Petra Hanza UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U RIJECI

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Size: px
Start display at page:

Download "Petra Hanza UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U RIJECI"

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Petra Hanza UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U RIJECI DIPLOMSKI RAD Rijeka 2015.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET UČENJE TEMELJENO NA ZALAGANJU ZAJEDNICI EVALUACIJA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG FAKULTETA U RIJECI DIPLOMSKI RAD Predmet: Istraživanje tržišta Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc Student: Petra Hanza Marketing Rijeka, srpanj 2015.

3 Sadržaj 1. UVOD UČENJE ZALAGANJEM U ZAJEDNICI POJAM I DEFINIRANJE UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI POVIJEST KORISNOST RAZLIKA IZMEĐU VOLONTIRANJA I ZALAGANJA AKTIVAN GRAĐANIN PRIMJENA MODELA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U RIJECI PRIMJENA U UČIONICI PRIMJENA U ZAJEDNICI ISKUSTVA METODOLOGIJA STUDENTI POSLOVNI SUBJEKTI SAVJETI I PREPORUKE SUDIONIKA UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI STUDENTI POSLOVNI SUBJEKTI PREPORUKE PRIMJENE U BUDUĆNOSTI ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABLICA PRILOZI... 64

4 1. UVOD Učenje zalaganjem u zajednici je koncept učenja koji povezuje teoriju i primjenu gradiva kroz konkretan rad pomagajući zajednici. Sudionici su suočeni sa aktualnim i realnim problemima kojima se suočava zajednica i društvo općenito te na taj način postaju svjesni svoje okoline, kako socijalne tako i poduzetničke. Ovaj pristup potiče aktivno učenje te stjecanje iskustva iz gradiva koje se u isto vrijeme obrađuje u obrazovnoj ustanovi. Sudionici trebaju prepoznati potrebe zajednice, odgovoriti na njih i donesti relevantne zaključke. Ovaj pristup pruža profesionalni, ali i osobni razvoj sudionika. U ovom diplomskom radu se želi istražiti učenje zalaganjem u zajednici općenito te zatim provjeriti učinkovitost kod studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji su bili uključeni u ovaj način učenja te poduzeća i organizacija kod kojih se je odrađivala aktivna primjena znanja stečenog na visokoškolskoj ustanovi. Naposljetku, istražiti buduće mogućnosti napretka ovog pristupa. Način učenja studenata je individualna odluka nastavnika te zbog toga treba svakom principu učenja pristupiti pojedinačno i proučiti uspješnost primjene. Problem istraživanja je slijedeći: učenje zalaganjem u zajednici pridonosi karijeri studenata i uspješnosti poduzeća i organizacija u kojima su studenti odrađivali praksu i stekli praktično znanje, te se stvara pozitivnije mišljenje o fakultetu. U skladu s problemom istraživanja određen je i predmet istraživanja: istražiti korisnost i utvrditi objektivne posljedice učenja zalaganjem u zajednici kako na studentima Ekonomskog fakulteta u Rijeci, tako i na zajednici i fakultetu. Kao subjekt istraživanja će se u ovom radu uzeti nastavni koncept na kolegiju Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Istraživati će se 7 generacija studenata koji su iskusili ovaj nastavni koncept učenja temeljen na zalaganju u zajednici te poduzeća i organizacije kod kojih se je odrađivao ovakav način učenja. S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza glasi: Učenje zalaganjem u zajednici je korisnije za studente, zajednicu i Ekonomski fakultet u Rijeci od tradicionalnog načina učenja. 1

5 Hipoteza je donesena s obzirom na istraživanja koja su se već provodila diljem svijeta te se pretpostavlja da će model učenja imati jednak utjecaj na hrvatske studente, zajednicu i fakultet kao i diljem svijeta. Studije su pokazale da učenje zalaganjem u zajednici ima pozitivan utjecaj na stav studenata prema sudjelovanju u zajednici i građanstvu, kao i na razvoj u međuljudskim odnosima, civilnoj odgovornosti i vještini rješavanja problema (Flecky, 2011). Studenti su mladi ljudi, građani na kojima ostaje budućnost te ona znanja i stavove koje steknu kroz obrazovanje će definirati njih i njihove ideale za koje će se boriti. Sve kreće od studenta i njegove motiviranosti da doprinese svojoj zajednici, ovisno o tome koliko je motiviran toliko će se i angažirati tj. pomoći zajednici. Druge studije govore i o pozitivnim utjecajima na studente kroz njihov vrijednosni sustav, uvjerenja i stavove. Također, izradila su se i istraživanja o utjecaju učenja zalaganjem u zajednici kako utječe na fakultet i partnere u zajednici. Pokazalo se da partneri u zajednici imaju puno bolje mišljenje i da cijene njihovu ulogu učitelja kao i resurse akademskih stručnjaka koji pomažu u cijelom projektu (Flecky, 2011). Fakulteti koji koriste učenje temeljeno na zalaganju zajednici otkrivaju da ono donosi život u učionicu, poboljšava performans na učenje u usporedbi s tradicionalnim učenjem, povećava interes studenata za predmet, poučava nove vještine rješavanja problema, i čini učenje većim užitkom (Bringle, Hatcher, 1996). Učenje zalaganjem u zajednici može pružiti studentima ''transformacijska obrazovna iskustva''. Za partnere u zajednici, sudjelovanje može pridonijeti gospodarskoj, operativnoj i društvenoj koristi (Seifer, Connors, 2007). Svrha istraživanja je istražiti novu vrstu iskustva i koristi učenja zalaganjem u zajednici što se pruža studentima koji su uključeni te poduzećima i organizacijama kod kojih se stječe iskustvo. Ciljevi istraživanja usmjereni su na određivanje važnosti i koristi učenja i iskustava zalaganjem u zajednici u budućoj karijeri učesnika, kako studenata tako i poduzeća/organizacija, te spoznaja kako bi se mogao princip poboljšati u budućnosti. 2

6 Rezultati istraživanja sustavno se prezentiraju u šest međusobno povezanih dijelova: U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, subjekt istraživanja, postavljena je radna hipoteza, određeni su svrha i ciljevi istraživanja te je obrazložena struktura rada. Drugi dio ima naslov Učenje zalaganjem u zajednici. U njemu je definiran pojam i ukazuje se na karakteristike ovakvog učenja, daje se kratki uvid u povijest modela, koristi koje stječu sudionici, razlike koje diferenciraju ovaj model od klasičnog volontiranja te posljedično građansko aktiviranje studenata. U trećem dijelu s naslovom Primjena modela na Ekonomskom fakultetu u Rijeci prikazano je kako se model primjenjuje te osnovne značajke učenja temeljenog na zalaganju u zajednici u sklopu kolegija Istraživanje tržišta. Četvrti dio ima naslov Iskustva u kojem se razrađuje metodologija istraživanja te rezultati istraživanja koji se dijele na prvi dio koji prikazuje iskustva studenata i drugi koji prikazuje iskustva poduzeća i organizacija u kojima se odrađivalo učenje zalaganjem u zajednici. Peti dio ima naslov Savjeti i preporuke sudionika učenja zalaganjem u zajednici koje se prvenstveno bazira na prijedlozima za model u budućnosti, kako studenata tako i partnera u zajednici. U šestom dijelu s naslovom Preporuke primjene u budućnosti se donosi subjektivno razmatranje cijelog teoretskog i istraživačkog rada te donose mišljenja i preporuke za primjenu učenja zalaganjem u zajednici u budućnosti. U Zaključku je dana sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana postavljena hipoteza. 3

