Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

Transcription

1

2 Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

3 Osobna iskaznica "Hrvatskih šuma' SADRŽAJ 2 Proslov "Hrvatske šume" -javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u "Hepublici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, djeluju od 1. siječnja '1991., a temeljna im je zadaća da gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem. "Hrvatske šume",p.o. Zagreb,gospodare s oko 80 % svih šuma i šumskoga zemljišta Republike Hrvatske. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnene površine Republike Hrvatske. Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje. U skladu s tim Zakon 0 šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šume. Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća pripremne radove u obnovi sastojina, sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku stabala i prosijecanje šume. Ti se radovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom osnovom koja vrijedi do godine na ploštini oko icima i sredstvima rada, a 50% radova putem uslužnih djelatnosti. Poduzeće gospodari s km tvrdih šumskih cesta, što je dul ha. Proširena biološka reprodukcija jinski oko 50 % svih javnih prometnica Hr obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje vatske.tijekom izgrađeno je vlastitim neobraslih površina te konverziju i sanaciju sredstvima 90,3 km donjega stroja i 86,2 sastojina na ploštini oko ha. Sve su to šumskouzgojni radovi, koji s radovima na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova km gornjega stroja šumskih cesta te 320 km protupožarnih prosjeka, U godini sječni je etat "Hrvatskih šuma"iznosio m\ aprirast drveta financira se prihodom od iskorištavanja iznosio je m'. "Hrvatske šume" šuma, budući da Zakon o šumama i načelo financiraju znanstvenoistraživački rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga instituta u potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda u šumu. godišnjem iznosu od kn. One Od ostalih gospodarskih djelatnosti šumarstvo se razlikuje: - posebno dugom ophodnjom ili proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150 godina između početka i svršetka proizvodnoga procesa, od ulaganja kapitala do ostvarenja prihoda; - obvezom održavanja proizvodne osnove na nepromijenjenoj razini, odnosno održanja opstojnosti šume i potrebne biomase za kakvoćni prirast drveta; - obvezom obnove šuma na krškom šumskom zemljištu mediteranskog i submediteranskog pojasa od Savudrije do Prevlake, posebno značajnog za turizam; - obvezom održanja i poboljšanja općekorisnih i ekoloških funkcija šume. Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida, stvara kisik, sprječava eroziju tla, održava zalihu pitke vode te čuva postojeći, prirodni vodni režim; ona je mjesto za razonodu i odmor i. napokon, pridonosi stalnosti globalnoga ekosustava. Zato su "Hrvatske šume" dužne gospodariti šumama višenamjenski; - konačno, drvo kao tvorivo rijetka je obnovljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti. Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu te mali utrošak energije po jedinici proizvoda. Ustroj je "Hrvatskih šuma", javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj,p.o. Zagreb, trostupanjski - Direkcija u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija. "Hrvatske šume" imaju oko zaposlenika, pri čemu 1188 s akademskom naobrazbom. U godini "Hrvatske šume" su na privlačenju i prijevozu drvnih sortimenata obavile oko 50 % radova vlastitim zaposlen gospodare s oko 38 lovišta, gdje se danas kao prvenstvena zadaća nameće obnova ratom uništenoga fonda divljači. Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem, kojim se podjednako osiguravaju ekološke, općekorisne i gospodarske funkcije šume, "Hrvatske šume" uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti hrvatske države. ČASOPIS "HRVATSKIH SUMA" )DCE Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hn/atsl<oj, p.o. Zagreb IZDAVAČ: "HRVATSKE ŠUME" P.O. ZAGREB DIREKTOR PODUZEĆA: ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. UREĐIVAČKI ODBOR: MARIN TOMAIĆ, DIPL ING. PREDSJEDNIK; HRVOJE GLAVAČ, PROF.; ZORAN KOVAČ, PROF.; IVAN ZOVAK, DIPL. ING.; IVAN TOMIĆ, DIPL ING. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: HRVOJE GLAVAČ 3 Predstavljamo Prof. dr. Stanislav Sever 4 Miroslav Mrkobrad, Ivan Tomić Za još šumovitiju Hrvatsku 7 Posjet prijatelja iz Bavarske Hrvoje Glavač 9 Jadranka Rosa Standard suvremenog življenja 10 Može li se klima spasiti Hrvoje Glavač 12 Darko Getz Kopački rit se vraća kući 16 Branimir Prpić Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti 17 Hrvoje Glavač Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu 19 Dragutin Cuković Prilagodba europskim normama 21 Vijesti 24 Miljenko Sarić Pretvorba mora početi bez odgađanja 25 Ratko Matošević Sume na Internetu 27 Ivan Simić Bura u borovim šumama 28 Zoran Batušić Kako je Europa ostala bez šuma 30 Darko Polšek Zašto je važna zlatna grana 32 In memoriam REDAKCIJA ČASOPISA: ANTUN ZLATKO LONČARIĆ, IVAN TOMIĆ, MIROSLAV MRKOBRAD, VESNA PLEŠE, IVAN ŠIMIĆ ADRESA REDAKCIJE: LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB TEL.: FAKS: LEKTURA/REDAKTURA: M&M LAVOUT: ŽELJKA JORDAN ČASOPIS "HRVATSKE ŠUME" IZLAZI JEDNOM MJESEČNO TISAK: HRVATSKA TISKARA NAKLADA: 5000 MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA BROJ / ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAČANJA OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA PROMET. Časopis Hrvatske šume/ 1

4 PROSLOV 1# Sume smo posudili od potomaka amjenaje časopisa "Hrvatske šume" upoznavanje čitatelja sa šumom kao najvećim i najznačajnijim kopnenim ekosustavom, sa šumarskom strukom koja brine o tom i ekosustavu i poduzečem "Hrvatske šume", javnim poduzećem za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, koje gospodari sa 80 posto tog ekosustava i pomaže gospodarenju ostatkom šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj. Namjera nam je hrvatskoj javnosti, ljubiteljima prirode, građanima željnim zelenila, hrvatskoj mladeži i ostalima koje to zanima predočiti istinite i točne obavijesti o šumi, šumarstvu i poduzeću "Hrvatske šume". Želimo im pružiti što jednostavnije i što određenije spoznaje o našem najvećem prirodnom obnovljivom bogatstvu, o struci priznatoj i poznatoj na svim uljudbenim prostorima svijeta i o poduzeću koje gospodari s više od trećine kopnenog teritorija naše zemlje. Želimo pokazati istinu da se svake godine površine šuma povećavaju za više od tisuću hektara, a drvna zaliha u šumama za više od jedan posto. Naše šume godišnje apsorbiraju više od 15 milijuna tona ugljičnog dioksida, proizvode preko 30 milijuna tona kisika, zadržavaju svake godine više od 100 milijuna tona prašine i daju mnoge druge nemjerljive koristi u očuvanju i uljepšavanju životne sredine. Uz 2,5 milijuna hektara šuma i šumskih zemljišta, 324 milijuna nr^ drvne zalihe, godišnji prirast od 9,6 milijuna m^ u kvalitetnim i na prirodnim načelima potrajnog gospodarenja uzgojenim šumama, imamo razloga biti zadovoljni i ponosni. Današnje generacije hrvatskih šumara, zaljubljenici u šumu i šumarstvo, naslijedili su tradiciju dobrih gospodara šuma i požrtvovno i samozatajno ustraju na načelu da šume nisu naslijeđene od predaka već su posuđene od potomaka. O složenim odnosima društva i šumarske djelatnosti, o tržišnim i netržišnim vrijednostima šume, o osiguranju potrajnog gospodarenja, o zadovoljavanju potreba za drvom u industriji i domaćinstvu, o biološkoj raznolikosti, o očuvanju svih vrsta živih bića u šumskim ekosustavima naše zemlje i o mnogo čemu drugom najvećim dijelom brine i skrbi više od zaposlenika poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. Redakciji časopisa "Hrvatske šume" želim puno uspjeha. DIREKTOR Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum. 2 /Časopis Hrvatske šume

5 PREDSTAVLJAMO Prof dr. Stanislav Sever Na mjesto pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva imenovan je dugogodišnji profesor mehanizacije šumarstva Šumarsl<og fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Medu hrvatskim šumarskim stručnjacima nema zacije lo nikoga tko nije upoznat s ovom ili onom stranom znanstveno-nastavnog rada novoga pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva, no mnoge će iznenaditi mnogostranost njegova djelovanja, koju u ovome kratkome životopisu možemo tek naznačiti. Prof. dr. Stanislav Sever rođenje godine u Svetom Križu Prof. dr. Stanislav Sever Začretju u zagrebačkoj obitelji. Otac mu je bio diplomirani inženjer poljodjelstva, a majka je kod kuće skrbila o obitelji s troje djece. Godine Stanislav Sever diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Drvnoindustrijski odjel, a i na Strojarskobrodograđevnom fakultetu istoga sveučilišta. Strojarski odjel. Doktorsku disertaciju "Istraživanja nekih eksploatacijskih parametara traktora kod privlačenja drva", koju je izradio pod vodstvom mentora prof dr. Roke Benića, branio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu godine. Od godine Stanislav Sever neprestano djeluje na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je postao redovnim profesorom. Devet godina bio je i gost profesor na Šumarskome fakultetu u Sarajevu te povremeno nastavnik suradnik na Agronomskome fakultetu u Zagrebu. U dodiplomskoj nastavi, osim temeljnoga predmeta Mehanizacija šumarstva, u raznim je oblicima sudjelovao u nastavi nacrtne geometrije, tehničkoga crtanja, mehanike, osnova elektrotehike, osnova strojarstva, radnih strojeva za drvo, transporta u drvnoj industriji i dr. Na poslijediplomskoj nastavi iz područja Iskorištavanje šuma sudjeluje u izradi sastavnice o strojevima u iskorištavanju šuma i šumskom građevinarstvu. U istraživačkim projektima Stanislav Sever radio je kao istraživač, voditelj zadatka, voditelj potprojekta i dr. Godine izabran je, a reizabran za zamjenika koordinatora istraživačkog projeka lufro za razdoblje Kao istaknuti šumarski stručnjak sudjeluje u radu mnogih strukovnih udruga.trenutno je u Državnome zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo zamjenik predsjednika Tehničkog odbora za nazivlje i tajnik Tehničkog odbora za šumarske strojeve. Od član je Odbora za dodjelu Državne nagrade za tehničku fotografija: Mrkobrad kulturu "Faust Vrančić" Sabora RH, vladin je predstavnik u Upravnom odboru "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb (zamjenik predsjednika), član Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske itd. Stanislav Sever član je međunarodnih strukovnih organizacija International Union of Forestry Research Organization i The International Society forterrain-vehicle Systems, a sudjelovao je i u radu međunarodnih agencija FAO (Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu), ILO (Međunarodna organizacija rada), ECE (Ekonomska komisija UN za Europu), ISO (Međunarodna organizacija za standarde), lea (Međunarodna organizacija za energiju) itd. Bio je u uredništvima nekoliko časopisa ("Drvna industrija","mjeriteljski vjesnik" i "Meteorolog") te tehnički i glavni urednik časopisa "Mehanizacija šumarstva". Supruga mu Zdenka diplomirani je profesor kemije, sin Zlatko dipl. ing. strojarstva, a kći Zvjezdana dipl. ing. molekularne biologije, kanđ.ph.d. U slobodnom vremenu Stanislava Severa zaokupljaju glazba (izvoditelj, voditelj, dirigent, aranžer za innoge tamburaške sastave i orkestre) i šah (1956. prvak Zagrebačkoga šahovskog kluba). Časopis Hrvatske šume/ 3

6 INTERVJU Mr. Gašpar Fabijanić Za još šumovitiju Hrvatsku u povodu odobrenja šumskogospodarske osnove Hrvatske razgovarali smo s mr. Gašparom Fabijanićem, u "Hrvatskim šumama" rukovoditeljem Službe za uređivanje šuma, koja se u sklopu radnih zadaća susreće i s - barikadama Razgovarali Miroslav Mrkobrad, Ivan Tomić Potkraj prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobrilo je šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske. Na taj način utvrđena je ekološka, proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Osim toga, stvorena je osnovica za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu, odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva. - Prema Zakonu o šumama, šumskogospodarska osnova područja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma za oblikovanje kul- Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući preko okvira donesene osnove, može se očekivati oko ha visokovrijednih medunčevih i ha crnikovih šuma, ali tek za 120 do 140 godina. ture područja i stvaranje ravnoteže u prostoru. Ona mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina, orijentacijski za daljnjih 20 godina, a revizija osnove obavlja se redovito svakih 10 godina - napominje rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, mr. se. Gašpar Fabijanić, u razgovoru koji smo upriličili povodom donošenja temeljnog akta za gospodarenje šumama. Šumskogospodarska osnova odobrena je sa stanovitim zakašnjenjem. Kako je do toga došlo? - S donošenjem nove šumskogospodarske osnove kasnilo se zbog toga što su evidencije s terena dostavljene tek 31. ožujka prošle godine. No, iako je osnova prihvaćena 12. prosinca, podatke smo sveli tako da vrijedi od 1. siječnja prošle godine. S radom na osnovi počelo se godine i to je drugi elaborat tijekom postojanja jedinstvenog šumskogospodarskog područja, no smatramo ga ipak prvim jer se zasniva na izvornim podacima. Prethodna je osnova, naime, bila samo kompilacija devet osnova bivših šumskogospodarskih područja i dva programa bivših područja. Novoprikupljeni podaci mogu se smatrati izvornima, pa možemo reći daje to opća inventarizacija šuma, budući da je popisan svaki odsjek i svi ostali površinski entiteti s atribucijama koje tu pripadaju: površina, drvna zaliha, prirast, vrste drveća, debljinska struktura i dob. Upisani su obrasti, sklopovi, nadmorska visina, nagib, ekspozicija, bonitet staništa, naziv fitocenoze, tip tla i još neke značajke, i to za svaki odsjek. Osim toga tu su i količinski propis sječa za svaku vrstu drveta te radovi na jednostavnoj i proširenoj biološkoj re mr. se. Gašpar Fabijanić produkciji šuma. Za dan 1. siječnja godine sveli smo stanje po osnovama gospodarenja i programima za gospodarske jedinice računskim putem, u rasponu od jedne do deset godina, uzimajući u obzir sječu, prirast i eventualno pošumljavanje. Podaci se odnose za cijelo područje Hrvatske, bez obzira na vlasništvo ili je pak vlasništvo odvojeno i to je istaknuto. S kojim ste se teškoćama susretali pri izradi elaborata? - Na okupiranim područjima problem prikupljanja podataka rješavali smo kako smo mogli. Nakon "Bljeska" i "Oluje" provodili smo reviziju i provjeravali stanje šuma. Za područje istočne Slavonije imali smo Osnove gospodarenja, no za oko 3 posto šuma još nemamo vjerodostojnih podataka, te ćemo ih kasnije morati provjeriti. Najveći problem je okupirano područje Baranje,jer osječki Odjel za uređivanje šuma nije posjedovao potrebne elaborate bivšeg SG "Jelen". Iznesite najaktualnije taksacijske pokazatelje koje sadrži nova šumskogospodarska osnova. - Površina šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske iznosi km^, a to je 44 posto površine kopnenog državnog teritorija. Na šume otpada km^ ili 37 posto, a to je šumovitost kao u Bavarskoj. Visokovrijednih šuma sjemenjača ima km^, a niskih šuma panjača 5000 km-. Različite degradacijske formacije makije, garizi, šikare, šibljaci, zauzimaju 3300 km2, a površina plantaža topola i vrba je 0,2 tisuće km^. Treba istaknuti da produktivnog zemljišta sposobnog za šumsku proizvodnju koje nije sada obraslo šumom itna 3300 km'. S obzirom na namjenu, u Hrvatskoj ima km^ gospodarskih šuma, 0,9 tisuća km- zaštitnih i 0,5 tisuća km^ šuma s posebnom namjenom.većim dijelom državnih šuma gospodare 4 /Časopis Hrvatske šume

7 \ "Hrvatske šume" p.o. Zagreb ( km2), a neznatnim dijelom ostali subjekti. U našoj državi ima 4600 km' privatnih šuma i šumskog zemljišta. Ukupna drvna zaliha na hrvatskom području je 324,3 milijuna ni\ Bukva je najzastupljenija vrsta (36 %), a zatim dolaze lužnjak (14 %), kitnjak (9,9 %), jela (9,4 %) itd. Godišnje se na navedenu drvnu zalihu akumulira 9,6 milijuna m^ prirasta (2,96 %),a propisani godišnji etat je 5,35 milijuna m^. Novi elaborat propisuje za radove jednostavne biološke reprodukcije ha za deset godina, a u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano je ha. Koji su su najhitniji dijelovi ovog elaborata? - Njegovi bitni dijelovi su uredajni zapisnik, propisani iskazi, prikazi,planovi, tabhce, evidencije te pregledne i specijalne karte, koje smo radili na digitalan način, uz pomoć Geografsko-informacijskog sustava (GlS-a). Nova osnova sadrži 625 stranica Odjeli za uređivanje prilično se osipaju. Za kadrovima, naročito poslije "Bljeska" i "Oluje", vlada velika potreba, pa mnogi odlaze na atraktivnija mjesta. Tako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama, u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara, u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač, a slično je i u Ogulinu, Sisku... uređajnog zapisnika i 1700 stranica različitih tablica. Na njenoj izradi sudjelovalo je osam stručnjaka iz Službe uređivanja šuma, deset stručnih suradnika iz Direkcije i 16 rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma. Uredajni zapisnik sadrži opis područja, dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, sadašnje stanje šuma, buduće gospodarenje, vrijeme sječe i izvlačenja iz šume, a obuhvaća i razvoj industrije i drugih djelatnosti na tom području. U zapis- Svrha šumskogospodarske osnove Sukladno Zakonu o šumama, izrada šumskogospodarske osnove preduvjet je gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u Hrvatskoj. Budući da je proizvodni ciklus u šumarstvu osobito dug, ophodnja traje i do 160 godina, dimenzije gospodarenja posve su različite od proizvodnih grana s kratkim proizvodnim ciklusom. Stoga Zakon nalaže izradu šumskogospodarske osnove područja koja važi 10 godina i predstavlja bilancu potrajnog gospodarenja. Ovim jedinstvenim planom propisuju se svi uzgojni radovi, radovi na njezi i zaštiti šuma i radovi iskorištavanja. Šumskogospodarska osnova područja okvir je prema kojem se određuje globalno upravljanje hrvatskim šumama i izrađuju konkretni planovi za pojedinačne gospodarske jedinice. U cilju potrajnog gospodarenja šumarski menadžment zbog dugih vremenskih proizvodnih ciklusa mora sagledati vremensku i prostornu dimenziju gospodarenja šumama. Rečeno posve nestručno: šumskogospodarska osnova područja globalni je plan koji bilancira stanje te propisuje radove kako bi se ne samo spriječilo zadiranje u šumsku glavnicu već da bi se ona i povećala. Temeljni razlog plana je uređen menadžment koji osigurava načelo potrajnosti - šumarski termin star 150 godina koji, nažalost, ekonomisti i sociolozi ne upotrebljavaju, već koriste sinonim "održiv razvoj" ili "održivo gospodarenje". Potrajnost gospodarenja podrazumijeva: potrajnost šumskih površina, potrajnost volumena drvne mase, potrajnost funkcija ekosustava šuma i potrajnost jedine obnovljive sirovine drva.

