Reparacija za žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji: U potrazi za putem napretka

Transcription

1 Reparacija za žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji: U potrazi za putem napretka Peter Van der Auweraert U saradnji sa Igorom Cvetkovskim Odsjek za zemljis te, vlasnis tvo i reparacije Odjeljenje za operativne poslove i vanredne situacije Međunarodna Organizacija za Migracije (IOM) Uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Finske BSN.

2 Odricanje odgovornosti Ovaj izvjes taj ne predstavlja stavove Ministarstva vanjskih poslova Finske niti Međunarodnog suda za ratne zloc ine u bivs oj Jugoslaviji. Iako sadrz aj izvjes taja potic e iz razgovora sa lokalnim, regionalnim i međunarodnim interesnim stranama, preporuke i gledis ta koji su u njemu iznijeti ne izraz avaju neumitno njihove stavove. Autor je taj koji preuzima punu odgovornost za stavove iznijete u ovom Izvjes taju, ukljuc ujuc i i moguc e gres ke. Zahvalnosti Najvec a zahvalnost ide Ministarstvu vanjskih poslova Finske za njihovu finansijsku podrs ku, bez koje izdavanje ovog izvjes taja ne bi bilo moguc e. Zahvaljujemo se Predsjedniku kancelarije Međunarodnog suda za ratne zloc ine kako za povjerenje koje je ukazano IOM-u tako i za inicijativu da se ovaj projekat uops te pokrene. Tokom konsultacija, niko od sagovornika nije s tedio svoje vrijeme da nam pruz i stanovis ta i ideje na kojima poc iva ovaj Izvjes taj. Moj kolega Igor Cvetkovski je bio zaduz en da sprovede konsultacije za ovaj Izvjes taj kao i da razradi ideje koje Izvjes taj sadrz i. Njegovo istinsko poznavanje i razumijevanje regiona bilo je neprocjenjivo u svakom aspektu ovog poduhvata. Zahvalnost dugujemo i posvec enim staz istima i mlađim konsultantima koji su obezbjeđivali istraz ivac ku podrs ku tokom cijelog projekta. Po abecednom redu to su: Katarina Braafladt, Johanna Klos, Caroline Weiss i Tim Zintak. Posljednja rec zahvalnosti odlazi Sari Harris za njeno izvanredno uređivanje ovog dokumenta kao i za pitanja koja je iznijela o sadrz aju, s to je uc inilo ovaj Izvjes taj boljim dokumentom nego s to bi to bio bez toga. Novembar Godine Međunarodna Organizacija za Migracije (IOM) Zeneva, Svajcarska REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 2

3 Sadržaj Odricanja odgovornosti i Zahvalnosti Skrac enice Rezime projektnog menadžera Uvod a. Svrha i Okvir b. Metodologija c. Terminologija: z rtve ili prez ijveli d. Ops ta shvatanja i principi e. Izuzimanje krs enja prava na zemlju i imovinu f. Konsultacije sa dijasporom PRVI DIO: DOSADAŠNJI NAPORI I BUDUĆI PLANOVI 1. Dosadašnji napori u vezi sa pomoći i reparacijom žrtvama Glavno zapažanje br.1: Napori da se pruz i reparacija z rtvama su bili nedovoljni i nepotpuni i mnogo z rtava je ostalo bez djelotvorne pomoc i Glavno zapažanje br. 2: Uprkos odsustvu sveobuhvatnog pristupa reparaciji, u toku su brojne inicijative koje su usmjerene da premoste ovaj jaz. Zaključna zapažanja 2. Planovi za integralnu reparaciju Glavno zapažanje br.1: Udruz enja z rtava kao i organizacije civilnog drus tva ne z ele da u skorije vrijeme odustanu od politic ke borbe za reparaciju. Glavno zapažanje br.2: Stavovi o reparaciji z rtvama su razlic iti među nacionalnim politic kim akterima, ali c ak i oni koji su za sveobuhvatne napore nisu voljni da preuzmu vođstvo. Glavno zapažanje br.3: Međunarodni i regionalni međuvladini i vladini akteri bili su aktivni u ovoj oblasti i mogu da pruz e vaz nu politic ku podrs ku. Glavno zapažanje br.4 : Mnoga udruz enja z rtava smatraju da je javnost malo zainteresovana za njihove nedac e ali da je potrebno vis e informacija. Zaključna zapažanja DRUGI DIO: USUSRET SVEOBUHVATNOM PROGRAMU REPARACIJE: ODLUKE Odluka 1: Jedinstvena regionalna inicijativa za reparaciju ili vis e nacionalnih inicijativa? Odluka 2: Ko su z rtve koje treba da budu ukljucene u program reparacije? REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 3

4 Odluka 3: Sadrz aj reparacije i ciljevi programa reparacije Odluka 4: Kakvu korist bi program reparacije trebalo da donese z rtvama? Odluka 5: Standardi dokaza Odluka 6: Institucionalni okvir za implementaciju programa reparacije Odluka 7: Finansiranje Odluka 8. Odnos između pros lih i aktuelnih inicijativa, ukljuc ujuc i parnice Odluka 9: Forma koju c e Osnivac ki dokument imati TREĆI DIO: USUSRET SVEOBUHVATNOM PROGRAMU REPARACIJE: PROCES I SLIJEDEĆI KORACI 1. Uslovi za uspjeh: osnovne karakteristike politic kog procesa koji vodi ka obimnom programu reparacije 2. Slijedec i koraci Dodatak br.1: Bibliografija Dodatak br.2: Sagovornici REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 4

5 LISTA SKRAĆENICA BiH ECtHR ICMP ICTY IDPs IMF IOM UNSC 1244 OSCE RECOM RHP RWL SFRY UNDP UNFPA UNHCR Bosna i Hercegovina Evropski sud za ljudska prava Međunarodna komisija za nestale osobe Međunarodni krivic ni tribunal za bivs u Jugoslaviju Interno raseljena lica Međunarodni monetarni fond Međunarodna organizacija za migracije Rezolucija Savjeta sigurnosti 1244-administrativno Kosovo Evropski savjet bezbjednosti i saradnje Regionalna komisija sa zadatkom da utvrdi c injenice o svim z rtvama ratnih zloc ina i ostalim ozbiljnim krs enjima ljudskih prava poc injenih na teritoriji bivs e Jugoslavije u periodu Regionalni program stambenog zbrinjavanja izbjeglih Regionalni z enski lobi Socijalistic ka Federativna Republika Jugoslavija Program za razvoj Ujedinjenih nacija Populacioni fond Ujedinjenih nacija Visoki komesarijat za izbjeglice Ujedinjenih nacija REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 5

6 Rezime Sus tinski cilj ovog Izvjes taja je da omoguc i razgovore i politic ke odluke o reparaciji z rtvama međunarodnih zloc ina (genocid, zloc ini protiv c ovjec nosti i ratni zloc ini) izvrs enim tokom jugoslovenskih ratova, kao s to su definisani i pokriveni mandatom Međunarodnog suda za ratne zloc ine u bivs oj Jugoslaviji (ICTY). Izvjes taj je rezultat projekta iniciranog na zahtjev Kancelarije predsjednika Međunarodnog suda za ratne zloc ine (ICTY), da bi se dos lo do konkretnih preporuka ili sugestija oko rjes avanja ovog problema. Da bi se zapoc elo sa diskusijom, ovaj Izvjes taj istraz uje kako bi jedna sveobuhvatna inicijativa za reparaciju mogla da izgleda i kako bi se do nje moglo doc i u datim okolnostima. Namjera je da se podrz e aktuelni napori međunarodnih organizacija i organizacija civilnog drus tva, udruz enja z rtava i politic kih aktera u postizanju dogovora o ovom problemu. Izvjes taj je sastavljen na osnovu obimnih konsultacija u regionu 1, obimnog kancelarijskog istraz ivanja i iskustva IOM-a u implementaciji masovnih reparacionih programa i rada sa vlastima i građanskim udruz enjima s irom svijeta. U prvom dijelu, Izvjes taj zapoc inje pregledom trenutnog statusa problema reparacije, ukljuc ujuc i osnovna oc ekivanja i izglede za buduc e djelovanje. Kao s to c e, u Izves taju, postati jasno, mnogo (ako ne vec ina) z rtava međunarodnih zloc ina poc injenih tokom jugoslovenskih ratova je ostalo bez djelotvorne pomoc i. Uprkos c injenici da su se ovi zloc ini dogodili prije mnogo godina, z rtve i dalje zahtjevaju da se pravda konac no zadovolji. Po mis ljenju onih sa kojima je IOM razgovarao, puno pomirenje ostaje nemoguc e bez cjelovitog i integrisanog nac ina bavljenja ratnom pros los c u, ukljuc ujuc i i reparaciju za sve z rtve. Integralni pristup reparaciji bi znac io da je svim z rtvama dostupna djelotvorna pomoc za posljedice zloc ina koje su prez ivjeli, a ovo podrazumijeva uspostavljanje procedura i procesa, odnosno programa reparacije. Uprkos odsustvu integralnog pristupa, postoje brojne aktuelne inicijative usmjerene da premoste ovaj jaz, koje ohrabruju i mogu biti nadograđene unutar konteksta integralnog programa reparacije. Udruz enja z rtava i organizacije civilnog drus tva nec e u skorije vreme odustati od svoje politic ke borbe za reparaciju. Postoji jedan aktivan dio civilnog drus tva koji c e nastaviti da traz i razlic ite strategije kojima bi natjerali vlade da se zauzmu za ovo pitanje, ukljuc ujuc i i strates ke parnice pred domac im, regionalnim i međunarodnim sudovima. Mnogi sagovornici su napravili direktnu vezu između modernizacije i demokratizacije bivs ih jugoslovenskih republika i potrebe da se konac no z rtvama pruz i pomoc na koju imaju pravo. Usvajanje adekvatne strategije reparacija je ovdje viđeno ne samo kao nes to s to se odnosi na pros lost vec kao nes to s to je potrebno za prosperitetniju i mirniju buduc nost. Stavovi o reparaciji za z rtve ratova se razlikuju među nacionalnim politic kim akterima ali mnogi priznaju da jaz u odnosu na reparaciju ostaje i da mu se treba posvetiti. CČini se da evidentan izostanak znac ajnog napretka ima vis e veze sa nedostatkom jakog politic kog liderstva nego sa aktivnim otporom suoc avanja sa ovim problemom. Ovo pruz a s ansu voljnim međunarodnim i/ili regionalnim (među)vladinim 1 Dostupni izvori ovog projekta, nisu dozvolili konsultacije sa širokom dijasporom bivše Jugoslavije, među kojima je također puno žrtava. Jasno je, međutim, da bi njihova uloga u eventualnom političkom procesu uspostavljanja integralnog programa reparacije bila ključna. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 6

7 akterima da ohrabre voljne lokalne politic ke aktere da se udruz e i potraz e zajednic ku strategiju oko konkretnih prijedloga sveobuhvatne inicijative reparacije. U drugom dijelu Izves taj identifikuje razlic ite odluke, odnosno kljuc ne probleme i teme koje zainteresovane strane treba da uzmu u obzir kada uoblic avaju integralnu inicijativu reparacije. Ove odluke ukljuc uju: da li c e biti jedna regionalna inicijativa ili vis e nacionalnih; kategorije z rtava koje treba da budu ukljuc ene u strategiju reparacije; koji bi bio sadrz aj i ciljevi inicijative; kakve pomoc i ili koristi reparacioni program treba da pruz i; kako treba da izgledaju standardi dokaza; kakav institucionalni okvir treba da bude koris ten ili ustanovljen da se implementira program reparacije; kako finansirati inicijativu; odnos između novog programa reparacije i prethodnih programa pomoc i; i, konac no, formu osnivac kog dokumenta (na primjer, Međunarodni sporazum, deklaracija, zakon). Iako je osnovna namjera ovog dijela da pruz i ops ti pregled svih oblasti gdje se donose odluke, ona također sadrz i c vrste preporuke bazirane na konsultacijama IOM-a i iskustvima iz drugih zemalja. Prva preporuka je da se osnuje jedan regionalni, radije nego nekoliko nacionalnih programa reparacije. Ovaj prijedlog se bazira na okolnostima u kojima su se dogodili međunarodni zloc ini, potrebi da se osigura da inicijativa reparacije sadrz i jak oficijalni element priznanja koji prevazilazi samo priznavanje sopstvenih z rtava jedne zajednice ili zemlje; i potencijal da takva reparaciona inicijativa doprinese pomirenju na nacionalnom i regionalnom nivou. Drugi prijedlog je da se izabere reparacioni program koji pruz a koristi (naknadu) bazirane na samom c inu krs enja ljudskih prava prije nego na pretrpljenoj s teti, koji ukljuc uje laki administrativni proces prije nego sudski ili kvazi-sudski, koristi fleksibilne dokazne standarde, predviđa s iroki aspekt beneficija orijentiranih prema buduc nosti, i koji je koncentrisan na same z rtve kako po koncepciji tako i po implementaciji. Izvjes taj, također, predlaz e razmatranje da li c e neke kategorije z rtava primiti simbolic nu reparaciju, pri tome oslobađajuc i i koncentris uc i ogranic ena sredstva ka z rtvama koje su danas najranjivije. Treća i posljednja preporuka je, zbog institucionalnog okvira, da se napravi razlika između registracije žrtava i prepoznavanju njihovog statusa, s jedne strane, i obezbjeđivanje materijalne koristi sa druge. Treba imati u vidu da implementacija registracije i priznavanja statusa žrtve može početi prije nego što se stekne puna saglasnost oko finansiranja reparacionog programa. Konac no, u trećem dijelu, Izvjes taj razmatra proces koji moz e voditi ka osnivanju integralne inicijative reparacije za z rtve međunarodnih zloc ina izvrs enih tokom jugoslovenskih ratova. Da bi se povec ali izgledi za uspjeh, takav proces bi zahtijevao da bude otvoren i transparentan i da podrazumijeva uc es c e svih na koje se odnosi. Izvjes taj ukazuje kako bi to izgledalo u praksi. Izvjes taj također naglas ava potrebu da se obrati posebna paz nja da bi se obezbijedilo uc es c e z rtava koje pripadaju manjinama, z rtvama koje nisu organizovane niti su dio postojec ih udruz enja z rtava i z rtve koje se suoc avaju sa socijalnom stigmom ili odbacivanjem kao s to su z rtve seksualnog nasilja. Uzimanje u obzir rodne razlike je također kljuc no za reparacioni proces koji ima namjeru da bude istinski okrenut z rtvama. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 7

8 Kao konkretne prve korake, Izvjes taj predlaz e nekolicinu tehnic kih radionica o reparaciji za glavne sudionike u regionu, kako bi ohrabrili ops te razumijevanje teme i jezika reparacija, s to bi omoguc ilo eventualnom politic kom procesu da stvori neophodne uslove za reparacioni program. Izvjes taj, također, predlaz e da relevantni međunarodni i regionalni faktori podrz e udruz enja z rtava i građanska udruz enja u regionu da bi se razvio zajednic ki prijedlog programa reparacije. U procesu priprema eventualnog reparacionog programa, ali i da bi se doprinijelo priznavanju statusa z rti, Izvjes taj predlaz e da se napravi mapa trenutno dostupnih informacija o z rtvama i da se utvrde praznine u podacima. Trenutna situacija gdje vis e aktera posjeduje neke informacije o nekim z rtvama nije svojstvena samo bivs im jugoslovenskim republikama. Iskustvo iz drugih zemalja pogođenih ratnim sukobima, sugeris e da napori da se otkrije koji akteri imaju koji format i vrstu podataka i o kojim z rtvama i da se utvrdi kolic ina praznina u podacima, su sami po sebi znac ajni, nezavisno od toga koliko brzo c e program reparacije postati operativan. Da bi podrz ao politic ki proces, Izves taj isto tako predlaz e da relevantni međunarodni i regionalni faktori (na primjer, ICTY) organizuju regionalni sastanak na politic kom nivou, gdje bi se diskutovalo o moguc im nac inima prevazilaz enja jaza u podacima koji se odnose na z rtve jugoslovenskih ratova. Na kraju, Izves taj sugeris e da zainteresovane strane stvore mjes ovitu regionalnu radnu grupu, između vladinih i ne-vladinih predstavnika o reparaciji z rtvama koja c e razraditi konkretne detalje s ta bi se moglo uc initi. Medđunarodni i/ili regionalni faktori bi, zatim, mogli da podrz e ovu radnu grupu, pruz ajuc i tehnic ku pomoc gde je potrebno i podrz e napredak kada se jave problemi. Istinsko međuetničko pomirenje i trajni mir u regionu bivše Jugoslavije ne može biti postignut bez pravde. Poslijeratna pravda nije samo sudska i osvetnička, usmjerena ka kažnjavanju onih koji su počinili zločine kroz fer suđenja. Ona je, prije svega, obnavljajuća i preventivna, sa ciljem da obezbjedi pomoć žrtvama i da onemogući nekažnjavanja, i obezbjedi da se svi ljudi u regionu pomire sa prošlošću i žive u miru i sigurnosti u kohezivnom, pluralističkom demokratskom društvu. Savjet Evrope, Komesar za ljudska prava, Poslijeratna pravda i trajni mir u bivšoj Jugoslaviji, 2012., 9. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 8

