STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA GRADA OSIJEKA

Transcription

1 STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA GRADA OSIJEKA Osijek, travanj

2 Sadrţaj 1. Uvod Razlozi izrade Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka Povijesni pregled kulturnog razvitka u Osijeku Analiza slabosti i snaga (SWOT ) trenutno stanje Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka Zakonski okvir Financijski okvir Metodološko objašnjenje Vizija Misija Temeljne vrijednosti i naĉela Temeljne vrijednosti osjeĉke kulture Temeljna naĉela kulturne politike Grada Osijeka Opći strateški ciljevi Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka UsklaĊenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima i dokumentima statistiĉke regije, Republike Hrvatske i Europske unije Prioriteti Posebni strateški ciljevi po kulturnim djelatnostima Kulturna baština Materijalna kulturna baština Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku Nepokretna kulturna dobra Agencija za obnovu osjeĉke TvrĊe Konzervatorsko-restauratorska djelatnost Nematerijalna kulturna baština Tradicijska kultura zaštita i oĉuvanje nematerijalne kulturne baštine i pokretnih kulturnih dobara Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo Osijek Hrvatsko kulturno-umjetniĉko društvo Ţeljezniĉar Hrvatski tamburaški savez u Osijeku Šokaĉka grana Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić Tamburaška škola Batorek Folklorni ansambl Biseri Slavonije Ostala kulturno-umjetniĉka društva tradicijskog usmjerenja

3 Pokretna kulturna baština - muzejska djelatnost Muzej Slavonije Osijek Muzej likovnih umjetnosti, Osijek Pokretna kulturna baština - galerijska djelatnost Gradske galerije Osijek Pokretna kulturna baština - knjiţniĉna djelatnost Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek Postupak razdvajanja sveuĉilišne od gradske funkcije knjiţnice Pokretna kulturna baština - arhivska djelatnost Drţavni arhiv Osijek Kulturno i umjetniĉko stvaralaštvo Ustanove u kulturi i obrazovne ustanove izvorišta stvaralaštva Kazališna scena - Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku i Barutana Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića U Osijeku Umjetniĉka akademija u Osijeku Odjel za kulturologiju Sveuĉilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Glazbena škola Franje Kuhaĉa u Osijeku Izvaninstitucionalno stvaralaštvo Dramska umjetnost, ples i pokret Umjetniĉka organizacija Teatar Nezavisna scena Barutana Dramski i baletni studio Djeĉjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku Glazbena djelatnost Hrvatsko pjevaĉko društvo Lipa Glazbena radionica mladih Polifonija Osijek Glazbena mladeţ u Osijeku Udruga Argus za promicanje jazz i blues kulture i glazbe Kulturno-umjetniĉka udruga Art klub Osijek, Big band Pjevaĉko društvo svetog Josipa Osijek HOPGD Zrinski Vokalni sastav Akvarel Hrvatska udruga za znanost, umjetnost i kulturu Kinematografi Osijek d.d. i agencija Luminis Knjiţna i nakladniĉka djelatnost Matica hrvatska, Ogranak Osijek Društvo hrvatskih knjiţevnika, Ogranak Osijek Likovne umjetnosti i izloţbena djelatnost HDLU Osijek Umjetniĉka organizacija Popup Udruga za poticanje umjetniĉke svijesti u društvu Slama.65 3

4 HDLUA Likar Audiovizualna djelatnost Kinematografi Osijek d.d Fotoklub Osijek Videoklub Mursa Udruga Novi film Kultura mladih i novomedijska kultura Udruga ljubitelja stripova Stripos Udruga za kreativnu borbu protiv vjetrenjaĉa 100lica Udruga M-art Kultura nacionalnih manjina MaĊarsko kulturno društvo Népkör Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Srpsko kulturno društvo Sveti Sava Tenja Matica slovaĉka Osijek Makedonsko kulturno društvo Braća Miladinovci Osijek Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz u Osijeku Njemaĉka narodnosna zajednica Hrvatske Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek Udruga Talijana i Hrvata u Slavoniji Zajednica Albanaca Osjeĉko-baranjske ţupanije Ţidovska općina Ostale udruge nacionalnih manjina koje djeluju na podruĉju grada Osijeku Ostale udruge civilnog društva koje djeluju i u podruĉju kulture Udruga za rad s mladima Breza Francuska alijansa Osijek Udruga Pannonian Udruga za kreativni razvoj Slap Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Zeleni Osijek PRONI centar za socijalno pouĉavanje Volonterski centar Osijek Udruga Gloria Maris Kulturne manifestacije u gradu Osijeku Osjeĉko ljeto kulture Krleţini dani SLUK EPTA Koncertni ciklus Osjeĉka muzejska glazbena srijeda MeĊunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe Memorijal Franjo Kreţma Memorijal Darko Lukić Jazz Spring Festival MeĊunarodni jazz & blues festival Osijek MeĊunarodni festival kazališnih akademija Dioniz Ostale manifestacije Umjetniĉke akademije u Osijeku od znaĉaja za grad Osijek

