NEFORMALNO OBRAZOVANJE OMLADINSKIH AKTIVISTA

Transcription

1 NEFORMALNO OBRAZOVANJE OMLADINSKIH AKTIVISTA

2 Autori: Aleksandra Radoman Kovačević, Sava Kovačević Urednik: Sandra Smolović Ova publikacija je objavljena uz podršku Save the Children Norveška uz finansijsku podršku norveškog Ministarstva spoljnih poslova i OAK fondacije. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Save the Children. Citati u ovoj publikaciji su stvarni i navodi su djece, adolescenata, profesionalaca, osoblja i sl. koji su učestvovali u regionalnom programu za borbu protiv trgovine djecom (Child Trafficking Response Program).

3 NEFORMALNO OBRAZOVANJE OMLADINSKIH AKTIVISTA

4 Sadržaj Uvod...3 Kako je sve počelo?...5 Šta radimo? - iskustvo sa terena...15 Jačanje omladinskih aktivista - model rada sa djecom/adolescentima u riziku u zajednici...20 Uspješne priče...27 Izazovi...32 Uticaj...34 Prilozi...37

5 UVOD Dragi čitaoci, Publikacija pred vama je rezultat projekta Otpornost mladih, koji se u Crnoj Gori realizovao u periodu godine, kao dio međunarodnog Programa za borbu protiv trgovine djecom organizacije Save the Childen. Program za borbu protiv trgovine djecom (Child Trafficking Response Program - CTRP) predstavlja trogodišnji projekat koji za cilj ima pružanje podrške djeci izloženoj riziku i trafikovanoj djeci u zemljama jugoistočne Evrope. Program, pored Crne Gore, obuhvata: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kosovo, Rumuniju i Srbiju. Projekat je nastao na osnovu istraživanja regionalnog karaktera, realizovanog godine, koje je podrazumijevalo učešće djece i odvijalo se u konkretnim zajednicama, sa ciljem da se od djece dobiju detaljnija saznanja o tome usljed kojih faktora neki od njih bivaju izloženi riziku od trafikinga i eksploatacije, te šta čini njihovu snagu i otpornost u nepovoljnim uslovima sa kojima se mnogi od njih suočavaju. Aktivnosti projekta Otpornost mladih su realizovane u dvije zajednice u Crnoj Gori, Koniku u Podgorici i Bijeloj u opštini Herceg-Novi. U ovim zajednicama je sprovedeno istraživanje i to među djecom RAE populacije raseljenih lica sa Kosova i djecom bez roditeljskog staranja smještenih u instituciji Dječiji Dom Mladost. Aktivnosti Forum-a MNE na Koniku i Bijeloj su nastale kao odgovor na glavne faktore rizika od trgovine djecom identifikovane istraživanjem i zasnovane su na: a) razvoju samosvijesti, samopoštovanja i otpornosti djece/mladih u riziku kroz obrazovanje zasnovano na razvoju životnih vještina b) podsticanju mladih da postanu vršnjački/e edukatori/ke i aktivisti/kinje v) osnaživanju mladih ljudi da se ponašaju kao uzori i zastupaju najbolje interese i prava djece/mladih g) obezbjeđivanju podsticajnog okruženja da djeca/mladi izraze svoje mišljenje i da se ono čuje u lokalnoj zajednici Prema tome, publikacija Neformalno obrazovanje omladinskih aktivista predstavlja vodič, odnosno najbolju praksu u okviru projekta Otpornost mladih, realizovanog u okviru III faze CTRP projekta, u Crnoj Gori. Kao takva, publikacija predstavlja prikaz teorije i prakse kada je u pitanju neformalna edukacija omladinskih aktivista, realizovana tokom 2010/2011. godine kroz tri bloka predavanja i 45h praktičnog rada u zajednici. Prikaz koji je pred vama pruža mogućnost repliciranja datog modela u različitim okruženjima, naročito kada je u pitanju rad sa djecom/mladima u riziku. S obzirom da je proces akreditacije i formalnog priznavanja zanimanja omladinski aktivista u toku vjerujem da će publikacija pred vama pomoći svima da se bliže upoznaju sa opsegom djelovanja pomenutog zanimanja. U nadi da će vam sadržaj publikacije biti interesantan i da ćete uvidjeti njen značaj kada je u pitanju rad sa mladima i za mlade, Srdačno Vas pozdravljam, Sandra Smolović Koordinatorka projekta,,otpornost mladih Forum MNE 3

6 BUDI PROMJENA KOJU ŽELIŠ DA VIDIŠ U SVIJETU, Mahatma Gandi Upravo kako su brojne i velike promjene podstaknute riječima i djelima poznatog borca za mir i promjene, Mahatme Gandija, tako je i program za omladinske aktiviste u okviru projekta,,otpornost mladih inspirisan primjerima dobre prakse mladih koji su u okviru obuka za omladinske aktiviste (pokrenutog u okviru programa Forum MNE, a podržanog od SIDA-e), tokom protekle tri godine, zaista pokazali da mogu biti značajna pozitivna promjena u svojim zajednicama. Rođeni i odrasli u specifičnim okolnostima, mladi koji dolaze iz zajedica Bijela i Konik imali su pred sobom jako složen zadatak. U svojim raznolikim miljeima koji su ih načinili individuama koje su sada, bilo je potrebno puno hrabrosti, u prvom redu suočiti se sa sobom, a onda i svim bremenima koja im okruženje nameće, bilo da dolaze iz šireg društva ili iz njihovih kultura i socijalnih identiteta. Lično, vrlo lično, mora biti početak svih promjena koje se događaju u ovim mladim ljudima i sa njima. Zato je ovo iskustvo dalo jednu jako duboku dimenziju samom radu i postignućima. Ipak, ona su mjerljiva, vjerom u sebe, otvorenošću za promjene, vjerom u druge, željom i nadom za jednakim šansama, istupanjem za sebe i druge, spremnošću da se razumije i ostvarenjem potreba da budu slobodni i prepoznati, i time da znaju kako stvarati ljepše i bolje za sebe i svoje drugare. Na kraju ovog kratkog, ali nadasve značajnog trenutka u njihovim velikim životnim šansama, spremni su za susret sa drugima i ravnopravno mjesto pod Suncem. Želimo im puno uspjeha i sreće, srce i znanje imaju!!! Autori Aleksandra i Sava 4

7 Poglavlje 1: Kako je sve počelo? Program za obuku omladinskih aktivista i aktivistkinja je pokrenut, kako kao potreba društva, tako i mladih ljudi za promjenom. U crnogorskom društvu se javila potreba za edukovanjem mladih ljudi u svjesne, odgovorne i aktivne građane, lidere u zajednicama, koji će doprinositi razvoju društva i biti prepoznati kao nosioci pozitivnih promjena. Takođe, stvaranje podržavajućeg okruženja u kom će razvoj mladih ljudi u aktivne građane biti moguć prepoznat je kroz razvijanje mehanizama za učešće mladih i uspostavljanje partnerstava, odnosno stvaranje mreža. Forum MNE ima bogato iskustvo kada je navedena tematika u pitanju, pa ćemo vam dio i predstaviti kroz model obuke za omladinske aktiviste i aktivistkinje. Velika grupa mladih ljudi je kroz programe Forum Syd-a (raniji naziv za Forum MNE, dok je bila u sklopu regionalne mreže Forum Syd Balkans programa) doprinosila razvoju zajednice kroz različite projekte, a naročito kroz obuku za omladinske radnike/ce putem dvogodišnjeg univerzitetskog programa Liderstvo i razvojni omladinski rad u zajednici. Pomenuti program je bio namijenjen svršenim srednjoškolcima/studentima i svima koji su imali želju za sticanjem znanja i usavršavanjem u polju rada sa mladima. Jedan od kriterijuma za upis na program je bio da je osoba punoljetna. Tako se dešavalo da uzrasno ili obrazovno, mlada osoba nije mogla pohađati obuku za omladinske radnike/ce. Veliki broj mladih ljudi je pokazivao zainteresovanost da svoje volontersko iskustvo i stečeno znanje primijeni u direktnom radu sa mladima 1. Tako je evidentna potreba za pružanjem kraćeg programa obuke za sve zainteresovane mlade ljude rezultirala programom obuke za omladinske aktiviste/kinje. Program obuke su prije projekta Otpornost mladih uspješno završile tri generacije polaznika. Obuka je dala vidne rezultate, kako kada je u pitanju lični i profesionalni rast i razvoj polaznika, tako i razvoj drugih mladih ljudi sa kojima su polaznici obuke radili u zajednici kroz realizaciju praktičnog dijela obuke. Poučeni tim iskustvom, a na osnovu rezultata istraživanja Rizik i otpornost na trafiking u jugoistočnoj Evropi, koje je pokazalo da su djeca RAE populacije, raseljena lica sa Kosova i djeca bez roditeljskog staranja, grupacije u najvećem riziku kada je fenomen trafikinga u pitanju, odlučili smo da program obuke za omladinske aktiviste/kinje prilagodimo i primijenimo u rada sa navedenim grupama djece/mladih u cilju edukacije i povećanja njihove otpornosti na različite oblike rizičnih ponašanja i reagovanja u kriznim situacijama. 1 Izvod iz: Kovačević S, Radoman A, Krivokapić T, Hadžibegović A; PROGRAM OBUKE ZA OMLADINSKE LIDERE/KE, Forum MNE, Podgorica

8 Ciljevi programa obuke: Polaznici i polaznice stiču osnovna znanja, vještine i stavove o liderstvu Polaznici i polaznice stiču znanja i vještine kako da organizuju: - omladinske događaje u zajednici i festivale mladih - omladinske obrazovne kampove - omladinske razmjene - sisteme podrške inicijativama mladih - pisanje prijedloga projekata Polaznici i polaznice imaju prilike za lični i društveni razvoj, te razvoj reflektivnog, analitičnog i profesionalnog odnosa prema poslu. Polaznici i polaznice kroz lični plan učenja i razvoja, kao i iskustveno učenje, usavršavaju svoja znanja i vještine. Program obuke Program obuke se sastoji od 3 bloka predavanja i prakse koja se odvija u periodu od 6 mjeseci u zavisnosti od dinamike 45h praktičnog rada. Praksa se sastoji od planiranja, pripreme i realizacije različitih aktivnosti kao što su: radionice sa vršnjacima, omladinske razmjene, događaji u zajednici, kampanje za podizanje svijesti o problemima koji postoje u zajednici i društvu, omladinske inicijative, festivali mladih, omladinski kampovi, pisanje projekata itd. Sadržaj - Prva obuka: osnove liderstva, organizovanje omladinskih razmjena, omladinskih događaja i festivala mladih. Obrađuje se dinamika grupnog rada, kontekst zajednice i mladih u zajednici. - Druga obuka: organizovanje omladinskih obrazovnih kampova i podrška inicijativama mladih. Obrađuju se teme kako podstaći liderski potencijal kod mladih? i menadžment resursa (ljudski i materijalni) - Treća obuka: istraživanje stvarnih potreba mladih, pisanje prijedloga projekata za omladinske događaje, razmjene, festivale i inicijative mladih (upoznavanje sa koracima i praktično pisanje). 6 Mladi u okviru projekta,,otpornost mladih, tokom obuka/modula za omladinske aktiviste/kinje, obrađuju raznolike teme prilagođene ličnom razvoju, koji je naročito bitan za ovu ciljnu grupu, rade na prepoznavanju liderskog potencijala, uključivanju drugih mladih u svojim zajednicama kada koriste specifične vještine, organizovanju različitih aktivnosti za

9 mlade i sa mladima, kao i rješavanju i prevazilaženju problema iz svoje zajednice koji loše utiču na život mladih u Bijeloj i na Koniku. II blok predavanja, Ivanova korita Metodologija rada Program Obuka omladinskih aktivista i aktivistkinja u zajednici se sprovodio u skladu sa principima neformalnog obrazovanja, sadržavajući različite metode: - individualno učenje - učenje u malim grupama - praktični rad - bilješke o praktičnom radu - procjenu sopstvenog znanja i vještina (samoprocjenu kroz konsultacije sa supervizorom/kom) - module interaktivne obuke2 2 Izvod iz: Kovačević S, Radoman A, Krivokapić T, Hadžibegović A; PROGRAM OBUKE ZA OMLADINSKE LIDERE/KE, Forum MNE, Podgorica

10 Znanja i vještine koje se očekuju od polaznika i polaznica na kraju obuke Očekivani rezultati i postignuća usklađeni su sa posebnim obrazovnim i drugim potrebama, kao i dinamikom razvoja ovih pojedinaca u programu. U ovom kontekstu najveću pažnju praktičari posvećuju pristupu zasnovanom na pojedinačnim potrebama mlade osobe i korišćenjem rezultata ovoga rada, kako za lična, tako i grupna učenja. Samim tim zahtjevi uspješnog izvođenja ovih obuka, su dosta visoki kada uzimamo u obzir složenost i dubinu rada. Neophodno je dobro poznavanje individualnog i grupnog rada, rada sa mladima koji imaju posebne obrazovne i druge potrebe polazeći od slojevite problematike koja čini osnovu ovog rada i onoga sa čime se ova grupa mladih suočava i nosi, na manje ili više uspješan način. Od polaznika i polaznica se, na kraju obuke, očekuje: - da znaju da organizuju omladinske razmjene, festivale, događaje, kampanje, omladinske obrazovne kampove, da pruže podršku inicijativama mladih. - da znaju da prepoznaju, usmjere i iskoriste liderski potencijal kod sebe i drugih mladih i prenesu ga na aktivizam u zajednicama - da znaju da napišu prijedlog projekta koji bi bio oblikovan u skladu sa EU preporukama i EU poveljom o učešću mladih - da rade u skladu sa važećim polisama o zaštiti djece i mladih - da rade samoprocjene u kontekstu usvajanja znanja i vještina tokom trajanja programa obuke i nakon. Napredovanje, provjeravanje i vrednovanje znanja Ocjenjivanje je opisno i radi se kontinuirano tokom programa. Ovakav način ocjenjivanja ima dvije svrhe: - da polaznicima i polaznicama omogući da prepoznaju kakva su im znanja, pristup i vještine, kao i da razumiju i usvoje eventualne promjene u istimi pomogne im da razviju sposobnost da realno ocijene sopstveno učenje i rezultate rada. - da trenerima i supervizorima omogući da procijene da li je određeni polaznik i polaznica postigao/la zahtijevani standard kako bi bio/la u mogućnosti da dobije sertifikat. Provjeravanje i vrednovanje usvojenih znanja i vještina se radi putem: 8 - timskih sastanaka svih polaznika i polaznica - redovnih konsultacija supervizora/ke sa polaznicima/ama - kreiranja i praćenja ličnog razvojnog plana tokom trajanja cjelokupne obuke - izvještaja sa praktičnog rada - uključenosti tokom trajanja obuke.

