broj Godina XIII., Zagreb travanj 2009.

Transcription

1 broj 148 Godina XIII., Zagreb travanj 2009.»asopis za popularizaciju šumarstva ISSN Šume pod minama 4 Amorfa 8 Goli otok 16 Egipat 20 Bijela roda 26

2 Mjese nik»hrvatske ume«izdava :»Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: dipl. ing. um. Darko Vuleti Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Irena Dev i -Buzov, Antun Z. Lon ari, Miroslav Mrkobrad, Vesna Ple e i Ivica Tomi Ure iva ki odbor: predsjednik Branko Me tri, Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Kri mani, eljka Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb tel.: 01/ faks: 01/ direkcija@hrsume.hr miroslav.mrkobrad@hrsume.hr Uredni tvo se ne mora uvijek slagati s mi ljenjem autora teksta. Gra ko oblikovanje: Stjepan Pepelnik Priprema i tisak: Zagreb Bistranska 19 Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; tre ina stranice (1/3) 1200 kn; etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogu e dijeliti). U ovu cijenu nije ura unat PDV koji pla a ogla iva. Naslovna stranica: Proljetni šafran na padinama Velebita Marinko Bošnjaković Zadnja stranica: Dolje je slađe Željko Gubijan

3 u ovom broju 2 15 Svako daljnje odlaganje polaganja stručnog ispita bilo bi neozbiljno! U razminiranje dosad potrošeno 160 mil. kuna, pod minama još ha Amorfa-opasan korov značajnih bioenergetskih mogućnosti Zelena generacija stupa na scenu! Goli otok - od hrvatskog Alcatraza do zanimljivog turističkog odredišta Na izvoru Plavog Nila Scenariji gospodarenja šumama u Republici Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Ukrajini Bijela roda - bogatstvo Pokuplja Mir može čovjek naći samo u šumama Kruh sa sedam kora goranskih drvodjelaca Počelo pošumljavanje u park šumi Tuškanac Hrvatska prvi put na sajmu ekološke poljoprivrede u Nürnbergu Hrana mora biti raznovrsna i dobro uravnotežena Ljepota i estetika Oblikom kaplja, a površinom more Kako je Potjeh tražio istinu Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 1

4 travanj Dani hrvatskog šumarstva u Koprivnici, 5. i 6. lipnja Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad Tradicionalna manifestacija Dani hrvatskog šumarstva održat će se ove godine od lipnja u Koprivnici, a za njezino provođenje zadužen je Priređivački odbor na čelu s Damirom Felakom. Vodeći brigu o vremenu u kojem živimo i suočavajući se sa sveopćom krizom, kako je rečeno i na prvom sastanku Priređivačkog odbora, ovogodišnji Dani bit će organizirani maksimalno štedljivo. Središnji događaj, natjecanje sjekača, koje se inače održava svake dvije godine, održat će se u subotu, 6. lipnja, na prostoru starog sajmišta, 300-tinjak metara od samog središta grada pa se računa i na veće prisustvo građana Koprivnice. Natjecanje će se održati dosadašnjim kombiniranim načinom koji se od svjetskog razlikuje u načinu obaranja stabla te još nekim detaljima. Novost je da bi ekipe trebale imati i po jednog juniora (do 24 god.), kako je to propisano na svjetskim natjecanjima. Hrvatska je, podsjetimo, domaćin Svjetskog prvenstva sljedeće godine pa je i ovo koprivničko priprema za taj, za hrvatsko šumarstvo izniman događaj. Neće biti nikakvih sportskih natjecanja, jedino će se istodobno, na jednoj od bližih streljana, održati i tradicionalno šumarsko gađanje na glinene golubove. Sastavni dio obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva je i uobičajena tematska Skuština Hrvatskog šumarskog društva koja će se održati u poslijepodnevnim satima 5. lipnja, a na njoj bi se, predloženo je, trebalo raspravljati o restrukturiranju HŠ. Bit će predstavljene i dvije knjige, tematski vezane za šumarstvo. Na sajmištu, gdje je dovoljno mjesta za parkiranje, bit će postavljen veliki šator u kojem će se održati svečano otvaranje natjecanja te podjela nagrada, te osiguran prostor poslovnim partnerima i sponzorima za njihovu prezentaciju. Zainteresiranim posjetiteljima sa pojednih Uprava bit će osiguran prijevoz za dolazak u Koprivnicu i praćenje natjecanja sjekača u subotu. Prostor sajmišta šumarska komora DAMIR FELAK, PREDSJE Svako daljnje stručnog ispita U posljednje vrijeme učestale su rasprave o Šumarskoj komori i razmišljanja dijela članstva o tome da bi neke odredbe (posebno o stručnim ispitima, zakonskoj granici o 10 godišnjem radnom stažu koja oslobađa od polaganja ispita, o poziciji šumara i nešumara i druga) trebalo bi mijenjati. O tim i drugim dvojbama razgovaramo s predsjednikom Komore Damirom Felakom Za nekoliko dana (31. ožujka) istječe posljednji rok do kojeg su se šumarski inženjeri, zaposleni u Hrvatskim šumama, trebali prijaviti za polaganje stručnog ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog inženjera (razgovor vođen 23.ožujka, op.a). Naravno da to nije nikakav Dan D, nitko neće, ako se nije prijavio, odmah ostati bez posla, no otvorene su neke opcije. Je li taj rok, kako je dio inženjera predlagao, trebalo još jednom produžiti? - Rok od 31. ožujka Dipl. ing. Damir Felak ostaje! Naime, Zakon o Komori donesen je prije skoro tri godine, a on je u čl.1 definirao sve poslove za čije je obavljanje potreban status ovlaštenog inženjera. Hrvatske šume donijele su u skladu sa zakonom Pravilnik o stručnim poslovima iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije i uvjetima za njihovo obavljanje u HŠ kojim su, kako mu kaže i sam naziv, obuhvaćena sva radna mjesta na kojima, prema zakonu, mora raditi ovlašteni inženjer. Rok za prijavu dosad je već dva puta produživan, bilo bi neozbiljno da to napravimo još jednom! I dosad je bila samo dobra volja inspekcijskih službi što nisu inzistirale na poštivanju zakona. Želim podsjetiti da još od postoji popis ispitne literature, da su svi imali dovoljno vremena da se pripreme, no čini se da dio djelatnika ipak nije ozbiljno shvatio svoju obvezu. Inženjeri moraju znati da je polaganje stručnog ispita zakonska obveza, to naglašavam, i nadam se da nitko neće poduzeće dovesti u poziciju da ga se vodi kao radnika koji ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, i u situaciju da odlučuje treba li joj takav radnik. - Što je bio cilj osnivanja Komore i što ona pruža šumarskim stručnjacima? - Komora je osnovana prvenstvo s ciljem promicanja šumarske struke i stručnog usavršavanja članova komore. Želimo u društvu stvoriti uvjete za puno bolje vrednovanje ove, preko dva i pol stoljeća stare i organizirane, djelatnosti. Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja, uz čuvanje ugleda, časti i prava svojih članova, obavlja i povjerene joj javne ovlasti. To su npr. licenciranja pravnih i fizičkih osoba za obavljanje radova iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije radova, provođenje stručnih ispita za ovlaštene 2 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

5 DNIK HRVATSKE KOMORE INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE odlaganje polaganja bilo bi neozbiljno! Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad inženjere, vođenje imenika svih ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije te neki drugi poslovi propisani zakonom. Komora pokušava biti što uspješnija u obavljanju povjerenih zadaća poštujući sve zakonske i podzakonske propise. - Ipak, u posljednje vrijeme učestali su prigovori (iznijeti i na Radničkom vijeću, a oglasio se i SITŠ, sindikalna organizacija koja okuplja dio inženjera) na neke odredbe, ponajprije na sada već famoznu granicu od 10 godina staža koja onima koji već toliko ili više godina rade, omogućava automatsko člansto u Komori i koja izaziva toliko prijepora? - Prigovori na rad Komore, najčešći zbog stručnih ispita za stjecanje statusa ovlaštenog inženjera te zbog spomenutih, propisanih 10 godina, upućeni su najvećim dijelom na krivu adresu. Zakon je donio Sabor RH i on ga jedino može i mijenjati. Dakle, odredbu iz čl. 43 Zakona o komori da šumarski inženjeri s 10 i više godina staža imaju pravo na upis u Komoru na osnovu staža može promijeniti jedino zakonodavac. Napominjem da je ova mogućnost bila ograničena na rok od dvije godine po donošenju zakona, a taj je rok istekao prije više od godinu dana. - Možete li prokomentirati zahtjeve za različitim vrstama ispita koji se traže za one s manje od 5 godina staža i one koji su prešli tu granicu pa bi trebali polagati, prema tim prijedlozima, samo šumarsko zakonodavstvo! - Način polaganja stručnog ispita je utvrđen Pravilnikom koji je donio ministar. Ako netko smatra da treba mijenjati Pravilnik, treba pokrenuti inicijativu za izmjenu određenih odredbi te konkretno predložiti što i kako mije njati. To vrijedi i za ove zahtjeve za polaganjem šumarskog zakonodavstva i sl. Ovdje želim istaknuti još nešto; ovakvim i sličnim zahtjevima nepotrebno se stvara psihoza straha od stručnih ispita! Kao da je šumarska struka jedina koja polaže takve ispite i kao da su oni najteži na svijetu! Do sada je stručnom ispitu pristupilo 58 kandidata, a položilo ga 47, dakle prolaznost je bila oko 80% što pokazuje da uz ozbiljnu pripremu za ispit diplomirani inženjer ne bi trebao imati problema prilikom polaganja stručnog ispita. Ispitna su povjerenstva sastavljena od ljudi s terena, profesora Šumarskog fakulteta te Komora danas ima 760 članova šumara 50 članova drvne tehnologije stručnjaka sa Šumarskog instituta i kao takvinastoje voditi računa o tome s kojeg područja pristupnik dolazi te na taj način i o regionalnim specifičnostima šumarstva. Ovo je ujedno i odgovor na neke zahtjeve koji idu za tim da bi pitanja trebala biti regionalno grupirana, obzirom na različit način gospodarenja u pojedinim krajevima (krš, kontinent). - Poslodavac je ponudio da će prvi izlazak na ispit ići na njegov račun. Imate li saznanja kako je u drugim sličnim strukovnim organizacijama? - Plaćanje stručnih ispita uobičajeno je kod svih strukovnih komora, a cijene su i više nego kod nas! Poslodavac, Hrvatske šume, u kojima radi pretežni dio šumarskih inženjera, donio je Pravilnik u kojem se obavezuje platiti prvi izlazak na ispit te dati tri slobodna dana za pripremanje ispita. Isto tako, Hrvatske šume plaćaju članarinu u Komori za sve ovlaštene inženjere. - Neke muči odnos šumara i nešumara na određenim stručnim poslovima i ispiti koje nešumari ne moraju polagati! - Tu nema nikakvih nesporazuma i nepoznanica. Druge struke koje su zaposlene u Hrvatskim šumama zacijelo podliježu i imaju obveze prema svojim strukovnim organizacijama. Obzirom na to da po Zakonu o Komori članovi Komore mogu biti samo šumarski i inženjeri drvne tehnologije, stručnjaci drugih profila zaposleni u Hrvatskim šumama, samim tim, ne podliježu obvezi polaganja stručnog ispita. No, to opet ne znači da su u prednosti pred šumarskim stručnjacima. - Poruka pristupnicima! - Mislim da se od strane jednog sindikata te nekih pojedinaca nepotrebno stvaraju napetosti oko Komore! Držim da bi bilo puno bolje da zajednički djelujemo na promociji šumarske struke i zaštiti interesa šumarskih i inženjera drvne tehnologije te pozivam sve na suradnju. Ističem kao primjer dobru suradnju sa svim institucijama koje su vezane za šumarstvo: Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskim šumarskim društvom, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom, Šumarskom akademijom. Svi oni shvaćaju situaciju u kojoj se nalazi Komora kao relativno nova institucija koja je dobila ovlasti odraditi neke poslove s kojima se dosad nitko nije bavio. Dio tih zadaća već je uspješno obavljen, a zajedničkim pristupom odradit ćemo i ostalo na korist svim članovima Komore i šumarskoj struci uopće. - Članstvo - Komora danas ima 760 članova šumara i 50 iz redova drvne tehnologije. Očekujem da će ih do kraja godine biti i 1000 i da će najveći dio inženjera biti učlanjen u svoju Komoru. Pozivam stoga sve članove da se što aktivnije uključe u njen rad i svojim prijedlozima i aktivnošću utječu na poboljšanje rada. Komoru ne čine samo predsjednik i zaposlenici, nego svi njeni članovi. Prema sadašnjoj situaciji postoji pet stručnih smjerova za koje se polažu stručni ispiti. Postoji inicijativa da se njihov broj smanji, ali i ona suprotna, da se poveća! S praktične strane i Komori i najvećem poslodavcu, Hrvatskim šumama, bilo bi jednostavnije da postoji samo jedan smjer. O tome se provodi šira rasprava pa kada se utvrdi konačan prijedlog, i ako on bude išao za tim da se uvede samo jedan smjer, pokrenut će se inicijativa za promjenom Statuta. Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 3

6 šume pod minama MINIRANE ŠUMSKE POVRŠINE, OPASNOST, ŠTETE, NOVAC U razminiranje je dosad Piše: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad potrošeno 160 mil. kuna, pod minama još ha Dvanaest godina nakon reintegracije i posljednjih šumskih površina u sastavu Hrvatskih šuma (1997.), oko 155 tisuća hektara još uvijek je radno nedostupno zbog sumje da je minirano. To je 7% ukupnih površina s kojima gospodare Hrvatske šume, a drvna zaliha na tom području procjenjuje se na oko 20 milijuna kubika. Razminiranje teče sporije od očekivanog zbog toga što šume ne spadaju u prioritetne objekte, ali i zbog nedostatka sredstava, budući da su i dosad najvećim dijelom to financirale same Hrvatske šume. One su u taj posao dosad uložile oko 160 milijuna kuna Djelatnici Hrvatskog centra za razminiranje će 9. veljače godine uvesti u poslove pretraživanja i razminiranja tvrtku Avangard d.o.o. iz Splita po projektu Šumarija Duga Resa, šuma Bosiljevac, dijelovi odjela 19, 25, 26, tlocrtne površine m 2 u Karlovačkoj županiji. Krajnji rok za završetak izvođenja predmetnih radova je 31. ožujka godine, a radovi se financiraju sredstvima Hrvatskih šuma... Ovu kratku vijest nedavno se moglo pročitati na web stranicama Hrvatskog centra za razminiranje ( Ona najavljuje da se iznimno važan posao razminiranja preostalih područja Hrvatske kontaminiranih minskim sredstvima na- stavlja, među njima i državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume. Prema podatcima iz veljače godine, od preko 2,1 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta s kojima gospodare Hrvatske šume, zbog sumje da je minirano, radno je nedostpuno oko 155 tisuća hektara (7%). Šume i šumsko zemljište inače prekrivaju 43% kopnenog dijela državnog teritorija, a od toga je 81% površina u državnom vlasništvu. Ostalo su privatne, zaštitne, šume posebne namjene, i druge. Minirane ili minski sumnjive površine, Hrvatskim šumama pričinjaju poteškoće, ne samo u gospodarenju šumama, nego i u ukupnom poslovanju, no u odnosu na samo ratno i 4 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME Mala Kapela, Šumarija Otočac

7 Minski sumnjive površine Grafička obrada: Miljenko Vrebčević razdoblje neposredno poslije rata, situacija je sada neusporedivo bolja, jer u vremenu od do 1997., u šumama koje su tijekom rata bile okupirane nije radilo. Nitko sa sigurnošću nije mogao reći kolike su to površine jer provjerenih podataka nije bilo. Na sustavnom razminiranju počelo se raditi kada je, u lipnju, izrađen Program rada na pripremi i provedbi razminiranja objekata te šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume. Njime su utvrđeni potrebni radovi, zadatci i nositelji te rokovi za Ne prilazi - Vlado Uzelac, Mario Stilinović, UŠP Gospić provedbu cjelokupnog posla, a izrađen je i prvi prikaz podataka o minski sumnjivim površinama. Za njegovu izradu korišteni su podatci prikupljani s različitih izvora - od Hrvatske vojske, Ministarstva unutrašnjih poslova, radnika Hrvatskih šuma (upravitelja Šumarija, taksatora, geodeta, revirnika, lugara, šumskih radnka). Obzirom na takav način utvrđivanja podataka, može se govoriti o procjenama manje ili veće pouzdanosti. Ipak, bili su to podatci koji su poslužili za sve daljnje akcije. Prema njima, minama je bilo kontaminirano oko 243 tisuće hektara, s procjenjenom drvnom zalihom od 23 milijuna m 3 i desetogodišnjim etatom od približno 4,9 m 3. U desetak proteklih godina prikaz miniranih ili sumnjivih površina ažurira se u skladu s novim saznanjima svake godine, ovisno o tome koliko je površina razminirano. No, u međuvremenu su otkrivena i nova područja za koja se može reći da su opasna (nedostupna) za rad pa su Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 5

8 neke Uprave koje ranije nisu bile na popisu minski sumnjivih (npr. Zagreb), sada na njemu. Na već spomenutih 155 tisuća hektara šuma s kojima se ne može gospodariti, ukupna drvna zaliha iznosi oko 20 milijuna kubika, a desetgodišnji etat 3 milijuna kubika. To znači da su u cijelom proteklom poslijat nom razdoblju izostali šumski radovi na obnovi, njezi i zaštiti šuma, a na tim je područjima bilo nemoguće otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. Na tom je području i 138 km šumskih cesta koje su zbog neodržavanja ubrzano propadale. Osim šumarstva, štete je pretrpjelo i lovno gospodarstvo, zbog velikog stradavanja divljači. Uz ekonomski vrijedne šume na ovim se područjima nalaze i posebno vrijedni zaštićeni dijelovi prirode: dijelovi parkova prirode Velebit, Lonjsko polje, Kopački rit i Papuk; posebni rezervati šumske vegetacije Prašnik, Muški bunar i drugi. Najviše je površina za koje se sumnja da su minirane u splitskoj Upravi ( ha), inače najvećoj u Hrvatskim šumama, no riječ je o krškim predjelima s manjim udjelom šuma. Gospodarski vrijedne šume nedostup ne su u Gospiću (oko ha), Osijeku ( ha), N.Gradiškoj te Sisku, Ogulinu, Vinkovcima. Nedostupna prezrela sastojina bukve i jele u gospićkoj Upravi NA TERENU /UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ Dvije ophodnje Od rata do danas Nakon završetka Domovinskog rata na području Hrvatske bilo je oko km 2 minski sumnjivih površina na kojima je bilo postavljeno, računa se, 1,2 milijuna mina. Već godine je ta površina smanjena na 1147 km 2, da bi se danas, prema najnovijim podacima HCR-a, minski sumnjivim smatralo 997 km 2. Računa se da je taj prostor zagađen s oko mina. Svi poslovi vezani za čišćenje nekog prostora od mina svrstani su na radove razminiranja (za što se troši oko 25% sredstava) te pretraživanja područja (koji odnose 75% sredstava). Prosječna cijena svih radova, vezanih za pretraživanje i razminiranje, iznosila je godine 8,47 kn/m 2. Kako je posao razminiranja cijeloga područja trebao biti dovršen ove godine, a nije i ne može biti, Hrvatska je prema Otawskoj konvenciji zatražila od UN-a produženje roka dovršetka posla za 10 godina. Od do je u razminiranje utrošeno oko 340 mlijuna eura, najvećim dijelom iz državnog proračuna. Šume zauzimaju više od polovice minski sumnjivoga prostora, no ipak nisu u prioritetu razminiranja. Na prvom mjestu su kuće i okućnice, infrastrukturni objekti te poljoprivredne površine. Na terenu sve izgleda puno drugačije nego kad se o minama razgovara i teorizira u kancelariji! -Lani je razminirano 40 ha, pa je minski sumnjivo područje nešto smanjeno, no to je još uvijek kap u moru prema šuma i šumskog zemljišta gospićke Upave koje je nedostupno i s kojim se ne gospodari, dočekao nas je s razoružavajućom istinom Vlado Uzelac, revirnik u gospićkoj Upravi zadužen među, ostalim, i za koordinaciju posla oko razminiranja. U najtežem su položaju šumarije Donji Lapac, Otočac, Gospić, Sv. Rok, odnosno 6 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME Minirano i lijevo i desno!