5 MeĊunarodni kazališni festival na njemaĉkom jeziku Slavonski biennale Dani grafike Memorijal Ive Kerdića - Triennale medaljerstva i male plastike Dani Matice hrvatske MeĊunarodna grafiĉka radionica HDLU Osijek Zemlja bez granica Landart festival Slama MeĊunarodni salon digitalne fotografije Osijek Ostale manifestacije od znaĉaja za promidţbu grada MeĊunarodna kulturna suradnja Osijek Europska prijestolnica kulture Korištenje fondova Europske unije Strukturni i kohezijski fondovi Program Europske unije Kreativna Europa , Europa za graďane i Erasmus Sufinanciranje kulturnih projekata korisnika odobrenih u okviru programa EU MeĊusektorska suradnja Akcijski plan Provedba strategije i praćenje provedbe

6 1. Uvod 1.1. Razlozi izrade strategije kulturnog razvitka grada Osijeka Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka u razdoblju od do godine, razraċen je s nakanom da sluţi kao temeljni dokument, planski okvir i strateško polazište za sustavnu i suvislu provedbu kulturne politike u navedenom vremenskom razdoblju s općim ciljem akumulirajućega kulturno-društvenoga napretka u ovoj sredini i regiji. Opći ciljevi i smjernice te obzor kojem se stremi kroz projekciju ove strategije formulirani su u obliku vizije, tj. zamišljenoga, i u obliku misije, tj. obvezujućega prema Osijeku s obzirom na povijest, baštinu, kulturno-društvenu ulogu, regionalnu pozicioniranost, htijenja graċanstva i infrastrukturnih kapaciteta u širokome rasponu od kreativnih ţarišta do trenutaĉno mrtvih kapitala. Do koncipiranja ove strategije Osijek je uspio, društveno-politiĉkim i poratnogospodarskim okolnostima u turbulentnome razdoblju tranzicije usprkos, realizirati niz kapitalnih kulturnih projekata, kako infrastrukturnih (djelomiĉna revitalizacija TvrĊe, nove kulturne institucije), tako i manifestacijskih (ponajprije Osjeĉko ljeto kulture kao kruna kulturnoga stvaralaštva na ovome prostoru). Strategijom bi se pak postojeća kulturna energija grada sinkronizirala i usmjerila k jasno postavljenim kulturnim vrijednostima i standardima, dok bi se s druge strane ravnanjem prema strategiji izbjegla stihija, ad hoc osmišljavanja kulturne sfere grada kao što je Osijek, sporadiĉne i partikularne kulturne politike. Temeljena na svijesti o baštinskim vrijednostima i kulturnome identitetu kroz dugu povijest Osijeka, strategija se inspirira naslijeċenim lokalnim vrijednostima, integriranim tradicijama i obogaćujućim koloritima europskih kultura, ali i perspektivama kulturne klime 21. stoljeća, ţeleći se prepoznatljivo pozicionirati na kulturnoj mapi Europe kako svojom kreativnom energijom, tako i svojim dijelom u mozaiku kulturne raznovrsnosti i lokalne osobnosti. U duhu 21. stoljeća, kojemu je naĉelo funkcioniranja gotovo svakoga aspekta umreţenost, i s obzirom na smještenost Osijeka u regionalnome okruţenju razliĉitih kultura, tradicija, vjeroispovijesti i inih dioba poviješću proizvedenih, a koje bismo kulturom prevladavali grad na Dravi se vidi i kulturnom strategijom predstavlja kao raskriţje kreativnosti, opredjeljujući se za tu ulogu kao kljuĉni ĉimbenik kulturnoga razvoja u regiji te u srednjoeuropskom, panonskom, podunavskom i balkanskom kulturnom krugu. Stoga naslovna fokusiranost ove strategije na grad Osijek ne znaĉi i ne preporuĉuje uskogrudni kulturni centralizam, nego pretpostavlja Osijek kao logistiĉku i infrastrukturnu bazu za prenošenje i širenje kultura, kulturnih sadrţaja i kulturnih vrijednosti. Drugim rijeĉima, intenzitet provedbe strategije i sinergijski uĉinci realiziranih ideja trebao bi ne samo reafirmirati kulturu kao nezaobilazan, atraktivan, oplemenjujući i emancipirajući sadrţaj graċanske svakodnevice, nego i uĉiniti Osijek disperzirajućim ţarištem kulture što šireg radijusa. Ovu strategiju izradili su u koordinaciji Umjetniĉka akademija u Osijeku, Upravni odjel za društvene djelatnosti i Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje na temelju prijedloga i glavnih smjernica razvoja struĉnog tima Umjetniĉke akademije te strateških planova ustanova i udruga u kulturi s podruĉja grada Osijeka. Nakon javne rasprave utvrdit će se konaĉna verzija strategije, koja će biti proslijeċena Gradskome vijeću Grada Osijeka na usvajanje. 6