8 niku je i obrazloženje utvrđene ekološke, gospodarske i ekonomske podloge za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje za razdoblje od 10 godina i orijentacijski za sljedećih 10 odnosno 20 godina. Kakav bi, s obzirom na dobivene podatke i propisane radove na uzgoj'u i sj'eči, mogao biti dugoročni razvoj hrvatskog šumarstva? -Valja razmotriti prognoziranu količinu sječa za još 10 godina, kao i za sljedećih 20 godina da bi se barem djelomično moglo odgovoriti na pitanje o dugoročnom razvoju šumarstva i drvne industrije koja na nj računa. Promatra se, dakle, razdoblje od 40 godina, pri čemu je za prvih 10 godina propisano, a za sljedećih 30 godina se prognozira da će se u prosjeku posjeći 6 milijuna m\ s tim da je prosjek sječe u prvim godinama 5,4 Što kaže zakon o šumama milijuna m^ drvne mase godišnje, a potkraj spomenutog razdoblja 6,5 milijuna m\ Na osnovi te računice proizlazi zaključak da će se po isteku promatranog vremena akumulacije od jedne trećine prirasta godišnje proizvesti željena normalna drvna zaliha od 300 mv ha; sadašnja iznosi 200 mvha. Uzimajući u obzir melioracije degradiranih formacija i gledajući još dalje, može se očekivati oko ha visokovrijednih medunčevih i ha crnikovih šuma, ali tek za 120 do 140 godina. Kvalifikacijska struktura sortimenata predloženog etata puna je očiglednih, ali i skrivenih mogućnosti, a hrvatsko šumarstvo sustavno ide prema stanju normalnih proporcija drvne zalihe i prirasta te općekorisnih funkcija. Podaci iz elaborata pokazuju da je površina šuma porasla za otprilike 1 posto. 0 šumskogospodarskom području Hrvatske Zakon o šumama (zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama ZOŠ-a) govori u više članaka. Članak 13.: "Radi osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na teritoruju Republike ustanovljuje se šumskogospodarsko područje Republike. Šume i šumska zemljišta obuhvaćena šumskogospodarskim područjem iz stava I. ovog članka navedena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarskog područja koji se objavljuje uz ovaj zakon i njegov je sastavni dio. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva vodi evidenciju o stanju i promjenama površina šumskogospodarskog područja na osnovi izvješća koja obvezatno dostavljaju općinski organi uprave za poslove šumarstva." Članak 14.: "Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice. Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je, u pravilu, prilagođen konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama i prometnicama, a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela. Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke." Članak 29.: "Šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove područja. Šumskogospodarska osnova područja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma, vodeći računa o općem razvoju šumskogospodarskog područja, industriji za preradu drveta i o drugim djelatnostima te o značenju šuma za oblikovanje kulture područja i stvaranje prirodne ravnoteže u prostoru. U šumskogospodarskoj osnovi područja mora biti utvrđena ekološka, proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Šumskogospodarska osnova područja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina. Izrada šumskogospodarske osnove područja i njezina revizija može se povjeriti pravnoj osobi čija je to djelatnost i koja ima zaposlene radnike sa stručnom spremom sedmog (VII/2) stupnja kojom stječu znanja za obavljanje specijalističkih visokostručnih poslova uređivanja šuma ili građaninu koji ima odobrenje za obavljanje takve djelatnosti s istom stručnom spremom, odnosno zaposlenog radnika koji ispunjava uvjete stručne spreme". Članak 30.: "Šumskogospodarsku osnovu područja donosi Poduzeće za šume, a odobrava je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na osnovi mišljenja stručne komisije. Za dio šume s posebnom namjenom za potrebe obrane RH šumskogospodarska osnova područja donosi se nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva obrane." Članak 31.: "Revizija šumskogospodarske osnove područja obavija se redovito svakih 10 godina. Ako se u toku provedbe šumskogospodarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe. Poduzeće za šume mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji vrijedi za njezino donošenje." Članak 33.: "Šumskogospodarska osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno program za gospodarenje šumama predstavljaju temelj za donošenje dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu, odnosno šumama i šumskim zemljištima na kojima postoji pravo vlasništva..." Članak 38.: "Šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom i programom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom način gospodarenja i način njihove regeneracije, u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene, te smjernicama i na način određen aktom o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom."

9 drvna zaliha za 10 posto, ili 1 posto godišnje, a prirast slijedi tokove drvne zalihe. Treba reći da su sve glavne vrste drveta akumulirale drvnu zalihu, dok jedino jela znatno naginje smanjenju, a smanjenje i prvi dobni razred. Kakvo je aktualno stanje u uređivanju šuma u Hrvatskoj? - Može se reći da je u šumarstvu izrada šumskogospodarske osnove najzahtjevniji i najstručniji posao. Zakon,uostalom,propisuje daje može raditi samo institucija koja ima stručnu spremu VII/2. U Hrvatskim šumama trenutno je na uređivanju zaposleno oko 180 što inženjera što tehničara. No ovdje je gotovo dnevna fluktuacija, pripravnik dođe i sutra ode. Odjeli za uređivanje prilično se osipaju, za kadrovima, naročito poslije "Bljeska" i "Oluje", vlada velika potreba, pa mnogi iz uređivanja odlaze na atraktivnija mjesta.tako se ugasio tek začeti Odjel u Našicama, u Senju je u uređivanju ostao samo rukovoditelj s nekoliko tehničara, u Gospiću samo je jedan iskusni uredivač, slično je u Ogulinu i Sisku. Deficit stručnjaka je očit, pa ako želimo da uredivači ostanu, mora se nešto napraviti da se ti ljudi stimuliraju. Osobit problem su neuređene šume. Na području "Hrvatskih šuma" je ha neuređenih šuma, najviše na području Uprave šuma Split. Od ukupno ha privatnih šuma u Hrvatskoj, čak haje neuređeno, a kada uzmemo u obzir daje mnogim osnovama gospodarenja rok istekao, očito je da imamo mnogo posla, a malo stručnjaka. Ima li u takvim uvjetima mjesta za privatnu inicijativu u uređivanju? - Za sada imamo jednu pravu privatnu tvrtku, to je "Mirta" Sesvete, koju je osnovao kolega Laginja. On već radi tri-četiri godine i za ovu je godinu sklopio ugovor o uređivanju ha. Uskoro će se, koliko znamo, osnovati još nekoliko tvrtki, a uvjet njihova djelovanja je već spomenuta stručna sprema. Ukupne obveze i način rada uređivača regulirani su Pravilnikom o uređivanju, koji je donesen ne tako davno, ali se već mijenja. Možete li reći nešto o tome? -Važeći pravilnik o uređivanju donijet je 14. listopada godine. U toku su neke promjene Pravilnika, no želim naglasiti da u izradi konačnog prijedloga izmjena nije sudjelovao nijedan službeni uredivač u Hrvatskoj. Sto je sporno u Pravilniku i što se mijenja? - Šumarski fakultet smatra da Pravilnik ne treba mijenjati, mišljenje naše službe je isto. Sporno je to što su državne i privatne šume svrstane u jednu gospodarsku jedinicu i to je tako ušlo u osnovu područja. Cijela je država razdijeljena na gospodarske jedinice s tim da se one dotiču, a to se nije moglo napraviti ako tu ne udu i privatne šume. Sada je u osnovu područja ušlo da državne i privatne šume budu zasebne jedinice, ali je jedan naziv i teritorij. Po novom prijedlogu to bi se mijenjalo u tom smislu da se ne bi primjenjivalo na privatne šume. Druga stvar koja bi se mijenjala jest da se razdiobi šuma na uredajne razrede dodaju ekološko-gospodarski tipovi koji su bili i prije. Čujemo da je uredivačima nemale probleme donio i Zakon o denacionalizaciji? - Ljudi znaju što su nekad uživali i znaju daje donijet Zakon o denacionalizaciji, pa postavljaju čak i barikade. Nedavno nam u jednome selu u karlovačkoj upravi seljaci nisu dali u šumu. Šumarija se žali, sud donese odluku da je u pravu, sve je legalno, no kada pođemo u šumu, seljaci nas ne puštaju. To je zatvoren krug, problem koji treba rješavati. MEĐUNARODNI SUSRETI Posjet prijatelja iz Bavarske Pomoćnik ministra za poljoprivredu, preli ran u i šumarstvo pol<rajine Bavarsl<e gospodin Reinliold Eribeđ bio je nel<olil<o dana gost "l^rvatsldti šuma" Izvještava Hrvoje Glavač Na poziv "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, od 29. siječnja do 1. veljače u Hrvatskoj je boravio pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske gospodin Reinhold Eribeck. Ranije je s bavarskim ministrom Reinholdom Bockietom i njegovim pomoćnikom Reinholdom Eribeckom dogovoreno da će se 30. siječnja održati skup o ustroju bavarskog šumarstva, bavarskom zakonu o šumama, bavarskoj šumarskoj politici i konačno, ali ne i najmanje važno, financijskoj politi- Reinhold Eribeck pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske ci bavarskog šumarstva. Seminar je održan u lovačkom domu "Brezovica" pokraj Siska. Nepovoljna vlasnička struktura Skup je pozdravnom i uvodnom riječju otvorio direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko Serdarušić, koji je u predstavio "Hrvatske šume" - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Direktor Serdarušić izložio je temeljne podatke o pravnom ustroju poduzeća, godišnjem prihodu poduzeća, objasnio je ključne odredbe hrvatskog Zakona o šumama, iznio je statističke podatke o strukturi gospodarskih i negospodarskih šuma, prirastu drvne mase, etatu, strukturi zaposlenih i konačno o predstojećim planovima racionalizacije poduzeća i njegovoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja. Prema dogovoru, gospodin Eribeck je opširno izložio ustroj bavarskog šumarstva. Površina Bavarske iznosi ha, a raspolaže s otprilike ha šuma i šumskih zemljišta. Časopis Hrvatske šume/ 7

10 Razvoj prihoda i troškova u gospodarskom sektoru Godišnji izvještaj izvor: Reinhold Erlbock Opseg državnih subvencija i^uor: Reinhold Erlheck Bitna razlika bavarskog šumarskog ustroja u odnosu na hrvatski je činjenica da je u Bavarskoj ha šume u privatnom, općinskom ili gradskom posjedu, a tek 31 % svih šuma i šumskih zemljišta su u posjedu pokrajine Bavarske. Struktura posjednika šuma izrazito je nepovoljna. Primjerice, vlasnika šuma posjeduje manje od jednog hektara šume. Prosječna površina šume u vlasništvu privatnog posjednika iznosi 2,64 ha na prosječno tri parcele. Ustroj bavarskog šumarstva Bavarsko šumarstvo je zakonski ustrojeno tako da Ministarstvo gospodari svim državnim šumama pokrajine preko šest uprava, ustanovljenim na povijesnim tradicijama pojedinih regija. Pored navedenog, nadležnost je državnog Ministarstva da nadzire sve ostale šume u privatnom ili komunalnom posjedu u skladu sa Zakonom o šumama, kojima Ministarstvo pruža stručne ekspertize i ostale usluge. Direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić Od ukupnih izravnih troškova, 62 % otpada na državne šume u svrhu iskorištavanja, 5 % na zaštitu državnih šuma, 12 % na privatne šume, 7 % na korporativne šume, 5 % na inspekcijske djelatnosti, 2 % na nacionalne parkove i ostale, neodređene troškove. Obujam radova i usluga razlikuje se u odnosu na vlasničku strukturu - največi dio radova, pa time i izravnih troškova. Ministarstvo ima u državnim šumama. Ukupni troškovi iskazani po djelatnostima strukturirani su na sljedeći način: 31 % troškova otpada na iskorištavanje šuma, 17 % na biološku reprodukciju, 40 % na upravu i personalne troškove, a 12 % je neodređeno. Prodajom drva stječe se 82 % prihoda, a ostatak iz sporednih djelatnosti. Broj zaposlenih sa 3290 u godini smanjio se na 2981 u 1995., a predviđa se da će ih biti Struktura troškova osobito je složena jer Ministarstvo od ukupno raspoloživog iznosa subvencionira najrazličitije djelatnosti u privatnim i komunalnim šumama, pa tako 25 % subvencija otpada na komunalne i općinske šume, a 73 % na privatne šume. Iz budžeta Bavarske puni se 35 % fonda za subvencije, 38 % sredstava iz saveznog budžeta, a 26,2 % dolazi od Europske unije. Ta se sredstva upotrebljavaju za zaštitu šuma, uklanjanje posljedica katastrofa, uzgojne mjere, istraživanje staništa, gospodarenje zaštitnim šumama, pošumljavanje, kao i za zakonom propisane usluge privatnim posjednicima šuma. Izraženo realnom brojkom, različiti oblici subvencija privatnim posjednicima šuma u godini iznose 70 do 80 milijuna DEM. Pored svih nabrojanih djelatnosti, troškovi Ministarstva u samom gospodarenju državnim šumama iznose oko 520 milijuna DEM, a prihod doseže oko 450 milijuna DEM. Time već u gospodarskim šumama bavarske države Ministarstvo ima gubitak. Uključivši sve oblike vlasništva i subvencija, računa se da se šuma po hektaru u Saveznoj Republici Njemačkoj subvencionira sa 300 DEM godišnje. Gospodin Eribeck je obrazložio temeljne poteškoće šumarske politike u Bavarskoj. Od do godine u Bavarskoj su životni troškovi porasli za 242 %. Za usporedbu, od do cijena cigle povećala se 150%, dok se cijena građevinskog drva uvećala za samo 80 %. Troškovi iskorištavanja u šumarstvu porasli su 300 % po m3, troškovi njege i uzgoja porasli su 400 %. Cijena krumpira porasla je 70 %, cijena pšenice i industrijskog drva pojeftinila je za 30 %, a furnirski su trupci poskupili 45 %. Izlet u Banovinu Ovi okvirni gospodarski uvjeti nepovoljni su za šumarstvo, jasna je konstatacija gospodina Eribecka. Njegovo koncizno i ljubazno izlaganje naišlo je na veliko zanimanje četrdesetak okupljenih rukovodilaca "Hrvatskih šuma", uključujući sve upravitelje Uprava "Hrvatskih šuma". U nadasve prijateljskoj atmosferi večernji sati iskorišteni su za živu raspravu. Sljedeći dan gospodin Eribeck je na poziv direktora Anđelka Serdarušića i pomoćnika direktora Josipa Pappa obišao Sunju, Kostajnicu, Dvor, Glinu i Petrinju da bi se osvjedočio u posljedica okupacije i ratnih razaranja te poteškoće i odgovorne zadatke koje predstoje "Hrvatskim šumama" u toj regiji. Valja spomenuti i zalaganje hrvatskog šumara ing. Viktora Locherta koji je znatno pridonio uspjehu ovog susreta, a već niz godina boravi i radi kao stručnjak u Bavarskoj. S pomoćnikom ministra za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo pokrajine Bavarske Reinholdom Eribeckom dogovorena je konkretna suradnja u raznim područjima. Ovim je posjetom hrvatsko-bavarsko prijateljstvo šumara učvršćeno, a ima izgleda i da se uskoro mnogostruko produbi. /Časopis Hrvatske šume

11 EKOLOGIJA/MEĐUNARODNI DOKUMENTI Standard suvremenog Ž i Vl i G n i 3 ^^ ^^^^ ^^^ znanstve- ' ' na disciplina nego i l<ao opći interes, el<ologija će zasigurno obilježiti civilizacijski prijelaz u XXI. stoljeće Piše Jadranka Rosa Studije utjecaja na okolinu uključene su u svaki segment čovjekova djelovanja prema prirodi, bilo da je riječ o iskorištavanju prirodnih bogatstava, graditeljstvu, suvre menim kemijsko-tehnološkim procesima proizvodnje, prometu i si. Složenost ljudskog utjecaja na prirodu podigla je ekologiju na razinu interdisciplinarne znanosti, koja zbog svog općeg društvenog značenja nije samo stručna djelatnost nego je postala dijelom svakodnevnog javnog života. Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizama i okoline u kojoj oni žive. Riječ dolazi od grčke riječi oikos, što znači kuća, dom, a prvi ju je upotrijebio njemački biolog Ernest Haeckel godine. Moderni ekološki pokret smatra da je problem zaštite okoline jedno od osnovnih pitanja suvremene civilizacije, koje je povezano sa sudbinom ljudske vrste. S tog stanovišta šume su jedno od najvažnijih prirodnih resursa. Neprocjenjiva je njihova vrijednost kako iz praktičnih gospodarskih razloga tako i za globalnu ravnotežu biosfere. Njihovo očuvanje i prirodna obnova zahtijevaju posebnu brigu. Briga o našim šumama povjerena je šumarskim stručnjacima "Hrvatskih šuma", što ih čini posebno odgovornima za buduću sudbinu šuma. Sve do danas zakonska regulativa nije pokrila - a opravdano nije to ni mogla - svu složenost gospodarenja i zaštite šumskih ekosustava. Krajem šezdesetih godina važna pitanja o zaštiti okoliša i sve većeg utjecaja zagađenosti zraka na okoliš potakli su međunarodnu zajednicu da poduzme odgovarajuće korake. Vijeće Ujedinjenih naroda za ekonomska i društvena pitanja (ECOSOC -The United Nations Economic and Social Council) predložilo je poduzimanje određenih mjera, nakon čega je Foto: Alojzije Frković u Stockholmu godine održana konferencija o okolišu na razini UN-a. Konferenciji su prisustvovali predstavnici 113 zemalja i 400 vladinih i nevladinih organizacija. Donesena su dva dokumenta: Stockholmska deklaracija o okolišu i Plan djelovanja za zaštitu čovjekova okoliša. Stockholmska deklaracija predstavljala je važnu prekretnicu, jer su dva od njenih 26 načela, načelo 21 i 22, postala dio međunarodnog prava. Nakon te deklaracije doneseno je niz međunarodnih konvencija. Godine u Rio de Janeiru održana je konferencija o okolišu i razvoju što ju je sazvala Generalna skupština UN-a. Na Summitu o Zemlji u Riju sudjelovalo je ljudi iz 176 zemalja. Konferencija je donijela dvije obvezujuće i tri neobvezujuće konvencije. Obvezujuće su Okvirna konvencija o klimatskim promjenama i Konvencija o biološkoj raznolikosti. Neobvezujuće su: Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju, Načela upravljanja šumama i Bilješka 21. Za nas je od posebnog značenja Konvencija o biološkoj raznolikosti jer je i za našu državu, kao članicu Vijeća Europe, obvezujuća. Osnovno načelo ove konvencije je očuvanje prvotnog stanja, što znači da se svaka zemlja potpisnica obvezuje da će u skladu sa svojim mogućnostima utemeljiti sustav zaštićenih područja ili područja gdje se moraju poduzeti posebne mjere kako bi se sačuvala biološka raznolikost. Istrošene ekosustave treba ponovo vratiti u prvotno stanje te nastojati otkloniti sve one uzroke koji mijenjaju stojbinske prilike i time utječu na biološku raznolikost. Hrvatska je poznata po svojoj biljnoj raznolikosti, što je rezultat velike klimatske, reljefne, geološke i pedološke raznolikosti, tako da Konvencija za nas ima posebnu težinu. Konvencija o biološkoj raznolikosti također ukazuje na potrebu kontrole upravljanja okolišem. Europska unija zahtijeva visoki nivo zaštite okoliša, a upravljačko "načelo predostrožnosti" obavezuje na poduzimanje preventivnih mjera za zaštitu okoliša, koje moraju imati biti ukolopljene u sve djelatnosti. Europska unija u potpunosti prihvaća ekološka načela i nastoji ih propisati pravnim i zakonodavnim sustavom. Ekologija više nije samo pokret nego postaje neizbježni standard suvremenog življenja. Stoga je poželjno da i "Hrvatske šume" što prije usklade svoje razvojne ciljeve s načelima zaštite okoliša. Budućnost šumarstva bez ekološkog aspekta je nezamisliva. Časopis Hrvatske šume/ 9