9 Uvod Izvjes taj je rezultat projekta iniciranog na zahtjev Kancelarije predsjednika Međunarodnog suda za ratne zloc ine (ICTY) Odjeljenju za zemljis te, vlasnis tvo i reparaciju Međunarodne organizacije za migraciju (IOM) da se razvije set konkretnih prijedloga ili sugestija o tome kako bi problem reparacije i pomoc i z rtvama ratnih zloc ina u bivs oj Jugoslaviji bio rijes en. Ovaj zahtjev je nastao u okviru Pravnog programa Has kog tribunala (ICTY) i motivisan posvec enos c u njegovog predsjednika da istraz i u kojoj mjeri i kako Tribunal (ICTY) moz e da doprinese da z rtve dobiju pomoc za zloc ine koje su pretrpjeli. Izvjes taj se ovde bavi pitanjem reparacije z rtvama međunarodnih zloc ina (genocid, zloc ini protiv c ovjec nosti i ratni zloc ini), izvrs enih tokom jugoslovenskih ratova, kao s to su definisani i pokriveni mandatom Has kog tribunala (ICTY). Jugoslovenski ratovi ukljuc uju sukob u Sloveniji između juna i jula godine; sukob u Hrvatskoj od godine; sukob od godine u Bosni i Hercegovini; sukobi na teritoriji Kosova, rezolucijom Savjeta sigurnosti ; sukobi u bivs oj jugoslovenskoj republici Makedoniji između januara i avgusta godine. Kao s to c e, u Izves taju, postati jasno, mnogo (ako ne vec ina) z rtava međunarodnih zloc ina poc injenih tokom jugoslovenskih ratova je ostala bez djelotvorne pomoc i, krs ec i tako međunarodne zakonske odredbe. Uprkos c injenici da su se ovi zloc ini desili prije mnogo godina, z rtve kroz svoja udruz enja i lokalnog i međunarodnog nevladinog sektora, i dalje zahtijevaju da se pravda konac no zadovolji. Zajedno sa mnogim drugim posmatrac ima oni uporno tvrde da puno pomirenje ostaje nemoguc e bez ops irnog i integrisanog bavljenja ratnom pros los c u, ukljuc ujuc i i reparaciju za sve z rtve. a. Svrha i okvir Sus tinski cilj ovog Izves taja je da omoguc i razgovore i politic ke odluke o reparaciji z rtava međunarodnih zloc ina izvrs enim tokom jugoslovenskih ratova. Namjera je da se podrz e aktuelni napori međunarodnih organizacija i građanskih udruz enja, udruz enja z rtava i izvjesnog broja politic kih aktera da se potrude i pokrenu inicijativu za ovaj problem. Za poc etak, ovaj Izvjes taj istraz uje kako bi sveobuhvatna inicijativa reparacije mogla da izgleda i kako bi mogla da bude postignuta u datim okolnostima. Integisani pristup reparaciji bi znac io da je svim z rtvama dostupna djelotvorna pomoc za posljedice zloc ina koje su prez ivjeli, bez obzira gdje sada z ive; kojoj etnic koj, nacionalnoj ili vjerskoj zajednici pripadaju i kog su pola. Samim time ovo podrazumijeva uspostavljanje procedura i procesa odnosno programa reparacije. Ovaj Izvjes taj istraz uje i s ta bi sve bilo ukljuc eno u takav program. Institucionalno, IOM ne zastupa ni jednu posebnu inicijativu reparacije, naravno, pod uslovom da su ispos tovane sve relevantne odredbe međunarodnog zakona. Naime, na 2 U daljem tekstu: Kosovo/UNSC 1244 REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 9

10 odgovornim interesnim stranama je da odluc e kako c e takva inicijativa izgledati u kontekstu jugoslovenskih ratova. U isto vrijeme, pri donos enju kljuc nih odluka, i davanju preporuka, kako za nacrt tako i za konkretne korake u sveobuhvatnom programu reparacije, IOM se nada da c e ovaj Izvjes taj pruz iti interesnim stranama jasne ideje s ta se moz e (s ta, moz da, ne moz e) uraditi. Tez ec i ka ovom cilju, Izvjes taj prvo pruz a kratak osvrt na trenutni status problema reparacije u bivs oj Jugoslaviji (I dio). Izvjes taj dalje utvrđuje odluke koje strates ki planeri i zainteresovane strane treba da imaju u vidu kada uoblic avaju integrisani program reparacije (II dio). Na kraju, Izvjes taj predlaz e izvjestan broj konkretnih koraka koje bi razlic ite zainteresovane strane trebalo da preduzmu pri osnivanju sveobuhvatnog programa reparacije za z rtve međunarodnih zloc ina izvrs enih tokom jugoslovenskih ratova (III dio). b. Metodologija Ovaj Izvjes taj i preporuke koje sadrz i su bazirane na: obimnom pregledu relevantne akademske literature; zvanic nih dokumenata; izvjes taja nevladinog sektora i građanskih udruz enja; i s tampe (bibliografija svih pregledanih dokumenata je sadrz ana u Aneksu 1 ovog Izvjes taja); opširne konsultacije sa udruz enjima z rtava, nevladinim sektorom, građanskim udruz enjima, predsjednicima vlada, ministarstvima i relevantnim regionalnim i međunarodnim interesnim stranama, ukljuc ujuc i brojna putovanja u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo/UNSC 1244 kao i u Brisel, Oslo, Vas ington (Aneks 2 ovog Izvjes taja sadrz i listu pojedinaca konsultovanih unutar ovog poduhvata); operativno iskustvo IOM-a u implementaciji ops irnih inicijativa reparacije ukljuc ujuc i program za kompenzaciju prinudnog rada u Njemac koj (pruz ajuc i kompenzaciju, među ostalima, hiljadama z rtava u bivs oj Jugoslaviji); program povrata imovine z rtvama holokausta; program pomoc i prez ivjelim Romima, z rtvama holokausta; i IOM-ovo uc es c e u savjetovanju brojnih vlada, međunarodnih partnera, civilnih udruz enja i zajednica u vezi sa razvojem i implementiranjem strategija reparacije z rtvama u zemljama kao s to su Kolumbija, Irak, Nepal, Filipini, Sijera Leone i Turska kao i aktivnosti u građenju mira i reparacije z rtvama u regionu (na primer, IOM-ovo pros lo i sadas nje uc es c e u obezbjeđivanju reparacije Roma, prez ivjelih z rtava holokausta u okviru fondova SŠvajcarske banke); i međunarodnim normama i standardima koji se tic u reparacije z rtvama kao i pozitivna iskustva u vezi sa programom reparacije z rtvama kao i napori tranzicione pravde u post-ratnom kontekstu. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 10

11 c. Terminologija: Žrtve ili preživjeli Pri izradi nacrta ovog Izvjes taja, IOM je razmis ljao da li da one, koji su prez ivjeli međunarodne zloc ine tokom sukoba u bivs oj Jugoslaviji, nazivaju z rtvama ili da koriste termin prez ivjeli, koji, c ini se, bolje oslikava iskustva pojedinaca. Mada ima puno da se kaz e o mnogo c es c oj upotrebi ovog drugog termina, u akademskom istraz ivanju, savjetovanju i razradi strategije oko tranzicione pravde, IOM je na kraju odluc io da koristi termin z rtva, pos to je ovo, također, termin koji se moz e nac i u međunarodnim zakonima i procedurama koje se tic u reparacije za međunarodne zloc ine. Ispravno ili pogres no, smatralo se da bi ovaj izbor olaks ao prihvatanje Izvjes taja od strane s ire javnosti kojoj je namijenjen. d. Opšta shvatanja i principi Nacrt ovog Izvjes taja je zasnovan na slijedec im principima kao i formulaciji preporuka ovdje navedenih: pravo svih z rtava međunarodnih ratnih zloc ina na djelotvornu pomoc za s tetu koja im je nanenesa pravo ovih z rtava da dobiju reparaciju na osnovu ispravnosti, jednakosti, nepristrasnosti; dakle nezavisne od vjerske, politic ke, etnic ke ili druge zajednice kojoj pripadaju c injenica da po međunarodnom pravu, drz ave nose glavnu odgovornost za pruz anje djelotvorne pomoc i z rtvama, ukljuc ujuc i i reparaciju zbog krs enja humanitarnog zakona i ljudskih prava koja su doz ivjeli na svojoj teritoriji kljuc ni znac aj pristupa koji je okrenut z rtvama i osjetljiv na razlic ito poimanje polova kako pri razvoju tako i pri implementaciji bilo koje s eme reparacije potreba da se praktic nost stavi u centar bilo koje predloz ene inicijative reparacije i da se uzme u obzir lokalni i regionalni i međunarodni kontekst unutar koga bi takva inicijativa trebala da se razvije i implementira nepotpuni proces pomirenja u bivs oj Jugoslaviji i visoko osjetljiva priroda ratnog naslijeđa i potreba da se izbjegne stvaranje novih podjela i/ili dalje produbljivanje postojec ih podjela među pojedincima i zajednicama i mandat i jurisdikcija Has kog tribunala (ICTY) i sadrz aj UN osnovnih principa i vodic za pravo na pomoc i reparaciju z rtvama grubih krs enja međunarodnih zakona o ljudskim pravima i ozbiljna krs enja međunarodnog humanitarnog zakona 3. 3 Mandat Haškog tribunala (ICTY) uključuje Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo/UNSC 1244, Crnu Goru i bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju. Imajući u vidu relativno mali broj žrtava rata koji žive na teritoriji Crne Gore i Bivše Republike Makedonije IOM-ove terenske konsultacije su se uglavnom fokusirale na BiH, Hrvatsku i Kosovo/UNSC/1244. Ova odluka je donesena isključivo zbog potrebe da se izbalansiraju ograničena finansijska sredstva za ovu procjenu i ni na koji način ne implicira da patnje žrtava u ove dvije zemlje zaslužuju manje pažnje ili uključenje u buduće napore reparacije REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 11

12 Tokom konsultacija i izrade nacrta ovog Izvjes taja, IOM je vodio rac una da bude potpuno nepristrastan i objektivan prema razlic itim sagovornicima, dok je u isto vrijeme jasno bio na strani z rtava ratnih zloc ina i grubih krs enja ljudskih prava i humanitarnog zakona i vidio je ovaj projekat kao s ansu da posreduje za puno pos tovanje njihovog prava na djelotvornu pomoc. e. Izuzimanje kršenja prava na zemlju i imovinu Ovaj Izvjes taj ne pokriva pitanje restitucije za zemlju i imovinu zaplijenjenu tokom rata izbjeglicama i interno raseljenim licima. Ovo je uglavnom zbog c injenice da, nasuprot drugim vrstama krs enja ljudskih prava i humanitarnog zakona tokom rata, krs enje prava na smjes taj, zemlju i imovinu je predmetom izvjesnog broja manje ili vis e sveobuhvatnih inicijativa da se obezbijedi ods teta z rtvama. Ovi napori ukljuc uju ops irnu restituciju zemlje i imovine sprovedenu u BiH, unutar implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i nedavno dogovorenog regionalnog programa stambenog zbrinjavanja izbjeglih, koji ima za cilj da obezbijedi smjes taj ranjivih porodica koje su postale izbjeglice, ili interno raseljena lica tokom jugoslovenskih ratova 4. Mada, postojanje ovakvih inicijativa ne iskljuc uje da neke z rtve mogu i dalje da traz e svoja prava ili da se z ale na oduzimanje zemlje i imovine tokom rata, to znac i da je malo vjerovatno da c e bilo koja od ovih novih ops irnih inicijativa biti uzeta u obzir kada su u pitanju ove posebne vrste krs enja prava. U tom smislu, izuzimanje krs enja prava na zemlju i imovinu iz ovog Izvjes taja c ini se opravdanim. Jasno, z rtve koje su također bile nasilno raseljene i povratile svoju imovinu tokom pros lih inicijativa jos uvijek mogu da budu obuhvac ene ovim Izvjes tajem u toj mjeri da, kao s to je to obic no sluc aj, su također prez ivjeli druga gruba krs enja ljudskih prava ili ratne zloc ine. f. Konsultacije sa dijasporom Uslijed ogranic enih raspoloz ivih sredstava, IOM je usmjerio svoju paz nju iskljuc ivo na konsultacije sa udruz enjima z rtava i građanskim udruz enjima koji su trenutno prisutni unutar zemalja bivs e Jugoslavije. Shodno tome, nije se izas lo iz okvira zemalja bivs e Jugoslavije, s to se tic e broja z rtava među dijasporom iz regiona, koja c ini brojnu populaciju kao s to je prikazano u tabeli ispod 5 4 Za daljne informacije vidjeti stranu Slijedeći izvori su korišćeni;development Research Center on Migration, Globalization and Poverty, Global Migrant Origin Database, Updated March 2007, Halilovich, H. (2012), Trans-Local Communities in the Age of Transnationalism: Bosnians in Diaspora. International Migration, 50: ; UNDP Kosovo Remittances Study 2010, REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 12

13 Zemlja porijekla Broj osoba u dijaspori Ukupno Zemlje prebivališta Bosna i Hercegovina Procijenjeno na 1,3 miliona Njemac ka Austrija SAD SŠvajcarska SŠvedska Hrvatska Nije dostupno Australija Austrija Kanada Njemac ka SAD Makedonija Između i Australija SŠvajcarska SAD Njemac ka Kanada Srbija i Crna Gora Nije dostupno Njemac ka SŠvajcarska Austrija SAD Turska Kosovo/UNSC 1244 Procijenjeno na Njemac ka, SŠvajcarska, Italija, SŠvedska, SAD 6 Sa stanovis ta tranzicione pravde uc es c e dijaspore u savjetovanju o obliku i okviru eventualnog programa reparacije bilo bi poz eljno, pos to se u ovoj populaciji nalazi znac ajan broj z rtava. Izvodljivost obimnog međunarodnog konsultativnog procesa c e, međutim, neizbjez no zavisiti, barem dijelom, od dostupnih sredstava, mada koris c enje drus tvenih medija moz e da smanji tros kove donekle. SŠtavis e, pristup eventualnom programu reparacije bi, u najboljem sluc aju, također bio otvoren i z rtvama koje trenutno z ive izvan zemalja bivs e Jugoslavije, pod uslovom da ispunjavaju kriterijume pogodnosti određene takvim programom. 6 Detaljne brojke nisu dostupne REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 13