7 1.2. Povijesni pregled kulturnog razvitka u Osijeku Osijek je grad vrlo bogate kulturne baštine, a i trenutno vrlo razvijene kulturne scene. Arheološki nalazi upućuju na to da na prostoru Osijeka tragovi prvog naseljavanja postoje još od mlaċeg kamenog doba (5. ili 6.st.prije Krista), a potom je Osijek/Mursa postalo keltsko i rimsko uporište. Vrlo malo zapisa je preostalo o Osijeku iz srednjovjekovnog i turskog doba, pa je stoga moguće pratiti kulturni ţivot grada tek od 18. stoljeća. U 18. stoljeću otvaraju se latinska gimnazija, a potom i franjevaĉka filozofska i teološka škole. One postaju središta kulturnoga ţivota, u kojima se razvijaju knjiţevnost i drugi oblici duhovnog stvaralaštva. Vrlo znaĉajan dogaċaj je i otvaranje prve tiskare otvorene godine. U drugoj polovici 19. stoljeća otvaraju se i gimnazije, uĉiteljska škola, te trgovaĉka akademija, što je potaklo razvoj kulturnog ţivota u gradu. U školama su prikazivane kazališne igre i izvoċene pjesme. Na trgovima i u gostionicama nastupale su putujuće kazališne i glazbene druţine. Glazba se njegovala u samostanima i crkvama te u domovima vojnih i graċanskih uglednika te je Osijek tada vrlo poznato, i priznato, središte glazbene kulture. U Osijeku su ponikli znaĉajni hrvatski glazbenici: Franjo Kreţma, Pajo Kolarić, Franjo Kuhaĉ i Lujo Svećenski. Brojna znaĉajna kulturno-umjetniĉka društva su poĉela svoju djelatnost sredinom 19. stoljeća, a većina ih postoji i danas (npr. HKUD Osijek 1862, HPD Lipa 1876., HOPGD Zrinski, STD Pajo Kolarić, HKUD Ţeljezniĉar). Ta su društva tijekom dugog niza godina snaţno razvila svoju djelatnost i oblikovale kulturno umjetniĉki ţivot grada. Muzej Slavonije je najstarija ustanova u kulturi, osnovana godine, a iz njega je izrasla i druga muzejska ustanova, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, koja ĉuva vrijednu zbirku slikarstva od 18. do 20. stoljeća. Likovna umjetnost u Osijeku ima dugu i izuzetno bogatu tradiciju neprekidno od 19. stoljeća. Niz je osjeĉkih likovnih umjetnika iz 19. i 20.stoljeća, koji su vrlo poznati i u europskim razmjerima: Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger, Bela Ĉikoš Sesija, Ivan Rein, Julije Knifer, Oskar Nemon. Prve kazališne predstave odrţavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, današnje Hrvatsko narodno kazalište, sagraċena je godine. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku osnovano je kao drugo nacionalno kazalište u Hrvatskoj (nakon zagrebaĉkog). HNK je i danas najznaĉajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu od godine djeluje još jedna znaĉajna kazališna ustanova sada pod imenom Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku. Ostale ustanove i udruge u kulturi osnovane su u 20. stoljeću (arhiv, galerije, Djeĉje kazalište, Gradska i sveuĉilišna knjiţnica i dr.), ali su takoċer izuzetno znaĉajan kulturni ĉimbenik u gradu. Jedna od tih vrlo znaĉajnih ustanova u kulturi, Drţavni arhiv u Osijeku, pohranjuje i ĉuva izuzetno vaţne dokumente osjeĉke i slavonske povijesti. U pripremi je i projekt preureċenja i obnove i druge takve bivše vojarne (Kamila Firingera 3, TvrĊa) u prostor Drţavnog arhiva namijenjen skladištenju arhivske graċe, ali i komunikaciji s graċanstvom. Novije galerije izlaţu većinom suvremenu umjetnost, poput Gradskih galerija Osijek - galerije Waldinger, HDLU Osijek - galerija Kazamat te izloţbeni prostori projekta POPUP pod vodstvom mladih akademskih likovnjaka (napušteni poslovni prostori u središtu grada, koji su u vlasništvu Grada Osijeka). U gradu su dugi niz godina djelovala dva kina, Kino Urania u povijesnoj secesijskoj zgradi izgraċenoj 1912., te Kino Europa i oba su kina bila prisiljena zatvoriti svoja vrata pod pritiskom trţišno snaţnijih globalnih kinenatografskih i distributerskih tvrtki, koji su u Osijek stigli istovremeno s otvaranjem velikih trgovaĉkih centara. Naporima Ministarstva kulture kroz projekt digitalizacije kino Urania ponovo otvara svoja vrata u listopadu

