Evropski puls. Koliko kvalitet izbora uti~e na integracije Crne Gore. Prof. dr Filip Kova~evi} Da li su gra ani Crne Gore spremni za Evropu

Transcription

1 Evropski puls E l e k t r o n s k i m j e s e ~ n i k z a e v r o p s k e i n t e g r a c i j e - b r o j 4 2, m a r t, TEMA BROJA Koliko kvalitet izbora uti~e na integracije Crne Gore INTERVJU Prof. dr Filip Kova~evi} ANALIZA Da li su gra ani Crne Gore spremni za Evropu IZAZOVI U EU Evropski komesari uo~i izbora

2 U v o d n i k / K a l e n d a r Finska ratifikovala SSP (5. mart) - Finska ratifikovala crnogorski Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju sa Evropskom unijom. Finska je {esnaesta dr`ava ~lanica EU koja je ratifikovala taj Sporazum. ZLOUPOTREBA ^etiri dana uo~i odr`avanja izbora, ba{ u trenutku kada sam razmi{ljao da je evropsko biciklo dobro usporilo i na crnogorskim brdima, jer se tokom marta skoro ni{ta nije de{avalo u vezi sa evropskim integracijama, zate~e me udarna vijest tzv. nacionalnog dnevnika - "evropski komesar za pro{irenje Olli Rehn za na{u Televizuju izjavio da je postignuta saglasnost da se crnogorska aplikacija razmatra u aprilu". Uz smu{en prevod, na snimku nekoliko mikrofona oko Rehna (dakle, nacionalni dnevnik je ve} u najavi - "izjavio za na{u televiziju" - obmanuo poreske obveznike koji ga finasiraju). Zaklju~ih - ili Rehn ili javni servis poma`e aktuelnoj vladaju}oj koaliciji u predizbornoj kampanji. Ni briselskim zvani~nicima, a pogotovo tzv. javnom servisu to ne bi bilo prvi put. I, tog trenutka mi do e da pitam komesara iz Finske ono {to }u biti primoran vas da pitam - hapsi li policija u Finskoj zbog korupcije samo mjesec dana pred izbore, sumira li predsjednica Vrhovnog suda ili direktor Uprave za sprje~avanje pranja novca rezultate samo nedjelju dana uo~i izbora? Da li je predsjednica Vrhovnog suda, makar u moralnoj obavezi, da pojasni da li "krupne ribe" spadaju u ono 30% presuda na koje sudovi nijesu stavili ta~ku ili je dovoljno re}i da je 70% krivi~nih djela sa elementima korupcije pravosna`no? Toliko o nezavisnosti crnogorskih institucija ili, ako ho}ete, zloupotrebi dr`avnih organa u partijske svrhe. Tzv. javni servis tog istog dana objavi da je pala Vlada ~e{kog premijera Mireka Topolaneka, koji nam dvije sedmice ranije u Podgorici, obe}a da }e aplikacija vjerovatno biti razmatrana u aprilu. Samo da nam, opet preko nacionalniog dnevnika, euroskepti~ni nastrojeni Evropljani, 30. marta, ne poru~e - puj pike, Topolanekovo i Rehnovo obe}anje ne va`i vi{e. V.@. Rehn: Aplikacija je tehni~ko pitanje (9. mart) - "Razmatranje crnogorske aplikacije je tehni~ko, a ne su{tinsko pitanje i nadam se da }e uskoro biti na dnevnom redu", rekao u Briselu komesar za pro{irenje Olli Rehn. On je, nakon razgovora sa predsjednikom Vlade Milom \ukanovi}em, kazao da nije najva`nije ho}e li Savjet ministara EU u martu ili aprilu procesuirati zahtjev Crne Gore Evropskoj komisiji, ali da se nada }e to uskoro uraditi. Aplikaciju Crne Gore blokirale su Njema~ka, Holandija, Belgija i [panija. Topolanek u Podgorici (11. mart) - Ministri EU vjerovatno }e u aprilu povesti zvani~an razgovor o crnogorskoj aplikaciji za ~lanstvo u EU, ~ime po~inje procedura prihvatanja tog zahtjeva, rekao je u Podgorici premijer ^e{ke, trenutno predsjedavaju}e EU, Mirek Topolanek. Mirek Topolanek Italija i Slovenija pozivaju da se ne zaboravi Balkan (12. mart) - [efovi diplomatija Slovenije i Italije i Franko Frattini uputili zajedni~ko pismo ministrima spoljnih poslova ~lanica EU u kojem su ukazali na zna~aj {irenja Unije na zapadni Balkana. Pismo je upu}eno s ciljem da podstakne nove rasprave o toj temi na predstoje}im sastancima ministara spoljnih poslova i Fratini su u pismu ukazali i na va`nost liberalizacije viznog re`ima sa dr`avama zapadnog Balkana i izrazili nadu da }e napredak na viznom podru~ju biti ostvaren u mandatu sada{njeg sastava Evropske komisije. Pripreme za odgovore na Upitnik (14. mart) - Predstavnici dr`avnih institucija, sudske i zakonodavne vlasti odr`ali u Sekretarijatu za evropske integracije sastanak posve}en pripremi za odgovore na upitnik Evropske komisije, iako se jo{ ne zna kada }e Crnoj Gori dostaviti taj dokument. Sastanak je bio je posve}en pripremi za odgovore na pitanja iz poglavlja Politi~ki kriterijumi koji obuhvataju demokratiju i vladavinu prava, ljudska i manjinska prava, te regionalnu saradnju i me unarodne obaveze. EU ukazuje na potrebu za fer izborima (16. mart) - Parlamentarni izbori u Crnoj Gori moraju biti otvoreni i fer, va`na je sloboda medija, kao i nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, poru~eno nakon sastanka {efa diplomatije Milana Ro}ena sa EU trojkom u Briselu. Ocijenjeno je da je Crna Gora, kao "konstruktivan partner EU", napravila zna~ajan napredak u pribli`avanju EU, posebno u sprovo enju unutra{njih reformi, ali da je "ostalo jo{ dosta toga da se uradi". Sastanak Ro}ena u Briselu sa trojkom Evropske unije, ministrima inostranih poslova ^e{ke Karel [varcenbergom, [vedske Carl Bildtom i komesarom za pro{irenje EU Olli Rehnom organizovan je u okviru redovnog politi~kog dijaloga Crne Gore sa EU. Nove ratifikacije (25. mart) - Poljska, [vedska i [panija ratifikovale Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju Crne Gore sa EU, saop{tilo Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore. Do sada je ukupno devetnaest dr`ava ~lanica EU ratifikovalo ovaj Sporazum. 2

3 S t a v P O G L E D I Z E U Cbmlbo;!cpsbwbl!v! flbpojdj //////// Posljednjih nekoliko godina na po~etku svake godine smo govorili: "Ove godine moramo u~initi veliki iskorak u smjeru Pi{e: Hannes Swoboda integracije Balkana u Evropsku uniju". I, na kraju svake godine bili smo razo~arani. Bojim se, da }e tako biti i ove godine. Moramo priznati da se razvoj u jugoisto~noj Evropi odvija mnogo sporije od na{ih o~ekivanja. Mo`da je to dobra vijest za pojedine krugove u EU, koji ne `ele brzo pro{irenje {to jo{ dodatno mo`e pove}ati takve te`nje i podstaknuti nove strahove i razo~arenja u regionu. To vodi u osje}aj o~aja i iseljavanja, posebno mladih. Takav "zajedni~ki" doprinos ka usporenom ili ~ak, prekidu procesa pro{irenja ne zna~i ni{ta dobro. To mo`e samo oja~ati neke ve} postoje}e sukobe i podstaknuti neke grupe i dr`ave, da izmisle ili na povr{inu izvuku, nove sukobe. Stoga, sve dr`ave u regionu moraju nastojati, da ispune svoje zadatke i rije{e bilateralna pitanja. Hrvatska je obavila veliki dio svog zadatka. Dala je novi zamajac borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Posao nije zavr{en, ali je na dobrom putu da uskoro bude ocijenjen kao zadovoljavaju}i. Ostaju jo{ dva otvorena pitanja. Prvo se odnosi na saradnju sa Me unarodnim sudom u Hagu, drugo na grani~ni spor sa Slovenijom. Nedavni prijedlozi komesara Olli Rehna o uspostavljaju grupe za medijaciju, koju bi vodio Martti Ahtisaari svakako zna~i korak naprijed i daje jasan znak objema stranama, da EU `eli brzo rje{avanje spora. Ipak, prijedlog prema mom mi{ljenju, ne uva`ava dovoljno argumenata o pravnoj osnovi za rje{avanje spora, koji bi morali biti uklju~eni u metod i postupak rje{avanja problema. Treba po{tovati oba aspekta - politi~ki, kojeg nagla{ava Slovenija i pravni, na kojem insistira Hrvatska. Fakti~ki bi bilo najbolje uva`avati oba aspekta istovremeno. Obje strane bi se mogle dogovoriti, da }e rje{avanje grani~nog pitanja prepustiti me unarodnom organu i da }e pregovarati o politi~kom rje{enju, koje odgovara osnovnim zahtjevima slovena~ke politike u vezi sa Piranskim zalivom i pristupu do otvorenog mora. Ako bi sud odlu~io u tom smjeru, nepotreban bi bio dodatni sporazum izme u dr`ava. Ukoliko bi sud odlu~io skladno hrvatskoj poziciji, onda Hrvatska mora ponuditi slobodan, ipak, pravno obavezuju}i sporazum sa Slovenijom, koji odgovara njenim osnovnim zahtjevima. Tako bi Hrvatska postigla potvrdu svog pravnog stanovi{ta, dok bi Slovenija postigla politi~ki uspjeh u pregovorima sa Hrvatskom. Grupa za medijaciju, koju je predlagala EK, bi mogla doraditi detalje tog pristupa na dva kolosijeka i pomo}i, da se pored sudske odluke prona e rje{enje, koje bi se zasnivalo na pregovorima. Prihvatljivo bi bilo i to, da se dr`ave dogovore, da se ne}e obratiti me unarodnom sudu nego }e aktivnije i neposrednije uklju~iti me unarodno pravo u savjetovanja grupe za medijaciju kod pronala`enja rje{enja za grani~ni spor. Prema dosada{njim ocjenama Komisije, Makedonija jo{ uvijek nije spremna za po~etak pristupnih pregovora. Pored toga po~etak pregovora mo`e sprije~iti spor sa Gr~kom u vezi imena. Zato smo se dogovorili o izjavi da Evropski parlament "podr`ava nastojanja posrednika Matthewa Nimetza u okviru UN, kao {to je predvi eno i rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN broj S/RES/817 i S/RES/845 iz 1993, koja su usmjerena na rje{avanje nesuglasica do kojih je do{lo zbog ustavnog imena dr`ave, da se {to prije postigne kona~ni dogovor izme u biv{e jugoslovenske republike Makedonije i Gr~ke na osnovu njegovog prijedloga od 6.oktobra o tome, kako bi bilo mogu}e na me unarodnom nivou objasniti razliku izme u razli~itih podru~ja, koja pripadaju razli~itim dr`avama, mada im je zajedni~ka ~injenicama da se svi zovu Makedonija; je svjestan, da su obje strane rezervirane do tog prijedloga; je upoznat, da je bio imenovan novi makedonski pregovara~; poziva obje strane, da sa~uvaju obe}anje za razgovore u okviru UN postignu kompromisno rje{enje, da to pitanje vi{e ne predstavlja prepreku za ~lanstvo biv{e jugoslavenske republike Makedonije u me unarodnim organizacijama kao {to je odre eno u Privremenom sporazumu iz 1995, koji jo{ uvijek va`i; upozorava, da bi u slu~aju da izme u dr`ava ne bude uskoro postignut dogovor, to moglo dovesti do du`eg prolongiranja ulaska biv{e jugoslovenske republike Makedonije u EU, da ta bilateralna pitanja na Balkanu ne bi smjela biti prepreka pristupanju i/ili imati prednost pred procesom evropskog povezivanja". Obje dr`ave kandidati imaju specifi~ne te{ko}e: Hrvatska kod otvaranja nekih poglavlja, a Makedonija kod otpo~injanja samih pregovora. Dalji napredak trenutno sprije~avaju unutra{nji nedostaci i nerije{ena bilateralna pitanja. No, bilo bi primjerenije zahtijevati, da obje strane prihvate barem jasan postupak za rje{avanje bilateralnih pitanja prije nego {to zapo~nu pregovori za Ukoliko u regionu zapadnog Balkana budemo ostavljali utisak da smo nezainteresovani i ravnodu{ni u vezi njihove integracije, to }e imati negativne posljedice ne samo za pojedine dr`ave, nego i za interes EU za stabilnost u susjednom regionu ~lanstvo u EU. U ovom trenutku nije mogu}e prognozirati kada }e zapo~eti pregovori sa drugim balkanskim dr`avama. Bez obzira na po~etak pregovora (Crna Gora) ili dobijanje statusa dr`ave kandidata (Albanija) ostaju otvoreni brojni ozbiljni problemi, posebno u vezi Bosne i Hercegovine i Kosova, posljedi~no s tim u vezi i Srbije. U EU moramo biti strpljivi, da ne bi izgubili interes za integraciju tog regiona. Moramo biti svjesni da ne mo`emo iz vana nametnuti razmi{ljanja i odnose, koji se ti~u potrebnih reformi i promjena. Ukoliko budemo u regionu ostavljali utisak da smo nezainteresovani i ravnodu{ni u vezi njihove integracije, to }e imati negativne posljedice ne samo za pojedine dr`ave, nego i za na{ interes za stabilnost i razvoj u susjednom regionu. Posebno u sedmicama prije izbora za Evropski parlament bi morali izbjegavati populisti~ke parole protiv pro{irenja EU na balkanske dr`ave. Te dr`ave trebaju jasan i pozitivan odgovor za svoja nastojanja za uklju~ivanje u EU. Autor je potpredsjednik delegacije EP za odnose sa dr`avama jugoisto~ne Evrope 3