9 Minski sumnjive površine šuma i šumskih zemljišta (veljača 2008.) Uprava šuma Podružnica Površina ha Drvna zaliha m 3 Etat m 3 Ceste km VINKOVCI 6.358, ,00 OSIJEK , ,00 NAŠICE 3.605, ,00 POŽEGA 461, ,00 BJELOVAR 6.343, ,00 ZAGREB 170, ,30 SISAK , ,00 KARLOVAC 2.742, ,00 OGULIN 8.153, ,48 DELNICE 94, ,00 SENJ 70, ,00 GOSPIĆ , ,10 SPLIT , ,00 NOVA GRADIŠKA , ,20 UKUPNO , ,08 U odnosu na proteklo četverogodišnje razdoblje, površine pod minama smanjene su za oko ha. No i u odnosu na prošlu godinu podaci su malo promijenjeni, u nekim Upravama (npr., Sisak), smanjene su minski sumnjive površine. Je li to malo, u skladu s mogućnostima ili se moglo i više? Rekli bismo, u okviru mogućnosti. Dva su razloga zbog kojih se razminiranje provodi ipak sporije od potrebnog. Prvo, to je skup posao pa tako i proces razminiranja ukupnog prostora Republike Hrvatske teče sporo zbog ograničenih sredstava kojima Vlada i gospodarstvo raspolažu. Godišnje se iz tih sredstava razminira oko 30 milijuna m 2, (3000 ha) teritorija. Drugo, prednost u razminiranju koje se plaća iz državnog proračuna, imaju urbana područja, objekti infrastrukture i poljoprivredne površine, dok su se šume u proteklom razdoblju oslobađale minskog pokrova uglavnom ovisno o tome koliko su same Hrvatske šume mogle izdvojiti za to. RAZMINIRANJE POVRŠINA godina m 2 u kn propuštene zbog mina, šteta se kumulira gospodarske jedinice V. Plješevica, Drenovača, to je granično područje s BIH što još otežava stvar, Medačka staza, Medačke borove kulture, nabraja Uzelac neka područja. Ove godine planiramo razminirati 68 ha, no sve ovisi i o tome koliko će biti novaca... To je stvarnost Uprave koja najviše gubi zbog nedostupnosti svojih šuma. A dvadesetak kilometara od Gospića prema Gračacu, s obje strane ceste, dobro poznate i uznmirujuće bijele table s crvenim natpisom NE PRILAZITE, na ovom području je velika opasnost od mina upozoravaju da smo se odmakli od gradske sigurnosti. S lijeve strane niti 200-tinjak metara od prometnice velika borova šuma, u sastavu gospodarske jedinice Medačke borove šume. Nedostupna, jer i ispred nje su table s upozorenjem da je područje minirao. I desno, prema surom Velebitu, čiji se vrhovi još uvijek bjelasaju pod snijegom, dio je šumskih površina na samoj planini sumnjiv, što je dovoljno da se ne radi. Na području smo Šumarije Gospić. -Šumarija gospodari s hektara šuma i šumskog zemljišta, propisani etat iznosi kubika, no dostupno je samo , kaže upravitelj gospićke Šumarije Mario Stilinović, dok oprezno koračamo po šumskoj prometnici. Zbog sumnje da je minirano, nedostupno je područje Razbojne drage na Velebitu, s kvalitetnom bukovom šumom, ali i jelom, arišom, smrekom. Željko Malčić, Zvonko Burić, Vlado Uzelac No, kakvo li je iznenđenje bilo kad smo se po djelomično još uvijek snijegom pokrivenom šumskom putu, u društvu upravitelja Šumarije Otočac Zvonka Burića i revirnika Željka Malčića, iz Križpolja popeli na Malu Kapelu i vidjeli tamošnje šume! Bukve i jele velikih dimenzija netaknute stoje već desetljećima! Zbog rata, veli Burić, propuštene su dvije ophodnje, ništa se nije sjeklo pa sad imamo i prezrelu šumu. On upozorava da se podatci HCR-a i Hrvatskih šuma o tome što je minirano razlikuju, posebno u nekim predjelima. Mi smo ovdje, u predjelima Božin vrh, Ligac Staparakuša na Maloj Kapeli proveli dvije ratne godine i znamo da je to minirano, kaže Burić. Na samom raskrižju šumskih putova, gore na Kapeli, uz putokaze prema Otočcu na jednu stranu te Križopolju i L.Jasenici, stoje i brojna upozorenja o minama. Drvna zaliha ovdje iznosi 300 m3/ha, a prije rata Šumarija Otočac je ovdje realizirala oko 60% svoga etata. A sada je to nedostupno! Šumarija inače gospodari s ha šuma od čega je 8000 ha minski sumnjivo. Pretežno su to šume bukve na koju otpada i do 70 posto te jele, sada već prezrele. Etat od kubika bio bi znatno veći kad bi cijelo područje bilo dostupno. Dio šuma nedostupan je na Velebitu Medačke borove kulture Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 7

10 Najviše se dosad radilo na razminiranju šumskih područja na Kapeli (Uprave šuma Gospić, Ogulin), u Baranji, na Papuku, ponešto i na području N. Gradiške, Siska, Karlovca. Među prvima je bilo razminirano brdo Srđ iznad Dubrovnika. - Hrvatske šume sustavno su počele ulagati značajnija sredstva u razminiranje godine, oko 4 milijuna kuna, a zaključno s prošlom godinom su za razminiranje svojih površina utrošile oko 160 milijuna kuna, kaže rukovoditelj Proizvodne službe Branko Belčić. U tome je razdoblju poduzeto niz aktivnosti koje su imale za cilj sanirati postojeće stanje. Uspostavljena je suradnja s Hrvatskim centrom za razminiranje koji provodi tehnički dio poslova oko humanitarnog razminiranja šuma i Norveška Pomoć u razminiranju stizala je i izvana u vidu doniranja sredstava i opreme. Posebno se u tome isticala, i ističe, Norveška koja je donirala i sredstva za izradu posebnog minsko-informacijskog sustava MISportal, koji omogućava uvid u minski sumnjiva područja Hrvatske. Ova prijateljska sjeverna zemlja dosad je za protuminsko djelovanje Hrvatskoj donirala ukupno oko 17 milijuna eura. šumskog zemljišta, s lokalnom zajednicom i drugim subjektima na utvrđivanju prioriteta razminiranja. Tvrtka je financirala radove u skladu s raspoloživim sredstvima. Također je s Državnom geodetskom upravom napravljen sporazum o financiranju izrade digitalnih ortofoto planova za minski sumnjiva područja, izrađena je i publikacija s osnovnim podatcima o minsko eksplozivnim sredstvima radi edukacije zaposlenika, podsjeća Belčić. Za planiranje daljnjeg gospodarenja važno je utvrditi dinamiku poslova razminiranja. Zbog toga je potrebno utvrditi prioritete razminiranja kao i pratiti ekološke prilike na miniranim područjima, njihovo stanje, promjene, eventualno pogoršanje i propadanje šuma, elementarne nepogode i slično. Na temelju takvih saznanja za određeno područje treba donositi i odluke o razminiranju. Šume i šumska zemljišta čine i dalje najveći dio preostalih minski sumnjivih površina pa bi bilo dobro što prije razraditi efikasniji model financiranja njihova razminiranja. Minski sumnjive šumske površine (MI- NIRANOST RH). amorfa kao energent Zbog bioloških svojstava i prilagodbi uvjetima ekološki narušenih ekosustava nizinskih poplavnih šuma, sjevernoamerički grm amorfa ili čivitnjača (Amorpha fruticosa) vrlo se snažno proširio u nas i dobio epitet invazivne vrste te vrlo opasnog korova. On znatno otežava obnovu najvrjednijih šuma u Hrvatskoj, pojavljujući se u nizinskim šumama Posavine, Podravine, Pokuplja i Podunavlja. Amorfi najviše odgovaraju vlažna staništa uz obale rijeka i potoka, odakle se širi vodom, posebice poplavnom, a raste u zasjeni starih stabala hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Redovito i obilno plodonosi. No, treba ukazati i na amorfin bioenergetski potencijal iz prirode ili iz energetskih nasada kratkih ophodnji, a njeno uključivanje u alternativne energetske tokove donosi višestruke koristi i razvojne šanse. Time bi se u Hrvatskoj značajno povećale količine raspoložive šumske biomase, proširio asortiman šumskih proizvoda, smanjili troškovi obnove nizinskih ZNANSTVENA SAVJETOVANJA Ovaj sjevernoamerički grm vrlo se snažno proširio u nas i dobio epitet invazivne vrste te vrlo opasnog korova. Znatno otežava obnovu najvrjednijih šuma u Hrvatskoj, no treba koristiti njegov bioenergetski potencijal iz prirode ili iz energetskih nasada kratkih ophodnji Akademik Slavko Matić šuma, a stanovnicima seoskih i gradskih sredina otvara se mogućnost zaposlenja i stjecanje prihoda u sklopu pridobivanja biomase i rada u energetskim pogonima. Na kraju, što je vrlo značajno, dobivala bi se okolišna čista energija-istaknuto je to na znanstvenom simpoziju s međunarodnim sudjelovanjem, s temom Amorfa-opasaopasa bioenergetsk 8 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

11 Tijekom simpozija u Velikoj dvorani Šumarskog fakulteta Prof. dr. sc. Ante Krpan Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj, u Velikoj dvorani Šumarskog fakulteta u Zagrebu, održanom 12. ožujka Referati iz Hrvatske i inozemstva -Simpozij su organizirali Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume te Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Prigodnim riječima skupu su se obratili prof. Andrija Bogner, dekan Šumarskog nizinskih šuma. Podsjetio je na činjenicu da se u Hrvatskoj svake sekunde proizvede 1 m3 drveta, od čega je 0,40 m3 energetsko. Prije 5 godina osnovana je unutar HŠD-a Sekcija za bioenergiju, a i godine izrađene su kvalitetne znanstvene studije o energetskim potencijalima naše države, odnosno o korištenju energije drva. P. Jurjević je ukazao na problem amorfe u nizinskim hrastovim sastojinama, koji će se na ovome n korov značajnih ih mogućnosti Piše: Ivica Tomić Foto: I. Tomić i Arhiva Mr. sc. Boris Liović fakulteta, akademik Slavko Matić (Akademija šumarskih znanosti), mr. sc. Petar Jurjević (Hrvatsko šumarsko društvo), dipl. ing. Damir Felak (Komora) i predstavnica Šumarske savjetodavne službe. Akademik Matić je u ime Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU zahvalio organizatorima skupa što su prepoznali problem amorfe te istaknuo važnost energetskoga potencijala simpoziju predstaviti s uzgojnog i uređivačkog te stajališta zaštite šuma. Stoga se na skupu očekuju određene preporuke za rješavanje navedenih problema. Ukupno su prezentirana 22 referata (18 iz Hrvatske i 4 iz inozemstva). Osim toga, predstavljeni su posteri na kojima su prikazani patogeni organizmi na amorfi, produkcija njene biomase u spačvanskim šumama, kvalitativne značajke sjemena, biopotencijal i energetske značajke te štetnici. Najbolje rješenje - selektirani klonovi vrba i topola-o načinima privođenja šumskoj kulturi staništa osvojenih amorfom, govorio je akademik Slavko Matić, napomenuv ši u uvodu kako je ova strana vrsta na našim prostorima nazočna više od 150 godina, a o njoj se relativno malo pisalo u našim šumarskim, stručnim i znanstvenim glasilima. U Europu je unesena 1724., a njeno širenje, prije svega na područje nizinskih Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 9

12 posavskih šuma, počinje oko godine. Danas smo svjedoci širenja amorfe na staništa poplavnih šuma u Posavini, posebice u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka i žutilovke, u kojima je, zbog sušenja, nestao nizinski brijest, a na tlo je obilno došlo svjetlo. To se može objasniti njenim biološkim svojstvima i ekološkim zahtjevima, greškama tijekom zahvata na obnovi tih sastojina (nepotrebni pripremni i naplodni sjekovi) te promjenama u njihovoj strukturi i mikroklimi. Šumska tla s amorfom moraju se privesti šumskoj kulturi autohtonih vrsta drveća (lužnjak, poljski jasen, crna joha, vrbe, topole i dr.), a odabir vrsta ovisi o stvarnom stanju staništa i intenzitetu naseljenosti amorfe. Pritom su poljski jasen i crna joha bolji izbor od lužnjaka, a selektirani klonovi topola i vrba trebali bi biti najbolje rješenje (brz rast, kratka ophodnja, velik prirast). Tijekom podizanja šumskih kultura nužno je obaviti sječu i iveranje amorfe pomoću odgovarajuće mehanizacije. Sadnju je potrebno obaviti u redove s određenim razmacima, jer bi se tijekom radova na njezi strojno uklanjala amorfa i koristila za energiju. Njegom i obnovom šuma dobiva se i drvni volumen manjih dimenzija koji se iskorištava za bioenergiju, što smanjuje troškove tih zahvata. Mr. sc Boris Liović (Šumarski institut Jastrebarsko) izlagao je o obnovi lužnjakovih šuma u uvjetima zakorovljenja čivitnjačom, istaknuvši kako je ona svakako najopasniji korov u nizinskim hrastovim šumama. Vrlo obilno rodi, a lagano sjeme raznosi poplavna voda na prostoru gdje pridolazi hrast lužnjak, čiji je podmladak osobito osjetljiv, budući da ima velike zahtjeve prema svjetlu. Zbog toga, prvih nekoliko godina nakon sadnje, treba njegovati mlade hrastove biljčice, oslobađajući ih od korova. Integralna metoda umjetne obnove sastojina primjenom sistemičnih herbicida i polipropilenskih štitnika je okolišno povoljna, jer se prskaju samo pruge široke 1.5 m, s razmakom 3 m. Na ovaj način uštedi se 50 posto herbicida, a uporabom štitnika ne isključujemo uporabu herbicida do dvije godine nakon sadnje, no trošimo znatno manje količine, s obzirom na to da ne prskamo cijelu pošumljenu površinu. Naime, prskamo samo vegetaciju u krugu promjera jedan metar oko svakoga štitnika, štedeći tako sredstva i smanjujući onečišćenje prirode. Višestruke ekonomsko-biološke koristi-prof. dr. sc. Milan Glavaš (Šumarski fakultet) predavao je o ekonomskom značaju amorfe, navodeći i mogućnosti njene korisne uporabe. Tako je u literaturi zabilježeno da se iz nje može dobiti boja, insekticid, repelent, margarin, parfem i začini. Osim toga, gusti grmovi su dobro sklonište životinjama, a šibe služe kao podloga za izradu cvjetnih Korištenjem amorfine biomase proširio bi se asortiman šumskih proizvoda, smanjili troškovi obnove nizinskih šuma, stanovnicima seoskih i gradskih sredina otvorila bi se mogućnost zaposlenja i stjecanje prihoda, a dobivala bi se okolišna čista energija. vijenaca, pletenje košara i pletiva za staklenu ambalažu. Osobito je velika njena vrijednost u mogućnosti dobivanja ulja, koje može poslužiti kao biogorivo ili rafinirano jestivo ulje. Zanimljivo je da se ulje nalazi u žlijezdama na mahunama (oko 3,5 %), a sadrži različite terpene. U pčelarstvu je amorfa cijenjena medonosna biljka, jer je prinos u godini dobroga medenja kg po košnici, a također su iznimno visoki i prinosi amorfinoga peluda. Ovu biljku pojedini autori stavljaju na prvo mjesto među sporednim medonosnim biljkama. Ljekovita svojstva njenih plodova očituju se u dobivanju glikozida amorfina, koji služi kao lijek protiv srčanih bolesti i bolesti živčanoga sustava. U SAD-u je amorfa i ukrasna biljka. U biološkome smislu ona ima vrijednost kao fiksator dušika, svojim korijenjem veže tlo i čuva ga od erozije, a njeni grmovi imaju funkciju vjetrobranih pojaseva. Uopće, koristeći biološka svojstva ove korovske biljke, moguće ju je komercijalizirati, no sve njene vrijednosti nisu vrijedne šteta koje prouzročuje. O amorfi kao izvoru bimase za energiju govorio je prof. dr. sc. Ante Krpan (Šumarski institut). On je istaknuo kako su početkom godine, u okviru projekta Šumski proizvodi i tehnologija pridobivanja, ugovorenog s Hrvatskim šumama, započeta višegodišnja istraživanja bio- Polipropilenski štitnici-učinkoviti u borbi protiv amorfe U pčelarstvu je amorfa cijenjena medonosna biljka, jer je prinos u godini dobroga medenja kg po košnici, a također su iznimno visoki i prinosi amorfinoga peluda. potencijala, energetskih značajki i tehnologija pridobivanja i korištenja biomase amorfe. Kao obnovljivi šumski izvor ili izvor iz nasada kratke ophodnje, potrebno ju je uključiti u bioenergetski potencijal Hrvatske. Tako je istraživački poligon postavljen na području UŠP Sisak, u gospodarskoj jedinici Posavske šume, Šumarije Sunja. U prirodno razvijenoj amorfi postavljena su četiri eksperimentalna polja a po šest ploha veličine 5 x 5 m, na kojima je amorfa posječena te izvagom i pretvorbom utvrđena njena masa (46,8 t/ha). Zatim je laboratorijski utvrđen srednji faktor suhe tvari (66,28 %), odnosno zatečena biomasa suhe tvari po hektaru (36,7 t) i dr. Prva iskustva ukazuju na to da se u jednogodišnjoj proizvodnji može očekivati prosječni prinos veći od 15 t/ha, a najveći je zabilježen 19,2 t/ha. Provedenim istraživanjima željelo se ukazati na bioenergetski potencijal amorfe iz prirode ili iz energetskih nasada kratke ophodnje s višestrukim koristima i razvojnim šansama. Učinkovitost polipropilenskih štitnika-korisna su i zanimljiva iskustva naših šumarskih stručnjaka iz prakse. Na području UŠP Sisak amorfa se javlja vrlo intenzivno u svim nizinskim Šumarijama, a najviše na području Šumarija Sunja i Hrvatska Dubica. Danas je veliki problem tijekom obnove starih sastojina hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Prvi početci suzbijanja su 80-ih godina prošloga stoljeća, a korištene su uglavnom mehaničke metode presijecanja mačetom ili motornom pilom te se slagalo u hrpe i redove. Jedan od načina bio je i ručno prelamanje stabljike na polovici njene visine, no godišnji visinski prirast do tri metra uvjetovao je i dvije njege na istoj površini, što je znatno poskupljivalo i otežavalo obnovu. U svome radu o amorfi kao indikatoru narušenoga zdravstvenog stanja poplavnih lužnjakovih šuma (Petar Jurišić, Vlatko Petrović, Drago Domazetović) autori ističu da se danas tijekom obnove koristi mehaničkokemijska metoda. Uklanjanjem amorfe trak- 10 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