7 2. UČENJE ZALAGANJEM U ZAJEDNICI Ne učimo za školu, nego za život. Seneka Učenje je proces kojim čovjek od najranije dobi stječe razna znanja i vještine. Postoji više načina učenja, no u ovom diplomskom radu fokusirati će se na učenje temeljeno na zalaganju u zajednici. Kombiniranjem teorije s praktičnim iskustvom, učenje zalaganjem u zajednici pruža studentima dublje i šire razumijevanje sadržaja kolegija kojeg slušaju, potiče građansku angažiranost i bolje shvaćanje sebe i svojeg okruženja. Model je vrlo jednostavan: studenti pružaju zajednici uslugu koja je direktno povezana s nastavnim programom, a zajednica pruža obrazovno iskustvo studentu. Jedinstvenost ovog modela je u tome da svi sudionici dobivaju korist jednake mjere, ali u obliku koji im odgovara; tako studenti dobivaju praktično znanje, partneri u zajednici dobivaju stručno znanje i ljude koji će aktivno sudjelovati u rješavanju njihove problematike, a fakultet i nastavnici dobivaju veći ugled, znanje i prestiž POJAM I DEFINIRANJE UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI National Service-Learning Clearinghouse je web stranica koja sadrži tisuće besplatnih online materijala o učenju zalaganjem u zajednici, nudi pomoć u tehničkim pitanjima i širenje znanja o ovom konceptu učenja. Tako na svojoj stranici ističu kako se učenje zalaganjem u zajednici još uvijek razvija i nije se još ukorijenilo u zajednički vokabular, skup zajedničkih ideja i teorija te općeprihvaćeni pristup validacije. To je potaknulo mnogo eksperimentiranja, otkrića i lokalne prilagodbe, ali je nemoguće imati jednu definiciju za sve programe učenja zalaganjem u zajednici (Moriss, 2009/2010). Kako je gore rečeno, pojam učenja zalaganjem u zajednici zbog svoje široke primjene nema jednu priznatu definiciju već svaki autor definira pojam na svoj način. Model se i primjenjuje na mnogo načina, pri čemu sam nastavnik odlučuje kako će inkorporirati učenje zalaganjem u zajednici u predmet koji predaje. No, kako bi stekli bolji uvid u pojam, u nastavku su navedene definicije koje su najčešće citirane. 4

8 Bringle i Hatcher (1996) su definirali učenje zalaganja u zajednici kao višedimenzionalno obrazovno iskustvo u kojem studenti aktivno sudjeluju u kvalitetno osmišljenoj i organiziranoj aktivnosti u zajednici koja odgovara na prepoznate potrebe te zajednice, a zatim analiziraju svoju aktivnost i preispituju naučeno na način koji im omogućuje dublje razumijevanje sadržaja kolegija, uvažavanje doprinosa (znanstvene) discipline te snažniji osjećaj vlastite društvene odgovornosti. Jacoby (1996) nudi također jednu od široko prihvaćenih definicija te navodi kako je učenje zalaganjem u zajednici oblik iskustvenog učenja putem kojega se studenti uključuju u aktivnosti koje se bave potrebama građana i zajednice, a koje su ciljano organizirane i strukturirane kako bi se promicalo i razvijalo njihovo učenje i osobni razvoj. Furco (2002) definira kako učenje zalaganjem u zajednici nastoji angažirati pojedince u aktivnostima koje kombiniraju doprinos zajednici i akademsko učenje. To se postiže tako da programi učenja zalaganjem u zajednici su obično ukorijenjeni u formalnim kolegijima (osnovni akademski, izborni, ili stručni), a aktivnosti zalaganja zajednici obično se temelje na određenim kurikularnim konceptima koji se uče. Zbog već iznesene problematike, Sigmon je zaključio da ako se žele postaviti određeni ciljevi vezani uz učenje zalaganjem u zajednici i odrediti aktivnosti kojima bi se postigli ti ciljevi, treba se definirati točnu i preciznu definiciju. Krenuo je sa svojom idejom i pokušao dati univerzalnu definiciju i razraditi tipologiju koja uspoređuje drukčije programe što kombiniraju zalaganje i učenje. U nastavku je tablica Tipologije učenja i zalaganja u zajednici prema Sigmonu (1994) koja pobliže pokazuje njegovo objašnjenje i definiranje raznih tipologija učenja i zalaganja u zajednici kako bi lakše doprijeli do biti ovakvog učenja. U njoj se stavlja prioritet na različite riječi i daje do znanja čitatelju razliku između više vrsta programa, no daje do znanja i način djelovanja tih programa, tj. na čemu se temelje i čemu služe. Možemo vidjeti da je kod UČENJA ZALAGANJEM U ZAJEDNICI ključan balans između ciljeva učenja i učinaka zalaganja u zajednici. 5

9 Tablica 1. Tipologija učenja i zalaganja u zajednici (Sigmon, 1994) UČENJE zalaganjem u zajednici Ciljevi učenja primarni; zalaganje u zajednici sekundarno učenje ZALAGANJEM U ZAJEDNICI Zalaganje u zajednici primarno; ciljevi učenja sekundarni učenje zalaganjem u zajednici Učenje i zalaganje u zajednici potpuno odvojeni UČENJE ZALAGANJEM U Učenje i zalaganje u zajednici jednako ZAJEDNICI važni i nadopunjuju se U ovom usporednom obliku, tipologija je korisna ne samo u uspostavljanju kriterija za razlikovanje učenja zalaganjem u zajednici od drugih vrsta programa, već također u pružanju temelja za razjašnjenje razlike između drugačijih vrsta orijentiranih iskustvenih programa, npr. volontiranje, praksa i drugo (Furco, 1996) POVIJEST Model učenja zalaganjem u zajednici potječe iz Amerike i tamo je najviše i dan danas razvijen. Sve je započelo u 19.st. i ponovo se uzdiglo 1960ih, 1980ih i danas (National Service-Learning Clearinghouse, 2008). Davne je Morill & Homestead Initiatives došao na ideju ovakvog načina učenja te je počeo pokretati subvencije za osnivanje fakulteta diljem zemlje koji bi bili fokusirani na stvaranje građana koji će biti 'obrazovani za dobrobit društva'. Na tim fakultetima je usvojen princip razvoja studenata kroz kombinaciju učenja i volontiranja kako bi se unaprijedilo društvo u kojem žive. Za isto se je zalagao osnivač Sveučilišta Stanford kada je 11.studenog rekao: 'Ciljevi sveučilišta su osposobljavanje studenata za osobni uspjeh i stjecanje izravne korisnosti za život, promicanje opće dobrobiti i ostvarivanje utjecaja u ime čovječanstva i civilizacije'. Godine Sveučilište Cincinnati je stvorilo Cooperative Education Movement koji zagovara da studenti kombiniraju učenje, zalaganje i karijeru. Kasnije u stoljeću, progresivni mislioci John Dewey i William James su prvi spojili iskustveno obrazovanje i zalaganje u zajednici u obrazovni sistem (BrightImpact, 2014). Dewey 6