4 T e m a b r o j a K O L I K O K V A L I T E T I Z B O R A U T I ^ E N A E V R O P S K E I N T E G R A C I J E C R N E G O R E Gfs!j!tmpcpeoj!lbeb!ofnb qvdokbwf!j!nbtpwof!lsb}f //////// Postoji li neko u me unarodnim posmatra~kim misijama ili institucijama Evropske unije Pi{e: Danilo Mihajlovi} (EU) ko }e gra anima Crne Gore jasno objasniti {to zna~i to da se svi izbori u posljednjih desetak godina sprovode "generalno u skladu sa najboljom me unarodnom praksom i standardima"? Da li ta floskula, koja je obilje`ila gotovo sve postizborne izvje{taje Organizacije za evropsku bezbjednost (OEBS) i njegovog Biroa za demokratiju i ljudska prava (ODILJP) zna~i da i u velikom broju demokratskih dr`ava postoji zloupotreba dr`avnih resursa u partijske svrhe i uglavnom nedokazani navodi o pritiscima i kupovini glasova. Ili, ta definicija posmatra~kih misija mo`da zna~i da je dobro dok nema tu~a ili pu{karanja na birali{tima ili masovne izborne manipulacije, kao {to je slu~aj sa Makedonijom ili Albanijom. Jedna od prepreka na evropskom putu te dvije susjedne dr`ave su ocjene posmatra~kih misija me unarodnih organizacija, na koje se poziva Evropska komisija (EK), da izbori nijesu "fer i slobodni". Zvani~nici EU donedavno nijesu dovodili u pitanje integracije Crne ALBANIJA I IZBORI Odr`avanje slobodnih i pravednih izbora - prakti~no u ravni sa vladavimom prava i borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije - jedan je od osnovnih zahtjeva koje Brisel ve} godinama postavlja Albaniji. Parlament u Tirani usvojio je polovinom novembra pro{le godine novi izborni zakon za koji su nedavno OEBS i Venecijanska komisija ocijenile da predstavlja "dobru pravnu osnovu za odr`avanje slobodnih i fer izbora" u junu. Prethodni, veoma komplikovani, izborni sistem omogu}avao je brojne malverzacije. Stu~njaci su naj~e{}e ukazivali da najja~e stranke mogu namjerno osna`iti male partije kako bi kasnije pravile postizborne koalicije koje ne odra`avaju volju bira~a. Zvani~noj Tirani na putu ka Briselu predstoji jo{ jedna problem - veliki broj punoljetnih osoba nema identifikaciona dokumenta koja su, prema novom izbornom zakonu, neophodna za potvrdu identiteta na bira~kom mjestu, {to se ranije nije praktikovalo u pojedinim izbornim jedinicama. Izdavanje novih isprava sa biometrijom po~elo je tek u januaru, pa postoji bojazan da veliki broj, od oko tri miliona bira~a, ne}e mo}i da glasa. Albanija je najavila da }e aplicirati do juna, uprkos protivljenju jednog broja ~lanica EU, koji kao uslov postavljaju kvalitetan izborni proces. foto VIJESTI Miodrag Vukovi} Gore u vezu sa prirodom izbornog procesa. Me utim, Trojka EU, koju ~ine ministar inostranih poslova dr`ave predsjedavaju}e, Visoki predstavnik zadu`en za zajedni~ku spoljnu i bezbjednosnu politiku i Evropski komesar zadu`en za spoljne poslove i evropsku politiku prema susjedima, mada joj mo`e kada je to potrebno pomo}i i predstavnik dr`aven koja sljede}a preuzima predsjedavanje, polovinom mjeseca izvukla je iz rukava to pitanje. Naime, na sastanku sa ministrom inostranih poslova Crne Gore Milanom Ro}enom, njegove kolege iz ^e{ke i [vedske, Karel Schwarzenberg i Carl Bilt, te evropski komesar za pro{irenje Olli Rehn ukazali su da parlamentarni izbori u Crnoj Gori, 29. marta godine, "moraju biti otvoreni i fer". Tako e, {ef holandske diplomati- 4

5 T e m a b r o j a je Maxime Verhagen nedavno je poru~io da }e odluka njegove zemlje o sudbini crnogorske aplikacije zavisiti od kvaliteta crnogorskih izbora. Iz njegovog ministarstva inostranih poslova jasno i glasno saop{teno je da Holandija o~ekuje da predstoje}i izbori "u potpunosti budu u skladu sa me unarodno prihva- }enim standardima i normama". Najja~u parlamentarnu stranku, Demokratsku partiju socijalista (DPS) ne brinu izjave holandskog diplomate. [ef skup{tinskog Odbora za me- unarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vukovi} kazao je da te rije~i, "pogotovo kada dolaze od najve}eg skeptika iz Evrope", govore da je Crna Gora na dobrom putu. "Holandija, koja pravi probleme i drugim zemljama u vezi sa nastavkom evropskog procesa, vam ne ka`e da izbori treba da budu u skladu, ve} do kraja u skladu sa evropskim procesima, i to zna~i da je posao zavr{en", kazao je Vukovi}. Nakon posljednjih parlamentarnih izbora, odr`anih 10. septembra godine, Evropska komisija u Izvje{taju o napretku Crne Gore konstatuje da je uo~en veliki broj izazova, koji se uglavnom odnose na pona{anje medija i izbor poslanika. "Ova pitanja bi trebalo rije{iti", pi{e u Izvje{taju. Na te boljke relevantne me- unarodne organizacije podsje}aju godinama, ali }e se i 29. marta glasati po starom. EK i OEBS/ODILJP, naime, upozoravaju da Javni servis RTCG u kampanji favorizuje aktivnosti Vlade i vladaju}e koalicije. "Uprkos zakonu...rtcg obezbijedila je besplatne termine u programu po proporcionalnoj, a ne ravnopravnoj osnovi", pi{e u Izvje{taju ODILJP-a. RTCG se odnedavno opet finansira iz bud`eta, a izvje{tavanje je miljama daleko od ravnomjernog predstavljanja partija. Iako predstavnici me unarodnih posmatra~kih misija unazad deset foto VIJESTI Sr an MIli} godina upozoravaju da partije ne bi trebalo da umjesto gra ana odlu~uju ko }e u}i u Skup{tinu, parlamentrane stranke odbijaju da se izjasne, a kamoli da ne{to urade u vezi sa tim pitanjem. Zakon o izboru poslanika zahtijeva da samo polovina mjesta koje stranka ili koalicija osvoji mora biti raspore ena na osnovu redosljeda imena kandidata na njihovoj izbornoj listi. Stranka, prema tom zakonu, mo`e slobodno raspore ivati preostala mjesta na bilo kojeg kandidata ~ije se ime pojavljuje na njenoj listi. "Ta odredba ograni~ava transparentnost i mo`e dovesti u zabunu bira~e koji ne mogu biti sigurni koje kandidate biraju... Iako je Skup{tina imala gotovo deceniju na raspolaganju da ispravi ovaj problem, ova odredba nije uklonjena iz zakona", pi{e OEBS poslije izbora godine. Gra ani ni sada ne znaju kome ta~no daju glas i da li }e njihov favorit u}i u Skup{tinu i zastupati njihove stavove. Stranke su tada najavile da }e veoma brzo po~eti da se bave tom temom. Iz DPS-a su rekli da nemaju ni{ta protiv da to naprave, ali da ne mogu sami "jer je za izborno zakonodavstvo potrebna dvotre}inska ve}ina". I ovogodi{nja izborna kampanja u Crnoj Gori po~ela je standardno - opozicija je najprije ocjenila da se izbori ne mogu odr`ati po aktuelnom zakonodavstvu, zatim su neke partije nabrojale javna preduze}a u kojima se zapo{ljeni tjeraju da glasaju za vladaju}u koaliciju i opet se pominjala kupovina li~nih karata... No, {lag na tortu ovoga puta bilo je javno ogla{avanje nastavnice jedne osnovne {kole koja je, nakon pisanja medija, kazala da direktor te obrazovne ustanove konstantno uti~e na nju i njene kolege da glasaju za Demokratsku partiju socijalista. Predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Sr an Mili} smatra kako }e i ovogodi{nji izbori u Crnoj Gori pobuditi pa`nju me unarodnih institucija i itekako uticati na pribli`avanje dr`ave Uniji. "To pokazuje i makedonski slu~aj, Nakon posljednjih parlamentarnih izbora, odr`anih 10. septembra godine, Evropska komisija u Izvje{taju o napretku Crne Gore konstatuje da je uo~en veliki broj izazova, koji se uglavnom odnose na pona{anje medija i izbor poslanika. "Ova pitanja bi trebalo rije{iti", pi{e u Izvje{taju. Crnogorska politi~ka elita ignorisala je ove preporuke EK koja je zbog na~ina kako je sprovodila izborni proces bila zaustavljena na putu evropskih integracija. Sve to govori da }e i ova, crnogorska problematika biti vrlo interesantna za one koji pripremaju izvje{taje o napretku Crne Gore za godinu", kazao je lider Socijalisti~ke narodne partije (SNP). Na pro{logodi{njim parlamentarnim izborima u toj biv{oj jugoslovenskoj republici dogodili su se ozbiljni incidenti, pa je me unarodna zajednica upozoravala da }e to ozbiljno uticati i ~ak zaustaviti evro- 5

6 T e m a b r o j a atlanstke integracije te zemlje. Tada je do{lo do razmjene vatre izme u suprostavljnih politi~kih grupacija tamo{njih Albanaca. Izbore za predsjednika Makedonije koji su odr`ani prije nekoliko dana, EU nazvala je "testom" i upozorila da su "slobodni i po{teni izbori od su{tinskog zna~aja za te`nje Makedonije za ~lanstvo u EU". Mili}eva partija je na po~etku kampanje od Ustavnog suda tra`ila da ocjeni ustavnost Zakona o izboru odbornika i poslanika, Odluke o skra}enju mandata Skup{tini i Ustavnog zakona, a Ustavni sud je odbacio te `albe. "Jasno je da se u Crnoj Gori govori o pravnoj hajdu~iji u svijetlu ~injenice da Ustavni sud nije nazavisan. Imamo kontradiktorna rje{enja Ustavnog i Upravnog suda Crne Gore", kazao je Mili}. Izborni zakon je morao da se uskladi sa Ustavom 21. aprila godine, ali je tek pred izbore parlamentarna ve}ina te rokove prolongirala za jo{ dvije godine. Iz SNP-a su upozorili i na ~injenicu da Ustav pripadnicima manjinskih naroda jem~i pravo "na autenti~nu zastupljenost u Skup{tini Crne Gore i skup{tinama jedinica lokalne samouprave u kojima ~ine zna~ajan dio stanovni{tva", dok Zakon to pravo garantuje samo Albancima. Ustavni sud nije uva`io ni tu `albu SNP-a, a Konrad Olzevski, zamjenik {efa izbornog odsjeka ODIHR-a, to pred medijima, po~etkom februara, nije htio da komentari{e. Me utim, prije dvije i po godine njegova organizacija upozorila je da bi Skup{tina trebalo da razmotri postoje}i sistem raspore ivanja odre- enog broja poslani~kih mjesta na osnovu rezultata u posebno odre- enim bira~kim mjestima. "Postoje}i sistem favorizuje samo jednu nacionalnu manjinu u Crnoj Gori", navodi se u Izvje{taju te institucije. Vukovi} se sla`e da bi izborni proces mogao da uti~e na evropski put Crne Gore, ali ka`e da se to ne}e desiti u negativnom pravcu jer se "tu i tamo pomene neki pritisak na zapo{ljene i izmisli se pri~a o kupovini li~nih karata". "Crna Gora je na dva koraka pred EU, na dva krupna koraka i mislim da }e to uspje{no nastaviti i VUKOVI]: I MENE PRITISKAJU Ja ne mogu da `ivim od raznih visuljaka Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije. Svaki dan kada do em sa posla do~ekaju me na vratima stana. I to nije pritisak? Tim prije {to mi prave sme}e ispred vrata, niko ne reaguje {to mi diraju u privatnost i {to }u morati da metem posle njih te papire sa, bez potcjenjivanja, sa bezvrijednim porukama. Iako znaju da sam ~ovjek koji je ve} opredijeljen politi~ki. Njihov bezobrazluk nema kraja - obja{njava Vukovi} pod kojom je vrstom pritiska. zavr{iti ova politi~ka struktura", kazao je Vukovi}. Govore}i o nastavnici Aili [o{ki} koja je medijima kazala da je direktor {kole u kojoj radi politi~ki agitovao na nastavnike, on je rekao: "Onda se pojavi majka hrabrosti u vidu neke nastavnice koja je, da sramota bude ve}a, na listi jedne opozicione stranke... Digne ~itav kolektiv na noge, a izgleda je va`nija njena 'hrabrost', nego 70 potpisa njenih kolega, koji ka`u da od toga ni{ta nije bilo". Dugogodi{nji poslanik DPS-a se osvrnuo na kolege iz opozicije, ocjenjuju}i da naj~e{}e oni plasiraju takve "budala{tine". Kako sada stvari stoje, posmatra~ke misije }e i ovoga puta ocijeniti da je na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori bilo "sitnih nepravilnosti koje nijesu bitno uticale na kona~an rezultat". Ta definicija "baca sjenku" na povjerenje u izborni proces, ali i na objektivnost posmatra~kih misija. Autor je novinar dnevnog lista "Vijesti" foto VIJESTI Sa bira~kog mjesta 6