13 torskom sitnilicom i primjenom kemijskog sredstva osiguravaju se uvjeti za nesmetan razvoj ponika i podmlatka, čime se bitno smanjuju i troškovi njege u prvim godinama razvoja mlade sastojine. U posljednje vrijeme polipropilenski štetnici sve se više primjenjuju u obnovi sastojina ugroženih amorfom. Kako ovaj korov utječe na obnovu lužnjakovih šuma na području UŠP Vinkovci, najviše u Šumarijama Mikanovci i Strizivojna, opisali su u svome radu Darko Posarić i Pavao Bašić Palković. Oni naglašavaju kako se obnova ovih šuma uspješno provodi, ali amorfa ju i dalje u određenoj mjeri ometa. Najviše problema tijekom obnove pojavljuje se u zonama utjecaja šumskih vodotoka kojima se amorfino sjeme najviše širi, a ona uzraste vrlo gusto i često potpuno pokrije neke dijelove terena. Pokušaji suzbijanja od ranih 80-ih godina prošloga stoljeća(mehanički, kemijski i kombinirani) nisu urodili trajnim potiskivanjem ovoga korova. Danas se najviše Cijenjena medonosna biljka zakorovljenim amorfom autori Katica Nuspahić i Tomislav Božić ukazuju na to da su troškovi suzbijanja značajno manji ako se tijekom pripreme staništa u godini dobrog uroda žira primjene odgovarajuće mehaničke i kemijske metode. Pritom, ako priprema Integralna metoda umjetne obnove sastojina primjenom sistemičnih herbicida i polipropilenskih štitnika je okolišno povoljna, jer se prskaju samo pruge široke 1.5 m, s razmakom 3 m, a na ovaj način uštedi se 50 posto herbicida. Ulje iz žlijezda na plodovima(mahunama) koristi metoda vezivanja amorfe u snopove i njome se ona ni ne pokušava suzbiti. No, njezin se štetni utjecaj smanjuje do mjere kojom se omogućuje obnova lužnjakovih šuma i na najnižim dijelovima terena. Dugogodišnja borba s amorfom -Tije kom višegodišnjeg iskustva na novogradiškom području, kojim gospodari UŠP Nova Gradiška, uočeno je da se amorfa javlja u svim nizinskim šumama, s osobito brojnom populacijom u zapadnom dijelu (Šumarije Jasenovac, Stara Gradiška i Nova Gradiška), u sastojinama koje su izložene poplavnim vodama rijeke Save. U svome radu o tehnikama obnove poplavnih šuma na staništima Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 11

14 staništa nije kvalitetno izvršena, troškovi njege podmlatka su veći, a terenski uvjeti izvođenja njege teži. Ova iskustva proistekla su iz dugogodišnje borbe s amorfom tijekom pomlađivanja postojećih zrelih i podizanja novih sastojina. O gospodarskom problemu amorfe u nizinskim, ali i u prigorskim šumama UŠP Zagreb, posebno intenzivno na području Šumarija Lipovljani, Kutina i Popovača, osvrnuli su se u svome radu Ivo Lovrić, Dinko Hace i Dragutin Vagner. Nakon korištenja mehaničkih metoda, u praksu su kasnije uvedene tzv. kombinirane metode koje obuhvaćaju sječu amorfe i premazivanje panjića različitim kemijskim preparatima, kao što su herbicidi i arboricidi. Na stojećim stabalcima obavljeno je prstenasto Korisni izvor biomase premazivanje kore u određenoj visini ili djelomičnim prstenovanjem kore s istodobnom primjenom preparata. Dobre rezultate dalo je i zalamanje stabalaca, a koristila se i metoda vezanja više stojećih stabalaca amorfe neposredno ispod krošnje, uz osiguravanje dovoljne količine svjetla i topline poniku i podmlatku plemenitih vrsta drveća. Na većim površinama suvislo obraslim višegodišnjim stabalcima amorfe koriste se naprave priključene na traktor i opremljene sustavom vlaženja tkanine koja kretanjem stroja kroz šumu natapa krošnjice. Ovaj način suzbijanja još je u eksperimentalnoj fazi te nije u široj primjeni, kao ni čista kemijska metoda. Tijekom pošumljavanja i popunjavanja neobraslih površina koristi se metoda pripreme tla strojnim malčiranjem amorfe u prugama i sadnja sadnica u plastične cjevaste štitnike (Tulijeve cijevi). Autori na kraju zaključuju kako svaka od navedenih metoda ima svoje dobre i loše strane, različito potrebno vrijeme za provođenje, kao i trošak primjene. dan planete zemlje OBILJEŽAVANJE 22.TRAVNJA U ZNAKU AKCIJA ZA ZDRAVO ŽIVLJENJE Obilježavanje Svjetskog dana planete Zemlje, ove godine, na neki način predstavlja uvod u veliku proslavu koja se sprema za godinu dana. Naime, godine navršava se punih četrdeset godina od kada je američka agencija za zaštitu okoliša (United States Environmental Protection Agency), započela tradiciju obilježavanja DANA PLENETE ZEMLJE. Stoga 22.travnja godine obilježava početak kampanje pod nazivom Zelena generacija! Piše: Irena Devčić Buzov Foto: Arhiva Međunarodno tržište ekoloških proizvoda svake se godine poveća za pet milijardi američkih dolara. Zelena generacija inspirirana je Najboljom generacijom, pokretom koji se javio nakon II. svjetskog rata kako bi se ljudima podigao moral te popravila sociološka slika. Aktivisti smatraju da se danas nalazimo u sličnoj situaciji te ukoliko na vrijeme ne poduzmemo određene mjere, čeka nas život teži od onoga kakav je bio i prvih poratnih godina. Zelena generacija okuplja sve ljude koji imaju želju unaprijediti svoje zdravlje i edukaciju te žele sudjelovati u pronalaženju i izgradnji rješenja za rješavanje hitnih nacionalnih, ali i globalnih problema kao što su promjena klime ili krize izazvane nedostatkom vodnih resursa. Pojmovi kao što su: ekologija, zaštita prirode i okoliša, održivo gospodarenje, sve su prisutniji u svakodnevnom govoru ljudi na svim razinama djelovanja, od poljoprivrednika do trgovaca preko direktora velikih korporacija do političara i vladajućih struktura. Danas o ekologiji svi sve znaju i oni koji zaista znaju i oni koji ne znaju, no svi se slažu u jednome-ako nastavimo živjeti po današnjim normama, crno nam se piše. Mnogi futuristi uključeni u mrežu Dana planete Zemlje smatraju kako je iduća godina prijelomna te da će godine doći do promjene u načinu življenja, a današnji socijalni i industrijski poredak otići u prošlost. Zelena generacija podržava razvoj tzv. zelenih tehnologija koje će rezultirati zelenim poslovima, a uspjeh predviđaju onim korporacijama koje će prve zakoračiti u novo zeleno doba. Energija vjetra, sunca i geotermalna energija rješenja su koja nam nudi Zemlja, kako bi se riješili ovisnosti o tuđoj nafti i ugljenu. Danas energija vjetra čini značajni udio u ukupnoj energiji svega nekoliko zemalja kao što su Danska (19%), Španjolska i Portugal (9%) te Njemačka i Irska (6%). Ekološka poljoprivreda također se navodi kao Earth frendly način gospodarenja zemljom, zbog ne korištenja pesticida, antibiotika i raznih dodataka kako u ratarskoj tako i u stočarskoj proizvodnji. Zbog veće osvještenosti potrošača, raste i potreba za zdravom prehranom iz alternativne ekološke proizvodnje. Takva proizvodnja zahtijeva više truda i rada te zapošljava 1/3 više ljudi od konvencionalne te je zbog toga i skuplja, no kvaliteta je neusporediva. Ekološki proizvođači malo gnoje, ne koriste pesticide, nemaju masovni uzgoj životinja i odbijaju svaku upotrebu gentehnološki promijenjenih organizama. Njihova proizvodnja je manja, no po osobi zarađuju u prosjeku 8% više od konvencionalnih proizvođača. Međunarodno tržište ekoloških proizvoda svake se 12 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

15 Nezagađena zemlja, čista voda, jednako ekološka poljoprivreda-polje kod Krasna Zelena generacija stupa na scenu! godine poveća za pet milijardi američkih dolara, a prema izvještajima organizacije Organic Monitor 2007 i IFOAM-a (Međunarodna organizacija za ekološku poljoprivredu) prvi je puta premašilo granicu od 40 milijardi dolara. Hrvatska je godine bila na 90. mjestu u svijetu sa svega 120 ha ekološki obrađene zemlje. Do godine ta se proizvodnja popela na 7577 ha, pa iako je porast značajan, danas ekološka proizvodnja u Hrvatskoj čini svega 0,68% ukupne poljoprivredne proizvodnje. Prema izvještaju Ministarstva poljoprivrede, na svijetu se trenutno obrađuje 30,4 milijuna ha zemlje po principima ekološke poljoprivrede. Najviše ekološki obrađene zemlje je u Australiji (12,3 mil.ha), zatim slijede Kina (2,3 mil.ha), Argentina (2,2 mil.ha) i SAD (1,6 mil.ha). Europa trenutno ekološki obrađuje oko osam milijuna ha zemlje, a najveći rast ekološki obrađene zemlje bilježe države Srednje i Istočne Europe. Europski lider u ekološkoj proizvodnji je Danska, u kojoj 6% od ukupne poljoprivredne proizvodnje otpada na ekološku, a po glavi stanovnika Danci godišnje troše 80 za kupnju ekoloških proizvoda. Danska je ujedno zemlja koja je prva godine uvela službenu oznaku za izvornu organsku hranu. Hrvatska je godine bila na 90. mjestu sa svega 120 ha ekološki obrađene zemlje. Do godine ta se proizvodnja popela na 7577 ha. Iako je porast značajan, danas ekološka proizvodnja u Hrvatskoj čini svega 0,68% ukupne poljoprivredne proizvodnje. U veljači ove godine po prvi puta 29.ekoloških proizvođača iz Hrvatske sudjelovalo je na Svjetskom sajmu za ekološku poljoprivredu i ekološke proizvode Biofach u Njemačkoj. Navedeni proizvođači uglavnom su iz okolice Zagreba i Slavonije, dok je npr. Dalmacija prisutna sa svega dva ekološka proizvođača, a Istra s tri. S obzirom da se radi o dvije regije koje se baziraju, u prvom redu, na turizmu, razvoj ekološke proizvodnje, koja bi u stopu pratila potrebe turizma, morala bi za ova područja biti prioritet. Ovogodišnji financijski, gospodarski i burzovni slom na svjetskoj razini tome ide u prilog. Svijet će se zasigurno oporaviti, no lako je moguće da nećemo nastaviti tamo gdje smo stali, možda krenemo u novi život pametniji i s nekim novim vrijednostima koje će se temeljiti na principima održivog razvoja. Ovoga puta ne trebamo biti veliki vizionari, sve nam je već servirano, treba samo zagrabiti ponuđeno i uskočiti u vlak pod nazivom zelena generacija. Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 13

16 povijest šumarstva GOSPODARSKA JEDINICA KOTOR PLANINA / UPRAVA ŠUMA S pošumljavanjem krškog Piše: Vesna Pleše Foto: B. Pleše Gospodarskom jedinicom Kotor Planina, ukupne površine 3653 ha, gospodari Šumarija Crikvenica (UŠ Senj). Šume ovoga područja pripadaju uglavnom submediteranskoj (polusredozemnoj) vegetaciji krša, a prostiru se u sjeveroistočnom dijelu riječkog bazena, u širem zemljopisnom smislu na području Hrvatskog primorja. Na obraslu površinu otpada 3190 ha. Crikvenice i N. Vinodolskog se još 1877.! Gospodarska jedinica Kotor planina na sjeverozapadu graniči s katastarskim općinama Jadranovo i Drivenik te sa Šumarijom Rijeka, na sjeveru i sjeveroistoku s GJ Drivenik i Planina kojima gospodari Šumarija Novi Vinodolski, dok je na jugoistoku zatvaraju šume GJK Radinje. Na terenima gospodarske jedinice nalaze se dva veća grebena, između kojih je smještena Vinodolska dolina. Greben bliže moru ima razmjerno blagu padinu, a na njemu se ističu vrhovi Kuk (357 m.n.v.) i Drenin (381 m.n.v.). Drugi greben vrlo je strm, u nekim dijelovima i okomit. Ponad Vinodolske doline dominiraju vrhovi Kurilovac (841 m.n.v.) i Medviđak (1027 m.n.v.). Kroz Vinodolsku dolinu protječe i potok Dubračina, a ima i više bujičnih tokova koji obiluju tekućom vodom za vrijeme većih oborina. U središnjem dijelu doline nalazi se akumulacijsko jezero Tribalj. Šume gospodarske jedinice pripadaju uglavnom submediteranskoj - (polusredozemnoj ) vegetaciji krša koja se nalazi na prijelazu između zimzelenog područja mediteranske regije i kontinentalnog područja eurosibirske sjeverno-američke regije. Prevladavaju slijedeće biljne zajednice: šuma medunca i bijelog graba, šuma medunca i crnog graba, bukova šuma s jesenskom šašikom, šuma crnog bora s dunjaricom, dinarsko bukovo-jelova šuma. Najzanimljiviji dio povijesti GJ vezan je uz početke pošumljavanja krša. Profesor J. R. Lorenco poslije obilaska terena, izradio je cjelovitu studiju o liburnijskom i primorskom kršu zajedno sa kulturno geografskom kartom velikih dimenzija. Opisao je detaljno vegetaciju, kao i mjere za njeno poboljšanje, uključujući i pošumljavanje. U studiji autor zagovara branjevine, zabranu ispaše, ali i ograničeno drvarenje na što manjem dijelu posjeda. Komisija na terenu GJ Kotor planina 14 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

17 SENJ okoliša započelo Prvo pošumljavanje krša prirodnim po- mlađivanjem stavljanjem pod zabranu, de- gradirane autohtone sastojine bjelogorice započelo je U to vrijeme pošumljeno je 26,5 ha u Grižanama i 0,5 ha u užem dije- lu Crikvenice. Kod pošumljavanja vrijedilo je pravilo participacije troškova, hrvatskog autonomnog budžeta i lokalne vlasti-općine. Iz državne blagajne namirivali su se troškovi sadnica, sjemena i sadnje, a općina je snosila troškove izgradnje suhozidova i kopanja jamica. Godine Kraljevska zemaljska vlada izdala je naputak o pošumljavanju krša Provincijala koji je bio obvezan za šumarstvo toga područja. Osim sanacije bujičnih tokova pošumljavalo se uz ceste-uređenjem drvoreda, prije svega sadnicama duda, divljeg kestena, topola i platana. Razvojem turizma, krajem prošlog stoljeća, počinje se intenzivnije pošumljavati okoliš Crikvenice i Novog Vinodolskog. Uspjeh pošumljavanja umanjen je nedostatkom općinskih sredstava za izgradnju suhozidova uokolo kultura, a čuvanje šuma u nekim je općinama povjereno poljarima. akcije Prvo pošumljavanje krša prirodnim pomlađivanjem stavljanjem pod zabranu, degradirane autohtone sastojine bjelogorice započelo je U to vrijeme pošumljeno je 26,5 ha u Grižanama i 0,5 ha u užem dijelu Crikvenice. SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŠUMA Rasadnik Podbadanj u prošlosti Info Površina 3653 ha. Obraslo 3190 ha Drvna zaliha m3 Zaliha po hektaru 115 m3 Prirast 2923 m3 Do nastaju kulture Voljak, Pod Kotor, Slani Potok-Rupa, Visoka, Drivenik-Priska, Kalvarija sa površinom od 77 ha. Za vrijeme vladavine Kraljevine Jugoslavije sredstva za pošumljavanje prihoduju se iz državnih i banovinskih budžeta te iz fonda za pošumljavanje krša. Do II. svjetskog rata na taj način pošumljeno je oko 61 ha površine. Poslije II. svjetskog rata, osnivanjem Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša, pošumljavanja se vrše najprije dobrovoljnim radom ljudi, kasnije organizirano kao plaćeni rad, sredstvima iz državnog i republičkog budžeta. U razdoblju od do pošumljavanje se financira iz Fonda za unapređenje šumarstva. Do pošumljeno je 86 ha površina pretežno crnim borom. Površina GJ Kotor planina iznosi 3653 ha. Od toga je obraslo zemljište 3190 ha, drvna zaliha iznosi m3 ili 115 m3/ ha, prirast 2923 m3 ili 3,13 m3/ha, na površini od 935,20 ha na kojoj je napravljena izmjera. U gospodarskom polurazdoblju ( ) propisani su i radovi biološke obnove šuma: popunjavanje na 4 ha, njega sastojina 1/5 ophodnje na 16 ha, prorjeđivanje sasto- Sačuvajmo pluća Hrvatske! Akcijom pod motom Sačuvajmo pluća Hrvatske i dijeljenjem sadnica bukve, Hrvatske šume su u subotu 21. ožujka na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježile Svjetski dan zaštite šuma. Cilj je bio ojačati svijest građana o važnosti šuma, te ukazati na održivo gospodarenje šumama načelo po kojem Hrvatske šume upravljaju tim zelenim blagom Lijepe naše. Istaknuo je to okupljenim građanima i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Darko Vuletić koji je najavio da na proljeće, u suradnji sa lokalnom zajednicom, počinje čišćenje divljih odlagališta otpada u šumama. Građanima smo simbolično podijelili sadnice jer ih želimo uključiti u akcije pošumljavanja i da aktivnije sudjeluju u brizi za okoliš, rekao je Vuletić. Pozvao je građane da nadležnim ustanovama prijavljuju slučajeve divljeg odlaganja otpada i ponašanja koja ugrožavaju floru i faunu naših šuma. Inače, šumama i šumskim zemljištem prekriveno je 48% kopnene površine Hrvatske, a većina šuma u vlasništvu je države. Naše su šume stanište 260 autohtonih drvenastih vrsta i približno biljnih vrsta te su riznica biološke raznolikosti Hrvatske. Uz bogatu floru, Hrvatske šume obiluju i životinjskim svijetom u kojem obitavaju vrste koje su u Europi na pragu istrebljenja poput risa i vuka. Osnovna zadaća Hrvatskih šuma je njihovo očuvanje i zaštita. (im) jina do 1/3 ophodnje 134 ha, odabir i obilježavanje stabala za sječu 142 ha. U ovom uređajnom polurazdoblju planira se izgradnja 4,10 km šumskih prometnica (protupožarnih pruga sa elementima šumskih cesta). Otvorenost prometnicama u ovoj GJ iznosi 9,98 km/1000 ha. Dvodnevnim radom u uredu i na terenu (17. i 18. veljače) stručno povjerenstvo u sastavu Ivica Vučetić, predsjednik, te članovi Milan Butković i Anton Pećanić pregledalo je elaborat Programa gospodarenja za GJ Kotor planina. Kako je Program gospodarenja istekao 31. prosinca trebalo je pristupiti izradi novog Programa, (tijekom gospodarilo se po godišnjem planu koji je ugrađen u program gospodarenja i njen je sastavni dio). Obnovljeni Program gospodarenja izradili su Odjel za uređivanje šuma Senj (terensku izmjeru taksacijskih elemenata), i Odjel za uređivanje šuma Delnice (opis sastojina, kancelarijsku obradu podataka i uređajni zapisnik). Poslije uvida u pregledani Elaborat i obilaska terena, povjerenstvo je prihvatilo propis opće osnove sječa i osnove proreda, šumsko uzgojne radove biološke obnove šuma, uvjete o zaštiti prirode, koji su ugrađeni u Elaborat, a koje je propisalo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode. Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva upućen je zahtjev da izda suglasnost na predloženi Program gospodarenja za GJ Kotor planina s rokom valjanosti 1. siječnja do 31. prosinca Radu povjerenstva prisustvovali su Boris Miklić, savjetnik, i Dalibor Tomljanović, rukovoditelj Odjela za uređivanje UŠ Senj, Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma i Goran Prelac samostalni taksator u delničkoj Upravi te Boris Mikli, upravitelj, i Marijana Baričević, revirnica u crikveničkoj Šumariji. Sačuvajmo pluća Hrvatske, na Cvjetnom trgu u Zagrebu Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 15

18 hrvatski otoci ZNAČAJ GOLOG OTOKA ODREĐUJE NJEGOVA POVIJEST Pretežit dio otoka čine goli kameniti obronci s oskudnom travom, a tek rijetka vegetacija zapuštenih parkova nalazi se na zapadnoj obali. Osim zemljopisnih i drugih karakteristika, posebno je zanimljiva politička povijest otoka (i njegovog zloglasnog zatvora) kao kažnjeničke kolonije za političke neistomišljenike koji su prisilnim radom podizali parkove dubeći u kamenju rupe i stavljajući skupljenu okolnu zemlju te sadnice budućih stabala i grmlja Pogled na sjevernu stranu Goli otok - od hr Alcatraza do zan turističkog odred Zgrade bivšega zatvora u uvali Vela Nasuprot Velebitskom prigorju smještena su između otoka Raba i Krka tri nenaseljena otočića: Prvić, Sveti Grgur i Goli otok. Najveću pozornost nedvojbeno privlači najmanji od njih, Goli otok, zbog svoje tajnovitosti i burne prošlosti tijekom razdoblja bivše Jugoslavije, od do godine. Nalazi se između sjeveroistočnoga dijela otoka Raba i kopnene obale u sjevernom dijelu Velebitskoga kanala, a zauzima površinu 4,7 km 2. Zapadno od njega je Sveti Grgur a sjevernije Prvić. Oko 6 km udaljen je od kopna, od Raba 5 km, a uz jugozapadnu otočnu obalu smješteno je ruševno i napušteno naselje Maslinje. Zajedno sa Svetim 16 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

