sudjelovao veliki broj sudionika iz Europe. Tijekom sastanka održan je i stručni posjet (tzv. Travellab) srednjim i većim šumoposjednicima na području Varaždinske županije (Slika 2). Organizirana je i panel rasprava o privatnim šumama i šumoposjednicima u Europi na kojoj je sudjelovao i pomoćnik ministra g. Domagoj Križaj (Slika 3). Za ovaj sastanak smo pripremili brošuru Forests and Forestry in Croatia koja donosi osnovne informacije o šumama i šumarstvu u RH s naglaskom na privatne šume.

53 Slika 2. Posjet privatnim šumoposjednicima šumarstvu na području Varaždinske županije šumoposjednicima u Europi Slika 3. Panel rasprava o privatnom i privatnim Tijekom finaliziran je i publiciran u online izdanju nacionalni izvještaj o privatnim šumama i šumoposjednicima u RH. Na osnovu sudjelovanja u ovoj COST akciji koordinatorica EFISEE ureda uključena je u radnu skupinu Ministarstva poljoprivrede koja je bila zadužena za ispunjavanje upitnika UNECE/FAO-a o privatnim šumama i šumoposjednicima. Ugovorili smo i novi projekt u sklopu programa Europske unije ERASMUS+. Radi se o trogodišnjem projektu Strateška partnerstva za inovativni pristup osposobljavanju iz održivog gospodarenjam šumama (CIA2SFM) ukupne vrijednosti eura. Projekt se odnosi na cjeloživotno učenje u području održivoga gospodarenja šumama, a cilj mu je razvoj transnacionalnog kurikuluma i materijala za učenje uključujući i module za e-učenje, a koji bi bili namjenjeni privatnim šumoposjednicima, izvođačima radova u šumarstvu, inženjerima šumarstva, posebno mladim i nezaposlenim te zaposlenicima javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (parkovi prirode i nacionalni parkovi). Dio projekta odnosit će se i na jačanje kapaciteta partnerskih organizacija provedbom stručnog osposobljavanja djelatnika tih institucija za poučavanje odraslih. Osim Hrvatskog šumarskog instituta koji koordinira ovaj projekt, sudjeluje još šest partnerskih organizacija iz Austrije, Hrvatske i Slovenije. Provedbu projekta nadzire hrvatska Agencija za mobilnost i programe EU. Projektne aktivnosti možete pratiti na službenoj mrežnoj stranici projekta. Slika 4. Logo projekta, programa Erasmus+, EU i Agencije za mobilnost i programe EU Izdali smo i drugo izdanje policy briefa Bioekonomija i šumarska politika koji se ovaj put odnosi na goruću temu u Europskoj uniji, a to je bioekonomija i uloga šumarstva u njoj. Sudjelovali smo u zajedničkom sastanku partnerskih organizacija regionalnog ureda EFICEEC-EFISEE koji je održan u Beču u veljači Na sastanku su sudjelovali predstavnici partnerskih organizacija iz središnje, istočne i jugoistočne Europe, a važan

54 cilj sastanka bio je identificiranje mogućnosti sinergije između partnerskih organizacija kako bi se olakšalo njihovo buduće umrežavanje i znanstvenoistraživačka suradnja. Osim toga kontinuirano radimo na obnavljanju baze istraživača u JI Europi koji se bave različim disciplinama u sklopu šumarske znanosti. Cilj baze je lakše povezivanje znanstvenika iz regije i lakše pronalaženje projektnih partnera. Baza je za sad objavljenja na mrežnoj stranici Zavoda u Excelu na hrvatskom i engleskom jeziku. Početkom godine planiran je dovršetak izrade dvojezične mrežne stranice na kojoj će se jednostavnije moći pretraživati znanstvenici iz regije. Važnost EFISEE-ja prepoznata je i u nacrtu Strategije pametne specijalizacije RH za čiju izradu je zaduženo Ministarstvo gospodarstva, a to smatramo velikim postignućem s obzirom na kratku povijest ovog Zavoda. Najavljena je i konačna inačica Strategije koja se očekuje uskoro. U Zavod će napuniti pet godina svog postojanja što ćemo iskoristiti za još veću promociju našeg rada.