7 A n a l i z a K O L I K O S U G R A \ A N I C R N E G O R E S P R E M N I Z A E V R O P U Hmbwb!v!qjkftlv //////// C rnogorski zvani~nici su jednoglasni - Crna Gora ne ide prema Evropskoj uniji radi Pi{e: Ne eljko Rudovi} Unije i da bi se nekome dopala nego radi nje same, radi boljeg `ivota, ure enijeg sistema, vladavine prava... Ako su predali aplikaciju za sticanje statusa kandidata za ~lanstvo u EU zna~i da vjeruju da je Crna Gora spremna. Na stranu {to mno{tvo poteza Vlade govori da se u Crnoj Gori fakti~ki sprovodi simuliranje reformi i {to je partijski visoko iznad interesa dr`ave, trenutno je izuzetno zanimljivo dobiti odgovor na pitanje koliko su gra ani Crne Gore spremni da se na u u "elitnom dru{tvu". Nedavno je objavljeno veliko Galupovo istra`ivanje o trendovima u svim zemljama zapadnog Balkana o tome kako gra ani ovog regiona do`ivljavaju situaciju u njihovim zemljama i o tome kako vide njihovu budu}nost. Rezultati iz Crne Gore nose nekoliko poruka. Prva je da su gra ani Crne Gore, uz kom{ije sa Kosova, izuzetno optimisti~ni prema budu}nosti, za razliku od ostalih zemalja, naro~ito Makedonije i Bosne i Hercegovine. Druga je da je 71% gra ana Crne Gore zadovoljno svojim `ivotom, a da 55 % govori pozitivno o radu svoje Vlade. Tre}a je da njih 54% vidi {ansu ako ostane u svojoj zemlji. I ~etvrta, da ~ak 53% Crnogoraca i Crnogorki smatra da je prihvatljivo koristiti veze kako bi dobili ono {to im, u najve}em broju slu~ajeva, pripada po prirodi stvari kao gra anima koji pla}aju porez. [to ovi podaci, izme u ostalog, govore? Kao prvo, da se u Crnoj Gori i dalje de{ava da njeni gra ani dominantno o~ekuju da }e njihove vo e rije{iti sve njihove probleme. Odnosno da }e im na}i posao, te da }e se pobrinuti za njihovu sveukupnu sigurnost. Drugim rije~ima, u Crnoj Gori veliki njen dio i dalje voli da zabija glavu u pijesak i ~eka da nevrijeme pro e. Ili je mo`da Vlada toliko uspje{na da kod ve}ine ostavlja utisak da Crnu Goru vodi u pravom smjeru i da je u~inila sve {to je mogla ili trebala do sada. Ako se pove`u ~injenice da je ve}ina u Crnoj Gori optimisti~na, zadovoljna svojim `ivotom, da pozitivno govori o radu svoje Vlade, a da ta ista ve}ina smatra normalnim u~estvovati u korupciji, onda je neizbje`an zaklju~ak da danas Crna Gora ne dijeli evropski svjetonazor. I da je Crna Gora daleko od evropskih vrijednosti koje podrazumijevaju - odgovornu vlast i samosvjesne gra- ane. A to opet zna~i da se za Crnu Goru jo{ mo`e re}i da je karakteri{e snishodljivost prema nosiocima vlasti i mo}i. Jer, ako ve}ina i dalje vjeruje da mora da podmiti kakvog op{tinskog slu`benika da mu izda rje{enje ili dozvolu, ljekara da ga pregleda ili profesora da mu progleda kroz prste, onda on mora da se "lijepo pona{a" prema njima. A kamoli prema nekom ministru ili predsjedniku op{tine. Ovo tako e pokazuje da gra ani Crne Gore dominantno jo{ nijesu svjesni da su oni ti koji biraju te iste op{tinske na~elnike, predsjednike, ministre i premijere i da je njihova sudbina ba{ u rukama tih istih gra ana. Dok ta svijest, koja jo{ nije u stanju da shvati da su ministri i na~elnici tu da slu`e gra anima, a ne da ih gledaju s visine, ne postane manjinska, Crna Gora }e te{ko biti spremna za bilo kakve iskorake, a kamoli da se sna e u evropskom dru{tvu. Trenutno, najve}i problem predstavlja to {to oni koji vode Crnu Goru u Evropu podhranjuju taj naopaki odnos, predstavljaju}i kao svoju Ako se pove`u ~injenice da je ve}ina u Crnoj Gori optimisti~na, zadovoljna svojim `ivotom, da pozitivno govori o radu svoje Vlade, a da ta ista ve}ina smatra normalnim u~estvovati u korupciji, onda je neizbje`an zaklju~ak da danas Crna Gora ne dijeli evropski svjetonazor dobru volju odluku da nekome izi u u susret. Tako se, recimo, u jednom primorskom gradu odavno zna - odre enim danima, u jutarnjim satima, jedan od visokih funkcionera vladaju}e stranke prima stanovnike te op{tine u jednom kafeu. Oni mu ka`u {to im treba, od zapo{ljenja do dozvole za gradnju, a on im odmah ka`e mo`e li to ili ne. Obi~no mo`e. I onda do u izbori i "tajno glasanje" poslije kojeg svaki put partija tog funkcionera biva sve ja~a. Da li je to evropska "solidarnost" ili puki klijentelizam, pro`et najbezo~nijom zloupotrebom mo}i? I da li je Crna Gora, sa ovakvom praksom, bli`a Evropi od ostalih dr`ava regiona? I dokle }e Crna Gora da vara samu sebe? Malo }e joj pomo}i mi{ljenje Evropske komisije ako se ne pogleda u ogledalo i zamisli. 7

8 I n t e r v j u P R O F. D R. F I L I P K O V A ^ E V I ] Npsbnp!njkfokbuj!twjkftu Profesor politi~ke psihologije na Univerzitetu Crne Gore dr Filip Kova~evi} kazao je da se "ne smijemo" dopustiti da demokratizacija Crne Gore zavisi samo od interesa Evropske unije. U razgovoru za Evropski puls, Kova~evi} navodi da se Crna Gora mora kroz promjenu svijesti njenih gra ana izboriti za mjesto me u demokratskim dr`avama. Dio zagovornika evropskih integracija smatra da Crna Gora mo`e postati dr`avom vladavine prava, samo kroz proces integracija, odnosno pod pritiskom iz Brisela. Da li se sla`ete sa tim ocjenama ili vidite alternativu? Na`alost, po{tovanje zakona i vladavina prava koja postoji u Evropskoj uniji je jo{ uvijek utopija za Crnu Goru. Za to je najvi{e odgovorna vladaju}a politi~ka elita. Me utim, ne smijemo dopustiti da demokratizacija Crne Gore zavisi od interesa Evropske unije. Unija mo`e imati interes i da nas, ovakve kakvi smo, dr`i na nivou predpoliti~kog i preddemokratskog politi~kog razvoja da bi nas lak{e kontrolisala tj. instrumentalizovala. To je upravo ono {to rade Javijer Solana i Olli Rehn koji cini~no i neokolonijalisti~ki, jer im je dobro poznat dosije vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), hvale poduhvate sada{njeg Crnogorskim gra anima je dosta patnje i stradanja svih ovih decenija. Njima se EU ~ini kao odgovor za sve probleme, kao lijek koji lije~i sve bolesti, kao neka vrsta zemlje Dembelije. Tim iskrenim `eljama gra ana se koriste politi~ke partije da bi podigle svoj rejting premijera i njegove ekipe ministara. Crna Gora mora, uistinu i su{tinski, postati nezavisna dr`ava, Filip Kova~evi} tako {to }e se sama, kroz promjenu svijesti gra ana, izboriti za svoje mjesto me u demokratijama. Ina~e, dovijeka }emo biti predmet prepirke "vi{ih" interesa i "velikih" sila. Rezultati istra`ivanja javnog mnjenja pokazuju da preko 70% gra ana Crne Gore podr`ava ~lanstvo u EU. Da li je u pitanju slijepo pra}enje svojih politi~kih lidera, mi{ljenje da bi se ~lanstvom u Uniji pobolj{ao materijalni polo`aj ili ne{to tre}e? Crnogorskim gra anima je Umjesto da je simbol demokratizacije i me unacionalne solidarnosti, Evropska unija se sve ~e{}e upore uje sa biv{im Sovjetskim Savezom dosta patnje i stradanja svih ovih decenija. Njima se Evropska unija ~ini foto VIJESTI 8

9 I n t e r v j u kao odgovor za sve probleme, kao lijek koji lije~i sve bolesti, kao neka vrsta zemlje Dembelije. Tim iskrenim `eljama gra ana se koriste politi~ke partije da bi podigle svoj rejting. Bez premca u ovoj manipulaciji su predstavnici koalicije Demokratske partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) koji su ~ak i svoju koaliciju nazvali "evropska Crna Gora" iako se, kako ste sami naveli, sve politi~ke partije zala`u za evropske integracije. Dakle, postoje neutemeljene iluzije o Evropskoj uniji koje politi~ka klasa koristi za svoje partijske potrebe. Ka`ete da je gra anima dosta patnje i stradanja, ali Galupovo istra`ivanje javnog mnjenja pokazuje da je ~ak 71% gra ana Crne Gore zadovoljno svojim `ivotom, da 55% govori pozitivno o radu svoje Vlade i da, zajedno sa gra anima Kosova, na{i gra ani predstavljaju najoptimisti~nije u odnosu na ostale dr`ave zapadnog Balkana gledaju na svoju budu}nost. Kako to komentari{ete? Uz svu opreznost kada je u pitanju operacionalizacija anketa, treba imati na umu i da je ovo istra`ivanje vr{eno u septembru i oktobru pro{le godine kada je vladaju}a ma{inerija u Crnoj Gori, i njoj bliski mediji, strogo cenzurisala svaku pri~u o globalnoj ekonomskoj krizi. U ovom trenutku ono je potpuno obesmi{ljeno, sem naravno kao sredstvo propagande. Da li vjerujete da }e EU prevazi}i institucionalnu krizu? Zagovornici evropskih integracija podsje}aju da je Unija iz svake krize izlazila ja~a i to o~ekuju i ovog puta. U Evropskoj uniji je ve} otpo~eo proces razlaganja, za koji ne vjerujem da }e se zaustaviti. EU SVE ^E[]E POREDE SA SSSR Da li ste euroskeptik ili je javnost stekla takav utisak zbog Va{ih o{trih kritika na ra~un evropskih birokrata i pojedinih njenih lidera? Su{tinsko pitanje je da li postoje}e institucije Evropske unije pove}avaju ili smanjuju prostor za elementarne demokratske slobode i prava gra ana Evropske unije. Umjesto da je simbol demokratizacije i me unacionalne solidarnosti, Evropska unija se sve ~e{}e upore uje sa biv{im Sovjetskim savezom. Pro~itajte samo nedavne izjave ~e{kog predsjednika Vaclava Klausa. Siguran sam da Vaclav Klaus koji je dobar dio svog `ivota pro`ivio pod Sovjetima zna dobro o ~emu govori. Birokratija koja je sama sebi cilj - jer kome je zbilja odgovorna Evropska komisija i njeni brojni direktorati, bezbrojna odjeljenja, na primjer - je posebno alergi~na na projekte autenti~ne ljudske emancipacije, prava imigranata, radni~ka prava, itd. To se, tako e, o~itava i kroz sve ve}e nezadovoljstvo obi~nih gra ana prema "evropskim" inicijativama. Evropska unija je sada tvr ava ne samo prema ostalom dijelu Evrope, nego sve vi{e i prema svojim sopstvenim gra anima i narodima. Jednostavno, postaje jasno da okviri Evropske unije vi{e ne odgovaraju interesima krupnog kapitala (monopolisti~kih firmi, banaka, itd.) koji su bili glavni pokreta~i formiranja prvo zajedni~kog tr`i{ta, a poslije i Unije. To i nije tako lo{a vijest, jer se otvara mogu}nost za stvaranje jedne druga~ije Unije u kojoj }e, U Evropskoj uniji je ve} otpo~eo proces razlaganja, za koji ne vjerujem da }e se zaustaviti. Jednostavno, postaje jasno da okviri Evropske unije vi{e ne odgovaraju interesima krupnog kapitala (monopolisti~kih firmi, banaka,...) koji su bili glavni pokreta~i formiranja prvo zajedni~kog tr`i{ta, a poslije i Unije naprimjer, prava i prosperitet obi~nih gra ana biti prioritet. Zbog toga je izuzetno va`no panevropsko povezivanje alternativnih dru{tvenih pokreta, nevladinih organizacija, sindikata, nezavisnih akademskih zajednica, itd. Ono ve} donekle i postoji pod okriljem Evropskog dru{tvenog foruma, ali se mora znatno osna`iti da bi predstavljalo kredibilnu alternativu. [to predstavlja Evropski dru{tveni forum? Evropski dru{tveni forum (European Social Forum) je godi{nji sastanak progresivnih dru{tvenih pokreta, nevladinih organizacija i pojedinaca, koji je motivisan idejom da je "druga~ija Evropa mogu}a" (Another Europe is possible). On predstavlja evropski ogranak Svjetskog dru{tvenog foruma i zastupa ideje svijeta u kojem vlada ravnopravnost i socijalna pravda. Vise informacija mo`ete na}i na 9

10 P o l i t i k a P R I D R I V A N J E C R N E G O R E E V R O P S K O J U N I J I \up!kf!tqpsb{vn!p!tubcjmj{bdjkj!j!qsjesvajwbokv //////// Proces stabilizacije i pridru`ivanja je politi~ki i institucionalni okvir dugoro~ne Pi{e: Vladimir Pavi}evi} politike Evropske unije (EU) prema zemljama zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina) sa ciljem pridru`ivanja dr`ava ovog regiona EU, uz istovremeno uspostavljanje pune i trajne stabilizacije i ekonomskog prosperiteta svih dr`ava pojedina~no, kao i regiona u cjelini. Proces stabilizacije i pridru- `ivanja i perspektiva pridru`enog statusa, a potom i pristupanja EU pokazali su se kao bitni elementi strate{ke orijentacije reformskih vlada u pet zemalja regiona, ali i kao va`an podsticaj i podr{ka u procesu tranzicije i modernizacije njihovih privreda i ukupnih dru{tvenih odnosa. Mjere trgovinske i finansijske podr{ke imaju i neposredne efekte na pobolj{anje ekonomskog stanja u ovim zemljama. Institucionalno povezivanje sa EU uti~e i na pove}anu spremnost na regionalnu saradnju (jedan od uslova u procesu pribli`avanja EU) i ukupno unaprije ivanje bilateralnih odnosa zemalja regiona. Su{tinu Procesa stabilizacije i pridru`ivanja predstavlja zaklju- ~ivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP). SSP je me- unarodni ugovor izme u Evropske unije i dr`ave zapadnog Balkana koji predstavlja program reformi koje ta dr`ava treba da sprovede kako bi stekla status kandidata za ~lanstvo u Evropskoj uniji. SSP je zasnovan na po{tovanju demokratije i ljudskih prava, vladavine prava i tr`i{ne ekonomije. Poseban zna~aj pridaje se politi~koj i ekonomskoj stabilizaciji dr`ava i regiona zapadnog Balkana u cjelini. Dvije najva`nije obaveze koje je Crna Gora preuzela ovim sporazumom jesu uspostavljanje zone slobodne trgovine i uskla ivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravom EU. Ciljevi SSP se mogu klasifikovati u tri kategorije - stabilizacija, pridru`ivanje i zona slobodne trgovine: - stabilizacija - puna i trajna stabilizacija dr`ava zapadnog Balkana {to podrazumijeva transformaciju politi~kog, dru{tveno-ekonomskog, institucionalno-pravnog i Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju je zasnovan na po{tovanju demokratije i ljudskih prava, vladavine prava i tr`i{ne ekonomije bezbjednosnog sistema ovih dr`ava. Sporazum doprinosi ja- ~anju regionalne stabilnosti, uspostavljanju i ja~anju stabilnog evropskog poretka zasnovanog na Evropskoj uniji kao njegovom sto`eru; - pridru`ivanje - stvaranje primjerenog okvira za politi~ki dijalog ~ime se omogu}ava razvoj politi~kih odnosa izme u ugovornih partnera, podupiranje aktivnosti na sprovo enju tr`i{nih reformi i razvoju skladnih ekonomskih odnosa sa perspektivom uspostavljanja zone/a slobodne trgovine, podsticanje regionalne saradnje; - zona slobodne trgovine - stupanjem na snagu ovog Sporazuma ukidaju se sve carine, koli~inska ograni~enja, kao i mjere sa sli~nim dejstvom na uvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda u EU (izuzev jednog broja poljoprivrednih, tekstilnih i proizvoda od ~elika), pri ~emu se carine na jedan broj "osjetljivih" industrijskih i poljoprivrednih proizvoda postepeno smanjuju do isteka utvr enog prelaznog perioda. Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju izme u Evropskih zajednica i njihovih dr`ava ~lanica, sa jedne strane, i Republike Crne Gore, sa druge strane, sadr`i preambulu, op{te principe i devet poglavlja. Op{ti principi su: puno po{tovanje principa demokratije, vladavine prava, ljudskih i manjinskih prava, me unarodnog prava i principa na kojima se zasniva tr`i{na ekonomija. Preostalih devet 10