19 Goli otok zauzima površinu 4,7 km 2. Zapadno od njega je Sveti Grgur, a sjevernije Prvić. Oko 6 km udaljen je od kopna, a od Raba 5 km. vatskog rakteristično je za reljef da se ogoljele kamene hridine, izložene buri i posolici, strmo ruše prema sjevernoj strani. Goli kamen i rijetka vegetacija-pretežit dio otoka čine goli kameniti obronci s oskudnom travom, a jedino uzduž zapadne obale nalaze se zapušteni parkovi borova, topola, kineskog pitospora i dr., oskudna vegetacija na golom kršu, koju su prisilno sadili kažnjenici nekadašnjeg zloglasnog zatvora. Po dolasku prvih zatvorenika Inforbiroa na otoku nije bilo ničega, samo goli kamen i niti jedno stablo pa Goli ili ćelavi otok opravdano nosi taj naziv do današnjih dana. Na njemu je u to vrijeme bila tek jedna vrsta kaktusa koja je, kako pričaju rijetki svjedoci, mnogim zatvorenicima pomogla da sačuvaju zube koji su im zbog načina života te loše i nekvalitetne ishrane počeli ispadati. Neki bivši logoraši svjedoče da je zahvaljujući brojnim zatvorenicima otok danas prekriven oskudnim drvećem (borovi, topole i dr.),koje čini omanje parkove. Kažnjenici su u kamenju dubili rupe i u njih stavljali skupljenu okolnu zemlju i sadnice budućih stabala. Budući da je svaka sadnica bila izložena jakom ljetnom suncu, trebalo ju je nekako zaštititi, a to su činili zatvorenici s rukama na leđima i sagnute glave, stvarajući sjenu. Prema nekim izvorima, naziv otoka povezan je s činjenicom da je sva vegetacija spaljena sulfornom kiselinom prosutom po tlu, sa ciljem da se ovaj prostor u potpunosti ogoli, a radi lakše kontrole kretanja zatvorenika. Južne, jugozapad- imljivog išta Piše: Ivica Tomić Foto: I. Tomić Industrijska zona Grgurom dio je vapnenačkog masiva koji se proteže usporedno s Kamenjakom (408 m) na Rabu i otokom Prvićem. Goli otok je najpristupačniji s njegovih jugozapadnih obala koje su niske, s uvalama Senjska i Tetina, te su pogodne za kupanje, no sjeverne i istočne obale su visoke, strme i klisuraste, bez ikakvih uvala i zaklona. Uvala Tetina znakovita je po sigurnom pristupu i karakterističnoj betonskoj rivi, čija je sjeverna strana kraća od njezinog južnog kraka. Dubina na južnom kraku smanjuje se s 4 m na 1,5 m, a na sjevernom dijelu iznosi od 3,5 m do 1,5 m. Na sjevernom kraju uvale Melna, na rtu Stajalo, u najzapadnijem otočnom dijelu, smješten je svjetionik. Malo južnije od svjetionika, na udaljenosti nešto manjoj od 1 km, nalazi se drugo pristanište u ovoj uvali, s dva mola koji je zatvaraju. Sjeverno od Stajala je greben Veliki brig koji je tijekom plime nevidljiv. Jugoistočno od rta nalazi se hrid Macinj, udaljen oko 90 m od obale. Južno od niskoga rta Blažna, najjužnijeg otočnog dijela, opasno je ploviti zbog triju niskih hridi otočića Mali Goli, poznatog po velikoj naseobini galeba. Mali brodovi nalaze zaklonište od bure na zapadnoj obali, ni kilometar južnije od rta Stajalo. Dobri zakloni su, dakle, lučica u spomenutoj uvali Melna, pristanište u uvali Mala Tetina te uvale Vela Draga i Mala Senjska. Pod istočnom obalom su strma klisurasta dna, s morskim dubinama i do 1o3 m. Najviši otočni vrh je Glava (223 m), iznad visokoga klisurastog vrha Markonj. Ka- Upravna zgrada Ležaj u samici Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 17

20 ne i jugoistočne padine također su siromašne zelenilom, s tek neznatnom i rijetkom grmolikom vegetacijom. Goli otok je uglavnom neplodan, danas je bez stalnog stanovništva i tek s rijetkim stadima ovaca. Nema obradivih površina za uzgajanje bilo koje poljoprivredne kulture, no bogatstvo flore i faune njegova podmorja rijetko je u ovom dijelu Jadrana. Psihofizička tortura u zloglasnom zatvoru-ovaj neobični i tajanstveni otok stoljećima je uglavnom bio mjesto za ispašu ovaca pa je stoga na njemu postojalo samo nekoliko sezonskih pastirskih stanova i cisterni za kišnicu. Povremeno su ga u tu svrhu iskorištavali stanovnici Lopara na Rabu. Tako, sve do početka Prvoga svjetskog rata na njemu nije bilo naselja, a tada Austro-Ugarska, na ovome prostoru, gradi logor za ruske zarobljenike s istočnoga bojišta. Nakon Drugoga svjetskog rata Socijalistička Jugoslavija pretvara Goli otok 9. srpnja godine u strogi muški zatvor(robiju), sa četiri logora, u koji su isključivo, poslije rezolucije Inforbiroa odvođeni politički zatvorenici, staljinisti, Titovi neistomišljenici, kao i na susjedni otok Sveti Grgur (ženski logor). Otok Po dolasku prvih zatvorenika, u srpnju godine, na otoku nije bilo ničega, samo goli kamen i niti jedno stablo pa Goli ili ćelavi otok opravdano nosi taj naziv do današnjih dana. Na njemu je u to vrijeme bila tek jedna vrsta kaktusa Karta Golog otoka Lučica s restoranom Zapušteni parkovi na zapadnoj obali Od godine dozvoljeni su turistički posjeti, a postoje i planovi da se otok pretvori u turističko odredište je izabran zbog nenaseljenosti, a bijeg s njega bio je gotovo nemoguć. Zatvorenici su dovoženi brodom Punat, a obavljali su najteže fizičke poslove, radeći u kamenolomu i rudnicima boksita, bez obzira na vremenske uvjete: ljeti na nesnosnoj temperaturi između 35 i 40 stupnjeva, a zimi izloženi jakoj i hladnoj podvelebitskoj buri i kiši. Zimi je senjska bura dosezala brzinu i do 150 km na sat. Radilo se cijeli dan, nerijetko na suncu i bez vode, a tucanim kamenom gradilo se puteve i staze do zatvora. Pritom su ih čuvari kažnjenike redovito premlaćivali i zlostavljali. Cilj takve torture bio je fizičko i psihičko slamanje pojedinaca. Prva grupa zatvorenika stanovala je u improviziranim barakama, a tek kasnijih godina u objektima koje su sami sagradili. Ukidanje zatvora godine-većina kaznioničkih zgrada smještena je između uvala Mala Tetina i Melna, koji su danas u ruševinama i samo su nijemi svjedoci tragične prošlosti otoka. Više od 90 posto logoraša upućivano je na Goli otok i Sveti Grgur bez sudskoga procesa, bez presude i određene dužine kazne. Premda su postojali liječnik i ambulanta, medicinske pomoći uglavnom nije bilo. Najizdržljiviji zatvorenici završavali su u specijalnom logoru Petrova rupa, u kojemu se s njima postupalo na najsuroviji način, a ovdje su obično umirali. Osobito je bio poznat sadistički ritual dobrodošlice na otok, pod nazivom topli zec, kada je novi zatvorenik bio fizički zlostavljan, prolazeći po Krvavoj stazi, između dviju kolona starih zatvorenika. Tim postupkom otklonjeni su svaka solidarnost i prijateljstvo među zatvorenicima. Prema pojedinim izvorima, muke Golog otoka prošlo je između i logoraša, oko 2000 ih je ovdje umrlo, a za približno tisuću njih ne zna se ništa, jer im se izgubio svaki trag. Premda se pouzdano zna da su na otoku skončali mnogi zarobljenici, ne po- 18 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

21 stoji nijedan označen grob, a sva je zatvorska dokumentacija uništena. Sve do zatvor je u rukama federalne vlade, kada ga preuzima SR Hrvatska, a tada je otpušten i posljednji politički zatvorenik. Bio je to kraj savezne uprave nad otokom, zatvor u nadležnosti Hrvatske postaje mjesto izdržavanja kazne za kriminalce, a katkada i za maloljetne prijestupnike. Kao zatvor ukinut je godine, a godinu kasnije potpuno napušten i danas je dijelom u ruševinama. Od tada su dozvoljeni turistički posjeti, a postoje i planovi da se otok pretvori u turističko odredište, kako bi se, kao u bivšem hrvatskom Alcatrazu, iskoristili njegovi prirodni i povijesni potencijali. Proglasiti spomen-područjem-goli otok je danas u nadležnosti općine Lopar, a svojevremeno je saborski Odbor za ljudska prava uputio Saboru prijedlog za proglašavanje otoka spomen-područjem, no Ministarstvo kulture još ništa nije poduzelo. Bilo bi neoprostivo da propadne ova imovina neprocjenjive vrijednosti, u materijalnom i duhovnom smislu, jer ipak je ona dio i naše novije hrvatske povijesti te simbol idealizma i borbe za slobodu. Zaslužuje stoga da postane poznato, atraktivno i afirmirano turističko odredište. Ovca na otoku Sablasna tišina i pustoš Tijekom kraćeg posjeta Golom otoku bili smo iznenađeni gotovo sablasnom tišinom i pustoši na njemu i njegovom surovom kamenom vizurom, s pogledom na ponosni i orijaški Velebit u pozadini. Tek grupice turista, pristiglih omanjim brodicama, davale su do znanja da se ovdje povremeno pojavi i pokoja živa duša, računajući ovce i guštere na koje smo nailazili. Došli smo brodicom s otoka Raba, sa zapadne strane, te pristali uz dugi, masivni mol, u blizini borove šume i ruševnih zdanja. Svi građevni objekti, na koje smo nailazili tijekom obilaska po žarkom suncu, dijelom su u ruševnom stanju, a sve su ih svojim rukama izgradili robijaši. To su prazne stambene i druge zgrade zatvorskog kompleksa (kaznionice, radionice, Centar za obrazovanje, Zdravstveni centar, sportski i gospodarski objekti) koje zjape prazne, neuredne i devastirane od novovjekih barbara (odnešene keramičke pločice sa zida, parketi, elektroinstalacije i dr.), s neizostavnim starim i novim grafitima. Danas je to uglavnom napušten otok na kojemu se može prespavati tek ilegalno, u izletničkoj vreći za spavanje. Od skromne turističke ponude u luci je tek jedan restoran u kojemu se može nešto pojesti (lignje i ćevapčići) i osvježiti se, jedan štand sa suvenirima i osvježavajućim pićima te malo kino u kojem se svaki sat prikazuje jedanaestominutni film o životu u zloglasnom zatvoru, po cijeni 10 kuna. Za našeg kratkotrajnog boravka nismo imali, nažalost, prigodu pogledati dokumentarac, jer je kinooperater naprosto ispario u nepoznatom smjeru, a bili smo vremenski ograničeni povratkom na našu turističku brodicu. U lučici Melni jedna obitelj dobila je, navodno, koncesiju za naplaćivanje veza. akcije EUROPSKA GODINA KREATIVNOSTI I INOVACIJA Budi kreativan i inovativan Zamisli budi kreativan i inovativan moto je europske godine kreativnosti i inovacija. Cilj je poruke potaknuti inovativne potencijale i ljude potaknuti da budu otvoreni za nove ideje Piše: Branko Ranogajec Europski parlament je u proglasio Europskom godinom stvaralaštva i inovacija. Naglašeno je da Europa mora jačati vlastite sposobnosti i kreativnosti kroz raznolike inovacije kako bi se djelotvorno odgovorilo na izazove koje su nametnuli procesi globalizacije i kako bi se suprotstavilo gospodarskom padu uzrokovanom sadašnjom ekonomskom krizom. Ne znamo koliko će dugo ova kriza trajati niti kako će duboko pasti. No, kada prođe, oni koji su investirali u kreativnost i inovacije naći će se ispred čopora, rekao je Jan Figel, europski povjerenik za obrazovanje, kulturu i mlade. Ova inicijativa EU bi trebala biti dodatni poticaj za unapređivanje inovativnosti u Hrvatskim šumama koja ima svoje začetke u prvim prihvaćenim i nagrađenim unapređenjima temeljem provedbe Pravilnika o inovacijama. Obzirom na procese restrukturiranja, prilika je da znanja, ideje, poduzetništvo budu implementirani u sustav vrednovanja doprinosa pojedinaca i organizacijskih jedinica i da budu osnovni kriterij za razvoj karijere u Društvu. Danas je nezamisliv razvoj bez korištenja znanja i inovacija. Naravno, transfer znanja prethodi ili je u najboljem slučaju paralelan sa inventivnošću. Permanentno obrazovanje, usavršavanje, specijalizacija, ima veliki značaj uz uvjet da su stvoreni uvjeti neposredne primjene, transformacije znanja u inovacijske proizvode i usluge. U širem smislu inovacija se određuje kao uspješna realizacija novih ideja, a kreativnost je conditio sine qua nom inovacija. Stvaranje pozitivne klime u društvu i sustavnim radom na poticanje kreativnosti na svim razinama i radnim mjestima uz organizacijske uvjete i mogućnosti prihvata i razrade samih ideja od strane stručnih osoba, ukoliko je to potrebno, i primjerenim vrednovanjem autora otvorit će se mogućnost bržeg razvoja, a na osobnoj razini utak mica među zaposlenicima s mogućnošću afirmacije, samoaktualizacije. Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 19

22 po svijetu ETIOPIJA: KOLIJEVKA ČOVJEČANSTVA (2) Piše: Goran Vincenc Foto: G. Vincenc Svatko tko prvi puta dođe u Afriku doživi svoje prvo T.I.A. iskustvo, kako bjelci vole nazvati sve ono kaotično i nenormalno što im se događa u Africi. T.I.A. znači This is Africa (ovo je Afrika), i na sam spomen te kratice treba shvatiti da je svako živciranje bez veze te da se jednostavno treba opustiti, ma koliko teško to bilo, i uživati u onom što dolazi! Camelot Na izvoru Plavog Bahir Dar je za razliku od Addis Abebe puno ugodniji i smireniji grad, smješten na samom jezeru Tana, inače poznatom po tome što njegove vode predstavljaju izvor Plavoga Nila koji se kod Khartuma u Sudanu spaja sa Bijelim Nilom tvoreći jednu od najmoćnijih svjetskih rijeka, Nil. No, Bahir Dar se uspio ugurati na turističke karte svijeta zbog činjenice da na jezeru postoji veliki broj otočića, na kojima se nalaze samostani koji datiraju sa kraja 16. i početka 17 st. Tržnica u Bahir Daru Samostani su vrlo zanimljive arhitekture, jer podsjećaju na kolibe lokalnog stanovništva, samo većih dimenzija, a karakterizira ih kružni tlocrt, koji sa vanjske strane građevine ima kružni hodnik dok se u sredini nalazi četvrtasta soba koja u biti predstavlja oltar. Freske koje se nalaze u tim samostanima su prava remek djela etiopskog kršćanskog slikarstva, koje prikazuju svece i povjesne događaje u obliku modernoga stripa. Zanimljivo je da su pozitivci uvijek an face, dok su negativci slikani isključivo iz profila. Samostani na otocima nalaze se u idiličnom okruženju malih plantaža kave, papaje, banana te divljeg papirusa koji raste uz obale jezera. Od papirusovih stabljika lokalno stanovništvo pravi čamce koji unatoč tomu što izgledaju vrlo krhko, mogu prenijeti veliki teret. Očevici se kunu da su vidjeli kako prevoze cijeloga vola! Da bi se došlo do tih otočića potrebno je unajmiti turistički čamac koji će vas, osim na otoke i samostane, odvesti i do mjesta gdje jezerske vode napuštaju jezero i počinju svoj više od 5000 km dugi put prema Sredozemlju. Na samom mjestu istjecanja rijeke postoji kolonija krokodila i nilskih konja, no potrebna je velika sreća kako bi ih se uočilo. Puno više razloga za uživanje imat će ljubitelji ptica, jer je jezero Tana poznati ornitološki rezervat. Voda koja se dimi - Tridesetak kilometara južno od Bahir Dara nalaze se slapovi Plavoga Nila koje Prostirući se na m2 u samom centru grada, palača koju još zovu i Afričkim camelotom, pod posebnom je zaštitom UNESCO-a još od lokalno stanovništvo zove Tis Isat, što u prijevodu znači voda koja se dimi. Nekoć jedan od najimpresivnijih vodopada u cijeloj Africi, danas vas može zadiviti samo od kolovoza do prosinca, kada je nakon vlažne sezone i obilnih kiša jezero Tana puno vode. Krivac za ovo stanje je hidroelektrana koju je izgradila bosanskohercegovačka firma Energoinvest, zbog čijeg rada je djelomično preusmjeren tok vode, što je smanjilo protok u starom koritu te na taj način smanjilo ljepotu samih slapova. Na drugom kraju jezera Tana, točnije 20 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

23 Slapovi Plavog Nila Nila 40 kilometara sjeverno od jezera, nalazi se stara prijestolnica Etiopije, Gonder. Osnovao ga je car Fasiladas godine na križanju vrlo bitnih trgovačkih ruta pa je Gonder u vrlo kratkom vremenu do careve smrti brojao stanovnika, a njegov sjaj i bogatstvo su udarili temelje brojnih legendi. Danas je Gonder jedna od najvažnijih točki na poznatom Etiopskom povijesnom krugu, a veliki broj turista ponajviše dolazi zbog kraljevske palače, izvrsno očuvanom zdanju koje je dao izgraditi car Fasiladas kao svoju prijestolnicu. Prostirući se na m2 u samom centru grada, palača, koju još zovu i Afričkim camelotom, pod posebnom je zaštitom UNESCO-a još od godine, no osim odaja cara Fasiladasa i drugi su carevi dali svoj obol u konstruiranju ovoga zdanja. Glavnu zgradu koja je ujedno i najzanimljivija, gradio je indijski arhitekt kombinirajući indijske, portugalske, maurske i aksumitske stilove gradnje te je na taj način dobio jedinstvenu sintezu neobičnog izgleda, koju kada vidite, zaboravite da se nalazite u Africi. Fasiladas je Gonderu ostavio još jednu zanimljivu građevinu, a to je kraljevsko kupalište. Radi se o građevini koja predstavlja ogroman bazen u čijem središtu je smještena zgrada, a cijeli kompleks je opasan zidom kojeg je s vremenom opasalo korijenje drveća, tako da na prvi pogled podsjeća na slavni Angkor Wat u Kambodži. Na svetkovinu poznatu kao Timkat, jednom godišnje bazen se puni vodom te nakon što svećenik Fasiladasov bazen Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 21