55 Godišnje izvješće Odjela rasadničke proizvodnje za i godinu Planirana izvođenja radova u rasadniku tijekom poslovne godine u snažnoj su vezi sa vegetacijskim fazama biljnog materijala te se uobičajeno obavljaju prema određenim etapama. Sukladno tome možemo kalendarski generelano grupirati nekoliko proizvodnih faza: Siječanj/veljača (ožujak): vegetativno razmnožavanje biljnog materijala u zatvorenim uzgojnim strukturama (staklenici/plastenici), autovegetativnom tehnikom pikiranja reznica te heterovegetativnom tehnikom cijepljenja (kalemljenja); rezultati aktivnosti u brojkama su prosječno cca cijepova te reznica/ožiljenica. Od ostalih aktivnosti u ovom periodu dio vremena posvećen je redovnom održavanju rasadničarske opreme, strojeva i alata, kao i na zaštitu biljaka na otvorenom od potencijalnog snjegoloma (Foto 1.) te trušenje i doradu sjemena (Foto 3.) kao i stratifikaciju sjemenskog materijala potrebnog za kasnije provođenje tehnika generativnog uzgoja. Foto 1. Foto 2. Foto 3. Ožujak lipanj te rujan studeni (prosinac): u ovim periodima, koji ujedno odražavaju i samu bit sezonskih poslova, ovisno o vremenskim uvjetima intenzivni su radovi na otvorenim površinama. Mogu se istaknuti pojedini procesi - pripreme sjetvenih i sadnih površina unutar rasadnika; radovi vađenja, klasiranja i presadnje sadnog materijala, plasman/prodaja sadnica (Foto 5. prodajni prostor), izvedba krajobraznih uređenja, generativni uzgoj sadnog materijala sjetva sjemena (Foto 4. - klijanci), integralna zaštita sadnica, održavanje nasada, uzgoj i prodaja božićnih drvaca...

56 Foto 4. Foto 5. Srpanj kolovoz: kalendarski period u proizvodnom procesu koji uglavnom podrazumijeva ljetno održavanje sadnog materijala u vidu navodnjavanja (Foto 6.), zaštite od korova, različitih štetnika te suncožara, inventariziranje sadnica, kao ponovno i vegetativne tehnike razmnožavanja na otvorenim i zatvorenim prostorima u vidu ožiljavanja reznica i cijepljenja... Foto 6. Foto 7. Iz proizvodnog aspekta, sukladno planovima proizvodnje u 2014./2015. godini, Odjel rasadničke proizvodnje nastavlja sa unapređivanjem proizvodnih procesa, proširuje asortiman hortikulturnih proizvoda te jača proizvonju božićnih drvaca. Tako su tijekom jeseni i godine 3,5 ha proizvodnih površina rasadnika privedene proizvodnji asortimana božićnih drvaca. Poseban naglasak u proizvodnome segmentu pridaje se proizvodnji kontejniranog sadnog materijala, sa svrhom produljenja perioda manipulacije sadnim materijalom, odnosno njegove ugradnje/sadnje na terenu. Za potrebe proširenja asortimana, kao i ukupne kontejnirane proizvodnje formirano je novo kontejnerište na površini od 1500 m2 (Foto 7.). U domeni samih vrsta u proširenju asortimana, intenzivnije razvijamo proizvodnju vrsta pogodnih za male do srednje velikih kategorija vrtova. Konstantnim nadopunjavanjem vrsta promoviramo vrijednosti i raznolikosti sadnog materijala, te time obogaćujemo naše tržište sa do sada rijetkim i nedostupnim atraktivnim materijalom, a opet vlastite proizvodnje. U brojkama, danas rasadnik nudi više od 500 različitih vrsta i kultivara ukrasnog bilja. Vlastita proizvodnja je i dalje temelj našeg prepoznatljivog proizvoda. Od sjemema (generativno) ili dijelova biljaka (vegetativno) do odraslih sadnica spremnih za sadnju na terenu, a sve na jedinstvenom mjestu proizvodnje garancija je podrijetla i kvalitete. Osim bogate tradicije proizvodnje sadnica, u ponudi rasadnika i dalje su uključena stručna projektiranja te izvedbe krajobraznih oblikovanja, njega i održavanje navedenih, savjeti vezani uz uzgoj, sadnju, održavanje i zaštitu sadnica te dorada i prodaja sjemena