11 Praćenje razvoja Kako svaki profesionalac kontinuirano razvija svoje lične i profesionalne kompetencije tako i postoji dio kontinuiranog plana praćenja razvoja. Radeći sa mladim ljudima svaki omladiski aktivista i aktivistkinja mora biti u tokusavremenih dešavanja, tako se vaspitavati da doživotno radi na sebi i svojim znanjima i vještinama. Težeći cjeloživotnom učenju omladiski aktivisti i aktivistkinje dobijaju priliku da sami sebe procjenjuju i sami sebe evaluiraju. Na obuci za omladinske aktiviste i aktivistkinje praćenje razvoja se odvija kroz konsultacije i lični plan razvoja i učenja. Koncept konsultacija 3 Konsultacije 4 metodološki predstavljaju individualni oblik rada sa supervizorom - omladinskim radnikom kroz koji omladinski aktivista/aktivistkinja dolazi do zaključaka u vezi sa njihovim ličnim i profesionalnim razvojem. LIČNI RAZVOJ PRAKSA PROFESIONALNI RAZVOJ Tokom konsultacija supervizor uspostavlja odnos povjerenja sa učesnikom programa. Ovo se odnosi na sam model, pristup i sadržinu konsultacija. Prvi korak je da učesnik dobije informaciju o prirodi i svrsi konsultacija. U tom kontekstu bitno je reći da su konsultacije povjerljive i da je njihov cilj lično i profesionalno usavršavanje i napredovanje učesnika, da je to njihovo vrijeme koje u jednom dijelu može biti koncipirano na način na koji učesnicima odgovara, pri tome supervizor ima obavezu da obuhvati sve cjeline bitne za ovaj proces. Kada govorimo o ovom fenomenu sve teme koje su u vezi sa ličnim i profesionalnim razvojem, a spontano proisteknu iz procesa koriste se kao resurs, produbljuju se do onih granica koje čine dobrobit za učenje mladog čovjeka, ali istovremeno moraju biti usklađene sa zrelošću i spremnošću mladog čovjeka - učesnika za učenjem. 3 Primjerak formulara sa konsultacija se nalazi u prilogu br Koncept za konsultacije korišćen u ovom projektu nalazi se u prilogu 22. 9

12 Prije konsultacija, supervizor postavlja ciljeve za učenje svakog pojedinca na osnovu ličnih zapažanja sa obuka i/ili preporuka trenera o mogućim i potrebnim pravcima razvoja. Sadržinu konsultacija od početka do kraja čine tri cjeline: razumijevanje i prepoznavanje pojmova i/ili tema obrađivanih tokom obuke; percepcija grupe, svoje uloge u grupi i fenomena koji se dešavaju u grupoj dinamici i interakciji; prepoznavanje ličnih vještina i sposobnosti koje su u vezi sa omladinskim liderstvom i aktivizmom, prepoznavanje potencijala za razvoj novih vještina potrebnih u ovom poslu i samostalno kreiranje plana učenja i razvoja na osnovu već definisanih željenih vještina i sposobnosti. Kako proces konsultacija, obuka i prakse teče tako se mijenjaju dinamika i nivo učenja i razvoja učesnika kao i potrebe za supervizijom. Naime, tokom prvih konsultacija potrebno je postaviti jasnu i razumljivu osnovu za učenja i razvoj. Tada konsultacije postavljene sa gore navedenom sadržinom omogućavaju učesniku da napravi vezu sa osnovnim fenomenima sa kojima se do tada sreo tokom prve obuke i/ili iz predhodnog iskustva u radu sa mladima, životnim situacijama i sl. Nakon druge obuke i započinjanja prakse, supervizor ima više resursa koje može koristiti tokom konsultacija. Kao prvo, to je dio oko ostvarivanja plana učenja i razvoja, prepoznavanja i priznavanja rezultata na tom polju i onoga što je dodatno potrebno da ovaj proces bude uspješniji. U ovoj fazi osim podrške da učesnik osviješćeno primijeni u praksi, supervizor može steći realniji uvid u nivo lične odgovornosti učesnika za učenje i razvoj. Tokom završnih konsultacija, samostalno učenje, razvoj i inicijativa trebali bi biti na nivou koji će kontinuirano obezbijediti samorefleksiju u radu, određeni zadovoljavajući nivo zrelosti, odgovornosti za svoje postupke i postupke drugih mladih i sl. Izvjesno je njihovo razumijevanje situacija i procesa koje su tekuće i/ili koje su se dešavale na početku rada. Sumiraju se učenja i razvoj, kroz sada praktično vidljivije pokazatelje. Zatvara se proces konsultacija. Naravno tada se ovaj proces postavlja kao početak i model budućeg samostalnog učenja i razvoja kako svog tako i onog koje mogu obezbijediti drugim mladim ljudima u svojoj praksi. Metode koje se koriste tokom konsultacija: postavljanje pitanja u svrhu analize i saznavanja o određenim fenomenima, situacijama, događajima i ponašanjima i suočavanje sa konkretnim situacijama iz života, sa obuke i iz prakse; korišćenje iskustvenih problemskih situacija sa obuke, života ili samih konsultacija gdje učesnici/e imaju priliku da primjenjuju naučeno ili pak da se suočavaju sa istim; kreiranje skala procjene vještina i znanja koje omogućavaju postavljajnje nivoa razvoja i učenja vještina, kao i samoprocjenu, koje kontinuirano mogu biti model za kvantitativno, a i 10

13 kvalitativno postignuće svakog pojedinca. Kada pristupamo procesu konsultacija u osnovi pratimo osjećanja učesnika i dajemo podršku da se što iskrenije izražavaju. Njih provjeravamo i na samom kraju. Ona su ključna za procese koji prethode autentičnom razvoju učesnika i učesnica. Osim boljeg upoznavanja sebe kroz prepoznavanje i ispoljavanje osjećanja, omladinski aktivisti i aktivistkinje vremenom imaju dodatni resurs koji im pomaže u ovom poslu da prepoznaju osjećanja i razumiju ponašanja drugih mladih ljudi. Profesionalno učenje i razvoj zasnivaju se na definisanju individualnih vrijednosti, znanja i vještina učesnika/ca kao i onih potrebnih za kvalitetan rad u oblasti omladinskog aktivizma. Vrijednosti su specifične po tome što su najmanje i najsporije promjenjiva kategorija, tako da od samog početka osnovne vrijednosti ovoga posla moraju biti komplementarne sa ličnim vrijednostima. Posebna pažnja se treba posvetiti hrabrenju mladih da ispoljavaju i osvješćuju lične vrijednosti kako bi se proces učenja i razvoja postavio realno i ostvarljivo. Složenost procesa konsultacija čine konkretno provjeravanje stečenog znanja i vježbanje vještina, uz paralelno praćenje vrijednosti i osjećanja. Ovo je neprekidan proces koji ima za rezultat autentičan stil rada mladog čovjeka koji je usklađen sa standardima koji postoje u omladinskom radu. Bitnost vrijednosti i stavova je u tome što mladi ljudi sa ovim jasnim kategorijama čine uzor drugim mladim ljudima, što pred nas, i pred njih, stavlja dodatnu odgovornost. VRIJEDNOSTI OSJEĆANJA VJEŠTINE ZNANJA Nakon treninga treneri daju povratnu informaciju pismeno o svakom članu grupe kroz pokazatelje postavljene u tabeli. Preporuke se daju na kraju konsultacija koje predstavljaju sumiran osvrt na razvoj svakog pojedinca. Na kraju obuke, treneri i supervizor - omladinski radnik daju povratnu informaciju o pokazanim vještinama i znanjima, vrijednostima svakog polaznika obuke što predstavlja odličnu bazu za praćenje i buduća angažovanja omladinskih 11

14 aktivista i aktivistkinja na određenim projektima u okviru programa. Lični plan razvoja i učenja 5 Lični plan razvoja i učenja je dokument koji je nastao iz evropskog portfolia za omladinske radnike/ce i omladinske lidere koji rade u kontekstu neformalnog obrazovanja, Savjet Evrope Korišćena forma ličnog plana razvoja i učenja bila je pogodna iz više razloga: sistematična je i vrlo jednostavna, pregledna i logički postavljena sa jasnim mjerljivim rezultatima; pokriva 5 ključnih funkcija, koje obuhvataju ključne sposobnosti potrebne za razvoj; prilično lako se prati sopstveni razvoj kroz uputstva za samorefleksiju što olakšava praćenje sopstvenog razvoja u kasnijim fazama profesionalnog rada kada su učesnici samostalniji. Tokom konsultacija omladinski aktivisti i aktivistkinje su procjenjivali svoje sposobnosti na skali procjene za svaki pojedinačni cilj iz plana razvoja i učenja. Nakon procjene su planirali ciljeve učenja kojima su određivali vremensku dinamiku i resurse koji su im potrebni za njihovo ostvarivanje. Plan razvoja i učenja je pažljivo i postupno prezentovan učesnicima/ma. Postupnost se ogledala kroz periodično uključivanje ciljeva i to nakon svake obuke po dva cilja učenja. Učesnici/e su birali na čemu žele da rade kako bi još više razvili svoje kompetencije. Pogodnost plana učenja i razvoja se ogleda kroz mogućnost periodičnog vraćanja na plan i mjerenje sopstvenog napretka. Ovaj model je pokazao veliku uspješnost dugoročnog rada na sebi i samoevaluacije. PORTFOLIO Šta je portfolio? Portfolio predstavlja jedinstveno mjesto na kome se nalaze sve potrebne informacije o učesnicima tokom obuka, kosultacija, prakse, njihovih zapažanja, kao i preporuka omladinskih radnika i radnica i trenera i trenerica. 5 Prilog broj 1; Preuzeto i prilagođeno iz Evropski portfolio za omladinske radnike/ce i omladinske lidere koji rade u kontekstu neformalnog obrazovanja, Savjet Evrope

15 Šta sadrži? Lične podatke o učesnicima sa kraćom biografijom Plan obuka Program i ciljeve obuka Materijal za učesnike sa obuka Izvještaje sa konsultacija Planove učenja i razvoja Pripreme i izvještaje učesnika sa prakse Evaluaciju učesnika/ca sa blokova obuke Dodatne zadatke učesnika i učesnica Tabelu prisustva na obukama, dinamiku konsultacija Finalne preporuke omladinskih radnika/ca, trenera/ca za omladinske aktiviste/kinje Zbog čega se koristi? Za praćenje razvoja i postignuća pojedinaca Za internu dokumentaciju Karakteristike programa za obuku omladinskih aktivista iz perspektive razvojne psihologije Kroz program za omladinske aktiviste kreiran je okvir/prostor za istraživanje razvojnih mogućnosti i usmjeravanje razvoja svakog adolescenta/mlade osobe uključene u obuku. Sigurno okruženje - kreiranje bezbjednog ambijenta putem realizovanja aktivnosti koje pružaju osjećaj sigurnosti (naspram osjećanja straha i nesigurnosti) Odgovarajuća struktura postojanje pravila i ograničenja, jasna očekivanja i granice, realizacija aktivnosti koja neće biti praćena strogom kontrolom (naspram neorganizovane i haotične sredine ili rigidne sredine sa strogom kontrolom) Podrška topla, brižna sredina u kojoj mladi dobijaju razumijevanje za svoje potrebe i osjećanja i u kojoj se poštuju njihove potrebe (naspram hladne, odbacujuće ili ambivalentne sredine u kojoj mladi ne dobijaju odgovarajuću pažnju) Podsticanje osjećanja pripadnosti osjećaj da se pripada grupi (naspram marginalizaciji) 13

16 Podsticaj ka postignuću stvaranje mogućnosti da se utiče na život u zajednici, da se mladi suoče sa nekim izazovom i da se preuzme odgovornost (naspram nedostatka izazova, bez mogućnosti da se preuzme odgovornost) Mogućnosti za razvoj mladih stvaranje okolnosti koje će omogućiti formiranje novih oblika ponašanja i vještina, formiranje identiteta i integracije u svijet odraslih i zajednicu (naspram uslova koji usmjeravaju mlade ka ponašanjima koja mogu da im štete ili ka zastoju u razvoju) Postojanje pozitivnih normi - postojanje jasnih pravila ponašanja, očekivanja i vrijednosti pri čemu mladi imaju mogućnost da učestvuju u njihovom preispitivanju i modifikaciji (naspram neregulisanom okruženju koje podržava asocijalne oblike ponašanja i ponašanja koja mogu biti štetna po fizičko i mentalno zdravlje mladih) Povezanost sa porodicom/starateljima, školom i širom zajednicom treba da postoji sinergija izmedju porodice, škole i onoga što se dešava u programima (naspram konfliktnih odnosa) Tim ska aktiv nost, blok 14 predavanja I, Podgorica