24 posveti vodu, slijedi masovno skakanje u bazen na opće oduševljenje najmlađih, kojima je ovo omiljeni praznik. Pranje posvećenom vodom simbolično predstavlja Kristovo krštenje. Afričke Mona Lise - Još jedna građevina u Gonderu spada u rubriku obavezno vidjeti. Samostan na otoku Grm kave Riječ je o crkvi Debre Berhan Selassie u kojoj se nalaze najznačajniji sakralni umjetnički uradak u cijeloj Etiopiji. Riječ je o freskama na stropu crkve, gdje je naslikano 104 krilate glave poslagane u nizovima sa zagonetnim izrazom lica u obliku vrlo suptilnog osmjeha. Teoretičari umjetnosti ne znaju pravo značenje tih glava, no osmjeh uspoređuju sa onim slavne Mona Lise i predmet je mnogih rasprava. Uz ovu crkvu vezana je i jedna zanimljiva legenda. Prilikom muslimanskih upada iz Sudana, derviški ratnici su uspjeli u jednom trenutku doći i do Gondera te su htjeli srušiti slavnu crkvu. No, lokalni svećenici su uzgajali pčele radi meda, a pčelama se nije svidjela ideja da im se ruši dom te su napale derviše i otjerali ih. Suvišno je i reći da se pčele u ovoj crkvi smatraju svetima, a njihov med liječi sve poznate bolesti. Slijedeće mjesto koje sam htio posjetiti bile su planine Simiena, najveći nacionalni park u sjevernoj Etiopiji, koji se nalazi stotinjak kilometara sjeveroistočno od Gondera. No, izrazito loša cesta, prepun autobus ljudi i njihove imovine koji se na kraju pokvario usred ničega, pretvorili su se u jednodnevnu avanturu, koja se na sreću dobro završila jer smo stigli na vrijeme u Debark, maleno mjesto u planinama gdje se nalazi uprava parka. zaštićeno bilje ŠUMSKE ZELJASTE BILJKE Srijemuš (Allium ursinum) Srijemuš ili medvjeđi luk raste u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, pod grmljem, uz šumske puteve i potoke, osobito na mjestima gdje se dugo zadržava snijeg, od ravničarskih područja pa sve do 1900 m nadmorske visine subalpskoga pojasa Srijemuš ili medvjeđi luk (Allium ursinum) je šumska trajnica iz porodice ljiljanki (Liliaceae), karakterističnoj po razvijenim podzemnim stabljikama (podancima ili lukovicama). Nalazimo je na području gotovo cijelog europskoga kontinenta, a rasprostire se u Maloj Aziji, Kavkazu, Sibiru, sve do Kamčatke. Naraste u visinu cm, ima uspravnu i tanku lukovicu dugu 2-6 cm, s po dva (rjeđe tri) eliptična, duguljasta, sjajna i šiljasta lista s dugim drškama, koji su izrazito tamnozelene boje te izbijaju izravno iz lukovice. Dugi su oko 25 cm, široki 3-5 cm, a u donjem dijelu postupno se sužavaju u lisnu peteljku dužine 0,5-2 cm. Uspravna i gola stabljika na presjeku je trokutasta ili gotovo okrugla. Od travnja do kraja srpnja na njezinom se vrhu razvijaju bijeli zvjezdasti cvjetići koji oblikuju štitasti cvat. Prije rascvjetavanja cvat je sasvim obavijen bjelkastim ovojem. U usporedbi s bijelim listićima perigona (ocvijeća), cvjetne drške dvostruko su duže. Plod je tobolac s mnoštvom okruglih sjemenki crvene do crne boje, koje raznose mravi (pojava mirmekohorije). Cijela biljka ima osobito jak miris po bijelom luku i po tome je prepoznatljiva. Srijemuš raste u sjenovitim i vlažnim listopadnim šumama, pod grmljem, uz šumske puteve i potoke, od ravničarskih područja pa sve do 1900 m nadmorske visine subalpskoga pojasa. Njegova tipična staništa su mjesta gdje se dugo zadržava snijeg. Karakteristična je vrsta reda Fagetalia. U bukovim šumama, nerijetko u uvalama i na zaravnjenim terenima potočnih dolina, prekriva velike površine, oblikujući guste populacije nalik na široki zelenobijeli sag. Voli humusno, duboko, rastresito, bazično, neutralno do blago kiselo tlo visoke proizvodnosti, a dobro raste na pjeskovitoj, kamenitoj ili slabo ilovastoj podlozi. Primjena u pučkoj medicini i kulinarstvu-ova rasprostranjena zeljasta trajnica naših šuma neopravdano je zapostavljena u nekim knjigama o ljekovitom bilju, u kojima je uopće ne nalazimo ili se tek spominje uz bijeli luk (češnjak). Zbog ljekovitih svojstava srijemuš se primjenjuje u pučkoj medicini u obliku alkoholnog ekstrakta, tinktura, vina i sokova. Zbog ljekovitih svojstava primjenjuje se u pučkoj medicini u obliku alkoholnog ekstrakta, tinktura, vina i sokova. Dijelovi biljke koji se upotrebljavaju su cijeli nadzemni dio (Allii ursini herba), listovi (Allii ursini folium) i lukovice (Allii ursini bulbus). Mladi i sočni listovi beru se tijekom proljeća, od ožujka do potkraj svibnja, a tada u listovima ima vitamina C (do 50 mg %) i karotina ( oko 7 mg%). Lukovice su znatno siromašnije vitaminima, a znakovit miris biljke potječe od eteričnog ulja, čiji je sastav sličan češnjakovom. U biokemijskom sastavu su i mineralne soli, bjelančevine, celuloza i šećer. Sumporni spojevi u biljkama iz roda Allium imaju povoljno djelovanje protiv povišenog krvnoga tlaka i kolesterola. Uz to smiruju i liječe kašalj, jačaju srce, usporavaju i liječe aterosklerozu krvnih žila, poboljšavaju apetit, otklanjaju probavne smetnje. Također, koriste žuči i jetri, potiču rad bubrega, smiruju upale mokraćnog mjehura i dr. Osobe osjetljiva želuca te one s gastritisom ili čirom mogu upotrijebiti lukovice, koje su prije toga stajale potopljene u toplom mlijeku dva do tri sata. Osim toga, mladi listovi stabljike i lukovice pripremaju se kao ukusna salata, a srijemuš se u svježem obliku primje- Gusta populacija u mla- doj hrastovoj šumi Cijela biljka ima osobito jak karakterističan miris po bijelom luku i po tome je prepoznatljiva, a on potječe od eteričnog ulja, čiji je sastav sličan češnjakovom. 22 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME Dijelovi biljke

25 Zvjezdasti cvjetići i tamnozeleni listovi Piše: Ivica Tomić Foto: Arhiva njuje i kao začinska biljka. Usitnjeni listovi i sočne lukovice mogu se dodavati juhama, mesnim jelima, kuhanom i pirjanom povrću, varivima i sendvičima. Sličnost s đurđicom, mrazovcem i čemerikom-srijemuš se skuplja tijekom vegetacijskoga razdoblja od travnja do listopada: nadzemni dio u proljeće, prije cvatnje, a lukovice se vade u travnju, prije listanja, ili na kraju sezone, u listopadu, kada listovi uvenu. Za skupljanje se koriste noževi, škare, manja lopata (ašov) ili motičica. Listovi se režu u razini lisne peteljke, a lukovice vade ašovom ili motičicom. Pritom se zemlja odvoji, a lukovice odlažu u pletenu korpu ili vreću. Bitno je istaknuti da na jednom nalazištu treba ostati najmanje 50 posto lukovica i 30 posto cijelih biljaka. Skupljeni dijelovi biljke odmah se odvoze na sušenje. Tijekom skupljanja valja biti vrlo oprezan, jer ga se može zamijeniti Tijekom skupljanja valja biti vrlo oprezan, jer se srijemuš može zamijeniti s nekim sličnim biljkama iz porodice ljiljanki, a koje su vrlo otrovne(đurđica, mrazovac, čemerika)! Olakšavajuća je okolnost u tome što nijedna od njih ne miriši na bijeli luk. s nekim sličnim biljkama iz porodice ljiljanki, a koje su vrlo otrovne! Tako su mladom srijemušu osobito slični listovi đurđice (Convalaria majalis), mrazovca (Colchicum autumnale) i čemerike (Veratrum album). Olakšavajuća je okolnost u tome što nijedna od njih ne miriši na bijeli luk pa ih se lako razlikuje od srijemuša. Osim toga, list đurđice je više kožast, iz zemlje izlazi podosta usukan i nalik je na cjevčicu. Mrazovac je još lakše razlikovati jer on raste u jesen, i to samo po livadama. ljekovito bilje Jasenak je zeljasta trajnica čiji korijen je snažan, valjkast, vodoravan, a iz njega svake godine izbije po jedna ili više do 1,5 metara visokih stabljika. Stabljike su izrazito dlakave, u svom gornjem dijelu obrasle brojnim crnim žlijezdama, dok su duž stabljike smješteni izmjenični listovi. Donji su jednostavni, skoro sjedeći, a gornji s peteljkom i neparno perasti. Sadrže brojne uljne žlijezde, zbog kojih su liske točkasto prozirne. Jasenak ima prekrasne cvijetove koji se razvijaju na vrhu stabljike u uspravni grozdasti cvat. Cvjetovi su po obliku veliki i imaju bijele, ružičaste i posve crvene latice s tamnijim žilama te mirišu po limunu. Listovi i cvjetovi sadrže toliko eteričnog ulja da ga pri suhom i toplom vremenu možemo zapaliti. Cvjeta od svibnja do lipnja Stanište: Raširen je prvenstveno u krškim predjelima, a tu ga se ponekad može naći i u većim količinama. Raste na suhim i sunčanim mjestima, kao što su kamene padine, kamenjari, svjetlije šume. Branje: Beru se list, korijen, plod i kora. U proljeće se ubire lišće koje se suši na toplom i prozračnom mjestu,u sjeni. Korijen se vadi u jesen te se suši na toplom i prozračnom mjestu, plod kada sazrije, a kora u rano proljeće ili jesen. Ljekovite tvari: sadrži eterično ulje, holiln, saponin, resin, šećer, vosak, fenelkarbonsku kiselinu, phenolcarbonsku kiselinu i sl. Ljekovito djelovanje: U Francuskoj i Njemačkoj tradicionalno se koristi za liječenje malokrvnosti, bljedoću i opću slabost. Englezi za jasenak koriste i naziv gorući grm ili plin biljka. Korijen biljke koristi se: kao sredstvo za jačanje; za bolesti kože (ekcem); liječenje groznica i visokih temperatura tijela; kod tegoba s maternicom, naročito kod neredovitog mjesečnog ciklusa; kod otklanjanja nametnika u crijevima (za istjerivanje glista, ameba i sl.); bolesti bubrega i mjehura (nefritisa, cistitisa, katara, infekcija sa bakterijama); za liječenje histerije, neuroze, slabih živaca (uzima se čaj koji se pripravlja od korijena i lišća jasenka. Čaju se u svrhu jačeg djelovanja može dodati matičnjaka i valerijana); umirenje grčeva ( posebno kod grčeva u želucu). List i kora koriste se u liječenju grčeva u Piše: Vesna Pleše Foto: Arhiva Jasenak - lijek protiv crijevnih nametnika Jasenak bijeli (Dictamnus albus L.) poznat je i pod imenima bijeli jasenak, bijeli jasen, jasenjak, jasenac, rusten, vilino cvijeće i veliki vršak želucu, katara, ili sluzi iz želuca i crijeva, žutice, bolesti krvi, kod nesvjestica. U pomanjkanju korijena može se koristitit sjeme biljke,koje se također upotrebljava za liječenje navedenih oboljenja. Kora korijena dobra je za liječenje slabosti organizma i malokrvnosti. Prašak od suhog korijena pomiješan sa praškom metvice koristit se za liječenje epilepsije. Čaj: jedna jušna žlica ja- Dijelovi biljke senka prelije se sa 2 dl vruće vode. Poklopi se i pusti odstajati pola sata te se procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno,a može se zasladiti medom. Za jače djelovanje, može se korijenu dodati i list. Tinktura: 200 g korijena moči se u 70-postotnom alkoholu tridesetak dana te se tinktura procijedi. Uzima se 3 puta po pet kapi s malo vode,soka ili čaja. Kontraindikacije: u dodiru s biljkom neke osobe dobiju alergiju, a kod branja plikove i crvenilo kože praćeno jakim bolovima. Ako se pije čaj u većim količinama, to se mora raditi pod nadzorom liječnika, a čaj ne bi smjele uzimati trudnice. Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 23

26 stručna literatura OSVRT NA KNJIGU Scenariji g u Republici Češ Poljskoj i Ukra Autori: Schellaas, M.J., Buksha, I., Cerny, M., Cienciala, E., Csoka, P., Galinski, W., Karjalainen, T., Kolozs, L., Nabuurs, G. J., Pasternak, V., Pussinen, A., Sódor, M., Wawrzoniak, J., EFI Research Report 17, Brill Leiden, Boston, 107 pp. Objavljeno u Forest Policy and Economics 11 (2009) 76-79, napisala Dijana Vuletić. Piše: Dr. sc. Dijana Vuletić Ova knjiga predstavlja izvještaj istraživačkog projekta SCEFORMA (skraćenica od Analiza scenarija potrajne proizvodnje drva u različitim uvjetima gospodarenja) koji se bavio analizom ovih promjena i mogućim razvojnim smjerovima šuma u Središnjoj i Istočnoj Europi. Cilj projekta bio je doprinijeti raspravi o potrajnosti biološkog i drvnog potencijala, mogućnostima gospodarenja šumama i nekim utjecajima na promjene okoliša. Kvantitativna procjena buduće drvne proizvodnje napravljena je na šest različitih scenarija za Češku, Poljsku, Mađarsku i Ukrajinu. Scenariji se razlikuju po rastu šuma i sječi te ukupnim posljedicama propadanja šuma i klimatskih promjena na buduću drvnu proizvodnju. U uvodnom dijelu grupa od 13 autora objašnjava ekonomsku i političku situaciju u tranzicijskim zemljama te promjene stavova o ulozi šuma diljem Europe. Gospodarenje šumama, kako u Istočnoj tako i u Zapadnoj Europi, sve je više orijentirano na prirodu, s naglaskom na prirodnim procesima uz ograničenje proizvodnje drva. Istovremeno raste potražnja za drvnim proizvodima, a s oporavkom gospodarstva nakon tranzicijskog perioda može se očekivati i ubrzavanje tog rasta. Dodatni element koji je uključen u predviđanje je povećan pritisak na šume te relativno jeftino drvo iz srednjoeuropskih i novonastalih država zbog proširenja Europske Unije. Autori nastavno raspravljaju o propadanju šuma kao posljedici zračnog zagađenja, mogućem utjecaju povećanja koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi i ostalih mogućih utjecanja na klimatske promjene. Grupa od 13 autora objašnjava ekonomsku i političku situaciju u tranzicijskim zemljama te promjene stavova o ulozi šuma diljem Europe. Gospodarenje šumama kako u Istočnoj tako i u Zapadnoj Europi sve je više orijentirano na prirodu, s naglaskom na prirodnim procesima uz ograničenje proizvodnje drva. U drugom dijelu knjige autori predstavljaju primijenjene modele objašnjavajući na koji način su uključene u okolišne promjene. Osnovne pretpostavke koje stoje iza ovih šest scenarija detaljno su opisane. Zahtjev koji se postavlja modelu, kako bi bio primjenjiv na sve četiri zemlje, je da mora biti dovoljno fleksibilan i bez previše ulaznih podataka. To je postignuto EFISCEN (European Forest Information Scenario) modelom, koji je zapravo prostorno baziran matrični model pogodan za projekcije na razini pojedine zemlje. Objašnjenje ulaznih podataka, postavljanje matrice, funkcije rasta i gospodarske aktivnosti predstavljene su u jednom poglavlju zajedno sa uključenim klimatskim promjenama i studijama utjecaja na defolijaciju. U dodatku autori objašnjavaju pojedine scenarije: BAU (Bussines as usual) Uobičajeno gospodarenje bez promjena, MAX (Maximal Sustainable Production) Najveća potrajna proizvodnja, MTF (Multifuntional scenario) Više funkcionalni scenario koji se po proizvodnji nalazi između prva dva; MTF-CCH okolišni scenarij sa multifunkcionalnim scenarijem uz uključene klimatske promjene (Environmental change scenario with multifuntional scenario under climate change); sa dvije inačice MTF_DD, s pretpostavkom da će se defolijacija smanjiti te MTF_ID, s pretpostavkom da će se defolijacija povećati. Sljedeća četiri poglavlja (poglavlja 3, 4, 5 i 6) opisuju situaciju u navedene četiri zemlje i prezentiraju rezultate. Komparativna sinteza rezultata uključenih zemalja dana je u sedmom poglavlju gdje se vodi rasprava o karakteristikama šuma u pojedinim zemljama kako bi se stvorio zajednički okvir potreban za pretpostavke i rezultate scenarija. Autori zatim objašnjavaju čitatelju svaki pojedini scenarij uspoređujući promjene u drvnim zalihama s obzirom na jačinu sječe, također predstavljajući promjene u strukturi dobnih razreda, dopuštenoj sječi i promjene u prirastu. Slična usporedba napravljena je za osnovne scenarije (BAU, MAX, MTF) i scenarije koji uključuju okolišne promjene (MTF_CCH, MTF_DD, MTF_ID). Svi scenariji rezultiraju značajnim povećanjem udjela starih šuma. Povećanje je najznačajnije u BAU scenariju zbog slabijeg intenziteta sječa. U MAX scenariju, gdje su primijenjene intenzivnije sječe, povećanje je bilo znatno manje. Scenariji okolišnih promjena pokazali su često 24 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

27 ospodarenja šumama koj, Mađarskoj, jini samo male promjene uključujući različite sheme defolijacije, ali općenito uočeno je vrlo blago povećanje prirasta kod scenarija koji uključuju defolijaciju. Treba imati na umu da je u ovom istraživanju defolijacija uzeta kao ukupni simptom zračnog zagađenja, meteoroloških prilika i pojave štetnika. Zračno zagađenje ne utječe na smanjenje prirasta samo preko defolijacije, već i preko mnogih drugih procesa, radi toga što je defolijacija samo djelomično posljedica zračnog zagađenja, ove scenarije koji uključuju defolijaciju treba promatrati kao primjere. U osmom poglavlju raspravlja se o temeljnim pretpostavkama i njihovom utjecaju na sve scenarije, a posebna se pažnja daje validaciji rezultata ovih modela. Autori objašnjavaju neke važne pretpostavke na razini država i njihov utjecaj na pojedine slučajeve. Zaključno se vidi kako su rezultati ovog istraživanja dobro usklađeni međusobno, ali i sa drugim dostupnim usporedivim rezultatima, što pridonosi njegovoj vrijednosti. U devetom poglavlju diskutira se o postojećoj neusklađenosti trenutačnih jačina sječa i prirasta u promatranim zemljama (od 35 do 65%) i njenom utjecaju na promjene u drvnim zalihama. Na tim postavkama su ponovno analizirane značajke i posljedice ispitanih scenarija. Autori zaključuju da je budući razvoj teško predvidjeti zbog brojnih povezanih, međusobno ovisnih problema, kao što su: stanišne promjene, moguće članstvo u EU, nesigurna ekonomska situacija, promjene u vlasničkoj strukturi, potencijalno povećanje potražnje za drvnim proizvodima te rastući zahtjevi društva za zaštitom prirode. Radi svega nabrojanoga ove rezultate treba prihvatiti s dozom opreza. Razumljivo, da koncept izrade modela razvoja šuma baziran na pojednostavljenim prirodnim i društvenim procesima ima mnogo potencijala. Ovaj izvještaj pruža važne kvantitativne osnove za buduće planiranje u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Ukrajini. Knjiga se preporuča svima koje interesira modeliranje scenarija većih razmjera i donosiocima odluka koji se bave šumskim resursima. Čitatelji će dobiti vrlo jasan uvid u moguće buduće smjernice razvoja šuma kroz različite scenarije. Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 25