57 namijenjenog proizvodnji ukrasnog bilja. Neki od važnijih projekata u i godini bili su: Studija obnove SPA perivoj Zrinski, Čakovec, Idejni projekt SPA perivoj Zrinski, Čakovec, Glavni i izvedbeni projekt SPA perivoj Zrinski, Čakovec, Projekt revitalizacije Parka žrtava fašizma u Lepoglavi;, izvedba krajobraznih projekata osnovne škole u Desincu, turističkog kampa u Grabovcu, javnih površina u gradu Ozlju, srednje škole u Jastrebarskom kao i brojnihh privatnih zelenih površina.. Edukativna uloga Odjela naglašena je kroz stručnu suradnju, predavanja i savjetovanja, te provođenjem terenske nastave obrazovnih ustanova u rasadniku Instituta. Tako je i u 2014./2015. godini u rasadniku Instituta provođena terenska nastava za studente Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studente Veleučilišta Karlovac te srednjih šumarskih škola sa područja cijele Hrvatske (u brojkama: 6 terenskih nastava Šumarskog fakulteta, 2 Veleučilišta Karlovac te 12 stručnih vođenih tura za srednjoškolske grupe šumarskog strukovnog smjera). Jedna od značajnih uloga Odjela rasadničke proizvodnje je i sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim radovima, posebice na realizaciji njihovih terenskih komponenti. Tako je i u 2014./2015. godini, kao i proteklih godina Odjel aktivno surađivao na zadacima istraživanja sa Zavodom za uzgajanje šuma na pokusnim sanacijskim oblicima degradiranih površina i projektu šumskih kultura, Zavodom za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstva na unapređenju oplemenjivanja ukrasnog bilja i očuvanju genofonda posebno vrijednih ili zaštićenih biljnih vrsta/pojedinačnih primjeraka, te Zavodom za zaštitu bilja na testovima gradacije štetnika te opcijama sprječavanja njihovog daljnjeg širenja. Neizostavno je spomenuti i već tradicionalne Dane otvorenih vrata Hrvatskog šumarskog instituta, u kojima Odjel rasadničke proizvodnje sa zadovoljstvom sudjeluje u realizaciji programa 'Kako se biljka pravilno sadi', 'Put od češera do sjemena', vođenju stručnih školskih tura rasadnikom te pripremom prigodnih nagrada za najuspješnije u provedenim natjecanjima.

58 Godišnje izvješće rada događanja u Istraživačkim centrima tijekom i Istraživački centri su regionalne funkcionalne jedinice koje svojim znanstvenim i stručnim aktivnostima obrađuju specifične probleme u skladu s ekološkim, gospodarskim i geografskim svojstvima regije u kojoj djeluju, a osnovani su godine na temelju Sporazuma o suradnji i zajedničkom nastupu sklopljenog od strane resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Šumarskog instituta Jastrebarsko, Hrvatskih šuma d.o.o. te jedinica regionalne i lokalne samouprave potpisanog 29. listopada godine. Istraživački centri su osnovani s namjerom da se istraživačka aktivnost u području šumarstva poveže s potrebama lokalne zajednice i kolega iz šumarske struke radi osiguranja potrajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima s ciljem primjene i unapređenja dosadašnjih postignuća šumarske struke kroz znanstvena istraživanja. Istraživački centri su smješteni u Pazinu - Centar za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel, Varaždinu - Centar za urbane i privatne šume i Vinkovcima - Centar za nizinske šume. Istraživački centri su uključeni i u program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te je u njima omogućeno stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa za mlade osobe sa završenim šumarskim fakultetom. Kroz ove dvije godine ukupno je kroz centre prošlo 10 osoba. Djelatnici Centara su zajedno s ostalim lokalnim i regionalnim partnerima pripremali prijedloge projekata za domaće i međunarodne natječaje (Hrvatske zaklade za znanost, Interreg Europe, Horizon 2020 ). Centar za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel Tijekom i godine aktivnosti Centra su se provodile u sklopu znanstvenih i stručnih projekata, od kojih izdvajamo: Istraživanje podzemnih i nadzemnih makrogljiva u šumskim ekosustavima Istre, Nadzor i kontrola u proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala. ICP Forests HR - International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests IPA-ADRIATIC Adriatic Model Forest COST Action FP1203 European non-wood forest products (NWFPs) network organizacija četvrtog tehničkog sastanka Sljedivost nedrvnih šumskih proizvoda u Modelnoj šumi Sliv rijeke Mirne (Traceability of non-timber forest products in Model forest River Mirna basin ) HOLISTIC - Adriatic Holistic Forest Fire Protection. izrada Strategije održivog razvoja i gospodarenja tartufima u Istri.