17 Poglavlje 2: Šta radimo? Iskustva sa terena Populacije Roma, Aškala i Egipćana spadaju u tri najmarginalizovanije i najsiromašnije društvene grupe u Crnoj Gori. Niska ekonomska moć, veoma mali broj zaposlenih, nizak stepen obrazovanja, neadekvatni stambeni uslovi, socijalna neprihvaćenost sa uslovima etničkih stereotipa i predrasuda, neintegrisanost u načine življenja modernih društava, često mijenjanje mjesta boravka, te sam način života Roma, samo su neki od uzroka njihovog teškog položaja u društvu. Istraživanja pokazuju da najveći broj RAE populacije želi da radi, ali su, zbog niske obrazovno-profesionalne strukture, uglavnom bez osnovnog obrazovanja i konkretnih stručnih znanja, u nemogućnosti da obezbijede sebi bilo kakav posao, a samim tim i poboljšanje sopstvenih uslova života. 6 Kada je u pitanju zaštita djece bez roditeljskog staranja u Crnoj Gori, do sada je primaran način predstavljao smještaj djece u Instituciju. Uspješnost ovakvog smještaja i zbrinjavanja djece je, u izvještajima, potvrđivana obrazovnim uspjehom štićenika i njihovom uklopljenošću i prihvaćenošću u sredinu u kojoj se nalaze. Kao jedini problem, koji se navodi u izvještajima, predstavljala je prezaštićenost ove djece u samoj instituciji, tako da je njihovo uklapanje u svakodnevni život bilo veoma otežano, pogotovo za djecu koja duže vremena provode u instituciji za djecu bez roditeljskog staranja, a što se naročito ispoljava nakon njihovog izlaska iz Doma i započinjanja samostalnog života. 7 Navedeni razlozi su djelovali alarmantno da se posegne za iznalaženjem mehanizama kako bi se na što adekvatniji način djeca RAE populacije i djeca bez roditeljskog staranja integrisala u savremene tokove crnogorskog društva, odnosno kako bi se njihova otpornost na trafiking i različite oblike rizičnih ponašanja povećala. Ciljna grupa Ciljnu grupu za obuku za omladinske aktiviste činile su dvije podgrupe mladih iz Dječijeg Doma Mladost u Bijeloj i mladih RAE populacije sa Konika, njih ukupno 23, uzrasta od godina. Mladi u navedenim zajednicama su upoznati sa programom obuke, a proces odabira kandidata se zasnivao na pokazanoj motivaciji, spremnosti za aktivnim učešćem i odgovarajućem starosnom uzrastu. Forum MNE je realizovao aktivnosti u navedenim zajednicama i prije početka projekta Otpornost mladih što je olakšalo proces selekcije kandidata za obuku. Izvjestan broj mladih koji su odabrani da pohađaju obuke su već bili volonterski uključeni u aktivnosti koje je Forum MNE realizovao i pokazivali su visok nivo motivacije i želje da se aktivno uključe u obuku za omladinske aktiviste/kinje i da steknu znanja i vještine za rad sa mladima, odnosno za vršnjačku edukaciju. Tokom procesa selekcije sa svakim djetetom/mladom osobom je obavljen individualni razgovor na kom je dijete/mlada osoba upoznato sa sadržajem programa, obavezama i odgovornostima polaznika tokom obuka, kao i mogućnostima koje obuka nudi. Takođe, sa svakom mladom osobom se razgovaralo o razlozima zbog kojih bi želio/ljela da bude na obuci. 6 Djeca govore rizik i otpornost na trafiking u jugoistočnoj Evropi, maj 2007., str 30 7 Djeca govore rizik i otpornost na trafiking u jugoistočnoj Evropi, maj 2007., str 31 15

18 Razlozi za upis na obuku za omladinske aktiviste koje su mladi navodili su bila raznoliki: Da nauče nešto novo i drugačije; Da se druže; Da rade sa drugim mladima; Da upotpune školovanje; Da uobliče i zaokruže svoje volontersko iskustvo u radu sa mladima Preporuke prilikom odabira polaznika obuka Na osnovu dosadašnjeg iskustva naše preporuke su sledeće: Ukoliko nije postojala prethodna saradnja u određenoj zajednici mapirati relevantne aktere i uspostaviti saradnju škole, centri za socijalni rad, NVO; Informisati ciljnu grupu obavijestiti djecu/mlade o programu putem distribucije info paketa, lifleta, brošura, postera, sastanaka u školama i drugim mjestima gdje se okupljaju mladi, gostovanjima u medijima i sl.; Kreirati aplikacione formulare i na osnovu kvaliteta prijavne forme obaviti selekciju; Zakazati intervjue sa djecom/mladima Esencijalne osobine koje bi trebalo da posjeduje polaznik/polaznica: - Motivaciju za rad sa mladima - Posvećenost - Odgovornost - Pozitivan stav - Tolerantnost - Dobre komunikacijske i interpersonalne vještine - Otvorenost/sposobnost za rad u timu Tokom programa obuke za vršnjačke aktiviste neke od aktivnosti u kojima su mladi ljudi imali prilike da se oprobaju i da kroz njih praktično rade na primjeni teorijskih znanja i razvoju životnih vještina su, svakako, vršnjačka edukacija održavanje radionica na različite teme sa vršnjacima u svojim zajednicama, događaji, omladinske razmjene, kampanje, omladainski obrazovni kampovi, sajam projekata itd. Vršnjačka edukacija Program za omladinske aktiviste je zamišljen i realizovan na način da obuhvata i teorijski input i praktični rad, tako da pruža mogućnost polaznicima da stiču znanja, vještine i iskustva i na taj način dostignu najveći postotak učenja kroz iskustvo. Po završetku obuke mladi ljudi su osnaženi da u svojim zajednicama rade kao vršnjački edukatori prenoseći dalje znanja na svoje vršnjake. 16 Radionica koju vode vršnjački edukatori na Koniku

19 Šta zapravo predstavlja vršnjačka edukacija? Vršnjačka edukacija obično podrazumijeva da članovi određene grupe, u kojoj su svi istog uzrasta i statusa, utiču na promjenu među ostalim članovima grupe. Vršnjačka edukacija se često koristi za postizanje promjene na individualnom nivou pokušavajuc i da utiče na znanja osobe, njene stavove, vjerovanja i/ili ponašanja. Međutim, vršnjačka edukacija, takođe, može dovesti do promjene na grupnom ili društvenom nivou, izmjenom normi ili podsticanjem kolektivne akcije koja dovodi do promjena u programima i politikama. Osnovna uloga vršnjačkih lidera je, zapravo, da se pomogne članovima grupe da definišu svoje probleme i traže rešenja kroz međusobnu razmjenu informacija i iskustava. Vršnjački lider je najbolja osoba koja može da prenosi znanja članovima grupe i da postane uzor drugima sprovodeći u stvarnom životu ono što govori. S obzirom da je vršnjački lider/ka iz iste grupe on/a može da razumije osjec anja, misli i jezik učesnika, i stoga uspostavi bolje odnose sa njima. Vršnjački lider doprinosi smanjenju rizika u zajednici, ne samo pričajući o njima, već i podstičući razvoj modela koji će tome doprinijeti. On/a i samim svojim ponašanjem djeluje podsticajno i u stanju je da inspiriše i ohrabruje svoje vršnjake na promjenu. 8 Imajući sve navedeno u vidu mladi sa Konika i Bijele su smjelo krenuli u vršnjačku edukaciju u svojim zajednicama. Teme koje su obrađivali su identifikovane na osnovu stvarnih potreba mladih koje u datim zajednicama postoje i one su sledeće: timski rad, dječija prava, prevencija nasilja, prevencija trafikinga među djecom, prevencija korišćenja psihoaktivnih supstanci, rešavanje konflikata, multikulturalnost i slobodno vrijeme mladih. Događaji u zajednici Mladi su u okviru obuke za omladinske aktiviste organizovali brojne događaje u zajednici. Događaji su imali za cilj da skrenu pažnju javnosti na određenu problematiku koja postoji u društvu, da promovišu određene vrijednosti, informišu javnost, da predstave potencijale, kreativnost i umješnost mladih ljudi, kao i da pokrenu inicijative u zajednici. Najčešće su organizovani povodom obilježavanja važnijih međunarodnih datuma. Dogadjaj povodom obilježavanja Dana borbe protiv trgovine ljudima, Tako su mladi tokom trajanja 18. oktobar projekta Otpornost mladih organizovali brojne događaje u Podgorici i Herceg-Novom. Naročito je značajno pomenuti događaje povodom obilježavanja međunarodnog Dana socijalne pravde, 20. februara, međunarodnog Dana Roma, 8. aprila, Dana borbe protiv trgovine ljudima, 18.oktobar, Dana volontera, 05. Decembar... S obzirom da je međunarodna godina mladih, svaki događaj koji je organizovan tokom ove godine bio je posvećen promovisanju mladih ljudi kao resursa društva u koji treba ulagati i o kojima treba voditi struktuiranu brigu. Organizovani događaji su kao rezultat imali upoznavanje velikog broja ljudi sa problematikom trafikinga, nasilja, rizičnih ponašanja i načinima njihove 8 HIV prevention among young people: life skills training kit, Volume 1, str. 5 17

20 prevencije, znatnu medijsku propraćenost i upoznavanje šireg broja populacije sa aktivnostima projekta Otponost mladih. Ujedno događaji su predstavljali priliku da mladi pokažu svoje potencijale, kreativnost, imaginaciju, da se druže sa vršnjacima, da razvijaju prezentacijske vještine, organizacione sposobnosti itd. Omladinske obrazovne razmjene Putem omladinskih razmjena mladi imaju mogućnost da razmjenjuju mišljenja, ideje, da uče, da uspostavljaju veze sa svojim vršnjacima iz drugih gradova, drugih zemalja, da upoznaju različite kulture itd. Svakako, razmjene su sjajna prilika za uspostavljanje interkulturalnog dijaloga i razvijanja istinskog i prirodnog doživljaja multikulturalne sredine. Omladinske razmjene pomažu mladima da na zanimljiv, zabavan, interaktivan i dinamičan način istražuju, upoznaju svoju i druge kulture, običaje, istoriju. Tokom projekta mladi su realizovali znatan broj razmjena nacionalnog i nekoliko razmjena internacionalnog karaktera. Imali su prilike da ugoste vršnjake iz Albanije, da se sretnu sa mladima iz regiona u Bugarskoj, da se upoznaju, uče i druže. Takođe, razmjene u okviru projekta Otpornost mladih su bile prilika da se mladi, pored upoznavanja etničkih, kulturoloških i istorijskih znamenitosti, upoznaju i sa predstavnicima različitih institucija/organizacija i struktura koje su zadužene za pitanja djece i mladih. Neke od njih su: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Kancelarija za prevenciju trgovine ljudskim bićima, nacionalna Kancelarija za mlade, Kancelarije za mlade na lokalnom nivou, opštine, NVO Pravni centar itd. Kampanje Realizovanje kampanja se pokazalo kao najveći izazov za mlade ljude, ali ujedno i prilika da rade na sebi i da se oprobaju u različitim stvarima. Kampanje su organizovane sa ciljem informisanja javnosti o određenoj problematici u društvu sa namjerom podizanja nivoa svijesti o nužnosti rješavanja istog uz ukljičivanje što većeg broja aktera. Najznačajnije su organizovane povodom skretanja pažnje šire javnosti na položaj RAE populacije u Crnoj Gori, realizovane tokom obilježavanja međunarodnog Dana Roma, kao i isticanje problema nasilja i trafikinga, u okviru kampanje za obilježavanje međunarodnog Dana borbe protiv trgovine ljudima. Ono što je karakteristično kada su kampanje, koje su organizovane u okviru projekta, u pitanju, jeste sledeće: Vremensko trajanje kampanje traju duži vremenski period. Obično su organizovane u trajanju od 4-5 dana; Lokacija kampanje su organizovane u dva grada (Podgorica i Herceg Novi) i to na više lokacija unutar jednog grada; Veliki broj aktera s obzirom da se različiti događaji organizuju na različitim mjestma, neophodno je uspostavljanje saradnje sa svima; Planiranje potrebno je dobro planiranje, pravljenje zajedničkog plana i dobra organizacija Kroz sve navedene korake mladi koji su bili uključeni u realizaciju kampanja su prošli u većem ili manjem obimu. To je doprinijelo da mladi unapređuju svoje komunikacijske vještine, interpersonalne vještine, vještine planiranja, zagovaranja i organizacione vještine. Tokom kampanja mladi su imali prilike da učestvuju na okruglim stolovima, slikarskim izložbama, predstavama, prezentacijama, konferencijama za štampu, što im je, prema njihovim riječima pomoglo da se osjećaju ispunjenije, korisnije i kreativnije. 18