28 rode ZANIMLJIVI PTIČJI SVIJET Istraživanju života bijelih roda u nas pridonijeli su i učenici Osnovne škole Dubovac iz Karlovca koji su ih pratili duže vremensko razdoblje, od do godine. U istraživanju je sudjelovao veliki broj učenika, a mentor im je bio profesor Željko Beljan. Iz njihovih opsežnih zapažanja donosimo najzanimljivije pojedinosti Bijela roda - Rode na snijegu Piše: Vesna Pleše Foto: Dario Štefančić i Arhiva bogatstvo Pokuplja 1Bijela roda (Ciconia ciconia, Linne) spada u razred ptica (Aves), 2. Podrazred novoptice (Neornithes) koji se dijeli u nadred ptica koje žive na tlu i ptica močvarica i nadred ptica koje žive na drveću. Bijela roda spada u prvi nadred, koji se dijeli u trinaest redova, a osmi red su rodarice (Cressores), od kojih je poznata porodica roda (Ciconiidae) i rod rode (Ciconia). U Europi žive dvije vrste: bijela roda (Ciconica Bijela roda ciconia L.) i crna roda (Ciconia nigra L.). Rodarice su dugovrate i dugonoge ptice, iznimne veličine, koje žive u parovima, mužjak i ženka. Bijela roda dužine je oko jedan metar, raskriljena čak i do 225 cm. Ima perje prljavo bijele boje, osim crnih leđnih i crnih najdužih pokrovnih pera, kljun joj je crven, a noge jarko crvene boje. Pripada pticama selicama. U svojoj seobi na zimska staništa, europske rode koriste dva smjera, istočni i zapadni. One koje koriste zapadni smjer putuju preko Francuske, Španjolske, Gibraltara, sve do sjevernih i zapadnih dijelova Afrike. Rode Hrvatske pripadaju istočnoj populaciji jer se u svoja zimovališta sele istočnim putem. Europu napuštaju preko Bospora i Dardanela. Prelijeću preko Rumunjske ili Bugarske, zatim preko Turske, Izraela, Sinajskog poluotoka, duž rijeke Nil, istočnim dijelom Afrike do Sudana, a neke nastavljaju i put do južne Afrike. Rasprostranjene su u Europi (srednja Španjolska, Portugal, Njemačka, Danska,Balkanski poluotok), u sjevernoj Africi i u Aziji, gdje se i gnijezde. Primjera radi, put do južne Afrike, kamo kreću u mjesecu kolovozu, zna potrajati od 8 do 15 tjedana. Za to vrijeme prelete od 26 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

29 6000 do km, oko 150 do 300 km dnevno. Iz svojih zimovališta vraćaju se u ožujku i travnju. U gnijezda polažu dva do pet bijelih jaja, iz kojih se za tridesetak dana izlegu mlade rode, koje za tri mjeseca sa svojim roditeljima kreću na daleko putovanje. Među rijetkim su vrstama ptica koje slobodno žive u prirodi. Usko su vezane uz ljude prehranom i izborom mjesta za gniježđenje. Mesojed je i hrani se živim plijenom. Ribu lovi u plićacima potoka i rijeka, a na poplavnim livadama traga za žabama, zmijama, puževima i gujavicama. Rado se hrani i gušterima, krticama, voluharicama i miševima. Hranu i vodu donosi mladuncima u ždrijelnoj vrećici. Obilježje joj je da nema pjevalo (Syrinx) kao ostale ptice pa se glasa na drugi način, klepetanjem. Zvuk nastaje udaranjem gornjeg kljuna o donji, pri tom zabacuje glavu i vrat na leđa. Gnijezdo joj se izvana sastoji od bodljikavih izdanaka granja i pruća. Mladi su čučavci, polijeću poslije šezdesetak dana i ovisni su o roditeljima koji im donose hranu i vodu. U ovom napisu osvrnut ćemo se na zanimljiv i podatcima bogat uradak učenika biologa Osnovne škole Dubovac iz Karlovca. Oni su svojim istraživanjem bijele rode u Pokuplju pridonijeli da se o ovoj prekrasnoj ptici i njenom gniježđenju sazna što više zanimljivih podataka. Šest godina zaredom, (od do 2005.) sustavno su proučavali bijelu rodu u Pokuplju. U istraživanju je sudjelovao veliki broj učenika, a mentor im je bio profesor Željko Beljan. Podatke o broju gnijezda zaposjednutih parovima, broju novosagrađenih gnijezda, broju operjalih mladunaca u gnijezdima te broju gnijezda u kojima se u to vrijeme nisu polegli mladi, prikupljali su prebrojavanjem gnijezda. Prvo prebrojavanje, u kojem su zabilježili broj zaposjedanja gnijezda i izgradnju novih, dogodilo se krajem ožujka, odnosno početkom travnja. U gnijezdima su se već početkom lipnja počeli pojavljivati prvi mladunci. Zašto rode izbacuju mlade? Tijekom istraživanja uočeno je da za lošijih klimatskih godina (suša i sl.), rode izbacuju jaja ili mlade ptiće iz gnijezda. U nedostatku hrane one tako rade selekciju. U tom smislu, najlošija je bila kada su u ovaj kraj došla 53 para roda, a samo 41 par othranio je 88 ptića. Razlog su bile loše vremenske prilike te vjerojatno nedostatak hrane. Za usporedbu, čigočke rode imaju optimalne uvjete za preživljavanje u Hrvatskoj. Imaju obilje hrane, jer žive u blizini močvara u Lonjskom polju, koje obiluju sa dovoljnim količinama hrane. Slične uvjete uzgoja pokupskim rodama imaju i rode Poilovlja (gnijezda uz rijeku Ilovu). Drugo prebrojavanje bilo je krajem svibnja, a nekad i do kraja lipnja, kada su mladi već operjali i bili sposobni sami stajati u gnijezdu. Cilj istraživanja bio je što bolje upoznati rode, urbanizirane ptice selice koje žive u blizini naselja, Sela bijelih roda u Europi. - Čigoč u Lonjskom polju (Hrvatska) - Ruhstad (Njemačka) - Malpartida de Caceres (Španjolska) - Nagybajom (Mađarska), - Anrid (Rumunjska) - Velika i Mala Polana (Slovenija) - Tykocin (Poljska). ali i podalje od njih te dati i svoj doprinos zaštiti ove ptičje vrste u našoj zemlji, koja se nalazi na popisu Crvene knjige ugroženih vrsta. Namjera im je, pišu, pokrenuti inicijativu kod nadležnih državnih organa (Državne uprave za zaštitu prirode u sklopu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja) da se selo Donja Kupčina u Karlovačkoj županiji proglasi posebnim rezervatom bijelih roda u RH ili selom bijelih roda, kao što je to Čigoć u Lonjskom polju (od 1966.godine). Ovo potkrepljuju i podatcima svog istraživanja u kojem navode da u selu Donja Kupčina svake godine bude i do četrdesetak aktivnih gnijezda bijelih roda, što u odnosu na broj stanovnika spada među sela s najvećim brojem roda u ovom dijelu Europe. Istraživanjem su bila obuhvaćena sela uz Kupu koja pripadaju gradu Kralovcu: Gradec, Donje Mekušje, Vodostaj, Husje, Pokupski Kobilić, Orlovac, Rečica, Luka Pokupska, Zamršje, Pokupska Blatnica, Koritinja i Šišljavić te sela općine Pisarovina: Donja Kupčina, Pisarovina i Gradec Pokupski. U paru U šest uzastopnih godina istraživanja broj aktivnih rodinih gnije zda s othranjenim mladim ptićima na odabranom i promatranom području kretao se: godine 68 rodinih gnijezda u kojima je othranjeno 158 mladih ptića; godine zabilježeno je 70 gnijezda sa 124 ptića te gnijezda sa 138 ptića. Sušna imala je 58 gnijezda u kojima je othranjeno 109 ptića. Najbolja godina za bijele rode bila je 2004., u 67 rodinih gnijezda 64 rodina para izlegla su 189 ptića. To je bila godina optimalnih klimatskih prilika za rode zbog povoljnog rasporeda oborina te dovoljnih količina hrane za bijele rode. Te godine nije zabilježena pojava izbacivanja jaja niti mladih ptića iz gnijezda. Obilje hrane te seoska arhitektura jedan su od povoljnih uvjeta za preživljavanje roda u Pokuplju. Kraj obiluje starinskom seoskom arhitekturom (drvenim čardacima) koji su povoljni za gniježđenje roda, a stanovnici se bave poljoprivredom. Zanimljivo je da se go- Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 27

30 tovo 70% populacije roda, na promatranom području, najčešće gnijezdi na krovovima stambenih i gospodarskih zgrada (uključujući dimnjake), četiri posto na drveću, a oko 26 posto na električnim stupovima ( visoke i niske naponske mreže). Najbogatije i najgušće naseljeno nalazište bijelih roda u promatranom području (Pokuplja) je selo Donja Kupčina, općina Pisarovina. Selo je smješteno u nizini, prostor je prilično očuvan i čist te obiluje starinskom arhitekturom (drvenim čardacima), a stanovništvo se bavi poljoprivredom. Nažalost, i unatoč gore spomenutim prednostima i u selu Donja Kupčina uočen je tijekom godina broj smanjivanja gnijezda roda. Tako je bilo 42 gnijezda sa 92 othranjena ptića, a aktivna gnijezda othranila su svega 45 ptića. Suživot ljudi i roda na ovom području više je nego dobar. Mještani Pokuplja pokazuju veliki interes i zanimanje za očuvanje ove ptičje vrste. Ne diraju gnijezda niti ih ne uznemiravaju i pomažu im da prežive. ČIGOČ, EUROPSKO SELO RODA Piše: Antun Zlatko Lončarić Foto: A. Z. Lončarić Rode su se vratile na dimnjake, stare krovove i bandere Čigoča, Europskog sela roda. Osim klepetanja, poziranja na jednoj nozi i navještenja pravog proljeća, one su mještanima donijele još nešto-15.ožujka, u Čigoču je potpisan ugovor kojim se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obvezuje donirati blizu 200 tisuća kuna mještanima za popravak krovova na kojima su rodina gnijezda. Tako, eto, osim što su oduvijek rode nosile djecu, sada zajedničkom akcijom za očuvanjem njihovog staništa, one donose i novac... Rode osi PRVE RODE Prva roda - 27.veljače! Imamo i ekskluzivni izvještaj o dolasku prve rode u Pokuplje ove godine, s točnim datumom i mjestom gdje je aterirala! Poslao nam ga je Željko Beljan, voditelj biološke skupine u OŠ Dubovac iz Karlovca (o čemu pišemo u ovom broju) s fotografijom gnijezda i ostalim pojedinostima. -Primjećeno je, piše Ž.Beljan, da prva bijela Prva roda, na kbr. 251! roda stiže u Šišljavić, selo 20-ak km udaljeno od Karlovca, u zaselak Ivanići, na gnijezdo na električnom stupu kod kuće br.251! Ove je godine stigla 27. veljače u večernjim satima, za razliku od prošle kada je došla ranije, 21. veljače ili (23. veljače) te godine-21. veljače. Rodu smo prozvali prvim vjesnikom proljeća, odnosno izvidnicom, izvještava dalje Beljan, koja po našim saznanjima šalje nama nepoznate signale o tome jesu li klimatski uvjeti povoljni za dolazak ostalih roda. Primjećeno je da u slučaju jako loših vremenskih prilika ostali dio populacije ne dolazi! A predvodnici preostaje da sama prebrodi nepovoljne uvjete. Njoj često puta pomažu mještani i učenici donoseći joj hranu, dok zimski uvjeti ne minu. donose i 28 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

31 U većini zemalja Europe postoji svijest kako je važno zadržati ljude na ruralnim prostorima, jer dok oni tamo žive, ne raste šikara, obrađuje se zemlja i proizvodi se hrana. Zbog toga upravo ljudi koji žive na selu u europskim zemljama dobivaju naknadu i njih se smatra čuvarima prostora, istaknula je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša prilikom posjete Čigoču, Europskom selu roda, 15. ožujka. Ondje su, u nazočnosti ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorina Markovića, zamjenika sisačko-moslavačke županice Željka Lenarta te ravnatelja Parka prirode Lonjsko polje Gorana Gugića, kao i brojnih novinara i predstavnika nekoliko parkova prirode, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i ravnateljica JU zaštita prirode Sisačko moslavačke županije Marija Vizner, potpisali Ugovor kojim Fond sa kuna podupire projekt Bijela roda. Direktor Fonda V. Mladineo je tom prilikom istaknuo kako će se taj projekt nastaviti provoditi u kontinuitetu, odnosno svake godine će se nastaviti s ulaganjima u zaštitu bio loške i krajobrazne raznolikosti i ruralnih područja. Istaknuo je da je Fond dosad financirao osamdesetak takvih projekata s oko 14 milijuna kuna, a za 93 razna projekta u Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je odobrio 123 milijuna kuna. Selo Čigoč se nalazi uz rijeku Savu i njezine stare meandre, na istočnoj strani Par- m djece novac... Bijela roda (Ciconia ciconia) u selima Lonjskog polja postiže najveću brojnost i gustoću gnijezda u Hrvatskoj. Selo Čigoč s izbrojenih 285 rodinih gnijezda proglašeno je Europskim selom roda. Istog dana puštene su i četiri oporavljene rode koje su pre- zimile u azilu za ptice Udruge AWAP iz Zagreba ka prirode Lonjsko polje. U njemu je godine provedeno brojanje bijelih roda i mladunaca i izbrojeno je 40 parova. Tako visoka koncentracija pokazuje visoko vrijednosno stanje očuvanosti kulturnog krajolika te je EURONATUR godine odlučio jednom selu ili jednoj općini u Europi dodijeliti naslov Europsko selo roda. Upravo je selo Čigoč bilo prvo koje je dobilo taj naziv, a njegovim dodjeljivanjem prvi puta se počela cijeniti vrijednost tradicionalnog izgleda sela sa drvenim kućama, kulturnom baštinom te velikim pašnjacima koji čine prirodno nasljeđe Europe. Naša sela, smatra M.Petir, sačuvala su jezik, kulturu, nošnju, pjesmu i vjeru hrvatskog naroda, a time i naš identitet te zbog toga zaslužuju adekvatnu potporu u trenutcima kada se bore za opstanak.. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačkomoslavačke županije, u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Lonjsko polje, je na inicijativu saborske zastupnice Marijane Petir, izradila Pilot projekt bijela roda u Sisačko-moslavačkoj županiji. Projekt je godine prijavljen Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s ciljem osiguranja donacije sredstava za očuvanje gnijezda rode na krovovima objekata te participacije dijela troškova popravka krovišta. Broj krovišta na kojima se nalaze gnijezda je dobiven iz praćenja brojnosti bijele rode provedenog u lipnju Sukladno projektu, vlasnicima objekata na kojima Nakon potpisivanja ugovora: M.Petir, V. Mladineo i M. Vizner s mještanom Zlatkom Sučićem koji ima najviše gnijezda na svom imanju, ukupno sedam! Prva roda, izvidnica, u Čigoču se nalazi gnijezdo bijele rode, isplatit će se iznos od 700,00 kn po gnijezdu tijekom godine. U zaštićenim područjima Sisačko-moslavačke županije nalazi se 285 gnijezda. Ptice pripadaju među najvažnije pokazatelje ukupnog stanja prirode gdje se kroz složenost životnog ciklusa i vezanosti za staništa, koja su različita tijekom godine, može vidjeti prava slika zdravstvenog stanja prirode. Sve navedeno ih također čini izuzetno osjetljivim na vanjske utjecaje i promjene u staništima te je veliki broj ptica ugrožen posrednom ili neposrednom djelatnošću ljudi. Nakon potpisivanja ugovora Udruga AWAP pustila je iz azila u prirodu četiri rode, od ukupno tridesetak roda, koje se od jeseni nalaze u njihovom azilu za zbrinjavanje i liječenje ptica u Zagrebu. Broj 148 travanj U Crvenoj knjizi Ptice Republike Hrvatske bijela roda je označena kao nisko rizična vrsta što znači da trenutno broj ukupne populacije ove vrste nije ugrožen, ipak namjerno ubijanje i ozljeđivanje jedinki bijele rode prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine), kažnjava se novčanom kaznom od ,00 kn. HRVATSKE ŠUME 29

32 Javička greda, vrtna sjenica za rekreaciju izrađena iz donjeg dijela orijaškog stabla hrasta lužnjaka Foto: Etienne, Vinkovci godine šuma kao život ŠUMA I STABLO U MUDRIM IZREKAMA KROZ POVIJEST Mir može čov Michelangelo Buonaroti O šumi, stablu, listu, cvijetu, o zori i smiraju dana u krošnji, o životu što buja u toj zelenoj oazi, o toj zaštitnici i spasiteljici čovječanstva, ispisano je tisuće redaka i izgovoreno bezbroj riječi i mudrih misli. Podsjećajući u ovom tekstu na takvu šumu, od ovoga ćemo broja objavljivati neke od misli i zapisa nastalih kroz stoljeća, poznatih i nepoznatih ljudi o šumi. Piše: Dr. sc. Vice Ivančević Od svih prirodnih dobara svijeta u povijesti čovječanstva, šuma je zasigurno bila najveći i najsigurniji izvor njegove egzistencije. Svojim kompleksnim sadržajem, šuma je između ostalog poslužila mnogim poznatim ličnostima i narodima kao osnovni motiv kod sastavljanja mnogih konciznih i lucidnih mudrih izreka. Opstanak ljudskog roda, pogotovo u davnoj prošlosti, ne bi bio moguć bez korištenja mnogobrojnih šumskih resursa. Taj veoma važni materijalni segment šume odigrao je značajnu ulogu kroz cijelu povijest čovječanstva pa sve do danas. Sadašnje materijalne potrebe stanovnika naprednih industrijskih zemalja nisu toliko vezane za šumu kao nekada, ali to nipošto ne vrijedi za mnogoljudne nerazvijene zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike. Velika prostranstva prašuma - pluća svijeta u nerazvijenim zemljama - danas su izvrgnuta bezdušnom iskorištavanju od sirovog kapitalizma, koji bespovratno uništava život domorodačkog stanovništva i osjetno utječe i pogoršava klimu naše zemlje. U najdužem vremenskom razdoblju svoga postojanja čovjek je uglavnom koristio proizvodne mogućnosti šuma, i to: drvnu građu, ogrjev, sporedne proizvode i faunu. Ovakav vid iskorištavanja često je pogoršavao stanje šuma, ali uglavnom nije dovodio do njezinog potpunog nestanka. Drugi način iskorištavanja šuma vezan je za njeno krčenje i pretvaranje u poljoprivredno tlo, koje se ubrzo negativnim utjecajem erozije i bujica pretvara u neplodno tlo ili krš. Osim navedenih materijalnih (direktnih) koristi šuma, važan je i njezin duhovni ili nematerijalni segment. Ovaj potonji segment doživljavao je čovjek posredstvom osjeta vida i sluha te urođene fantazije, koja je sapinjala njegovu dušu i istodobno poticala veliko divljenje i strah prema šumi. Tako i pojam «panični strah» potječe od Pana, boga šuma u starogrčkoj mitologiji, koji je kod primitivnih ljudi izazivao veliki strah i smetenost. Život s prirodom, najčešće u šumi ili u njezinoj neposrednoj blizini, osiguravao je čovjeku u prošlosti gotovo sva potrebna egzistencijalna dobra. U takvim okolnostima, primitivni čovjek doživljavao 30 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