10 je smatrao da znanje i ideje dolaze sa iskustvom koje je relevantno za učenika. Kada se učenje odrađuje u realnom društvenom kontekstu, gdje učenici sudjeluju individualno ili kolektivno, stečeno znanje im puno više znači i puno ga bolje razumiju. Sredinom 20.st. je došlo do osnivanja dobrovoljnih udruga koje su usredotočene na zalaganje u zajednici, npr. YMCA i YWCA, kao i vladinih agencija poput Civilian Conservation Corps i National Youth Administration (BrightImpact, 2014). Pokret za građanska prava i Borba protiv siromaštva 1960-ih i 70-ih te ostali pokreti daju poticaj građanima za sudjelovanje u zajednici preko Peace Corps-a, Vista-e, the Senior Companion Program-a, Habitat for Humanity i nekoliko drugih programa. Ovakvi programi su donijeli novu energiju aktivističkom obrazovanju davanjem mladim ljudima pravu priliku da naprave promjenu u svijetu. U ovom periodu su se pioniri učenja zalaganjem u zajednici počeli širiti te započinju kombinirati zalaganje i učenje u direktan i snažan spoj (National Service-Learning Clearinghouse, 2008). Širenju modela je doprinijelo kada je John F. Kennedy pozvao narod sa svojom slavnom rečenicom: 'Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, već što ti možeš učiniti za svoju zemlju', a Martin Luther King, Jr., je rekavši: 'Svatko može biti velik jer svatko može služiti' pozvao pojedince da se pridruže akciji. Godine je osnovan Campus Compact kako bi pomogao uspostaviti i potpomagati učenje zalaganjem u zajednici na sveučilištima diljem zemlje (BrightImpact, 2014). Prodor učenja zalaganjem u zajednici na nacionalnoj razini se dogodio kada je predsjednik George Bush potpisao National and Community Service Act. Tim dokumentom su odobrena sredstva za škole koje podržavaju učenje zalaganjem u zajednici i sredstva za nacionalne programe za mlade, neprofitne sektore, kao i za fakultete i sveučilišta. Također je osnovan Serve America čiji je cilj bio distribuiranje sredstava za podršku ovog modela kako bi se istovremeno obogatilo obrazovanje mladih, demonstrirala vrijednost mladih kao imovine svoje zajednice, i stimuliranje ovakvog učenja kao strategije da se upoznaju još nepoznate potrebe zajednice. Reautoriziran kao National and Community Service Trust Act i potpisan od strane predsjednika Bill Clintona (National Service-Learning Clearinghouse, 2008). Ovi su dokumenti bili jak impuls raspravama o građanskoj 7

11 odgovornosti američke mladeži te odgovornosti obrazovnih institucija spram zajednice te su poticali sveučilišta na razvoj mogućnosti bodovnog kreditiranja studenata koji sudjeluju u programima u zajednici i pomažu u rješavanju problema lokalne zajednice (Ćulum, Jelenc, 2015). Na sveučilištima koja streme razvoju jače integracije (i institucionalizacije) temeljnih sveučilišnih djelatnosti sa zajednicom u kojoj djeluju, posljednjih se tridesetak godina sustavno razvija i promovira model učenja koji potiče civilno zalaganje studenata. Porast broja sveučilišta i sveučilišnih nastavnika koji su odlučili transformirati svoje tradicionalne nastavne aktivnosti i ozbiljno se posvetiti razvoju nastavnih programa koji se temelje na ovom modelu učenja, ukazuje na sve veću popularnost modela. Jednako tako, sve veći korpus istraživačkih studija, specijaliziranih znanstvenih časopisa i publikacija koje analiziraju njegove učinke te konferencija i stručnih seminara govori o vrijednostima koje ovaj model ima za studente, sveučilišne nastavnike, zajednicu i samo sveučilište (Ćulum, Ledić, 2009). S obzirom na izneseno, primjena modela se je počela širiti i na druge zemlje pa čak i kontinente te se danas koristi na cijelom svijetu, a najviše u Sjevernoj i Južnoj Americi te Australija. Svake godine se održava Međunarodna konferencija o istraživanju učenja zalaganjem u zajednici (engl. International Conference on Service-Learning Research) gdje se sastaju stručnjaci i zainteresirani za ovo polje znanosti kako bi razmjenili iskustva i unaprijedili model KORISNOST Programi učenja zalaganjem u zajednici se ističu od drugih pristupa iskustvenom obrazovanju po njihovoj namjeri da u jednakoj mjeri koristi pružatelju i primaocu usluge isto kao i osigurati jednak fokus na uslugu koja se pruža i učenje koje se pritom odvija (Furco, 1996). Eyler i Giles (1999) su konstatirali kako u modelu učenja zalaganjem u zajednici iskustvo povećava razumijevanje, a razumijevanje vodi do efektivnijih akcija. Korisnost od učenja zalaganjem u zajednici dobivaju svi uključeni, kako studenti tako i zajednica i nastavnici. Vrsta i količina dobivene koristi ovisi o programu tj. 8

12 koliko je pripremljen i kako se provodi. Istraživanje ovakvog učenja se i danas provodi, no trenutačno je poznat po promicanju fleksibilnosti, osnaživanju, prosocijalnom ponašanju te po motivaciji za učenjem i angažiranju. To su sve uvjeti koji doprinose akademskom uspjehu i civilnom angažiranju studenata. Napravljeno je mnogo istraživanja vezano uz korisnost modela učenja zalaganjem u zajednici, i najrelevantnije je iznijeti one korisnosti do kojih se je došlo u više istraživanja. U nastavku će se istaknuti zaključci njihovih istraživanja. Kod studenata se uviđa pozitivan utjecaj na (Eyler et al, 2001): v Osobni razvoj -osjećaj učinkovitosti, osobnog identiteta, duhovnog rasta i moralnog razvoja -međuljudski razvoj i sposobnost rada s drugima; stjecanje vještina vodstva i komunikativnosti v Društveni ishod -smanjenje stereotipa te lakše razumijevanje drugih kultura i rasa -osjećaj društvene odgovornosti i građanske dužnosti -obavezivanje na služenje -nakon diplome studenti nastavljaju s pomaganjem zajednici v Ishod učenja -bolji akademski uspjesi studenata -poboljšava sposobnost studenata da primjene naučeno u stvarnom svijetu -utjecaj na sposobnost razumijevanja kompleksnosti, analiza problema, kritičko razmišljanje i kognitivni razvoj v Razvoj karijere v Bolji odnos s obrazovnom institucijom -studenti koji sudjeluju u učenju zalaganjem u zajednici imaju jače odnose s fakultetom -povećava se studentovo zadovoljstvo fakultetom -veća je vjerojatnost diplomiranja Samopouzdanje, kompetentnost i empatija za druge su neki od osobnih koristi koje studenti shvate kroz učenje zalaganjem u zajednici. Osim toga, uključivanjem u 9