21 Omladinski obrazovni kampovi Tokom ljetnjih mjeseci nekolicina mladih je na ljetnjim omladinskim obrazovnim kampovima imala prilike da se oproba u planiranju i realizaciji animatorskih i timskih aktivnosti za učesnike, dok je nekolicina imala piliku da učestvuje i tokom obrazovnog dijela kampova. To je prilika više da mladi primjenjuju naučeno, da vježbaju i usavršavaju vještine rada sa grupama, vještine planiranja, komunikacijske vještine i sl. Sajam projekata Još jedan primjer dobre prakse omladinskog aktivizma jeste organizovanje Sajma omladinskih projekata na kom su mladi koji su učestvovali u obuci za omladinske aktiviste potencijalnim donatorima predstavili ideje za projekte koje imaju i koje su osmišljavali tokom obuke. Na taj način mladi se osnažuju da pronalaze načine za prikupljanje sredstava za ostvarivanje sopstvenih inicijativa. Omladinski ljetnji obrazovni kamp, Danilovgrad Priprema štandova za sajam projekata 19

22 Poglavlje 3: Jačanje omladinskih aktivista - model rada sa djecom/ adolescentima u riziku u zajednici Rizična ponašanja adolescenata U radu sa mladima potrebno je posebnu pažnju posvetiti načinu na koji se odnosimo prema specifičnim, potencijalno problematičnim situacijama, kao što su one u kojima se direktno susrijećemo sa mladima/ adolescentima sa neprihvatljivim ponašanjem. Period adolescencije se obično povezuje sa problemima sa kojima se adolescenti suočavaju pri uklapanju u društvo. adolescenti eksperimetišu sa novim tipovima ponašanja - često sa onim koji se odnose na život odraslih. Neki adolescenti traže više uzbuđenja nego što to uobičajeni svakodnevni život donosi, iz različitih razloga - nemogućnost da uvide posledice ili usled nedostatka straha. Neprihvatljivo društveno ponašanje lica u životnoj dobi do 25 godina, koje se označava neprihvatljivim ponašanjem mladih, je negativna društvena pojava koju omeđuju tri ključna kriterijuma: (1) ponašanje koje se bitno razlikuje od ponašanja većine ostalih mladih ljudi dotične sredine, (2) ponašanje koje predstavlja štetnost i/ili opasnost za pojedinca subjekta ponašanja, a i za njegovu okolinu i (3) ponašanje koje zahtijeva dodatnu organizovanu stručnu i širu društvenu pomoć, bez koje nije moguće realno pretpostaviti da će mladi čovjek uspjeti prevazići takvo ponašanje. U fenomenološkom smislu radi se o ponašanju koje znači kršenje odredbi krivičnog zakonodavstva (delinkventno ponašanje u užem smislu), ali još češće i o ponašanju koje znači kršenje drugih pisanih i nepisanih normi: prekršajnih, običajnih i etičkih (delinkventno ponašanje u širem smislu, preddelinkventno ponašanje). Pomoću istraživanja koje je sprovedeno na nacionalnom nivou u Engleskoj, Škotskoj i Velsu 9 identifikovani su faktori u životu mladih koji su povezani sa povećanim rizičnim ponašanjem, te sa druge strane identifikovani su zaštitni faktori koji smanjuju mogućnost rizičnog ponašanja, čak i u situacijama kada su mladi izloženi rizicima. Prema ovom istraživanju utvrđeno je da je izloženost mladih rizičnim faktorima u značajnoj korelaciji sa uključenošću u problematična ponašanja (kriminalne radnje, upotreba alkohola, pušenja, nasilja, bježanja iz škole...), te sa druge strane veća izloženost mladih zaštitnim faktorima, utvrđena je značajna korelacija sa neučestvovanjem u antisocijalnom ponašanju. 9 A national survey of risk factors, protective factors and problem behavior among young people in England, Scotland and Wales 20

23 Rizični faktori Porodica - Slabi roditeljski nadzor i disciplina - Konflikti unutar porodice - Porodična istorija problematičnog ponašanja - Roditeljska uključenost/stavovi koji ignorišu problematično ponašanje - Mala primanja i loši stambeni uslovi Škola - Slab uspeh, počevši od osnovne škole - Agresivno ponašanje, uključujući siledžijstvo - Nedostatak prednosti, uključujući izostanak iz škole - Škola nedovoljno organizovana Zajednica - Neorganizovanost zajednice i zapostavljenost - Dostupnost psihoaktivnoh sustanci - Nerazvijena zajednica - Nedostatak vezanosti za zajednicu Individualci, prijatelji i vršnjaci - Otuđenje i nedostatk društvenih obaveza - Stavovi koji odobravaju problematično ponašanje - Rana uključenost u problematično ponašanje - Uključenost prijatelja u problematična ponašanja Zaštitni faktori - Snažne veze sa porodicom, prijateljima, učiteljima/cama, omladinskim radnicima/cama - Zdravi standardi postavljeni od roditelja, učitelja/ca, omladinskih radnika/ca - Mogućnosti za uključivanje u porodice, škole i zajednicu - Učenje socijalnih vještina kako bi se omogućilo učešće - Prepoznavanje i pohvaljivanje pozitivnog ponašanja 21

24 Načini obezbjeđivanja podrške 10 Podrška mladoj osobi - Razgovor sa mladom osobom o uzrocima konzumiranja tog ponašanja - Aktivno slušanje i razgovor kroz koji se pokazuje razumijevanje mlade osobe i problema - Razgovor koji nudi mladoj osobi dodatne informacije i istražuje opcije - Ohrabriti mladu osobu da sama nađe rješenje, odnosno da donese informisanu odluku o svom životu (ponašanju) - Jasno staviti do znanja da prihvatamo i podržavamo mladu osobu, ali ne prihvatamo to rizično ponašanje - Dati dovoljno informacija kako bi se u krajnjoj liniji smanjila šteta od neinformisanog uzimanja psiho-aktivnih supstanci Podrška omladinskoj grupi - Kreirati sigurno okruženje za omladinsku grupu da pojedinci i grupa osjećaju da mogu da razgovaraju o problemu - Informacije za grupu i produbljivanje teme ako za tim postoji potreba - Omogućavanje grupi da se bavi životnim problemima i stvaranje prostora za njihove ideje i njihov aktivizam - Tretirati mlade kao resurs i podržavati vršnjačku edukaciju (npr. sami mladi pripreme sesiju o zloupotrebi droga) Koga uključiti? (zakonske obaveze) Podrška sebi - Konsultovati se sa kolegom/inicom o događaju i mogućim daljim koracima - Obavijestiti koordinatora/ku ili supervizora/ku o događaju i konsultovati se o mogućim daljim koracima - Poznavanje i jasno artikulisanje svojih profesionalnih i ličnih granica u odnosu na mlade osobe (npr. da mlada osoba zna da omladinski radnik/aktivista mora imati dalje konsultacije) - Poznavanje polisa organizacije i pozivanje na polise pri intervenciji - Ako je primjereno uključiti roditelje, grupu - Razmišljati o drugim resursima koje organizacija posjeduje iskusniji i stručniji omladinski radnici za određenu tematiku Podrška organizaciji - Poznavanje polisa - Upoznavanje mladih i roditelja sa polisama organizacije - Obavještavanje supervizora i vođenje detaljnih izvještaja sa radionica 22 Generalno, bitno je uključiti sledeće osobe/institucije kad god ocijenimo da je primjereno i imamo kontakt osobu kojoj vjerujemo da će uraditi najbolje u interesu mlade osobe, odnosno kada nas zakon tako obavezuje - Roditelji - Škola (posebno ako se radionice obavljaju u školi) direktor/ka, psiholog/pedagog... - Centar za socijalni rad socijalni radnik/ca - Kancelarija za prevenciju rizičnih ponašanja i zloupotrebu psihoaktivnih supstanci - Dom zdravlja savjetovalište i hitna pomoć - Sigurna ženska kuća i druge ustanove koje brinu o zlostavljanoj djeci - Policija (posebno kada je u pitanju preprodavanje psihoaktivnih supstanci) 10 Rezultati treninga o zloupotrebi psiho-aktivnih supstanci održan sa studentima i studentkinjama nivoa A univerzitetskog programa Liderstvo i razvojni omladinski rad u zajednici u Podgorici i Ulcinju, feruar 2007.

25 Preventivno djelovanje Prema UN postoji više vidova prevencije, a ona na kojoj počivaju aktivnosti Foruma MNE, među kojima i obuka za omladinske aktiviste spada u oblast primarne prevencije. To je takozvani alternativni model koji doprinosi da mladi putem alternativnih zadovoljstava: edukacije/informisanosti, kulturnih zbivanja, kreativnih aktivnosti, aktivnog učešća razvijaju i/ili mijenjaju svoju svijest, ponašanja, stavove i vrijednosti, razvijaju samopouzdanje i samopoštovanje. Samopoštovanje kao bitan preduslov za smanjenje rizičnih ponašanja Samopoštovanje se može opisati kao način na koji mislimo o sebi, kako se osjećamo kada mislimo o sebi, odnosno naša osjećanja o vlastitoj vrijednosti. Na samopoštovanje utiču: način na koji nas drugi tretiraju, odnosno kako se prema nama ophode; šta drugi kažu o nama; šta vidimo oko sebe; kako se osjećamo. Već kao djeca mi počinjemo da poredimo našu sliku o sebi. Ako razlika između onoga što smatramo realnom slikom o sebi i naše idealne slike o sebi nije prevelika, onda smo skloniji da imamo visoko samopoštovanje. Adolescenti proživljavaju mnoge promjene, te su stoga izrazito osjetljivi. Oni poživljavaju mnoge samoinicirane nedoumice često se videći manje atraktivnim i uspješnim u odnosu na vršnjake. Značajno je napomenuti da se većina istraživača slaže da čak i (ne)zadovoljstvo vlastitim fizičkim izgledom veoma doprinosi ukupnom samopoštovanju, odnosno da je povezano sa društvenim prihvatanjem od starne vršnjaka. Visoko samopoštovanje je rezultat našeg osjećanja sigurnosti, dovoljnog samopouzdanja da se nosimo sa životnim izazovima. Samopoštovanje se uvećava sa podrškom i prihvaćenošću od strane: roditelja/staratelja, vršnjaka, uspjeha u školi ili široj zajednici. Podrška od strane roditelja/staratelja postaje manje značajna sa odrastanjem adolescenta. Obrnuto, podrška od strane vršnjaka postaje značajnija. Ukoliko adolescent postane suviše obuzet podrškom i odobravanjem od strane vršnjaka rizikuje nastanak problema sa vlastitom slikom o sebi. Kako prihvatanje od strane vršnjaka varira tako varira i adolescentovo samopoštovanje. Visoko samopoštovanje ne utiče na poboljšanje školskog uspjeha, dok poboljšanje školskog uspjeha utiče na samopoštovanje. Isto tako, niska školska postignuća mogu voditi ka devijantnom ponašanju i niskom samopoštovanju što može rezultirati psihološkim problemima. U nekim slučajevima uključenost u devijantno ponašanje može dovesti do povećanja samopoštovanja zbog odobravanja takvog ponašanja od strane vršnjaka. Dokazano je da veća zainteresovanost 23

26 za razvoj adolescenta od strane roditelja, staratelja, nastavnika, omladinskog radnika često doprinosi razvoju visokog samopoštovanja kod te mlade osobe. Samopoštovanje je višestrano i ne mora se odražavati u svim aspektima života, recimo adolescent koji postiže dobre rezultate u sportu ima visoko samopoštovanje kada je ta oblast u pitanju, dok to ne mora biti slučaj kada su u pitanju, recimo, emotivni odnosi. Ono što predstavlja bitan činilac u razvoju samopoštovanja kod adolescenata jeste stabilnost i osjećaj sigurnosti. Na osnovu svega iznesenog da bi se doprinijelo razvoju i/ili povećanju samopoštovanja kod mladih neke od stvari na kojima je neophodno je raditi sa njima su: prihvatanje sebe, kreiranje pozitivne slike o sebi zasnovane na realnosti, razvoju vrijednosnog sistema, razvoju samostalnosti, izražavanju emocija, samorefleksiji, samoprocjeni itd Metodologija u službi potreba učenje zasnovano na životnim vještinama Rad sa mladima pripadnicima ranjivih grupa sa sobom nosi više izazova, pa je s toga bitno imati jasne i realno postavljene ciljeve kako bi ovaj proces učenja i sticanja vještina bio produktivan i kvalitetan. Do 24 bro d o šl ijela ica na I modul, B Ono što se pokazalo naročito efikasnim jeste učenje zasnovano na životnim vještinama koje se ogledalo u povec anju znanja i svijesti djece/ mladih o različitim društvenim pitanjima, kao i stvaranjem prilika da putem vježbi i praktičnog rada steknu vještine facilitacije, komunikacijske i prezentacijske vještine, da razvijaju kritičko-analitičko i kreativno mišljenje, da bolje upoznaju sebe i druge, da komuniciraju sa drugima, da donose odluke, da pronađu zajednički jezik razumijevanja, da savladavaju emocije i stres, da rješavaju sukobe, da budu osnaženi da aktivno učestvuju u odlukama koje utiču na njihove živote i postanu agenti društvene promene. Međutim, kada imamo u vidu metodologiju bitna distinkcija u radu sa navedenom grupom mladih je u odabiru i raznovrsnosti metodologija koje se koriste kako bi se ostvarili njihovi potencijali za učenjem i sticanjem znanja i vještina.