33 jek naći samo u šumama je sve pojave u prirodi kao tajne duševne sile («animizam»), a stoljetno divovsko stablo kao simbol života, energije i vječnosti (Sikirić, 1987.). Prema mitološkoj predodžbi sveto svemirsko drvo ili drvo svijeta povezuje nebo (krošnju), zemlju (deblo) i podzemlje (korijen). Tako je hrast sveto drvo kod Slavena, jasen u nordijskim zemljama te breza i ariš Prema mitološkoj predodžbi sveto svemirsko drvo ili drvo svijeta povezuje nebo (krošnju), zemlju (deblo) i podzemlje (korijen). Debrinja, Jasenov soliter predstavlja zorni primjer veze između Zemlje i Neba Foto: Etienne, Vinkovci godine u Sibiru. Sveto drvo je čempres, cedar (osobito libanonski), dok je lovor posvećen Apolonu simbolu besmrtne slave, maslina Ateni božici mira, bor božici Kibeli, antičkoj božici plodnosti i jablan Heraklu. Nadalje, sveto drvo je breza, lipa i vrba kod Slavena i Germana, imela u Kelta, dok je bršljan Dionozijeva biljka. Štovanje drveća («dendrolatija») ostavlja tragove i kasnije kada se mnoga božanstva i polubožanstva shvaćaju osobno. Te pojave primitivni čovjek tumačio je nadnaravnom moći i snagom šume zajedno sa njezinim sastavnim dijelovima. Ogromne dimenzije stabala, njihovi glavni dijelovi (krošnja, deblo i žilište) i osobito crnogorične šume s nedovoljno svijetla stvarali su kod čovjeka snažan vizualni dojam. Dodamo li tome moćni auditivni efekt kod glasnog šuma krošnje, izazvane jakim vjetrom, jeke ili grmljavine u šumi, razumljiv je osjećaj straha i inferiornosti čovjeka pred silama prirode. Kult šumskog drveća vjerovao je u postanak ljudi iz pojedinih stabala, koji u njima, kao sjedištima viših sila, poslije smrti nastavljaju svoj život. Tako su stabla lipe u Slavena te hrasta u Germana sjedišta viših bića kojima primitivni stanovnik zemlje zahvaljuje za svoju sreću, ali i nesreću (Frančišković, 1987.). Narodni običaji o štovanju drveća kroz srednji vijek, kao što je ukrašavanje i spaljivanje badnjaka, uza sva protivljenja još se i danas održao. To pokazuje kako slavenska vjerovanja u duhove drveća još nisu izumrla. Kucanjem o stablo (drvo) već su naši davni preci vjerovali da time tjeraju zle i privlače dobre duhove koji žive isključivo u drvu. Ovakav način izražavanja pozitivnog vjerovanja svakodnevnih životnih situacija u drvo, još je i danas u upotrebi. Prvi hramovi izgrađeni su od drveta i svojim su izgledom naličili šumi kao prvom hramu. Antikni hramovi podsjećaju na šumu, stupovi hramova na deblo, a svodovi na krošnje stabala. Egipatski hram naliči šumici palmi, dok gotički naglašava ozbiljnost, pravilnost i svečanu polutamu crnogoričnih šuma. Kasnije su hramovi poprimili različite geometrijske oblike ovisno o vremenu nastanka i smjera u kulturi, ali su, bez obzira na građevni materijal zadržali osnovne značajke svojih početaka u šumi i njezinim dijelovima. Raznovrsna umjetnička stvaralaštva nalaze uzore u šumi i stablu i to u sadržaju ili predmetu izraza. Drvo je također bilo zahvalno sredstvo umjetničkog izraza u prošlosti, (kiparstvo, arhitektura) koje će se zasigurno nastaviti i u budućnosti. Od početka izlaženja «Šumarskog lista» godine do danas, tek je nekolicina autora obrađivala teme o utjecaju šume na pojedina umjetnička ostvarenja, kao što su: V. Rački (1887), N. Neidhart (1929) i M. Matijašević (1933). Među njima ističe se Šuma je najveći dar koje ima čovječanstvo. (Sumum munus homini datum) (Gaj Plinije Sekund, zvan Stariji) Nije blago ovo naše; Domovine glavnica je. Što uživat mi možemo. Al potrošit ne smijemo! (Petar Preradović) Šuma ima neugodnu stranu što čovjeka prekasno nauči misliti (Anton Pavlovič Čehov) Najteži motiv za pejzažistu... to je šuma. (Ljubo Babić) Kakav narod takva šuma. (Juraj Tomaić) Šuma najljepše pjeva. (Ljiljana Molnar Talajić) Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 31

34 Senjska draga, preostale bujne autohtone šume crnog bora (Cotoneastro Pinetum nigrae Ht. 1938) doprinose stabilnosti područnog okoliša Foto: M. Šimičić rad Vatroslava Račkog «Šuma ili drveće u narodnom pjesništvu», gdje su prikupljene mudre narodne izreke o šumi i njezinim sastavnim dijelovima zajedno sa značenjem pojedinih riječi i pojmova spomenutog sadržaja. U današnjem naprednom svijetu veoma brzih promjena u napretku tehnike i elektronike dolaze do većeg izražaja duhovne ili nematerijalne koristi u odnosu na proizvodne ili direktne koristi šuma. Prema sadašnjoj podjeli, šuma ostvaruje veći broj funkcija koje su razvrstane u tri osnovne skupine i to: 1. proizvodne ili direktne; 2. društvene ili socijalne i 3. zaštitne ili ekološke funkcije. Odlike šuma u društvenom i zaštitnom segmentu poznatije su pod nazivom općekorisne funkcije šuma ili posredne koristi od šuma. Iako potrebe za drvom kao sirovinom imaju tendenciju blagog godišnjeg rasta u razvijenim zemljama, dakle u domeni direktnih koristi, sve veću ulogu i vrijednost dobivaju posredne ili općekorisne funkcije šuma. U društvenu (socijalnu skupinu) pripadaju slijedeće funkcije: turistička (0-3), estetska (0-3), ekološka (0-3), rekreacijska (0-5) i zdravstvena (0-3). U skupinu ekološke (zaštitne) funkcije pripadaju: hidrološka (1-4), protuerozijska (1-3), zaštita od lavina (3), klimatska (1-3), protumisijska (1-3), pogledne šume (3), vjetrobrane šume (0-3), šume za zaštitu prometnica (0-3) i zaštitna područja i objekti (6-10). Prema tome, procijenjena vrijednost općekorisnih funkcija neke šume može biti najmanje 6, a najviše 52 puta veća od direktne vrijednosti drvne zalihe zrele šume i pripadajućeg šumskog tla. Brojevi u zagradama znače ocjene ili bodove pojedinih funkcija. Iz društvene ili socijalne skupine izdvajamo estetsku i rekreacijsku funkciju, koje su usko povezane s turističkom, ekološkom i zdravstvenom funkcijom. Ove funkcije najpotpunije odražavaju duhovnu ili nematerijalnu komponentu šuma i njezinih sastavnih dijelova. Estetika je prema Ugrenoviću (1980.) nauka o lijepom i dojmovima što ih ljepota budi u ljudskoj psihi pa estetika šuma obuhvaća tri pojma ljepote: biološku, ekonomsku i umjetničku. Statikom svoje građe, promjenjivosti svog života i skladnosti statike i dinamike šuma i stablo ostavljaju u duši posjetitelja duboki estetski dojam, koji percipiramo pomoću vida i sluha i predodžbe urođene fantazije prema šumi. Kod analize estetskih elemenata ljepote stabla uzima se u obzir njegov habitus, oblik lisnate krošnje, raznoliki izgled krošnje pod utjecajem vjetra i odlike lista (boja, raspored, sjaj i pokretljivost). Prema sadašnjoj definiciji, pod estetskom funkcijom razumijevamo lijep izgled krajolika, koji je izazvan prisutnošću šume, koja u krajoliku uvjetuje sklad i ljepotu (Prpić 1992.). Krajolik bez šume je jednoličan i siromašan pa ga izletnici rijetko posjećuju. Bjelogorične šume su ljepše od crnogoričnih šuma, jer često mijenjaju svoj izgled u određenim vremenskim intervalima. Stanovnici manjih, a osobito većih aglomeracija, veoma često borave u obližnjim šumama zbog zadovoljenja estetskih doživljaja i prikupljanja novih snaga za nastavak svakodnevnih fizičkih i duševnih napora u privatnom i radnom okruženju. Boravkom u šumi povećava se naša napetost pa registriramo neke događaje koje inače ne primjećujemo u svakodnevnom životu. U šumi razotkrivamo mnoge njezine tajne, koje se manifestiraju u povećanom osjećaju našeg psihičkog i tjelesnog zadovoljstva. Rekreacijska funkcija šume obično se poklapa s turističkom funkcijom koja doprinosi i povećanju prihoda domaćeg stanovništva. Rekreacijske šume obično se nalaze u blizini naselja, gradova ili prometnica. Tu često borave mnogobrojni izletnici i sportaši, ali i rekonvalescenti (zdravstvena funkcija). Kod izbora lokacija za rekreacijske šume, daje se prednost prirodnoj i srednjedobnoj sastojini. U kontekstu navedenih funkcija nije obuhvaćena uloga šume u obrani zemlje od neprijatelja i promicanju nacionalnog identiteta. Dobro poznavanje šume, osobito u ratnim okolnostima, predstavlja veliku prednost za domaće stanovništvo. Autori mudrih izreka odreda su poznate ličnosti iz svih sfera znanstvenog i stručnog okruženja naše zemlje, ali i drugih država. Uz to, prikupljene su i narodne mudre izreke, kao i manji broj izreka nepoznatih autora. Većina njih zasigurno nije bila detaljno upoznata s mnogobrojnim koristima od šuma, nego 32 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

35 tek s manjim segmentom, u svom uskom zanimanju. Sadržaji većine mudrih izreka o šumi i stablu spadaju u domenu njihovih nematerijalnih ili duhovnih komponenti. Pretpostavljamo da je u tome važnu ulogu odigrala urođena fantazija, strah i divljenje prema šumi i stablu, koje u pričama prenose odrasli na svoje najmlađe. Takve priče raspiruju bogatu dječju maštu, koja se duboko urezuje u pamćenje i uz manje korekcije ostaje do smrti. Nadamo se da će ovakav pristup opisa šume i stabla u mudrim izrekama zasigurno rezultirati povećanim zanimanjem, osobito mladih ovim vrijednim prirodnim bogatstvima. Misli i izreke počeo sam skupljati prije više od tri desetljeća strpljivo bilježeći iz stručne literature svaku izreku i njenog autora. Bezrezervnu podršku dao mi je kolega Oskar Piškorić ( ), profesor, šumarski stručni pisac, povjesničar šumarstva, enciklopedist i dugogodišnji urednik «Šumarskog lista». Osobito je bila plodna njegova suradnja u «Šumarskom listu» od god. kada je objavio 700 naslova na više od 1000 stranica. Ovaj izvanredni šumar ostavio je duboki trag u stručnom, znanstvenom i društvenom životu naše struke pa mu zbog toga dugujemo veliku zahvalnost i još potpuniju valorizaciju njegovog bogatog stvaralaštva. Veseli nas pojava sve većeg broja mudrih izreka koje pojedine Šumarije ispisuju na panoima uz šumske, lokalne i županijske ceste. Ovakav efikasni način prezentacije šuma i njezinih sastavnih dijelova sigurno pozitivno utječe na stvaranje boljeg odnosa prema tim prirodnim bogatstvima. Zbog toga vjerujemo da će neke izreke iz ovog rada naći mjesta na budućim panoima uz ceste s obveznom Štirovača, najveći i najočuvaniji kompleks gorske smrekove šume (Aremonio Piceetum abietis Ht. 1950) u našoj zemlji, naglašenih je općekorisnih i sporedno direktnih funkcija šuma Foto: P. Vrgoč naznakom autora teksta. Na kraju, krenimo zajedno u svijet misli i izreka i uživajmo u njihovom sadržaju, preciznosti, konciznosti iznošenju mišljenja i lucidnim porukama domaćih i stranih autora i narodnih izreka istinskih ljubitelja šume i stabla, kao jednih od najvećih darova prirode. Rab, Sorinj. Približio sam se zemlji, kako bi umanjio nepovoljni utjecaj vjetra i nastavio nesmetani život. Foto: G. Novotny Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 33

36 povijest šumarstva ŠTO SU RADILI, KAKO SU ŽIVJELI GORANSKI DRVODJELCI Drvodjeljskim radovima u Gorskom kotaru ljudi su se najintenzivnije bavili u 18. i početkom 19. stoljeća kada su izgrađene prometnice poput Karolinske i Lujzijanske ceste. Gradnjom prometnica povećao se izvoz i trgovina drvnih proizvoda iz Gorskog kotara. Iz goranskih šuma uz ugljen i ogrjevno drvo izvozile su se smrekove, jelove i bukove duge (dužice), lijes (građevno drvo za kuće), daske, jelovi bordunali (smrekove i jelove grede i brvna različitih Izrada željezničkih pragova dimenzija), bukove šubije za vesla i jarboli. Otkad je dvadesetih godina 19. stoljeća riječki veletrgovac Adamić počeo trgovati hrastovim dužica- mili zatvorene stočne vagone, a u takvim vagonima putovali su do željenog cilja danima. Neki od njih su se u proljeće (obično pred Uskrs), ponovo vraćali u svoj rodni kraj, a neki su i zauvijek ostajali živjeti u tuđini. Živjeli su teško, obično u kolibama koje su podizali usred šume, sami ili im ih je dao napraviti sam vlasnik koji ih je unajmio da kod njega rade. Kako je u kolibi bilo hladno, cijele noći podržavali su vatru da se ugriju. Za održavanje vatre te za obavljanje lakših poslova (kuhanje, nošenje vode i drva) brinuo je najmlađi član iz kumpanije obično dječak, zvan klibar. Hranili su se najjednostavnijim jelima, pripremljenim obično u željeznom lijevanom kotliću-pinjati. Od hrane, najčešće su jeli fažol-grah sa suhim svinjskim mesom, ako ga je bilo, te kukuruznu palentu (žgance) začinjene čvarcima. U pinjati nisu samo kuhali već i prali ono malo robe što su imali. Odjeću su lužili pepelom i prali na ruke. Piše: Vesna Pleše Foto: arhiva Kruh sa sedam kora gora Oduvijek su Gorani, stanovnici Gorskog kotara bili vezani za šumu. Šuma im je značila život i osiguravala egzistenciju kako u prošlosti, tako i danas. Osim što su svakodnevno radili u šumi (na sječi i izradi drvnih sortimenata, izvoženju drveta, na pošumljavanju), bili su cijenjeni kao drvodjelje (bavili su se izradom raznih predmeta od drva). ma za izradu vinskih bačvi sa Francuzima, za njega su te dužice izrađivali drvodjelje iz Gorskog kotara. Kao iskusni radnici u izradi dužica, tradiciji staroj stotinjak godina, zbog teških uvjeta života, u svom rodnom kraju, morali su često u potrazi za poslom, trbuhom za kruhom, odlaziti u druge krajeve. Na poziv trgovaca drvom, odnosno njihovih poduzetnika i poslovođa, odlazili su na rad u druge krajeve Hrvatske (Pokuplje, Slavoniju), ali i na rad u druge države (SAD, Francusku, Njemačku, Rusiju, Bosnu i sl.). Na takva duža izbivanja i udaljenije krajeve kretali su iz goranskih sela i zaseoka u jesen, kada su obavili sve poljoprivredne radove kod svojih kuća. Na put su kretali u grupama od nekoliko ljudi, a te grupe nazivali su radničke družine, partije, kumpanije. Za put su unaj- Goranski sjekači u Slavoniji Nisu imali odmora ni nedjeljom. Tada su se pripremali za slijedeći radni tjedan i to: drvene klinove za razbijanje trupaca i klada, drva za loženje u kolibi i pred njom, brusili su i popravljali alat, prali i krpali ono malo odjeće i obuće što su posjedovali. U kumpaniji u kojoj je radilo i do dvanaest ljudi, zaradu su dijelili ravnomjerno. Zarađivali su malo. Ponekad je plaća bila tako mala da su se kućama vraćali pješice, ne bi li što više uštedjeli i nešto zarađenog novca donijeli svojim obiteljima. Nadnice su im bile gotovo iste kao i kod radnika koji su obavljali poljoprivredne radove, (radilo se obično o nestručnoj radnoj snazi). Bili su i u lošijem položaju od najamnih radnika koji su radili u nekom od poduzeća. Na njihovom teškom fizičkom radu obogaćivali su se uglavnom tadašnji trgovci drvom, koji su škrtareći na ovim vrijednim radnicima, zgrtali golemo bogatstvo. Neki od njih su se u proljeće (obično pred Uskrs), ponovo vraćali u svoj rodni kraj, a neki su i zauvijek ostajali živjeti u tuđini. Kako se obračunavala zarada u kumpaniji, tko je bio glavni u raspodjeli zarađene dnevnice, saznajemo iz zapisa novinara Željka Malnara. Glavni u kumpaniji bio je kasatar. Ugovarao je poslove, pogađao se za cijenu rada te vodio općenito glavnu riječ u kumpaniji. Radilo se o 34 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

37 tuškanac Počelo pošumljavanje u park šumi Tuškanac nskih drvodjelaca Kumpanija Smrekova draga Bili su i u lošijem položaju od najamnih radnika koji su radili u nekom od poduzeća. Na njihovom teškom fizičkom radu obogaćivali su se uglavnom tadašnji trgovci drvom. malo uglednijem i pismenijem čovjeku, kojeg su svi slušali. Obračun zarade za cijelu grupu vršio je gazda, a kasatar pojedinačni obračun na osnovu odrađenih radnih dana pojedinca. Dnevnica je bila jednaka za sve radnike pa i kasatara. Poslove koje su obavljali goranski drvodjelci, kao vrsni majstori, bili su između ostalog tesanje i piljenje greda, brvana, bordunala, željezničkih pragova te drugih tesarskih izrađevina, izrađivanje dužica i sl. Za sječu (podsijecanje, podrezivanje, prerezivanje, podbijanje i obaranje) te kresanje i prerezivanje stabala koristili su teške šumske sjekire-jakih ušica i napeta sječiva, zvane goranske, furmanske, čabranke, poprečnu pilu i klinove (najprije od tvrda, žilava i suha drva, naprimjer jasena), kasnije željezne-kunjere. Za tesanje greda osnovni im je alat bio bradvilj, u zapadnim dijelovima Gorskog kotara nazvan plankača. Za prepiljivanje debelih greda u tanje, za piljenje brvana, željezničkih pragova i sl. od otesanih balvana u nekim krajevima Gorskog kotara koristili su pilu u okviru nazvanu talarica, jarmenica ili bez okvira, repaču. Uz to koristili su u radu i neke druge jednostavnije vrste alata. U kumpaniji svaki drvodjelac imao je svoj alat, obavljajući na taj način svoj dio posla pri izradi dužica. O teškom životu Gorana pisao je i Marijan Koritnik u Svijetu 1929.: Inače je život Gorana tih i monoton, kao što je tiha zima u kojoj živimo. Naš je seljak šumski radnik, poznat u dalekim krajevima zbog svog rada. On je siromašan-u našim šumama nema zarade, a od ovog malog i teškog obrađivanja tla ne može da živi. Inače je marljiv, imade lijepo uređene, čiste kućice, dočim siromah živi u potleušicama, koje nazivaju bajte, otud naziv i bajtari. Interesantno je gledati kad se ti bajtari spremaju u svijet. Skupi se po nekoliko kolaopskrbljeni dobro svojim šumskim alatom,a dakako da ih putem do željezničke stanice prati narodni instrument harmonika. I poslije II. svjetskog rata, život goranskih drvodjelaca nije se nimalo promijenio. Život i rad u šumi i dalje im je bio težak. A preko zime opet trbuhom za kruhom, odlazili su na rad u Slavoniju ili neki drugi dio Lijepe naše, te u strane zemlje. Situacija se popravila tek šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se rad u šumi pomalo mehanizirao, a šumskim radnicima omogućeni bolji radni i životni uvjeti. U park šumi Tuškanac, na predjelu Dubravkinog puta, nakon što su posječena stara, natrula i za prolaznike opasna stabla, počelo se s pošumljavanjem. Posao koji u okviru šireg zahvata obnove i izgradnje novog rekreacijskog centra obavljaju Hrvatske šume, i koji je izazvao i medijsku pozornost (kao i uvijek kad se ruše stabla pa još u gradu!,) dobiva tako svoj smisao. Najprije je posađeno 66 velikih, tkz. školovanih sadnica autohtonih vrsta hrasta kitnjaka, javora, klena i drugih, visine i do šest metara, koje su otpornije na Sadnja školovanih sadnica na Dubravkinom putu klimatske promjene i vjetar, a ukupno se planira zasaditi između 600 i 1000 sadnica, ovisno o pomlatku i potrebama. -Svi dosadašnji radovi na predviđenoj sječi 272 stara te stabla poremećene statičnosti, izvedeni prema svim zahtjevima šumarske struke, kao i prema uvjetima zaštite prirode. A da su ona opasna po brojne šetače ovim područjem dokaz je i to što se godišnje prosječno 15-takvih natrulih stabala izvali samo od sebe, pod udarom malo snažnijeg vjetra ili od težine snijega. Sreća je da dosad pritom nitko nije stradao, kaže voditelj zagrebačke Uprave šuma čija specijalizirana Radna jedinica Hortikultura obavlja poslove na Dubravkinom putu. Dodao je da i razumije pojedine reakcije građana koji su možda i emotivno vezani za šumu Tuškanac, no da ne vidi razloga pojedinim medijskim napadima. Jer, rekao je, ovdje će i dalje ostati mlada i lijepa šuma i neće biti nikakve prenamjene prostora. A stara porušena stabla, pretvorena u ogrjevno drvo, donirana su onima koji ga ne mogu kupiti, najsiromašnijima iz udruge Bokci. (m) Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 35