59 Djelatnici Centra se stalno usavršavaju te polaze radionice i konferencije u zemlji i inozemstvu. U suradnji s Istarskom županijom započeta je izrada elaborata za podizanje plantaža i revitalizaciju starih sastojina pitomog kestena u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, te je započeta suradnja s Istarskim mikološko-gljivarskim savezom (IMGS) koja je finalizirana zajedničkom organizacijom centralne godišnje izložbe gljiva u Pazinu. Započeta je suradnja s udrugom tartufara 'Istra' iz Buzeta na zajedničkom unaprjeđenju tartufarstva u Istarskoj županiji. Također, nastavljena je suradnja s udrugom modelna šuma 'Sliv rijeke Mirne' na organizaciji rada udruge, izradi zajedničkih projektnih ideja te izradi prijedloga nacrta novog Pravilnika o mjerama upravljanja i zaštite zavičajnih divljih vrsta i uvjetima njihova korištenja, konkretno u dijelu koji se odnosi na gljive i tartufe. Završetkom projekta IPA-ADRIATIC Adriatic Model Forest u travnju godine jedan djelatnik na radnom mjestu stručnog suradnika je prešao na poslove u sklopu projekta HOLISTIC dok je drugi napustio Centar. Tijekom listopada je i djelatnica sa stalnim zaposlenjem napustila Centar te je u tijeku natječaj za popunjavanje radnog mjesta stručni suradnik u znanosti. Djelatnik Željko Zgrablić je završio pohađanje doktorskog studija na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranom doktorske disertacije u srpnju Zaposlenici: Dr. sc. Željko Zgrablić, dipl.ing., poslijedoktorand Anton Brenko, dipl.ing., stručni suradnik u znanosti Ana Fornažar, dipl.ing., stručna suradnica u znanosti do studenog Josip Čulinović, dipl.ing., stručni suradnik u znanosti do travnja 2015.

60 Centar za urbane i privatne šume Tijekom i godine aktivnosti Centra su se provodile u sklopu znanstvenih i stručnih projekata, od kojih izdvajamo: Usluga stručne kontrole u proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala Zdravstveni pregled šumskog reprodukcijskog materijala u rasadnicima Izvještajno prognozni poslovi u šumarstvu Program posebnog nadzora karantenskih organizama Problematika sušenja borova na području Sjeverne Dalmacije s naglaskom na dendropatogene nematode. COST FP 1201: Forest Land Ownership Changes in Europe: Significance for Management And Policy (FACESMAP) COST FP 1301: Innovative management and multifunctional utilization of traditional coppice forests - an answer to future ecological, economic and social challenges in the European forestry sector (EuroCoppice). Iz područja urbanog šumarstva provedeni su razni projekti procjene zdravstvenog stanja zaštićenih dijelova prirode, urbanih parkova i šuma te pojedinih stabala u urbanom području: Studija zdravstvenog stanja biljaka u Ulici Jurja Križanića (grad Varaždin) Nadzor krajobraznog uređenja dijela parka na Trgu Matije Gupca u Varaždinu Izrada studije, idejnog i glavnog izvedbenog projekta sanacije i revitalizacije SPA Perivoj Zrinski u Čakovcu (Grad Čakovec) Krajobrazno uređenje i nadzor održavanja urbanog zelenila u gradu Lepoglavi (Grad Lepoglava) Elaborat zdravstvenog stanja biljaka na Trgu Ivan Perkovca, Biškupec (grad Varaždin) Elaborat zdravstvenog stanja stabla velelisne lipe u Kratkoj ulici (grad Varaždin) Elaborat zdravstvenog stanja biljaka u Ulici Ivana Milčetića (grad Varaždin) Elaborat zdravstvenog stanja i prijedlog sanacije živice oko spomenika hrvatskoj himni Lijepa naša u Zelenjaku. Iz tematskog područja privatnih šuma provedene su slijedeće aktivnosti: sudjelovanje u radu stručnih povjerenstava Ministarstva poljoprivrede suradnja sa Savezom udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije suradnja s udrugama privatnih šumovlasnika Krapinsko-zagorske županije