27 Kako svaku obuku nužno karakteriše osim praktičnog rada i obavezan teoretski dio, tako je ove djelove valjalo prilagoditi na način da su povezani sa primjerima iz života, putem ponavljanja, grafičkih prikaza, kroz igru. Za teoretski okvir znanja sa kojima su mladi izašli sa obuka presudan je izazito analitički pristup kroz osvješćivanje ponašanja i situacija kada i najjednostavniji primjeri čine resurs za učenje. Posebno korisno u radu sa ranjivim grupama mladih je bilo razlaganje pojmova, od osnovnih elemenata ka složenijim. Vrlo je bitno često provjeravati koliko sadržaja je zaista shvaćeno i usvojeno i nalaziti drugačije metode za već obrađivane cjeline i pojmove. Jednom kada se proces učenja zaokružuje tada su i rezultati vrlo vidljivi ukoliko smo u tom procesu vodili računa o učinkovitosti i toku učenja. Pristup usmjeren ka pojedincu koji je neminovna potreba svakog člana grupe, naročito ranjive grupe, potrebno je usmjeravati kako bi se ispoštovale i potrebe cijele grupe, kao posebnog bića. U ovom kontekstu vrlo su korisne vježbe kao i diskusije usmjerene na to šta čini jednu grupu onom koja dobro i zdravo funkcioniše, kako dajemo doprinos grupnoj moći i učinku, uz naravno, svjesno sagledavanje svoje uloge tokom trajanja čitavog ovog procesa. Jezičke barijere, različita iskustva u radu, različiti nivoi učenja i percepcije, sa vrlo prisutnim odbrambenim mehanizmima koji usporavaju, ali i produbljuju procesno učenje, pa s toga predstavljaju niz pozitivnih izazova kako za učesnike, tako i za trenere/praktičare. Kreativno ponavljanje i primjena naučenog čine da učesnici postupno usvajaju i utvrđuju naučeno, vježbaju i tako stiču vještine koje potvrđuju u ovom pozitivnom i ohrabrujućem okruženju. U radu sa grupama mladih aktivista/kinja koji pripadaju ranjivim grupama neophodno je sinhronizovano i paralelno usvajanje znanja i primjenjivanje naučenog u praksi. Ovaj vid sticanja vještina potrebno je održati i nakon obuka, kada proces učenja postaje samostalniji. Iako usmjereni na samostalno djelovanje i korišćenje metoda za razvoj i samorefleksiju, mladima iz ove ciljne grupe potreban je taj, moguće mali, ali moćan prelaz kada tokom svoje supervizirane prakse bivaju osnaženi dodatno i u realnim situacijama na terenu. Hrabrenjem i motivisanjem uz izvjesnu dozu postavljanja profesionalnih granica, mladi će sigurno ojačati svoje sposobnosti i moć u zajednici, kako da samostalno djeluju, tako i da se udružuju na zdrav i demokratski način u srvhu pozitivnih promjena. Praktične prilike za učenja su obavezan proces koji mogu praktikovati i nakon završetka programa. Specifičnost rada sa grupama iz Bijele i Konika odnosila se na korićenje metodologija koje su podrazumijevale vrlo malo prezentovanja od strane trenera, a veliko iskustveno učenje kroz: bujice ideja, igrice koje su rezultirale definisanjem određenih teoretskih pojmova, primjera iz svakodnevnog života samih mladih i situacija sa kojima se susrijeću, stalnog ponavljanja pojmova kroz uvijek drugačije aktivnosti koje liče na one zabavnog karaktera, korišćenje 25

28 slobodnog vremena kao resursa za njihove inicijative i vježbanje preuzimanja odgovornosti, vođstva, uključivanja drugih, planiranja, sprovođenja aktivnosti i sl. Najčešće korišćeno i ujedno najuspješnije sredstvo su bila OTVORENA PITANJA, koja su poslužila da se upoznaju sa tim kako mladi razmišljau, šta smatraju ključnim problemima za sebe i svoje vršnjake, kao i svim onim ličnim nedoumicama, strahovima i slabostima. Daljim produbljivanjem raznih tematika koje su dolazile od mladih, a potpadale su pod opšti koncept rada koji je bio planiran, treneri su dolazili do odličnih rezultata kada je u pitanju učenje mladih da analitičnije razmišljaju, da se navikavaju da samoreflektuju, da odvajaju problem od osobe i da pokušaju da razumiju svoje nekad ni malo asertivne reakcije, da ih racionalizuju i da nakon toga pokušaju da reaguju asertivno i na način da ne povređuju druge. Ovi ponašajni obrasci koje su mladi nosili iz svojih zajednica, bili su jedan od najvećih izazova za rad i promjenu. Ujedno promjena ovih ponašajnih obrazaca (neasertivnu komunikaciju u asertivnu, zatvoren stav u otvoren stav, nepovjerenje u veću vjeru u druge i sl.) je neophodna da bi ova grupa mladih radila sa drugim mladima iz svoje zajednice i šire. Naravno, u osnovi je samopozdanje, koje je trebalo ojačati na način da sami definišu što je to ključno za poboljšano samopouzdanje i da sami dokazuju sebi i drugima da su sposobni i da mogu da se nose sa novim situacijama. Pri tome treneri su vodili računa da ova iskustva iz kojih uče i izgrađuju se budu što realnija. Ovo je bilo izvodljivo stalnom analizom koja najviše liči na SWOT analizu, ali u mini obliku, kada se poslije uspješno urađenog zadatka i postignuća, realno analiziraju dometi i napredak. Naravno pozitivni podsticaj mora postojati. Ipak, mora pomoći izgradnju samopouzdanja na realnim osnovama, što ostavlja vrlo dubok, dugotrajan pozitivan efekat. U ovom kontekstu treneri koji rade sa ovom ciljnom grupom, trebaju imati dugogodišnje iskustvo rada ne samo sa svim onim kategorijama koje se nalaze u samom programu nego i sa specifičnom grupom, a posebno poznavanje individualnog rada. 26 Šta vam je značilo iskustvo u programu za omladinske aktiviste? Milica: Samospoznaja Jačanje ličnosti, osvješćivanje nekih osobina na kojima treba raditi (koje treba mijenjati) Razvijanje osjećaja za druge i prihvatanje različitosti Razvijanje kritičkog mišljenja i osjećaj važnosti u društvu, osjećaj da mogu da mijenjam iako sam pojedinac Osnaživanje da nakon programa nastavim da radim s mladima Prilika da drugi uče od mene i da ja učim od drugih Tada, prije 3-4 godine nisam bila uopšte svjesna važnosti ovog programa, njegovog kvaliteta i značaja za mene. Puno je doprinio mom tadašnjem tinejdžerskom,,rastu i razvoju, ali mnogo više bi značio sad jer bih ozbiljnije i temeljnije pristupala Mnogo sam naučila kroz praksu Omladinski radnici, kao osobe zadužene za podršku i superviziju mladima tokom realizacije prakse, moraju, takođe, dobro poznavati rad sa specifičnim grupama, moraju biti spremni i sposobni da na iskustvenom nivou pokrenu želju mladih, da ih motivišu i budu dosljedni. Koordinatori projekta moraju pratiti i podržavati aktivnosti sa svim grupama mladih u izvjesnim vremenskim intervalima koji će omladinskim radnicima omogućiti pravu podršku za prilično zahtjevan rad.

29 Poglavlje 4: Uspješne priče U ovom poglavlju su sumirani intervjui različitih aktera koji su učestvovali u realizaciji programa obuke za omladinske aktiviste/kinje: programske menadžerke Forum-a MNE, omladinskog radnika i mladih koji su pohađali obuke u okviru projekta Otpornost mladih, kao i identifikovani faktori uspjeha projektnih aktivnosti. Program za omladinske aktiviste/aktivistkinje iz ugla programske menadžerke, Dijana: 1. Šta mislite, koliko je značajan program za obuku omladinskih aktivista/kinja u zajednici u kojoj sprovodite omladinski rad? Smatram da je ovaj program obuke potencijalno veoma bitan za sve grupe mladih u Crnoj Gori. Njime su obuhvaćene mnoge oblasti od značaja za aktivno učešće mladih u životu društva i procesima donošenja odluka. Takođe, obuka nudi uspješan model dokvalifikacije na već stečena znanja formalnog obrazovanja gdje polaznici stiču veći stepen konkurentnosti na tržištu rada, sa posebnim akcentom na teže zapošljive kategorije. Ključne vještine i znanja koja polaznici obuka razvijaju su: Prepoznavanje potreba mladih u zajednici Rad sa vršnjačkim grupama Organizovanje omladinskih razmjena, festivala, događaja, kampanja, omladinskog obrazovnog kampa, edukativno zabavnih programa... Izrada projektnih predloga Realizacija plana rada info tačaka i info centara za djecu i mlade Saradnja i uspostavljanje partnerstva sa drugim omladinskim organizacijama i organizacijama za mlade na nacionalnom i internacionalnom nivou Osiguravanje kvaliteta rada u skladu sa standardima u omladinskom radu itd. Sem profesionalnih kvalifikacija, ovaj program nudi poseban set životnih vještina koje svakom pojedincu/ki daju snažnu osnovu za djelovanje u mnogim situacijama, utiče na njihovo kritičko razmišljanje i formiranje individualnih stavova o važnim pitanjima i pojavama sa kojima se susreću. 2. Kakve su se promjene desile kod mladih tokom programa obuke za omladinske aktiviste i aktivistkinje? Molim vas opišite! Kada govorimo o promjenama, one se mogu uočiti i tokom same obuke, međutim ono što je mjerljivije jesu promjene kod mladih nešto nakon obuke, u situacijama kad stečena znanja imaju priliku i upotrijebiti u praksi. U zavisnosti od otvorenosti i spremnosti svakog pojedinca/ke da usvoji novine ali i da podijeli sopstveno mišljenje, proporcionalno se dešava i promjena. Na početku su to promjene koje se odražavaju u načinu komuniciranja, opažanju 27

30 procesa, spretnosti u raznim vježbama, svjesnost o sebi i drugima u grupi, dok kasnije znanja i vještine dolaze do izražaja kroz praktične radove, reakcije u kriznim situacijama, sposobnost organizovanja sopstvenog vremena i drugih resursa i sl. Šta vam je značilo iskustvo u programu za omladinske aktiviste? Ivan: Meni je moglo posebno na planu praktične psihologije kao i prakse u predvođenju ljudi u nekim situacijama. Sposobnost da saslušam druge i da donosim odluku na osnovu informacija drugih. Da predvidim kakav lider treba da budem. Nasljeđe (porodično, nacionalno, kulturno, iskustveno...) u mnogome utiče na to da li će se i na koji način sve pomenuto manifestovati, i u ovom dijelu fasilitatori obuke imaju značajnu ulogu u oblikovanju svakog pojedinca i procjeni metodološkog pristupa kao i kriterijuma ocjenjivanja usvojenih znanja i vještina. Za nekog mladog čovjeka, uspješni javni nastup i prevazilaženje nesigurnosti može se smatrati za uspjeh obuke, dok će mjerilo za ambicioznije biti pokretanje inicijative u zajednici i okupljanje velikog broja vršnjaka oko neke ideje koja za cilj ima kritički osvrt na društvena dešavanja. Ovakav individualan pristup jedna je od velikih vrijednosti programa, a metode rada svakako su se do sada pokazale kao uspješne. 3. Kako vi kao omladinska radnica posmatrate program za obuku omladinskih aktivista/kinja? Omladinski rad u Crnoj Gori obuhvata aktivnosti i programe zasnovane na metodama i principima neformalnog obrazovanja sa ciljem da potpomogne razvoj mladih ljudi u svjesne, odgovorne i aktivne članove zajednice radeći na stvaranju uslova za ostvarivanje njihovih punih potencijala. Rad sa mladim aktivistima je samo jedan od segmenata ove zahtjevne vizije. Ono na čemu se trenutno radi jeste izrada standarda zanimanja omladinskog aktiviste/kinje i proces uvrštavanja ovog zvanja u kvalifikacioni nacionalni okvir. Lično bih bila jako srećna kad bi se ovaj proces u što skorijem periodu priveo kraju, kako bi svi oni koji osjećaju da zadovoljavaju zahtijevan nivo kvalifikacija i znanja za obavljanje ključnih poslova mogli valorizovati i formalno priznati stečeno tokom obuke. Samo uvrštavanje ovog programa obuke u zvanične formalne okvire je veliki korak na putu priznavanja omladinskog rada i neformalnog obrazovanje kao ključne karike u struktuiranoj brizi o mladima na nacionalnom nivou. Program za omladinske aktiviste/aktivistkinje iz ugla omladinskog radnika, Dragan: 1. Šta mislite, koliko je značajan program za obuku omladinskih aktivista/kinja u zajednici u kojoj sprovodite omladinski rad? Veoma je značajna i za mlade koji su prošli obuke, za mlade sa kojima aktivisti rade i za organizaciju. Mladi sa Konika su svakodnevno u svojoj zajednici i znaju šta se dešava, kao i šta je potrebno da se unapređuje. Tu su u zajednici i dobro poznaju potrebe drugih 28