12 EKOLOGIJA/KUMA Može li se klima spasiti? Veliki porast emisije lakih plinova, ponajprije u industrijskim zemljama, pojačava efekt staklenika i prijeti pogubnom promjenom klime Prema predviđanjima klimatoloških modela, u sljedećih stotinu godina temperatura će se na cijelome svijetu prosječno povećati za tri stupnja Celzijevih, promijenit će se vremenska i prostorna raspodjela padavina, učestat će oluje, poplave, suše i druge ekstremne meteorološke priuke.zbog globalnog porasta temperature vegetacijske će se zone pomaknuti stotinu kilometara sjevernije. Drveće svojstveno određenim vegetacijskim zonama neće se moći dovoljno brzo pruagodavati promjenama niti će se moći seliti tako brzo kako bude rasla temperatura i mijenjala se kuma. Prilagodba ekosustava šuma bit će prenapregnuta. Šume će dodatno ugroziti vjetrovi, sve češće oluje, kao i učestali šumski požari u razdobljima suše, ali i brojni štetnici čijem će razmnožavanju pogodovati sve toplija ljeta. U posljednjih trideset godina u Njemačkoj je prosječna zimska temperatura porasla za 1,5 stupnjeva, a ljetne su se padavine smanjile za 30 milimetara. Promjena klime najviše će pogoditi šumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu. Prijeteća opasnost od promjene klime zahtijeva da se poduzmu odlučne mjere kako bi se ponajprije drastično smanjilo ispuštanje lakih plinova koji uzrokuju promjene u atmosferi i narušavaju stabilnost klimatskih zona. Želi li se ove procese djelotvorno ublažiti, kako bi ponajprije spasio svevsjetski šumski ekosustav, moraju uslijediti odlučne promjene u području prometne, energetske i poljoprivredene politike u industrijskim zemljama. Kriterij potrajnosti, koji već 200 godina njeguju srednjoeuropski šumari, a medu njima se do danas ističu i hrvatski, mora se primijeniti na ekološki preustroj svih industrijskih grana i aktivnosti. Troškovi koji nastaju zbog šteta pričinjenih okolišu moraju se uključiti u cijenu proizvoda (internalizacija eksternih troškova). Cijene moraju iskazivati ekološku istinu. Skladištenjem ugljika šume Fotografije: Tomislav Starčević imaju značajnu funkciju u zaštiti klime. Biljke fotosintezom vežu laki plin ugljični dioksid. One iz ugljika grade svoju biomasu, a izdvajaju i oslobađaju kisik. Štoviše, šume čuvaju i regeneriraju tlo, vodu i zrak, a ljudima nude mjesto za odmor i mir i osiguravaju radna mjesta. Svesvjetska zaštita šuma - uz nužna ograničenja u potrošnji energije, smanjenju prometa i proizvodnji konzumnih dobara - važna je mjera zaštite klime. Gospodarenje šumama ubuduće u cijelome svijetu mora biti potrajno - mora se prilagoditi lokalnim uvjetima staništa kao i lokalnim zahtjevima stanovništva, a da istodobno osigurava sve ostale funkcije šumskog ekosustava: raznolikost vrsta, funkciju zaštite i odmora, stabilnost ekosustava i vezanje ugljika. Sve to može se osigurati samo prirodnom obnovom šuma i potrajnim gospodarenjem. Šumsko gospodarenje koje je potrajno i blisko prirodi u sebi uključuje potrajno korištenje sirovine koju nazivamo drvom. Sposobnost vezanja ugljika opada sa starošću stabla. Zato staro stablo treba nadomjestiti mladim koje će nastaviti vezati ugljik. Kada se od drva starog stabla izradi namještaj ili ga se upotrijebi kao građevinski materijal, ugljik u njemu i dalje ostaje vezan još desetljećima i stoljećima.valja, dakle, dati prednost drvu pred svim ostalim materijalima, osobito ako je riječ o izradi trajnih predmeta kao stoje namještaj ili o građevinskom materijalu. Od svih građevinskih materijala, za proizvodnju, transport i preradu drva potrebno je najmanje energije. Uz to, drvo ima odlična izolacijska termička svojstva te je prvorazredni materijal za izgradnju niskih objekata. Spaljivanjem drva oslobađa se onolika količina ugljika koliko gaje stablo vezalo, a novorastuće drveće će u kružnom tijeku globalnog ekosustava tu količinu ponovo vezati. S druge strane, drvo velikim dijelom može zamijeniti druge energente, čije se zalihe bliže kraju.tako obnovljiva sirovina drvo mnogostruko pridonosi zaštiti klime. Prema napisu prof. dr Ulricha von IVcizsdckera, od predsjednika Instituta za klimu, okoliš i energiju, redovnog profesora u Essenu, rektora u Kasselu i direktora UNO-centra za znanost i tehniku u Neiv Yorku, od do direktora Institituta za europsku ekološku politiku u Bonnu i (lana Rimskog kluba Priredio Hrvoje Glavač 10 /Časopis Hrvatske šume

13

14 PRIRODNA BAŠTINA Kopački rit se 'W "T^f^^lk d^^lk m^% 1 ^^"^ S prestankonn okupacije pod nadzor "Hrvatskih šuma", koje očekuje velik posao na utvrđivanju stanja i djelatnoj zaštiti dvaju njegovih dijelova, Zoorezervata i Parka prirode, koji bi valjalo i proširiti Piše Darko Getz Kako se buži kraj okupacije Baranje poznavatelji i prijatelji Belja i njegovih zaštićenih objekata prirode sve su nestrpl jiviji. Pitaju se što će naći u Kopačkome ritu, na Sakadašu? LU kakvom je stanju Kopačko jezero? Dolaze li čaplje na gniježdenje kod Coška šume? Koliko je preživjelo beljskih jelena? Jesu li posječene hrastove šume oko tikveškog dvorca itd. Velika bijela čaplja (Egretta alba); rijetka gnjezdarica Kopačkoga rita Uoči konačnog ulaska Baranje u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske i mi sami moramo se podsjetiti da priroda. Kopački rit, Dunav, orlovi i jeleni pripadaju cijelom čovječanstvu, svim narodima svijeta. Postoje samo jedan zrak i voda, samo jedno Sunce koje nas grije i ne poznaje nacije, nacionalizme, regionalizme i privatna vlasništva. Šteta koja se čini prirodi čini se sebi jer svi smo dio te velike i nedjeljive prirode na planetu Zemlji. Oni koji su proteklih godina prisvojili Baranju samo za sebe, mislili su, naprotiv, daje sve dopušteno. A nije, i ne smije biti. KOPAČKI RIT - FLUVIJALNO-RITSKA NIZINA Kopački rit prostranije forland rijeka Dunava i Drave i dio je poznatoga Beljskoga lovišta (7000 ha). Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske u Baranji zmedu 45 44'-45 51' geografske širine i ' geografske dužine. Rit s juga omeđuje 13rava, s istoka Dunav, a sa sjevera i sjeverozapada okružuju ga obrambeni nasipi Dunav-Dunav (18 km) i Kopačevo-Zmajevac (32 km) te ratarske površine Poljoprivredno-industrijskoga kombinata "Belje", od kojih ga dijeli visoka ograda za divljač. Pod pojmom "rit" podrazumijevamo zemljišta koja su samo povremeno pod vodom. Prema nekim autorima (Stebut, 1950.) ritovi su zapravo plavne livade i na njima se za razliku od močvara ne stvara treset već tla s izražajnim akumulativnim humusnim slojem. Za Kopački rit možemo reći daje fluvijalno-močvarna nizina (Bognar, 1990.) izražajnoga mikroreljefa, koju čine bezbrojni imenovani i neimenovani vodotoci, kanali, fokovi, dunavci,bare,"jezera","grede" i slične geohidromorfološke tvorevine. Prema dosadašnjim istraživanjima (Kolić, 1965.), područje Baranje ima (premathornthweitu) subhumidno vlažniju klimu; nalazi se na granici kontinentalne klime srednjoeuropskoga tipa i kontinentalne klime Panonske nizine. Granica između oba klimata ide rijekom Dravom do Bijeloga Brda pa onda skreće prema jugoistoku do Vukovara. Najniže temperature zabilježene su u mjesecu siječnu (srednja mjesečna -0,8 C), a najviše u lipnju (srednja mjesečna 21,6 C). Najviše oborina padne u srpnju, nešto manje u listopadu i studenome, a najmanje zimi, u siječnju, veljači i prosincu. Siječanj je najhladniji mjesec, s 25 mraznih, 10 ledenih dana i 12,9 dana pod snježnim pokrivačem. Najtopliji je srpanj, sa 10,7 tropskih dana i 0,3 tropske noći. Uo-

15 Jelen obični (Cervus elaphus) bio je tijekom rata jedna od najugroženijih vrsta sisavaca bičajeni vjetar je sjeverozapadnjak. U biljnogegrafskom pogledu odražavaju se utjecaji triju klimazonalnih zajednica, i to jedne stepske - Festucetalia vallesiaceae Br.-Bl. extx. (Festucion sulcate Soo.,Chrysopogonetum danubiale I. Horvat), i dvaju šumskih - kserotermne Quercetum farnetto cerris Rud. i mezofilne Quercetto-Carpinetum I. Horvat. Ustanovljeno je postojanje 40 ritsko-močvarnih i 22 šumske biljne zajednice iz 9 vegetacijskih razreda. Nadmorska visina Kopačkog rita je manje-više ujednačena. Najniži tereni (82 m) su oko Kopačkog i Bijelog jezera te kod bara Sarvaš, Isinj, Linjak, Kan i Olajo. Znatno su više obalne terase Dunava i Drave,Vemeljskoga dunavca i Hulovskoga kanala te spomenute "grede": Remeta (83,5 m), Pavlova (82,3 m), Hordovanj (82,3 m) i druge. POPLAVE DONOSE ŽIVOT Jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika je poplava rijeka Drave i Dunava. Poplave u ovom kraju, kako je lijepo rekao pjesnik, nisu nevolja već "krv" krajolika, voda koja život znači, koja napaja trščake i vrbike, koja potiče ribu na mriješćenje, a pticama vodaricama čuva legla i mlade. Bez njenoga utjecaja ne bi bilo Kopačkoga rita ni njegovih florističko-faunističkih osobnosti. Do poplave dolazi zbog topljenja snijega i obilnih padalina u planinskom području Alpa i Tatra, odakle se napajaju rijeke slivnoga područja Dunava i Drave. No, nisu sve poplave jednako vrijedne za razvitak i opstanak biljnoga i životinjskoga svijeta. Poplave u ranim proljetnim mjesecima i poplave tijekom jeseni nemaju osobitoga značenja. Naprotiv, poplave koje započinju početkom travnja i traju do kraja lipnja prava su blagodat za brojne životinjske vrste. To je razdoblje obnavljanja života u ritu. Tijekom 90 dana, koliko obično traje poplava, riba će se izmrijestiti, a podmladak će imati dovoljno vremena da poraste i stigne do rijeke prije nego što voda nestane iz rita. U međuvremenu izrast će trstika u kojoj će se gnijezditi čaplje i druge vodarice. Na otvorenim površinama procvjetat će lopoči, plavuni {Nymphoides peltatd), rašci [Trapa natans), dragušci (Rorippa amphihia), močvarni žabnjak (Ranunculus circinatus) i drugo vodeno bilje. U prosjeku poplava traje oko 100 dana (najmanje 25, a najviše 234 dana). "Poplavne godine" često smjenjuju "sušne", kada poplava gotovo izostane ili je kratkotrajna. Ovakve se poplave mogu ponoviti više puta tijekom godine. Za vrijeme dugotrajnih poplava visokih vodostaja (nekada i iznad 600 cm prema vodomjeru u Apatinu, k=78,81 m) Kopački rit nalikuje na veliko panonsko jezero iz kojega proviruju krošnje stabala. U takvim prilikama više se ne mogu raspoznati bare, kanali, šumske prosjeke, "grede" i druga poznata mjesta u ritu. Nakon istjecanja vode u kasno ljeto Kopački rit poprima izgled šumsko-stepskoga krajolika s ponekom barom i kanalom u kojem će se još neko vrijeme zadržati voda. Bezbrojni neimenovani vrbici smjenjuju se u pejsažu s otvorenim čistinama raznovrsnoga šaša i drugog prizemnoga bilja. PTIČJE STANIŠTE, ODMORIŠTE I ZIMOVALIŠTE Povoljne klimatske prilike, veliki broj sunčanih dana, optimalne temperature vode i poplava u pravo vrijeme potiču razvoj fito i zooplanktona, kojim se hrani izlegla riba. Da podsjetimo. Kopački rit je pored delte Dunava jedno od najvećih prirodnih mrijestilišta slatkovodne ribe u Europi. U prošlosti su na ovome području ribari lovili godišnje 300 do 1500 tona slatkovodne ribe. Pored divljega šarana ovdje još žive štuka, smuđ, som, de- Časopis Hrvatske šume/ 13

16 verika, kesega, podust, jez... - ukupno 43 autohtone i osam alohtonih vrsta riba. Obilje riba i drugih vodenih životinja razlog su zadržavanja i gniježdenja brojnih vrsta močvarica i drugih ptica. Najveća je koncentracija ptica tijekom kasnoga ljeta i jeseni, kada se okupljaju ptice iz sjevernih i sjeveroistočnih dijelova Europe. Okupljanje ptica u uskoj je vezi s obiljem hrane, s bogatim "stolom" raznovrsnih životinja koje zaostanu nakon poplave. Plitke bare i kanali prepuni su različitih beskralježnjaka i kralježnjaka: riba, žaba, pijavica, gvijavica, školjki, puževa, kukaca i njihovih razvojnih oblika, na koja dolijeću jata čaplji, galebova, žličarki, zlatara, prutki, žalara, kulika, čigri... Izazov biolozima Bogatstvo živog svijeta u Kopačkome ritu još uvijek nije istraženo. Dosad je na području baranjskog podunavlja zabilježeno 368 vrsta biljnoga i 86 vrsta životinjskoga planktona. Od beskralješnjaka utvrđeno je 6 vrsta praživotinja (Protozoa), 4 metilja (Trematoda), 63 koinjaka (Rotatoria), oblica (Nematoda), 5 školjki (Bivalvia), 28 puževa (Gastropoda), 19 maločetinjaša {Oligochaeta), 16 pijavica {Hirudinea), 10 grinja (Acaria), 17 rakova {Crustacea), 17 vretenaca (Odonata), 39 ravnokrilaca (Orthoptera), 38 kornjaša (Coleoptera), 81 vrsta leptira (Lepidoptera), 39 dvokrilaca {Diptera), 5 opnokrilaca (Hymenoptera), 8 istokrilaca {Homoptera) i jedna vrsta resokrilaša (Thysanopteroida). Među kralježnjacima nađeno je vrsta riba, 10 vrsta vodozemaca, 8 vrsta gmazova, 270 vrsta ptica i 61 vrsta sisavaca. To je ukupno 831 vrsta, no pretpostavlja se da je taj broj znatno veći. Beljsko lovište Pod pojmom Beljskoga lovišta katkad se podrazumijeva cijelo lovno-šumsko područje Baranje, što nije točno. Osnivač Gospodarstva Belje je posredno hrvatsko-ugarski kralj Leopold I., koji godine vojvodi Eugenu Savojskom daje šume, oranice, voćnjake, vinograde, livade, potoke, ribnjake i oko 15 sela istočno od ceste Osijek-Darda-Beli Manastir. Dio zapadno od ceste, dakle cijelo područje uz lijevu obalu Drave, uključujući tu i šume Maljeva, dobili su po Leopoldu I. drugi zaslužni ratnici, npr. braća Veteranyi, pa se lovno-šumsko područje uz lijevu obalu Drave i šume Maljeva ne mogu povijesno smatrati dijelovima Beljskoga lovišta. 14 /Časopis Hrvatske šume Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisni cvjetovi naše su sestre, a jelen, konj, veliki orao naša braća. Kamenito brdo, potoci što teku livadama, topla tijela konjq, i čovjek - sve to pripada istoj obitelji... Stoje čovjek bez životinja?! Ako sve životinje nestanu, čovjek će umrijeti od osamljenosti. Sve što se dogodi životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve su stvari povezane. (Iz pisma indijanskoga poglavice Seattla predsjedniku SAD-a Abrahamu Lincolnu godine, kao odgovor na ponudu da država kupi indijansku zemlju) Sve to govori u prilog tvrdnji daje seoba ptica za mnoge skupine usko povezana s ovim dodatnim izvorom energije na selidbenom putu i da bi bez tog izvora slika seobe bila sasvim drukčija, dok bi za neke ptičje skupine to možda bio i sudbonosan udarac. Na Kopačkom jezeru kao najvećoj bari u Kopačkom ritu nerijetko se može izbrojati žličarki (Platalea leucorodid), 3000 do 5000 velikih vranacakormorana {Phalacrocorax carbo), do pataka,više tisuća već spomenutih vivčarica (Charadriidae), po nekoliko stotina malih bijelih čaplji (Egrettagarzetta) isto toliko sivih (Ardea cinered), na tisuće galebova, pretežno običnih {Larus ridibundus), ali i dvostruko većih, kao stoje galeb klaukavac {Larus cachinnans). Tijekom listopada dolaze sa sjevera guske glogovnjače {Anserfabalis) i Usaste {Anser albifrons). Nisu rijetke godine kada brojači ustanove da ih ima više od Kopački rit poznat je i po rijetkim vrstama. U nj nerijetko zaluta poneko jato velikih čigri {Hydroprogne caspica) ili pokoja zlogodnica {Hydrobates pelagicus), inače morska ptica. Medu raritete ubrajaju se i plijenori: veliki {Gavia immer), crnogrli (G. arctica) i crvenogrli (G. stellata), ptice pomalo nalik na kormorana, pa ih u daljini mogu razlikovati samo iskusniji poznavatelji ptica. Događa se, iako rijetko, da na Kopačkogo jezero sleti nesit {Pelecanus onocrotalus ili P. crispus). Dolazak nesita je prava ornitološka senzacija. Druge ga ptice primaju s puno respekta - ipak je to mali 'jumbo jet" s promjerom krila 3 metra i težinom 12 kilograma. U prošlom stoljeću češći posjetitelji rita bili su supovi: bjeloglavi (Gyps fulvus) i crni lešinar {Aegypius monachus). U zračni prostor zaluta i suri orao {Aquila chrysaetos), najveća grabljivica našega podneblja. Nekada se ovdje gnijezdila i naša najveća sova, buljina {Bubo buho)... U baranjskim šumama još se zadržavaju orlovi štekavci [Haliaeetus alhidlla, 20 parova), stepski sokoli {Falco cherrug, parova), sive divlje guske {Anser anser, parova),patke njorke (/lytliya nyroca,oko 50 parova), crne rode {Ciconia nigra, parova). Sve u svemu dosad je zabilježeno 270 vrsta, od toga oko 120 gnjezdarica.većina spomenutih ptica nalazi se na međunarodnom i nacionalnim popisima rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta te su zaštićene i kod nas. Baranjsko podunavlje, prema tome, nije samo mjesto gniježdenja, nego jedno od većih, možda i najvećih okupljališta ptica selica u Panonskoj nizini i privremeno boravište vodarica palearktičko-sibirske regije. Do prvoga leda ostat će dosta ptica na Kopačkom jezeru i Ribnjacima, a kada se te površine zamrznu, preselit će se na dunavske sprudove (ade) od Petreša i Milšvala do Hulova. SANIRATI ŠTETU, PROŠIRITI ZAŠTITU Zbog prirodne i prirodoznanstvene vrijednosti Kopački rit je ukazom Sabora godine proglašen Upravljanim prirodnim rezervatom. Istovremeno su mu zakonom određene granice. U početku je rezervat bio podijeljen na uže i šire područje. Zakonom o zaštiti prirode iz godine ("Narodne novine".