8 1.3. Analiza slabosti i snaga (SWOT) trenutno stanje kulture u gradu Osijeku Snage Slabosti Razvijena infrastruktura i razvijene kulturne ustanove: muzeji, kazališta, galerije, knjiţnice.. Postojanje visokoškolskih institucija u podruĉju kulture / Umjetniĉka akademija, novi studiji (kulturologija, u perspektivi i arhitektura); srednje škole (primijenjena, glazbena škola). Visok stupanj struĉnosti pojedinaca zaposlenih u institucijama kulture Bogata kulturna - arheološka, povijesna, prirodna i umjetniĉka baština pogodna za razvoj kulturnog turizma Odgovarajući interes medija i medijsko praćenje rada institucija kulture i manifestacija u kulturi Aktivan rad na prezentaciji kulture i tradicije kraja preko brojnih manifestacija Grad i Ţupanija sudjeluju u sufinanciranju javnih potreba u kulturi Razvijen kulturno-umjetniĉki amaterizam Nepostojanje strateških dokumenata Nedovoljna iskorištenost kulturnih institucija u edukaciji djece i mladih u cilju podizanja kulturne svijesti Nedovoljno poznavanje kulturne baštine i neadekvatna zaštita kulturne baštine Nedovoljna integriranost kulturnih dobara u svakodnevni ţivot Nedovoljna turistiĉka valorizacija Neadekvatna i nedostatna promidţba postojećih kulturnih kapaciteta Nedostatan kadar koji se bavi komunikacijom i marketingom Nedovoljni financijski i ljudski kapaciteti na razini institucija, a posebice udruga Dio infrastrukture nedostaje (koncertna dvorana i slikarski ateljei npr.) Znaĉajan broj regionalno i meċunarodno poznatih manifestacija i memorijala Kino-kultura i postojanje kina Nedovoljna ukljuĉenost lokalne uprave u programe zaštite kulturno-spomeniĉke baštine Slabo razvijena alternativna scena Prilike Prijetnje Povezivanje kulture i turizma Umreţenost kult.institucija u nacionalne i meċunarodne mreţe Prva kriza gospodarstva - uvjetuje manje novaca u kulturi Visoka ovisnost o proraĉunu Mogućnost financiranja projekata u kulturi iz EU fondova Daljnje propadanje kulturnih spomenika radi utjecaja ĉovjeka i prirode Povezivanje s drugim regijama i drţavama na bazi kulture Zaštita i valorizacija spomeniĉke, industrijske i obrtniĉke te multietniĉke baštine Neriješeni imovinsko-pravni odnosi ugroţavaju dobro gospodarenje kulturnim dobrima Nedovoljnim ulaganjem u kulturne 8