31 mladih, prošli su obuke i sada više informacija čujem od njih jer sad u svakom trenutku razmišljaju o potrebama mladih i dolaze sa dosta povratnih informacija sa terena. Dosta su se osnažili. To vidim i to mi je najbitnije. Motivacija postoji i to je vrlo bitno. 2. Kakve su se promjene desile kod mladih tokom programa obuke za omladinske aktiviste i aktivistkinje? Molim vas opišite! Šta vam je značilo iskustvo u programu za omladinske aktiviste? Suad: Dosta stvari naučenih na obuci za omladinske aktiviste mi je do sada značilo kako u privatnom životu, tako i u radu sa mladima. Kroz niz osmišljenih aktivnosti, obuhvaćene obukom, individua postaje timski igrač a svoje individualne sposobnosti jača i spoznaje. Meni je najviše značilo to što sam korak dublje zavirio u sebe i upoznao neke djelove kojih nijesam bio svjestan. Tokom prakse se vidjela ozbiljnost u radu sa mladima. Dosta dobro koncipiraju radionice. Odgovornost je izraženija. Veoma su zainteresovani da rade na projektima koje su tokom obuke napisali. Pokazuju volju i želju da ostvare planirano i primijene znanja koje su stekli. Vidi se promjena u stavu, sad su svi isti, sami za sebe odgovaraju, daju mišljenja bez obzira šta iskusniji o tome misle. Osvješćivanje, motivisanost, samostalnost, odnos prema poslu su vidljive promjene. U odnosu sa djecom izgrađuju profesionalne granice. 3. Kako vi kao omladinski radnik posmatrate program za obuku omladinskih aktivista/kinja? Dobra je stvar što se ovo desilo. Uspješno je što se tiče ljudi koji su završili obuku. Kada je u pitanju realizacija blokova predavanja sa ovom grupom, četiri dana za obuku predstavljaju zaista neophodni minimum za učenje. Takođe je značajno napomenuti rezidencijalni karakter obuka, jer su mladi u mogućnosti da se izmjeste iz svoje sredine i da nesmetano uče, kao i da rade na grupnoj kohziji i dinamici. Imam pozitivan, odnosno odličan osjećaj jer znam da su unaučili dosta kada su u pitanju: politike i procedure rada sa djecom/mladima, o načinu rada sa mladima itd. Mislim da je taj proces sa njima odlično odrađen. Preporuka je da se obuke sa ranjivim grupama mladih rade postupno, da imaju priliku da upoznaju sebe, a dodatno da steknu razumijevanje za grupe mladih iz svoje zajednice. Smatram da ovaj program treba nastaviti, treba mlade uključivati. Ono što je bitno naglasiti je da od početka do kraja obuke realizuju isti treneri. Program je intezivan, tako da i individualna postignuća mladih trebaju kontinuirano biti praćena. S obzirom da mladi tokom trajanja obuke uče i da pišu projekte lijepo bi bilo da postoje neka manja sredstva kako bi oni mogli da odmah ostvaruju projekte. 29

32 Program za omladinske aktiviste/aktivistkinje iz ugla mladih pripadnika ranjivih grupa: 1. Šta vam je značilo iskustvo u programu O m l a d i n s k i aktivista? Pipi: Mnogo toga, kako voditi grupu, kako raditi sa mladima, kako pisati projekat. Ubuduće ću da radim sa mladima. Iskoristiću znanja za rad sa mladima u našoj zajednici. Lično mi znače stečene vještine i znanja i ako ne budem radio sa mladima. Denis: Mnogo smo toga naučili. Posebno mi je značilo kako se piše projekat i kako se sakuplja grupa, kako da vidim problem i kada ga vidim kako da ga riješim. Dobio sam iskustva koja će mi pomoći da sjutra radim sa djecom, da znam kako da im priđem, kako da sa njima pričam, kako da održim radionicu, kako da se obratim ljudima za pomoć. Serđo: Za mene je to novo iskustvo u neformalnom obrazovanju, iako već 3-4 godine volontiram na Koniku. Ovo je bilo neohodno. Naučio sam kako da organizujem omladinsku razmjenu, festival, kako se organizuju omladinski kampovi, kako da napišem projekat, šta je sve potrebno mladima, kako pristupiti mladima. Ono što mi je posebno značilo jeste kako projektom možemo da utičemo na neki problem koji postoji u zajednici. Kroz obuke sam razvio odgovornost, samopouzdanje, komunikaciju, što smatram najbitnijim ne samo u neformalnom nego i u formalnom obrazovanju. Ana: Najviše mi je značilo to što smo imali obuke van Doma i što smo bili zajedno sa grupom sa Konika. Kristina: Najznačajnije mi je što sam bila sa mladima sa Konika i što smo radili obuke van Doma. 30 Na koji način znanja i vještine stečene na kursu primjenjujete u životu? Milica: Trudim se da mladim ljudima s kojima radim objasnim koliko su sva znanja iz omladinskog rada primjenjiva u životu i da ih razuvjerim da ne postoji podjela na,,radionica-stvarni život, da su situacije sa radionice i životne situacije. Objašnjavam im baš onako kako su meni objašnjavali važnost omladinskog rada. Kroz djecu s radionice vidim sebe na obukama, to mi je dragocjeno iskustvo. Mogu da znam šta misle i osjećaju i koliko su im nekad neke stvari iz teorijskog dijela apstrakte, a koliko ce im vremenom i sazrijevanjem biti jasnije i korisnije Prihvatam različitost Trudim se da u praksi sprovodim vrijednosti, polise i procedure Pričam, probleme rješavam otvorenim razgovorom koliko je to moguće Nastojim da budem profesionalna, temeljna i odgovorna u radu sa mladima, ali i uopšte u životu 2. Na koji način znanja i vještine stečene na kursu primjenjujete u životu? Pipi: Ranije sam drugačije reagovao sa mladima, sa porodicom i sa komšijama, ali sam shvatio da, ako ću da radim sa mladima, moram da se promijenim i da ne reagujem burno. Denis: Stečeno znanje primjenjujem u društvu, porodici, ako neko ima problem trudim se kroz razgovor da mu pomognem. Serđo: Znanja i vještine stečene na kursu primjenjujem u komunikaciji sa drugima. Kad vodim radionice trudim se da imam jedank odnos prema svima, da se od svakog učesnika dobije maximum ukoliko je to moguće. Ana: Budući da smo stekli dosta znanja i vještina na kursu, sigurno će nam bar neka od njih biti potrebna u životu; npr. ja sam naučila kako da ne reagujem burno i kako da riješim problem, što će mi sigurno biti potrebno u više životnih situacija. Kristina: Mnogo sam stvari naučila koje će mi pomoći i u budućem životu, a meni je jako značajno kako da se suočim sa problemom i da napadam problem, a ne osobu.

33 3. Kako vi vidite značaj omladinskog liderstva za zajednicu i druge mlade? Pipi: Ovaj program znači dosta i zajednici i mladima, jer omladinski lideri se trude da na najbolji mogući način odreaguju na problem kada ga uoče. Kada vidimo da postoji problem i da taj problem utiče na zajednicu mi se trudimo da ga riješimo, npr. u romskoj zajednici postoje djeca koja nijesu obrazovana i omladinski lideri bi mogli da rade sa malom djecom koja ne idu u školu na njihovom opismenjavanju. Pokušali bi da radimo sa mješovitim grupama, sa djecom koja ne idu u školu i sa djecom koja pohađaju školu i nadamo se da bismo na taj način bi uvećali broj mladih koji bi nastavili školovanje. Omladinski lider je osoba koja prepoznaje probleme u zajednici, koji pokreće stvari, odnosno trudi se da doprinese pozitivnoj promjeni. Denis: Pošto je situacija na Koniku jako loša kada je u pitanju očuvanje okoline i ekologija, mi omladinki lider se trudimo da radimo na rešenju tog problema. Ja imam grupu drugova koji su, takođe, omladinski lideri, i koji sa mnom rade na tom problemu. Serđo: Zajednica ima na koga da se osloni kad su mladi u pitanju, a to su omladinski aktivisti. Mi svi imamo od 16 do 25 godina i mi volimo da radimo sa mladima. Omladinki aktivista je odgovorna osoba, brine o drugima i o sebi. Naša zajednica je multikulturalna i u njoj postoji puno predrasuda. Uloga omladinskog aktiviste, u tom slučaju je da radi na otklanjanju predrasuda, na način što će pomoći da se mladi ljudi upoznaju na pravi način. Smatram da je vrlo značajno za mlade ljude koji imaju samo neku vrstu obrazovanja, recimo samo osnovnu školu, da dožive nešto ovako, i prođu ovu obuku, jer na taj način stiču bolju sliku o mogućnostima koje postoje. Ana: Omladinsko liderstvo je značajno za mlade i za zajednicu, jer mladi skupa rade i doprinose da se zajednica mijenja na bolje. Kristina: Najvažnije je da mladi rade sa mladima, da zajedno napreduju, da uče jedni od drugih. Mladi su veliki resurs i mogu mnogo da doprinesu da svima bude bolje. Suad: Na koji način znanja i vještine stečene na kursu primjenjujete u životu? Vještine diskusije i načini na koji se diskusija vodi svakodnevno. Takođe, kroz edukativne radionice i kampove koristim znanja koja sam stekao na obuci. Ali najvažnija osobina koju osoba poslije obuke može primjenjivati u životu jeste ta da prihvata, razumije i poštuje različitosti. Faktori uspjeha Na osnovu znanja, iskustva, evaluacije i povratnih informacija identifikovani faktori uspjeha projektnih aktivnosti i postizanja planiranih rezultata su sledeći: Dobar sistem osiguranja kvaliteta postojanje ustaljenje prakse obavljanja monitoringa i evaluacije, sastanaka za podršku i superviziju i postojanje alata za procjenu (forme evaluacije, skale procjene, forme za lični plan razvoja i učenja, forma za opservaciju, povratnu informaciju, konsultacije...); Izgradnja povjerenja sa djecom/mladima stvaranje bezbjednog okruženja za djecu i mlade u kom se osjećaju prihvaćeno, sigurno, podržano što doprinosi povećanju motivacije i samopoštovanja; Praćenje potreba djece/mladih i odgovaranje na date potrebe ovo, između ostalog, zahtijeva poznavanje tehnika grupnog i individualnog rada, procesno orjentisanog rada i fleksibilnosti u pristupu; Dobar tim unutar organizacije jasne obaveze i odgovornosti, dobra podjela poslova, poznavanje organizacijskih polisa i procedura, dobre komunikacijske vještine, znanja i vještine iz oblasti omladinskog rada; Uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa sa relevantnim subjektima; Postojanje polisa i procedura o zaštiti djece i mladih; Skoro decenijsko iskustvo u rada sa mladima. 31

34 Na koji način znanja i vještine stečene na kursu primjenjujete u životu? Ivan: Primjenjive su u razgovoru sa ljudima, organizovanju događaja i predviđanju mogućih problema kad dugoročno planiram. Neke od vještina sam počeo da razvijam na kursu, i unapređivao sam ih kroz razne aktivnosti. Posebno što se tiče važnosti prenosa informacije, kao i da sad dosta smirenije pristupam rješavanju problema. Poglavlje 5: Izazovi Omladinski rad u zajednici i rad sa ranjivim grupama mladih, koji je u prethodnom dijelu ove publikacije opisan, smatramo izuzetnim iz više razloga: uspjeli smo generacijama prenijeti znanja i vještine koje krase jednog/nu lidera/ku uspjeli smo zadržati i tokom obuka njegovati individualnost polaznika kursa učili smo iz druženja i rada isto onoliko koliko smo se trudili da prenesemo drugima bili smo svjedoci nevjerovatnih promjena u ponašanju, stavovima i samoprocjeni ovih mladih ljudi uspostavili smo vezu teorije sa praksom doprinoseći razvoju zajednica kroz svaku inicijativu realizovanu od strane mladih ljudi pobudili smo kreativno razmišljanje i kritički stav neprocjenljiv za jedno moderno društvo i dinamične društvene promjene. Međutim, na putu ostvarenja svih ovih kategorija svakako smo imali poteškoće i izazove iz kojih smo podjednako učili i nadograđivali svoje životne vještine. Predznanje i različita iskustva koja su mladi donijeli sa sobom činile su posebnu vrstu izazova za postizanje ujednačenih rezultata. Naime, ovu vrstu različitosti koristili smo kao dragocjene resurse i trudili se da na ovaj način ne dođe do raslojavanja na one sa više i manje iskustva, sa više i manje znanja. Svrha grupnog rada i jeste ostvariti koheziju u kojoj će svaka jedinka doprinositi cjelini, na način na koji najbolje umije i ulažući maksimum kapaciteta koji posjeduje. Poznavanje adolescencije kao specifičnog perioda odrastanja, teorija komunikacije i efikasnog timskog rada, razrješavanje konflikata i stimulisanje učenja i učešća predstavljali su osnovu za prevazilaženje poteškoća. Početne nesigurnosti, odmjeravanje snaga, pozicioniranje u grupi, nadmetanje i dokazivanje, umjesto da budu prepušteni slučajnim spletovima okolnosti, kanalisani su u pozitivnom pravcu, gdje se sa nesigurnijim učesnicima radilo na jačanju samopouzdanja, nadmetanje pretvaralo u zdravu ambiciju i motivaciju, a uloge u timu koristile za rješavanje zadataka tima i bile nagrađivane i analizirane skupa sa učesnicima. Mladi su usmjeravani jedni na druge, podsticani da dijele iskustva i znanja, da razmjenjuju ideje i timski razvijaju koncepte za ostvarenje postignuća cijele grupe. Motivacija, kao kategorija koja je u mnogome uslovljavala rad i upravljala procesima tokom obuke, i u našem iskustvu pokazala se ključnim saveznikom, ali i velikim izazovom. Više faktora je uticalo na motivaciju mladih ljudi polaznika kursa: prijavljivanje za obuku (samovoljno, uz ubjeđivanje, po odluci trećeg lica i sl.), vremenski okvir dešavanja obuka, prostor za održavanje sesija, lične dileme i životni trenuci kroz koje su mladi ljudi prolazili, 32