14 PRVI DIO: DOSADAŠNJE INICIJATIVE I BUDUĆI PLANOVI Prvi dio Izves taja se kratko osvrc e na dva povezana problema: prvo, s ta su bili osnovni rezultati i koji su preovlađujuc i stavovi o pros lim inicijativama za pruz anje reparacije z rtvama međunarodnih zloc ina poc injenih za vrijeme jugoslovenskih ratova ; i drugo, koja su kljuc na oc ekivanja i izgledi za buduc e djelovanje po ovom pitanju. Namjera nije baviti se bilo kojom od ove dvije teme na sveobuhvatan i iscrpan nac in. Umjesto toga, uporedo sa okvirom i fokusom projekta, ovaj dio daje pregled u vezi sa trenutnim statusom inicijativa reparacije, obezbjeđujuc i set relativno s irokih saznanja i zapaz anja. 1. Dosadašnje inicijative u vezi sa pomoći i reparacijom žrtvama Osnovna zapažanja br. 1: Inicijative reparacije su bile nedovoljne i nepotpune i mnoge žrtve su ostale bez djelotvorne pomoći Ovo zapaz anje, kao rezultat kancelarijskog istraz ivanja i konsultacija sprovedenih od strane IOM-a u okviru ovog Izves taja mogu biti podijeljena u nekoliko pod-zapaz anja koje zajedno potvrđuju s iroko rasprostranjeno mis ljenje nezadovoljene pravde. Prethodne inicijative pomoći žrtvama razlikuju se od zemlje do zemlje, ali nijedna država nije učinila sveobuhvatan napor, ostavljajući nevladinom sektoru i udruženjima žrtava da premoste jaz Drz ave bivs e Jugoslavije su se bavile reparacijom i pomoc i z rtvama rata na razlic ite nac ine, djelimic no prenosec i svoja određena iskustva tokom jugoslovenskih ratova. Niko se, međutim, nije bavio reparacijom z rtvama na sistemski nac in, i nigdje nisu sve z rtve bile u moguc nosti da dobiju djelotvornu pomoc koju im pruz aju međunarodna ljudska prava i humanitarni zakon. U tom smislu iskustva ovih zemalja su slic na, a u svakoj od njih, trenutno vaz i da pravda nije zadovoljena. U odsustvu adekvatnog odgovora drz ave, nevladin sektor i udruz enja z rtava su popunili ovaj jaz, obezbjeđujuc i humanitarnu pomoc onim z rtvama za koje su smatrali da im je najvis e potrebna. Vec ina organizacija se specijalizovala za jednu određenu kategoriju z rtava, c esto povezanu sa onim kroz s ta su osnivac i pros li tokom rata. Njihova pomoc je u velikoj mjeri obezbjeđena iz fondova međunarodnih donatora, kojih je, kao s to je rec eno IOM-u sve manje, s to rezultira postepenim ukidanjem pomoc i. Postojeći mehanizam ne pokriva sve i često ne uspijeva da pokrije čak i one kojima je namijenjen Potes koc e sa kojima se z rtve susrec u pri ostvarenju ustanovljenih koristi su dobro dokumentovane. One ukljuc uju ogranic enja na osnovu trenutnog mjesta stanovanja, rokova za prijavu koji su prekratki i pravila dokazivanja koja su nedovoljno fleksibilna da se prilagode istinskim potrebama z rtava. Ovo je naroc ito sluc aj u BiH, gdje su se organizacije z alile na nedosljednu primjenu postojec ih zakona o z rtvama i otvorenu diskriminaciju sa kojom su se neke z rtve suoc ile po pitanju etnic kih podjela koje i dalje traju. U svim zemljama udruz enja z rtava su se z alila na rasprostranjenu REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 14

15 nezainteresovanost među vlastima kada se dođe do pitanja u vezi sa z rtvama. U svim zemljama, c ini se da postoji konsenzus da su z rtve seksualnog nasilja imale najvis e potes koc a i u pristupu pomoc i i u dobijanju neke vrste ods tete. IOM-a je c uo za mnoge z rtve koje su bile izbac ene iz svojih porodica i zajednica i sada su zarobljene u siromas tvu i konstantnoj ranjivosti, c ija se djeca c esto suoc avaju sa surovom diskriminacijom. Uslijed sporog napretka i haotic nog procesuiranja zloc ina, mnogi od njihovih poc inilaca i dalje z ive u istim zajednicama s to c esto namec e dodatno breme z rtvama seksualnog nasilja. Konac no, postojec i zakoni u svakoj drz avi pokrivaju samo određene kategorije z rtava međunarodnih zloc ina poc injenih tokom jugoslovenskih ratova. Za one koji nisu obuhvac ene jedina opcija je da se traz i reparacija od poc inioca ili drz ave je kroz sudski proces, opcija koja je također puna potes koc a, o c emu c e biti rijec i kasnije. Ovaj neuspjeh dotic nih zemalja da u potpunosti zadovolje pravo z rtava za efikasnom pomoc i je doveo do zabrinutosti i snaz nih osuda razlic itih organizacija za ljudska prava, ukljuc ujuc i i Komitet za ljudska prava UN-a i Komitet za socijalna i ekonomska prava UN-a, kao i uvaz ene međunarodne nevladine organizacije kao s to su Human Rights Watch i Redress, između ostalih. Zakon o nestalim licima u BiH: nadoknada obustavljena uslijed političkih neslaganja Zakon o nestalim licima u BiH od 21. oktobra godine je jedini zakon na nivou drz ave BiH koji sadrz i odredbe o kompenzaciji z rtvama, pos to svi drugi zakoni o pomoc i i koristima z rtava postoje samo na nivou entiteta7. Iako je bilo dosta pozitivnih pomaka u primjeni ovog zakona, c lanovi zakona koji obezbjeđuju kompenzaciju c lanovima porodice, ostali su neprimijenjeni zbog neslaganja dva entiteta oko toga koji c e entitet finansirati koji dio fonda. Ovo je povezano sa fundamentalnim neslaganjem ko je u kojoj mjeri odgovoran za ratne zloc ine i, u stvari, zapoc injanje samog rata. Nemoguc nost politic kih aktera da zajedno osnuju fond za nestala lica i intenzivna politizacija podataka o nestalim licima u cjelini, samo po sebi govori o dubokim podjelama koje uporno opstaju među politic kom elitom u BiH. Ove podjele su vodile nec emu s to su neki posmatrac i nazvali paralizom vlasti u BiH, s to je, bez sumnje, samo po sebi velika prepreka donos enju odluka o buduc im inicijativama reparacije z rtvama rata. U specific nom sluc aju porodica nestalih osoba, krajnji rezultat politic ke blokade u vezi sa problemom fonda za nadoknadu, s to se tic e reparacije, je da do sada nisu dobili nis ta. 7 Izraz entitet ovdje opisuje političku/adminstrativnu jedinicu, primjenjenu u Bosni. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 15

16 Prethodni programi se ne smatraju istinskim programima reparacije već više običnim socijalnim programima Ops irno istraz ivanje bi otkrilo sve stavove među z rtvama, ali udruz enja z rtava koje je IOM konsultovao ne smatraju pros le ili aktuelne drz avne programe kao istinske programe reparacije, c ak i ako se uzme u obzir c injenica da nivoi poimanja i razumijevanja kako istinski napor treba da izgleda u velikoj mjeri varira među ovim akterima. Sagovornici su opisali ove programe kao napredak ili programe socijalne pomoc i koji se malo razlikuju od uobic ajene pomoc i drz ave, u okviru infrastrukture socijalne pomoc i bivs e Jugoslavije. Navedeni razlozi zbog kojih su ovi programi ostali bez reparacije, ukljuc uju nedostatak formalnog priznavanja z rtava; njihov neozbiljan pristup da se usmjere samo ka nekim a ne svim z rtvama; nedostatak svijesti među s irom populacijom o prirodi i svrsi ovih programa; c injenica da oni nisu nastali kao rezultat s irokog i detaljnog procesa bavljenja ratnom pros los c u, vec su bili rezultat obic nih zakonskih akata; i njihova slic nost sa programima napravljenim da podrz e ratne veterane, patriotske branioce i bivs e borce i osobe koje z ive sa invaliditetom, između ostalih. Uprkos formalnim pravima, sudske reparacije su ostale nedostižne za mnoge žrtve Po vec ini nacionalnih zakona u svakoj zemlji z rtve generalno imaju pravo da podnesu zahtjev za reparaciju putem krivic ne prijave protiv poc inilaca. Građanske parnice za kompenzaciju su dostupno sredstvo, i ponekad, to je jedina opcija koja se pruz a z rtvi. U BiH, na primjer, kriminalni sudovi c esto odluc e da ustupe zahtjeve z rtava za reparaciju civilnom sudu, navodec i kao razlog dug put do presude. U praksi, međutim, IOM je saznao da se z rtve u svim zemljama suoc avaju sa mnos tvom, c esto nepremostivih prepreka, da bi ostvarili reparaciju preko sudova. Ovo ukljuc uje nedostatak finansijskih sredstava za tros kove suda i advokata, psiholos ki i fizic ki teret koje bi, u svakom sluc aju, duga suđenja nametnula z rtvama, nedostupnost dovoljnom broju dokaza i konstantni nedostatak svijesti među z rtvama o obimu njihovih prava po ovom pitanju. Prepreke su c ak i vis e za one z rtve c iji poc ionioci nisu nikada ni uhvac eni ni procesuirani, pos to suđenje, u kojem bi oni mogli da uc estvuju i zahtjevaju reparaciju, nikada nije odrz ano. Također, IOM je saznao da se dobijanjem novc ane nadoknade ne garantuje djelotvorna pomoc, pos to se c esto ispostavi da je njena realizacija jednako muc na kao i samo dobijanje ods tete. Kao rezultat toga, sudski put nije mogao da pruz i efektivnu dostupnost reparaciji, za ogromnu vec inu z rtava međunarodnih zloc ina u bivs oj Jugoslaviji, iskustvo koje je zajednic ko mnogim drugim drz avama sa poslijeratnim iskustvima. Dok je manjina z rtava ostvarila ods tetu kroz sudske procese, vec ina nije bila u moguc nosti da to uc ini. Kontinuirana diskriminacija između veterana i civilnih žrtava unutar postojećih programa, doprinosi opštem mišljenju da pravda nije zadovoljena REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 16

17 Iscrpno je dokumentovano u razlic itim izvjes tajima, i vis e puta raspravljano tokom IOM-ovih konsultacija sa udruz enjima z rtava da postojec e s eme isplata i koristi u vezi sa ratom imaju tendenciju da tretiraju civilne z rtve i veterane drugac ije. Ne samo da ovi prvi dobijaju manje koristi od drugih (c ak i kada je s teta slic na, ili, barem, fizic ki identic na) vec prema mnogim sagovornicima, veterani mnogo laks e od civilnih z rtava pristupaju uspostavljenim s emama koristi. Ova diskriminacija civilnih z rtava je c esto predstavljena od strane lokalnih sagovornika IOM-a kao simptomatic na za vec inu poslijeratnih rasprava u kojima su se velic ali oni koji su se borili za nas u stvar, a c utalo se o civilnim z rtvama koje su nastradale u tom procesu. Sagovornici su naglasili da, sve donedavno, politic ke diskusije o reparaciji i kompenzaciji skoro bez izuzetaka su se ticale bivs ih boraca i njihovih porodica, c injenica koja je obic no povezivana sa istaknutom ulogom koju su veterani imali, i dalje imaju, u lokalnoj i nacionalnoj politici. Bez obzira na njegovu prirodu, odvojeni tretman civinih z rtava i veterana, viđen je kao doprinos mis ljenju civilnih z rtava da pravda nije zadovoljena i njihovom osjec aju napus tenosti od strane drz ave i s ire javnosti. Pošto i dalje postoje velike praznine u podacima o žrtvama, teško je procijeniti kolikom broju žrtava je potrebna reparacija danas Mnogo informacija o z rtvama je sakupljeno i marljivo c uvano, nakon zavrs etka jugoslovenskih ratova, ukljuc ujuc i obimne izvore podataka kao s to je Knjiga mrtvih u BiH. Podaci su, međutim, dostupni velikom broju organizacija i vlastima, koji nisu nuz no koristili iste metode prikupljanja podataka niti su sakupljali istu vrstu informacija o z rtvama koje pokrivaju ili koje su ih zanimale 8. IOM je saznao da se, prilikom pokus aja da se sac ine obimne liste z rtava ili baze podataka, nailazilo na brojne potes koc e, ukljuc ujuc i i s upljine u finansiranju i da usklađivanje ovog posla tek treba da bude zavrs eno. Također, ima i z rtava c iji podaci nikada nisu zabiljez eni. Nedavni Izves taj OHCHR-a o z rtvama seksualnog nasilja za vrijeme oruz anog konflikta na Kosovu/UNSC 1244, na primjer, zakljuc uje da ne postoji tac an podatak o uc estalosti ove vrste zloc ina tokom konflikta i da je broj z rtava ostao nekompletan i pun gres aka. Imajuc i u vidu c injenicu da su postojec i podaci o z rtvama prilic no razbacani, tes ko je odrediti da li su postojec e informacije aktuelne ili rec i koliko je z rtava ostalo neregistrovano. Nedostatak opsez nog pregleda, nepotpune datoteke z rtava, ukljuc ujuc i i gdje je koja informacija dostupna, c ini tes kim utvrđivanje broja z rtava koji bi trebalo da bude pokriven buduc im programom reparacije, iako studije o procjenama broja z rtava postoje. Ovo nije izazov koji je svojstven samo bivs oj Jugoslaviji; ovo je zajednic ki fenomen u vec ini post-konfliktnih situacija, i iskustvo pokazuje da ovaj izazov moz e biti prevaziđen kombinacijom oznac avanja onoga s to je dostupno i oblikovanja baziranog na postojec im studijama. 8 Razlike u pristupu su uglavnom povezane sa činjenicom da su podaci sakupljeni za određeni projekat, program ili strategiju u perspektivi. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 17

18 Konac no, sagovornici su također ukazali da je odsustvo jedne centralizovane baze podataka z rtava uc inilo laks im da se politizuju podaci u posjedu organizacija iz drugih zajednica ili drugih politic kih struja. Neki od c lanova građanskih udruz enja su smatrali da je nesređenost podataka o z rtvama koc ilo pomirenje i da je jedna od glavnih prepreka za formalno priznavanje z rtava. Simbolični obnavljajući uticaj javnih izvinjenja je viđen kao djelimičan zbog odsustva sveobuhvatne reparacije Javna izvinjenja mogu, u određenim kontekstima, da imaju vaz an simbolic ki obnavljajuc i uticaj na z rtve i njihovu s iru zajednicu. Mada je bilo vis e javnih izvinjenja u vezi sa zloc inima poc injenih tokom jugoslovenskih ratova od strane politic kih i vojnih vođa na svim stranama, ukljuc ujuc i i neke optuz ene pred Has kim tribunalom (ICTY). Udruz enja z rtava su c esto dovodila u pitanje istinski uticaj koji ona imaju, a naroc ito imajuc i u vidu stalno odsustvo opsez nog pristupa reparaciji u regionu 9. Glavno opažanje 2: Uprkos nepostojanju sveobuhvatne reparacije, postoje brojne aktuelne inicijative koje su usmjerene ka premošćenju ovog jaza. CČinjenica da zemlje ukljuc ene u ovaj problem do sada nisu usvojile strategiju pune reparacije z rtvama međunarodnih zloc ina poc injenih tokom jugoslovenskih ratova, ne znac i da nije bilo pokus aja da se rijes i ova situacija. Ako nis ta drugo, u posljednje dvijetri godine, dos lo je do iznenadnog porasta inicijativa, debata i publikacija o reparaciji ovim z rtvama, i hitne potrebe da se pozabavi naslijeđem jugoslovenskih ratova. Te inicijative su, uglavnom, pokretane od strane aktivnog civilnog drus tva u regionu ali su nekad, također, ukljuc ivale vladine aktiviste. Jasno je da bi svi dodatni napori ka strategiji sveobuhvatne reparacije trebalo da izvuku korist iz postojec ih inicijativa i da se na njih nadograde. Izvestan broj nedavnih inicijativa obećava ali još uvijek ostaju nedovršene Posmatrajuc i ops tu sliku tranzicione pravde u bivs oj Jugoslaviji danas, postoji izvjestan broj inicijativa koje se istic u po svom znac aju i potencijalu, da promijene na bolje shvatanje ratne pros losti u svakoj od zemalja. One su, po svojoj prirodi, nekad regionalne, dok su u nekim sluc ajevima na nacionalnom nivou. Međutim, jedna zajednic ka crta je, da uprkos s to je nекаda ostvaren znac ajan napredak u procesu i strategiji, svi su do danas ostali nedovrs eni pos to c ekaju donos enje politic kih odluka da bi postali formirani programi ili zakoni. Inicijativa u BiH da se razvije Nacionalna Strategija Za Tranzicionu Pravdu je prvi primjer u ovom pogledu koji moz e da odrz i i pozitivne i negativne lekcije za buduc i 9 Nedavno, novoizabrani srpski predsjednik Tomislav Nikolić, izvinio se na bošnjačkoj javnoj televiziji za ubistva u Srebrenici, iako je ovo pokrenulo kritike od strane udruženja žrtava zbog toga što nije iskoristio reč genocid. Ostali istaknuti lideri koji su se izvinili, uključuju generala jugoslovenske vojske Dragoljuba Ojdanića (za ratne zločine izvršene nad kosovskim Albancima); hrvatski predsjednik Ivo Josipović za zločine izvršene u Bosni i Hercegovini; nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić (za zločine izvršene u Bosni i Hercegovini); nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović (za zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini); nekadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić (za zločine počinjene od strane hrvatskih državljana) i nekadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegovič (za ratne zločine počinjene od strana bošnjačkih oružanih snaga protiv Hrvata i Srba u BIH). REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 18