11 P o l i t i k a poglavlja pokriva sljede}e oblasti: politi~ki dijalog; regionalnu saradnju; slobodni protok roba; slobodno kretanje radnika, pravo na osnivanje pravnih lica, pru`anje usluga i kapitala; uskla ivanje pravnih propisa i njihova primjena, pravila o za{titi konkurencije; saradnju na podru~ju pravosu a i unutra{njih poslova; politike saradnje; oblast finansijske saradnje; op{te i institucionalne odredbe. U pregovorima o zaklju~enju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju EU i Crna Gora utvrdili su du`inu prelaznog perioda za stvaranje zone slobodne trgovine sa EU, kao i okvirni rok za uskla ivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU u prioritetnim oblastima. Po{to su pregovori uspje{no zavr{eni, Evropske zajednice i Crna Gora su potpisale Sporazum 15. oktobra godine nakon ~ega slijedi njegovo sprovo enje u predvi enom periodu. Da bi stupio na snagu neophodno je da SSP bude ratifikovan u svim dr`avama ~lanicama EU. Do stupanja na snagu SSP trgovinske odnose izme u pridru`ene dr`ave i Evropskih zajednica reguli{e Privremeni sporazum. Rije~ je o Sporazumu koji se zaklju~uje kako bi se omogu}ilo br`e sprovo enje onih dijelova SSP-a koji se nalaze u nadle`nosti Evropskih zajednica (slobodno kretanje roba tj. industrijskih, poljoprivrednih i ribljih proizvoda, teku}a pla}anja i kretanje kapitala, tr`i{na konkurencija, intelektualna, industrijska i trgova~ka svojina, carine). Za razliku od SSP-a stupanje na snagu ovog Sporazuma ne zahtjeva i ratifikaciju u dr`avama ~lanicama EU. Privremeni sporazum Evropskih zajednica i njihovih dr`ava ~lanica, sa jedne strane, i Crne Gore, sa druge strane, stupio je na snagu 1. januara godine. Zaklju~enjem SSP-a, Crna Gora postaje pridru`ena dr`ava Evropske unije i potvr uje status potencijalnog kandidata za punopravno ~lanstvo u Uniji. Sporazumom se nagla{ava individualni pristup u vrijednovanju dostignu}a Crne Gore u pribli`avanju Uniji. To zna~i da se pribli`avanje punopravnom ~lanstvu zasniva na sposobnosti prihvatanja evropskog prava, standarda i kriterijuma, Reforme i temeljno prilago avanje pravnim, ekonomskim i politi~kim standardima Unije zahtijevaju pojedina~ni i zajedni~ki anga`man svih pojedinaca i institucija u dr`avi dostignu}ima u izgradnji regionalne stabilnosti i rezultatima u sprovo enju obaveza koje proizlaze iz pridru`enog statusa. Pravna i ekonomska prilago avanja u vezi sa sprovo enjem SSP-a predstavljaju ozbiljan po~etak obuhvatnog prilago avanja, koje }e po~eti punom snagom nakon {to Crna Gora postane kandidat za ~lanstvo u EU. Reforme i temeljno prilago- avanje pravnim, ekonomskim i Dvije najva`nije obaveze koje je Crna Gora preuzela ovim Sporazumom jesu uspostavljanje zone slobodne trgovine i uskla ivanje zakonodavstva Crne Gore sa pravom EU politi~kim standardima Unije zahtijevaju pojedina~ni i zajedni~ki anga`man svih pojedinaca i institucija u dr`avi. Sve promjene koje name}e put prema Uniji u skladu su sa ostvarivanjem interesa razvoja i modernizacije Crne Gore. Mo`e se zaklju~iti da SSP ne ure uje isklju~ivo odnose izme u Crne Gore i Unije, ve} on u prvom redu ure uje odnose u Crnoj Gori, ja~aju}i efikasnost pravne dr`ave i poma`u}i cjelokupnim ekonomskim i institucionalnim reformama koje su Crnoj Gori neophodne da bi postala moderna i razvijena dr`ava. Autor predaje na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Beogradu 11

12 E v r o p s k i b a r o m e t a r u C r n o j G o r i Tjuof!ofqsbwjmoptuj!j!sf{vmubu Pi{e: Brano Mandi} Kampanja nam je doniijela "avaj jadni Jori~e" zabrinutost Neboj{e Medojevi}a sa lobanjom u ruci, evrovizijsko srpstvo Andrije Mandi- }a, }ivot - poligraf socijalizam Sr ana Mili}a i na kraju, ali ne najmanje bitno, uobi~ajeni gadluk kolektivnih orgazama kada se Milo \ukanovic Duke pojavi u salama od Plava do Bara. Koliko god komendija ovog puta bila skromnija nego ina~e, to nije glavni razlog {to izbori dolaze tiho kano parastos. Ovoga puta je, valjda, i posljednjoj tetki jasno da se glavna utakmica ne odvija u politici me u partijama, nego da se mi samo malo igramo izbornog reality showa dok se klju~ne odluke donose negdje za stolom, ispod stola, u praznim hotelima na primorju, u Abu Dabiju, bilo gdje samo ne u parlamentu. ^ak i najve}i parlamentarac u Ju`nih Slovena Ranko Krivokapi} sle`e ramenima i ka`e da su ministri kandidovani za poslanike - eto tako. Da oni ne}e, "naravno", u skup{tinske klupe nego su ih otkucali na spisak samo da se privu~e ona ista tetka koja treba da svr{i kada vidi da je pola Miletovog kabineta spremno da ih se zaokru`i. Kada se izbori zavr{e, onda }e "klate` sa klupe za rezerve", da zauzme njihova mjesta i jopet }emo imati grupu gra ana u parlamentu da usvajaju proevropske zakone sre}ni {to u vremenu krize imaju stalan posao i ru~ak u restoranu. A, to je vjerovatno i krajnji domet, te najljep{e {to se mo`e od `ivota dobiti. Bar ja to, "Hegelov sobar" mislim svakaog petnaestog u mjesecu. ^ak i najve}i parlamentarac u Ju`nih Slovena Ranko Krivokapi} sle`e ramenima i ka`e da su ministri kandidovani za poslanike - eto tako. Da oni ne}e, "naravno", u skup{tinske klupe, nego su ih otkucali na spisak samo da se privu~e ona ista tetka koja treba da svr{i kada vidi da je pola Miletovog kabineta spremno da ih se zaokru`i Bageri su opet na ulicama, u svakom gradu se filigranski precizno di`u plo~nici, mijenjaju se "mugi}i", mije{a se ciment, i sve odi{e predizbornom rutinom, koja ubija momenat inspiracije. ^ak je Demokratska partija socialista (DPS) uzela isti slogan, "Sigurno", kao prije 13 godina, {to je sjajna reminiscencija i dokaz: postmodernizam se uvalio i u agitprop kabinete spremne da pre`ivaju istoriju dosada{njih pobjeda. No, opozicija je glavni vinovnik ovog zlo~ina koji se sprema za nekoliko dana. Svi ~ekaju objavu poznatih rezultata {to je perverzno stanje kao pred namje{tenu utakmicu. A, sti`e i svjetski {ampion Italija da se lopta sa hrabrim sokolima pod Goricom. To }e biti sjajna prilika da se malo napalimo napalm domoljubljem i poka`emo da je lopta okrugla, ako ne u politici, onda makar u sportu. Nare enje je stiglo od fudbalskog saveza da se na stadion tog istorijskog datuma ne smiju unijeti zastave osim crnogorske i italijanske. Ideja je sljede}a: uzeti tri-satri barjak Evropske unije i krenuti na tekmu. Kada vam obezbje enje ka`e da to nije dozvoljeno, sazvati konferenciju za novinare ili, u radikalnijoj varijanti, spaliti se na licu mjesta pjevaju}i "svi }e ljudi bra}a biti". Po{to nema {anse da }u dobiti kartu, ovu ideju nudim besplatno da je sprovede neki aktivista, bilo koje partije kojoj su na srcu drug Topolanek i ostali drugovi. Isti performans mo`e se vaspostaviti i sa 12

13 E v r o p s k i b a r o m e t a r u C r n o j G o r i ameri~kom zastavom. Onda ode{ kod ambasadora Mura i tra`i{ azil, naseli{ se negdje u Ajovi, ~uvaju}i krave do kraja `ivota. Prije desetak godina jedan pokojni kriminalac je dr`ao fancy kafi} u centru Bara u kojem nijesu dozvoljavali da u ete sa kapom. Skini tu kapu! (reggae platena {apka u bojama duge). Tabanje i posljednjeg trzaja individualnosti nikoga ne brine jer mnogo je bitnije kako }emo se nositi na sredini terena tog istorijskog dana usred predizborne {utnje. To bi bilo klju~no pitanje: jesu li ljudi svjesni da im neko zabranjuje osnovno pravo da nose zastave i kape. Ipak, omladina se malo ufurasitila pa ~atuje sa potpredsjednikom DPS-a Svetozarom Marovi}em. Jedan mladi ~ater pita koga }e dovesti na Jazz sljede}e godine, a Sveto odgovara: Britney Spears. [to zaklju~ujemo iz ovog otac - sin razgovora. Prvo, vladaju}a se klasa informaciono emancipovala, kucaju po tastaturi. Drugo, mladi ljudi su uhvatili ritam, jedan koncert godi{enje. Svakog je...nog juna, zna se: pravac Jazz. Mjeseci dvanaest (12) ~eka se jedan koncert da ga poklone turistima i lokalnoj pastvi. To je diskretan ritam koji nikoga ne optere}uje. Upali}emo automobile kupljene na kredit, obu}i ne{to casual i ipati do zore. Zaklju- ~ujemo i da DPS nikada ne}e sjahati sa vlasti jer su se marketin{ki mudro okomili na mlade. Mladi nemaju vizu da izbiju iz zemlje, ali imaju viziju kako `ivjeti u njoj. Kakve su vizije bez vize? Izvolite vidjeti u minulih dvadeset godina. Procvjetao je reformski duh i svi smo jedna mala incest porodica. Uzimamo se me u sobom i razmjenjujemo sokove. Otrovne sokove kasabe u kojoj je glavni muzi~ki menad`er ratni hu{ka~ koji ~ita Markuzea "ali uva`ava ~injenicu da mnogi ljudi vole Britney". Evropski barometar je poludio od aplikacije i otvaraju se novi horizonti. To {to je plata pola potro{a~ke korpe nije bitno kada se mjeri s vremenom kada smo bili okupirani od osmanlijskog carstva ili `ivjeli neravnopravno u ratnim zajednicama balkanskih naroda. To bi u prevodu zna~ilo da se u Crnoj Gori nije nikad bolje `ivjelo. U jednom podgori~kom kafi}u, pored WC {koljke, pi{e "`ivio `ivot". Ima li bolje krilatice u inat svim neostvarenim kritizerima. `ivio `ivot, idemo dalje u olimpijskom duhu, bez ijedne insitucije kojoj gra ani vjeruju vi{e nego crkvi. Valjda je deset godina crkva ta koja pobje uje na istra`ivanjima javnog mnjenja. Dr`ava bo`ja, rekao bi sveti Avgustin tvorac ~uvene maksime: "Ljubi i sve ti je dozvoljeno". Divan sa`etak deset bo`jih zapovjesti. "Glasaj i sve ti je dozvoljeno", jo{ ljep{e zvu~i kada ste profesor u podgori~koj {koli, a direktor ti je dripac agitator u d`ipu i tripu nacionalnog radnika. I, na kraju malo kombinatorike, za one najizdr`ljivije. Prognoze ka`u da makar ~etiri stranke imaju rezultat na ivici cenzusa. Zna~i, minimalna kra a glasova koja se mo`e mjeriti stotinama glasa- ~kih listi}a, mo`e ostaviti van parlamenta nekoliko partija. U tom slu~aju gospodin Dont bi suptilno prebacio njihove rezultate, zna se kome. Svi dosada{nji izbori bili su puni "sitnih nepravilnosti koje nijesu bitno uticale na kona~an rezultat". Ali, ovog puta "sitne nepravinosti" mogu biti {lag na tortu velike pobjede. Kako god se zavr{ilo, sljede}a godina }e biti "puna izazova", ka`e Luk{i}, ministar finansija. Ne bi valjalo da sada eksperimenti{emo sa Kada se izbori zavr{e, onda }e "klate` sa klupe za rezerve", da zauzme njihova mjesta i jopet }emo imati grupu gra ana u parlamentu da usvajaju proevropske zakone sre}ni {to u vremenu krize imaju stalan posao i ru~ak u restoranu. A, to je vjerovatno i krajnji domet, te najljep{e {to se mo`e od `ivota dobiti promjenom vlasti. Pobjedom DPS-a bi dobio mandat do godine {to je punih 24 godine od kada su uzeli dizgine me u zube i izvadili korba~ revolucije. Dobro, malo se zbog toga zastidi{ kada pri~a{ sa strancima o politici, ali ko te vu~e za jezik da raspreda{ o glupostima. Mo`e{ im govoriti o koncertima, o Pameli Anderson, ili kao ministar Ro}en da citira{ Tenisona, dvorskog pjesnika koji nas je opjevao da se naje`i{. Autor je novinar dnevnog lista "Vijesti" 13