17 54) uže područje postaje Specijalni zoološki rezervat (7220 ha), a šire Park prirode ( ha).bivši Republički zavod za zaštitu prirode godine i Republičkogi komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu godine uputili su Izvršnom vijeću Sabora prijedlog da se granice Parka prirode prošire za ha. Prijedlog nije stavljen u proceduru izglasavanja, ali nije ni odbačen. Prihvaćanje ovoga prijedloga imalo bi veliko značenje za zaštitu ugroženih rubnih dijelova Zoološkog rezervata i Parka prirode. Od značajnijih zakonskih akata valja spomenuti Mjere za zaštitu i uređenje Specijalnog zoološkog rezervata Kopački rit ("Narodne novine", 52 52/79), kojima se određuje način upravljanja i održavanja zaštićenog objekta prirode. U veljači godine odlukom Skupštine opčine Beli Manastir osnažen je Prostorni plan Kopački rit, koji je izradio Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek. Najnovijim Zakonom o zaštiti prirode iz godine (NN30) Specijalni zoološki rezervat postaje Posebnim zoološkim rezervatom. Nakon demokratskih izbora Baranja, Beljsko lovište i njegovi zaštićeni objekti prirode bili su uključeni u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske. Na osnovi Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90, članak 108 stavak 2) godine upravu nad ovim područjem preuzele su "Hrvatske šume" - javnci poduzeće za gospodarenje šumama i šuinskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb. Premda je veći dio Zoorezervata i Parka prirode zasadjoš pod privremenom upravom UNTAES-a, treba reći da se veza s ovim područjem nije prekidala ni za vrijeme četničkog bezvlašća. Tijekom Domovinskog rata djelatnici Službe za ekologiju odlazili su na prvu liniju fronte (crtu razdvajanja) i pratili zbivanja u ritu. Bilježili su sve stoje bilo vrijedno pažnje. O stanju na tom području obavještavali su i prognani građani. Danas su veze prognanika sa svojim mjestima (Kopačevo,Varđarac,Bilje) znatno bolje zahvaljujući UNTAES-u i osobnom zalaganju prijelaznoga upravitelj a Jaquesa Paula Kleina,tako da su i informacije pouzdanije i lakše se do njih dolazi. Štoviše, uz pomoć UNTAES-ova ureda moguće je obići rvibne dijelove Kopačkoga rita. Ostaje, međutim, činjenica daje Kopački rit tijekom rata, pa i sada, izvan bilo kakvih ozbiljnijih pregovaračkih aktivnosti. Nije ga obišla nijedna znanstvena institucija, nijedan poznatiji ekolog koji ovo područje poznaje od ranije. Stoga su svi oni napisi po novinama i časopisima manje-više nagađanja i pretpostavke. S druge strane, djelatnici fantomskoga poduzeća Nacionalni park "Jelen"- Baranja nisu do sada pokazivali volju ni želju za suradnjom, a sami nisu nastavili započeta istraživanja i promatranja. Po preuzimanju Beljskoga lovišta i njegovih zaštićenih objekata prirode djelatnike "Hrvatskih šuma" očekuje velik posao. Osim sigurnosti na terenu (razminiranje), prvi zadatak bit će inventarizacija svih materijalnih vrijednosti, počevši od šuma, divljači, rijetkih vrsta životinja pa do građevinskih objekata. Vjerujemo da će trebati više mjeseci strpljivoga rada dok se ne utvrde stvarno stanje, štete i promjene u ekosustavu nastale zbog rata i onemogućavanja znanstvenih i drugih aktivnosti iz djelokruga zaštite prirode. Treba misliti i na daljnju budućnost Kopačkog rita. Primjerice, Kopačko jezero je ekološki izvanredno važno kao najveća bara u cijelom baranjsko-slavonskom području, no postupno ga oplićuju i "guše" taloženje pijeska koji donosi poplava i mulj bogat biljnim i životinjskim ostacima koji se nepotpuno razgrađuju. Ako čovjek ne intervenira, sigurno je da će nakon nekog vremena nestati. gore: Čapljica voljak (Ixobrichus minutus), redovita gnjezdarica Kopačkoga rita i trščaka Ribnjaka "Podunavlje", česta je meta snimatelja životinja u sredini: Kopački rit - kanal Sakadaš kod Lutonje dolje: Pejsaž Kopačkoga rita u kasno ljeto Časopis Hrvatske šume/ 15

18 ŠUMARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE Foto: Tomislav Starčević Potrajno gospodarenje i čuvanje raznolikosti Piše prof. dr. Branimir Prpić Šumarska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske Prema članku 1 Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" 30/94 i 72/94), priroda je značajan dio okoliša kojem Re publika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na načelima najbolje svjetske prakse. Prema članku 2 istoga Zakona, zaštita prirode provodi se osobito: - određivanjem objekata žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, - osiguranjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, uz što manje narušavanje ravnoteže njenih sastojaka, - sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja slobodnoga razvoja prirode, - donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova i - provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode. U dva prethodna članka Zakona o zaštiti prirode svaki će šumar odmah vidjeti svoju struku i sebe, što se u prvome redu odnosi na održavanje prirodnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj i na potrajnost gospodarenja kao osnovnog postulata u šumarstvu, koji u sebi sadrži trajno održavanje biološkoga potencijala šume. Potrajnost gospodarenja znači održavanje onih svojstava šume koji je čine jednim od glavnih čimbenika kakvoće okoliša i istovremeno područjem proizvodnje dragocjene biomase biljnoga i životinjskoga svijeta. U šumarstvu je značajna proizvodnja biomase budući da gospodarski osigurava održavanje šumskih ekosustava. Ovakvim postupkom sa šumom šumarstvo u potpunosti osigurava racionalno korištenje prirode na 42 % površine Republike Hrvatske, na kolikom se prostoru prostiru šuma. I programom sveučilišne nastave i kadrovski šumarstvo je danas potpuno zrelo za preuzimanje brige o zaštiti prirode u Hrvatskoj. Pod tim podrazumijevam svjetsku razinu zaštite prirode kojom je obuhvaćena sva priroda, a ne samo zaštićene površine (nacionalni prakovi, parkovi prirode i dr.), koje u smislu globalne zaštite prirode znače vrlo malo. Odlukom da šumarstvo preuzme brigu o zaštiti prirode u Hrvatskoj država bi se oslobodila troškova financiranja današnjih institucija za zaštitu prirode, a zaštita šuma značajno bi se povećala. Gotovo sve zaštićene objekte prirode većim dijelom čine šume, koje se često neodgovarajuće njeguju i čuvaju. Naprotiv, na zaštićenim šumskim površinama koje su izdvojile "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, a iznose ha, striktno se provodi zaštita šuma. U "Hrvatskim šumama", koje vode brigu o 80 % površina svih šuma u Hrvatskoj, gospodari se prema načelu potrajnosti i teži se raznolikosti (biološki diverzitet) biljnoga i životinjskog svijeta, a šume se pomlađuju prirodnim putem. Na 95 % površine hrvatskih šuma šumske sastojine imaju prirodan sastav. Navedene značajke hrvatskih šuma zapadnoeuropske zemlje mogu samo poželjeti pa nam u šumarstvu ne mogu poslužiti kao uzor. Šumarska struka već više od 150 godina održava šume u ekološkoj ravnoteži i one danas predstavljaju najvrjedniji prirodni resurs Hrvatske. Ovakav način gospodarenja šumamaje neprijeporan doprinos šumarstva zaštiti prirode. Zaštitne šume, koje se nalaze na nepristupačnom terenu, i sve ostale šume u Hrvatskoj čuvaju tlo od erozije, stvaraju uvjete za dobivanje danas vrlo tražene pitke vode, uravnotežuju vodne odnose, ublažavaju klimatske krajnosti, uvjetuju povećanje poljoprivredne proizvodnje, proizvode kisik i pročišćavaju zrak, u procesu fotosinteze vežu staklenički plin CO^ i tako smanjuju opasnost od nepovoljnih klilmatskih promjena. Sume, nadalje,povećavaju turistički promet i uljepšavaju krajolik te čuvaju biološku raznolikost. Šumarska zaštitarska načela utkana su u Zakon o šumama, koji se dosljedno provodi i jamči opstanak šume visoke prirodne kakvoće, ali i opću zaštitu prirode hrvatskoga prostora. 16 /Časopis Hrvatske šume

19 EKOLOGIJA/REINTRODUKCIJA DABRA U HRVATSKU Dabar Darko ponovo u našem susjedstvu Iz Njemačke su donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca, a voditelj projekta dr. Grubešić tvrdi da se odlično snalaze i da su se sasvim prilagodili novom staništu Žutica na starom rukavcu rijeke Lonje Piše Hrvoje Glavač Ako u svitanje ili suton na starom rukavcu Lonje začujete žestoko pljuskanje vode, imali ste sreću naići na dabra. Pre ma riječima dr, Marijana Grubešića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, voditelja projekta reintrodukcije dabra u Hrvatsku, dabar je u Hrvatskoj izumro tijekom XIX stoljeća. Ta simpatična životinja, koja dosegne težinu i od 35 kg, uglavnom je u Europi izumrla tijekom XIX. stoljeća, a zadržala se tek na rijetkim mikrostaništima u Skandinaviji, Rusiji i Francuskoj. Tako današnji europski ljubitelji prirode nisu imali priliku dabra upoznat: u njegovom prirodnom staništu nego su ga najčešće viđali u američkim vestern filmovima u kojima traperi zamkama love tu životinju zbog njena krzna, a mlade ga se generacije sjećaju izwalt Disneyjeve animirane produkcije "Maza i Lunjo", gdje simpatični dabar svojim moćnim zubima Lunju oslobađa iz zatočeništva. Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatsku započeo je godine. Dr. Grubešić boravio je na stručnoj specijalizaciji u Bavarskoj gdje u suradnji s njemačkim kolegama razrađuje ideju o povratku dabra na naše lokalitete. Nijemci su dabra na svoja područja vratili godine, a Austrijanci U obje zemlje populacija te vrste je narasla i stabilizirala se. Dr. Grubišić tijekom godine vodi razgovore sa svim relevantnim institucijama o mogućem povratku dabra u naša staništa te realizira prvu fazu projekta - odabir staništa i snimanje stanja u budućem staništu. Iste godine kolegama u Institutu za biologiju divljači u Mtinchenu izlaže prikupljenu dokumentaciju. Oni prihvaćaju suradnju pa voditelj projekta u Njemačkoj Gerhard Schwab posjećuje Hrvatsku i buduće stanište dabra. Jedan od uvjeta Augsburške preporuke (dokument o reintrodukciji životinjskih vrsta), objašnjava nam dr. Grubešić.jest da se vrsta vrati u staništa u kojima je nakada prirodno obitavala. Prema rijetkim pisanim dokumentima, u našim su krajevima dabrovi obitavali na Dunavu i na rijeci Česmi, gdje postoji toponim Dabrovine. Dabrova je populacija danas ponovo naseljena na lokalitetu Žutica, na starom rukavcu rijeke Lonje.

20 Dr. Grubešić prikupio je dokumentaciju svih nadležnih institucija, od vodoprivrede do Uprave za veterinarstvo, ali je tek dobio izvozno odobrenje iz Njemačke.Time započinje druga faza realizacije projekta - prenošenje dabra iz njemačkog staništa. Budući daje tada postojalo izvozno ododbrenje za preseljenje u Hrvatsku samo jedne dabrove obitelj, prvo hvatanje započinje 15. travnja Prvi dabrovi uhvaćeni su u blizini Ingolstadta i to u posljednjem trenutku prije no stoje započelo razdoblje gravidnosti dabrovih ženki.tada se uz pomoć njemačkih kolega dobiva dozvola za izvoz većeg broja dabrova, a u lov se uključuje i Bavarska uprava za zaštitu prirode. Nakon višekratnih akcija lovljenja, konačno su do veljače na stanište Žutica nedaleko od rijeke Lonje donesene dvije obitelji dabrova od po tri člana i dva samca. Hrvatski stručnjaci na čelu s dr. Grubešićem pripremili su umjetne nastambe na odabranoj lokaciji, a doneseni su dabrovi uspješno zauzeli svoje nove domove. Dabrovi se odlično snalaze i sasvim su se prilagodili novom staništu na starom rukavcu rijeke Lonje, kaže dr. Grubešić, ali napominje da je najneizvjesnije ljetno razdoblje kada se ne mogu pratiti dabrovi tragovi. Dabar je vegetarijanac, biljožder. Nasuprot uvriježenoj predrasudi, on nije ribolovac i ne šteti ribljem fondu. Ljeti se hrani brojnim zeljastim biljkama pa mu je teško ući u tag, a zimi drvenastim biljkama. Na lokalitetu Žutica to su vrbini i brezini samonikli podmlaci. Dabarova obitelj zauzima revir od 500 do 1000, gdje gradi brane i dvije vrste nastambi. Dr. Grubešić očekuje da će opstanak dabrove populacije u Hrvatskoj biti zajamčen tek kada ona naraste na oko 60 jedinki i osigura se dovoljan genetski pool. Ženka dabra nosi od jednog do pet mladih, ali stručnjaci ocjenjuju da izglede za preživljavanje u prosjeku imaju dva do tri mlada. Nema sumnje da će populacija ove simpatične životinje u Hrvatskoj rasti, pa se očekuje da će se tijekom vremena proširiti na cijelom području Lonjskog polja, od Ivanićgrada do Gradiške. Svakako valja napomenuti, kaže dr. Grubešić, da je projekt ostvaren uz financijsku pomoć "Hrvatskih šuma", bez čije potpore ne bi bio izvediv. Kada je u veljači došla zadnja obitelj dabrova, "Hrvatske šume" preuzele su kumstvo nad jednim stasitim dabrom koji je dobio ime Darko. Novinari su ime Blaža nadjenuli jednoj, kažu, naočitoj ženki. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstava opredijelilo se za jednu skrbnu mamu i dali joj imene Francika, Šumarski fakultet imenovao je svog momka Žav, dok su lovci jednu mladu curu nazvali Mira. Kada u području Parka prirode Lonjsko polje cvijete karakteristično pljuskanje ovog simpatičnog sisavca i biljoždera, imajte na umu daje uz veliki napor u naš krajobraz vraćena izuzetna životinjska vrsta. Dabar zatvara prirodni prehrambeni lanac, obogaćuje naš ekosustav, pridonosi raznolikosti našeg okoliša. Njegovi susjedi na ovim staništima bogatim vodama i okruženim nizinskim šumama su vidra, brojne ptice, razni vodozemci i obilje ribljeg fonda. Dabar je nezahtjevan, bezopasan i nadasve simpatičan sisavac, odličan plivač koji se kreće noću. Dr. Grubešić i dalje će, dok se populacija ne stabilizira, voditi projekt reintrodukcije, a osobito će pažljivo nadgledati vraćanje dabrova u njihovo staro stanište na lokalitu Žutica u ovoj trećoj fazi monitoringa. Kada, dakle, sretnete dabra Darka u prekrasnom krajobrazu Parka prirode Lonjsko polje, prenesite mu šumarske pozdrave. 18 /Časopis Hrvatske šume

21 NORMIZACIJA I CIJENE Prilagodba europskim tl01^in3,ttlb. Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo l<al<o bi se udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta Piše Dragutin Čuicović. V Šumarstvo i drvnopreradivačka te pa pirna industrija značajni su činitelji u ukupnom društvenom proizvodu Hrvatske, čija važnost i povezanost obvezuje na uređenje međusobnih poslovnih odnosa. Od proizvodnje i prodaje sirovog drva, odnosno drvnih sortimenata šumarstvo ostvaruje 80 % do 85 % ukupnog prihoda, dok drvnopreradivačkoj i papirnoj industriji vrijednost kupljenog drva čini od 10 % do 60 %, a pilanskoj preradi drva 50 do 60 % inputa u troškovima proizvodnje. Tako visok udio u ukupnom prihodu, odnosno u troškovima ovih grana potvrđuje međusobnu poslovnu i životnu ovisnost, kao i osjetljivost na promjene tržišta, naročito unazad nekoliko godina. U ratnim i poratnim uvjetima privređivanja te u vremenu ekonomske stabilizacije, ponuda i potražnja na tržištu drva raste i pada s većim ili manjini odstupanjima. Dekonjunkturu na tržištu, uz znatan utjecaj tečajnih razlika, koja traje do kraja 1993.,zamjenjuje u 1994.konjunktura koja traje do sredine godine, kada ponovo nastupa dekonjunktura. Ona traje do danas, s blagim naznakama konjunkture krajem prošle godine. Dugoročna dekonjunktura dovela je sredinom godine drvnu industriju, po nekim ocjenama, na najnižu razinu. U Europi se tijekom godine očekuje izlazak iz dugotrajnog razdoblja dekonjunkture, a na nama je da se pravodobno uključimo. Na osnovi analiza odnosa na domaćem i međunarodnom tržištu uočena je nužnost prilagodavanja zahtjevima tržišta kako bi se unaprijedilo poslovanje "Hrvatskih šuma". Početkom godine započelo se s radom na unapređenju primjene normi za drvo i sustava cijena glavnih šumskih proizvoda.analizama su obrađene norme i cijene drva u prošlosti i danas. NORME ZA DRVO U PROŠLOSTI Razvojem trgovačkih odnosa nastalaje potreba za normizacijom proizvoda i prometa robom u smislu propisivanja naziva, dimenzija, kakvoće, oblika, namjene proizvoda te ostalih uvjeta u prometu proizvodima. Uzance su prve pisane norme za proizvodnju i promet proizvoda koje su se dobrovoljno primjenjivale kao poslovni običaji, uz pristanak obiju strana u prometu robom. U Hrvatskoj su se primjenjivale Senjske i Zagrebačke uzance (1931. god.), te Bečke i Budimpeštanske uzance, koje su dugo dominirale na europskom tržištu. Razvoj međunarodne trgovine nametao je potrebu stvaranja europskih, pa i svjetskih normi te njihovu primjenu u proizvodnji i prometu. Banovina Hrvatska osnovala je 25. veljače godine SON (Savjetodavni odbor za normalizaciju), koji je počeo s radom 1. kolovoza iste godine. Prva norma pod nazivom HN-1 Sredstva i sredstva za pranje objavljenaje 24. rujna godine, a potpisao ju je ministar za obrt, veleobrt i trgovinu NDH. Prve norme za Neobrađeno drvo HN-116 Razvrstavanje i izmjere tehničkog i ogrjevnog drva i HN-117 Dobavni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvo,izdane su tijekom godine. U Europi se primjenjuju Europske norme EN (Norme europeenne, European standard, Europaische Norm) koje izdaje CEN/CEN- ELECO - Organisation Commune Europeeane de Normalisation / The Joint European Standards Institution / Die gemeinsanie Europiiishe Normeninstitution. Za područje drva nadležanjetehnički komitet TC Kratica CEN dolazi od Comite Europeen de Normalisation što znači Europski normizacijski odbor (European Cmmittee for Standardization). CEN je osnovan godine. Tvore ga normizacijske institucije 12 država Europske zajednice i 6 država EFTA. Prvotno je njegova zadaća bila usklađivanje nacionalnih normi dotičnih država, a godine odlučeno je da priređuje i izdaje Europske norme. Članice su CEN nacionalne normizacijske institucije 18 država.to su:austrija,belgija, Danska, Francuska, Finska, Grčka, Irska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija. Najsnažnija medu njima je njemačka institucija DIN (Deutsche Institut flir Normung). Na međunarodnoj je razini već godine osnovana ISA - Međunarodna federacija nacionalnih udruženja za standardizaciju - i danas djeluje kao Međunarodna normizacijska organizacija ISO (International Organization for štandardization), stehničkim komitetom TC-55 za područje drva. Druga Jugoslavija, zanemarivši normizacijski rad Banovine Hrvatske i NDH, uspostavila je normizacijski sustav pod nazivom JUS (Jugoslavenski standard). NORME DANAS I SUTRA Do donošenja hrvatskih normi, a na osnovi Zakona o preuzimanju Zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao Republički zakon (NN br. 53/91) od 8. listopada godine, vrijede standardi JUS. Od 8. srpnja godine mijenja im se naziv u HRN - Hrvatske norme (NN br. 44/95). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu republičke uprave ustrojen je Republički zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, koji obavlja stručne i druge poslove što se odnose na hrvatske norme, tehničke normative, norme kvalitete, unifikaciju, tipizaciju proizvoda i usluga, sustav atestiranja i homologacije, sustav mjernih jedinica te provedbu obveza koje proistječu iz međunarodnih ugovora i sporazuma u nadležnosti Zavoda. Početkom ove godine pri Republičkom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo osnovan je Programski odbor za drvo koji ima zadatak da u odborima za trupce i piljenu gradu, furnire i ploče, namještaj i ostalo izradi prijedlog Hrvatskih normi za drvo. USPOREDBA S NORMAMA EU Uspoređujući Hrvatske norme (HRN) s prijedlogom Europskih normi (EN) i normama zemalja potpisnica Europskoga Časopis Hrvatske šume/ 19