61 suradnja s regionalnim centrom za šumarstvo i ruralni razvoj - REFORD. Centar uspješno surađuje s Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije te zajedno provode projekte unošenja zavičajnih vrsta drveća i voćkarica u privatne šume i monitoring zaštićenih vrsta kukaca. Zaposlenici: Mr. sc. Miljenko Županić, dipl. ing. šum., voditelj istraživačkih centara Nikolina Đođ, dipl.ing., znanstveni novak Centar za nizinske šume Tijekom i godine aktivnosti Centra su se provodile u sklopu znanstvenih i stručnih projekata, od kojih izdvajamo: provedba znanstveno-istraživačkih projekata na području Spačvanskog bazena očuvanje genofonda šumskog drveća od gospodarskog značaja istraživanje varijabilnosti i izostanka plodonošenja hrasta lužnjaka uzgajanje šuma hrasta lužnjaka i utjecaj šumsko uzgojnih zahvata na stanje i razvoj sastojina Šumski proizvodi i tehničko tehnologijski modeli njihove procjene i pridobivanja Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu Stručni nadzor u sjemenskim objekatima pregledi šumskih sjemenskih objekata nadzor provođenja mjera propisanih Programima gospodarenja šumskim sjemenskim objektima nadzor nad proizvodnjom šumskog reprodukcijskog materijala nadzor nad stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala U suradnji s lokalnim i regionalnim partnerima pripremljen je projekt Poučna staža Lože u sklopu izgradnje Bio-ekološkog centra u blizini značajnog krajobraza Virovi i poučne staze Virovi te je nastavljena suradnja s Poljoprivredno šumarskom školom kroz edukaciju završnih razreda šumarskih tehničara. Od kolovoza u Centru je zaposlen samo stručni suradnik jer je djelatniku na radnom mjestu znanstvenog novaka istekao ugovor o radu, a nije u propisanom roku zadovoljio uvjete za produženje. Zaposlenici: Robert Licht, dipl. ing. šum. stručni suradnik u znanosti Tomislav Nemeš, dipl. ing. šum. znanstveni novak, do kolovoza 2015.

62 4. Dan otvorenih vrata Hrvatskog šumarskog instituta 22.svibnja Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom otvorio je po 4. puta vrata brojnim posjetiteljima, među kojima je najviše bilo učenika osnovnih škola, te vrtićke djece. Odabrana je tema Šuma = zdravlje koja oslikava ljudsku potrebu za zdravim životom, a kroz šume i prirodu je najbolji put do ljudskog zdravlja te naravno ojačati svijest o važnosti očuvanja šuma i njihovog potencijala za ljudsko zdravlje. Tijekom dana ovu znanstvenu instituciju posjetilo je više od 900 djece iz grada Zagreba, Zagrebačke Županije i Jastrebarskog te srednje škole iz Virovitice, Zagreba i Hrvatske Kostajnice. Djelatnici Instituta i ove su godine za posjetitelje pripremili bogat program koji je započeo već u ranim prijepodnevnim satima. U svemu su najviše uživali učenici koji su znatiželjno obišli svaku radnu točku. Najveće grupe učenika bile su iz OŠ Matije Gupca, Zagreb i OŠ Vrbani, Zagreb te manje gupe iz OŠ Jure Kaštelan, Zagreb, OŠ Nad lipom, odgojnoobrazovne škole s radom učenika s intelektualnim teškoćama u razvoju kao i srednje škole iz Jastrebarskog, Virovitice, Zagreba i Hrvatske Kostajnice. Bilo je i vrtićke djece iz Jastrebarskog, a svi oni imali su priliku upoznati se s mnogim zanimljivim poslovima iz svijeta šumarstva, te aktivno sudjelovati na 15 radnih točaka, na kojima je za njih pripremljen posebno zanimljiv program. Upoznalo ih se s važnosti šuma i zdravlja na Zemlji, životom stabala, ulogom sjemenja, sadnje i mjerenja dimenzija drva, do filmova o štetnicima i gljivama.