14 P o l i t i k a u f o k u s u V L A D A I N E V L A D I N E O R G A N I Z A C I J E U P R O C E S U E V R O P S K I H I N T E G R A C I J A Qbsuofsj!jmj!qspujwojdj@ //////// Pi{e: Stevo Muk Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP) i Evropskim partnerstvom, saradnja Vlade i nevladinih organizacija je ozna~ena kao posebna oblast u procesu ispunjavanja uslova za ulazak u Evropsku uniju. Naime, ovo pitanje je definisano preambulom SSP-a kojom se ukazuje na obavezu ugovornih strana da svim raspolo`ivim sredstvima doprinose politi~koj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilizaciji Crne Gore i ~itavog regiona, kroz, pored ostalog, razvoj civilnog dru{tva i demokratizaciju, izgradnju institucija i reformu dr`avne uprave. Memorandum o saradnji Sekretarijata za evropske integracije i dvanaest nevladinih organizacija potpisan je u maju 2008.godine na Cetinju. Bio je to doga aj koji je pratio javnu debatu o nacrtu Nacionalnog plana za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju. Ovim Memorandumom zamijenjen je onaj koji je Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije sa jednim brojem nevladinih organizacija potpisalo u julu godine. Novim sporazumom je predvi ena saradnja u oblastima sprovo enja reformi neophodnih za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Evropskoj uniji, ja~anja administrativnih kapaciteta zemlje za uskla ivanje zakonodavstva sa acquisem, sprovo enja Komunikacione strategije za informisanje javnosti o procesu pridru`ivanja Crne Gore EU, pripreme za kori{}enje pretpristupnih fondova EU, razvoja ekonomske i socijalne kohezije i o~uvanja prirodne i kulturne ba{tine, kao i za{tite okoline i odr`ivog razvoja. Sporazum je otvoren za pristupanje i drugih nevladinih organizacija i organizacija civilnog dru{tva koje to `ele. U izradu Komunikacione strategije o informisanju crnogorske javnosti o procesu pristupanja EU bile su uklju~ene NVO koje su pokazale interes. Sekretarijat za evropske integracije, u saradnji sa NVO-ima, priprema godi{nje akcione planove implementacije, kao i zajedni~ke izvje{taje o realizovanim aktivnostima, uz napomenu da oba dokumenta usvaja Vlada. Ipak, zna~ajan dio nevladinih organizacija smatra da u Crnoj Gori jo{ uvijek ne postoji dovoljan broj i kvalitet mehanizama za kontinuirano informisanje i uklju~ivanje NVO u pra}enje procesa pridru`ivanja Crne Gore EU, kao i da nijesu dovoljno uklju~ene u proces konsultacija i definisanja prioriteta radi programiranja realizacije pretpristupnih fondova. U Strategiji saradnje Vlade Crne Saradnja podrazumijeva otvorenost, spremnost na prihvatanje kritike, `elju da se partnerima stave na raspolaganje raspolo`ivi resursi Gore i nevladinih organizacija koja je usvojena januara godine zapisano je da "Evropske integracije predstavljaju proces koji zadire u sve segmente politi~kog, privrednog i dru{tvenog `ivota zemlje. Otuda su i NVO veoma aktivne u pra}enju i pomaganju razvoja procesa evropskih integracija. Proces pristupanja Evropskoj uniji mo`e poslu`iti kao potencijalni katalizator za usvajanje evropskih na~ela dobrog upravljanja i kao pogodna podloga za ja~anje kulture dijaloga i uspostavljanje efikasnih mehanizama saradnje izmenu Vlade i NVO. Vlada }e nastaviti da obezbje uje kontinuiran javni dijalog o procesu pridru`ivanja i pristupanja Crne Gore EU, o razli~itim aspektima tog procesa, pregovorima, reformama i rezultatima, te o zna~ajnijem uklju~ivanju NVO u realizaciju Komunikacione strategije o informisanju crnogorske javnosti o procesu pristupanja EU. Vlada }e, tako e, obezbijediti uslove za uklju~ivanje predstavnika/ca NVO-a u procese prevo enja acquis-a u pojedinim oblastima, koriste}i njihove stru~ne i profesionalne mogu}nosti." U Strategiji se ka`e se i da }e Vlada "blagovremeno u~initi dostupnim informacije i podatke o kori{}enju pretpristupnih fondova EU i obezbjediti ve}e u~e{}e predstavnika/ca NVO u procesu utvr ivanja prioritetnih oblasti koje }e se finansirati iz pomenutih fondova. U vezi sa kori{}enjem pretpristupnih fondova EU, Vlada }e razmotriti mogu}nost definisanja mehanizma/ama za kofinansiranje projekata NVO koji budu finansirani iz EU fondova, a iz sredstava od igara na sre}u. Vlada }e "pomagati napore NVO da uspostave i odr`avaju veze sa partnerima iz dr`ava regiona i dr`ava ~lanica EU, odnosno institucija EU, kako iz nevladinih tako i iz dr`avnih-administrativnih i EU struktura. U procesu obuke slu`benika o specifi~nim pitanjima procesa evropskih integracija i predstavnika NVO, koje mogu preuzeti zna~ajnu ulogu u informisanju i pripremi gra ana za usvajanje standarda u specifi~nim oblastima, Vlada i NVO }e uzajamno koristiti raspolo`ive kapacitete." Ipak, dok su na primjer za realizaciju Akcionog plana Vlade Crne Gore u vezi sa pristupanjem NATO, iz Bud`eta U~e{}e javnosti u procesima razvoja javnih politika ima za cilj kvalitetnije javne politike jer se uklju~enjem drugih aktera van Vlade maksimiziraju resursi koje jedno dru{tvo ima izdvojena zna~ajna finansijska sredstva, uklju~uju}i sredstva za aktivnosti nevladinih organizacija, za realizaciju Strategije i Akcionih planova unutar procesa evropskih integracija nijesu utvr ena bud`etska izdvajanja. Najzna~ajnije nevladine organizacije dijele mi{ljenje da je upisivanje aktivnos- 14

15 P o l i t i k a u f o k u s u ti nevladinih organizacija (koje nijesu finansirane od strane Vlade ve} od privatnih donatora, me unarodnih i drugih inostranih organizacija i institucija) u Izvje{taje Vlade o realizaciji komunikacione strategije lo{a praksa koju treba {to prije okon~ati. Iz Sekretarijata za evropske integracije se ve} godinu dana obe}ava izrada nove Strategije o informisanju javnosti o procesu pristupanja Crne Gore EU. U izradu nove Strategije bi trebale biti uklju~ene zainteresovane nevladine organizacije, posebno potpisnice Memoranduma. Me utim, taj posao jos uvijek nije ni otpo~eo, a za ozbiljan rad na novom dokumentu potrebno je obezbijediti resurse obje strane. Kada je u pitanju Nacionalni plan za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, u Sekretarijatu za evropske integracije smatraju da se nevladine organizacije mogu uklju~iti u proces revizije NPI "u skladu sa svojim programima i kapacitetima, na primjer: kroz direktnu stru~nu podr{ku u razli~itim oblastima prava EU ili kroz obezbje ivanje takve podr{ke u vidu projekata sa stranim nevladinim i drugim organizacijama; kroz zajedni~ke projekte sa~injavanja glosarija za odre ene oblasti; kroz projekte prevo enja propisa EU; i, naravno, kroz prijedloge, sugestije i komentare na ve} usvojeni NPI za " Me utim, Vlada jo{ uvijek nije ponudila set konkretnih, strukturisanih oblika saradnje u ovom va`nom poslu. U o~ekivanju pozitivnog signala u odnosu na zahtjev Crne Gore za statusom kandidata za ~lanstvo u Evropskoj uniji, nevladine organizacije o~ekuju poziv da i same daju doprinos kvalitetnom odgovoru na upitnik Evropske komisije. Me utim, Vlada je u januarskoj informaciji preporu~ila zapo{ljenima u dr`avnim organima da medijima ne daju upitnik Komisije i vladine odgovore. Ukoliko je cilj "saradnje" samo da se negdje u nekom izvje{taju za va`ne evropske adrese unese i pasus koji }e navesti da Vlada i NVO imaju potpisani sporazum o saradnji i da sara uju na nekim tehni~kim pitanjima, onda to ne da nije dobar pristup nego dugoro~no ne}e dati dobre rezultate ni za Vladu, ni za NVO, ni za samo dru{tvo i dr`avu U ovoj informaciji se navodi "Upitnik je svojina Evropske komisije, koja ne gleda blagonaklono na objavljivanje pitanja u javnosti. Zbog toga se preporu~uje da se to objasni doma}oj javnosti i da pitanja i odgovori budu dostupni tek nakon zavr{etka kompletnog procesa, odnosno usvajanja mi{ljenja od strane EK". Do tada, kako se navodi, informacije za javnost treba da su fokusirane "na generalne podatke (broj pitanja ukupno i po oblastima, su{tinu pitanja, bez citiranja)". Odgovor na pitanje kako }e nevladine organizacije u~estvovati u ovom procesu, ostaje nepoznat, ali najavljeni interni karakter ovog procesa ne ostavlja mnogo prostora za uklju~enje NVO i saradnju. Potpredsjednica Vlade za evropske integracije je, kroz svoj rad u Komisiji za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala koju vodi dosljedno zastupala stav Vlade da u Akcioni plan ne treba uklju~iti potrebu usvajanja Zakona o transparentnosti pripreme i primjene dr`avnih akata. Rije~ je, naime, o aktu ~iji je model prije dvije godine predlo`io Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), a koji ima za cilj da utvrdi zakonski osnov i propi{e proceduru u~e{}a javnosti, posebno nevladinih organizacija, u procesu razvoja svih javnih politika. Argument Vlade da bi se time usporio zakonodavni proces, ne samo {to ne stoji, jer primjena ovakvog zakona i zakonodavni proces uop{te trebaju po~ivati na jasnom i preciznom planu koji se po{tuje, ve} i zato {to demokratske procedure uvijek tra`e vi{e vremena i drugih resursa od individualnih odluka bez konsultacija. Na`alost, ovakav stav Vlade govori o manjku politi~ke volje da se otvori prema javnosti u mjeri koju zahtjeva slo`enost procesa evropskih integracija. Saradnja podrazumijeva otvorenost, spremnost na prihvatanje kritike, `elju da se partnerima stave na raspolaganje raspolo`ivi resursi. Saradnja podrazumijeva i zajedni~ko planiranje i zajedni~ku realizaciju, onda kad je to u obostranom interesu, ali i slobodu da nevladine organizacije djeluju samostalno, nezavisno, uklju~uju}i njihovo pravo da javno govore o kvalitetu rada institucija i nosilaca javnih funkcija. U~e{}e javnosti u procesima razvoja javnih politika ima za cilj kvalitetnije javne politike jer se uklju~enjem drugih aktera van Vlade maksimiziraju resursi koje jedno dru{tvo ima. sna`enje demokratije jer u~e{}e javnosti Vladu ~ini odgovornijom i transparentnijom; ve}e povjerenje u Vladu jer javnost u~estvuje u planiranju i daje svoj doprinos pa samim tim i dr`i kao svoje rezultate tih politika. Ukoliko je cilj "saradnje" samo da se negdje u nekom izvje{taju za va`ne evropske adrese unese i pasus koji }e navesti da Vlada i NVO imaju potpisani sporazum o saradnji i da sara uju na nekim tehni~kim pitanjima, onda to ne da nije dobar pristup nego dugoro~no ne}e dati dobre rezultate ni za Vladu, ni za NVO, ni za samo dru{tvo i dr`avu. Zato je pravo vrijeme da svi akteri saradnje razmisle o onome {to mogu uraditi da ona bude su{tinski i kvalitativno druga~ija. Autor je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa 15

16 I z m o g u g l a Z A [ T E L I M D A B U D E M G R A \ A N K A E V R O P S K E U N I J E Wkfsvkfn!v!fwspqtlp!tkvusb //////// J edinstvena tvorevina koja je zasnovana na elementima razli~itih modela, kako bi objasnio Pi{e: Milja Stanojevi} profesor Miroslav Prokopijevi}, definicija je u kojoj i ja pronalazim svoje vi enje Evropske unije. Skup elitnih dr`ava koje funkcioni{u po jednom pravilu, bilo da se radi o obrazovanju, ure enosti ili jednakosti. Razli~iti modeli kulture i jezika su ono {to me najvi{e inspiri{e kada razmi{ljam o Evropskoj uniji. Pripadam ve}inskoj grupi studenata i studentkinja koji/e vole strane jezike, putovanja, upoznavanje drugih kultura i sticanje novih iskustava. Vjerujem da bi u cilju na{eg efikasnijeg obrazovanja mnogo lak{e funkcionisali i ostvarivali svoje planove, kao gra ani i gra anke Unije. No, ve} na samom po~etku se susrije}emo sa preprekama, poput viznog re`ima. Upoznata sam sa ~injenicom da je Sporazum o viznim olak{icama potpisan i da je stupio na snagu 1. januara 2008.godine. Iskreno, jo{ uvijek nijesam ~ula da je neko bez problema, bez "knjige" dokumentacije i u kratkom roku zaista dobio vizu. Ba{ ovih dana, popunjavam aplikaciju za stipendiju u jednoj od dr`ava Evropske unije, poku{avaju}i da dobijem priliku da godinu osnovnih studija provedem na nekom od presti`nih evropskih fakulteta. Naravno, postoje dvije vrste aplikacije: za studente koji dolaze iz Evropske unije (EU countries) i one koji dolaze iz zemalja koje ne pripadaju Uniji (Non EU). I prosto sam osjetila posebnu te`inu aplikacije za "Non EU countries", koju sam morala da ispunim i dostavim uz potrebnu dokumentaciju. To nije ohrabruju}i proces ni za da slobodno i bez stresa svaki naredni semestar zavr{im u nekom drugom gradu Evropske unije, odnosno da imam mogu}nosti koje imaju moje kolege i koleginice iz one kategorije koja se ozna~ava sa "EU countries". Da sti~em nova iskustva, da se obrazujem i profesionalno usavr{avam. Da li ja puno tra`im? Ponekad, kada vidim programe za "Only for students from EU"' razmi{ljam koje povoljnosti studenti dr`ava Evropske unije imaju. Za razliku od nas. Koliko su povezani, samim tim {to im komunikacija i susret ne predstavljaju glavni problem, {to im je ostavljeno da samostalno odlu~uju. Kao gra anima i gra ankama EU, vremenom }e se i kod nas do}i ta evropska kultura. Kojoj se toliko radujem i pri`eljkujem je. Bi}u sre}na kada vidim, da pje{ak sigurno staje na pje{a~ki prelaz, bez obaveze na dugo ~ekanje da se jedan od voza~a smiluje i zaustavi svoje vozilo, tj. prisjeti se pravila "Pje{ak je zakon u saobra}aju". Kada se osjeti da se pravila i zakoni zaista po{tuju. Da gra ani promijene svijest, koja je iskrivljena, da je onaj koji kr{i zakon, pojedinac kojeg treba kazniti, a ne hvaliti za snala`ljivost. Kada primijetim da postoji po{tovanje i kultura opho enja prema starijim ljudima, kojima treba ustupiti mjesto bilo u autobusu, ili red u banci. Kada primjetim da prema pojedinicima koji su druga~iji od nas, ne postoje predrasude, ve} da ih prihvatimo kao dio dru{tva. Moramo imati u vidu da je ta rali~itost ona koja nas isto ~ini bogatijim! Sve ovo se ti~e i li~nih uvjerenja i kodeksa vaspitanja, koje prije svega svi mi nosimo iz porodice. Kada tu fazu reforme svijesti pre emo, sigurno mogu re}i da je zavr{en najzna~ajniji dio posla. A to je identitet gra anina/gra anke! Oduvijek sam bila optimista. Uvijek se dr`im teze "Za sve postoji rje{enje" pa }e biti neko i za nas "Non - EU students"! Vjerujem da }u vrlo brzo postati gra anka Evropske unije i u`ivati povoljnosti, na svim poljima, jednog zdravog i prosperitetnog `ivota. Autorka je polaznica VIII generacije [kole evropskih integracija i studentkinja II godine Fakulteta za me unarodnu ekonomiju, finansije i biznis na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) 16