13 rješavanje problema i radeći u suradnji s drugima, studenti su u mogućnosti da izgrade vještine potrebne za zapošljavanje na današnjem radnom mjestu (Brown, 1998). Učenje zalaganjem u zajednici ne koristi samo studentima nego i svima koji sudjeluju u njemu, znači i fakultetu, nastavnom osoblju i zajednici. U nastavku će se navesti na koji način ovaj model pozitivno utječe za fakultet i njegovo osoblje (Clark University, 2009): v Jača i obnavlja fakultet jer su studenti uključeniji u učenje v Služi kao katalizator za fakultet da provjeri svoju metodologiju učenja i eksperimentira s progresivnom pedagogijom učenja zalaganjem u zajednici v Proširuje učionicu u zajednicu za obostrano koristan razvoj i povećanje znanja v Demonstrira privrženost fakulteta zajednici v Povećava mogućnosti za profesionalno priznanje i nagrade v Omogućava fakultetu da upozna zajednicu sa svojim istraživanjima Sve ove koristi posljedično utječu i na viđenje fakulteta na kojem se djeluje te se dobiva veći publicitet, bolje javno mnijenje i nova partnerstva u zajednici. Razlozi zbog kojih je zajednici u interesu sudjelovati u ovom modelu učenja prema Clark University-u (2009) navodi se u nastavku: v Podupire se rad objekata koji najčešće imaju premalo zaposlenih i mali budžet na način da pruža resurse i vrijeme studenata, fakulteta i nastavnog osoblja v Stvaraju se novi savezi i partnerstva sa sveučilištem v Pružaju im se mogućnosti da uče o najnovijim istraživanjima u njihovom polju rada i da mogu testirati ta istraživanja v Imaju prilike da pitaju/postanu uključeni u više istraživačkih ili praktičnih pitanja vezanih uz zaposlenike i klijente v Pridobivaju veću podršku za rad koji subjekt obavlja v Upoznaju studente u radu na konkretnim zadacima u funkciji potencijalnih zaposlenika 10

14 Cairn (2003) navodi kako kroz uključenost u učenje zalaganjem u zajednici, sama zajednica dobiva na raspolaganje entuzijastične i kreativne mlade osobe koje im pomažu u rješavanju stvarnih problema; dobivaju uvid kako doprijeti do ciljne skupine mladih i kroz sav taj rad se stvara pozitivna slika u zajednici o subjektu i njegovom radu RAZLIKA IZMEĐU VOLONTIRANJA I ZALAGANJA Učenje zalaganjem u zajednici je više od obaveznog volontiranja zajednici. Obavezno volontiranje zajednici se fokusira na potrebe primatelja usluge, sa malim ili nikoliko isticanja na učenje. Učenje zalaganjem u zajednici, na drugu ruku, obuhvaća namjerno povezivanje usluge i akademski kurikulum kako bi se prepoznale prave potrebe zajednice dok studenti uče kroz aktivno angažiranje i refleksiju. Tablica 2. Razlika između volontiranja, tradicionalnog učenja i učenja zalaganjem u zajednici (Ćulum, Ledić, 2009) Vrsta aktivnosti iskustvenog učenja Praktični rad u nastavi profesionalni razvoj Volontiranje Usmjerenost, ishodi učenja i odnos sa zajednicom Student je primatelj/korisnik Profesionalni razvoj studenta je primaran Naglasak je na stjecanju novih znanja i vještina Ishodi učenja unaprijed definirani nastavnim programom Kontekst zajednice je zanemaren Zajednica je primatelj/korisnik Briga za zajednicu je primarna Naglasak je na (raznovrsnim) aktivnostima u zajednici Ishodi učenja nisu povezani s nastavnim programom 11

15 Učenje zalaganjem u zajednici Kontekst učenja je sekundaran Recipročan suradnički odnos na relaciji student - zajednica Profesionalni i osobni razvoj studenta i briga za zajednicu jednako su važni Potrebe/problemi zajednice i adekvatna rješenja istih jednako su važna Ravnoteža između ciljeva kolegija i ishoda djelovanja u zajednici (volontiranja) Uravnoteženost konteksta nastavnog programa, zajednice i učenja studenata Iako je rad za opće dobro često na dobrovoljnoj osnovi, to ne spada u učenje zalaganjem u zajednici, osim ako pruža aktivno učenje kroz iskustvo na radnom mjestu i promišljanja. Razmišljanje je bitno kao iskustvo u učenju zalaganjem. Ono pruža studentima priliku da razmisle i protumače svoja iskustva u zajednici i podijele svoje novo znanje i razumijevanje jedni s drugima, ističući načine na koji su njihova iskustva značajna za njih, kao i za druge (Brown, 1998) AKTIVAN GRAĐANIN Zlotkowski (1995) naglašava kako je učenje zalaganjem u zajednici pristup koji studentima pomaže razviti osjećaj povezanosti sa zajednicom, potiče njihovu aktivnost i civilno zalaganje u zajednici, utječe na promjenu njihovih stavova, navika i ponašanja i jača kod studenata suosjećanje za probleme građana u zajednici. Nakon iskustva učenja zalaganjem u zajednici se očekuje da će student postati aktivan građanin koji preuzima odgovornosti i svjestan je problema zajednice koje želi promijeniti svojim djelovanjem. Građanska angažiranost je ponašanje s povećanim osjećajem odgovornosti prema zajednici. To uključuje širok spektar aktivnosti, 12

16 uključujući razvijanje građanske osjetljivosti, sudjelovanje u izgradnji civilnog društva i koristiti općem dobru. Građanski angažman obuhvaća pojmove globalnog građanstva i međuovisnosti. Kroz građanski angažman, pojedinci - kao građani svojih zajednica, naroda i svijeta - su ovlašteni kao agenti pozitivnih društvenih promjena za bolji svijet (Jacoby, 2009). Aktivan građanin može biti onaj koji djeluje prema tome da se izjednači jaz između bogatih i siromašnih, također se može gledati u vidu da preispituje autoritete i ne boji se progovoriti i reći svoje mišljenje, na taj način on postaje aktivan sudionik svoje zajednice. Propitkivanje je jednako važno koliko i proces slušanja. Obje vještine mogu biti razvijene kroz visokokvalitetane projekte učenja zalaganjem u zajednici (Moss, 2009). Nadalje, ovakav način učenja može utjecati na stavove o građanskom životu povezane s rasnim i kulturalnim razlikama. U ovom programu student komunicira i suočava se licem u lice sa individuama raznih rasa i kultura te kao posljedicu ima bolje razumijevanje i toleriranje različitosti te shvaćanje kako smo svi jednaki. Jacoby (2009) smatra da građanska angažiranost uključuje jednu ili više slijedećih stavki: Učenje od drugih, sebe i okruženja kako bi bili upućeni u društvene probleme Prepoznati i cijeniti ljudsku raznolikost i jednakost Lijep način ponašanja i rada u situaciji neslaganja Uzimanje aktivne uloge u političkom procesu Aktivno sudjelovanje u javnom životu, javnom rješavanju problema i rad za opće dobro Uzimanje uloga vođa i članova u organizacijama Razvijanje empatije, etike, vrijednosti i smisao za društvenu odgovornost Promoviranje društvene pravde lokalno i globalno Kroz građansku angažiranost, ideje i energija mladih ljudi mogu značajno doprinijeti svojim sudjelovanjem u razvoju zajednice, radeći ususret društvenoj promjeni i koristeći svoje vještine vodstva, a sve to kroz dobivanje pristupa uslugama, potporama koje omogućuju njihov osobni razvoj (Mohamed, Wheeler, 2001). Ovakav način učenja pruža izazov studentima da procijene svoj vrijednosni sustav i pogled na svijet te da se potencijalno promijene iskustvom (Mezirow, Taylor, 2009). 13