9 Snaţnija meċusektorska suradnja Brendiranje UvoĊenje novih tehnoloija u zaštitu, valorizaciju, integraciju i promociju, kulturnih dobara Dovršetak Kulturnog središta Eurodom Razvoj alternativne scene i kreativnih industrija udruge i manifestacije moţe doći do gubitka kulturne baštine i nedovoljne valorizacije turistiĉkog proizvoda vezanog uz kulturu Neodrţivost kulturnih vrijednih sadrţaja i projekata vrijednih za lokalnu zajednicu (primjer Tvrdja/UNESCO; kinematografi) Odljev struĉnih kadrova Daljnji pad broja stanovnika Društvena apatija (kao rezultat stanja u gospodarstvu, usporenog općeg razvitka i niske razine ukljuĉenosti stanovništva) 1.4. Upravljanje kulturnim razvitkom grada Osijeka Grad Osijek kroz svoj Upravni odjel za društvene djelatnosti, Odsjek za kulturu, ima nesporno najvaţniju ulogu u upravljanju kulturnim razvitkom, a koja se temelji na potrebi usklaċivanja interesa svih dionika kulturnog i umjetniĉkog ţivota na podruĉju grada. MeĊutim, zbog visoke razine centralizacije drţave, Grad Osijek nema potpunu slobodu kreiranja kulturne politike Grada, nego je pri tome ograniĉen velikim brojem zakona i ostalih propisa koje donose Sabor Republike Hrvatske (zakoni) ili Ministarstvo kulture (pravilnici) Zakonski okvir Zakoni: MeĎunarodni pravni propisi - Zakon o potvrċivanju Memoranduma o razumijevanju izmeċu Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Kultura ( od do 2013.) (NN-MU 7/07) - Europska kulturna konvencija ( NN-MU 1/99) - Konvencija o osnivanju Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (NN-MU 1/99) - MeĊunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (NN-MU 12/93) - Zakon o potvrċivanju konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriĉaja (NN- MU, br. 5/06, 5/07) Odlučivanje u kulturi - Zakon o kulturnim vijećima (NN 48/04, NN 44/09, NN 68/13) Ustanove u kulturi - Zakon o ustanovama (NN 76/93; NN 29/97, NN 47/99 - Ispravak i NN 35/08) - Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01) - Zakon o kazalištima (NN 71/06, NN 121/13) 9

10 - Zakon o muzejima (NN 142/98, NN 65/09) - Zakon o knjiţnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09) - Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniĉkog stvaralaštva (NN 43/96, NN 44/96 - Ispravak) Zaštita i očuvanje kulturnih dobara - Strategija oĉuvanja, zaštite i odrţivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje Zakon o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11, NN 25/12, NN 136/12, 157/13 ) Financiranje kulture - Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90,NN 27/93, NN 38/09) - Zakon o Zakladi "Kultura nova" (NN 90/11) Pravilnici - Pravilnik o izboru i utvrċivanju programa javnih potreba u kulturi ( NN 69/12, 44/13, 91/13) Propisi Grada Osijeka koji ureċuju podruĉje kulture: - Odluka o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Osijeka (Sluţbeni glasnik Grada Osijeka br. 16/13.) - Plan raspodjele sredstava spomeniĉke rente (za svaku kalendarsku godinu) Financijski okvir Trenutno stanje financiranja kulture iz Proraĉuna Grada Osijeka razvidno je iz sljedećih podataka: A) Raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim) korisnicima B) Raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi C) Raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima D) Udjel proraĉuna za kulturu u ukupnom proraĉunu Grada Osijeka (razdoblje ). E) Spomeniĉka renta A) Raspodjela sredstava namijenjenih ustanovama u kulturi i ostalim (neovisnim) korisnicima- Proraĉun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka 10

11 Raspodjela financijskih sredstava u godini Ustanove* redovna djelatnost Ostali korisnici (udruge, neovisna scena) Iznos ,72 kn ,74 kn Ukupna sredstva namijenjena ,46 kn kulturi Udio 89,7% 10,3% Grafikon 1. Prikaz raspodjeljenih sredstava izmeċu gradskih ustanova i ostalih korisnika u kulturi Raspodjela financijskih sredstava u godini Ustanove* redovna djelatnost Ostali korisnici (udruge, neovisna scena) Iznos ,00 kn ,00 kn Ukupna sredstva namijenjena ,00 kn kulturi Udio 89,5% 10,5% 11

12 Grafikon 2: Prikaz raspodijeljenih sredstava izmeċu gradskih ustanova i ostalih korisnika u kulturi * Ovdje su prikazana i financijska sredstva u iznosu ,00 kn koje Grad Osijek izdvaja godišnje za Program knjiţniĉne djelatnosti gradskog karaktera (za plaće i materijalne troškove djelatnika) Gradske i sveuĉilišne knjiţnice Osijek, kojoj je osnivaĉ Sveuĉilište J. J. Strossmayera u Osijeku. Grad Osijek je vlasnik ili zakupnik objekata i prostora 5 podruĉnih, a i temeljem Zakona o knjiţnicama Grad je duţan osigurati djelatnost narodne knjiţnice. B) Raspodjela sredstava po gradskim ustanovama u kulturi - Proraĉun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka Raspodjela financijskih sredstava u proraĉunskoj godini Red. br Ustanove Iznos % Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku ,50 kn 66% ,00 kn 18% Gradske galerije Osijek ,22 kn 2% Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek ,00 kn 14% UKUPNO: ,72 kn 100% 12

13 Grafikon 3.: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proraĉun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za godinu) Raspodjela financijskih sredstava prema planirnim sredstvima u proraĉunskoj godini Red. br. Ustanove Iznos % Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ,00 66% Djeĉje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku ,00 18% Gradske galerije Osijek ,00 2% Gradska i sveuĉilišna knjiţnica Osijek ,00 14% UKUPNO: ,00 100% 13