17 Z a n i m l j i v o s t i i z E U Tjkbmjdf! vwbkv!opw bojl Evropska komisija usvojila je polovinom mjeseca dva propisa kojima se predvi a zamjena tradicionalnih sijalicama {tedljivim sijalicama, kako bi pobolj{ala energetsku efikasnost u doma}instvima, kancelarijama, na ulicama i u industriji. Sprovo enjem ovih propisa, EU bi trebalo da do godine u{tedi 80 TWh struje, {to odgovara potro{nji ~itave Belgije, te smanji za 32 miliona tona godi{nju emisiju CO 2, saop{teno je iz Brisela. Ne{tedljive tradicionalne sijalice postepeno }e se zamijeniti pobolj{anim, po~ev{i od ove godine, a postupak bi trebao biti zavr{en godine. Doma}instva }e mo}i da biraju izme u dugotrajnih fluorescentnih sijalica koje trenutno pokazuju najve}u energetsku u{tedu (tro{e 75% manje od konvencionalnih) ili halogenih, koje u potpunosti odgovaraju konvencionalnim sijalicama po kvalitetu, a {tede 25 do 50% energije. Zavisno od broja sijalica prosje~no doma}instvo u EU, koje pre e s konvencionalnih sijalica na fluorescentne, moglo bi u{tedjeti izme u 25 i 50 eura godi{nje na ra~unima za struju. Ova pravila predstavljaju samo dio mjera koje }e Komisija prihvatiti sljede}ih mjeseci, a odnosi}e se na mnoge proizvode, poput elektroni~kih ure aja, bijele tehnike i grijalica. Ep!21!ljmphsbnb!nftb!v!FV Evropska komisija usvojila je nova pravila o uno{enju `ivotinjskih proizvoda u EU koja }e stupiti na snagu 1. maja. Prema tim pravilima zabranjeno je unositi meso, mlijeko ili njihove proizvode iz tre}ih zemalja u EU, osim ako putnici ne nose manje od deset kilograma tih proizvoda iz Hrvatske, Farskih ostrva, Grenlanda ili Islanda. Od tih pravila izuzeto je dje~je mlijeko u prahu, dje~ja hrana, te posebna hrana koja se nosi iz medicinskih razloga, u koli~ini manjoj od 2 kilograma. [to se ti~e ribe, rakova i nekih {koljki, putnici mogu unositi ili poslati u EU do 20 kilograma ili jednu ribu, ako je ona te`a od toga. Pravila se ne odnose na `ivotinjske proizvode koji se prenose iz jedne u drugu zemlju EU ili za one koji se unose iz Andore, Lihten{tajna, Norve{ke, San Marina i [vajcarske. Kako bi se osiguralo da putnici jasno razumiju ta pravila, krajem pro{le godine pokrenuta je kampanja. Posteri na 35 jezika postavljeni su u luke, po aerodromima i na druga mjesta ulaska u EU. Lsj{b!vuj f!ob!nfoj Evropljani }e u sljede}ih nekoliko godina smanjiti konzumaciju mesa i skupih sireva, zaklju~ila je Evropska komisija u najnovijim prognozama za poljoprivredni sektor za razdoblje od do godine. Zbog recesije Evropljani }e, u sljede}e dvije do tri godine, smanjiti konzumaciju skupe govedine, jagnjetine i sira, dok }e se piletina i svinjetina dobro prodavati zbog povoljnijih cijena i odabira potro{a~a, prognoziraju autori slabije ene u EU zara uju na istim radnim mjestima u prosjeku 17,4 % manje od mu{karaca, saop{tila je Evropska komisija u izvje{taju o rodnoj nejednakosti. Iako je "jednaka plata za jednaki rad" jedan od osnovnih principa EU, izvje{taj EK pokazuje da su `ene vi{e zapo{ljene u sektorima u kojima su plate manje, kao {to su zdravstvo, obrazovanje i javna administracija u kojima radi 40% njih. Podaci do kojih je do{la EK, me utim, pokazali su da `ene ~ine 59% od svih univerzitetski obrazovanih zapo{ljenih osoba. Pored ovoga, `ene su i dalje znatno manje zastupljene od mu{karaca u tijelima u kojima se donose ekonomske i politi~ke odluke EU. Tako se na ~elu centralnih banaka svih 27 ~lanica EU nalazi mu{karac. Broj `ena u nacionalnim parlamentima dr`ava ~lanica u poslednjoj deceniji pove}ao se sa 16% u 1997.godini na 24% u godini. U Evropskom parlamentu trenutno sjedi 31% `ena. Kada je rije~ o ministarskim mjestima u nacionalnim vladama odnos je 75% mu{karaca naprema 25% `ena. Albanija do juna aplicira Albanija namjerava do kraja juna 2009.godine predati zahtjev za ~lanstvo u EU i za to je na~elno dobila zeleno svijetlo ~e{kog predsjedni{tva, najavio je albanski premijer Sali Berisha. Evropska komisija smatra da je preduslov za podno{enje zahtjeva uredno sprovo enje parlamentarnih izbora u Albaniji. Berisha je upozorio da bi, ako do e do ko~enja albanskog zahtjeva, moglo do}i do pada podr{ke ~lanstvu u EU koja u Albaniji iznosi 96%. Manje spavanja u hotelima Najve}i broj hotelskih no}enja u EU, pro{le godine, ostvaren je u {paniji (270 miliona), zatim u Italiji (247) i Njema~koj (219), Francuskoj (204), te Ujedinjenom Kraljevstvu (173). Tih pet zemalja ~ini vi{e od 70 % ukupnog broja hotelskih no}enja u EU. Me utim, broj hotelskih no}enja u EU smanjio se pro{le godine za 0,5 % u odnosu na godinu, saop{tio je Eurostat i dodao da je broj no}enja doma}ih gostiju bio stabilan, dok je broj no}enja stranih gostiju pao za 1,1%. 17

18 I z a z o v i u E U I Z B O R N O V O G S A S T A V A E V R O P S K E K O M I S I J E P O L I T I ^ K I K O M P L I K O V A N P O S A O Lpnftbsj!ob!j{cpsojn!mjtubnb Izbor novog sastava Evropske komisije nikada nije bio politi~ki jednostavan posao, ali }e ove godine biti i komplikovaniji nego obi~no. U politi~kom i institucionalnom pogledu, godina donosi mnoge nedoumice za novu evropsku izvr{nu vlast. Na politi~kom planu, ostaje da se vidi koliko }e komesara u}i u trku za drugi mandate, a koliko }e umjesto toga odlu~iti da se kandiduju na junskim izborima za Evropski parlament. U me uvremenu, na institucionalnom planu, Irci }e ponovo izglasavati Lisabonski sporazum. Kako je rezultat referenduma i dalje neizvjestan, nemogu}e je re}i ni koliko }e mjesta u Evropskoj komisiji uop{te biti otvoreno za nove komesare. Prema izvje{taju EurActiv-a, u novoj Evropskoj komisiji se mo`e na}i ~ak dvadesetak novih lica. O~ekuje se da }e ve}ina ~lanova Komisije napustiti trenutne pozicije na sopstvenu inicijativu ili zbog izmijenjenih politi~kih uslova u zemljama iz kojih dolaze. Postalo je uobi~ajeno za komesare da napuste mjesto u Evropskoj komisiji nakon isteka, a nekad i za vrijeme, prvog mandata, obi~no da bi zauzeli funkcije u nacionalnim vladama. Me u poznatim "dezerterima" su Peter VAKUM IZME\U NICE I LISABONA Ova godina se razlikuje od drugih godina u kojima se birala Komisija u jednom klju~nom aspektu - zbog nedoumica oko Lisabonskog sporazuma i neizvjesnih izgleda za ratifikaciju ovog dokumenta u svim zemljama ~lanicama. Evropska unija je, prosto re~eno, u institucionalnom haosu. Izbori za Evropski parlament }e biti odr`ani prema pravilima Ugovora iz Nice, {to zna~i manji broj ~lanova Parlamenta, ali i manji broj komesara (maksimum 26). Prema trenutnom dogovoru, evropski lideri }e nominovati predsjednika Komisije odmah nakon izbora, ali je jo{ uvijek neizvjesno kada }e i na koji na~in novi sastav Komisije preuzeti vlast. Tako ostaje mogu}nost da trenutni sastav Komisije ostane na du`nosti dok god Irska ne odr`i dugo o~ekivani drugi referendum, koji bi trebao biti organizovan u oktobru. [vedska, kao naredna predsjedavaju}a ~lanica, je ve} na javila da }e jesenji samit Evropskog savjeta biti odr`an malo kasnije, {to je uobi~ajeno, u novembru, kako bi se ostavilo prostora za irske zavrzlame. Ukoliko Irska ratifikuje Lisabonski sporazum i on stupi na snagu (o~ekuje se da }e irsko "da" zna~iti i definitivan pristanak ^e{ke i Poljske), nova Komisija }e mo}i da preuzme du`nost sa po jednim komesarom iz svake dr`ave ~lanice, kako je obe}ano Irskoj nakon neuspjelog referendum godine. Ako Irci ka`u "ne", stvar je malo komplikovanija. Prema sporazumu iz Nice, sastav Komisije }e morati da bude smanjen za barem jednog ~lana. To }e izazvati dodatna trvenja izme u zemalja ~lanica i najvjerovatnije rezultirati jo{ jednim institucionalnim kompromisom. Neki evropski politi~ari, umorni od "irskih problema" nezvani~no predla`u najjednostavnije rje{enje: ako Irska ka`e "ne", oduzeti im mjesto u Komisiji kako bi se ispo{tovala pravila Ugovora iz Nice i rije{en problem. Ipak, malo je vjerovatno da }e se takva "kaznena taktika" i materijalizovati. Mandelson i Franco Frattini. Kriti~ari tvrde da se time slabi uticaj Komisije, kako u smislu administrativnog kontinuiteta, tako i u pogledu imid`a ove institucije u evropskoj javnosti. Samo prije mjesec dana, evropski komesar za bud`etska i finansijska pitanja Dalia Grybauskaite je najavila da }e napustiti Komisiju kako bi se kandidovala za mjesto predsjednika Litvanije. Me utim, ono {to je posebno zanimljivo ove godine je da su mnogi komesari najavili u~e{}e na junskim izborima za Evropski parlament. Ukoliko odlu~e da se vrate u svoje zemlje kako bi u~estvovali u kampanji, mora}e da napuste funkcije u Briselu. No, ukoliko njihova imena budu samo stavljena na partijske liste, nijesu obavezni da daju ostavku u Komisiji. Tako bi, teorijski, veliki broj komesara mogao da se kandiduje za izbore kako bi podigli profil svojih partija, a nakon toga da odustane od mjesta u parlamentu u korist nekog drugog iz 18