35 stepen uspješnosti na blokovima predavanja i sl. ovi faktori vidno su uticali na svakog od njih pojedinačno, a važno je navesti da su u radu sa osjetljivim grupama odustajanje, strah od neuspjeha, manjak volje i entuzijazma i slične demotivišuće faze, jako česte i nerijetko intezivne, te je s toga uloga trenera bila zahtjevna i presudna. Proces motivisanja ove male grupe mladih koja dnevno živi u drugačijem i kompleksnijem životnom okruženju, bio je naročito interesantan. U ovom kontekstu predhodna iskustva i primjeri dobre prakse voditelja programa/praktičara i ostalih mladih iz grupe bila su korisna za samo povećanje motivisanosti i iskazane želje za daljim angažovanjem u polju omladinskog aktivizma. Grupa sa sličnom problematikom pokazala se kao dodatni motivišući faktor u udruženom radu i djelovanju gdje pojedinac prevazilazi one okvire koje smatra da ima i postiže bolje rezultate. Kako vi vidite značaj omladinskog liderstva za zajednicu i druge mlade? Ivan: Idealan način da se neke od vještina bitnih za liderstvo počnu razvijati, posebno jer znamo kako je ponekad teško mladim ljudima da se naviknu da preuzmu inicijativu. Ovo im može pomoći da se u skoro idealizovanim uslovima navikavaju na buduće izazove i bolje spreme za realne situacije i probleme. Preporuke Na osnovu identifikovanih izazova u radu neke od preporuka bi bile: k o n s t a n t n o praćenje potreba grupe, blagovremeno i adekvatno reagovanje na prepoznate potrebe; razvijanje odnosa povjerenja sa učesnicima i stvaranje takvog ambijent koji pruža priliku za učenje na greškama; prepoznavanje potencijala učesnika i različitih stilova učenja i prilagođavanje nastavnih sadržaja individualnim potrebama učesnika; poznavanje grupnog rada i procesno orjentisanog rada koji doprinosi izgradnji tima i kvalitetnijim odnosima među učesnicima; sposobnost reagovanja u kriznim situacijama i rješavanje istih; dosljednost u radu, poštovanje dogovora, postojanje jasnih kriterijuma, smjernica i granica; 33

36 Poglavlje 6: Uticaj Na osnovu navedenih intervjua mladih koji su bili uključeni u proces obuke mogli ste steći određeni uvid o značaju obuke za te mlade ljude, uticaju programa i promjenama koje su se desile na individualnom nivou. Obuka za omladinske aktiviste je znatno uticala na povećanje stepena učešća djece/mladih u procesima koji se tiču poboljšanja kvaliteta uslova života u zajednicama u kojima žive. Mladi su spremniji da se izbore za svoja prava, da planiraju na koji način mogu doći do ostvarenja svojih ciljeva, znaju kome se mogu obratiti za pomoć u određenim situacijama, na koji način da uspostavljaju komunikaciju i ostvaruju partnerstva u zajednici, bilo da su u pitanju vršnjaci, predstavnici škola, institucija i organizacija. Ovom procesu je znatno doprinijelo redovno praćenje postignuća i napretka mladih tokom konsultacija i opservacija praktičnog rada uz jasno definisane korake za individualni plan razvoja i učenja svakog pojedinca/ke. Redovna praksa koju smo u okviru programa obuke primjenjivali sastojala se od individualnih konsultacija nakon svakog bloka predavanja na kom su identifikovana usvojena znanja i vještine pojedinaca i razrađivan plan za dodatnom primjenom usvojenog tokom praktičnih aktivnosti. Učesnici su upućivani na korišćenje samorefleksije i samoevaluacije i ohrabrivani da traže povratnu informaciju o svom postignuću, kako od trenera, omladinskih radnika, tako i od svojih partnera sa kojima rade i ostalih učesnika u grupi. Davanje povratnih informacija učesnicima je predstavljala sastavni dio rada svih osoba direktno uključenih u realizaciju obuke. Mladi su imali redovnu opservaciju praktičnog rada, tokom kojih su od omladinskih radnika dobijali neophodnu podršku i usmjeravanje u cilju unapređenja svog rada i pristupa radu. Navedena praksa, metode i pristupi u radu predstavljaju dobar model za repliciranje od strane drugih organizacija/institucija koje se bave obrazovanjem mladih, naročito onih koji sprovode dugoročne programe obuke i primjenjuju razvojni rad sa mladima. Neke od pomenutih instrumenata za praćenje napretka i razvoja učesnik, kako na ličnom, tako i na profesionalnom planu, možete pronaći u prilogu ovoj publikaciji. Tokom realizacije projekta informacije i korisna literatura su distribuirane relevantnim partnerima, ali smo mišljenja da bi model ovakvog rada sa mladima bio višestuko koristan mnogima koji se bave radom sa mladima i za mlade, kao što su nastavnici, vaspitači, pedagozi, psiholozi itd. Tokom projekta bitan uticaj je ostvaren i kada je saradnja sa drugim relevantnim institucijama i organizacijama u pitanju, kao što su: opštine, centri za socijalni rad, škole, NVO-i itd. Uspostavljena je mreža velikog broja subjekata koji se bave pitanjima mladih, naročito pitanjima ranjivih grupa sa kojima smo radili. U radu sa mladima intersektorska saradnja je od višestrukog značaja jer predstavlja: Priliku sagledavanja određene problematike sveobuhvatno i doprinosi sistematičnijem i adekvatnijem rješavanju pitanja i problema koji se tiču mladih; Zdrav odnos gledanja na populaciju mladih kao resurs i potencijal u koji treba kontinuirano ulagati; Struktuiranu brigu za pitanja mladih; U nastavku možete pronaći par primjera koji se odnose na promjene ponašanja kod mladih koji su bili uključeni u projekat i koji predstavljaju rezultat svih navedenih uticaja. 34

37 Primjeri promjena u ponašanju kod djece/mladih Denis Kajtazi - Konik Denis Kajtazi dolazi tri godine na naše radionice. Prvu godinu je pohađao radionice Nauči da učiš gdje smo pomagali djeci RAE populacije da savladaju školsko gradivo, te da ih motivišemo za nastavak školovanja, jer su je mahom napuštali. Zadnje dvije godine je učesnik projekta Otpornost mladih. U početku rad sa njim nije bio nimalo lak. Neredovno je dolazio, a kada je prisustvovao radionicama bio je nezainteresovan, ometao je druge, nas je shvatao kao mjesto gdje će doći da se malo druži i to mu je bio jedini cilj. Opustiti se i nestašlucima dokazati pred drugima. Često smo vodili individualne razgovore kroz koje je opaženo da on ima velike potencijale koje krije ispod opasne spoljašnjosti i ne želi da ih pokaže, jer u njegovom društvu i nije pozitivno ni dobro pokazati da nešto znaš, umiješ, možeš. Rad sa njim sam shvatio kao izazov. Znao sam ako pomognem njemu da se promijeni da će on, kao vođa čitave grupe dobro uticati i na druge. Taj put nije bio nimalo lak. Trebalo je dosta utrošiti energije, volje, rada i znanja. Često sam mijenjao taktike pokušavajući na taj način da ga privolim na rad. Na kraju sam i uspio. Ipak, to ne znači da je zadatak gotov. Rad sa njim treba nastaviti jer sredina u kojoj egzistira ne pruža pozitivan primjer. Sada, nakon tri godine rada sa njim doživljavam ga kao desnu ruku. Nepisani je lider a tako ga vidi i grupa. ma je spreman da pomogne, da podigne motivaciju, da okupi grupu, budući da samo on u grupi ima telefon, da pokrene inicijativu, da pozove na rad, da uputi na mirno rješavanje sukoba, da prenese sredini znanja koja je stekao na radionici. Djeluje kako na grupu tako i van nje. Kristina Đurković Dječiji Dom Mladost, Bijela Zahvaljujući radu Foruma MNE mi mladi iz Doma usavršili smo mnoga znanja i vještine. Ne kažem to tek onako, već zato što tako jeste i tako mislim. Obuke Foruma MNE bile su jedna od ljepših stvari u ovome, kako mi volimo da kažemo, isprogramiranom životu. Tamo su obratili posebnu pažnju na razvoj vještina koje su nam potrebne da bismo jednog dana bili pravi omladinski lideri. Voljela bih da navedem jedan primjer. Tokom jednog nesporazuma sa drugom u školi, zahvaljujući vještinama koje Kako vi vidite značaj omladinskog liderstva za zajednicu i druge mlade? Milica: Za mlade - lični i profesionalni razvoj, jačanje, ohrabrivanje uz podršku omladinskih radnika, poštovanje polisa i procedura, uz stalnu svjesnost da je omladinski radnik role model mladoj osobi, oslobađanje, prihvatanje različitosti, tolerancija i uzajamno poštovanje...sve su to vrlo važne vještine i znanja i osobine koje mladi stiču kroz neformalno obrazovanje Za zajednicu - kritička svijest i odgovornost svakog pojedinca u zajednici, razvijanje demokratskog, zdravog okruženja u kojem svako razmišlja svojom glavom, zna koje su mu obaveze i zna koja su mu prava, snosi odgovornost za svoje postupke sam stekla i razvila na obuci, nijesam odreagovala burno i napala druga. Sabrala sam se i staloženo mu odgovorila na pitanje (naravno u glavi sam listala papire na kojima smo crtali kako da napadnemo problem, a ne osobu). Objasnila sam mu situaciju, kao i kako je njegovo pitanje, koje nije bilo primjereno, uticalo na mene. Kao po šemi sa obuke: Napala sam problem, a ne svog druga! 35

38 Zaključak Obuka za vršnjačke edukatore/omladinske aktiviste iznjedrila je 13 mladih aktivista iz zajednica Konik i Bijela. Osnaženi da u svojim zajednicama donose i ostvaruju promjene, mladi realizuju vršnjačku edukaciju na različite teme identifikovane na osnovu potreba mladih u datim zajednicama, a ujedno djeluju podsticajno na druge mlade ljude i viđeni su kao uzori među svojim vršnjacima. Ono što se do juče činilo nemogućim i nedostižnim sada postaje rješivo i predstavlja podstrek za mlade da idu u nove pozitivne promjene. Često se po završetku obuka osvrnemo na period koji je za nama, prisjetimo se sebe i tih mladih ljudi koji su došli prvog dana u želji da postanu aktivisti, da procijene svoje kapacitete i znatiželjno zagrebu to nepregledno polje obrazovanja koje im se nudilo na posve drugačiji način. Zahvaljujući neprocjenjivom potencijalu ovih mladih ljudi radosni smo što proces njihovog osnaživanja ima i sada vidljive rezultate, a vjerujemo da će sa formalnim priznavanjem zanimanja omladinskog aktiviste, ovi mladi ljudi društvu pokazati istinsku snagu želje, volje i duha mladog čovjeka.omladinske aktiviste moći ćete da prepoznate u centrima za mlade, omladinskim klubovima, ljetnjim odmaralištima, omladinskim kampovima i festivalima, osnovnim školama, zabačenim naseljima, ruralnim sredinama, u dvorištima institucija, u kancelarijama nevladinih organizacija. Biće to mladi profesionalci svjesni sebe i svojih mogućnosti, sa istom tolikom svješću o drugima i mogućnostima zajednica u kojima rade. Vršnjačka edukacija već godinama daje značajne rezultate u prevenciji rizičnih ponašanja i struktuiranom provođenju slobodnog vremena, te se nadamo da će ovi i budući naraštaji omladinskih aktivista upotpuniti ponudu programa i akcija, te učiniti Crnu Goru ljepšim mjestom za rast i razvoj, život i učešće svih mladih. Program za obuku omladinskih aktivista/vršnjačkih edukatora je, sam po sebi, primjer dobre prakse i drugim organizacijama i institucijama da vide i prepoznaju stvarne mogućnosti ovih ciljnih grupa. On je karika koja ovo društvo može učiniti boljim mjestom za život sadašnjih i budućih generacija i činiti ga pravednijim i snažnijim. Kako vi vidite značaj omladinskog liderstva za zajednicu i druge mlade? Suad: Omladinski lideri su obukom osposobljeni da aktivno utiču na animiranje omladine, prije svega, vršnjačkom edukacijom. Glavni značaj omladinski aktivista može da ima u podizanju svijesti i otvaranju očiju okolini koja je slijepa za mnoge stvari koje su dio naše svakodnevice, a prvenstveno mislim na stereotipe, predrasude na osnovu raznih stvari. Omladinski aktivista bi mogao učniti da se sve to promijeni i da živimo u zdravom društvu. 36

39 Prilozi: Prilog 1: Dokumenta i materijali korišćeni tokom programa programi tri realizovana modula sa omladinskim aktivistima sa Konika i Bijele, forma konsultacija, lični plan razvoja i učenja Prilog 2: Primjer zadatka za omladinske aktiviste, vodič za ugovor u timu i povratna informacija o aktivnosti: Prilog 3: Forme evaluacije PROGRAM OBUKA ZA OMLADINSKE AKTIVISTE I AKTIVISTKINJE 37