14 Grafikon 4.: Prikaz raspodjele financijskih sredstava po ustanovama (Proraĉun Programa javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za godinu) C) Raspodjela sredstava po kulturnim djelatnostima Raspodjela financijskih sredstava u proraĉunskoj godini (Proraĉun Grada Osijeka namijenjen kulturi) Red. br. Djelatnost Iznos % Programi od posebnog znaĉenja za Grad Osijek ,04 kn 38% Zaštita i oĉuvanje kulturne baštine ,50 kn 10% Muzejska i galerijska djelatnost ,00 kn 4% Likovna djelatnost ,00 kn 4% Knjiţna i nakladniĉka djelatnost ,20 kn 12% Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost ,00 kn 26% Filmska djelatnost ,00 kn 2% Kultura mladih i novomedijska kultura ,00 kn 3% UKUPNO: ,74 kn 100% 14

15 Grafikon 5.: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima Raspodjela financijskih sredstava prema planirnim sredstvima u proraĉunskoj Godini (Proraĉun Odsjeka za kulturu i Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu) Red. br. 10. Djelatnost Iznos % Programi od posebnog znaĉenja za Grad Osijek ,00 kn 29% Zaštita i oĉuvanje kulturne baštine ,00 kn 4% Muzejska i galerijska djelatnost ,00 kn 3% Likovna djelatnost ,00 kn 3% Knjiţna i nakladniĉka djelatnost ,00 kn 7% Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost ,00 kn 17% Filmska djelatnost ,00 kn 2% Kultura mladih i novomedijska kultura ,00 kn 2% Kulturni centar Eurodom ,00 kn 32% UKUPNO: ,00 kn 100% 15

16 Grafikon 6.: Prikaz raspodjele sredstava po kulturnim djelatnostima D) Udio proraĉuna Odsjeka za kulturu Grada Osijeka u ukupnom Proraĉunu Grada Osijeka za razdoblje Godina * Proraĉun Grada ,00 kn ,00 kn ,00 kn ,00 kn Proraĉun Odsjeka za kulturu ,00 kn ,00 kn ,46 kn ,00 kn Udio 4,46% 4,44% 4,31% 4,34% *2014. godina prikazana je na osnovu planiranih financijskih sredstava u Proraĉunu Grada Osijeka 16

17 Grafikon 7.: Prikaz udjela proraĉuna Odsjeka za kulturu u ukupnom proraĉunu Grada Osijeka u razdoblju E) Spomeniĉka renta - Proraĉun Grada Osijeka Spomeniĉka renta Godina Iznos ,05 kn ,00 kn Iz podataka u gornjim tablicama jasno je vidljivo da gotovo 90 % (89,7 % u 2013.) sredstava odlazi na fiksne troškove (rashodi za plaće ustanove, materijalni rashodi, programski rashodi) ustanove kojima je Grad Osijek osnivaĉ (HNK, Djeĉje kazalište i Gradske galerije) ili ima zakonske obveze financiranja djelatnosti (GISKO). Gledajući te postotke jasno je da nedovoljno sredstava ostaje za poticanje i razvoj neovisne kulturne scene, za kulturni amaterizam te za projekte udruga u kulturi. Trenutno, ovakva struktura financiranja kulture predstavlja nepremostiv problem s jedne strane su zakonske obveze Grada Osijeka kao osnivaĉa tih ustanova, a s druge strane nemogućnost povišenja iznosa izdvajanja dodatnih gradskih sredstava za potrebe kulture, zbog općenito smanjenih prihoda Grada uslijed dugotrajne gospodarske krize i uslijed izmjena nekih zakona u svezi s prihodima lokalnih 17