63 Veoma zanimljive radne točke bile su u Laboratorijima gdje je osoblje omogućilo djeci da se uz radionice i predavanja malo i poigraju. Program su svojim interaktivnim aktivnostima dopunili vatrogasci iz Cvetkovića i Jastrebarskog te djelatnici parka prirode Medvednica. Kao i svake godine u sklopu Dana otvorenih vrata za djecu osnovnih škola organiziran je likovni natječaj u kojem su sudjelovali učenici i vrtićka djeca iz cijele Hrvatske. Radovi pobjednika su izloženi u prostorijama Instituta, a pobjednicima su uručene i nagrade. Jaskanci su pak ovu priliku iskoristili za nabavu ukrasnog bilja u rasadniku instituta koji je za ovu priliku pripremio posebne akcije. Rasadnik danas ima u ponudi više stotina vrsta i kultivara ukrasnog drvenastog bilja iz vlastite proizvodnje. Na kraju treba reći da se Dan otvorenih vrata Hrvatskog šumarskog instituta i ove godine pokazao kao iznimno uspješna manifestacija čiju tradiciju svakako treba nastaviti i sljedeće godine.

64 IZVJEŠĆE O 5. DANU OTVORENIH VRATA HRVATSKOG ŠUMARSKOG INSTITUTA 2015 Dana g. Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom održao je petu godinu za redom Dan otvorenih vrata. Svake godine, pa tako i ove, Institut je otvorio svoja vrata široj javnosti (učenicima, studentima, odraslima, penzionerima), a ponajprije najmlađima. Kroz razne edukativne i zabavne sadržaje te na interesantan način djelatnici Instituta uveli su sve posjetitelje u svijet šumarstva. U okviru 5. Dana otvorenih vrata održan je veliki broj interaktivnih radionica, projekcija, predavanja, vođenih tura, posterskih izlaganja i izložba te su mnogobrojni posjetitelji bili u prilici saznati više o znanstvenim istraživanjima prikazanim na popularni način. Kako se biljka pravilno sadi, Tajni svijet kukaca, Mali tečaj o šumskim požarima, Kako se orijentirati pomoću pametnih telefona, Mućkanje u kemijskom labosu, Put od češera do sjemena, Kukci izbliza, Pirofiti, Kako mjerimo dimenzije stabla?, Trušnica, samo su neki naslovi radionica koje su održane i prilagođene svim uzrastima kako bi svi posjetitelji pošli sa Instituta obogaćeni znanjem i zabavnim iskustvom. Dio njihovih interesantnih aktivnosti možete pogledati na sljedećim fotografijama:

65 Najuspješniji posjetitelji, koji su se istaknuli znanjem, dobili su diplome šumarskog malca znalca, edukativne slikovnice kao i majice DOV-a, a svi posjetitelji dobili su na poklon drvene privjeske s logom DOV-a kao i edukativne brošure i letke. Ove je godine po prvi puta organizirano i kostimirano vodstvo po radionicama što je uvelike razveselilo najmlađe posjetitelje. Ovogodišnja tema 5. Dana otvorenih vrata bila je Šuma i vatra te su nam se pri prezentaciji ove teme uključiti i naši redoviti suradnici Vatrogasna zajednica grada Jastrebarsko. Također, svake godine se ostvaruje

66 partnerstvo sa nekim od nacionalnih parkova ili parkova prirode. Ove godine to je bio Nacionalni park Risnjak koji je predstavljen plakatima i promotivnim materijalima. Tradicionalno je organiziran i likovni natječaj koji je bio otvoren za sve škole iz Republike Hrvatske. Ukupno smo zaprimili preko 100 radova koji su podijeljeni po kategorijama. Autori najboljih radova iz svake kategorije (dječji vrtići, 1-2 razredi osnovnih škola, 3-4 razredi, 5-6 razredi, 7-8 razredi, posebne nagrade) dobili su diplome i prigodne nagrade - ukrasni sadni materijal iz rasadnika Instituta, slikovnice, edukativni materijal. Zbog loših vremenskih prilika nešto je bio manji odaziv nego prijašnjih godina. Posjetilo nas je oko 900 posjetitelja iz različitih gradova (Jastrebarsko, Zagreb, Karlovac, Virovitica, te iz više mjesta sa otoka Krka). Tradicionalno je Rasadnik Hrvatskog šumarskog instituta nudio posebnu promotivnu akciju od 25% popusta na sve ukrasno bilje iz svoje ponude koja je trajala do kraja mjeseca svibnja. Cijelu manifestaciju popratili su i mediji. Snimljen je video prilog za emisiju Dobro jutro, Hrvatska HRT 1, koorinatorica DOV-a dr. sc. Sanja Perić gostovala je u radio emisiji Jaskanskog radija te su lokalne radio postaje kontinuirano najavljivale ovaj događaj. Podršku u realizaciji ovog događaja pružili su nam i predstavnici gradskog Vijeća grada Jastrebarsko, turistička zajednica grada Jastrebarskog te lokalni privatni poduzetnici. Povodom obilježavanja 5. Dana otvorenih vrata čestitali su nam i djelatnici Hotela Panorama poklonivši nam ukusnu slavljeničku tortu. Više o 5. Danu otvorenih vrata Hrvatskog šumarskog instituta (Program DOV-a 2015, rezultate likovnog natječaja, galeriju fotografija te video prilog možete pogledati na web stranici dr. sc. Sanja Perić koordinatorica 5. Dana otvorenih vrata