19 10 razvoj Strategije reparacije. Proces razvoja Strategije podrz an od strane UNDP-a je uspjes no povezao federalna ministarstva pravde, ljudskih prava i izbeglica; relevantnu entitetsku, regionalnu i lokalnu vlast; i predstavnike građanskih udruz enja i asocijacija z rtava iz svih dijelova zemlje. Ovi akteri su uspjeli da postignu konsenzus o finalnom tekstu koji je usvojen krajem Godine. Od strane ekspertske radne grupe koju je osnovalo Vijec e ministara. Međutim, u vrijeme zavrs avanja izrade ovog Izvjes taja nije bilo pokazatelja da c e Vijec e ministara uskoro usvojiti Strategiju i pretvoriti dokument u operativnu realnost za z rtve. Dok su neki sagovornici kritikovali c injenicu da se Strategija nije osvrnula na neka osjetljiva pitannja, odlaz uc i ih zapravo do trenutka implementacije, usvajanje teksta konsenzusom je, bez sumnje, vaz an, pozitivan napredak i ohrabrujuc i signal za buduc nost eventualnog sveobuhvatnog programa reparacije. Sa druge strane izostanak donos enja politic kih odluka koji je uslijedio u vezi sa usvajanjem nekih tac aka Strategije o problematic nom naslijeđu politic kog c orsokaka u BiH o inicijativama koje se tic u ratne pros losti i svakako mnogih pitanja koja nemaju direktne veze sa pros los c u 10. Kao drugi primjer, u toku je inicijativa u BiH da se osnuje Program za poboljšanje statusa žena žrtava silovanja, seksualnog nasilja i torture u ratu, proces koji podrz ao UNFPA. Program planira da poboljs a nacionalni zakonski okvir pristupa ovim z rtvama i njegovo usklađivanje sa međunarodnim standardima; unaprijedi pristup besplatnoj pravnoj pomoc i i odgovarajuc im zas titnim mjerama za z rtve-svjedoke u suđenjima za ratne zloc ine; ojac avanje kapaciteta sluz bi koje rade sa z rtvama; i građenje partnerstva između vladinog i nevladinog sektora u BiH. Bez sumnje, ovaj program c e biti znac ajan korak naprijed pos to bi to bio prvi program na nivou drz ave koji se sistematic no bavi posljedicama seksualnog nasilja koje se desilo tokom rata u BiH. U vrijeme sastavljanja ovog Izves taja, međutim, ovaj program je jos uvijek trebalo da bude usvojen kao formalna strategija od strane Savjeta Ministara u BiH. Tokom prethodnih godina, Kosovo/UNSC 1244 je također pokrenulo razne inicijative koje imaju veze sa ratnom pros los c u i zloc inima koji su se dogodili u to vrijeme, ukljuc ujuc i i osnivanje Kosovskog instituta za ratne zloc ine, c iji zadatak je da inicira inicijative traz enja istine i prikupljanje podataka u vezi sa tim. Ipak, suvis e je rano rec i kako c e se ova inicijativa razvijati dalje u praksi i u kojoj c e mjeri zaista doprinijeti naporima da se obezbjedi pomoc za sve z rtve međunarodnih zloc ina na Kosovu/UNSC Na regionalnom nivou inicijativa sa ciljem uspostavljanja Regionalne komisije za istinu (RECOM) koja je zapoc eta godine od strane koalicije nevladinih organizacija je istaknuti primjer drus tvenog i politic kog angaz ovanja oko ratne pros losti. Primarni cilj RECOM-a je osnivanje Regionalne komisije za istinu c iji je cilj da utvrdi c injenice u vezi sa z rtvama međunarodnih zloc ina poc injenih tokom jugoslovenskih ratova. Inicijativa RECOM-a danas ukljuc uje oko 1500 nevladinih organizacija, udruz enja i pojedinaca iz svih zemalja bivs e Jugoslavije, i dobila je politic ku podrs ku sa svih strana, ukljuc ujuc i crnogorski Parlament, predsjednika Hrvatske i Slovenije; Evropske komisije; Podkomiteta za ljudska prava Evropskog Ovakav ishod je isti kao i prethodni set Zakona o nestalim licima, gdje je slučaj da odredbe Zakona za kompenzaciju žrtvama nikada nisu implementirane uslijed nesposobnosti vlade da donese odluku o mehanizmu finansiranja. Pogledajte također stranu 15. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 19

20 parlamenta; premijera Crne Gore i nekih politic kih partija u srpskom parlamentu (prije izbora godine). Iako se RECOM susrec e sa izvjesnim politic kim protivljenjem, pokazao se kao jedina regionalna incijativa o ratnoj pros losti koja je dobila podrs ku na visokom nivou u zemljama i zajednicama bivs e Jugoslavije. CČinjenica da je cilj RECOM-a pronalaz enje regionalne istine c ini ga usaglas enim sa inicijativom da se osnuje regionalna inicijativa za reparaciju o kojoj c e biti govora u drugom dijelu ovog Izvjes taja. Uprkos obec anju u vezi sa postizanjem pravog trenutka za sveobuhvatni pristup ratnoj pros losti, svakako je vaz no podvuc i c injenicu da, uprkos znac ajne podrs ke koju je RECOM uspio da pridobije, do sad nije osnovana Komisija za istinu. Uspostavljanje Programa stambenog zbrinjavanja može da posluži kao primjer budućih programa reparacije Primjer regionalnih napora koji su rezultirali aktuelnim programom je Sarajevski proces c iji je cilj bio da se stambeno zbrine oko izbjeglica, interno raseljenih lica (IDPs) i povratnika u Bosnu I Hercegovinu, Hrvatsku, i Crnu Goru i Srbiju. Proces je zapoc eo Sarajevskom deklaracijom godine, podrz anom od strane UNHCR-a kao i Evropske komisije i koji se zavrs io zajednic kom Deklaracijom c etiri drz ave u novembru godine o saradnji u vezi sa neprekidnim problemom nasilnog iseljenja u regionu. Uspostavljanje Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja je bio sastavni dio ove Deklaracije, koja je, zatim, prac ena donorskom konferencijom u aprilu godine gdje je skoro 500 miliona evra bilo donirano za stambeno zbrinjavanje ovih raseljenih kategorija populacije. Iz perspektive buduc ih programa reparacije, Sarajevski proces je trasirao put kako sve zemlje mogu da se udruz e u rjes avanju problema ratnog naslijeđa. Po svom potencijalu, ovaj proces pruz a model koji bi mogao da se slijedi pri uspostavljanju sveobuhvatne reparacije, naroc ito po pitanju međunarodnog i regionalnog uc es c a i podrs ke. Međunarodni sagovornici su, međutim, skrenuli paz nju da ovaj stepen spoljne finansijske podrs ke tes ko moz e da bude ponovljen, mada ovo, naravno, ne sprec ava slic ne vrste politic ke pomoc i za proces kao takav. Porast regionalne saradnje u sudskim procesima za ratne zločine također djeluje obećevajuće Sve vec a regionalna saradnja u vezi sa sudskim gonjenjem onih odgovornih za ratne zloc ine kao i identifikacija nestalih lica su također pozitivni pomaci na kojima mogu da se grade regionalni razgovori o reparaciji. Izvjestan broj sagovornika je naglasio pozitivnu ulogu koju ima z elja za buduc im evropskim integracijama, ukazujuc i na potencijalnu ulogu koju bi Evropska komisija i glavne c lanice Evropske unije mogle da odigraju podrz avajuc i politic ki proces u vezi sa preostalim problemima reparacije z rtvama. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 20

21 Strateške parnice za reparaciju su u porastu bez izgleda da se smanje sve dok sveobuhvatna inicijativa za reparaciju ne bude postavljena na svoje mjesto Stalno odsustvo integrisanog programa reparacije koji bi vodila drz ava je natjerao izvjestan broj nacionalnih i međunarodnih organizacija i udruz enja z rtava da ubrzaju svoje pravne napore i da podnesu ili da podrz e tuz be za reparaciju protiv zemalja umijes anih u jugoslovenske ratove. Mnogi sluc ajevi su pokrenuti pred nacionalnim sudovima u regionu, Međunarodnim sudom za ljudska prava (ECtHR) i Komitetom za ljudska prava UN-a 11. Treba imati u vidu da su udruz enja z rtava također podigla tuz be pred sudovima izvan regiona, u nekim sluc ajevima su optuz nice c ak podignute i protiv samih vlada, kao s to je sluc aj u Holandiji. Potencijalno, ovi sluc ajevi namec u znac ajnu finansijsku obavezu za umijes ane drz ave. U BiH, na primjer, c lanovi vlade su potpuno svjesni moguc nosti da c e morati da plate visoke ods tete z rtvama, mada mjere predostroz nosti jos uvijek nisu preduzete da se obezbijedi mjesto u nacionalnom budz etu za ove tros kove. Mnogo sagovornika je također naglasilo da ovi sluc ajevi, a naroc ito oni ispred Međunarodnog suda za ljudska prava (ECtHR), također predstavljaju i politic ku odgovornost, pogotovo u svijetlu z elje svih zemalja da se na kraju prikljuc e Evropskoj uniji (sa Hrvatskom koja postaje c lanica EU 01. Jula). Udruz enja z rtava, kao i nevladine organizacije ukljuc ene u ove sluc ajeve ukazale su da namjeravaju da nec e odstupiti od onih strates kih parnica za reparaciju dok se zadovoljavajuc e sveobuhvatno rjes enje ne usvoji od strane relevantnih vlada. Primjeri u drugim zemljama pokazuju da ova vrsta procesa moz e dugo da traje i na kraju natjera drz ave kojih se to tic e da uspostave program reparacije kako bi priveli kraju aktuelne procese. Jedan primjer je proces reparacije za prinudni rad u II svjetskom ratu, koji je trajao vis e od pet decenija i na kraju doveo da njemac ka vlada i njemac ka industrija osnuju Njemac ki program reparacije za prinudni rad godine. Slic no tome, z rtve prinudnog iseljenja u Turskoj su, tokom godina, podnijele na stotine tuz bi za reparaciju pred Međunarodnim sudom za ljudska prava (EtcHR), sve dok turska vlada na kraju nije odluc ila da osnuje s iroki program kompenzacije za ove z rtve i usvoji Zakon BiH, na primjer, ima trenutno 17 slučajeva koji čekaju pred ECtHR. Kršenja navedena u ovim slučajevima se kreću od stalnog nedostatka djelotvornih istraga o nestalim licima, neosnovanom pritvoru pa do kršenja člana 2 (pravo na život), člana 3 (zabrana mučenja i neljudskog ophođenja) i člana 5 (prava na slobodu i sigurnost) Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR). Štaviše, odustvo pravnog lijeka ide do kršenja člana 13 (pravo na djelotvornu pomoć Evropske konvencije o ljudskim pravima (ECHR). Podnosioci uglavnom traže od suda da im dodjeli adekvatnu novčanu kompenzaciju kao bi pokrili materijalnu i nematerijalnu štetu, kao dodatak ostalim vrstama pomoći. 12 Zakon 5233 o nadoknadi štete koja je nastala usled terora i borbe protiv terorizma, juli REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 21

22 PALIĆ PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE: Jurisdikcija Međunarodnog suda za ljudska prava (ECtHR) nad sluc ajevima povezanim sa krs enjima prava za vrijeme rata Neki (vladini) sagovornici su rekli IOM-u da nisu previs e zabrinuti oko sluc ajeva koji c ekaju na procesuiranje u Međunarodnom sudu za ljudska prava (ECtHR) pos to su se krs enja prava tokom rata kojima se ovi sluc ajevi bave, svi desili prije nego s to su zemlje bivs e Jugoslavije ratifikovale Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Oni tvrde da su, imajuc i u vidu ovu c injenicu, male s anse za donos enje presuda Međunarodnog suda za ljudska prava (ECtHR), da se isplate znac ajne sume za kompenzaciju. Prema odluci Međunarodnog suda za ljudska prava (ECtHR) u sluc aju Palic protiv BiH (15. Februara godine), se međutim, c ini da je ovakva samouvjerenost neopravdana. Sluc aj se bavio nestankom supruga tuz iteljice i neuspjeha vlasti da istraz i kako treba i obezbjedi adekvatne informacije. Sud je presudio da on, uprkos dokazima BiH, zapravo ima privremenu jurisdikciju, da donese presudu o tuz bi, pozivajuc i se na koncept trajne situacije. Mada je nemoguc e rec i da li c e sud uvijek utvrditi jurisdikciju po ovom osnovu, ovaj sluc aj jasno ukazuje da sluc ajevi krs enja prava tokom rata nisu po definiciji izvan okvira Međunarodnog suda za ljudska prava (ECtHR). ZAKLJUČCI Konsultacije i istraz ivanje su doveli do zajednic kog zakljuc ka da ni pros le ni aktuelne inicijative reparacije i pomoc i z rtvama nisu odgovorile na zahtjeve i oc ekivanja onih koji su prez ivjeli međunarodne ratne zloc ine. Uprkos znac ajnim sredstvima koje su vlade potros ile na razlic ite programe i s eme, njihova nedoslijednost u kombinaciji sa njihovom manjkavos c u znac ila je da reparacija z rtvama bude viđena kao nes to s to tek treba da se dogodi. Konsultacije su, također, jasno pokazale da to nije problem koji c e nestati i da postoji jedan aktivan sektor civilnog drus tva koji c e nastaviti da pravi razlic ite strategije kako bi natjerao vlade da djeluju po ovom pitanju, ukljuc ujuc i strates ke parnice pred domac im, regionalnim i međunarodnim sudovima. Mnogo sagovornika je nas lo direktnu vezu između razvoja moderne demokratije u zemljama bivs e Jugoslavije i potrebe da konac no pruz e z rtvama reparaciju na koju imaju pravo. Usvajanje strategije adekvatne reparacije je ovdje viđeno ne samo kao nes to s to se odnosi na pros lost vec nes to s to je neophodno za prosperitetniju i mirniju buduc nost. 2. Planovi za integrisanu reparaciju Da li c e ili nec e inicijativa integrisane reparacije za z rtve međunarodnih zloc ina tokom rata u bivs oj Jugoslaviji ikad biti implementirana zavisi od vis e faktora koje je u cjelini tes ko predvidjeti ili procijeniti. Dobro je, međutim, s to se moz e izdvojiti izvjestan broj interesnih grupa koje bi imale uticaj na uspjeh bilo koje inicijative integrisanog programa. Kljuc ni sagovornici su dole navedeni, imajuc i u vidu da je ovo nekako upros c eno i da treba imati u vidu razlic ite strukture koordinacije. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 22

23 ZŽ rtve, njihove porodice i udruz enja koja ih predstavljaju (mada nisu sve z rtve c lanovi udruz enja a neki c lanovi su neaktivni) ukljuc ujuc i i one izvan regiona. Nacionalne i međunarodne organizacije i druge organizacije civilnog drus tva koje c esto igraju kljuc nu ulogu u podrs ci z rtvama i njihovim sluc ajevima reparacije Nacionalni i lokalni politic ki akteri koji c e morati da postignu politic ki dogovor o buduc em nac inu djelovanja u cilju postizanja bilo kakvog programa reparacije Međunarodni i regionalni međuvladini akteri i zemlje koje mogu da odigraju ulogu (i pozitivnu i negativnu) u ohrabrenju i podrs ci lokalnim akterima da se udruz e oko ove teme; i SŠ iroka javnost u razlic itim zemljama bivs e Jugoslavije c iji bi interes ili izostanak istog imao uticaj na to kako lokalni politic ki akteri vide program reparacije Mada je to daleko izvan okvira ovog projekta, da se iscrpno procjene sve tac ke gledis ta i stavova koje se tic u reparacije z rtava u okviru interesnih grupa pomenutih gore, konsultacije IOM-a i istraz ivanje omoguc ile su formulaciju seta ops tih saznanja i zapaz anja u vezi sa ovim. Glavno opažanje 1: Udruženje žrtava i organizacije civilnog društva ne namjeravaju da odustanu od političke borbe za reparaciju u skorije vrijeme Kao s to je vec ukazano kada smo opisivali aktuelne inicijative u ovoj oblasti udruz enja z rtava i nacionalne i međunarodne nevladine organizacije i druge organiizacije civilnog drus tva nemaju namjeru da prestanu sa djelovanjem i zalaganjem za sveobuhvatnim rjes enjem za reparaciju z rtvama. Mada ovo nije jedina stvar za koju se bore oni također rade da povec aju kriminalno gonjenje poc inilaca međunarodnih zloc ina, utvrde istinu o ratnoj pros losti i krs enja prava koja su se desila, da ojac aju napore lokalnog pomirenja, i zavrs e i ubrzaju posao u vezi sa ostalim nestalim licima sagovornici ove dvije grupe su bez razlike oznac ile reparaciju z rtvama centralnim mjestom u njihovoj borbi za ratnu pravdu. Brojne nevladine organizacije koje rade sa z rtvama i njihovim problemima c ine znac ajan izvor iz kojeg bi mogao da se razvije buduc i program reparacije, kao inicijativa RECOM koja ukazuje na to do koje mjere vis e organizacija moz e da se udruz i u rjes avanju ovog problema. SŠto se tic e njihovih stavova o tome s ta bi trebalo uraditi da se premosti jaz po ovom pitanju, konsultacije sa IOM-om ukazuju da svaka organizacija ima razlic ite nivoe i nac ine razumijevanja reparacije, s to moz e da se svede na sasvim razlic ita shvatanja najboljeg puta za buduc nost. Neprekidna i pojac ana diskusija među zainteresovanim stranama kako bi buduc a inicijativa reparacije trebalo da izgleda, pomoc i c e da se povec a njihov politic ki uticaj na nacionalne, regionalne i međunarodne REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 23