17 3. PRIMJENA MODELA NA EKONOMSKOM FAKULTETU U RIJECI Model učenja zalaganjem u zajednici se u Rijeci počeo primijenjivati na Katedri za menadžment i organizaciju te Katedri za marketing. Predmet ovog diplomskog rada će biti fokusiran na kolegij Istraživanje tržišta koji se predaje i održava u sklopu Katedre za marketing u prvom semestru diplomskog studija za redovite studente marketinškog smjera. Cijeli model je osmišljen prema gradivu koje se obrađuje na predmetu Istraživanje tržišta te nakon što studenti primjene naučeno, kroz praksu zalaganjem u zajednici, steći će sposobnost i bolje znanje prepoznati potrebu za istraživanjem tržišta, moći oblikovati plan istraživanja, primijeniti metodološke instrumente istraživanja tržišta, provesti proces istraživanja, pripremiti i analizirati prikupljene podatke, oblikovati preporuke i zaključke te napisati i prezentirati konačno izvješće o provedenom istraživanju, a subjekt koji im je omogućio praksu dobiva zauzvrat dodatnu vrijednost i korist od kreativnih i novih rješenja problematike s kojom se suočava PRIMJENA U UČIONICI Kompetencije studenata na kojima se fokusira nastava i studentski zadaci su da se student zna prilagoditi i komunicirati s poslovnim partnerima, da se zna kritički osvrnuti na tuđi prijedlog, da usvoji poduzetan i pozitivan stav, da zna pronaći nove poslovne mogućnosti na tržištu, da zna pronaći rješenje i ponuditi preporuke za razne poslovne probleme te naposlijetku napisati poslovni izvještaj. Na početku semestra se studente uvodi u predmet prezentiranjem nastavnog plana i programa kolegija Istraživanje tržišta te se pojašnjavaju planirane aktivnosti, studentske obaveze i rokovi za pojedine segmente rada. U nastavku se prikazuju bitne karakteristike modela kroz koje je pojašnjen cijeli tijek nastave u učionici. Bitne karakteristike ovog modela su: Timski rad. Jedna od ključnih karakteristika kod ovakvog učenja je timski rad u sklopu kojega će studenti zajedno prolaziti kroz cijeli proces odabira teme i poslovnog subjekta 14

18 u kojem će primijeniti znanje, komunicirati s kontakt osobom u poduzeću, razmatrati problematiku i dolaziti do rješenja te naposljetku dati određene preporuke i završno izvješće o provedenom istraživanju na tematiku koju su odabrali. Na fakultetu je organiziran dio nastave koji je posebno posvećen timskom radu na kojem se najprije pojasne PAEI koncepti te se predlaže na koji način bi si mogli rasporediti aktivnosti unutar tima. Voditelj tima preuzima ulogu koordinacije tima, kontakt s nastavnikom te kontakt s kontakt osobom u poduzeću i time je nagrađen dodatnim bodovima za zalaganje. S obzirom na potrebu kontinuiranog rada tijekom semestra potrebno je uvidjeti osobine pojedinih članova i uskladiti njihov intenzitet aktivnosti i suradnje tijekom semestra. Aktivnosti je nužno provoditi na tjednoj osnovi pa vrlo često dolazi do sukoba, neusklađenosti, različitosti u ozbiljnosti percepcije seminarskog zadatka i osobne odgovornosti prema kolegama/nastavniku/partneru u zajednici (Culum, Jelenc, 2015). Ako se konflikt ne može riješiti, nakon razgovora svih članova tima i nastavnika donosi se konačna odluka načina nastavka rada tj. da li će ostati u istom timu ili će se razdvojiti u dva nova tima. U slučaju konflikta uvijek se inzistira kod održavanja tima kroz ozbiljan razgovor i pokušaj rješavanja. Konflikti su neizbježni i u najsložnijem timu te se na taj način priprema studente na buduće poslovno okruženje u kojemu većinu puta neće moći birati kolegu s kojim će morati surađivati. Kontinuitet. Kroz cijeli projekt se inzistira na tjednoj bazi rada kroz što se želi naučiti studente kako učinkovito upravljati vremenom. To se postiže zadacima koje studenti moraju ispuniti svaki tjedan i koji ih uči da znaju prepoznati prioritete, da prepoznaju koliko im otprilike vremena treba za obavljanje određenih zadataka te prema tome odrede redoslijed rješavanja tjednih zadataka. Nastavnik predstavi cjelokupan proces istraživanja tržišta i upozori na kritične točke tijekom semestra s obzirom na koncentraciju obveza i rokova (Ćulum, Jelenc, 2015). S obzirom na prezentaciju rokova i obaveza svaki tim odmah na početku izrađuje hodogram sa bitnim aktivnostima kako bi dobili uvid u vremensku zahtjevnost pojedinih aktivnosti te kako bi cijeli tim znao kako će teći istraživanje. Hodogram se, nakon složnosti svih članova oko sadržaja i rokova, pojedinačno upisuje u dnevnik refleksija svakog studenta. Dnevnik refleksija. Dnevnik refleksija je još jedan vid kroz koji se želi studente primorati na kontinuitet rada i sagledavanje situacije te stavljanje na papir svojih 15

19 osobnih mišljenja. To je dokument kojeg svaki student ispunjava individualno i u rukom pisanom obliku o aktivnostima koje su se provodile taj tjedan, saznanjima s kojima se je susreo, problemima, rješenjima i osjećajima koje su mu se dogodile u sklopu tog tjedna. Dnevnik refleksija sastavni je dio specijaliziranih edukacija koje potiču strategije samoučenja i dvostruku petlju učenja (Ćulum, Jelenc, 2015). Takvim pristupom se želi postići da svaki student individualno razmisli o događanjima tog tjedna vezanim uz seminar te da odgovori na pitanja koji cilj su imali taj tjedan, način na koji je ostvaren tj. neostvaren i što je naučio. Studenti dobivaju povratnu informaciju od nastavnika o sadržaju napisanom u dnevniku refleksija u sredini semestra kako bi dobili uvid ako su na pravom putu. Nastavnik prema sadržaju vidi ako su potrebne individualne upute o načinu savladavanja problema, materijala i učenja. U dnevniku refleksija se sve piše rukom pa tako i nastavnik svoje komentare ostavlja rukom pisane. Obradom svih dnevnika nastavnik bi trebao uvidjeti ako postoje neki generalni komentari koje zatim treba prokomentirati tijekom nastave. Pojedinačne refleksije ostaju povjerene između nastavnika i studenta. Nastava. Studenti se upoznaju s načinima definiranja problema, svrhe, cilja, hipoteza, metoda, vremena koje imaju na raspolaganju, kao i rezultata koje planiraju ostvariti do kraja semestra (Ćulum, Jelenc, 2015). S obzirom da je projekt limitiran vremenski na jedan semestar inzistira se na uže definiranom problemu te jednostavnijem načinu istraživanja vezano uz organiziranje, provođenje i analiziranje. Studente se usmjerava tako da do kraja semestra naprave cijeli proces, a ne da se samo detaljno dotaknu dijela istraživanja. Iz tog razloga se studentima predočuju primjeri kako izgleda dobro i loše napravljen projekt iz prijašnjih godina, kako bi dobili viziju kako otprilike treba rad izgledati i na čemu se bazirati. Studentima se omogućuju demonstrature na kojima timovi mogu rapravljati sa studentima koji su već prošli u prijašnjim generacijama isti projekt. Na taj način studenti dobiju veliku količinu neformalnih informacija i osjećaja od prijašnjih sudionika te se ohrabre za daljnji rad i dobiju nove ideje kad čuju incidente, razmišljanja i rješenja prijašnjih sudionika. Tijekom semestra se timovi opredjeljuju za razne vrste metodologija no tijekom seminarske nastave fokusira se na onu vrstu koju je odabrala većina timova, ali se spominju i ostale metodologije. U slučaju tima koji je odabrao manje korištenu metodu, nastavnik ih upućuje na dodatnu literaturu i pojašnjenje tijekom konzultacija. Nakon odabira metodologije kreće se na 16