38 ekološka poljoprivredameđunarodni SAJAM EKOLOŠKE MEĐUNARODNI SAJAM EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE I EKOLOŠKIH PROIZVODA /NÜRNBERG, Od veljače u Nürnbergu (Njemačka) je održan BioFach, vodeći svjetski sajam certificiranih ekoloških proizvoda. Na sajmu su se predstavili proizvo đači ekoloških proizvoda iz cijeloga svijeta, među njima po prvi puta i Hrvatska Piše: Dr. sc. Jadranka Roša Foto: Dr. sc. J. Roša Sa sajma Hrvatska prvi put na sajmu ekološke poljoprivrede Najveći svjetski sajam ekološke (organske) industrije - BioFach slavi svoju 20 godišnjicu postojanja. Sve je započelo u Ludwigshafenu, kada se na sajmu pred 1457 posjetitelja predstavilo 240 proizvođača, uglavnom hrane. Od sajam se organizira u Nürnbergu, gdje je svake godine dolazilo sve više proizvođača. Ove, jubilarne godine svoje proizvode predstavilo je preko 2900 proizvođača iz raznih zemalja i industrijskih grana. Spoznaja o sve većim promjenama koje se događaju na našem planetu, a koje su rezultat prekomjernog korištenja svih prirodnih resursa i zagađenja koje ozbiljno ugrožavaju ljudsko zdravlje, dovela je do pravog ekološkog pokreta. Suvremeni ekološki proizvod, prije svega je rezultat promjene svijesti i odgovornog ponašanja spram prirode i njenim resursima. Na ovogodišnjem sajmu pojavili su se pioniri ekološke proizvodnje, ali i mlade inovativne kompanije koje svoje djelovanje zasnivaju na ekološkim načelima. Nije zanemariv podatak da ekološko tržište bilježi rast od otprilike 5 milijardi dolara godišnje. Na svijetu je trenutno preko 30,4 milijuna hektara zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, gdje Australija i Kina imaju najveći udio, dok su najveća tržišta ona Njemačke i SADa. Ekološka proizvodnja je u porastu i očekuje se da će se taj trend i nastaviti. Na sajmu je vladao poseban interes za ekološku kozmetiku i odjevne predmete. Više to nisu samo ručno rađeni proizvodi, prati ih posebno razvijen ekološki dizajn. Za nas je od posebne važnosti bilo certificiranje prehrambenih proizvoda iz šume te izvora iz kojih se puni voda namijenjena najzahtjevnijim svjetskim tržištima. Gotovo svaka od zemalja, sudionica sajma predstavila je svoje certificirane proizvode iz prirode. Posebno zanimanje posjetitelja izazvala je i ambalaža za ekološke proizvode. Pažnju su privlačili i novi programi kao što je svijet ekološkog vina, kušaonica piva, izbor najboljeg ekološkog maslinovog ulja, sajam kozmetike i osobne njege Vivaness. Javio se i potpuno novi pravac proizvodnje kao što je ekološka tekstilna industrija. Danska je proglašena zemljom Naša zemlja još nije niti približno iskoristila svoje prednosti koje proizlaze iz očuvane prirode i velike biološke raznolikosti. u Nürnbergu godine u korištenju faitrade proizvoda (bez dječjeg i robovskog rada), Fairtrade danas obuhvaća kontrolu farmera, distributera, proizvođača i trgovaca kave, čokolade, šećera, riže, quinkoa i rukotvorina. U pravilu fairtrade proizvodi su i ekološki. Osnovna je poruka da se spriječi eksploatacija djece u procesu uzgajanja, ali i zaštita malih farmera u periodima kada dođe do smanjene proizvodnje (zbog suše ili drugih uzroka ), garancija adekvatne cijene, demokratski proces u trgovini dobara, gdje novac ne ubiru posrednici, već proizvođači. Za sada je vrlo malo kompanija koje imaju interes za takve proizvode. Nažalost, velike kompanije nemaju za sada interesa za fairtrade proizvode jer je svijest potrošača mala. U organizaciji Gospodarske komore predstavili su se hrvatski proizvođači ekoloških vina, maslinovog i bućinog ulja te proizvođači eteričnih ulja. Za sada u Republici Hrvatskoj na ekološku proizvodnju otpada samo 7577 ha zemljišta. Iako iz godine u godinu raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave ekološkom proizvodnjom, naša zemlja još nije niti približno iskoristila svoje prednosti koje proizlaze iz očuvane prirode i velike biološke raznolikosti. Veliki potencijal ekoloških proizvoda je i u našim šumama. To su prije svega nedrvni proizvodi koji imaju sve potrebne preduvjete za certifikaciju. Naša prednost je i jedinstveno poduzeće koje raspolaže sa svom potrebnom infrastrukturom kojom može konkurirati na svjetskom tržištu. Hrvatska je u mnogočemu u prednosti nad ostalim zemljama, prije svega zbog iznimno sačuvanog obalnog okoliša, obilja pitke vode i obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa ) što joj daje osobite mogućnosti za razvoj eko-socijalno-tržišnog gospodarstva kao jedino održivog razvoja u budućnosti. 36 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

39 zdravi život RECI MI ŠTO JEDEŠ, PA ĆU TI REĆI KAKO SI Hrana mora biti raznovrsna i dobro uravnotežena Svakog dana prosječna osoba unese 1,5-2,5 kilograma hrane u svoj želudac. Ta se hrana probavlja i resorbira kako bi osigurala hranjive tvari i energiju organizmu Zaista, ono što mi pojedemo uskoro postaje stvarni dio našeg tijela; to je naša krv, mišići i kosti. Šećer iz voća kojeg smo pojeli pronalazi svoj put do stanica mozga ili kalcij iz povrća ili mlijeka uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice. Isto kao što će kvaliteta benzina kojeg ulijete u motor utjecati na vožnju vašeg automobila, tako će i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcioniranje vašeg organizma. Tri najveće prirodne ubojice su: - Srčane bolesti - Rak - Moždani udar Sva ta oboljenja imaju neke stvari zajedničke - ona su u vezi s našom prehranom. Drugim riječima, vrsta hrane koju jedete ima itekako veže sa vašim šansama da ćete oboliti od jedne ili od sviju tih tri velikih. Medicinska istraživanja su pokazala da ispravna prehrana može spriječiti ili čak utjecati na to da se povuku ta oboljenja. Religiozni pristup zdravlju kaže da je tijelo stvoreno s mudrošću i znanjem tako da je sposobno samo se održavati u zdravom stanju, ako mu jednostavno dajemo ono što treba. Koje su tjelesne hranjive potrebe? Ljudski organizam treba: bjelančevine, šećere, masti, vlaknaste komponente, vitamine, minerale i vodu. Sve to mora biti na raspolaganju u ispravnim proporcijama i u obli ku u kojem ih tijelo može lako upotrijebiti. Sa civilizacijom i pro gresom ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjeranosti i nedostatci karakteriziraju prehranu modernog čovjeka. On često konzumira previše masnoća, bjelančevina, kalorija, Piše: Dr. Ivo Belan a premalo vitamina, minerala, povrća, vlaknastih komponenata i vode. Povećanje učestalosti prije spom enutih bolesti, u velikoj je mjeri uzrokovano tom prehrambenom neravnotežom. Što je krenulo loše? Zašto se nalazimo u tako neugodnoj situaciji? Većina ljudi jede zbog zadovoljstva. Mi se usredotočujemo na konzu miranje one hrane koju volimo, a ne na onu koja je dobra i zdrava za naš organizam. Zaboravili smo da je primarni cilj konzumiranja, hranjivost hrane. Pogubna ovisnost o nekim vrstama hrane - Roditelji su često krivci broj jedan. Mnogi roditelji upotreblj a- vaju hranu za kažnjavanje ili nagrađivanje djece. Zbog toga mi stvara mo u dječjoj osjetljivoj glavici saznanje da se hrana, posebno neke vrste hrane, može upotrijebiti da se osjećamo dobro. Osim toga, postoji industrija hrane. To su ljudi koji koriste reklamu i psihologiju uvjeravanja kako bi nas privukli da jedemo ono što oni prodaju, premda to može biti štetno za nas. Jedna analiza reklama na američkoj televiziji, koje su bile prikazivane baš u vrijeme kada su djeca gledala crtane filmove, otkrila je da je do 90 posto reklama bilo za fast food. Na taj se način mladi programiraju da žele vrstu hrane koja je s hranjivog stanovišta nezdr ava. Neznanje sa strane potrošača i pohlepnost sa strane trgovaca hran om, doveli su do naših današnjih problema. Kao rezultat pogubne ovisnosti o nekim vrstama hrane postale su čest problem u našem društvu. Razumije se da trpimo posljedice. Postoji velika potreba da educiramo sebe i svoju djecu o temeljnim činje nicama u vezi s hranom. Ustvari, hrana je najveći ljudski lijek - hranjivi lijek. lovstvo I ODBAČENI ROGOVI SU ISKORISTIVI Što s Piše: Zoran Timarac Foto: Arhiva odbačenim rogovljem? Odbačeno rogovlje, par od istog običnog jelena, jelena lopatara, aksis jelena ili srnjaka, ili dva slična roga, mogu se montirati kao trofej. Postavljaju se na dio lubanje tih mužjaka iz obitelji jelena, koja je s grla stradalog, u vrijeme dok je bio bez rogovlja, ili rogovlje nije bilo okoštalo. Postoje i plastične imitacije dijelova lubanje, na koje se rogovlje može postaviti. U oba slučaja to nije trofeja nego ukras, iako iz malo veće udaljenosti to nije lako utvrditi. Rogovlje je i lijepi, prirodni materijal, zanimljiv za izradu raznih ukrasnih i upotrebnih predmeta i njihovih dijelova. Najvrijednije je rogovlje običnog jelena, jer je najveće i pogodno za izradu raznih predmeta i njihovih dijelova - od najsitnijih do najkrupnijih. Mogu se izraditi razne drške, najčešće za lovačke noževe, lovački lusteri, stolice, čak i stolovi, lampe, svjećnjaci, vješalice, muštikle, privjesci, broševi, dugmad... Rog se može rezbariti pa tako nastaju prava mala umjetnčka djela. Materijal roga se lako obrađuje, poput Nož s ukrasnomn drškom od rogova tvrdog drveta, ali može i puknuti kao drvo. Zato, primjerice, ako se stegne u škrip, prvo ga treba omotati nekom krpom. Za obradu se može koristiti uobičajeni alat za drvo i neki za metal - može se piliti, bušiti, turpijati, brusiti, polirati... Cijeli rogovi ili njihovi dijelovi mogu biti sami ili se mogu kombinirati s drugim materijalima - najljepše s drvetom ili metalom. Može se ostaviti prirodna površina roga, izgladiti ikre, primjerice na nekoj dršci, skinuti tamni sloj pa se dobije izgled poput slonovače, lakirati mat ili sjajnim lakom. Najbolje je ostaviti prirodnu površinu, ali ako će, primjerice, predmet od roga ili cijeli rog biti na balkonu, treba ga zaštititi. Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 37

40 kultura ŠUME U KNJIŽEVOSTI Piše: Josip Vuković Foto: arhiva Ljepota i estetika Stablo i šuma materijalno su korisni čovjeku, uto još su i lijepi. Stabla i šume kao zajednica ili biocenoza redovito pobuđuju estetske doživljaje: lijepog, uzbudljivog, dramatičnog, uzvišenog, izražajnog ili čudesnog ili pak radosnog. Šumski požari što haraju od Amerike preko Europe do Australije, ne štedeći ni Lijepu našu, uništavaju goleme privrede, ekonomske, ali i kulturne vrijednosti. Osakaćuju predivne šumske krajolike i pejsaže, a oni su esencijalna ljepota zemaljske prirode. Zemlja bez zelenoga pokrivača bila bi pustinja poput Sahare. Zahvaljujući Stvoritelju, on nam je stvarajući Svemir posebno pa i zagonetno darovao vjerojatno jedini planet ovjenčan životom u otkrivenom dijelu Sunčeva sustava. Prirodni pejsaži i šumski krajolici zajedno s raskošnim zelenilom tzv. hortikulture: parkovima, vrtovima i perivojima, protkali su uljepšavši mnoge gradove i obogativši na svoj način gotovo sve kontinente. Zato se tek od 19. stoljeća na većini sveučilišta i šumarskih fakulteta posebno proučava estetika, a time stručno te znanstveno doprinosi kulturi šume u sklopu ljepota i duhovnosti svekolike prirode. Šume su same po sebi kao zajednica stabala svojom ekonomskom funkcijom hraniteljice pa i višestruke zaštitnice Čedne i ljupke ljepote je BREZA. Njezina vitkost i sjajno ruho se ističu u društvu s bližnjima - borom i johom. Englezi je nazivaju Lady of the woods - Dama šume! ljudskih naraštaja kroz povijest i danas. U svojoj knjizi Stablo & čovjek, jedinoj takvoj na hrvatskom jeziku, autor Nikola Visković, među ostalim, piše: U arhaičnim kulturama ljudsko postojanje neposredno ovisi o dobrima iz šume, sa polja, od divljači, stada i mora. Tu čovjek prisvaja okolni svijet izravno i tegobno, ali i umjereno, srazmjerno slabosti svojih sredstava rada i znanja, a svagda svjestan svoje ovisnosti o zemaljskim dobrima. Osjećajući svakoga trenutka granice svojih snaga, on zna da nije gospodar okolnoga svijeta te stvarima i bićima oko sebe mora priznati, ma koliko ih iskorištavao i većinom prema njima bio okrutan, sudbonosne moći i tajanstvena značenja odlučujuća za svoj život. Mnoga drevna vjerovanja nosila su, sa svim tim što bijahu prožeta prividima i predrasudama, vrijedna kolektivna iskustva o prirodnim temeljima života, o značenju sunca, voda, godišnjih doba, biljaka i životinja, o biljnim terapijama koje će moderna medicina najprije prezrivo odbaciti i potom sve više potvrđivati, o šumi, moru i planini kao vrelima fizičkog i duhovnog preporoda. Uz to što su stablo i šuma materijanlo korisni čovjeku, drugim bićima, biosistemu te mnogima sveti ili magični, oni su još i lijepi. Stabla i šume kao zajednica ili biocenoza redovito pobuđuju estetske doživljaje: lijepog, uzbudljivog, dramatičnog, uzvišenog, izražajnog ili čudesnog ili pak radosnog ili nekih drukčije nazvanih vrednota. Primjerice, HRASTOVI su u središtu estetskoga kruga jer su dugovječni, snažno razvijena debla i krošnje, čvrstih korijena, puni simbola tako da podsjećaju, ističe Visković, na lik i stav starog snažnog junaka koji je izdržao mnoge borbe, a spreman je izdržati i nove. Stablo BUKVE u istim šumama listačama zauzima zasebno mjesto, gustom, zaobljenom krošnjom, nekim navlastim otajstvom pa podsjeća na ustrajnu i brižnu majku, koja živi povučena u svom domu. Estetski djeluju nijanse boja bukvina lista od svijetlog proljetnog zelenila do crvenosmeđih jesenjih tonova. GRAB je osobito lijep za sunčanih jesenjih dana, živi žuti tonovi otpala lišća dočaravaju šaren sag preliven zlatonosnim zrakama sunca. Čedne i ljupke ljepote je BREZA. Njezina vitkost i sjajno ruho se ističu u društvu s bližnjima - borom i johom. Englezi je nazivaju Lady of the woods - Dama šume! Među stablima šuma četinjača mitske su ljepote i estetike JELA, SMREKA, BOR; u našem je narodu često među mladima kolao refren: Zelen bor, molim brzi odgovor! I to označuje ljepotu, ali i povjerenje u prekrasna estetska stabla crnogorice, tamnih tonova, ali svijetla odnosa prema životnim potrebama oslonjenim poglavito na gospo darske šume, odnosno na ekonomske krošnje i socijalne grane šumarstva. 38 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME

41 izložba PAUKOVA MREŽA I KAPLJICA VODE KAO INSPIRACIJA Piše: Miroslav Mrkobrad Oblikom kaplja, a površinom more U galeriji BNZH u Ilici 54 u Zagrebu razapeta je paukova mreža (!) u koju ćete se sigurno upetljati ako navratite i pogledate sasvim neobičnu i fascinantnu izložbu fotografija bosanskog umjetnika Nedžiba Vučelja (1955.) koji živi i radi u Bužimu, mjestu pokraj Bihaća. Paukova mreža, ta prirodna čipka, savršeni niz i besprijekorno tkanje, optočena nizom bisera koje u jednom, isto tako savršenom, trenutku stvara priroda, a jednostavno se zovu kapljice vode, osnovni je motiv 100-tinjak fotografija izložbe nazvane po stihu jednog bosanskog pjesnika Oblikom kaplja, a površinom more. od samog autora, nastaju ove jedinstvene fotografije, na kojima je kapljica na pukovoj mreži život. I sunce i šuma i cvijet i list. No, paukova mreža, kako je kazao slikar Sead Emrić predstavljajući Vučelja i njegovo djelo (N. Vučelj je objavio i nekoliko zbirki pripovjedaka i poezije), simblično upozorava i na moguću katastrofu, onu ekološku, u koju se svijet upetljao! A mreža je tako čvrsta da se svi moramo truditi i poraditi najviše što možemo da ovu našu jedinu Zemlju spasimo. Cijelu noć mora padati sitna kiša, zapravo sipiti, jutro mora biti prohladno, bez sunca, jer na suncu kapi nestaju, morate dočekati taj trenutak koji ne traje dugo, pronaći pravi položaj i mjesto s kojeg će ta sitna jedva vidljiva mreža na panju, između dva lista na stablu, oživjeti! Tako eto, saznali smo Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME 39

42 dječji kutak PRIČE O ŠUMAMA, ŠUME U PJESMAMA Pripremila:Ljiljana Ivković Časopis Hrvatske šume u suradnji s dječjim vrtićima I.B.Mažuranić iz Slavonskoga Broda, Josipdol iz Josipdola i Sesvete iz Sesveta, u svakom broju objavljuje kratke odlomke iz Priča Ivane Brlić Mažuranić i pjesama drugih hrvatskih pjesnika o šumi, koje su djeca iz tih vrtića na svoj način doživjela i ilustrirala. To je naš doprinos želji da djeci već od predškolske dobi usadimo ljubav prema šumi i naučimo ih da vole prirodu koja ih okružuje i čuvaju okoliš u kojem žive. A dječji likovni izričaji ljepote i vrijednosti šume izlet su u dječji svijet mašte i iskrenosti kakvu samo još kod djece možemo naći. Kako je Potjeh tražio istinu Jednoga jutra, u proljeće, ustade stari Vjest rano prije sunca, probudi svoja tri unuka i reče im da idu u šumu gdje su lani med vadili i da vide kako li su pčelci prezimili i izlaze li već pčelice od zimskog sna. Marun, Ljutiša i Potjeh ustadoše, spremiše se i odoše. No, sva tri brata poznavahu šumske prolaze, zato uđoše sigurno i radosno u šumu... Projekt nazvan Priče o šumama, šume u pjesmama (izbor citata iz Priča I.B.Mažuranić, odabir pjesama) osmislile su mr. sc.prof. Jasna Ažman (S.Brod) i odgojiteljica Ljiljana Ivković (Ogulin). Lucija Lubina, 5,6 g.(dv Sesvete)-KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU Jakov Borovec, 6,8 g.(dv Sesvete)-KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU Fran Jakopač, 6,9 g. (DV Ogulin)- KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU Ana Benčina, 6,4 g.(dv S.Brod)-JAGOR Jagor...Jedan dan išle i prolazile livadama, a vode u kladencima koliko hoćeš. Slatko se napasla kravica i napila se čiste vodice. Drugi dan išle, prolazile sav dan kroz gustu šikaru, i naišle na potok. Slatko se nabrstila kozica i napila čiste vodice. Treći dan išle i izašle već u brdo, u parloge. Paša slaba, a vode samo u jednoj kaljuži. Četvrti dan sama smreka i borovica, vode i kapi, krš sve goliji i sve strmiji, a bušicu snaga izdaje... Antun Vujević, 5,8 g.(dv Sesvete)-JAGOR 40 Broj 148 travanj HRVATSKE ŠUME