67 Predstavljanje monografije i bibliografije Hrvatskog šumarskog instituta ( ) Hrvatski šumarski institut javni institut za znanstvenoistraživački rad u šumarstvu Hrvatske, svečano i skromno, obilježio je 70.-tu obljetnicu osnivanja i djelovanja predstavljanjem Monografije g. i Bibliografije istraživača Hrvatskoga šumarskog instituta. Predstavljanje Monografije i Bibliografije održano je dana 10. prosinca godine u prostorijama Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu, Trg Mažuranića 11. Izdavanje Monografije financijski je pomogla Komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Predstavljanju monografije nazočilo je oko 80 uzvanika, najvećim dijelom šumarske struke. Među uzvanicima nalazili su se Domagoj Križaj, dipl.ing. šumarstva pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Hrvatske; prof.dr.sc. Ivan Lovrinović i odvjetnik Juro Martinović, novoizabrani saborski zastupnici; Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko; akademik prof.dr.sc. Slavko Matić i akademik prof.dr.sc. Igor Anić predsjednik Akademije šumrskih znanosti; prof.dr.sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s prodekanima prof.dr.sc. Renatom Pernar i prof. dr.sc. Dankom Diminićem; prof.dr.sc. Jane Acevski dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju; prof.dr.sc. Ljupčo Nestrovski iz Šumarskog fakulteta Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju; dr.sc. Ljubinko Rakonjac iz Instituta za šumarstvo, Beograd; dr.sc. Radovan Nevenić iz Instituta za šumarstvo, Beograd; dr.sc. Zoran Galić iz Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad; dr.sc. Lukrecija Butorac iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša; Ivan Ištok, dipl.ing. šumarstva, član Uprave Hrvatskih šuma, d.o.o.; Oliver Vlajnić, dipl.ing. šumarstva, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva; Silvija Zec, dipl.ing. šumarstva tajnica Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije; te dr.sc. Joso Gračan, dugogodišnji ravnatelj Hrvatskoga šumarskog instituta. Nazočnima su se prigodnim riječima obratili Oliver Vlajnić, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva; akademici Slavko Matić i Igor Anić; prof.dr.sc. Vladimir Jambreković, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko i Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede. Nakon pozdravnih riječi Monografiju su predstavili dr. sc. Dijana Vuletić, ravnateljica Hrvatskoga šumarskog instituta i dr. sc. Tomislav Dubravac, glavni urednik monografije. Poštovanim uzvanicima predstavljena je prezentacija važnijih dijelova Monografije.

68 Cjelokupan događaj popratile su svojim izvedbama Amela Jančić Priganica, operna pjevačica i Marina Matolić, profesorica klavira. Cijeli tijek svečanosti vodila je dr.sc. Martina Tijardović, tehnička urednica Monografije. Monografija Hrvatskoga šumarskog instituta g. i Bibliografija istraživača dostupne su na sljedećim poveznicama: Monografija Hrvatskog šumarskog instituta ( ) Bibliografija Hrvatskog šumarskog instituta ( )

69 South-east European forestry (SEEFOR) South-east European forestry (SEEFOR) je međunarodni znanstveni časopis koji pokriva sve aspekte i područja šumarske znanosti. Časopis objavljuje izvorne znanstvene članke, prethodna priopćenja, pregledne članke te stručne članke isključivo na engleskom jeziku. Svi rukopisi podliježu međunarodnoj recenziji (double-blind peer review). SEEFOR izlazi dva puta godišnje u tiskanom izdanju i elektronskom izdanju. Časopis je otvorenog pristupa, te su svi objavljeni radovi dostupni na mrežnoj stranici časopisa ( Tijekom i 2015.g. časopis SEEFOR nastavio je s redovnim izlaženjem, te su tijekom svake godine publicirana po dva broja (sveska). Od travnja 2015.g. časopis je uključen u međunarodnu bazu DOAJ (Directory of Open Access Journals) čime se postiže veća vidljivost i značajnost časopisa.