22 normizacijskog odbora CEN (Njemačkim normama DIN, Francuskim normama i Austrijskim uzancama), utvrđene su sljedeće različitosti: - prema prijedlogu normi EN i normama navedenih zemalja drvo se izdvaja u razrede i podrazrede po kakvoći i debljini, a samo se drvo za pragove i sitno industrijsko drvo za mehaničku i kemijsku preradu izdvaja prema preradbenoj namjeni; - norme HRN drvo izdvajaju isključivo prema namjeni za preradu u drvnoj industriji, razvrstavajući kakvoću s najnižim promjerom razreda, bez obveze primjene debljinskih razreda i podrazreda. Prema tome, norme se razlikuju u izdvajanju drvnih sortimentata za tržište; prema HRN-u, drvo se izdvaja po namjeni za preradu u drvnoj industriji, a po EN-u drvo se izdvaja osim po kvaliteti i po promjeru. Na osnovi navedenoga približna usporedba kakvoće drva prema normama EN i HRN iskazuje odnos: KAKVOĆA KAKVOĆA- NAMJENA A/EEZ-EWG (A) - Fl - trupci za furnir - Fll - trupci za furnir - L - trupci za Ijuštenje - R - rezonantno drvo - K - kombinirani trupci B/EEZ-EWG (B) - Fll - trupci za furnir -1. razred - pilanski trupci - Piloti, jarboli, katarke C/EEZ -EWG (C) - II. razred - pilanski trupci D/EEZ -EWG (D) - III. razred- pilanski trupci EEZ - Europska ekonomska zajednica EWG - Europaische VVirtschaft Gemeinschaft EEZ = EWG Odnos kakvoće i oznaka kakvoće potvrđuju se uspješnošću prodaje na javnim nadmetanjima za međunarodno tržište. Unazad dvije godine uspješnost prodaje objavljenih količina na međunarodnim javnim nadmetanjima kreće se od 25 % do 90%, ovisno o vrsti i sortimentima drva, odnosno u prosjeku se prodaju oko 50 % ponuđene robe. CIJENE GLAVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Od sedamdesetih do godine zbog državne politike cijena i značajne razlike cjenika i vrijednosti drva na tržištu, norme za drvo i cijene drvnih sortimenata nisu se mogle objektivno primijeniti u poslovanju između šumarstva i drvne industrije. Osnivanjem javnog poduzeća "Hravatske šume" 1. siječnja godine, na osnovi važećih cjenika šumskih gospodarstava izrađen je jedinstveni Cjenik glavnih šumskih proizvoda s osnovnom cijenom hrasta I. razreda kakvoće 211,1 DEM/m'. U Hrvatskoj i u "Hrvatskim šumama" cijene glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište formiraju se slobodno prema uvjetima tržišta i u skladu sa Zakonom o sustavu kontrole cijena, Hrvatskim normama za drvo i Pravilnikom o prodaji proizvoda i usluga poduzeća. Cijene glavnih šumskih proizvoda primjenjuju se od dana koji utvrđuje Upravni odbor ili direktor "Hrvatskih šuma", za sada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva, sukladno odluci Vlade o obaveznoj prijavi cjenika odnosno tarifa pravnih osoba. Tijekom godine zbog teškog ekonomskog stanja u zemlji osnovnaje cijena pala na 133,8 DEM/ml U godini cijene su povećane na 180 DEM/m' i daljnjim mjesečnim usklađenjima u godini cijene su stabilizirane na osnovnoj cijeni 200 DEM/m\ U cijeloj godini osnovna cijena ostaje nepromijenjena. Ipak, promjenama tečaja kune u odnosu na DEM cijene su realno snižene oko 16 %. Od 1. siječnja godine na osnovi Uredbe Vlade Republike Hrvatske utvrđene su cijene za domaće tržište u kunama po osnovnoj cijeni 740 kn/m^ i za međunarodno tržište po osnovnoj cijeni 200 DEM/m\ Na osnovi situacije na tržištu drvom u godini cijene su korigirane, pa su travnju povećane za 0,7 % i u svibnju snižene za 0,25 %. Tijekom godine cijene ostaju nepromijenjene. NORME - CJENIK Izjednačavanje hrvatskih normi s normama za drvo europskih zemalja sastavni je dio poslovne politike "Hrvatskih šuma" s ciljem i zadatkom djelovanja: Cilj - pripremiti prihvaćanje i provođenje europskih normi koje će se primijeniti nakon potpisivanja međunarodnog ugovora Europskog normacijskog odbora CEN i Republičkog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske. Zadatak - primjenom važeće Hrvatske norme za drvo omogućiti izdvajanje prema srednjem promjeru i promjeru na tanjem kraju te sukladno normama izmijeniti i dopuniti cijene u cjeniku glavnih šumskih proizvoda i trajno usklađivati cijene s uvjetima na tržištu. NOVI POSLOVNI ODNOSI I POLITIKA CIJENA Gospodarsko ponašanje zahtijeva uvođenje novog sustava cijena i primjenu normi za drvo kako bi se udovoljilo zahtjevima i uvjetima tržišta. Sukladno tome, prvi korak učinjen je 28. travnja godine kada je Upravni odbor "Hrvatskih šuma" donio odluku o kriterijima za izradu cjenika glavnih šumskih proizvoda. Prema tim kriterijima Upravni je odbor 20. rujna donio odluku o izradi cjenika glavnih šumskih proizvoda za domaće i međunarodno tržište. Cjenikom je utvrđena prodaja drvnih sortimenata po debljinskim razredima i cijanama nižim za manje i višim za veće debljinske razrede, čime je osigurano objektivnije vrednovanje drvnih sortimenata. Konačno je 29. siječnja godine Upravni odbor donio odluku o priinjeni osnovnih i indeksnih cijena glavnih šumskih proizvoda. Sukladno odluci, cijene drvnih sortimenata mogu se mijenjati prema zahtjevima tržišta, ovisno o konjunkturi ili dekonjunkturi proizvoda šumarstva, primjenom indeksa na svaku pojedinačnu cijenu. Promjene cijena na osnovi ovlasti Upravnog odbora, osim Upravnog odbora, donosi i direktor poduzeća, koji o tome mora obavijestiti Upravni odbor. Ovakav način formiranja cijena i poslovnih odnosa između šumarstva i đrvnopreradivačke i papirne industrije približan je onom u Njemačkoj. PRIHVAĆANJE PROMJENA Početkom prošle godine, s namjerom prilagodavanja tržištu, sukladno dogovorima potaknutim očitovanjem JP "Hrvatske šume" prema Vladi Republike Hrvatske, održani su sastanci između predstavnika "Hrvatskih šuma" i đrvnopreradivačke i papirne industrije. Osnovana je uža skupina pregovaračkog tima sa zadatkom i pravom da putem pregovora i dogovora usklađuje međusobne poslovne interese, uvažavajući zahtjeve tržišta. Uža skupina pregovaračkih timova postigla je suglasnost o oblicima i načinima prodaje, uvjetima prodaje, primjeni normi za drvo, pripremi za prihvaćanje europskih normi za drvo i primjeni odnosno promjeni cijena za drvne sortimente prema utjecaju tržišta. UMJESTO ZAKLJUČKA Autorje svjestan daje izdavanje Cjenika, kao i bilo koji drugi postupak koji ne uvažava osnovno načelo slobodne ponude i potražnje, netržišan i štetan ako postane dugoročnim načelom poslovne politike. Kratkoročno gledano, ako ne traje predugo. Cjenik može pomoći nekim prilagodbama. Osim toga smatramo da se dugoročno ne smije praviti razlika između domaćih i stranih kupca. Hrvatska što prije mora postati dijelom europskog gospodarskog prostora. 20 /Časopis Hrvatske šume

23 LOVAČKI TROFEJI Seminari za ocjenjivače Služba lovstva "Hrvatskih šuma" pris tupila je organizaciji seminara i ispita za ocjenjivače lovačkih trofeja. Svi poslovi oko organizacije nastave i polaganja ispita te izdavanja uvjerenja o položenom ispitu za ocjenjivače trofeja za zaposlenike "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, povjereni su Šumarskoj školi Karlovac. Od ukupno Predavači i polaznici seminara za ocjenjivače lovačkih trofeja Uprave šuma Bjelovar 16 područnih uprava šuma seminari su do sada održani u Delnicama (za djelatnike Uprave šuma Delnice),Velikoj Gorici (za UŠ Zagreb, Sisak i Karlovac), Bjelovaru (za UŠ Bjelovar), Radinj.u (za UŠ Nova Gradiška i Požega), Novom Vinodolskom (za UŠ Senj i Buzet) i u Oštarijama (za Diplomu 0 položenom ispitu HLS-a dobili su: Davor Ciprić i Darko Abramović iz Uprave šuma Sisak, Marijan Barulek, Kazimir Čaklec, Milan Pavičević, Anđelko Grospić i Tvrtko Kolarić iz Uprave šuma Zagreb, Dražen Kratofil, Antun Rendulić, Ivan Pavličić i Ivica Edreljac iz Uprave šuma Karlovac, Goran Godina, Slaven Ernjak, Stjepan Ivezić. Mlade Lužanić, Stevo Laiić, Darko Habalija, Dean Diebalo, Anđelko Habijanac, Nenad Nekvapil i Zlatko Njegovao iz Uprave šuma Bjelovar, Damir Matošević, Ivan Višić, Jadranko Paulus, Antun Vidlanović, Krunoslav Szabo, Ivo Duvnjak, Antun Dumenčić i Matija Šimunović UŠ Ogulin). U godini, kako nas je izvijestio dipl. ing. Milan Celap, stručni suradnik za lovstvo Službe lovstva Direkcije, seminari će se organiziraju još za djelatnike uprava šuma Gospić, Našice, Vinkovci i Osijek. U skladu s programom seminara za ocjenjivanje trofeja divljači Hrvatskog lovačkog saveza, uz postupak uzimanja mjera i načina ocjenjivanja trofeja svih glavnih trofejnih vrsta divljači, kandidati se tijekom 15 sati predavanja upoznaju s trofejnim značajkama pojedinih vrsta divljači, utvrđivanjem starosti trofeja, postupkom skidanja, obrade i pripreme trofeja za ocjenjivanje, povijesnim prikazom lovne trofejistike, značajnijim lovačkim izložbama u zemlji i svijetu, zakonskim propisima o lovačkim trofejima i drugom materijom nužnom u ovom zahtjevnom i odgovornom poslu. Seminare vode stručni lovni djelatnici Službe lovstva Direkcije, a ispitnu komisiju karlovačke Šumarske škole čine: dipl. ing. šumarstva Milan Celap i Alojzije Frković te dr. Antun Alegro (ranije Anđelko Stažić), koji su ujedno članovi stalne Komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrvatskog lovačkog saveza. Ispiti za ocjenjivače lovačkih trofeja za zaposlenike "Hrvatskih šuma", od kojih je nemali broj putem svojih matičnih lovačkih udruga učlanjen u HLS, održani su u Karlovcu (27.i 28.Upnja 1996.),Novoj Gradiški (22. i 23. listopada 1996.), Novom Vinodolskom (10. i 11. prosinca 1996.) i Delnicama (17. i 18. prosinca 1996.). Prilikom dodjele svjedodžbi polaznicima seminara je na položenom ispitu čestitao ravnatelj Šumarske škole Karlovac prof. Martin Šimunić. (A. F.) iz Uprave šuma Nova Gradiška i Požega, Milan Rukavina, Krunoslav Božičević i Edi Vozila iz Uprave šuma Buzet, Ivica Blažević, Goran Novotni, Željko Blažičević, Boris Miklić, Jurica Tomljanović i Zdravko Vukelić iz Uprave šuma Senj, Franjo Brentar, Mihajlo Kovačević, Dario Majnarić i Slaven Šercer iz Uprave šuma Delnice, Mario Stipetić, Branko Puškarić, Branko Blašković, Ivan Meašić, Franjo Lipošćak, Branko Sabljak, Dubravko Hodek, Nenad Vukadinović i Željko Tatalović iz Uprave šuma Ogulin. Uz djelatnike "Hrvatskih šuma" ispit su još položili: Nenad Rodić iz LD Samobor, Suzana Trninić, šumarski i lovni inspektor iz Vrbovca, i Josip Tomljanović iz LD Senj. IZVOZ SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Grančice za devize Geološko-pedološki i klimatski uvjeti Dalmacije, područja pod Upravom šuma Split, povoljno utječu na rast i razvoj konjunkturnih vrsta ljekovitog, aromatskog i ukrasnog drveća i grmlja. Zbog takvih osobina to je područje oduvijek privlačilo pozornost skupljača ljekovitog bilja, proizvođača aromatskih sredstava i cvjećara. Desetljećima su se s dalmatinskog krša na svjetsko tržište plasirale tone i tone ljekovitog i aromatskog bilja, a ponajviše kadulja, pelin, ružmarin, lovor, smilje, kupina, bazga i dr. Mnogo šumsko drveće i grmlje koje raste na kršu bogato je eteričnim uljima.tako su mirta,lemprika, ružmarin, iglice i češeri svih borova i čempresa odlična sirovina za ekstrakciju eteričnih ulja koja su tražena na svjetskom tržištu. U posljednje vrijeme probirljivo zapadnoeuropsko tržište posebno je zainteresirano za češere svih eumediteranskih vrsta te za grančice alepskog bora, čempresa, smrdljive borovice, bršljana, planike, tršlje, mirte, erike, brnistre, lovora, masline i nekih šumskih plodova, koje koriste za cvjetne i ukrasne aranžmane. Zato bi trebalo osuvremeniti njihovo branje i skupljanje na prostorima dalmatinskog krša. Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenskim prilikama i početničkim organizacijskim slabostima. Uprava šuma Split potkraj prošle godine izvezla je u Nizozemsku 69 tona grančica alepskog bora, čempresa, smrdljive borovice i lovora te zaradila oko stotinu tisuća DEM, što je značajan devizni prihod. Dalmacija nema visokovrijednih drvnih sortimenata, ali njene šume imaju izrazitu općekorisnu funkciju. Šume na širem području Dalmacije mogu donositi trajne prihode, no njihova funkcija slabi ako se te šume ne njeguju. U tim je šumama izostala njega po načelu "rano, često i umjereno", iako mjere njege mogu donijeti značajna devizna sredstva ako se prorjedivanjem alepskog bora i čišćenjem makije suvišne grančice, koje smetaju pri sječi, te češeri i plodovi ponude tržištu. Uprava šuma Split, u skladu s programom gospodarenja šumama, obvezala se da će i ove godine nizozemskom kupcu otpremiti veće količine grančica, češera i šumskih plodova. (LT.) Časopis Hrvatske šume/ 21