20 pojedine metode istraživanja tržišta, tj. kvantitativne i kvalitativne metode. Objašnjava se kako odrediti populaciju, veličinu uzorka, metode uzorkovanja, način pripreme instrumenata za istraživanje tržišta. Nakon definiranja tih stavki studenti se upućuju u protokol provođenja pojedinih vrsta istraživanja. Naglašavaju se etički, profesionalni zahtjevi, te odobrenja koje trebaju imati prije provođenja istraživanja. Briefing. Briefing je neizbježna stavka učenja gdje vođa tima usmeno prezentira temu, subjekt u kojem će se istraživati te problem, svrhu, cilj, metode, vrijeme i rezultate. Treba naglasiti koje aktivnosti su napravljene te koje su planirane i postoje li neke nedoumice vezano uz projekt. Takvo izlaganje treba trajati do 5 minuta bez dodatnih prezentacijskih alata na što nastavnik daje svoje komentare u vezi iznesenog te naglašuje važne stvari ostalim studentima. Briefing uključuje i da svi studenti ostave svoje dnevnike refleksija nastavniku koje će im on u roku dan do dva vratiti s dodatnim komentarima i uputama PRIMJENA U ZAJEDNICI Ovakav model učenja razlikujemo od ostalih upravo po ovoj stavci koja pruža mogućnost da se znanje stečeno na predavanjima primijeni u zajednici i da studenti bolje utvrde gradivo. Proces kreće tako da timovi studenata najprije odrede temu koju će obrađivati, razmisle u kojem subjektu bi htjeli provesti istraživanje te zatim da kontaktiraju subjekt za koji su se složili. Kada su se odlučili, moraju kolektivno napraviti hodogram aktivnosti kako će istraživanje teći od početka do kraja. Samo je mali broj tema unaprijed dogovoren između nastavnika i kontakt osobe, ostale teme trebaju sami studenti osmisliti i pronaći u poslovnom okruženju. Poslovni sastanak. Neki studenti se snalaze na način da imaju nekog poznatog u određenom subjektu pa preko nje stupaju u kontakt i ostvaruju sastanak, no neki ipak trebaju sami bez ikakve pomoći stupiti u kontakt sa subjektom i ugovoriti sastanak. Ovom početnom fazom stječu iskustvo pristupanja i komuniciranja na poslovni način te snalaženje u realnoj situaciji face-to-face sa subjektom kojemu žele predložiti svoju ideju. Na sastanaku trebaju profesionalno i kreativno prezentirati projekt subjektu, na način da ih čim više zainteresiraju za suradnju. Nakon odrađenog sastanka, nastavnik 17

21 šalje subjektu Uvodni dopis za poduzeća u kojem je naznačeno kako bi studenti svojim entuzijazmom i sposobnošću u kombinaciji s potrebom subjekta mogla rezultirati uspješnom suradnjom i vidljivim rezultatima. Postavljena su očekivanja od subjekta da pruži iskren razgovor o problemu ili izazovu s kojim se susreću te nekoliko sati tjedno posvećeno studentima koji bi obrađivali njihovu problematiku. Također, daje se do znanja da se od subjekta ne očekuju novac ili bilo kakva druga naknada niti žrtvovanje slobodnog vremena. Ako subjekt pristane biti predmetom istraživanja studenata, nastavnik šalje Izjavu o čuvanju poslovne tajne prema kojoj se svi sudionici obvezuju da neće informacije i materijale distribuirati, koristiti za druge svrhe ili odati trećim osobama. Potpisom da subjekt želi primiti studente na projekt treba zadužiti jednu osobu, tzv. kontakt osobu, koja će biti odgovorna za daljnju komunikaciju sa studentima te koja će u suradnji s njima dogovoriti ciljeve i plan izvođenja projekta. Kontakt osoba. S kontakt osobom je ključno definirati problem s kojim se subjekt suočava, koja bi bila svrha i cilj istraživanja te način provođenja istraživanja, metode i tekst upitnika. Također, studenti moraju metodologiju istraživanja odrediti skupa s kontakt osobom u subjektu i odabrati onaj način koji najbolje pristaje projektu, a ne onaj koji im zvuči najzanimljivije ili najlakše. Svaki tim prije svega mora pretražiti sekundarne izvore i informacije te razgovaraju s kontakt osobom, konkurencijom, partnerima, kupcima i drugima, ovisno o temi koju istražuju. Kada su stekli opće informacije te u kojem smjeru istraživanje mora teći, opredjeljuju se za jednu od metodologija te metodu istraživanja tržišta. Kada se dobije odobrenje od kontakt osobe, studenti mogu krenuti u akciju. Terenski rad. Pošto su dogovorili metodu istraživanja i dobili odobrenje od kontakt osobe za provođenje anketnog upitnika ili intervjua kreću na teren u provedbu. Članovi tima se trebaju međusobno dogovoriti i odrediti broj odgovora koje moraju skupiti te rok za taj zadatak. Moraju uzeti u obzir da ispitanici imaju podjednak doživljaj pri odgovaranju na pitanja. Interpretacija rezultata. Nakon što su proveli istraživanje, studenti trebaju korektno selektirati bilješke, rezultate i znati ih interpretirati. U slučaju da su studenti odabrali kvalitativnu metodu trebaju se transkripti intervjua analizirati, a u slučaju kvantitativnih riječ je o numeriranju anketnih upitnika, selektiranju važećih upitnika, kodiranje, unos 18