24 politic ke aktere također. Konac no, malo se zna o stavovima i z eljama z rtava koje nisu povezane ni sa jednom organizacijom z rtava niti se bilo s ta zna o njihovim potrebama i s irem socioekonomskom profilu. Kao s to je ranije raspravljano, c ak je i broj z rtava koje nisu povezane ni sa jednom organizacijom, tes ko odrediti. Jasno je da je svaki politic ki proces koji bi se pokrenuo u cilju uspostavljanja sveobuhvatne reparacije trebao da bude povezan sa tac no određenim krugom lica. Glavno opažanje 2: Stavovi o reparaciji žrtvama razlikuju se među nacionalnim političkim akterima, ali čak i oni koji su za sveobuhvatnu inicijativu ne žele da preuzmu vođstvo Sama po sebi, c injenica je da nijedna od zemalja pokrivena ovim projektom do sada nije zauzela sistemski pristup reparaciji z rtvama ukazuje na ogranic ene sposobnosti i/ili volju nacionalnih politic kih aktera da se pozabave ovim problemom. Međutim, kao s to je ukazano ne tako iscrpnim konsultacijama koje je IOM odrz ao sa nacionalnim politic kim akterima bilo bi pogres no zakljuc iti da postoji potpuni nedostatak interesovanja ili z elje da se posveti premos tavanju ovog jaza. Slika je sloz enija, mada se c ini istinitim da, bar na trenutak, nema politic kog vođstva u regionu koje bi preokrenulo brigu o reparaciji z rtvama u konkretnu strategiju. Opaz anja o svakoj pojedinac noj drz avi u vezi sa lokalnim politic kim akterima ukljuc uju: BiH 13 Preovlađujuc e mis ljenje među interesnim grupama koje je IOM konsultovao je da trenutno ima malo ili nimalo politic ke volje i sposobnosti među politic kim partijama na vlasti na federalnom nivou koje bi se bavile reparacijom z rtvama na sveobuhvatni nac in. Navedeni razlozi su ukljuc ivali neprekidan politic ki c orsokak kod svih problema u vezi sa ratnom pros los c u i onih koji nemaju veze sa ratom; nedostatak zajednic ke vizije o buduc nosti i svakako naslijeđa pros losti; i mali procenat ukljuc ivanja z rtava u cjelini na donos enje politic kih odluka. Ovo preovlađujuc e shvatanje je u velikoj mjeri potvrđeno na sastanku koje je IOM imao sa politic kim akterima na drz avnom nivou, iako su se neki akteri na nivou entiteta c inili vis e voljnim da razmotre djelovanje u ovoj oblasti. Hrvatska Kancelarija hrvatskog predsjednika je djelovala pro-aktivno kada je kontaktirala IOM zahtijevajuc i sastanak o problemu reparacije za z rtve u bivs oj Jugoslaviji. Iako je predsjednik izrazio podrs ku naporima da se pronađe sistemsko rjes enje u vezi sa reparacijom z rtvama u jugoslovenskim ratovima, on je također ukazao na tes koc e koje bi vjerovatno nastupile pri postizanju politic kog konsenzusa po ovom osjetljivom 13 Treba napomenuti da, kao što se vidi u Aneksu 2, pozicija i broj vladinih aktera koje je IOM imao priliku da sretne, bitno se razlikovao od zemlje do zemlje, što naravno utiče na mjeru u kojoj oni mogu biti smatrani predstavnicima zvaničnog stava vlade i koliko njihovo mišljenje ukazuje koliko bi njihove vlade bile voljne da preduzmu konkretnu političku akciju u vezi sa reparacijom žrtvama. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 24

25 pitanju. Pitanje politic kog vođstva koje bi bilo spremno uc initi poc etni korak u zbliz avanju aktera je ostalo nerijes eno. Mada su organizacije civilnog drus tva priznale vaz nu i pozitivnu ulogu koju predsjednik ima kada govori o pros lim ratnim vremenima, oni su također ukazale da ostali politic ki akteri, unutar i izvan vlade, imaju malo odbojniji stav po tom pitanju. Oni su naroc ito naglasili stalnu osjetljivost problema srpskih civilnih z rtava u Hrvatskoj i opiranje jer bi njihovo pravo na reparaciju verovatno pokrenulo vis e nacionalistic kih i politic kih aktera u zemlji. Srbija 14 Akteri vlade sa kojima je IOM razgovarao, iskazali su svoju posvec enost regionalnoj saradnji kao i svoju spremnost da se pozabave problemom reparacije z rtvama. Međutim, izrazili su brigu o predrasudama kod međunarodne zajednice po ovom pitanju i potrebu da se osigura da se svi regionalni napori za reparacijom ne pretvore u jos jedan pokus aj da se samo Srbija okrivi za sve s to se desilo. Također je naglas eno da bi bilo koja politic ka inicijativa u smjeru regionalnog rjes enja zahtijevala dalje konsultacije unutar vlade da bi se dos lo do konac ne politic ke pozicije Srbije po ovom pitanju. Akteri organizacija civilnog drus tva su naglasili da problem reparacije ostaje politic ki obojen i analitic an a dijelovi javnog mijenja ostaju rezervisani u vezi sa cjelokupnim procesom tranzicione pravde na teritoriji bivs e Jugoslavije. Ovo je, djelimic no, zbog ispolitizovanog viđenja procesa pred Has kim tribunalom (ICTY) ali, također, i zbog c injenice da Srbija i dalje prima veliki broj srpskih izbjeglica iz Hrvatske i interno raseljenih lica sa Kosova/UNSC Na kraju, problemi u vezi sa statusom Kosova/UNSC 1244 su također pomenuti kao doprinos uzdrz anosti koju dijelovi srpske javnosti i politic ari osjec aju prema sistematic nijem angaz ovanju na problemu reparacije i kompenzacije z rtvama. Kosovo/UNSC Sagovornici su ukazali da pitanje reparacije nije bilo na dnevnom redu, ni vlade ni organizacija civilnog drus tva, ali da je nedavno ovaj problem dobio na znac aju. Oni su naveli mnogo primjera politic ke volje da se bavi ovim problemom, ukljuc ujuc i i osnivanje Kosovskog instituta za ratne zloc ine, sa mandatom da zapoc ne inicijativu traz enja istine i sakupi podatke u vezi sa ovim, i organizaciju raznih konsultacija i radionica na ovu temu, na primjer od strane Ministarstva pravde. Svi sagovornici su se, međutim, sloz ili da bi nerijes en status Kosova/UNSC 1244 uc inio usvajanje prave strategije reparacije z rtvama kosovskog rata tes ko ostvarljivom. Crna Gora Broj z rtava koje vode porijeklo ili su trenutno nastanjene u Crnoj Gori je relativno mali 14 Konsultacije sa akterima srpske vlade su se desile prije odluka Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY), prve u slučaju Ante Gotovina i Mladen Markač i druge u slučaju Ramuš Haradinaj, Idriz Balaj i Lahij Brahimaj, obe odluke su donesene tokom novembra Godine. Vjerovatno bi odgovor bio sasvim drugačiji, da su se razgovori desili poslije ovih presuda koje su, tačno ili ne, prikazane od strane mnogih političkih aktera kao još jedan znak da su srpske žrtve rata manje važne od ostalih. 15 Ovaj naziv je bez prejudiciranja određivanja konačnog statusa. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 25

26 u poređenju sa ostalim zemljama u regionu. Problem ratnih zloc ina i kompenzacija za krs enje ljudskih prava tokom jugoslovenskih sukoba je najistaknutije u nekoliko sudskih procesa, gdje predstavnici z rtava kojima je uskrac eno bezbjedno boravis te i koji su deportovani nazad u BiH, a zatim ubijeni ili zarobljeni, tuz e drz avu Crnu Goru i zahtijevaju nadoknadu. Prema konsultacijama koje je sproveo IOM c ini se da su ishodi ovih procesa izmjes ani i s to se tic e presude i s to se tic e pravosnaz nosti. Istovremeno treba naglasiti da je vlada Crne Gore izrazila svoju c vrstu i dugoroc nu strategiju i posvec enost svim vrstama regionalne saradnje, ukljuc ujuc i i moguc nost regionalnog mehanizma sveobuhvatne reparacije. Sve u svemu, ova razlic ita zapaz anja nagovjes tavaju da c e biti potreban znac ajan politic ki savjetodavni posao sa lokalnim politic kim akterima koji se trude da preduzmu neophodne korake kako bi uspostavili inicijativu sveobuhvatne pomoc i. Skoro bez razlike sagovornici IOM-a su se sloz ili da c ak i oni politic ki akteri koji su voljni da se pozabave jazom među z rtvama, c ekaju druge da zapoc nu taj proces. Mnogo je sagovornika, međutim, ostalo pri tome da ako bi ugledan međunarodni ili regionalni akter u koga sve z rtve imaju povjerenja podneo takvu inicijativu, s anse za uspjeh bi bile velike. Aktuelni proces evropskih integracija je c esto viđen kao jedinstvena prilika da se ovaj problem ubrza, mada su neki izrazili svoje razoc aranje ogranic enom paz njom koju je Evropska komisija posvetila ovom problemu do sad. Globalna ekonomska kriza: još jedan dodatni otežavajući factor Globalna ekonomska kriza je naroc ito pogodila zemlje zapadnog Balkana. Sve zemlje se bore sa padom ekonomije i velikom nezaposlenos c u uslijed visokog nivoa javnog duga i znac ajnih fiskalnih deficita. Međunarodni zajmodavci, kao s to su Svjetski Međunarodni monetarni fond (IMF) su izvrs ile znac ajan pritisak da smanje javnu potros nju i naroc ito veoma znac ajne programe socijalne pomoc i s to c ini veliki dio javne potros nje. SŠto se tic e isplata u vezi sa ratom socijalni nemir je također bio izazvan predloz enim smanjenjima isplata veteranima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Jasno, ovo nije okruz enje koje moz e da prius ti nova opterec enja drz avnog budz eta. Ova fiskalna rasprava je pomenuta od strane vladinih sagovornika kao prepreka inicijativi sveobuhvatne reparacije i jasno je da bi buduc i program reparacije morao da se integris e sa fiskalnom stvarnos c u u krizom pogođenim zemljama. (Skoro sigurno iskljuc ujuc i moguc nost isplate velikih suma finansijske kompenzacije svim z rtvama). Glavno zapažanje 3: Međunarodni, regionalni međuvladini i vladini akteri su bili aktivni u ovoj oblasti i mogu da pruže važnu političku podršku. Postoje brojni međunarodni, regionalni međuvladini akteri aktivni u bivs oj Jugoslaviji, zajedno sa onim zemljama koje pruz aju bilo finansijsku bilo politic ku podrs ku zemljama bivs e Jugoslavije, kao s to je to po pitanju njihovih koraka prema c lanstvu u Evropskoj uniji. Prethodna kategorija ukljuc uje UN agencije kao s to su UNFPA; UNDP; UNWomen i UNHCR; Svjetska banka; IOM; OSCE i, naravno Evropska Unija. Osim drz ava c lanica Evropske unije (ukljuc ujuc i i Finsku koja je finansirala ovaj Izvjes taj), REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 26

27 druge zemlje koje igraju znac ajnu ulogu u bivs oj Jugoslaviji su Norves ka, SŠvajcarska i SAD. Ovi razlic iti akteri su ukljuc eni u mnogo oblasti i ne dijele uvijek iste prioritete i usredsređenost. SŠto se tic e reparacije za z rtve, izvjestan broj UN agencija je obezbjeđivao tehnic ku pomoc razlic itim inicijativama tranzicione pravde (kao s to je UNDP u okviru strategije nacionalne tranzicione pravde i OSCE u nacionalnim kriminalnim procesima u vezi sa ratnim zloc inima) i organizacije civilnog drus tva koje su radile u ovoj oblasti. Oni su se također ukljuc ili u politic ko savjetovanje (kao s to je sluc aj sa UNHCR-om u programu regionalnog stambenog zbrinjavanja) i implementirali izvjesne inicijative za pomoc z rtvama zajedno sa lokalnim akterima (na primjer, IOM trenutno radi sa lokalnim nevladinim sektorom u BiH, Bivs oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Srbiji na obezbjeđivanju pomoc i prez ivjelim Romima z rtvama holokausta u zemljama bivs e Jugoslavije). U ovakvoj kombinaciji, tehnic ko iskustvo i struc nost mogu biti traz eni ako i kada lokalni akteri odluc e da pokrenu inicijativu integrisane reparacije. Mada ima nekih vaz nih tehnic kih poslova koji mogu biti urađeni u kratkom roku, kao s to c e kasnije biti pomenuto u ovom Izves taju, postoji također potreba za politic kom podrs kom međunarodnih i regionalnih aktera da zapoc nu politic ki proces ka inicijativi integrisane reparacije. Regionalni program stambenog zbrinjavanja je skoriji primjer onoga s to takva podrs ka moz e da postigne. Iz ogranic enih konsultacija koje je IOM imao sa ovim akterima, problem reparacije trenutno nije među prioritetima u regionu. Vis e nego s to je to rezultat svjesne strategije da se izbjegne suoc avanje sa reparacijom, c ini se da je ovo rezultat mnogo prioriteta koji postoje u regionu i c ini se da sigurno postoji otvorenost da se pric a o povec anju prioriteta koji treba dati ovom problemu. Dati su prijedlozi da se organizuje sastanak na visokom nivou sa izabranim akterima koji bi diskutovali o moguc nosti ujedinjene podrs ke inicijativi sveobuhvatne reparacije. Moguc nost da Has ki tribunal (ICTY) preduzme daljnju inicijativu slijedec i ovu studiju pokrenulo je mnogo razlic itih stavova među lokalnim akterima, uglavnom zavisnih od njihovog stava prema radu Has kog tribunala (ICTY). Mnogi sagovornici su izrazili brigu da, imajuc i u vidu, kontroverze u vezi sa serijom nedavnih presuda, umjes anost Has kog tribunala (ICTY) u problem reparacije (na primjer kao organizator razgovora lokalnih aktera gdje bi razgovarali o buduc im planovima) bi rizikovala dalju politizaciju sluc aja i uc inila bi dostizanje konsenzusa komplikovanijim i tez im. Glavno zapažanje 4: Stav mnogih udruženja je da javno mijenje pokazuje malo interesovanja za njihove nadaće ali je potrebno više informacija U okviru projekta IOM nije sprovodio nikakva istraz ivanja o stavovima javnog mijenja u vezi sa reparacijom ili potrebe dodatnih mjera tranzicione pravde u vezi sa ratnim naslijeđem. To pitanje se pojavilo tokom konsultacija sa udruz enjima z rtava tokom kojih su se predstavnici c esto z alili na nezainteresovanost među s irom populacijom za pitanja koja su oni pokus avali da pokrenu. CČesto je pominjano da je ova (stvarna ili prepoznata) nezainteresovanost doprinijela osjec aju odbacivanja i stalne marginalizacije među mnogim z rtvama. Ciljna istraz ivanja bi bila korisna da pojasne razlic ita gledis ta koja postoje među javnim mijenjima u svakoj od republika bivs e REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 27