24 RESTRUKTURIRANJE Izabrana treća varijanta Medu 255 velikih hrvatskih poduzeća u kojima je počeo postupan proces restrukturiranja, što je preduvjet njihove privatizacije, nalaze se i "Hrvatske šume". Nakon stručnog kolegija "Hrvatskih šuma", održanog potkraj listopada prošle godine, pojedine uprave šuma trebale su se izjasniti za prihvaćanje jedne od četiriju predloženih varijanti organiziranja društva s ograničenom odgovornosti (d.o.o). Povjerenstvo za izdvajanje radnih jedinica do početka prosinca primilo je prijedloge vinkovačke, požeške, bjelovarske i sisačke uprave šuma, dok su druge uprave svoje primjedbe iznijele na glavnom stručnom kolegiju u Zagrebu ili na svojim stručnim kolegijima te na zaposleničkim vijećima. Povjerenstvo na čelu s mr. Jurajem Zeličem, a u nazočnosti pomoćnika direktora ing.josipa Papa, odlučilo se na sastanku 23. siječnja za modificiranu varijantu III, po kojoj treba osnovati 12 društava s ograničenom odgovornošću.to su Transport i mehanizacija uvinkovcima, Osijeku i Kutini te Transport, mehanizacija i građevinarstvo u Našicama, Požegi, Novoj Gradiški, Bjelovaru, Koprivnici, Karlovcu, Ogulinu, Delnicama i Senju. Predsjednik povjerenstva mr.juraj Zelić rekao nam je da se vodi računa i o skorašnjem ulasku hrvatskog Podunavlja u ustavni poredak RH, čime će Uprava šuma Osijek znatno proširiti područje djelovanja. Uvažava se, također, prijedlog vinkovačke i koprivničke uprave šuma da se osnuje društvo ograničene odgovornosti u kojem će biti obuhvaćene druga i treća faza rada. Društva ograničene odgovornosti, kaže mr. Zelić, neće biti krute organizacijske cjeline nego će sadržavati specifičnosti dosadašnje i nove organizacije, što će se definirati pravima i obvezama između osnivača i društva ograničene odgovornosti. Prema riječima predsjednika povjerenstva, elaborat o osnivanju društva treba uskladiti s novom organizacijom i sistematizacijom poduzeća "Hrvatske šume", uz usporedno rješavanje problema zaposlenih, posebice invalida rada. Pritom je potrebno obaviti konzultacije s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, odnosno s Uredom za restrukturiranje javnih poduzeća. (I.T) 22 /Časopis Hrvatske šume ŠUMARIJA RAVNA GORA Dobri poslovni rezultati V Š umarija Ravna Gora posluje u sas tavu Uprave šuma Delnice, a pokriva šume u jugoistočnom dijelu Gorskog kotara. Suinarijaje podijeljena u dvije gospodarske jedinice -Velika Višnjevica i MalaVišnjevica. Unatoč lošijim vremenskim prilikama tijekom prošle godine posječene su planirane količine crnogorice i 83 % godišnjeg etata bjelogorice. Za ovu godinu etat iznosi m-* bruto drvne mase, od čega je dvije tećine crnogorica, a jedna trećina bjelogorica. Od uzgojnih radova, tijekom planira se pošumljavanje na 0,4 ha, popunjavanje na 0,6 ha,prihranjivanje na 2,39 ha, njega podmlatka na 48 ha, njega mladika na 32 ha, čišćenje koljika na 32 ha, čišćenje letvika na 5,5 ha, zaštita od divljači na 1,89 ha itd. U Šumariji je zaposleno 11 sjekača, sedam traktorista, četiri radnika na uzgoju, četiri revirnika, 13 pomoćnika revirnika te četiri čuvara šuma i lovišta. (V. P.) POŽEŠKA UPRAVA ŠUMA Kome prodati furnirske trupce Požeška uprava šuma nije u potpun osti ispunila godišnje planove sječe, privlačenja i otpreme. Potkraj godine na pomoćnim i glavnim šumskim stovarištima bilo je m-' drvnih zaliha, vrijednih oko 6,5 milijuna kuna, a količine tehničke oblovine i prostornog drva približno su jednake. Najbolje rezultate u svim fazama rada imale su šumarije Kutjevo i Kamenska. Od ukupno izrađene drvne mase ( nr^), u samoizradi je izrađeno 5100 m\ Četrdeset i četiri traktora ove uprave izvukla su m^ drvnih sortimenata, a dnevna se norma gotovo u cijelosti ispunjavala. Poslovna jedinica Mehanizacija i građevinarstvo kamionima je prevezla oko m^ drvnih sortimenata na prosječnoj relaciji 30 km. Zbog nelikvidnosti drvne industrije, nepovoljne strukture sortimenata i ograničenog broja kupaca, financijski je plan ostvaren 80 posto. U narednom razdoblju sva će nastojanja biti usmjerena na prodaju furnirskih trupaca hrasta lužnjaka i hrastove pilanske oblovine, za koju drvna industrija trenutačno nije zainteresirana. Osobit je problem prodaja kitanjakove oblovine. Na nekim zbog snijega nepristupačnim stovarištima čekaju veće količine celuloznog drva za DIK "Belišće". Plan šumskouzgojnih radova u okviru jednostavne biološke reprodukcije ispunjen je 90 posto, no na popunjavanju je obavljeno samo pola posla budući da zbog snijega nisu posađene sve sadnice, a nije završeno ni čišćenje guštika u kamenskoj i veličkoj šumariji. (I.T) GORSKI KOTAR Velika šteta od nevremena Goranska zima opet je pokazala oštre zube. Snježno nevrijeme praćeno ledenom kišom i vrlo niskim temperaturama do 18 C ispod ništice nanijelo je velike štete šumama na području kojim gospodari Uprava šuma Delnice - stradalo je oko m'' drvne mase. Najviše je stradala bjelogorica i to tanja bukovina. Šteta je najveća u šumama na nadmorskoj visini od 300 do 700 m na području kojim gospodare šumarije Skrad, Gerovo, crni Lug, Gomirje,Vrbovsko... Ledena kora debela i do petnaestak centimetara otežava i kretanje divljači, koja stoga postaje laki plijen vuka i risa. Od 1. travnja do 31. prosinca u lovištima Uprave šuma Delnice stradalo je ukupno 30 grla jelenske divljači, 35 grla srneće divljači, dvije divlje svinje ijedan tetrijeb. (V. P.) ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA Većina etata na Psunju Š umarija Nova Gradiška planira u godini posjeći gotovo m' neto drvne mase, od koje približno 60 posto čini drvna masa glavnog prihoda. Šumskouzgojni radovi u sklopu Pojedine sječine su nepristupačne zbog još uvijek nerazminiranog terena

25 jednostavne biološke reprodukcije predviđeni su na ukupno 332 ha, najviše na pripreitii staništa te njezi pomlatka i mladika (223 ha). Šumarija,prema riječima upravitelja ing. Zorana Ferkovića, ima 90 zaposlenih, a stručno osoblje uz njega čine tri revirnika, devet pomoćnika i pet čuvara šuma. Većina etata nalazi se u gospodarskoj jedinici Južni Psunj, na području do kojeg je težak pristup jer su ceste zatvorene. Zbog miniranog terena u dijelovima gospodarskih jedinica Južni Psunj i Gradiška brda sječa se još ne provodi. Osim toga, nedostaje kvalitetnih vanjskih usluga pa izvršenje etata dolazi u pitanje. U privlačenju drvne mase novogradiška šumarija koristi tri LKT-a, tri Torpeda i vanjske usluge (kirijaše).trenutačno se radi dovršni sijek u odjelu 55 a gj. Podložje- Ključevi, gdje se planira posjeći oko 1800 m^ neto drvne mase u 145-godišnjoj sjemenjači hrasta lužnjaka. Od godine do sada u ovoj sastojini provedene su propisane uzgojno-zaštitne mjere, a nakon dovršnog sijeka planira se popunjavanje lužnjakovim sadnicama na trećini površine. Tijekom godine bit će doznačeno oko nr^ neto drvne mase, stoje etat za 1998.godmu. (I.T.) UPRAVA ŠUMA POŽEGA Smanjiti drvne zalihe Na drugom skupu zaposlenika Uprave šuma Požega u veličkoni Vatrogasnom domu bilo je riječi o prošlogodišnjem poslovanju te o trenutačnom stanju u toj upravi. Na početku skupa predsjednik Zaposleničkog vijeća Mijo Radičević osvrnuo se na prošlogodišnje aktivnosti i suradnju sa sindikalnim povjerenstvom, koje je, po njegovu mišljenju, slabo radilo. Upravitelj požeške uprave šuma ing. Stjepan Blažičević, koji se na toj dužnosti nalazi nekoliko mjeseci, naglasio je da su radni zadaci ispunjeni naturalno, ali ne i financijski. Nisu isplaćeni terenski dodaci za srpanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinac te plaća za prosinac, a nedostaje i novac za isplatu nekih financijskih obveza. Zbog nelikvidnosti drvne industrije na zalihi ima gotovo nr' drva, čija je vrijednost 6,5 milijuna kuna. Suradnja poslodavca i Zaposleničkog vijeća bila je korektna - istaknuo je ing. Blažičević. Na skupu je govorio i predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća ing. Ivan Zovak. - Danas ne donosimo nikakve od- Uoči sjednice Zaposleničkog vijeća Požeške uprave šuma luke, već nam je cilj da se zaposleni informiraju o stanju u poduzeću i o radu sindikata te dobiju odgovore na pojedina pitanja, rekao je ing. Zovak te se osvrnuo na manjkavosti Zakona o radu, problem informiranosti i na ulogu zaposleničkih vijeća u provođenju kolektivnog ugovora. Dopredsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva ing. Vlado Gradeček iznio je uvjerenje daje sindikat dobro i kvalitetno radio, no imao primjedbu na rad zaposleničkih vijeća. - Kolektivni ugovor je koinpromis između naših htijenja i mogućnosti poslovanja - istaknuo je ing. Gradeček. Rukovoditelj Komercijalnog odjela ing. Ante Mihčević govorio je s optimizmom o smanjivanju drvnih zahha.uime sindikalnog povjerenstva požeške Uprave šuma govorili su dosadašnji glavni povjerenik mg. Stjepan Curić te novoizabrani Pero Jurić iz pleterničke šumarije. Zaposleni su, medu ostalim, postavljali pitanja o nepriznavanju beneficiranog staža traktoristima,prornjeni tehnologije rada na sječi i izradi te ispunjenju normi. Uime Direkcije "Hrvatskih šuma" skupu je bio nazočan mr. ŽeljkoTomašić. (I.T.) ŠUMARIJA DONJI LAPAC Teško bez sjekača Tijekom posjeta novogradiškoj up ravi šuma novi upravitelj Šumar ije Donji Lapac ing. Slaven Bačić razgovarao je s rukovoditeljem proizvodnje ing. Ivanom Stanfarom o mogućnosti zapošljavanja sjekača s novogradiškog područja u donjolapačkoj šumariji. Iskoristili smo taj susret za kraći razgovor. - Uprava šuma Gospić dala mi je odr- Snimio: I.Tomić Ove godine koristit ćemo usluge sa strane kaže upravitelj Doljnolapačke šumarije iješene ruke da zajedno s vladinim povjerenstvom rješavam probleme zapošljavanja sjekača i ostalih zaposlenih. Za neke sam zaposlene našao stanove, a o tome nastavljam dogovore s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva - ističe ing. Bačić. Unatoč tome što njegova šumarija zauzima površinu od gotovo 2000 ha, a godišnji etat je m3, etat za godinu iznosit će tek oko ni3,jer manjka radne snage, a dio terena na području gospodarske jedinice Plješivica-Drenovača još nije razminiran. Takvih nepristupačnih površina ima približno 3000 ha. Mladi upravitelj donjolapačke šumarije, koji je na to područje došao iz Zadra u rujnu prošle godine, žali se da mu nedostaje sjekača, administrativnih i šumarskih stručnjaka, ali i traktora i druge mehanizacije. Tijekom ove godine problemi će se rješavati uz pomoć zaposlenih iz drugih šumarija gospićke Uprave šuma te vanjskih izvođača radova. Raspisan je natječaj za knjigovođu i blagajnika. Za izvođenje ovogodišnjeg etata i uzgojne radove na popunjavanju šumarija bi trebala imati šest sjekača i dva šumskouzgojna radnika. (I.T.) UPRAVA ŠUMA BJELOVAR Dobra ostvarenja Kolegij upravitelja Uprave šuma Bjelovar ocijenio je dobrim nat uralno izvršenje proizvodnog plana za godinu. Najvažniji uzgojni rat dovi u jednostavnoj i proširenoj reprodukciji obavljeni su prema planu, osim što su se ponegdje umiješale vremenske neprilike.to se dogodilo kod pošumljavanja sadnicama koje su bile na vrijeme izvađene i pripremljene za sadnju, no zbog ranog snijega nije se stiglo obaviti kompletno pošumljavanje. Stoga su sadnice zatrpane i čekaju proljeće. S obzirom na znatno manji urod žira od očekivanog, nije bilo potrebe za planiranom pripremom staništa. Financijski pokazatelji za prošlu godinu još nisu gotovi, a pokazatelji naturalnih izvršenja govore daje njega sastojina u jednostavnoj reprodukciji obavljena u cijelosti, zaštita šuma 102 posto te da je za to utrošeno 94 posto namjenskih sredstava. Revidirani, točnije povećani, plan sječe i izrade ispunjenje 104 posto. Zadovoljstvo umanjuje tek podatak daje tehničkog drva manje od planiranog. Privlačenje je ostvareno 94 posto. Prvi podaci govore da je prodaja naturalno ostvarena 109 posto, a financijski 96 posto. Razlika između naturalnog i financijskog ostvarenja donekle će se odraziti na ukupno poslovanje Uprave, (m) Časopis Hrvatske šume/ 23

26 RESTRUKTURIRANJE Pretvorba mora početi bez odgađanja Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" započelo je pretvorbom Ambalaže iz Lanišča u društvo s ograničenom odgovornošću 24 /Časopis Hrvatske šume Piše Miljenko Šarić U važavajući zahtjeve svjetskih financijskih institucija i proklamiranu makroekonomsku politiku zemlje prema velikim javnim poduzećima, krenulo se u proces restrukturiranja i "Hrvatskih šuma". Glavne promjene traže se u drukčijem obliku organiziranja takozvanih sporednih i pomoćnih djelatnosti koje nisu nužne za ostvarivanje temeljnog cilja poslovanja poduzeća, a to je gospodarenje državnim šumama. Izdvajanjem dijelova poduzeća i njihovim organiziranjem u samostalna društva, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, želi se uvesti kriterij profitabilnosti, odnosno rentabilnosti kao mjerilo racionalnosti u operativnom i strateškom djelovanju. Drugim riječima, "Hrvatske šume" transformiraju se prema tržišnom poslovanju, koje jest najgori oblik odnosa medu ljudima u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji društvenog prihoda, ali ništa bolje u svijetu još nije izmišljeno. Prilagodba mora početi bez odgađanja, u suprotnom slijede daljnje štete i gubici u poslovanju. Tijekom prošle godine započeo je proces izdvajanja iz "Hrvatskih šuma"radnih jedinica Ambalaža - Lanišće, Drvna galanterija -Vrbovsko i Ribnjačarstvo - Lipovljani i njihovo preoblikovanje u društva s ograničenom odgovornošću. Snimljeno je stanje na dan 31. prosinca godine (zaposleni, imovina koja se koristi, proizvodnja i tržište, ostvareni rezultat poslovanja) i izrađeni elaborati o ekonomskoj opravdanosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Svaka od navedenih radnih jedinica je specifična, ali su im problemi zajednički: gubitak tržišta, višak zaposlenih i zastarjela oprema. Ambalaža iz Lanišća, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prodaju ambalaže, bit će prvi organizacijski dio "Hrvatskih šuma" koji će se registrirati u nadležnom trgovačkom sudu. Naime, Upravni odbor je na sjednici održanoj 29. siječnja godine utvrdio tekst Izjave o osnivanju društva te imenovao članove Skupštine i Nadzornog odbora društva. Društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu osnivača, a vrijednost temeljnog kapitala, predstavljenog u nekretninama, opremi i rezervnim dijelovima, procijenjena je na kuna. Ambalaža - Lanišće započela je poslovanje godine u bivšem Šumskom gospodarstvu Istra, Buzet, kao dio programa revitalizacije područja Kraša-Cićarije,kojeje karakteriziralo stalno iseljavanje stanovništva, pretežito u daleke zemlje (Australija, Kanada, SAD). Proizvodni program pogona temeljio se na proizvodnji drvne Ijuštene ambalaže za voće, povrće, ribu i meso te proizvodnji paleta. Novim organizacijskim oblikom predviđaju se mnoge prednosti u odnosu na dosadašnje poslovanje. Prvo, buduća uprava društva bit će samostalna u vođenju poslova društva, a samim tim i motiviranija za što bolje rezultate. S većom samostalnošću u radu raste i osobna odgovornost. Nadalje, bit će veće mogućnosti za kratkoročno pa i dugoročno zaduživanje na financijskom tržištu, a ujedno se stvaraju bolje pretpostavke za privatizaciju, koja će se obaviti temeljem najavljenog posebnog zakona o privatizaciji "Hrvatskih šuma".

27 INFORMATIKA Šume na Internetu Osnovni je problem kako u mnoštvu pronaći potrebnu informaciju, stoga vam preporučamo nekoliko adresa sa zanimljivim stranicama o šumama i šumarstvu Piše Ratko Matošević INTERNET UGROZIO TV Internet nema nikakvu centraliziranu međunarodnu administraciju i usprkos kaotičnoj strukturi na njemu vlada izrazito demokratska atmosfera. Svojim neizmjernim dimenzijama i značenjem u suvremenoj komunikaciji, Internet je danas najzanimljivija pojava u informatici te se stoga smatra i svojevrsnim sociološkim fenomenom. U nekim sredinama (u SAD ponajviše), zbog njega se toliko promijenio stil života daje čak postao ozbiljna konkurencija televiziji. Gotovo da ne postoji nijedno područje ljudskog djelo- nternet je svjetska mreža računala povezana zajedničkim komunikacijskim protokolima. Iako naizgled samorazuml jiva, ta definicija nije dovoljna da bi se objasnio fenomen Interneta. Većina ljudi pod Internetom vjerojatno podrazumijeva egzotičnu skupinu računalskih zanesenjaka koji provode noći pred ekranima računala i bave se samo njima razumljivim poslovima. U počecima Interneta vjerojatno je i bilo tako, no danasje taj medij toliko rasprostranjen da konkurira drugim sredstvima masovnog komuniciranja. Ono što je godine počelo kao projekt američkog ministarstva obrane, u toku osamdesetih povezivalo nekolicinu znanstvenih institucija, danas je preraslo u mrežu sa 30 do 40 milijuna korisnika po cijelom svijetu, a njihov broj mjesečno raste za milijun novih. Načelo povezivanja računala u Internet prilično je jednostavno. Onaj tko želi pružiti svoje informacije svjetskoj internetskoj zajednici treba nabaviti odgovarajuću opremu, povezati se na komunikacijsku infrastrukturu, registrirati se i ""-'"' '' " '""" tako postaje čvorom u mreži kojoj može pristupiti svaki korisnik iz bilo kojeg dijela s M, R««l»4,»»ti s "Zl 'M' svijeta. Pojavom komercijalnih davatelja usluga nestaje i potreba za nabavom opreme, valja jedino prikupiti informacije koje se žele ponuditi, organizirati ih prema određenim pravilima i prenijeti na računalo koje je čvor na mreži. \fi,i, i,as,t,s duh bmf of lufro U.SA. ruilmd _ - " ' d " " ' '-' ".a Stranica Udruženja za istraživanje šumarstva vanja, od religije i politike, znanosti i umjetnosti pa do onih najbezazlenijih i najbizarnijih, koje nije na raspolaganju korisnicima Interneta. Stoga valja spomenuti usluge što ih svjetska mreža pruža svojim korisnicima. Iako je tih usluga mnogo, ovdje ćemo spomenuti dvije najvažnije, a to su WWW (World Wide Web), svjetska mreža za tekstualne i slikovne sadržaje, i elektronička pošta ( ) za razmjenu poruka i datoteka. Načelo WWW-a izuzetno je jednostavno za korištenje. Informacije su organizirane u tzv. web stranice, koje sadrže tekstualne i slikovne podatke o nekoj temi. Korisnik te podatke može čitati, otisnuti na pisaču ili pohraniti na vlastitom računalu. Neki su objekti na ekranu aktivni, u sebi sadrže veze (tzv. linkove) prema drugim stranicama te vas pritiskom tipke miša vode na odabranu temu. Veze vas mogu upućivati na bilo koju lokaciju bilo gdje na svijetu. Postupak traje vrlo kratko pa se u nekoliko sekundi iz Hrvatske može otići do Amerike, načas skoknuti do Japana ili pogledati kakvo je vrijeme u Australiji. Osnovno je načelo da nije važno gdje se informacija nalazi, već kako do nje doći. Zbog takve organizacije Internet bi još više od televizije odgovarao pojmu globalnog sela. Sve stranice na webu imaju jedinstvenu adresu (tzv. URL) preko koje im se može izravno pristupiti. Elektronička pošta podjednako je fascinatna jer vam omogućuje da putem jedinstvenih adresa bilo gdje po svijetu šaljete pisma i datoteke, a one do odredišta dolaze gotovo trenutno. Kako je brzina elektroničke pošte u odnosno na klasičnu neusporediva, nije čudno da se klasična pošta u internetskom žargonu posprdno naziva puževa pošta (tzv. snail-mail). Pismo poslano om podjednako dugo (ili kratko) putuje do odredišta u Hrvatskoj ili u Južnoj Americi, a sustav adresiranja znatno je pojednostavljen, pa je umjesto one užasno duge adrese Direkcije "Hrvatskih šuma", primjerice, dovoljno upisati direkcija@hrsume.tel.hr i možete Časopis Hrvatske šume/ 25