40 BLOK PREDAVANJA I Dan I Trajanje 10 min. Ime aktivnosti / opis aktivnosti / metodologija rada Predstavljanje učesnika, nas i organizacije 15 min. Ime+pridjev, Ime+ruke, klupko 10 min. Vjetar duva, Voćkice 5 min. 20 min. Intervjui 20 min. 15 min. «Šta ćemo sad da radimo?» :) CILJEVI OBUKE + PROGRAM DANA «Šta očekuješ? Šta ne bi želio da se dogodi?» «Krug po našoj mjeri :)» / Rad u malim grupama Cilj/evi i rezultati Međusobno upoznavanje Bolje upoznavanje učesnika Podizanje nivoa energije učesnika Upoznavanje sa ciljevima treninga! Bolje upoznavanje učesnika Osvješćivanje očekivanja i strahova Osvješćivanje osnovnih potreba učesnika u ovoj grupi, osnova za grupni dogovor Odgovorna lica --- Trener Materijali klupko, veliki bijeli papir Chart sa programom Chart Chart 15 min. Grupni dogovor / Prezentacija Kreiranje «osnovnih» pravila za rad u grupi Chart 15 min. PAUZA Odmor :) Šta nam se dešava? Osvježenje (sokovi, voćke) 10 min. SITUACIJE NA KOJE (NE) REAGUJEMO! **primjećujem da je momak napadan prema curi **čekaju u redu, a ljudi ulaze preko reda **u autobusu niko ne ustaje baki **momak šamara curu **nasilje u domu?** Prepoznati aktivizam u zajednici Definisati omladinski aktivizam i liderstvo 10 min. Liderstvo / Bujica ideja Mijenjamo stvari... Zbog čega liderstvo? Koji su direktni i indirektni uticaji? Pokretač zadatak, zajednica, pojedinac, grupa Početak osvješćivanja liderstva kod učesnika polazeći od njihovih asocijacija na pomenuti pojam Chart 38

41 20 min. 11 Liderstvo, lider/ka Prezentacija Bolje upoznavanje sa pojmom liderstvo Trener/ ica Chart Lider/ka (voditi ljude) - Menadžer/ka (upravlja procesima i ljudima, facilitira) 10 min. U prostoriji su 2 bijela papira. Učesnici na punktovima pronalaze osobine lidera/ menadžera i dodjeljuju ih čovjeku lideru i menadžeru da bi napravili jasnu razliku između njih. / Diskusija + sumiranje/ Osvješćivanje pojmova lider/ka i menadžer/ka Stikeri, Chart 5 min Lider/ka - Menadžer/ka 12 Prezentacija OSOBINE LIDERA ČART Bolje upoznavanje sa pojmovima lider/ ka menadžer/ka Trener/ ica Chart, lap top, projektor Uloga lidera/ke Vježba sa jajetom Rad u malim grupama 45 min. Diskusija - Koliko su zadovoljni onim što su postigli i kako se osjećaju? - Koga su prepoznali kao lidera i zašto (postupci, karakteristike...)? Kontekst u kome se odvija liderstvo: Osvješćivanje uloge lidera, profila lidera 10 jaja, 5 pari makaza, 5 klupka kanapa, stare čarape. SUMIRANJE JA, TIM, ZADATAK!!! 60 min. PAUZA ZA RUČAK Odmor min. Gusjenica Podizanje nivoa energije grupe 11 LIDERSTVO, Priručnik za predavanja, dodiplomski studij komunikolog razvojni rad sa mladima, modul I, Rad sa grupama, str Council of Europe, Project Management, T kit, str

42 30 min. Zajednica / Podijeliti učesnike po gradovima iz kojih dolaze, sa instrukcijom da nacrtaju svoju zajednicu sa svim, po njima, bitnim mjestima formalnim, neformanim / Rad u malim grupama I - zidne novine / Dati instrukciju učesnicima da crteže potkrijepe i, po njima, bitnim informacijama o zajednici iz koje dolaze (što postoji u zajednicama i što fali, a smatraju bitnim za mlade ljude)/ Rad u malim grupama II galerija / Učesnici kreiraju punkt na kome jedan član grupe, predstavlja i odgovara na pitanja članovima drugih grupa/ posjetiocima galerije, svoju zajednicu, dok ostali članovi grupe obilaze ostale 3 galerije. Upoznavanje sa pojmom zajednice, povezivanje sa svojom zajednicom, osvješćivanje osnovnih karakteristika zajednica iz kojih dolaze, razmjena info o zajednicama, potrebama mladih Fokus je na potrebama mladih ljudi u zajednicama! Chart papir, papir A-4, olovke, bojice, novine min. Crvena kraljica 45 min. Vježba: Uloga lidera Biramo lidere/ke :) 13 Biramo lidersku grupu; Biramo najbolju ideju za rješavanje problema! 5 grupa lidera/ki takmiči se u ponuđenim opcijama za rješenje problema/potrebe koja je ujedno i zadatak (temu su odabrali treneri na osnovu problema/potreba koje su ranije pomenuti tokom aktivnosti Zajednica). 3 problema u zajednici... iz uloge lidera... predlažu rješenja. 13 Council of Europe, Intercultural learning, T-kit, str. 15. Podizanje nivoa energije Osvješćivanje uloge lidera u kontekstu zajednice sa realnim preprekama, mogućnostima za rješenje problema; Podsticanje takmičarskog duha, timske saradnje, analitičkog promišljanja o problemu/potrebi mladih, zastupanje ideje u kontekstu zajednice; Osvješćivanje uloge i profila lidera; Svežanj ključeva Chart, papiri, olovke, flomasteri

43 40 min. Pojam multikulturalnog i interkulturalnog u zajednici Bujica ideja: KULTURA Teme: Kultura, * različite ekipe komuniciraju. 3 kruga u prostoriji od ljudi. Svaka grupa ima klupko. Kako komuniciraju?? Svaka grupa ima svoje karakteristike: plava, žuta, zelena grupa.. imaju 5 min. da obilježe sebe i imaju instrukciju da komuniciraju između sebe. Diskusija: Je li postojala komunikacija u grup? Multikulturalno- postojanje grupa na jednom prostorupostoje kultura zelenih, žutih, plavih nešto što ih čini kulturalno... vi ste bili multikulturalna grupa u trenutku kada sam vas postavio u zadatku, Interkulturalno... ukoliko te kulture ne komuniciraju sa drugim kulturama one nijesu interkulturalne... ukoliko su kulture okrenute samo sebi i svom krugu, a ne primaju i ne daju uticaje iz spoljašnje sredine tj. od drugih kultura «Približiti» pojmove kultura, multikulturalno, interkulturalno u svrhu boljeg razumijevanja istih, naročito razumijevanja multikulturalnog u zajednici Trener/ ica Chart, markeri Materijal iskopiran u 25 primjeraka iz T-kit-a, Intercultural learning, str. 15. Bujica ideja + Prezentacija pojmova Council of Europe, Intercultural learning, T-kit, str

44 10x4= 40 min. Vježba: Revija Cool-tura Predstaviti kulture mladih iz svoje zajednice (najkarakterističnije) na kreativan način! + Multikulturalno 1- pjesma :) + koreografija 2- zastava - multikulturalno 3- grb multikulturalno Bolje, bliskije razumijevanje kultura mladih, povezivanje sa realnim iz zajednice iz koje dolaze na kreativan način; Sumiranje i objedinjavanje naučenog i iskazivanje značenja, za ovu grupu mladih, pojma multikulturalizma na kreativan način; Novine, selotejp, krep papir u boji (crvena, crna, plava, žuta), makaze... Liderstvo u multikulturalnoj zajednici Vratiti se u tri grupe plava, žuta, zelena. Sada je naš zadatak da ih spojima i učinimo ih interkulturalnim. Kako ćemo to uraditi? 100 min. Mehanizmi: kako? posao omladinskog aktiviste: DOGAĐAJI, RAZMJENE, FESTIVALI, KAMPOVI Podstaći učenja učesnika iz njihovih međusobnih odnosa i povezati sa kontekstom zajednice; Povećati svjesnost o liderstvu u multikulturalnoj zajednici (značaj, načini); CHART!!!! POSAO OA KAKO INTERAKCIJU DA POSTIGNEMO? ZAŠTO ĆEMO JEDNI PREMA DRUGIMA? ZBOG ČEGA? KO SMO MI U TOM PROCESU? 42

45 10 min. Liderstvo u multikulturalnoj zajednici Prezentacija CHART ISPISATI Sumirati bitne karakteristike liderstva u multikulturalnoj zajednici; Princip jednakosti, uključenosti; Trener/ ica 15 min. Odjavljivanje Procjena radnog dana, energije u grupi... Dan II Trajanje Ime / opis aktivnosti Cilj Odgovorne osobe Materijali 20 min. Prijavljivanje (na balonima napišu riječ kako se osjećaju) Sa kojim emocijama, razmišljanjima ulazimo u grupu balona 10 min. Baloni (igraju sa balonima na ispadanje ili stonoga od balona) 10 min. Zona panike, sigurnosti i izazova. U kontekstu izgradnje osnovnih ličnih i profesionalnih (liderskih) sposobnosti. *Povezati ga sa trouglom - Biti, znati i činiti. Povezati sa radom u grupi CHART Podstaći učesnike da razmišljaju o tome koliko učenje može biti u radu sa drugima, u novim situacijama i sl. ( nove situacije i okruženje mogu nas ostaviti u zoni konfora, kako proširiti ovu zonukroz nova znanja i iskustva...) Trener/ica 43

46 30 min. 10 min. Kiša Aktivnost povjerenja: Pilot i kontrolor leta Učesnici se podijele u parove. Jedna osoba je A, druga osoba je B. Zadatak osobe A je da vodi osobu B kroz prostoriju sa mnogo prepreka. Osoba A žmuri i razgovara sa osobom B. Uloge se promijene poslije određenog vremena. Diskusija: Kakav je bio osjećaj tokom «šetnje»? Koliko sigurno se vođeni/a osjećao/la? Kako je zadovoljan/na putovanjem? Razvijanje povjerenja; promišljanje o bitnosti povjerenja u grupnom radu; Chart 40 min Dinamika grupnog rada I Grupa dobija zadatke koje treba da realizuje. Dogovaraju se o tome ko, šta i na koji način će uraditi (15 min.). Nakon dogovora imaju 25 min. za realizaciju zadataka. Za svaki zadatak je potrebna potvrda za njihovu realizaciju. Osvješćivanje elemenata koji utiču na grupnu dinamiku prvo kroz podsticanje učesnika da promisle o tome na primjeru svoje grupe, zatim putem teoretskog predstavljanja pojma grupe i grupne dinamike; Chart, lap top, projektor 44

47 15 min. Zadaci za grupu su istraživanje u gradu u kojem borave na teme iz prethodne aktivnosti: o Dogovorite se o podjeli u grupe na 4 ponuđene teme (pod-kulture, zajednička značenja i uvjerenja, pristup rješavanju problema, zajednica i individualnost) o Definisati pitanja o Odgovore zabilježiti pismeno i fotografijom. o Predstavite istraživanje II Diskusija: - Kako ste se osjećali u radu? - Na koji nači ste se dogovarali? Kakva je bila podjela rada? - Koje su vam vještine bile potrebne za rad? - Što vas je činilo grupom? Zašto ste vi grupa? - Uloge u grupi koje su prepoznali? - Zadovoljstvo rezultatom! Trener/ica, grupa 5 min. Kroz diskusiju ćemo na jednom velikom bijelom papiru zapisivati bitne elemente o dinamici grupe koje su došle od grupe i šta ćemo iskoristiti za prezentaciju. - Dinamika grupe elementi (Ritam-otkucaj, udarac, pokret, tempo; 45

48 60 min Prisutnost-biti stvaran, želja za učenjem i stalnim otkrivanjem sebe kroz odnose sa drugima; iskreno izražavanje osjećaja; Značenje-razumjeti iskustvo mladih... ponašanje na određen način; Atmosfera-prostor, vrijeme, okruženje, raspoloženje; Interakcija može biti: tranzicija, prelaz, aktivnost, savjetovanje, konsultacija, kriza, timski rad); CHART ISPISATI 20 min. Pauza 10 min. Omladinska razmjena Bujica ideja - Što je razmjena? - Zašto razmjena? - Ranija iskustva u razmjenama? Sticanje uvida u znanje, iskustva i sliku razmjene učesnika grupe; Postavljanje polazne osnove za definisanje razmjene; 20 primjeraka priručnika 20 min. Prezentacija obrazovne razmjene 15 - Šta je razmjena? (cilj, benefiti za pojedince i zajednicu) -Proces i vremenski okvir -Priprema -Program razmjene -Odgovornosti tokom razmjene -Evaluacija -Narativni izvještaj -Follow up -Sistem osiguranja kvaliteta POWER POINT Šta je to razmjena? Zašto organizujemo i šta postižemo? Koje su prepreke i kako ih prevazići? Koraci... Treneri/ce PAUZA ZA RUČAK 10 min. :) Krokodil i žabe Podizanje nivoa energije kod učesnika 15 Priručnik za organizovanje obrazovnih razmjena/posjeta, doživotno učenje, FSBP, radna grupa: Amela Beganović, Isidora Isakov, Tamara Krivokapić, Njegoš Šumatić, Sever Džigurski, Ognjen Radonjić 46

49 20 min. 25 min. 20 min. 65 min. Vježba: I Šta i zašto? (Cilj?) II Kako? Male grupe: identifikacija prepreka i njihovo prevazilaženje + priprema igre uloga! Velika grupa igra uloga! + diskusija + sumiranje Sticanje boljeg uvida u to što je potrebno za org jedne razmjene, vježbanje i sticanje iskustva kroz praktičan primjer; Trener/ica Papir, olovke III U malim grupama sumiraju i kreiraju finalnu razmjenu Omladinska razmjena prezentacija u velikoj grupi 40 min. 4x5=20 60 min. Povratna informacija o razmjeni od učesnika i trenera/ica Proći sigurnosne polise i procedure *seksualnost - dvoje mladih se muvaju i djeluje da će imati seks? Šta činimo? *jedan od učesnika kasni prilikom kretanja autobusa! Šta radimo? *kako reaguju omladinski aktivisti kada se napiju učesnici? Sumiranje učenja preporuke ODNOS OA I MLADE OSOBE Uvježbavanje razmjene i refleksija na dobre stvari, one koje se mogu unaprijediti, radi daljeg usavršavanja; 47