28 Jugoslavije po ovom pitanju. Svi sagovornici su se sloz ili, međutim, da bi bilo najznac ajnije obezbijediti da integralna inicijativa o reparaciji za z rtve međunarodnih zloc ina poc injenih tokom jugoslovenskih ratova da budu dobro shvac eni i poznati javnom mijenju. SŠtavis e, također su se sloz ili, da bi proces postajanja programa reparacije trebalo da bude javni proces sa posebnim naporima preduzetim da se dozvoli vec e uc es c e javnosti nego s to je to sluc aj sa obic nim zakonima. ZAKLJUČNA ZAPAŽANJA Postoji mnogo aktera koji rade na (i/ili u korist) sveobuhvatnije inicijative reparacije, mada bi vis e moglo da se uradi da bi se ohrabrili ti akteri da se udruz e i stvore zajednic ku strategiju oko konkretnih prijedloga za pokretanje ovog problema. Mada je situacija razlic ita u svim zemljama, gdje je najvec i izazov da se prevaziđe s iroki politic ki c orsokak u BiH, nijedna zemlja trenutno nije blizu politic ke odluke o problemu reparacije. CČini se da je problem vis e stvar nedostatka politic ke inicijative nego protivljenja bavljenju jazom reparacije kao takve. U tom smislu, međunarodni i regionalni (među)vladini akteri bi mogli da odigraju znac ajnu ulogu, na primjer, sazivanjem razlic itih zemalja i obezbjeđivanjem razgovora na visokom nivou o tome s ta treba uraditi po pitanju neostvarenih prava z rtava jugoslovenskih ratova na reparaciju. U idealnim okolnostima, ovo bi uradilo vis e aktera zajedno s to bi zahtijevalo razvoj zajednic ke strategije među onim regionalnim i/ili međunarodnim akterima ali bi, također, samo jedan akter mogao da postigne dovoljan zamah da pokrene problem reparacije u regionu. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 28

29 II DIO USUSRET INTEGRISANOM PROGRAMU REPARACIJE: ODLUKE Drugi dio Izves taja se sastoji iz brojnih odluka, odnosno, kritic kih tema i problema koje treba da razmotre strates ki interesne strane i da donesu odluke tokom procesa uspostavljanja programa reparacije u vezi sa jugoslovenskim ratovima. Nadamo se da c e ovakva struktura biti od pomoc i na vis e nac ina: Da podrz i udruz enja z rtava i organizacija civilnog drus tva tako s to c e utvrditi probleme oko kojih bi konsenzus olaks ao posrednis tvo u programu reparacije sa razlic itim vladama i relevantnim regionalnim i međunarodnim akterima. Da omoguc i strates kim partnerima i politic kim akterima da dobiju sveobuhvatan pregled onoga s to bi program reparacije sadrz ao iz tehnic ke perspektive, i o kojim problemima bi trebalo da zauzmu stav; i Da obezbijedi konkretnu c ek listu za eventualni politic ki proces o problemima koje treba rijes iti u okviru uspostavljanja programa sveobuhvatne reparacije. Za neke odluke, Izvjes taj ukljuc uje preporuc eni put napretka, zasnovanog na analizi dokumentacije, konsultacijama i iskustvima sa reparacijom drugih zemalja. Nije namjera da se predstavi kao protez iranje nekih institucija od strane IOM-a, vec prikazuje kako bi izgledalo najbolje rjes enje u lokalnom kontekstu. Donosioci odluka su, naravno, jedini koji mogu da odluc e da li je to ovdje sluc aj. Odluka 1: Jedinstvena regionalna inicijativa za reparaciju ili više nacionalnih inicijativa? Postoje dvije opcije za buduc i program reparacije za z rtve rata. Nekoliko nacionalnih inicijativa koje pruz aju reparaciju z rtvama koje pripadaju nacionalnosti tih zemalja i/ili su privremeno naseljeni na njihovim teritorijama; ili Regionalna inicijativa reparacije, gdje bi se drz ave koje su time pogođene udruz ile i razvile program koji bi pokrio sve z rtve krs enja ljudskih prava tokom jugoslovenskih ratova. Donos enje odluke o ovom kljuc nom pitanju treba da bude ostvareno kroz inkluzivni politic ki proces koji također sadrz i stvarni podsticaj z rtvama da iskaz u svoje mis ljenje I prioritete 16 Na osnovu slijedec ih zapaz anja tokom kosultacija od strane IOM-a, međutim, c ini se da regionalna inicijativa reparacije ima više smisla u kontekstu bivs e Jugoslavije: Zloc ini i ratovi tokom kojih su oni poc injeni su regionalne prirode, s to ukljuc uje skoro sve zemlje bivs e Jugoslavije; Postoji potreba da se izbjegne razlic it tretman z rtava koje su doz ivjele 16 Za dalje informacije pogledajte stranu 44. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 29

30 slic ne zloc ine tokom istog konflikta, pos to bi ovo vjerovatno povisilo etnic ku polarizaciju; ZŽ rtve ne z ive vis e na teritoriji drz ave gde su se zloc ini nad njima desili, i suoc avaju se sa tes koc ama u pristupu nacionalnoj inicijativi u drugoj zemlji; Postoji potreba da se osigura da buduc e inicijative reparacije ukljuc uju snaz an formalni element priznanja koji prevazilazi granice priznavanja samo sopstvenih z rtava neke zajednice ili zemlje; Vaz no je osigurati da inicijativa reparacije pozitivno utic e i na nacionalno i na regionalno pomirenje, posebno u svjetlu aktuelnih evropskih integracija; i Konac no, podrs ka međunarodne zajednice (ako je ima) c ini se vjerovatnijom u buduc nosti u sluc aju regionalnog pristupa, prije nego u sluc aju vis estrukih nacionalnih pristupa. Regionalni pristup reparaciji z rtvama bio bi paralelan sa unaprijeđenom regionalnom saradnjom u vezi sa naslijeđem ratne pros losti, pogotovo u oblastima kriminalnih prosesa pred domac im sudovima i trajnim rjes enjima za preostala interno raseljena lice i izbjeglice. Mnogi sagovornici su ukazali da je ova poboljs ana saradnja direktno povezana sa aktuelnim procesom evropskih integracija, i da bi također inicijativa reparacije potencijalno mogla da ima koristi iz ovog sporazuma. Ovakav pristup, naravno, ne oslobađa pojedinac ne drz ave odgovornosti da obezbijede reparaciju z rtvama. Svakako, i to treba eksplicitno ukazati u osnivac kom dokumentu programa reparacije, regionalni, sveobuhvatni program reparacije bi mogao da bude nac in na koji drz ave uc esnice pos tuju zakonske obaveze koju svaka od njih ima u ovom sluc aju. Preostali dio ovog Izvještaja će krenuti od stanovišta da će lokalni akteri odabrati jedan regionalni program regionalne reparacije prije nego različite nacionalne programe. U slučaju da ovo ne bude izabrani put razvoja od strane lokalnih koordinatora, onda će naredne odluke još uvijek biti važeće. Jednostavno, potrebno je posmatrati ih odvojeno, u pojedinačnom nacionalnom kontekstu. Odluka 2: Ko su žrtve koje bi trebalo da budu uključene u inicijativu reparacije? Odluka o definisanju z rtava koje c e biti ukljuc ene u inicijativu sveobuhvatne reparacije je oc igledno kljuc na i za uspjeh i za uticaj koji bi takva inicijativa imala. Konsultacije odrz ane u okviru ovog projekta nagovjes tavaju da ne bi trebalo da bude previs e tes ko postic i s iroki politic ki konsenzus o odgovarajuc oj definiciji z rtava i da grube konture ovakve definicije nisu predmet rasprave. Za proces donos enja odluka korisno je razlikovati slijedec e teme: (a) sus tinska definicija; (b) specific ni zloc ini koji bi mogli biti nabrojani u osnivac kom dokumentu programa reparacije; (c) geografski i vremenski okvir ovakvog programa; (d) do koje mjere bi rođaci i c lanovi porodice z rtava mogli da imaju koristi od inicijative reparacije; (e) ostali problemi u vezi sa definicijom z rtava koji bi, u najboljem sluc aju mogli biti razrjes eni u osnivac kom dokumentu programa reparacije. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 30

31 (a) Suštinska definicija žrtava Osnovni principi prava na pomoc i reparaciju UN-a pruz aju dobru polaznu tac ku i za politic ke diskusije i za eventualni osnivac ki dokument koji c e odrediti okvir programa reparacije. Ovi principi definis u z rtve kao: Osobe koje su kolektivno pretrpjele štetu, uključujući fizičke ili mentalne povrede, emocionalnu patnju, ekonomski gubitak ili krupna kršenja njihovih osnovnih ljudskih prava, kroz činjenja ili nečinjenja koja čine krupna kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima ili ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Definicija pokriva z rtve svih međunarodnih zloc ina koja su pod okriljem Has kog tribunala (ICTY), to jest, ozbiljna krs enja ZŽ enevske konvencije iz godine (c lan 2. Statuta ICTY), krs enja zakona ili obic aja rata (c lan 3. Statuta ICTY), genocid (c lan 4. Statuta ICTY) i zloc ini protiv c ovjec nosti (c lan 4. Statuta ICTY). Upotreba ove definicije u skladu je sa onim s to preovlađuje u nacionalnim pravnim sistemima ukljuc enih zemalja. U svjetlu aktuelne prakse i diskusija tokom konsultacija, vrijedi napomenuti: Program reparacije zasnovan na osnovnim principima UN-a ne bi pravio razliku između civilnih i necivilnih žrtava kao takvih. U zavisnosti od toga koliko je neka osoba propatila uslijed krupnih krs enja međunarodnih zakona o ljudskim pravima i/ili ozbiljnog krs enja međunarodnog humanitarnog prava, on ili ona bi se smatrali z rtvom u okviru programa. Pitanje oko toga je kako se baviti ranije ostvarenim nadoknadama, kao s to su programi za veterane, najbolje rijes eno odvojenim sluc ajem koji nema uticaja na to da li c e ili nec e neko biti prepoznat kao z rtva u programu reparacije. Takvi programi reparacije ne bi pokrili sve žrtve rata, to jest, sve ljude koji su ubijeni, ranjeni ili na drugi način povrijeđeni tokom jugoslovenskih konflikata. Ovaj bi se program radije fokusirao na one ljude unutar ove grupe koji su pretrpjeli s tetu tokom ovih konflikata kao posljedicu krupnih krs enja međunarodnog zakona o ljudskim pravima i/ili ozbiljna krs enja međunarodnog humanitarnog prava. Isto tako, takav program reparacije bi pokrio samo bivs e vojnike koji su pretrpjeli s tetu tokom konflikta u toj mjeri da je ova s teta nastala uslijed krs enja pokrivenih ovim programom iskljuc ujuc i, na primjer, s tetu zadobijenu u obic noj vojnoj borbi. (b) Nabrajanje i definisanje određenih zločina Izvan s iroke definicije z rtava iznesene ranije, najbolje bi bilo kad bi osnivac ki dokument za program reparacije ukljuc ivao određenu listu zloc ina i krs enja zakona/prava pokrivenih programom. Polazna tac ka diskusije po ovom pitanju bio bi REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 31

32 Statut Has kog tribunala (ICTY) i zloc ini koje on sadrz i, a u isto vrijeme uzeti u obzir slijedec a zapaz anja: Simbolic no znac enje koje moz e da ima pominjanje pojedinih zloc ina u osnivac kom dokumentu, kao s to je naglas avanje najzastupljenijih zloc ina ili zloc ina koji su privukli malo paz nje u javnim raspravama; Potreba da se obezbjedi da zloc ini programom reparacije budu formulisani na takav nac in da budu s to je moguc e bliz e prez ivljenom iskustvu z rtava i, kao takvi, prepoznatljivi tim z rtvama; i Potreba da se izbjegnu suvis e strogo definisane kategorija zloc ina koje bi bespotrebno usporile donos enje presude ili, s to je jos gore, rezultiralo izops tavanjem z rtava na osnovu pravnih regulativa. Na osnovu konsultacija sa IOM-om, slijedec a privremena lista zloc ina koji bi trebalo da budu eksplicitno pomenuti i definisani u osnivac kom dokumentu programa reparacije bi mogla da ukljuc i: Seksualno nasilje tokom rata Udruz enja z rtava su c esto pominjala da, uprkos njegovoj dokumentovanoj zastupljenosti tokom jugoslovenskih ratova, seksualno nasilje, iako c esto, je i dalje minimizirano i ignorisano u politic kim raspravama o ratnoj pros losti. ZŽ rtve, a c esto i njihova djeca, kako se navodi, bivali su izops teni iz drus tvenog z ivota, a njihova situacija se pogors avala sa ops tom klimom u kojoj je c ak seksualno nasilje i izvan rata c esto ignorisalo ili nipodas tavano. Zatočenja u kampovima i okruženjima slična njima Zatoc enje u kampovima i okruz enjima slic na njima, su jos jedna tuz na slika jugoslovenskih ratova, kao s to je utvrđeno kroz razlic ite presude Has kog tribunala (ICTY). Uslovi su c esto bili ekstremno surovi, sa dokazanim sluc ajevima maltretiranja, muc enja, seksualnog nasilja i namjernog uskrac ivanja hrane i medicinske njege. Neki krugovi i dalje negiraju da se ova vrsta prinudnog pritvora ikada desila, a malo z rtava je, kako se navodi, primilo ikakvu reparaciju za svoje nedac e tokom rata. Mučenje Muc enje je zloc in koji su neka udruz enja z rtava istakla kao zaboravljen zloc in ; z rtve se i dalje bore makar za najosnovnije formalno priznanje. Prisilno iseljenje Prisilno iseljenje kao sredstvo etnic kog c is c enja bilo je jedno od najtipic nijih zloc ina jugoslovenskih ratova, koji je pogodio stotine hiljada ljudi. Ops te mis ljenje da se najvaz nijim s tetnim efektima prisilnog iseljenja najvis e bavilo (skorije, kroz vec pomenuti regionalni program stambenog zbrinjavanja), ne bi, međutim, trebalo da iskljuc i formalno priznanje njegovih z rtava u buduc em osnivac kom dokumentu programa reparacije. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 32

33 Nasilni nestanci Mada je uc injen vaz an napredak, posebno pod uticajem Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), i Međunarodni komitet crvenog križa (MKCK) registar nestalih lica ostaje ozbiljna briga u bivs oj Jugoslaviji. Brojke se donekle razlikuju, u zavisnosti od izvora, ali procijenjeno je da je oko od osoba koje su nestale tokom jugoslovenskih ratova, ostalo neregistrovano do danas, s to utic e na z ivote drugih ljudi koji jos uvijek traz e c lanove svojih porodica. Tabela koja slijedi pruža ukupne brojke i brojke po državi, prikupljene od strane ICMP-a i MKCK-a Nezavedene/nestale osobe u bivšoj Jugoslaviji - Brojke ICMP-a Osobe koje su nestale tokom jugoslovenskih ratova Ukupno Bosna i Hercegovina Hrvatska 5500 Kosovo/UNSC Makedonija 23 Osobe koje još uvijek nisu pronađene ili koje nisu zavedene do danas Ukupno Bosna i Hercegovina Hrvatska 2000 Kosovo/UNSC Makedonija 13 Izvor: ICMP, Southeast Europe, (prikupljeno 2.Novembra godine). Nezavedene / Nestale osobe u bivšoj Jugoslaviji Brojke MKCK-a Vezano za konflikt u Slučajevi koji su prijavljeni Zatvoreni slučajevi Slučajevi koji su u toku Bosna i Hercegovina ( ) MKCK 22,431 14,634 7,797 Hrvatska* 6,426 4,192 2,234 Kosovo / UNSC 1244 ( ) 6,026 4,305 1,721 Ukupno 34,883 23,131 11,752 Izvor: MKCK, Brojke vezane za nestale osobe tokom balkanskog konflikta, (Oktobar 2013) *Brojke za Hrvatsku su dobivene od strane Crvenog kriz a Hrvatske posljednji put az urirano 30. Septembra 2013 REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 33