22 podataka u softwear, statistička analiza koja je relevatna s problemom, svrhom, ciljem i hipotezama istraživanja. Nakon takve obrade trebaju doći do određenih saznanja i preporuka kako bi se problem mogao riješiti, koje su realne, provedive te ekonomski održive i smislene te naposlijetku zaključka koji bi mogao doprinijeti subjektu u rješavanju problematike na koristan način kako bi se vidjela dodatna vrijednost i korisnost ovakvog istraživanja tržišta. Izvješća o provedenom istraživanju tržišta imaju profesionalnu standardiziranu strukturu koju studenti dobiju kako bi je slijedili u predstavljanju rezultata istraživanja (Ćulum, Jelenc, 2015). Završno izvješće. Izvješće se grafički uređuje te potom predaje kontakt osobi u subjektu i fakultetu. S kontakt osobom se provodi zadnji sastanak te se prezentiraju i prokomentiraju rezultati i preporuke te ostavlja evaluacijski upitnik koji kontakt osoba ispuni mišljenjima i stavovima o cjelokupnom projektu. Po završetku semestra se subjektima koji su surađivali na projektu šalje zahvala od strane fakulteta na sudjelovanju. Pretpostavke koje se donose nakon istraživanja teorije i uviđaja u tijek učenja zalaganjem u zajednici na kolegiju Istraživanje tržišta, su da nakon primjene znanja u zajednici, studenti stječu bolje razumijevanje gradiva obrađenog na predavanjima, postaju aktivniji i pozitivniji te su više zainteresirani i motivirani za rad. Vide se i bolji akademski rezultati iz razloga što ovakav projekt studenti moraju istražiti iz gradiva koje u istom trenutku obrađuju na predavanjima i iz kojih pišu kolokvije i koriste to znanje za seminarsku nastavu koja ih motivira na razmišljanje i dublje razumijevanje pojmova koji se spominju i koji se moraju provoditi. Žele ispuniti očekivanja te pomoći subjektu u kojemu rade dok istovremeno stječu bolji uvid u poduzetništvo i njegovo funkcioniranje. Pomoću znanja koje su stekli u jednom semestru, studenti su puno spremniji za buduće radno mjesto i stječu bolji uvid u svoje sposobnosti i zadatke koje najviše vole raditi. Studenti uče raditi u timu i delegirati svoje zadatke međusobno, ovisno o vremenu koje imaju i sposobnostima pojedinaca u timu. Poduzeća stječu bolji uvid u današnje studente i njihovo znanje te razmatraju njihove sposobnosti i ako uvide da im neka osoba odgovara po profilu, postoji mogućnost da ga uzmu i nakon seminara. Poduzeća imaju bolji uvid i u funkcioniranje fakulteta te postoji mogućnost partnerstva između njih kroz što fakultet stječe bolju vanjsku sliku u zajednici i veći renome. 19

23 4. ISKUSTVA U ovom dijelu će biti iznesena metodologija rada te osobna, stvarna iskustva sudionika učenja zalaganjem u zajednici. Na temelju kvalitativnih metoda donesti će se određene pretpostavke i zaključci koji su doneseni istraživanjem ciljnih skupina. Ovaj dio rada je praktičan i predstavlja stvarnu percipiranu vrijednost i korist projekta, kako kod studenata tako i kod partnera u zajednici kod kojih su studenti provodili ovakav princip učenja METODOLOGIJA S obzirom da je cilj ovog istraživanja otkriti važnost i korist učenja i iskustava zalaganjem u zajednici u budućnosti učesnika, kako studenata tako i poduzeća/organizacija, te spoznaja kako bi se mogao princip poboljšati u budućnosti, u ovom se radu koristila kvalitativna metodologija za koju je karakterističan mali uzorak te iz istog razloga bliže i dublje pristupanje problemu istraživanja. Kvalitativna metodologija je primjenjena u dva segmenta: studentima te poslovnim subjektima iz zajednice. Kod studenata se je primjenila metoda fokus grupa, s time da je svaka fokus grupa bila određena generacijski. Ovakav princip učenja se na Ekonomskom fakultetu u Rijeci provodi 7 generacija te se je uzelo studente s početnih godina generacija 2008./2009., srednjih godina generacije 2011./2012. i 2012./2013. te najnovije generacije koje su još uvijek studenti 2014./2015. Istraživanju se je pristupilo na ovakav način kako bi se što bolje shvatilo kako učenje utječe na studente kratkoročno, ali i dugoročno, nakon što su završili fakultet. Za početne godine se nije vodila evidencija mail-ova studenata, te se je iz tog razloga uzelo jedine dvije bivše studentice koje su još uvijek u kontaktu s fakultetom. Sveukupno je mail poslan na 43 mail adrese studenata srednjih generacija, od čega se je povratno javilo 8 studenata, no većina je bila u nemogućnosti osobno prisustvovati radi življenja u inozemstvu ili u drugoj županiji Hrvatske. Na kraju se je uspjelo dogovoriti s dvije osobe. Isti mail je poslan sadašnjim studentima, točno 43, od čega se je povratno javilo 5 studenata. Fokus grupa se je održala s tri studentice koje su imale vremena 20

24 odvojiti za uživo prisustvovati fokus grupi. Za sve fokus grupe se je intervju proveo u mirnoj, ugodnoj atmosferi kafića gdje nisu imali formalna ograničenja ni osjećaj neugode i zatvorenosti. Poduzeća i udruge su imali dubinski intervju u svojim prostorijama, zbog njihove ograničene vremenske raspoloživosti nije se bilo u mogućnosti ih skupiti sve na istom mjestu, a i u pitanje je došlo u kojem prostoru bi se mogla takva fokus grupa okupiti, a da nema formalni osjećaj. Zaključak je bio da je najbolje svakom partneru pristupiti pojedinačno i u njihovim prostorima. Kontaktiralo se najprije studente koji su radili s određenim partnerom u zajednici te saznalo mišljenja i iskustva, po čemu se je krenulo zvati same partnere tj. kontakt osobe u njima i dogovarati sastanke. Kontaktiralo se je četiri poslovna subjekta, od čega su svi pristali na intervju. Poslovni subjekti su bili: Učenički dom Kvarner, Udruga konobara i barmena Hrvatske, Gradska knjižnica Rijeka i Odred izviđača 3.Maj. Njihova mišljenja i zaključci su izneseni u dijelu Poslovni subjekti, a u prilogu se može naći pojedinačni intervju STUDENTI Istraživanje koje se je provelo je za cilj imalo prikupljanje podataka o stvarnim mišljenjima i potencijalima učenja zalaganjem u zajednici. Kroz istraživanje se je ispitalo mišljenja studenata kroz fokus grupe i htjelo dokazati, tj. opovrgnuti slijedeće hipoteze vezane uz studente i učenje zalaganjem u zajednici: P.H. 1: Učenje zalaganjem u zajednici doprinosi osobnom i profesionalnom razvoju studenata te stvara osjećaj zajedništva i odgovornosti P.H. 2: Učenje zalaganjem u zajednici više motivira studente te rezultira boljim akademskim uspjehom studenata i boljim razvojem karijere od tradicionalnog učenja P.H. 3: Studenti se bolje upoznaju s poduzetništvom te bolje shvaćaju funkcioniranje poduzetništva kroz učenje zalaganjem u zajednici P.H. 4: Studenti su zadovoljniji nastavnim procesom te stječu bolji odnos s nastavnicima tj. fakultetom 21