18 samouprava). Nedostatak programskih sredstava pogaċa ne samo dionike neovisne kulturne scene, nego sve više i same kulturne ustanove. Imajući u vidu trenutnu financijsku situaciju, osnovni zadatak kulturne politike Grada Osijeka jest zaustavljanje daljnjeg smanjivanja proraĉunskih sredstava namijenjenih kulturnim programima i projektima, jer bi to moglo dovesti do gašenja mnogih odliĉnih inicijativa i dugogodišnjih tradicionalnih projekata i manifestacija, što bi vodilo ka postupnom urušavanju bogatog kulturnog ţivota u gradu i osjećaju besperpektivnosti u sektoru kulture. Takav tijek dogaċanja ugrozio bi uvelike i urbani identitet grada, stoga kandidiranje za naslov Europske prijestolnice kulture vidimo kao izvanrednu prigodu i poticaj ponovnog oţivljavanja te razvoja i napretka kulture u gradu Osijeku i široj regiji Metodološko objašnjenje U ovom dijelu pojasnit ćemo temeljne metodološke pojmove Strategije kako bismo izbjegli moguće nesporazume. Ciljevi: što se na podruĉju kulture u Osijeku ţeli postići kako bi se ostvario napredak u usporedbi s trenutnim stanjem. Strateški ciljevi su podijeljeni na opće i specifiĉne ciljeve. Općim ciljevima se definiraju temeljni ciljevi kulturnog razvitka, a specifiĉnim posebni ciljevi za pojedine kulturne djelatnosti. Prioriteti: definiraju stupanj vaţnosti pojedinih ciljeva u odnosu na ostale ciljeve tj. rangiraju ciljeve po vaţnosti, odreċujući koji ciljevi imaju prednost pred drugima. Prioriteti se odreċuju zbog brţeg ostvarivanja strateških ciljeva. Mjere: aktivnosti koje će poduzimati Upravni odjel za društvene djelatnosti (kasnije Upravni odjel za kulturu) u suradnji s drugim odjelima gradske uprave, ustanovama i udrugama u kulturi kako bi se ostvarili strateški ciljevi u razdoblju Pokazatelji (Indikatori) uspješnosti: su mjerljivi pokazatelji temeljem kojih se u redovitim vremenskim razmacima procjenjuje stupanj uspješnosti poduzetih mjera/aktivnosti. Pokazatelji uspješnosti nisu nuţno samo kvantitativne prirode, nego moraju iskazivati i stupanj napretka u kvaliteti odreċenih kulturnih projekata, programa ili manifestacija. 18

19 2. Vizija Strategija razvoja grada Osijeka ponudila je viziju grada Osijeka po kojoj je Osijek grad zadovoljnih ljudi u kojem je ugodno ţivjeti i koji svoje potencijale ostvaruje u uvjetima odrţivog razvoja i društvene pravednosti, gospodarski razvijeno, sveuĉilišno i kulturno snaţno središte Osjeĉko-baranjske ţupanije i istoĉne Hrvatske koji je integriran u suvremene europske trendove. Osijek ima prepoznatljiv graċanski identitet utemeljen na proţimanju vlastite kulture i umjetniĉkih izriĉaja s drugim kulturama i umjetniĉkim izrazima. Otvorenost za utjecaje drugih i drugaĉijih, ojaĉala je graċansku svijest o vrijednosti vlastite baštine i tradicijske kulture. Razliĉiti odjeci kulturnog naslijeċa u suvremenim umjetniĉkim ostvarenjima, tvore prepoznatljiv identitet Osijeka u nacionalnim i meċunarodnim okvirima. Izvornost kulturne ponude temelji se na programima ustanova kulture i kulturnoumjetniĉkih udruga graċana. Izvrsnost umjetniĉkih ostvarenja plod je zajedniĉkih nastojanja umjetnika i razvijenog poduzetništva u kulturi, inovativnog institucionalnog menadţmenta i graċana koji su bili kljuĉni dionici u ostvarenju svih odsjeĉaka Strategije kulturnoga razvitka Osijeka do godine. GraĊani svih uzrasta zajedniĉki kreiraju identitet kao umjetnici i kulturni radnici, ili kao zainteresirana publika. Poticajan i kulturno prepoznatljiv identitet otvorenog grada, privukao je umjetnike, studente, turiste i poduzetnike koji se nakon kraćih boravaka nerijetko odluĉuju u njemu i nastaniti. Osijek je siguran i udoban grad po mjeri ĉovjeka koji ujedno omogućava ostvarenje razliĉitih pa i vrlo hrabrih umjetniĉkih, intelektualnih i poduzetniĉkih potencijala. 3. Misija Misija osjeĉke Gradske uprave je razviti Osijek kao europsku metropolu sa utjecajem na cjelokupnu makroregiju i kvalitetom modernog ţivota ugraċenog u kulturu Istoĉne (Panonske) Hrvatske. Odgovornost omogućavanja kulture širine svjetonazora, izraţavanja, kreiranja i duhovnoga oplemenjivanja svakodnevice i graċana uvjetovana je i ĉinjenicom znaĉaja i potencijala Osijeka na kulturnoj mapi u širem kontekstu, tj. kao jednoga od centara u regiji koji je plodonosno širio svoja bogatstva k manjim sredinama te ih kulturno poticao i osnaţivao. Na Gradu Osijeku, što se kulture tiĉe, poĉiva odgovornost trajnoga zalaganja i unaprjeċivanja kulturno-umjetniĉke kreativnosti, ne samo zbog svojih graċana kojima je kultura podrazumijevajući dio urbanoga sadrţaja i ne samo zbog nuţnosti kontinuiteta u odnosu na obvezujuće kulturno-povijesno naslijeċe. Misija Grada Osijeka je razvijanje i provedba kulturne politike poticanja umjetnosti, kreativnosti, inovativnosti, umjetniĉkog obrazovanja, te osiguranja uvjeta za razvoj kreativnih industrija i javne komunikacije. Zadaća je i urediti i usustaviti kulturnu baštinu te joj osigurati odrţivu namjenu. Grad Osijek će poticati umreţavanje i razvoj suradniĉkih kulturnih odnosa izmeċu razliĉitih društvenih i kulturnih dionika, kako bi kultura postala znaĉajna razvojna snaga Osijeka. 19