34 Prinudna mobilizacija Ova kategorija je specific na za Srbiju. Kako se navodi, postoji sve vec i broj ljudi koji istupaju i tvrde da su bili prisilno regrutovani u regularne i paravojne oruz ane snage i da su bili natjerani da se ukljuc e u borbu ili pozadinske operacije. Po mis ljenju nekih sagovornika, c injenica da je ovo malo poznat zloc in je razlog da se eksplicitno pomene u osnivac kom dokumentu programa reparacije. (c) Geografski i vremenski okvir Osnivac ki dokument bi također trebalo da odredi geografski i vremenski okvir za program reparacije. Ovo vjerovatno nec e biti mnogo kontroverzno, a treba slijediti slijedec a pravila u vezi sa tim: Teritorijalni okvir programa bi mogao, slic no jurisdikciji Has kog tribunala (ICTY) da bude ogranic en na zloc ine i krs enja koja su se desila na teritoriji bivs e Jugoslavije. Za vremensku jurisdikciju, postoje dvije osnovne opcije: o Usvojiti kratku definiciju kojoj bi Statut Has kog tribunala (ICTY) bio polazna tac ka i koji bi se odnosio na zloc ine i krs enja prava poc injenih poslije godine koji bi us li u okvir programa reparacije. U zavisnosti od toga kakve bi bile definicije zloc ina i krs enja prava, ovo bi moglo, međutim, da dovede do prihvatanja reparacije i izvan okvira rata. o Usvojiti detaljniju definiciju koja c e se odnositi na poc etak i kraj određenih sukoba koji su doveli do jugoslovenskih ratova, pod uslovom da su napori uc injeni da bi se obezbijedilo da vremenski okvir bude dovoljno s irok da ukljuc i sva krs enja prava koja su se dogodila. Datumi bi mogli biti: godine za sukobe u Hrvatskoj; Juni Juli godine za Sloveniju; godine za Bosnu i Hercegovinu; godine godine za sukob u Srbiji/Kosovu; i januar avgust godine u Bivs oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. Odluka 3: Sadržaj reparacija i ciljevi programa reparacije Zajednic ko razumijevanje među s to je vis e interesnih strana, s ta je tac no reparacija i koje ciljeve programi reparacije treba da postignu tez i da postane vaz an uslov uspjeha za ovakav program. Bez toga, rizik da vaz ni faktori vide program kao neuspjeh ili neispunjena obec anja je znatno povec an. U kontekstu bivs e Jugoslavije, tako zajednic ko razumijevanje tek treba da bude formirano; i nivo znanja i razumijevanja reparacije, kao i stavovi i mis ljenja o ciljevima eventualnog programa razlikuju se u velikoj mjeri REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 34

35 među interesnim grupama. Slijedec i dio predstavlja neka osnovna mis ljenja u vezi sa sadrz ajem reparacija i ciljevima kojima program reparacije treba da tez i. a. Reparacije u pravnom kontekstu i reparacije kao integrisana strategija SŠto se tic e vrsta reparacije, koju bi regionalni program reparacije mogao da slijedi, korisno je napraviti razliku između reparacija u pravnom kontekstu i reparacija kao dijela nacionalne, ili u ovom sluc aju, regionalne drz avne politike. Uops teno, reparacije u pravnom kontekstu imaju slijedec e karakteristike: ZŽ rtve moraju da podnesu zahtjev preko redovnog sudskog sistema, ili u okviru krvic nog suđenja ili kao odvojenu građansku parnicu; O ovim reparacijama se odluc uje unutar krivic nih i civilnih pravnih regulativa i procedura, ukljuc ujuc i i one vezane za standard dokaza i c esto zahtjevaju znac ajno uc es c e z rtava i/ili njihovih pravnih zastupnika; Ops ti cilj sudske reparacije je c esto integralna restitucija, to jest, vrac anje z rtava u situacije u kojima su bile prij krs enja njihovih prava. To biva postignuto potiranjem s tete, ili ukoliko je to nemoguc e, obezbjeđujuc i kompenzaciju za sve oblike materijalne i fizic ke s tete nanesene z rtvama; Stoga, sudske reparacije tez e da budu usredsređene na s tetu, odnosno stepen i vrsta dobijene reparacije c e zavisiti od stepena i vrste pretrpljene s tete; Metodolos ki, sudske reparacije zahtijevaju identifikovanje, procjenu i dokaz specific ne s tete koju je svaka z rtva pretrpjela; i Mada, po nacionalnim zakonima, nisu uvijek jedina opcija, sudske reparacije se c esto povezuju sa finansijskom nadoknadom. Moz e se smatrati da reparacija kao integrisana strategija ima slijedec e karakteristike: U kontekstu integrisane strategije reparacije, z rtve obic no mogu da pristupe reparaciji kroz proces usmjeren na z rtvu izvan redovnog sudskog sistema koji je dostupan svima bez pravnih zastupnika i to je po prirodi administrativno; Ops ti cilj reparacije ovdje je praktic no shvac en kao pruz anje koristi direktno z rtvama vezano za određene vrste krs enja prava, kao dio s ire inicijative tranzicione pravde; REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 35

36 Reparacije u ovom kontekstu su shvac ene kao usmjerene ka krs enju prava u smislu da nivo i vrsta dodijeljene reparacije zavisi od vrste krs enja prava koje je z rtva prez ivjela, to jest, sve z rtve koje su prez ivjele isto krs enje prava mogu da prime iste koristi; Reparacije usmjerene ka vrsti zloc ina ne zahtijevaju detaljne istrage o individualnoj s teti i, također, ne zahtjevaju da z rtve pruz e brojne dokaze o s teti koju su pretrpjeli. Pravila dokazivanja mogu biti fleksibilnija i razvile su se mnoge tehnike u oblasti administrativne reparacije koje dozvoljavaju c vrste odluke o pogodnosti c ak i kada z rtve ne posjeduju znac ajan formalni dokaz. Simbolic ni dio prepoznavanja onoga s to se desilo z rtvi i ponovnog priznanja njegovog ili njenog statusa drz avljanina je integralni i vaz an dio reparacije u ovom smislu; Raspon materijalnih koristi koji mogu biti ponuđeni z rtvama je s irok i moz e biti prekrajan u skladu sa njihovim potrebama i/ili prioritetima; i Za pojedinac ne z rtve, ostvarivanje materijalne koristi je uglavnom manje vrijednosti nego reparacije koje se ostvaruju kroz sudske reparacije. U kontekstu bivs e Jugoslavije, slijedec i set elemenata se c ini prikladnim da bi se zastupao drugi koncept reparacija: Vjerovatni obim populacije z rtava koji bi program inicijative reparacija mogao da obuhvati, u kombinaciji sa hitnos c u pruz anja reparacija starijoj populaciji z rtava i z rtvama koje vec dugo c ekaju na reparaciju; Visok nivo ranjivosti među populacijom z rtava, koje zahtijevaju lak pristup i brz e procedure u pruz anju reparacije i procese koji ne zahtijevaju mnogo od samih z rtava; Nedostatak formalnih, pojedinac nih pravnih dokaza, posebno ali ne iskljuc ivo među onima koji nisu (jos ) doz ivjeli procesuiranje i presudu poc iniocima međunarodnih zloc ina izvrs enih nad njima; Obilje dostupnih ops tih informacija o krs enjima prava koja su se desila tokom jugoslovenskih ratova, koje bi moglo biti iskoris c eno u odsustvu pojedinac nih dokaza, ako bi se primijenila fleksibilna pravila; Sloz ena i dugotrajna priroda procesa utvrđivanja s tete svakoj pojedinac noj z rtvi, i psiholos ko i fizic ko breme koje takav proces namec e z rtvama; Ogranic ena finansijska sredstva, koja c ine skoro nemoguc im zamisliti inicijativu koja pokriva sve z rtve i pruz a punu restituciju ovim z rtvama; i REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 36

37 Us tede koje bi bile postignute iz laganih administrativnih procesa nego iz mnogo tez ih sudskih ili kvazi sudskih procesa. b. Ciljevi programa reparacija Programi reparacije mogu tez iti svim ili nekim od slijedec ih ciljeva (uz razumijevanje da bi o tome, kako program reparacije treba da bude organizovan i implementiran, trebalo da budu obavjes tavani iz ciljeva koje interesne strane smatraju vaz nima); Pružiti restorativnu pravdu žrtvama ispunjavanjem njihovih prava na pomoć za kršenja prava koja su pretrpeli; Viđenja i stavovi z rtava pruz aju kljuc no mjerilo po ovom pitanju. Dostizanje restorativne pravde, sus tinski zavisi od toga da veliki broj z rtava vidi program reparacije i proces koji vodi do njega kao istinski usredsređen na z rtve; pos ten; transparentan; i dovoljan, to jest, u skladu sa onim s to oni smatraju da legitimno mogu da oc ekuju od drz ave i s ireg drus tva. Bez takvog viđenja, malo je vjerovatno da bi ovakav program reparacije dostigao istinsku restorativnu pravdu, c ak i kada bi nadoknade bili znac ajne. Unaprijediti živote žrtava; posvetiti se njihovoj sadašnjoj ranjivosti; i podržati ih u korišćenju svojih sposobnosti da izgrade bolju budućnost za sebe i svoju familiju Ovaj napredni, materijalni aspekt reparacija moz e naroc ito biti znac ajan u kontekstima poput bivs e Jugoslavije, gdje se jedan znac ajan broj z rtava i dalje suoc ava sa nedac ama u svakodnevnom z ivotu i bore se da zadovolje svoje osnovne potrebe. Postignuc e ovog cilja je povezano sa vrstom koristi koji program pruz a, koje treba da bude prilagođeno posebnim potrebama i ranjivostima z rtava, ako je moguc e u kombinaciji sa tez njom da se ostvare ciljevi s ireg socio-ekonomskog razvoja. Doprinijeti utvrđivanju i prepoznavanju istine o kršenju prava tokom rata Mada program reparacija zahtijeva informacije o krs enjima prava tokom rata da bi se identifikovali vjerodostojni zahtjevi za reparaciju i prepoznao status z rtava, on također moz e da doprinese građenju historijske istine o zloc inima tokom rata. U kontekstu kao s to je bivs a Jugoslavija, gdje jos uvijek nije desila integrisana inicijativa za traganjem za istinom, takav cilj bi bio kljuc an. Stoga je lako zamisliti kako bi regionalni program reparacije mogao da funkcionis e paralelno sa regionalnom komisijom za utvrđivanje istine, kao s to je RECOM zahtijevao. Ponovo uspostaviti povjerenje između žrtava i države Potvrdom da z rtve imaju prava koja treba da budu (i bic e) pos tovana i zas tic ena od strane drz ave, program reparacije moz e na taj nac in obnoviti ili unaprijediti povjerenje između drz ave i z rtava. Ovaj cilj, kao s to je pomenuto nekoliko puta tokom konsultacija sa IOM-om, je naroc ito relevantan u kontekstu bivs e Jugoslavije po pitanju osjec aja REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 37

38 napus tenosti među z rtvama i jos vec eg razoc arenja u poslijeratne institucionalne mjere. Zastupnici manjina se također dotic u pozitivnog uticaja koji bi inkluzivni program reparacije mogao da ima uz povec ani nivo povjerenja koje manjine imaju prema drz avi. Doprinijeti širem društvenom pomirenju 17 Program reparacije koji ima s iroku politic ku podrs ku moz e da doprinese s irem drus tvenom pomirenju, mada je tes ko izmjeriti uticaj ovakve vrste programa. Tokom proteklih godina, kao s to je puno puta zabiljez eno i potvrđeno konsultacijama IOM-a, da do pomirenja jos uvijek nije dos lo. Mnogi sagovornici ostaju pri tome da, ako nis ta drugo, odnosi među zajednicama, postaju sve gori, posebno u Bosni i Hercegovini, ukazujuc i da potreba za pomirenjem postaje sve vec a. U svjetlu ovakve realnosti, s ire drus tveno pomirenje, moglo bi da bude prikladan cilj za razmatranje. Odluka 4: Koje koristi bi program reparacije trebalo da obezbijedi žrtvama? CČetvrta odluka govori o tome kakvu pomoc ili koristi bi eventualni program reparacije obezbijedio z rtvama koje potpadaju pod njegovu jurisdikciju. Slijedec e zapaz anje bi moglo da bude uzeto u obzir pri utvrđivanju najboljeg koraka naprijed u kontekstu bivs e Jugoslavije: (a) Polazna tačka: Širok opseg mogućnosti Ako oni koji odluc uju prihvate koncept reparacije kao program koji je usredsređen na krs enje prava sa ciljem da obezbijedi koristi z rtvama, onda bi moguc i obim koristi bio veoma s irok. U principu, program reparacije bi mogao da pruz i bilo koju vrstu koristi onima kojima je namijenjen, bez ijedne vrste koristi koja bi obavezno bila iskljuc ena. Koristi mogu biti ili materijalni ili simbolic ni i mogu biti pruz eni z rtvama ili pojedinac no ili kolektivno, i nije neuobic ajeno za ovakve vrste reparacije, da obezbjeđuju sve ove vrste koristi. Nedavni primjer je Zakon o z rtvama u Kolumbiji 18 koji ukljuc uje kolektivnu reparaciju, kao s to su, na primjer, z rtve domorodaca; materijalne reparacije, ukljuc ujuc i kompenzaciju i pristup određenim uslugama; i simbolic ne reparacije. U najmanju ruku, međutim, ogromna vec ina z rtava bi trebalo da se sloz i da su koristi ukljuc ene u program odgovarajuc i, razumni i zaista, obnavljajuc i, imajuc i u vidu kroz s ta su pros li tokom jugoslovenskih ratova. 17 Važno je naglasiti da se široko društveno pomirenje sasvim razlikuje od pomirenja na individualnom nivou, to jest, između žrtava i počinioca zločina. Reparacija kao individualni stepen je, u osnovi, lična stvar žrtava, u smislu da program reparacije nema niti jedan određeni cilj kome bi težio 18 Zakon Law 1448 (2011), Ley de Víctimas y Restitución de Tierras, por la cual se dictan medidas de atención, asistencia y reparación integral a las víctimas del conflicto armado interno y se dictan otras disposiciones REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 38

39 Reparacija u odnosu na humanitarne ili programe socijalne pomoći: Razlika nije u vrsti koristi Diskusija koja se ponavlja u vezi sa pravljenjem strategije tranzicione pravde, razmatra da li program ili strategija moz e da se smatra istinskom inicijativom reparacije ili je bolje shvatiti je kao humanitarnu ili socijalnu pomoc. Odgovor ne lez i u vrsti koristi koje program pruz a, vec prije u (a) osnovi za dodjeljivanje koristi i (b) po pitanju statusa z rtava. U programima reparacije, z rtve imaju pristup koristima na osnovu njihovog prava na pomoc uslijed krs enja njihovih prava vis e nego jednostavno baziranje koristi prema njihovoj ranjivosti i potrebama, kao s to je to sluc aj sa humanitarnim ili programima socijalne pomoc i. Također, u okviru inicijativa reparacije, formalno priznanje krs enja prava i statusa z rtve koji iz njega proizilazi igra centralnu ulogu, kako u politic kom procesu koji vodi ka programu reparacije, tako i u samom sadrz aju i implementaciji programa, element koji nedostaje u drus tvenim i humanitarnim programima. Na kraju, naravno, to je percepcija velike vec ine z rtava koja odluc uje da li je program, u sus tini, program reparacije u istinskom smislu. (b) U najboljem slučaju, materijalne koristi treba da budu usmjereni ka budućnosti Fokusirajuc i se na pristup reparaciji okrenutoj krs enju prava, to jest, koristi koje su usmjereni ka podrs ci z rtvama obezbjedjujuc i bolji z ivot njima i njihovim porodicama; prevazilaz enje ranjivosti u vezi sa, ili pogors ano ranije pretrpljenom torturom; i razvijanje njihovih individualnih kapaciteta, na primjer, po pitanju socio ekonomskih integracija. Ovakve koristi okrenuti buduc nosti mogli bi da se razviju paralelno sa s irom strategijom socio-ekonomskog razvoja koji vec postoji. Konac no, u kontekstu ogranic enih sredstava, kriterijum ranjivosti bi trebalo da bude koris c en da prioritet određenim z rtvama nad ostalim, kada dođe do primanja materijalne nadoknade. (c) Određene kategorije žrtava bi mogle da prime samo simbolične koristi Mada postoji potreba da bude sveobuhvatan, stvarnost ogranic enih sredstava namec e znac ajne izazove. U mjeri u kojoj su ogranic enja sredstava istinska, pristup fokusiran na z rtve bi nekim z rtvama kao s to su one z rtve koje ne potpadaju pod određene, vec ustanovljene kriterijume i/ili one z rtve koje su vec primile određenu vrstu pomoc i - mogao da dozvoli da dobiju samosimbolic nu nadoknadu, kao s to je formalno priznavanje statusa z rtve. Međutim, kljuc ni zahtjev za takvu mjeru je da mora da bude prihvatljiv od strane samih z rtava. (d) Žrtve treba da imaju uticaj na određivanje pomoći, ali bi također trebalo da bude uzeta u obzir izvodljivost Izvodljivost u ovom kontekstu se odnosi na potrebu da se razmotri šta realno može da bude implementirano u dogledno vrijeme, imajući u vidu cio kontekst (uključujući, na primjer, institucionalne kapacitete, dostupna sredstva, veličinu i prirodu populacije žrtava, itd; REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 39