25 U daljnjem tekstu će se, radi lakšeg snalaženja, generacije studenata segmentirati u tri grupe: grupa A, grupa B i grupa C. Grupa A će biti studenti prve generacije provođenja učenja zalaganjem u zajednici, grupa B će biti srednje generacije, a grupa C će biti sadašnji studenti. Za upoznavanje su se postavila pitanja o sadašnjoj profesionalnoj situaciji tj. da li su studenti ili već diplomirani ekonomisti, te one koji su diplomirani se je pitalo ako su zaposleni u struci. Također se je pitala radnja seminara učenja zalaganjem u zajednici, koju su odrađivali u sklopu predmeta Istraživanje tržišta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Ova uvodna pitanja imala su za cilj identificiranje sudionika općenito i upoznavanje seminara na kojemu su radili te da posluže kao uvod u otvaranje diskusije o učenju zalaganjem u zajednici te o mogućim poboljšanjima istog. Slijedila su pitanja koja su podijeljena na četiri dijela: pogled studenta na sebe, pogled na zajednicu, pogled na fakultet/nastavnike i savjeti. Sa setovima pitanja o pogledu na sebe se je za cilj imalo saznati koliko je ovaj seminar koristio njihovom samopouzdanju, snalaženju u timskom radu, shvaćanju gradiva, upravljanju vremenom, shvaćanju svojih sposobnosti, utjecaj na karijeru nakon diplome te općenito utjecaj na poduzetnost pojedinca. U sklopu ovih pitanja se je odgovorilo na dvije hipoteze: P.H. 1 i P.H. 2. Većina studenata je rekla kako im je učenje zalaganjem u zajednici doprinijelo osobnom razvoju, pogotovo kroz komunikaciju s poduzećem kojega do tada nisu imali. Ovaj seminar im je bio među prvim kontaktima s poslovnim ljudima i naučili su poslovnu komunikaciju koja je utjecala na njihovo samopouzdanje jer su se osjećali korisnije. '...to je ajmo reć osloboditelj poslovnih strahova...onaj prvi ulazak u poslovni svijet i komunicirat...to je ono šta je u svakom slučaju potrebno.' (Nikolina, grupa A) '...korisno bilo da vidim kako stvarno znači ide jedan na jedan komunikacija s direktorima ili s kim smo već imali sastanak. I isto tako, u timu kako dogovarat sastanke s timom, dogovarat dalje šta ćemo radit, planove i u principu usklađivat raspored sa ostatkom tima.' (Ivona, grupa C) '...uglavnom ta komunikacija s poduzećem, sa članovima tima... slušanje tuđih ideja, prihvaćanje i dolaženje do novih ideja.' (Ana, grupa C) Dok je jedan student izjavio: 22

26 'Pa...ja osobno mislim da mi i nije baš nešto doprinijeo...ovaj seminar je prekratko vremena da bih rekao da mi je pomogao u tako nečemu.' (Dean, grupa B) Studenti su podijeljeni po pitanju koliko su postali svjesniji svojih mogućnosti i čime se žele baviti u budućnosti, no većina je ipak rekla kako nisu postali svjesniji čime se žele baviti u budućnosti zbog preuskog područja koje su radili u seminaru. 'Moram reći da kroz ovaj seminar nisam postala svjesnija svojih mogućnosti i sposobnosti jer ih nisam do kraja iskoristila, a samim time nisam ni shvatila čime se želim baviti u životu. Dotakli smo se samo jednog malog dijela poduzeća i mislim da to nije dovoljno da shvatiš čime se želiš baviti u životu...' (Eni, grupa B) '...Ovaj seminar nije imao takav utjecaj na mene. Već sam prije ovog seminara znao čime se želim baviti i ovaj seminar mi nije promijenio mišljenje.' (Dean, grupa B) '...Mislim da se svatko našo barem u nekom dijelu, da! Ako nismo imali mogućnost isprobat teško je reć šta bi nam se svidjelo. Evo ja sam isprobala to on-line oglašavanje i to smatram jako zanimljivim, možda da sam nešto drugo isprobala bi se za to zainteresirala...' (Ana, grupa C) Dok je jedan student izjavio: '...podijelili smo se unutar tima na određene zadatke i onda mogli smo spoznat kome nešto bolje leži...' (Mateja, grupa C) te zaključila kako su postali svjesniji svojih sposobnosti i čime se otprilike žele baviti u budućnosti. Studenti su podjeljeni po pitanju boljeg upravljanja vremenom. Dok jedni tvrde kako im je pomoglo u upravljanju vremenom zbog točnih rokova zadataka i potrebnog planiranja unaprijed, drugi tvrde kako su i prije upravljali vremenom na isti način koji njima odgovara. '...jesmo malo zato jer trebalo je unaprijed planirati neke stvari, te sastanke dogovarati i ankete, provođenje anketa tako da ipak je trebalo malo isplanirat i uskladiti to...pa je, pomoglo mi je u upravljaju vremenom.' (Mateja, grupa C) 'Definitivno jesam jer su koraci trebali biti točno tempirani da se stigne odraditi zamišljeno.' (Eni, grupa B) '...Možda da, u smislu da si vidio u biti koliko je to kompleksno pa si mogo možda prepoznat koliko se moraš prilagodit nekom vremenu, poslovnom svijetu i izvan fakulteta al to je to.' (Nikolina, grupa A) 'Nisam, odnosno ovaj seminar nije na to utjecao, razvio sam svoj time management bez obzira na ovaj seminar.' (Dean, grupa B) 23

27 Iako većina studenata smatra kako su poboljšali svoje upravljanje vremenom, također ističu kako dnevnik refleksija, koji bi trebao unapređivati upravljanje vremenom kod studenata, nije uopće shvaćen kako treba i studenti ga ne ispunjavaju po pravilima, tj. ne poštuju vremenski rok već ga ispunjavaju kampanjski. 'Pa zapravo ne vidim nikakvu korist u dnevniku refleksija. Ispunjavali smo ga kampanjski, bezveze, samo da nešto napišemo. Neznam kakve bi trebale biti refleksije kod pisanja seminara, smatram da se to treba izbaciti. Samo oduzima vrijeme.' (Eni, grupa B) 'Nula. U tom formatu ne. Kao dnevnik i opisivanje i pisanje rada - ne. Možda neki osvrt na događanje svakog osobno, da smo morali napisati kao neki referatić bi bilo puno bolje i da nije bilo tog točnog tijeka točno po danima, tjednima šta smo radili, kako, na koji način nego da si mogo stvarno pisat i da ima 3 faze: uvodni dio kako smo doživjeli, razvoj problema pa rješenje i možda neki mali dio gdje bi napisali šta smo radili u tih par tjedana, mjeseci jer se to u biti rasteglo.' (Ivana, grupa A) 'A vjerojatno je koristan samo što ga mi mislim nismo doživjeli na pravi način. Nismo ga baš ozbiljno shvatile.' (Mateja, grupa C) Konflikte su imali rijetki studenti i to većinom unutar tima, no ništa izvan standardnih problema raspodijele i obavljanja zadataka međusobno. Jedan student ističe probleme s poslovnim subjektom u kojem su radili. 'Kad se rasporediš u tim dobiješ svakakve ljude,dešavalo se da netko radi više, netko radi manje... Kad radiš s nekim nepoznatim u timu onda se možda i suzdržavaš, nećeš stvari reć onako kako je nego ćeš ublažit situaciju koja će nakraju dovest do manje efikasnog.' (Nikolina, grupa A) 'Pa jedino možda to usklađivanje vremena je dosta teško jer ja sam isto tako naviknuta malo kasnije odrađivati svoje zadatke, sve u zadnji čas i onda mi bismo možda htjeli imati više slobodnog vremena u jednom periodu one bi možda zbog kolokvija u drugom perodiu i onda se tu kose želje tima ali uspjeli smo to nekako prevladat.' (Ivona, grupa C) '...bili smo u kontaktu sa poduzećem i relativno smo dobro surađivali no moram napomenuti kako su nam tajili dosta stvari, nisu baš htjeli poslušati naše mišljenje i nisu nas baš doživjeli kao pomoć u poslovanju. Tu je i naš tim trpio dosta problema jer smo morali biti dosta kreativni i razmišljati kako predstaviti jednostavne stvari kako bi ih kontakt osoba prihvatila. Ostala suradnja unutar tima je bila odlična! Ova situacija s poduzećem nas je možda čak i još više povezala.' (Eni, grupa B) 24