70 Djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta RAVNATELJICA INSTITUTA: dr.sc. Dijana Vuletić ZAJEDNIČKA SLUŽBA: Voditelj Odjela: Fikret Ahmetović, dipl. iur. Ksenija Štulec, dipl. oec. Renata Stojaković, dipl. knjižničar i prof. hrv. jezika i književnosti Tehničari: Adreja Krkuc Mandica Benković Nada Jakšić Danica Boričević Ines Fratrić ZAVOD ZA EKOLOGIJU ŠUMA Predstojnik Zavoda Dr. sc. Nenad Potočić Dr. sc. Ivan Pilaš Dr. sc. Zvonko Seletković Dr. sc. Ivan Seletković Dr. sc. Jasnica Medak Dr. sc. Tamara Jakovljević Dr.sc. Ivan Medved Tehničari: Monika Hlebić, Renata Tubikanec, Dragan Jakšić ZAVOD ZA UREĐIVANJE ŠUMA I ŠUMARSKU EKONOMIKU Predstojnik Zavoda Dr. sc. Hrvoje Marjanović Dr. sc. Ivan Balenović Dr. sc. Miroslav Benko Dr. sc. Krunoslav Indir Dr. sc. Vladimir Novotny Dr. sc. Maša Zorana Ostrogović Dr. sc. Elvis Paladinić Mislav Anić, mag. ing. fizike i geofizike Danijela Ivanković, dipl. inž. šum. Goran Tijan, dipl. inž. šum. Tehničari: Marija Kruljac Nikolina Milanović Ana Šagovac ZAVOD ZA GENETIKU, OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA I SJEMENARSTVO Predstojnik Zavoda Dr.sc. Mladen Ivanković Dr. sc. Marija Gradečki Poštenjak Dr. sc. Nevenka Ćelepirović Maja Morić, dipl. inž. šum. Miran Lanšćak, dip. inž.šum. Sanja Mrmić, mag. ing. šum. Maša Nedanova, mag. ing. šum. Tehničari: Brigita Mišetić, Tomislav Beg, Josipa Vlahović, Mladen Major, Ivanka Lacković, Edita Roca, Dubravko Perez, Božidar Pintur, Ana Požega ZAVOD ZA UZGAJANJE ŠUMA Predstojnik Zavoda Dr. sc. Tomislav Dubravac Dr. sc. Sanja Perić Dr.sc. Martina Tijardović Tehničar: Zoran Biljan ZAVOD ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVNO GOSPODARENJE Predstojnik Zavoda Dr. sc. Milan Pernek Dr. sc. Dinka Matošević Dr. sc. Sanja Novak Agbaba, Dr.sc. Nikola Lacković Mr. sc. Boris Liović Ivan Lukić, mag. ing. šum. Tehničari: Blaženka Ercegovac, Zlatko Huljina ZAVOD ZA MEĐUNARODNO ZNANSTVENU SURADNJU JUGOISTOČNE EUROPE EFISEE Predstojnik Zavoda Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić Antonija Beuk, mag.ing.silv. Marta Curman, mag. spec. šum.

71 ISTRAŽIVAČKI CENTRI IC Vinkovci: Robert Licht, dipl. inž. šum. IC Varaždin: Mr. sc. Miljenko Županić Nikolina Đođ, dipl. inž. šum. IC Josip Rassel Pazin: Dr.sc. Željko Zgrablić, dipl. inž. šum.. Antun Brenko, dipl. inž. šum. Ivana Antolović Smoljan, mag. ing. prosp. arch. ODJEL RASADNIČKE PROIZVODNJE Voditelj Odjela Ivica Čehulić, dipl. inž. šum. Romana Maradin, dipl. inž. agr. Tehničari: Marina Mršić, Benko Andrea, Domjančić Draženko, Krkuc Ljubica, Luter Branimir, Maduna Ilinka, Mesić Danica, Novosel Suvada, Pros Biserka, Šoić Đurđa, Višošević Ane, Žeželić Zvonko

72 HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT Jastrebarsko, 2015.