28 biti sigurni da na svijetu ne postoji nitko drugi s takvom formaciju. Za to je najbolje koristiti specijalizirane preadresom. traživačke servise čija je zadaća da stalno kruže po Internetu, Korištenje navedenih usluga, uz izuzetak nekih specijaliz- prate sve veze na svim stranicama i u stanju su na upit o iranijih servisa, potpuno je besplatno. Korisnik jedino plaća određenom pojmu korisniku pružiti informacije o tome gdje paušalnu naknadu davatelju usluga i trošak telefonskih im- se on spominje. Najpopularniji takvi servisi suyahoo (njegopulsa. va je jedinstvena adresa i Altavista ( www. altavista.digital. com). UVJETI ZA PRISTUP U Hrvatskoj se počeci Interneta Pošto se pristupi tim stranicama, u okvir se otipka željeni pojam i udaljeno će računalo vežu uz osnivanje Ejaa za nekoliko sekundi dati podatke o svim stranicama na CARNETA, akademske o z mreže računala koja je osnovana S^H^^^V I VVrlcoiiie to Internetu na kojima se godine. U počet ku je bila zamišljena kao navedeni pojam spominje. Pojmove valja birati pažljivo. mreža akademskih ustanova J Ako na primjer upišete riječ da bi kasnije postupno obuhvaćala i ostale korisnike. Dan pronaći mjesta na "oak" (engl.hrast),altavista će as u Hrvatskoj ima više davatelja usluga, od kojih treba istaknuti HPT, čija je usluga najkvalitetnija, ali nažalost i najskuplja. S pojavom HPT-a kao davatelja kojima se spominje hrast, a mnoga sa šumarstvom nemaju nikakve veze. Želite li saznati nešto više o šumarstvu, preporučamo vam da posjetite nekoliko usluga i "Hrvatske mjesta.to je prije svega Met Stranica Švedske šumarske službe šume" priključuju se na Internet la, finski šumarski institut koji te su otvoreni korisnički računi za sve uprave šuma i održava hstu šumarskih organizacija zastupljenih na Interla, Direkciju, čime je i radnicima našeg poduzeća omogućen netu, a adresa je/!«j.-//mwm'.mef/fl.j/. Švedska šumarska služpristup na Internet i korištenje njegovih usluga. S fantastičnim ba može se pronaći na ali je nažalost rastom Interneta rastu i naše želje i planovi u tom području velik dio sadržaja na švedskom jeziku. lufro, Međunarodna te se nadamo da će i "Hrvatske šume" uskoro ponuditi ak- unija šumarskih istraživačkih organizacija, ima svoje strantivne usluge putem vlastitih ice na web stranica.. Zanimljive su i stranice,.,,_ E) fffw 8 H^^ Da bi pojedinac pristupio o r la S FS:.. S & ^i' 2 nezavisne istraživačke organizacije European Forest In -a. 1 ^ id,, B.,.i,h.«rj,.«,»i^ Bw*Bj.i, BF«*O"-. H B«««Internetu mora posjedovati računalo (ili pristup računalu), Zalesina - Educational and xpenmentiil Forest Area stitute { modem (uređaj za pr Na ijenos digitalnih podataka nalaze se putem telefonske linije), elektronska izdanja časopisa odgovarajući softver te "Forest Products Equipment otvoren korisnički račun kod Magazine", "Logging and nekog davatelja usluga. Za Sawmilling Journal" te puni doživljaj preporuča se računalo s Pentium procesorom, kolor monitorom i brzim modemom ( bps i više) te operativni sustav Windows 95. Za pretraživan- Stranica Eksperimentalne šume Zalesina u Gorskom kotaru mnoštvo drugih podataka vezanih uz proizvođače šumarske opreme. Postoji još mnogo zanimljivih stranica koje vrijedi posjetiti, što naravno ovisi o inje Interneta nisu potrebna osobita informatička znanja, teresima pojedinca, ah je sigurno da će svatko pronaći nešto dovoljno je poznavati osnove rada s računalom, stoje, medu zanimljivo. ostahm, i omogućilo njegov golem rast. Kako na Internetu Računala više nisu izdvojene radne stanice koje obavljaju dominira engleski jezik, snalaženje je znatno lakše onima proračune nego su dio mreže, bilo lokalne ili globalne, i koji njime vladaju. ADRESE KOJE VALJA POSJETITI Ne treba posebno napominjati da je i šumarstvo zastupljeno na svjetskoj računalskoj mreži. Informacija ima mnogo, zastupljeni su različiti aspekti svjetskog šumarstva, pa je osnovni problem kako u tome mnoštvu pronaći potrebnu intime dio općeg svjetskog informatičkog sustava. Iako je još uvijek teško objasniti poduzeću kakve ekonomske dobitke može očekivati od Interneta, raduje da sve veći broj tvrtki odlučuje Internet iskoristiti za vlastitu reklamu, a sve je češći slučaj i da se kompletna prodaja proizvoda odvija preko mreže. U svakom slučaju, zaneniarvanje važnosti Interneta može biti pogubno. U doba neizbježne globalne komunikacije u tome je itekeko važno sudjelovati. 26 /Časopis Hrvatske šume

29 ŠUMARSTVO I KLIMA Bura u borovim Kako većim V ^ ^ ^ ^^^ ^ -^^ ^ proredom i sumama prorjeđivanjem krošnje ojačati stablo bora i učiniti ga otpornijim na orkanske udare bure Piše Ivan Šimić Sudbnia je šumara promatranje prirode i na temelju njenih ćudljivih zakonitosti određivanje načina gospodarenja šuma ma. Šumar se često nade u prilici drukčijoj od one koju je obrađivao tijekom školovanja, što na kušnju stavlja njegove stručne sposobnosti jer je prisiljen djelovati praktično i svrhovito. S pojavom turizma mnoge šumske sastojine na hrvatskom Jadranu poprimaju obilježja park-šuma, što je posljedica intenzivnije fluktuacije ljudi. Neobično je važno prilagoditi načm gospodarenja tim objektima kako bi se ojačala njihova otpornost na negativne utjecaje i tako im se produžio vijek trajanja. Kako su borove šumske sastojine najzastupljenije, to će se ovaj članak baviti uglavnom njima. IZAZOV ŠUMARIMA Jedan od negativnih ekoloških čimbenika je učestali izrazito jak sjeverni vjetar, bura, koji ostavlja traga na arhitekturi, ljudima pa i u biljnom svijetu. U nekim krajevima udari bure dosežu orkansku snagu nanoseći štetu mnogim materijalnim dobrima, uključujući i šumske sastojine.tako, na primjer, u Makarskoj iz smjera sjever-sjeveroistok puše jaka i vrlo jaka bura najčešće srednje brzine 40 do 60 km/ha te s udarima 100 do 120 km/ha. Uz te prosječne bure godišnje redovito zapušu i dvije do tri orkanske sa srednjom brzinom 80 do 100 km/ha, a udari povremeno dosegnu i više od 150, čak 200 km/ha. Podaci posljednjih desetak godina, koliko postoji meteorološka stanica u Makarskoj, pokazuju da je blokovska bura rjeđa od velebitske, ali su njeni udari jači. Uzrok leži u reljefu toga kraja. Nigdje se, naime, na jadranskoj obali vrletno i impresivno brdo ne obrušava prema moru tako strmo kao podno Blokova. Podvelebitsko i podbiokovsko područje dva su ekstremna primjera, ali je cijela naša obala općenito vrlo vjetrovita te se naše stručno razmatranje može primijeniti na širem području. Tradicionalna arhitektura nam pokazuje kako se čovjek prilagodio tim uvjetima i to bi trebalo poučno utjecati i na šumarsku struku. Prilagodljivost nekog sustava, u ovom slučaju biogeocenoze, uvjet je njegove uravnoteženosti i opstanka. Čovjek kao nedjeljivi dio prirode treba znati djelovati u tom smjeru. Od šumskih zajednica na obalnom području borovih je šuma najviše pa njih bura posebno ugrožava, pogotovo ako se u borovim sastojinama na nekom mjestu otvori sklop i vjetar pusti unutar šume. Bor nekad nije bio poželjna vrsta, ali s promjenom gospodarskih uvjeta, tj. s razvojem turizma jača potreba za boljim ekološkim prilikama i estetskim ugođajima. U tom su smislu borove sastojine poželjne, poglavito u turističkim krajevima. Danas je većina park-šuma u hrvatskom primorju nezamisliva bez bora kao estetskog flornog elementa. Jedan od bitnih elemenata u zaštiti borovih sastojina je otpornost na opasnost koju nosi bura. Učiniti jednu sastojinu otpornom na taj negativni ekološki element izazov je za svakog šumara, stoga valja početi barem s ovakvim teoretskim razmatranjem. Rezistentnost sustava kao što je šumska sastojina ne možemo postići akutnim zahvatima nego to mora biti plod smišljenog i sustavnog rada. Dakle, ključ rješenja leži u sustavnom uređenju takvih šuma. Kaže se daje šuma učiteljica života. Promatrajući prirodu u borovim sastojinama izloženim jakim naletima vjetra uočavamo neke pojave na osnovi kojih bismo mogli utvrditi pravila našeg djelovanja. MJERE ZAŠTITE Lako uočavamo da su borova stabla koja se razvijaju na širem prostoru otpornija na jak vjetar nego stabla u gustom sklopu.već se na prvi pogled uočava morfološka različitost medu tim stablima. Stabla koja su zauzimala veći dio pedosfere i atmosfere fizikalno su stabilnija. Tome u prvom redu pridonosi njihov niži rast pa je niže i težište tijela, a kako je i u tlu dovoljno prostora stablo je mehaničkim silama korjenova sustava dobilo dodatnu stabilnost. Te dvije fizikalne osobine stabla, uvjetovane njegovim ekološkim karakteristikama, navode nas na sasvim određene zaključke. Jedna injera zaštite mogla bi biti da se u sastojinama koje su izložene jakim udarima vjetra smanji visina stabala, što bi ih učinilo otpornijima.taj se parametar u razvoju sastojina regulira samo proredom. Dakle, intenzitet proreda bi mogao biti jedno od rješenja, ali bi prethodno ipak trebalo provesti egzaktna istraživanja koja bi odredila normative. Do tada će šumari morati postupati na temelju stečenog znanja. Druga moguća mjera su uzgojni rezovi glavnih grana s ciljem prorjedivanja krošnje kako bi ona pružala manji otpor vjetru. Kod takvih rezova potrebna je osobita stručnost zbog otvaranja rane na stablu. Stoga valja obratiti pozornost na sljedeće: zaštita reza, način reza, odabir grana i vrijeme rezanja. Idealno vrijeme rezanja je rano proljeće kada stablo može intenzivnijim kalusiranjem brzo zatvoriti ranu. Kod odabira grana koje ćemo ukloniti ne smijemo ugroziti površinu zastiranja krošnje nego je nastojimo reducirati u bočnom presjeku. Rezanje moramo izvoditi pažljivo kako se ne bi oštetila kora debla. Prvo izvodimo rez dvadesetak centimetara iznad dna grane, i to najprije rez odozdo pa onda odozgo. Kada odstranimo glavninu grane odstranjujemo i preostali dio pri glavnoj osi stabla, ponavljajući iste radnje pilom. Dakle, iako tijekom redovnog školovanja nismo dobili formule za sve slučajeve s kojima ćemo se u praksi susretati, valja se znati služiti stečenim znanjima i primijeniti ih u prilikama kad moramo riješiti neki zadatak. I ovaj bi nam časopis objavljivanjem stručnih ideja i rješenja nekih poteškoća mogao pomoći da manje lutamo. Časopis Hrvatske šume/ 27

30 IZ POVIJESTI SUMA I ŠUMARSTVA Kako je Europa ostala bez šuma Stanje sa šumskim površinama u Europi postaje do l<raja XVIII. stoljeća uistinu dramatično te vladari donose mnoge zabrane i zakone; Jada je na hrvatskom jeziku objavljen i "Šumski red" Marije Terezije Piše Zoran Batušić Upovijesti materijalne civilizacije uporaba drva obično se veže uz izgradnju i unutrašnje uređenje različitih prostora. No, do XVIII. stoljeća drvo je i izuzetno važan svakodnevni izvor energije. Civilizacije prije XVIII. stoljeća civilizacije su drva i drvenog ugljena, kao što će one iz XIX. stoljeća biti civilizacije kamenog ugljena. Kroz stoljeća šume nisu samo ključna odrednica pejsaža i uz pašnjake i oranice sastavnica agrarnog ekosistema, već su, poput nafte danas, strateško bogatstvo određenog područja. Europa, dobro opskrbljena šumskim površinama, imala je u njima jako izvorište moći. Nasuprot njoj, islamske su zemlje zadugo trpjele zbog nedostatka šumskih izvora. U srednjovjekovnoj Europi drvo je uvelike dio građevinarstva, od njega se pravi namještaj i ureduju interijeri, od drva su načinjena transportna sredstva, i kopnena i morska, raznovrsni alati, oruđa i strojevi - od plugova, tijeskova i crpki do zupčanika i preciznih mehanizama schwarzwaldskih satova. Drvo se izgarajući izravno pretvara u energiju za grijanje kuća, ono je ključno u manufakturama i protoindustrijskoj proizvodnji (kovačnice, ljevaonice, pivovare, rafinerije, staklane, ciglane...). Sveprisutna šuma, gospodarica prostora i krajobraza, nametala je i nudila svoje usluge,pa zašto tražiti drugd je- DRVA NI ZA JARBOL Ovisno o slučaju, čovjeku je bila potrebna ova ili ona vrsta drva. Za kuće to je bio hrast, za galije bor, hrast ili orah, za nosače topova brijest... O kvaliteti se vodilo računa, oko količina nitko nije razbijao glavu.ta, drva ima posvuda! Nikakav transport nije odviše dugačak ili skup: sve šume su na raspolaganju. Daske i grede utovarene na Baltiku i pretovarene u Nizozemskoj stižu u Lisabon i Sevillu; od njih se grade brodovi kojima se kreće u osvajanja novih svjetova. Bahatosti prema materijalu ponekad nema kraja - mnogi od tih brodova nisu građeni da traju, po završetku misije, negdje po Antilima ili obalama Srednje Amerike, odvoženi su u onovremena rezališta gdje su jednostavno demolirani ("izgubljeni brodovi", los navios al traves). U Francuskoj XVII. stoljeća brodogradnja je u potpunosti iskoristila kvalitetne šumske izvore kraljevstva, a državnoj upravi nije palo na pamet iskorištavanje šumskog blaga Novoga svijeta, poglavito Kanade. U to se vrijeme Francuska našla isključenom iz baltičke trgovine drvom, koja je iz Rige, a potom i iz Petrograda, opskrbljivala, prije svega, staru suparnicu Englesku. Britancima je, naime, bila potpuno jasna strateška važnost kontrole nad trgovinom drvom. Posljedice je najizravnije osjetila francuska ratna mornarica - u nedostatku kvalitetne grade za jarbole morala se prikloniti nadomjescima. Francusko ratno brodovlje je tako prisiljeno na uporabu "složivog jarbolja". Ovim umjetnim jarbolima, načinjenim od spojenih drvenih komada obručanih željezom, nedostaje gipkosti i lome se kada se jedra previše razviju. Francuski ratni brodovi su stoga sporiji i nespretni u manevriranju - rezultat je niz poraza u pomorskim srazovima s engleskom ratnom mornaricom. NEMILOSRDNO KRČENJE Brodograditeljsko rasipanje šuma nije jedino, niti je čak najopasnije na dugi rok. Seljaci u Europi onog vremena bez kraja tamane drveće, krče da bi dobili više oranica i agrarno iskoristivog zemljišta. Za vladavine Franje I. u Francuskoj ( ) orleanska se šuma prostirala na jutara, a samo stoljeće kasnije svedena je na pola. Od kraja stogodišnjeg rata (1453.), koji je bio pridonio širenju šuma nauštrb polja, do vladavine Ljudevita XV. ( ) aktivno krčenje francuskih šuma smanjilo je šumsku masu do otprilike današnjih granica. Svaka prilika za širenje oranica bila je dobra. Godine uragan je srušio 50 do 60 tisuća stabala u šumi Bleu, koja je u srednjem vijeku povezivala lyonski masiv sa šumama Gisorsa; taj je prostor brzo pretvoren u oranice i veza se nikad više nije uspostavila.još i danas običan let avionom odvaršave do Krakova otkriva 28 /Časopis Hrvatske šume

31 na zemlji način na koji duga polja kao oštrice prodiru u šumsku masu. Potražnja za drvom je uznemiravajućoni brzinom rasla već pnje XVI. stoljeća i zbog razvoja manufaktura i svih industrija koje upotrebljavaju vatru. Primjera radi, u Francuskoj blizu Dijona , da bi se hranilo šest peći koje proizvode pločice od pečene gline, u obližnjoj šumi rade 423 drvosječe, a drvo prenose 334 radnika. U svemu, bilo je zaista mnogo zahtjeva na šumsko bogatstvo, za koje se vodi žestoka borba jer ga samo naizgled ima u izobilju. Čak ni u ono vrijeme potencijal goriva jedne šume ne može se usporediti niti s vrlo skromnim rudnikom ugljena, a treba i čekati dvadeset do trideset godina da se obnovi. Za vrijeme tridesetgodišnjegrata ( ) Šveđani, da bi došli do novca, obaraju beskrajne šumske mase u Pomeraniji u toj mjeri daje kasnije velika područja osvojio pijesak. U Fancuskoj XVIII. stoljeća, kada se situacija sa šumama krajnje zaoštrava, samo jedna kovačnica troši toliko drva kao neki omanji grad. U Wieliczi, u Poljskoj, od mora se odustati od eksploatacije velikog rudnika kamene soli, sve zbog opustošenosti okolnih NAJUGUJOS GORE Bijesni seljani posvuda se žale na kovačnice i ljevaonice koje gutaju šumu ne ostavljajući dovoljno goriva čak ni za pekarske peći. A ogrjevno drvo i drvo za kuhanje mora biti nadohvat ruke. Dopremati ga s udaljenosti veće od 30 kilometara preskupo je, osim ako se prijevoz ne obavlja riječnim putem ili morem. Međutim, ovo snabdijevanje ima svoje granice i većina gradova mora se zadovoljiti s onim što se nade u blizini. Situacija je teža i nestašica drveta očitija što se više ide prema jugu Europe. Španjolski humanist Antonio de Guevara zabilježio je da je u njegovom gradu gorivo skuplje od onog što se kuha u loncu. Golema potražnja za drvom podrazumijeva i veuku transportnu organizaciju, održavanje vodenih puteva koji služe za plovidbu (od XIV. stoljeća beskrajne drvne splavi silaze poljskim i ruskim rijekama sve do Baltika) te široku trgovačku mrežu. Ipak, čak i u šumom obdarenim zemljama drvo je svakim danom sve rjeđe. Trebalo bi ga bolje iskorištavati, no to se ne pokušava ni u staklanama, ni u kovačnicama. Kada se područje opskrbe jedne tvornice na vatru previše proširi i troškovi porastu, najviše što se poduzima je smanjenje aktivnosti ili preseljenje na drugo mjesto. Prema proračunu stručnjaka, u razdoblju koje je prethodilo XVIII. stoljeću jedna je prosječna kovačnica sama trošila proizvodnju drva s 2000 ha šuma. Potražnja drva, naravno, nadmašuje proizvodnju - posljedica je velika napregnutost cijena. Francuski ekonomist XVIII. stoljeća Sully u svojoj "Kraljevskoj ekonomiji" ide tako daleko da tvrdi kako "svim proizvodima potrebnim za život neprestano raste cijena i daje tome uzrok sve veća rijetkost drva"! Suvremeni kroničar bilježi:"trgovina drvom je uvogezima (Francuska) postala zanimanjem svih stanovnika: natječu se tko će više stabala posjeći i šume će za kratko vrijeme biti potpuno uništene." Situacija sa šumskim površinama u Europi postaje do kraja XVIII. stoljeća uistinu dramatična. Pnje revolucije kamenog ugljena izvan pandža civilizacije koliko-toliko ostaju samo skandinavske šume i šumski lanac između Moskve i Arhangelska. Nadzor nad preostalim šumskim rezervama nagoni europske vlade u razdoblju prosvijećenog apsolutizma da donesu brojne zabrane i zakone. Tako je "Šumski red" kraljice MarijeTerezije tiskan i na hrvatskom jeziku. Osnivaju se modernije šumarije i šumarska služba, organiziraju se šumarska društva, postavljaju se temelji ekološke svijesti i moderne šumarske znanosti. Proces je to koji traje sve do danas i u kojem nema opuštanja. Rezulati su, bar u Europi, ipak vidljivi. Čovjek uvida da su SVI prirodni resursi iscrpljivi i počinje mijenjati odnos prema njima. Časopis Hrvatske šume/ 29