19 I z a z o v i u E U iste stranke I, nastavi da radi u evropskom izvr{nom organu. Predsjednik Partije evropskih socijalista (PES) Poul Nyrup Rasmussen izjavio je da }e: "Neki komesari iskoristiti svoje pozicije da promovi{u svoju partiju na izborima. To je nekorektno, predsjednik Komisije bi morao da obave`e svakoga ko tako postupi da napusti funkciju". Rasmussen insistira da, iako ~lanovi Komisije imaju pravo na partijsku pripadnost, "su{tina Komisije je u tome da su politi~ki profil komesara i njihove slu`bene du`nosti striktno odvojene". "Jako mi smeta to {to postoji mogu}nost da bilo koji komesar privremeno napusti funkciju kako bi u~estvovao u kampanji - kao Ollli Rehn da je biti komesar neka neva`na stvar na koju se mo`e zaboraviti kad god se pojavi neka zanimljivija aktivnost", negoduje Rasmussen. REHN OSTAJE Mnogi o~ekuju da u narednom sastavu Evropske komisije vide nova lica. Iako trenutno ne postoji konkretna zamjena za predsjednika Barrosa, mnogi drugi bi lako mogli biti vra}eni ku}ama. Prema najavama EurActiva, samo pet komesara }e najvjerovatnije ostati na trenutnim pozicijama. Me u njima su italijanski komesar za saobra}aj Antonio Tajani, Estonac Siim Kallas (javna uprava i borba protiv korupcije), Finac Olli Rehn (pro{irenje), Viviane Reding iz Luksemburga (informaciono dru{tvo) i Meglena Kuneva iz Bugarske (prava potro{a~a). Janez Poto~nik iz Slovenije (nauka i istra`ivanje) i Andris Piebalgs iz Letonije (energetska pitanja) bi tako e mogli dobiti {ansu za jo{ jedan mandat. Iako bi neki drugi `eljeli da ostanu, poput britanske komesarke za trgovinu Catherine Ashton nemaju podr{ku nacionalnih vlada. U Evropskom parlamentu, najizgledniji kandidat za mjesto predsjednika u prve dvije i po godine je Njemac Martin Schulz, lider parlamentarne grupe socijalista, koga bi u drugoj polovini mandata mobao zamijeniti trenutni lider parlamentarnog odbora za spoljne poslove, poslanik poljskog desnog centra Jacek Saryusz-Wolski, biv{i glavni pregovara~ Poljske za pristupanje Evropskoj uniji. Evropom kru`e glasine da najvi{e {ansi da zauzme novu funkciju predsjednika Evrope ima biv{i britanski premijer Tony Blair, ukoliko, to jest, Lisabonski sporazum bude kona~no usvojen. Blair ima podr{ku velikog broja lidera EU, uklju~uju}i i francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozya. {u{ka se i da }e na mjesto "Visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost" koje se, tako e, formira novim ugovorom biti postavljen Jaap de Hoop Scheffer, trenutno generalni sekretar NATO-a. Nova funkcija Visokog predstavnika }e zamijeniti postoje}e funkcije komesara za spoljne poslove (Benita Ferrero Waldner) i Visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, koju sada zauzima Javier Solana. [to se ti~e mjesta predsjedavaju}eg, otkako je Jose Manuel Barroso, u julu godine, najavio da namjerava da se ponovo kandiduje za to mjesto, mnogi smatraju da je njegov reizbor neizbje`an. Pote{ko}e izazvane finansijskom krizom su, me utim, donekle ugrozile njegove izglede. Do sada je Barroso imao podr{ku ve}ine evropskog klana mo}nih lidera desnog centra - podr`avail su ga gotovo jednodu{no Angela Merkel, Nicholas Sarkozy, Silvio Berlusconi, predsjednik Luksemburga Jean-Claud Juncker i predsjednik Evropskog pralamenta Hans-Gert Poettering, pa ~ak i neki lideri ljevice, poput Jose Luis Rodriguez Zapatera i Jose Socratesa. Na nedavnom vanrednom samitu lidera EU, u martu godine, Sarkozy je, me utim izjavio da ne namjerava da bezrezervno podr`i biv{eg portugalskog premijera i upozorio da je mudrije prvo sa~ekati rezultate referendum u Irskoj. Angela Merkel je, tako e, neodlu~na oko pru`anja podr{ke Barrosu, i ~eka da vidi kako }e se trenutni sastav Evropske komisije nositi sa finansijskom krizom. Barroso, me utim, i dalje ima solidnu podr{ku me u ~lanovima Evropskog savjeta (koji biraju predsjednika Komisije), i jedino {to bi jo{ moglo poljuljati njegovu poziciju su dolaze}i evropski izbori u junu ove godine. Ukoliko Evropski socijalisti i druge grupe ljevice uspiju da se izbore za ve}inu u Parlamentu, to bi moglo izazvati pritisak javnosti na evropske lidere da umjesto njega izaberu nekoga sa lijevog centra, s obzirom na to da Parlament ima pravo da ne potvrdi izbor Savjeta za predsjednika Komisije. V.[.-V.@. 19

20 D r u g i p i { u [ T O J E P R E D V I \ E N O N A P U T U I N T E G R A C I J E C R N E G O R E U E U U O B L A S T I R A Z V O J A M A L I H I S R E D N J I H P R E D U Z E ] A Cj{ojt!pe!qswph!sb{sfeb! Formiranje kreditno-garantnog fonda (KGF), kao glavne institucije koja }e pru`ati finansijsku pomo} malim i srednjim preduze}ima (MSP) i uvo enje preduzetni{tva u sistem obrazovanja od prvog razreda osnovne {kole, dva su najzna~ajnija koraka u procesu daljih integracija Crne Gore u EU kada je u pitanju politika razvoja malih i srednjih preduze}a. Taj sektor u zemljama EU ~ini jedan od glavnih ekonomskih stubova zbog ~ega je Evropska komisija (EK) razradila preciznu {emu njegove finansijske pomo}i. Evropska zajedni~ka garancijska asocijacija (EMGA), Evropska investiciona banka (EIB), Evropski investicioni fond (EIF) samo su neke od institucija kojima se podr`ava razvoj malog i srednjeg biznisa, a svaka od dr`ava ~lanica ima i sopstvene aktivnosti na ja~anju MSP. Direktor crnogorske Direkcije za razvoj MSP Zoran Vuk~evi} u razgovoru za "Evropski reporter" objasnio je da su usvajanjem Zakona o bankama u martu godine stvoreni uslovi za formiranje KGF -a u Crnoj Gori koji treba da zaokru`i institucionalnu infrastrukturu dostupnosti finansijskim sredstvima. "Taj posao Direkcija je zapo~ela pro{le godine uz pomo} eksperata iz EU i bilo je planirano da KGF za`ivi po~etkom ove godine. Ali, globalna kriza je poremetila planove. Suo~eni smo sa problemom likvidnosti, a KGF treba da obezbje uje novac za razvojne projekte. Crna Gora je mala dr`ava i moramo racionalno koristiti resurse", rekao je Vuk~evi}. KGF treba da pobolj{a ekonomsku poziciju tog sektora, doprinese br`em i ravnomjernom razvoju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kao i da unaprijedi njihovu konkurentnost i inovativnost. "Drugi va`ni korak je uvo enje preduzetni{tva u sistem obrazovanja od prvog razreda osnovne {kole koje je sada na nivou fakultativnog predmeta u osnovim i srednjim {kolama. Po{to je znanje jedan od klju~nih faktora privrednog razvoja formalno obrazovanje mora odigrati va`nu ulogu u razvoju preduzetni~kih vje{tina. Tako e, treba nam i primjena savremenih poslovnih vje{tina u razli~itim oblastima kroz obuku u okviru neformalnog obrazovanja", isti~e Vuk~evi}. Prema Izvje{taju o napretku Sektor malih i srednjih preduze}a u zemljama EU ~ini jedan od glavnih ekonomskih stubova zbog ~ega je Evropska komisija razradila preciznu {emu njegove finansijske pomo}i Crne Gore, koji je u novembru objavila Evropska komisija, politika razvoja malih i srednjih preduze}a u procesu evropskih integracija uspje{no se primjenjuje i Crna Gora je posve}ena primjeni Evropske povelje za MSP. Vlada je do sada u toj oblasti usvojila Nacionalnu strategiju za razvoj MSP, program za eliminisanje biznis barijera, formiran je Savjet za eliminisanje biznis bari- Zoran Vuk~evi} 20

21 D r u g i p i { u jera, usvojen je novi Zakon o bankama koji je uslov za formiranje kreditno-garantnog fonda... Tu je i Strategija za cjelo`ivotno u~enje u preduzetni{tvu, preduzete su i prakti~ne mjere za pobolj{anje izvoznog potencijala MSP-a u obliku kreditne linije pod nazivom "podsticanje izvoza" i "grant {eme za refundaciju tro- {kova" "Evropska komisija je konstatovala da u kontinuitetu ostvarujemo napredak. Uspje{no primjenjujemo principe iz Lisabonske povelje, ali pojedine stvari moramo popraviti. Tu prije svega mislim na eliminisanje biznis barijera na lokalnom nivou sa kojima se suo~avaju mali i srednji preduzetnici", nagla{ava Vuk~evi}. Najzna~ajnija barijera na lokalnom nivou je dobijanje dozvola za rad na koje se ~ekalo i du`e od mjesec dana. Novim rje{enjima u zakonima o unutra{njoj trgovini i izgradnji objekata, definisano je da op{tine u roku od 15 dana moraju izdavati odobrenja za rad. Ako ne ispo{tuju taj rok smatra}e se da je rje{enje odobreno. "Nadamo se da }e lokalne vlasti po{tovati nove propise. Osim Evropska komisija je konstatovala da Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje napredak kada je rije~ o razvoju malih i srednjih predze}a, ali pojedine stvari moramo popraviti. To je, prije svega, eliminisanje biznis barijera na lokalnom nivou, ka`e Vuk~evi} toga, da bi neko zapo~eo biznis mora da sakupi brojna dokumenta i ovjerava ih kod nekoliko op{tinskih slu`bi. Planirano je da se uspostavi samo jedan {alter gdje }e preduzetnik predavati zahtjev za dobijanje bilo kog papira, a ako je op{tinskom slu`beniku potreban neki dodatni podatak od nekog druge op{tinske slu`be mora}e sam da ga obezbijedi", najavljuje Vuk~evi}. On dodaje da su preduzeti DVIJE TRE]INE RADI U MSP Mala i srednja preduze}a su u fokusu interesovanja ekonomske politike razvijenih zemalja i imaju centralnu ulogu u privrednoj strukturi EU. U zemljama EU evidentirano je oko 20 miliona preduze}a, od ~ega je 98% malih i srednjih, koja zapo{ljavaju 90 miliona ljudi. To je dvije tre}ine ukupne radne snage EU. Vi{e od 70% ukupnog prometa roba i usluga obavi se posredstvom MSP i ona ostvaruju 60 odsto bruto doma}eg proizvoda. Vuk~evi} ka`e da je do sada u Crnoj Gori registrovano MSP koja upo{ljavaju radnika, {to je vi{e od 50% ukupnog broja zapo{ljenih, dok je njihovo u~e{}e u BDP-u 60%. koraci za uspostavljanje on lajn registracije preduze}a. Strategijom razvoja MSP za period od do predvi- eno je da se donese posebni zakon kojim }e biti ure ena oblast MSP. Vuk~evi} ka`e da je dono{enje zakona pod znakom pitanja jer u mnogim razvijenim zemljama nema posebnog zakona ve} se podr{ka zasniva kroz druga zakonska re{enja. "Iskustva su razli~ita i za sada razmatramo razli~ite opcije. U Crnoj Gori promjene su konstantne i dinami~ne. Ako ne{to ~vrsto defini{emo zakonom, a aktuelna situacija zahtijeva drugo re{enje potreban je vremenski period da se zakon dopuni i promijeni, a nije nam u interesu da ~esto mijenjamo zakon. Recimo, ako bi zakonom precizirali da mo`emo kreditirati samo razvojne projekte, a sada je potrebno obezbijediti kreditnu liniju za likvidnost preduze}a morali bi mijenjati zakon. To je samo jedan od primjera", ka`e Vuk~evi}. Marija MIRJA^I] 21