40 Ako uzmemo u obzir da percepcija z rtava u krajnjoj liniji određuje da li c e ili ne ponuđene koristi biti dovoljne da obezbijede restorativnu pravdu, kljuc no je obezbijediti da oni imaju uticaj u procesu određivanja s ta c e te koristi biti. Da bi se obezbijedilo da tako i bude, preporuc uje se organizovanje direktnih konsultacija sa z rtvama o ovoj temi, onoliko koliko je to moguc e. Istraz ivanja bi također mogla da odigraju izvjesnu ulogu o onim sluc ajevima kada bi bilo nemoguc e doc i do (određenih) z rtava kroz direktne konsultacije. U isto vrijeme, postoje granice do kojih se nes to moz e ostvariti u dogledno vrijeme, uslijed, na primjer, ogranic enih sredstava ili limitiranih institucionalnih kapaciteta. Jedan od nac ina da se sprovedu takve konsultacije i istraz ivanja je da se organizuju na osnovu raspoloz ivih opcija, koje su, same po sebi razvijene, uzimajuc i u obzir problem izvodljivosti. Ovo moz e da smanji rizik od nerealnih oc ekivanja pod uslovom da su raspoloz ive opcije, prezentovane tokom konsultacija i istraz ivanja, same po sebi ulivaju povjerenje z rtvama. (e) Vrste pomoći predložene tokom konsultacija sa IOM-om Tokom konsultacija sa IOM-om, intervjuisane interesne strane su istakle slijedec e koristi 20 : Formalno priznavanje Skoro bez razlike, udruz enja z rtava su insistirala na priznavanju kao najvaz nijoj (simbolic noj) pomoc i koja treba da bude ostvarena kroz buduc u inicijativu reparacije. Oni tvrde da mnoge civilne z rtve I dalje osjec aju da drz ava i s ire drus tvo ignoris u njihovu nesrec u, i da je njihovo stradanje marginalizovano u politic kim diskusijama o ratnoj pros losti. Zvanic na deklaracija sa ciljem vrac anja dostojanstva, reputacije i prava z rtava je pominjana od strane mnogih kao kljuc ni element znac ajne inicijative reparacije. Formalno priznavanje moz e imati razlic ite oblike, i sagovornici su naveli kao primjere podizanje odgovarajuc ih spomenika ili organizovanje memorijalnih događaja; stvaranje centara posvec enih z rtvama; i/ili stvaranje arhive z rtava dostupnih javnosti. Razgovori su također ukazali na znac aj koji z rtvi pridaju individualno priznavanje kroz pouzdane procese kao s to je utvrđivanje zahtjeva za reparaciju. Finansijska kompenzacija Nevladin sektor i udruz enja z rtava c esto su pominjali finansijsku kompenzaciju kao vaz nu pomoc z rtvama. Međutim, c ini se da postoji s iroka svijest da isplata velikih suma velikom broju z rtava nije moguc a i da je aktuelna ekonomska kriza dodatno ogranic ila moguc nosti. SŠtavis e, ukazano je da bi z rtvama mogle biti pruz ene druge vrste materijalne pomoc i (vidjeti ispod) i da je u nekim sluc ajevima ova vrsta pomoc i potrebnija od isplata u gotovini. Ipak, c ini se da bi za neke kategorije z rtava 20 Ovu listu, međutim, ne treba smatrati autoritativnom ili konačnom i ne može da zamijeni istinske konsultacije ili istraživanja sprovedena od relevantnih vlasti, u pravcu uspostavljanja programa reparacije REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 40

41 kompenzacija bila oc ekivana pomoc. Međutim, kada se uzmu u obzir realna i kredibilna ogranic enja sredstava, dos lo bi do nazadovanja ako bi se dozvolili da trenutna ogranic enja sredstava limitiraju kolic inu pruz ene kompenzacije. Prilagođena medicinska i psiho-socijalna njega, posebno za žrtve seksualnog nasilja Mnogi sagovornici su govorili o specific nim tes koc ama sa kojima se z ene i dalje susrec u pri primanju odgovarajuc e medicinske njege i podrs ke koja je prilagođena njihovim potrebama, ukljuc ujuc i fizic ku i psiho-socijalnu njegu. Ovo je naroc ito sluc aj sa z rtvama seksualnog nasilja. Njega koja je trenutno dostupna je c esto opisana kao nedovoljna i treba je modernizovati i unaprijediti. Uvođenje odredbe prilagođene pomoc i u program reparacije bi moglo da pomogne da se premosti ovaj jaz, pod uslovom da se dodijele dovoljna novc ana sredstva. Podrška u vidu povlašćenog obrazovanja Razna udruz enja z rtava i nevladine organizacije su ukazali na podrs ku u (povlas c enom) obrazovanju kao jednu vaz nu moguc u pomoc za pojedine z rtve posebno za one koje su ostale veoma ranjive i siromas ne do danas. Stipendije i ostali oblici materijalne pomoc i prilagođeni da omoguc e njihovoj djeci da idu i ostanu u s koli su pominjane kao moguc e opcije. Ovo je c esto povezano sa z eljom z rtava da obezbijede da njihova djeca imaju bolji z ivot nego s to su oni imali, i c esto je pominjano u kontekstu z rtava seksualnog nasilja. Odluka 5: Standardi dokaza Standardi dokaza koje program reparacija koristi imaju znac ajan uticaj na pristupanje z rtava programu, kao i nedoslednost i kredibilitet rezultata koji se postiz e. Da bi se odredilo koje standarde dokaza koristiti u kontekstu bivs e Jugoslavije, sledec a merila treba uzeti u obzir. Osigurati da lažni ili neosnovani zahtevi ne budu prihvaćeni je važno za kredibilitet i legitimitet procesa U interesu je z rtava koje traz e formalno priznavanje kroz program reparacije da oni koji nisu zaista prez iveli ratne zloc ine da ne dobiju status z rtve usled aljkavog razmatranja zahteva za reparaciju. Samo njihovo priznanje bi izgubilo simbolic ku vrednost ako bi proces bio podloz an zloupotrebi I nelegitimnoj upotrebi ili ako bi se tako doz iveo. Medjutim, standardi dokazivanja ne bi trebalo da budu toliko visoki da isključe žrtve samo na osnovu toga što ne mogu da obezbede neophodne dokaze Postoji neizbez na tenzija izmedju mera da se ne prihvate laz eni zahtevi i potrebe da se neke z rtve ne izuzmu samo usled nedostatka dokaza. Treba preduzeti mere da se REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 41

42 smanji rizik za takve zloupotrebe i na taj nac in izbegne viktimizacija. Standardi dokaza treba da budu utemeljeni na onim dokazima koje žrtve mogu da obezbede i treba da budu dovoljno fleksibilni da omoguće da omoguće Agenciji za implementaciju prostor za manevrisanje da bi tražili kreativna rešenja I iskoristili informacije iz različitih izvora Jedna vaz na polazna tac ka po ovom pitanju je shvatanje koju vrstu dokaza su z rtve realno u moguc nosti da obezbede kao podrs ku njihovom zahtevu. Tokom konsultacija sa IOM-om, udruz enja z rtava i organizacije civilnog drus tva su ukazale na tes koc e sa kojima se mnoge z rtve suoc avaju pri prikupljanju dokumentovanih dokaza za njihove patnje, s to ukazuje da dokumentovani dokazi ne treba da predstavljaju apsolutni zahtev za priznavanje statusa z rtve. Iskustvo iz drugih ops tih programa reparacije - ukljuc ujuc i na primer, nemac ki program kompenzacije za prinudni rad i kolumbijsku inicijativu adiministrativne reparacije donesenu Dekretom ukazuje da je moz da najbolji pristup dozvoliti dovoljnu fleksibilnost tako da Agencija za implementaciju moz e koristiti kreativne pristupe kada se bavi problemom dokaza, pod uslovom da postoji dovoljna transparentnost i komunikacija o koris c enim metodologijama. Konac no, uzimajuc i u obzir mnogo organizacija koje imaju informacije o z rtvama 22, bilo bi korisno da se pravilima ustanovi koje informacije mogu biti smatrane dovoljnim dokazom za status z rtve. Postoje primeri gde je registracija u priznatoj nevladinoj organizaciji ili udruz enju z rtava priznata kao dovoljan dokaz statusa z rtve za program reparacije. Spisak priznatih organizacija bi mogao da bude ukljuc en u dokument osnivanja programa reparacije. Priznavanje statusa žrtve treba da bude automatsko za one žrtve koje su priznate kao takve u procesima pred Haškim tribunalom (ICTY) i/ili pred nacinalnim krivičnim sudjenjima protiv pročinilaca ratnih zločina ZŽ rtve koje su vec bile ukljuc ene proces pred Has kim tribunalom (ICTY) ili u nacionalnom krivic nom sudjenju, nec e morati ponovo da dokazuju status z rtve pos to njihovo priznavanje u ovim pravnim procesima bi moglo da bude eksplicitno prepoznato od strane programa reparacije kao dokaz statusa z rtve. Pristup okrenut žrtvi zahteva da institucije koje implementiraju program reparacije pruže pomoć onim žrtvama kojima nedostaju dokazi Obezbedjivanje formalnog dokaza o tome s ta im se desilo tokom jugoslovenskih ratova bi bilo tes ko za mnogo z rtava I naroc ito za najranjivije z rtve situacija c e se pogors avati kako vreme bude prolazilo. Stoga bi bilo vaz no obezbediti da institucije koje implementiraju program imaju ovlas c enje i sredstva da pomognu z rtvama pri utvrdjivanju c injenica o tome s ta im se dogodilo. 21 Decreto 1290 (2008), Por el cual se crea el programa de reparación individual por vía administrativa para las víctimas de los grupos armados organizados al margen de la ley 22 Za više informacija vidjeti stranu 17 REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 42

43 Odluka 6: Institucionalni okvir za implementaciju programa reparacije Određivanje institucionalnog okvira za uspostavljanje implementacije programa reparacije moz e da se podijeli na dva dijela: koje institucije da se osnuju ili koriste za implementaciju programa reparacije i koje procedure i pravila c e biti koris c ena da se odrede zahtjevi z rtava i prizna status z rtve. (a) Koje institucije? Mada postoji s iroki izbor opcija koje se mogu slijediti, stavovi kojima se moz e voditi pri donos enju odluke u vezi sa ovim ukljuc uju: legitimitet postojec ih institucija unutar zajednice sa politic kom neutralnos c u je jedno od osnovnih mjerila po ovom pitanju; politic ka prihvatljivost institucije od strane ukljuc enih drz ava; nivo povjerenja koji populacija z rtava gaji prema pojedinim institucijama unutar zajednica, u sluc aju postojec ih institucija; institucionalni kapacitet postojec ih institucija i, ako je neophodno, moguc nost pros irenja institucija; dostupnost za z rtve a naroc ito za one koje z ive u ruralnim ili udaljenim oblastima ali i za one koje z ive izvan zemlje; i dostupnost sredstava i pretpostavljeni tros kovi razlic itih institucionalnih opcija. Konsultacije IOM-a pruz ila su se slijedec a dodatna ili specific na zapaz anja: potreba da se osigura da je faza procesa koji ukljuc uje prepoznavanje z rtava sprovedena kroz jedan institucionalni mehanizam koji ima dovoljno snage i garantuje da se izbjegne i politizacija i utisak politizacije; potreba da se tros kovi drz e pod kontrolom, i, s to je vis e moguc e, izbjec i stvaranje novih institucija u kontekstu u kom su vlade pod pritiskom da smanje a ne da s ire drz avnu administraciju; potreba da se izbjegne preveliko centralizovanje i dodjeljivanje materijalnih koristi, naroc ito ako oni sadrz e usluge i prioritetan pristup uslugama, ako bi ovo vodilo obimnom birokratskom procesu; i c injenica da međunarodno ukljuc ivanje u postojec e institucije zaduz ene za implementaciju programa reparacije moz e da doprinese kako stvarnoj nepristrasnosti tako i utisku o njoj. S obzirom na gore navedena zapaz anja, strates ki planeri bi mogli da razmotre slijedec e opcije u vezi sa institucionalnim okvirom: REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 43

44 Razlikovati registraciju žrtava i priznavanje statusa žrtve sa jedne, i obezbjeđivanja pomoći s druge strane Ovo prvo moz e implementirati regionalno tijelo dok bi za implementaciju ovog drugog bile potrebne nacionalne vlasti ili ministarstva. Prednosti ovakvog pristupa bi ukljuc ivanje: a) obezbjeđivanje jedinstvenog pristupa registraciji z rtava i priznavanje statusa z rtve tako s to bi sve z rtve pros le potpuno isti proces priznavanja, ukljuc ujuc i i one izvan regiona; b) na simbolic nom nivou pruz anje integrisanog i zajednic kog priznavanja statusa svim z rtvama i, de facto, stvaranje jedinstvene baze podataka svih z rtava ratnih zloc ina u bivs oj Jugoslaviji; c) kontrolisanje tros kova tako s to c e postojec e institucije implementirati aktuelna pruz anja usluga; d) doprinos cjelokupnom pomirenju i regionalne saradnje smanjivanjem postojec ih kontroverzi koje okruz uju dostupne podatke o z rtvama. Odluka o tome koji nacionalni entiteti c e pruz ati z rtvama materijalnu pomoc zavise, naravno, od vrste pomoc i u bilo kom eventualnom programu reparacije. Razmotriti korišćenje strukture regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RHP) kao regionalni mehanizam da se implementira registracija žrtava i prepoznavanje statusa žrtve kao komponenta programa reparacije i upravljati fondom za reparaciju ili, razmotriti uspostavljanje slične strukture Upotreba RHP strukture nudi mnogo prednosti, s obzirom da je to vec postojec a, operativna, regionalna struktura koja ukljuc uje međunarodno prisustvo. SŠtavis e, RHP se vec bavi ratnim naslijeđem i stvoren je da sluz i onima koji ostvaruju koristi s to c e se, donekle, poklopiti sa populacijom obuhvac enom integrisanim programom reparacije. Svi ovi faktori ukazuju na apsolutnu podesnost RHP da bude koris c en u integrisanom programu reparacije. REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 44

45 Koris c enje RHP unutar integrisanog programa reparacije bi ukljuc io reviziju osnivac kog dokumenta, vjerovatno i njegovog imena, proces koji bi zahtijevao dogovor svih aktera. Podgrupe bi trebalo da budu formirane unutar Upravljac kog komiteta i Tehnic kog komiteta, jer bi, u svakom od njih, RHP i program reparacije i lokalni entitet trebalo da budu zavedeni za primanje i razmatranje zahtjeva z rtava. Ovaj entitet, koji bi mogao da bude postavljen odmah ispod Kontrolnog komiteta, mogao bi da bude odgovaran za priznavanje statusa z rtava i utvrđivanje, u skladu sa osnivac kim dokumentom programa reparacije, na koju vrstu pomoc i z rtva ima pravo. Sa pozitivnom odlukom iz ovog entiteta, z rtve bi mogle da se obrate svojim relevantnim nacionalnim vlastima za dobijanje pomoc i na koju imaju pravo. U sluc aju da, upotreba RHP strukture nije prihvatljiva ili se ne smatra praktic nom, od strane nacionalnih ili međunarodnih interesnih strana, struktura bi se mogla koristiti kao model ili inspiracija za odvojene institucionalne procese uspostavljanja reparacije. Odrediti gdje i u kom entitetu žrtve treba fizički da podnesu zahtjev za reparaciju Ovo je jedan dodatni izbor za koji se treba odluc iti i za koji se opet c ini da je koris c enje postojec ih nacionalnih struktura bolje nego formiranje REPARATIONS FOR WARTIME VICTIMS IN THE FORMER YUGOSLAVIA: IN SEARCH OF THE WAY FORWARD 45