32 KULTURNA POVIJEST SUMA Zastoje važna zlatna grana "Zlatna grana" Jamesa Georgea Frazera trajni je znanstveni i literarni spomenik o jednom davno prošlom vremenu, ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi Piše dr. Darko Poišek U'antiHko doba šumski predio pored jezera Nemi, u kotlini talijanskih Albijskih gora, bio je poprište (udne tragedije koja se stalno ponavljala. Na sjevernoj obali jezera nalazio se sveti gaj i svetište šumske boginje Dijane, boginje šume, lova i plodnosti. U svetom gaju raslo je drvo kod kojega se u svako doba dana, a vjerojatno i kasno u noć mogla vidjeti strašna ljudska prilika što se krije i vreba. To je bio svećenik i ubojica, a išovjek koji ga je tražio ubit će ga prije ili kasnije i zauzeti njegov svećeniški položaj. Kada bi ga ubio, zadržavao se na tom položaju dok i njega ne bi ubio netko jači i lukaviji. U nemijskom svetištu raslo je jedno drvo šije se grane nisu smjele lomiti. Samo je odbjegli rob smio odlomiti jednu granu. Uspjeh u tom pokušaju davao mu je pravo da izađe na dvoboj sa svećenikom. Kada bi ga ubio, postao bi kralj šume. Po općem mišljenju Rimljana, sudbonosna grana bila je zlatna grana, grana koju je Eneja odlomio prije negoli je krenuo na opasan put u svijet mrtvih. Ovo je navod s početka knjige "Zlatna grana", klasičnog djela kulturne i prirodne povijesti, etnologije i antropologije, škotskog antropologa Jamesa Georga Frazera ( ). Rijetka djela uspijevaju sintetizirati kulturnu povijest tako da se vezanost za prirodu pokazuje kao najdominantnija osobina. Iz upravo ispričane epizode o nemijskom gaju, Frazer na više od 6000 stranica u 12 tomova razvija "najveću znanstvenvi odiseju suvremenog humanizma", u kojoj se osvjetljava golemi mozaik ljudskih vjerovanja, običaja i obreda, raznovrsnih oblika čovjekova odnosa prema prirodi, a posebno prema "duhu bilja"- mozaik koji tvori jezgru ljudskosti. Zastoje u našoj kulturnoj povijesti "zlatna grana" tako važna? OBOŽAVANJE DRVEĆA Suvremeni civilizirani čovjek često zaboravlja koliko je ovisan o prirodi - plodnosti bilja, o vremenskim prilikama i izmjeni godišnjih doba - i koliko je jako nekoć moralo biti poštovanje prema njoj. Unatoč tom zaboravu, u danas još postojećim značajnim ritualima zadržava se to poštovanje. Kićenje božičnog drva, maslinova grana u vrijeme Pepelnice, imela za Advent, svibanjsko drvo, isticanje zimzelenog drva nakon izgradnje krovišta, polaganje uskršnjih jaja u travicu, spaljivanje fašnika napravljenog od granja i slame (simbol zime i smanjene plodnosti),jurj evo, sve su to samo simbolični oblici obožavanja bilja i drveća, pažnje i poštovanja prema prirodi. Ali, unatoč ritualiziranom poštovanju suvremenije čovjek zaboravio njihovo nekoć dominantno značenje. Osim antropologa i etnologa, danas više nitko ne zna da se datumi naših svetkovina podudaraju s vremenom u kojem su se održavale i svetkovine i bitni kulturni događaji gotovo otkad postoji čovjek, jer se tih dana zbivaju važne prirodne promjene. Božić i Uskrs, rođenje novoga kralja i njegovo uskrsnuće, samo su kršćanskomonoteističke reinkarnacije magijskih rituala.ta dva najvažnija kršćanska datuma slave se u vrijeme solsticija kada je plodnost prirode smanjena, odnosno kad se ona ponovo budi. Nije čudno da su te kalendarske promjene od vremena "prvih ljudi" do danas ostavile značajne kulturne tragove. Ubojstvo kralja šuma u nemijskom gaju i vladavina novoga kralja, izmjena kraljeva koji doslovno ili simobično čuvaju plodnost, a kulturno izražavaju prirodne mijenje, dobar je povod za pisanje cjelokupne antropološke povijesti, za Frazerovu "Zlatnu granu". Ali da bi opisao transformacije tih rudimentarnih magijskih postupaka u elaborirane, poli i monoteističke religije, Frazeru su potrebne još neke kulturno-prirodne kategorije: kategorije obožavanja i zabrana, odnosno totema i tabua. Zabrane su uvijek vezane uz obožavanja pa je, shodno tome, obožavanje drveća (i plodnosti) izravno utjecalo na zabranu sječe drva i neizravno na zabrane u vezi s plodnošću, tj. zabrane spolnog općen ja- U skraćenoj verziji "Zlatne grane" (850 stranica) dostupnoj našem čitatelju, povezanost šume i kulturne povijesti najdetaljnije se obraduje u poglavljima "Obožavanje drveća", "Ostaci obožavanja drveća u modernoj Europi" i "Ubojstvo duha drveta". "U vjerskoj povijesti arijevske rase u Europi, obožavanje drveća igralo je važnu ulogu", kaže Frazer. Ništa prirodnije, jer je u praskozorje povijesti Europa bila prekrivena golemim prašumama u kojima su raspršene krlevine morale izgledati kao otočići u oceanu zelenila. Herzenska šuma prostirala se istoćno do Rajne unedogled u nepoznatu daljinu; Germani kod kojih se Cezar raspitivao govorili su kako su kroz nju putovali dva mjeseca, a nisu joj vidjeli kraj. U Engleskoj, šume Kenta, Surreya i Sussexa ostaci su velike šume Anderide, koja je nekoć pokrivala cijeli jugoistočni dio otoka. Izgleda da se prostirala i zapadno, sve do druge šume koja se opet širila od Hampshirea do Devona Kod Germana su šume bile najstarija svetišta. Germani su imali svete gajeve gdje god su bili. Kako je ozbiljno bilo to obožavanje može se vidjeti po okrutnoj kazni koju su stari njemački zakoni odredili za one što bi se usudili oljuštiti koru živog drveta. Krivcu bi isjekli pupak i zabili ga za oguljeni dio drveta, a krivca su tjerali da trči oko drveta sve dok mu se sva crijeva ne obaviju oko stabla. Svrha je kazne bila da se mrtva kora zamijeni živim dijelom tijela krivca; kazna je bila život za život, život čovjeka za život drveta. Svima je poznato obožavanje hrasta kod keltskih Druida. Litvanci su obožavali izuzetno velike hrastove od kojih su dobivali proročanske odgovore. Bio je grijeh polomiti i jednu grančicu. Vjerovali su da će onaj tko posiječegranu iznenada umrijeti u tom gaju ili ostati sakat. U Eskupalovom svetištu na Kosu, pod prijetnjom kazne od i 000 drahmi, bilo je zabranjeno sjeći čemprese. Na Forumu, središtu rimskog života, Romulovo sveto smokvino drvo obožavalo se sve do vremena carstva. Na padini Palatina rastao je drijen koji se smatrao jednim od najsvetijih predmeta u Rimu. Medu ugrofinskim plemenima pogansko hogosluženje obavljalo se u svetim gajevima koji su uvijek bili ograđeni Ponekad se za naročite vrste drveća vjeruje 30 /Časopis Hrvatske šume

33 da su nastanjeni duhovima. U mjestu Grbalj u Dalmaciji kaže se da medu velikim bukvama i hrastovima postoje stabla koja imaju sjenke i duše i tko posiječe jedno od njih mora umrijeti ili ostati bogalj za cijeli život. Ako se drvosječa boji da stablo koje je posjekao pripada toj vrsti, on mora odsjeći glavu kokoši na panju toga drveta i to istom sjekirom kojom je posjekao drvo. Ovo čega luvati od zla, premda je drvo jedno od onih s dušom Zbog vjerovanja da su drveće i biljke živa bića s njima se postupa kao s muškim i ženskim bićima koja se mogu vjenčati, ne samo u poetskom i figurativnom smislu... Ponekad se vjeruje da duše mrtvnih oživljavaju drveće. Dijer, pleme u centralnoj Australiji, smatra izvjesno drveće vrlo svetim. Oni vjeruju da su ta stabla njihovi reinkarnirani oćevi. Neko filipinsko pleme vjeruje da i njihovi preci borave u drveću. Kada lišće šušti na vjetru urođenici misle daje to glas duha; oni nikada ne prođu pokraj tog drveta a da mu se ne poklone i ne zamole duh za oproštaj što narušavaju njegov mir. Kod Ignorota svako selo ima svoje sveto drvo u kojem stanuju duše predaka. Tom se drvetu prinose pokloni; ako mu na neki način naškode, vjeruju da će to selu donijeti nesreću. Kada bi se to stablo posjeklo, selo i njegovi stanovnici bili bi uništeni... Prema jednom kasnijem mišljenju, stablo nije tijelo nego samo stan duha drveta koji ga može napustiti i vratiti mu se kad hoće... Čak kada je drvo posjećeno, oblikovano u daske i upotrebljeno pri gradnji kuće, šumski se duh možda krije u korištenoj gradi te ga prije ili nakon useljenja u novu kuću valja umilostiviti. BLAGOTVORNE MOĆI Osim svetosti prebivališta duha drveta, drvo pruža i blagotvorne moći. Maori, primjerice, smatraju da drveće ima moć da žene učini plodnima. Ono je pupčanom vrpcom povezano s mitskim precima, pa su se donedavno sve pupčane vrpce novorođenčadi vješale o njih. Nerotkinja koja je zagrlila takvo drvo s istočne strane dobit će muško dijete, a ako gaje zagrlila sa zapadne - žensko. Slični su se obredi s vješanjem posteljice o drvo ponavljali i kod starih Slavena. Spaljivanje karnevala također pripada obožavanju duha drveća. Premda u današnjim svetkovinama poprima razne oblike, lomača, štule, slama i osušene grane kojima se često ukrašava fašnik jasan su znak da je riječ o drvetu. No, zašto se on spaljuje ako je predmet obožavanja? Frazer nagađa daje "baš zbog velike vrijednosti koja se pripisuje životu čovjeka - boga", tj. svećenika zaštitnika drveća, "potrebno da on umre nasilnom smrću, jer je to jedini način da se njegova duša sačuva od inače neizbježnog starenja. Vjerojatno se pretpostavljalo da pravilo po kojem se on drži na položaju dok ga jači ne pogubi služi tome da se njegov božanski život sačuva u punoj snazi i da se prenese na nasljednika čim ta snaga počne opadati. Jer dok god može održavati svoj položaj čvrstom rukom, njegova je prirodna snaga nesmanjena, dok njegov poraz od ruke drugoga dokazuje da mu je snaga počela opadati." A mesopust, još jedan reziduuni magijskog života, koji prati rušenje tabua, postaje slavlje novoga početka plodne godine. U očima primitivnog čovjeka cijeli je svijet živ, pa ni drveće naravno nije izuzetak. Magijski je čovjek vjerovao da može djelovati na sile prirode, udobrovoljiti ih pomoću simpatičke magije, tj. pomoću postupaka koji nalik prirodnima pomažu prirodi da obnovi svoju plodnost. Kuglica na zimzelenom drvcu i uskršnja jaja potiču plodnost, a promjena kraljeva i spaljivanje karnevala pomažu prirodi da se što prije riješi duhova neplodnosti. Premda je između magijskog i današnjeg čovjeka velika razlika, naša civilizacija još uvijek bilježi odraze tih prirodnih i kulturnih potreba. Ne samo kao kuriozitete davnoga doba, kao primjere etnološkog bogatstva ili primitivne naivnosti, nego i kao oslonce vlastitoga kulturnog kalendara. A Frazerova "Zlatna grana", čiji smo tek neznatni djelić prikazali, ostat će trajni znanstveni i literarni spomenik o jednom davno prošlom vremenu, ali i o kulturnom bogatstvu koje čovjek kroz povijest stvara u svom odnosu prema prirodi. Časopis Hrvatske šume/ 31

34 IN MEMORiAM Adolf Malek život Ade Maleka započeo je tek prije 52 godine u Končanici, gdje se i opraštamo od njega. Završivši osnovnu školu, naobrazbeni hod nastavio je u časnoj Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu. Šumarija Daruvar podarila mu je prvo revirničko zaposlenje. Godine započeo je studij šumarstva na Šumarskome fakultetu u Zagrebu, gdje je promoviran u diplomiranoga inženjera šumarstva. Radni je vijek nastavio u Šumariji Sirač Šumskog gospodarstva Bjelovar, najprije kao voditelj poslova u uzgajanju šuma, a zatim i iskorištavanju šuma. Godine nastavio je zahtjevniji rad u bjelovarskome pogonu šumskoga "Autotransporta", a godine preuzeo je i dužnost upravitelja toga pogona. Godine započeo je rad u Direkciji "Hrvatskih šuma" u Zagrebu, najprije na poslovima restrukturiranja poduzeća, a od rukovoditelja razvojno-planske službe, na kojoj ga je dužnosti zatekla iznenadna smrt. Za sve vrijeme šumarničkoga posla. Ado nije bio samo zaposlenik; bio je i djelatnik i promicatelj struke. Tako su iza njega ostale pošumljene i njegovane šumske papučke površine, uzorno vođeni poslovi šumarske žetve i primjerna bjelovarska jedinica "Hrvatskih šuma" za prometanje drvom. Zato je i postala učilištem Šumarskoga fakulteta, mjestom pokazivanja raznovrsnosti i odgovornosti posla, neodvojiva sastavnica šumarske djelatnosti. Jedino su se tu, medu stotinjak šumarskih jedinica Lijepe nam naše, mogla naći uvezana sva godišta "Mehanizacije šumarstva", čiji je godine Ado postao gospodarski tajnik, pa tajnik uredništva i član uredničkoga vijeća. Kako ne spomenuti da je Adovom strpljivošću i domišljatošću iz bjelovarskoga "Autotransporta" potekla spoznaja o stvarnome opterećenju kamionskih hidrauličnih dizalica. 0 tome je sa suradnicima svjedočio na domaćim i međunarodnim skupovima, u Vinkovcima i Splitu, ali i u dalekoj Švedskoj. Ado je na radnome mjestu ostavio izradke desetak nacrta pretvorbi nešumarskih radnih jedinica, pa i usustavljeno planiranje "Hrvatskih šuma" u okviru danih okolnosti. Ado Malek bio je mnogim poticajem, ostvarenjem, prinosom i skrbi usko vezan uz natjecanja šumskih radnika Hrvatske za sve vrijeme svoga službovanja. Njegov promicateljski rad također je pridonio da "Hrvatskim šumama" godine bude dodijeljena časna godišnja državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić. Na raznim natjecanjima bio je voditelj momčadi Šumarije Sirač i Šumskoga gospodarstva Bjelovar, ali i autor naputaka, i učitelj, i stvaratelj u mnogom smislu. S tim je povezan i njegov rad na ustroju Dana hrvatskoga šumarstva i godine. Svojim je radom dipl. ing. Ado Malek na radnome mjestu stekao poštovanje i odanost suradnika. To najbolje potvrđuju riječi zaposlenika "Autotransporta" godine, prilikom njegova prelaska na rad u Direkciju: "Sve nam uzmite, ali nam ostavite upravitelja." Bolje se nije mogla iskazati bliskost koju je stvorio sa suradnicima, potičući ponajprije čovječni suodnos posla i radnika. Zato je bio voljen i poštovan. I na radu u Direkciji iskazivao je iste odlike, iako su zasigurno okolnosti na zahtjevnome i u mnogim sastavnicama upitnome poslu, bile teže i prijepornije. Ado je bio Čeh. Te je korijene svjedočio na mnogi način. Ali, domovinu je Hrvatsku štovao i služio joj. Obitelj je bila temelj i poticaj za mnogi napor. Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnošću i vjemošću podizao i Hrvatskoj podario danas dvoje intelektualaca - kćer Vlatku i sina Jaroslava, koji kreću očevim stazama šumarske i drvodjelske struke. A danas je obitelj ostala bez brižnoga oca, struka bez još mnogoga Adina prinosa. Njegovo umijeće darivanja mira, vjera u posao, predanost, iznimni, često neprimjetan mar, čestitost i radoznalost zauvijek ćemo pamtiti. Neizbrisivo je njegovo sudjelovanje u hrvatskome šumarskome životu, ma kako god da je smrt okrutno i nenadano uplela svoje moći, odnoseći mu život, odnoseći ga od bližnjih, gaseći duh odanoga vjernika poslu i obitelji kada je bio najpotrebniji. Adina povučenost, suzdržanost, pa gotovo i stidljiva nenametljivost, darovala mu je energiju i iskustvo, jer je on sa svojim okruženjem i poslom volio i patio. Ado, nek Ti humak kite cvijećem. Život si. Ado, produžio djecom, posađenim drvom i napisanom riječju. Zato za Tebe prestati živjeti ne znači umrijeti. Smiri se. Ado, i počini u poljupcu Gospodnjem. Odajemo Ti duboko poštovanje - častit ćemo Tvoju uspomenu. Pamtimo. Bio si s nama, radio si s nama, ostaješ s nama! Više ne bi ni želio da se govori. Poštujmo to! Dragi Ado, lahki Ti bio grobni humak hrvatske zemje koju si toliko volio i štovao. "Hrvatske šume" 32 /Časopis Hrvatske šume

35

36