22 A k t i v n o s t i N V O / U p o z n a j m o E v r o p s k u u n i j u Lpsvqdjkb!v!pcsb{pwbokv Centar za gra ansko obrazovanje (CGO) i Centar za monitoring (CEMI), uz podr{ku ambasade Republike Njema~ke, su u Podgorici 24. marta organizovali konferenciju "Da samo znanje donosi zvanje", povodom zav{etka projekta "Korupcija u obrazovanju", koji je realizovan u proteklih jedanaest mjeseci. Projekat je imao 7 komponenti: 1) sveobuhvatno istra`ivanje koje je uklju~ilo CATI, fokus grupe i dubinske intervjue, 2) izgradnju kapaciteta studentskih organizacija u borbi protiv korupcije, 3) obrazovanje srednjo{kolaca i nastavnika, kako bi se djelovalo preventivno, 4) analizu postoje}eg pravnog okvira u kojem djeluju univerziteti i rad na nacrtu preporuka, 5) nacionalnu medijsku kampanju "Neka ti bude {kola", koja je uklju~ila ~etiri spota emitovana u posljednjem kvartalu 2008, na TV IN, TV Vijesti i RTCG, ali i bilborde u Podgorici, Nik{i}u, Cetinju, Baru i Bijelom Polju, kao i niz gostovanja na brojnim medijima i izjava u javnosti ovim povodom, 6) konferenciju "Da samo znanje donosi zvanje" i 7) publikaciju o borbi protiv korupcije u obrazovanju koja objedinjuje sve realizovano. Konferenciju je otvorila Daliborka Uljarevi}, izvr{na direktorka CGO-a koja je rekla da su CGO i CEMI po prvi put pokrenuli pitanje korupcije u jednom od nose}ih stubova razvoja crnogorskog dru{tva - visokom obrazovanju. Ona je navela da je cilj konferencije da se otvori rasprava o politikama izgradnje odr`ivih mehanizama za sprije~avanje korupcije i djelotvornu borbu protiv ove za Crnu Goru ve} razaraju}e pojave na nivou jednog dijela obrazovnog sistema. Zlatko Vujovi}, predsjedni UO CEMI-ja i ~lan Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala je predstavio ~itav set mjera koje }e predlo`iti Komisiji za inovirani Akcioni plan, a koje pokrivaju oblast obrazovanja. Dagmar Schmidt, zamjenica ambasadora Republike Njema~ke, je izrazila podr{ku ovom projektu i rekla da korupcija nikoga ne Sa konferencije "Da samo znanje donosi zvanje" ostavlja nezainteresovanim u Crnoj Gori, nagla{avaju}i da je "prevencija korupcije u vaspitanju li~nosti izuzetno va`na, za u~enike, roditelje, nastavnike i cijelo dru{tvo". Specijalni izaslanik rektora Univerziteta Crne Gore, dr Milo{ Be{i} je kritikovao NEVLADINE ORGANIZACIJE U EVROPSKOJ UNIJI istra`ivanje u pogledu primijenjene metodologije i nalaza, ne negiraju}i postojanje korupcije ne Univerzitetu Crne Gore ve} samo procente koje istra`ivanje sprovedeno u ovom projektu daje. On nije predlo`io nikakve mjere ili preporuke u pravcu smanjenja korupcije iako je nekoliko puta bio pitan da to u~ini od strane organizatora. Gosti konferencije bili su predstavnici iz regiona koji su prenijeli svoja iskustva u okviru istog problema. Profesor dr ^edomir ^upi}, ~lan Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Republike Srbiije, ocijenio je da korupcija razara obrazovanje, a posebno visoko obrazovanje koje predstavlja strate{ki sistem jednog dru{tva. ^upi} je istakao da je,,za korupciju potrebno dvoje" ali "da samo onaj na polo`aju treba da snosi odgovornost". Zorislav Antun Petrovi}, predsjednik Transparency International-a za Hrvatsku govorio je o oblicima korupcije u obrazovanju i mjerama koje je Hrvatska preduzela u borbi protiv korupcije u ovoj oblasti. Konferencija je bila veoma dinami~na, ali i produktivna. Organizatori su najavili nastavak aktivnosti u ovoj oblasti. ERAZMUS STUDENTSKA MRE@A (ESM) Unity in diversity, diversity in the unity! Erazmus studentska mre`a (ESM) je jedna od najve}ih studentskih asocijacija u Evropi. U cilju podr{ke i razvoja studentskih razmjena u Evropi, osnovana je Naime, formirana je prva ESM kancelarija, i to u Utrehtu, u Holandiji. Nakon toga, na velikom broju evropskih univerziteta uslijedilo je osnivanje ESM kancelarija. Uz finansijsku podr{ku Evropske komisije, oktobra 1990, u Kopenhagenu je i zvani~no osnovan Erasmus Student Network International. Danas, devetnaest godina nakon osnivanja, ESN International ima vi{e od 280 lokalnih kancelarija i to u 32 evropske zemlje i Azerbejd`anu. Sjedi{te ESN International -a nalazi se u Briselu. Podsticanje studentske mobilnosti pod principom "Students Helping Students" je misija Erazmus studentske mre`e. Vizija ove mre`e je dru{tvo zasnovano na znanju, me usobnom po{tovanju i uzajamnom povjerenju, kao va`nim garantima mira. Erazmus studentska mre`a je dio Evropskog foruma mladih, me unarodne organizacije osnovane od strane nacionalnih savjeta mladih i drugih evropskih nevladinih organizacija mladih. Kao i ESM, i ova organizacija radi na promociji aktivnog u~e{}a mladih u izgradnji zajedni~ke Evrope. S tim u vezi, ESM pru`a pomo} studentima, zainteresovanim za studijski boravak u inostranstvu, pri odabiru destinacije koja bi najbolje "iza{la" u susret njihovim interesovanjima. Studijski boravak u inostranstvu na mladu osobu mo`e da ostavi sna`an pe~at u procesu razvoju njene li~nosti i zbog toga taj boravak mora imati svoj kvalitet. Stoga su studenti na razmjeni glavni fokus interesovanja Erazmus studentske mre`e. Ovim studentima je obezbije ena pomo} u akademskom, dru{tvenom i prakti~nom dijelu procesa njihove integracije u novu sredinu. Lokalne kancelarije ESM su zadu`ene da kroz niz kulturno-zabavnih programa animiraju studente na razmjeni i na taj na~in u~ine njihov boravak {to prijatnijim. Razne ve~eri filma i nacionalnih kuhinja, ~asovi jezika, putovanja i `urke samo su neki od ve} ustaljenih programa ~iji je cilj {to bolja dru{tvena integracija studenata na razmjeni. ESM misli i na studente koji se nakon zavr{enog studijskog boravka u inostranstvu vrate u svoju zemlju. Za ovu svrhu postoje posebni programi reintegracije. Naime, nude}i im neku vrstu "me unarodnog okru`enja" ESM se trudi da pomogne "studente povratnike" u prevazila`enju odre enih problema sa kojima se ovi studenti ~esto suo~avaju po svom povratku iz inostranstva. Interesovanje studenata da jedan dio svojih studija provedu u inostranstvu stalno raste, pa su organizacije kao {to je Erasmus stuudentska mre`a) vi{e nego potrebne u cilju podsticanja mobilnosti studenata i kvaliteta programa razmjene. Vi{e o organizaciji i njenim aktivnostima mo`ete na}i na sajtu: Priredio: Jakov MILATOVI] 22

23 A k t i v n o s t i N V O P R O M O V I S A N P R V I R O M A N D R M I L A N A P O P O V I ] A #Plmpq# Dsof!Hpsf@ Centar za gra ansko obrazovanje (CGO) i dnevni list Vijesti su 24. marta u Podgorici, u sali CGOa organizovali su promociju romana "Oklop", profesora Milana Popovi}a. Roman "Oklop" je objavljen 19. marta i izazvao je nevjerovatno interesovanje, o ~emu svjedo~i i ~injenica da je kompletno prvo izdanje prodato za par sati, pa je izdava~a {tampao drugo izdanje koje je u prodaji od 26. marta. O romanu su govorili knji`evnik Bal{a Brkovi}, novinarka Milka Tadi}- Mijovi}, Ivanovi} i sam autor, a moderatorka je bila Daliborka Uljarevi}. Brkovi} je ocijenio da je Popovi}ev roman najzna~ajnije i najzanimjivije svje~anstvo na{eg vremena, isti~u}i da o~ekuje da ga politi~ari, kao takvog, ne}e razumjeti. Tadi} Mijovi} je istakla da je za aktuelnost romana zaslu`na stvarnost koja je u ovom slu~aju odradila bolji posao od najboljih majstora marketinga. "Strah sa kojim se kupuje i ~ita ovo djelo govori bolje od svih analiza gdje se crnogorsko dru{tvo danas nalazi", obja{njavaju}i da "smo se vratili tamo gdje je sve i po~elo - u ono te{ko vrijeme u kojem se ve}ina gra ana pla{ila i sopstvene sjenke". Govore}i o svom prvom knji- `evnom romanu Popovi} je za`alio {to je morao iskoristiti dnevno politi~ki materijal daju}i time publicitet onima kojie ne zaslu`uju ni negativan publicitet. Svoj roman je opisao kao jednu Ivanovi}, Popovi}, Uljarevi}, Tadi}-Mijovi}, Brkovi} vrstu tehnike kola`a koja kombinuje realisti~ke komponente sa fikcionim dodacima. U romanu se prognozira smjena postoje}eg re`ima, ali ne na izborima, ve} spletom okolnosti koje dovode do toga da Primus, kako Popovi} naziva premijera \ukanovi}a u svom romanu, i porodica odlaze za Rusiju a na vlast dolazi opozicija. Popovi} je kazao da je u kreiranju ove solucije napravio kombinaciju svojih intimnih gra anskih i politi~kih opredjeljenja, odnosno anarhosocijaliste i socijaldemokrate. #Dsob!Hpsb!.!{fnmkb!nphv~optuj@# Evropski pokret u Crnoj Gori i Evropski fond za Balkan su 23. marta, u Podgorici, organizovali panel diskusiju na temu " Crna Gora - zemlja mogu}nosti?" sa ciljem da predstavi {iroj javnosti istra`ivanje Galup Balkan Monitor-a koje nudi pregled stavova i percepcija gra ana dr`ava zapadnog Balkana o pitanjima vezanim za prodru`ivanje EU. Na panelu su govorili: Gordana \urovi}, potpredsjednica Vlade Crne Gore, Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa, Zlatko Vujovi}, predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, Ne eljko Rudovi}, novinar dnevnika "Vijesti", Milo{ Be{i}, analiti~ar CEDEM-a i Robert Mancin direktor Galupa za centralnu i isto~nu Evropu. Uvodni~arka je bila Hedvig Morvai Horvat, izvr{na direktorka Evropskog fonda za Balkan, a moderator Mom~ilo Radulovi}, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori. Rezultati ovog istra`ivanja pokazuju da gra ani vjeruju da je Crna Gora zemlja mogu}nosti i da je sve manje ljudi koji bi `eljeli da odu iz Crne Gore. No, istovremeno su gra ani Crne Gore ocijenjeni kao najtolerantniji prema korupciji u odnosu na sve zemlje regiona. Mancin je naglasio da je istra`ivanje ra eno prije ekonomske krize, tako da je vjerovatno da bi danas rezultati bili ne{to druga~iji. Ostali u~esnici su analizirali rezultate sa svojih ta~aka gledi{ta, i iznijeli razli~ite stavove, ali su se svi slo`ili u jednom: treba ~initi sve da se nastavi pozitivan trend kretanja ka prava u Crnoj Gori UPodgorici je 26.marta godine odr`an okrugli sto u organizaciji NVO ANIMA - Kotor, Centra za `ensko i mirovno obrazovanje na kojem su bili predstavljeni nalazi istra`ivanja - "Stanje `enskih ljudskih prava u Crnoj Gori - kako to vide `ene i mu{karci?", uz podr{ku fondacije Institut za otvoreno dru{tvo, predstavni{tvo u Crnoj Gori (FOSI ROM). Istra`ivanje na ovu temu je obimno i obuhvata vi{e oblasti. Poseban osvrt u istra`ivanju dat je na stavove gra anstva o u~e{}u `ena u politi~kom `ivotu, imaju}i u vidu aktuelnost teme i parlamentarne izbore godine. U ime Centra za gra ansko obrazovanje na skupu je u~estvovala Dragana Ota{evi}, saradnica na programima. 23

24 P r o g r a m i u s a v r { a v a n j a u E U U O V O M B R O J U P R E P O R U ^ U J E M O : LEADERSHIP DEVELOPMENT PROGRAMME In an effort to support the integration process in Southeast Europe (SEE), the fourth SEE and the EU Leadership Development Programme supports 30 young people from the countries of SEE as well as broader Europe. The programme was initiated in 2006 by the TRANSFUSE Association, Berlin, and the College of Europe, Bruges. Starting from 2008, the European Fund for the Balkans in Belgrade has joined the initiative and generously supports the programme. The Programme will consist of the following activities: Two-week Summer Academy in Germany (Berlin/Schloss Neuhardenberg) 29 August - 12 September 2009 The curriculum will include topics related to the EU and the development of its relations with SEE as well as wider issues of international and economic relations. Practical training components focusing on negotiations, project management and presentation skills will provide participants with essential leadership qualities. Joint Projects in SEE between November 2009 and March 2010 The participants will work together in small multicultural groups to develop and implement a joint activity in SEE. Five-day Seminar in Belgium (Brussels/Bruges) April The Final Seminar offers visits to the EU institutions and NATO in Brussels and to the Campus of the College of Europe in Bruges. The Programme will be led by an Academic Dean, who will guide the participants through the different aspects of the Programme. The working language of the Programme is English. The participants are expected to be available during the overall period of the Programme (July April 2010) and to attend each planned activity. Only 30 selected applicants will be invited to participate. Their participation in the Programme will be sponsored by the European Fund for the Balkans, an initiative by the Robert Bosch Stiftung, the King Baudouin Foundation, the Campagnia di San Paolo and the ERSTE Foundation, hosted by the Network of European Foundations. Apply online: Deadline for Application is Europe's Day: 9 May MASTER OF ARTS IN INTERDISCIPLINARY RESEARCH AND STUDIES ON EASTERN EUROPE (MIREES) This program was launched some years ago by the University of Bologna, Italy; it is taught entirely in English (120 ECTS) and provides a joint diploma of the Universities of Bologna, Ljubljana, Vytautas Magnus University at Kaunas, Corvinus University of Budapest and, from the next Academic Year , the State University of St Petersburg. MIREES students will spend the first year in Forl? (one of the five campuses of the University of Bologna), while in the second year a minimum of 5 months will be spent at Partner Universities and, in particular cases, at MIREES Associated Universities in the Balkans. A mobility grant is offered to all enrolled students. More detailed information on the teaching plan and the Faculty, together with the application form, can be found at our web site: The next deadline for applications is May 15 th, The program is especially recommended for prospective PhD students. Moreover, the program is designed to forge analysts, area experts, consultants and mediators, to meet the needs of research institutes, the EC, international agencies, voluntary organizations and NGO's, public administration, managers, corporations and banks located in East-Central Europe and the Balkans or promoting investments in these regions. The MIREES program offers specialized, indepth knowledge of the post-socialist countries in transition, the new EU member states, and the new East-European neighbour countries to students with a BA in Economics, Politics, International Relations, History, Languages (and Slavic languages in particular), agricultural studies and cultural studies generally. The program aims also at developing language skills. MIREES offers courses in Bosnian- Croatian-Serbian, Bulgarian, basic and advanced Russian, and Slovak (Hungarian and Lithuanian are also available in the 2 nd year) as well as Italian for foreigners as an additional option. The curriculum stresses interdisciplinary studies in the economics of transition; politics and international relations; media studies; and history and cultural studies focused on Central, Eastern Europe and the Balkans. Thirdly, the international dimension of the program is enhanced through student mobility, by an international faculty composed of prominent scholars of international repute, and a genuinely international student body. For further information, contact the Tutor of the course at facscpol-fo.tutormirees@unibo.it or the Faculty Student Office (info.spfo@unibo.it, phone ). FULLY FUNDED PHD STUDENTSHIPS - THE POLITICS OF ETHNIC DIVERSITY - INSTITUTE FOR SOCIAL CHANGE The Institute for Social Change has three fully funded PhD studentships commencing in 2009, covering fees and an annual maintenance stipend of 11,800 pounds. The Institute for Social Change is an interdisciplinary research centre in the School of Social Sciences that offers an outstanding environment in which to study for a PhD. Sociological research at the University of Manchester was ranked joint first in the 2008 UK Research Assessment Exercise, producing the highest proportion of 'world leading' research of any UK institution. PhD students will have the opportunity to apply for places on the prestigious Harvard-Manchester graduate summer programme, and may be able to spend time at Harvard in the course of their research project. You can apply online at For information on how to apply contact Vicky Barnes (vicky.barnes@manchester.ac.uk). The deadline for applications is 11 th May Website: EIC Bilten - Evropski puls je elektronski ~asopis koji izlazi u sklopu EIC programa, a uz podr{ku fondacije Friedrich Ebert. Izdava~ je Centar za gra ansko obrazovanje. EIC Bilten - Evropski puls je zaveden u evidenciji medija Ministarstva kulture i medija pod rednim brojem 578. Urednik: Ure iva~ki kolegijum: mr Vera [}epanovi}, Daliborka Uljarevi}, Ne eljko Rudovi}, mr Dragan Stojovi}, mr Vladimir Vu~ini}, Petar \ukanovi} Tehni~ki urednik: Bla`o Crvenica; Lektura: Milena Milunovi}; Lektura engleske verzije: Maja Mugo{a; Prevod: mr Vera [}epanovi} Njego{eva 36 / I Tel / fax: 081 / , eicbilten@cg.yu EIC Bilten - Evropski puls mo`ete preuzeti na 24