20 4. Temeljne vrijednosti i naĉela 4.1. Temeljne vrijednosti osjeĉke kulture Pod temeljnim vrijednostima na kojima se zasniva i motivira daljnji kulturni razvitak grada Osijeka i regionalne okolice podrazumijevamo naslijeċenu kulturnu podlogu u obliku baštine, dosad razvijenu infrastrukturu za omogućavanje kulturne dinamike te kapacitete ĉetvrtoga grada po veliĉini u Hrvatskoj. Pored toga, pod temeljnom vrijednošću u kontekstu ove strategije podrazumijeva se i prevrednovanje kulture kao prioriteta i naglašenijeg sadrţaja suvremene urbane svakodnevice, a ne kulture kao tek formalnoga ukrasa koji bi se provizorno i sporadiĉno poticao radi simuliranja privida kulturnoga bogatstva i raznolikosti. Osim što grad Osijek ima snaţna institucionalna uporišta elementarnoga kulturnoga ţivota u svome prostoru (nacionalno kazalište, muzeji, galerije, kulturne organizacije, dugovjeĉne kulturne manifestacije), praznine i niše u potrebama za raznovrsnijom kulturnom ponudom popunjava graċanska samoinicijativa kroz djelovanje kulturnih udruga, nadopunjavajući one prostore kulture koje institucije zbog svoje programske zadatosti ili proraĉunske limitiranosti ne dotiĉu u servisiranju graċana kulturnim sadrţajima, ma koliko spretno te institucije balansirale izmeċu programskih okvira, sredstava, nacionalno-kulturnih zadaća i zastupanja razlika. Ta sinergija institucionalne voljnosti da ĉine više s manjim i graċanske energije da samoinicijativno producira kulturne sadrţaje, dodatno osnaţena kontinuiranom svjeţinom mladih koje sveuĉilišna jezgra grada Osijeka koncentrira u svome prostoru kao znaĉajno novi glas umjetniĉkoga kreiranja i kao novi graċanski sloj kojega se odgaja kulturi i kulturnim vrijednostima, dosada je osiguravala da Osijek i u kriznim razdobljima uspijeva postići kulturnu dinamiku te osigurava kontinuitet kulturnoga ţivota za potrebe raznovrsnih populacija. U panorami kulturnoga ţivota grada Osijeka zastupljeni su i egzistiraju svi ţanrovi i mediji umjetniĉkoga izraţavanja, u stopu prateći odjeke suvremenih gibanja na svjetskoj kulturnoj sceni. Infrastrukturno i logistiĉki gledajući, prednost Osijeka je i njegova dimenzioniranost po mjeri ĉovjeka u smislu koncentrirane raspršenosti kulturnih prostora koji omogućavaju laku mobilnost publike, ekonomiĉnu angaţiranost svih kulturnih subjekata u raznovrstan program, komplementarno nadopunjavanje kulturnih subjekata u cjelovit gradski projekt te korištenje svakodnevnih urbanih prostora u atraktivne kulturne pozornice, u što bi svakako trebalo reintegrirati i bisere industrijske arhitekture i pojedine zaboravljene javne prostore kako bi se barem kroz umjetniĉku aktivnost u tim prostorima za društveno dobro poĉeo praktiĉno koristiti taj mrtvi kapital. Dosad postizano u kulturnome ţivotu grada Osijeka pokazuje da graċani imaju potrebu za još gušćim i intenzivnijim kulturnim programom kao svojom trajnom svakodnevicom, a ne kao povremenom sveĉanošću. Evidentna je potreba za još profiliranijim i nijansiranijm ţanrovima kulturne proizvodnje kao odlikom razvijenog i sofisticiranog društva kojemu nisu dostatni formalni sadrţaji pod etiketom kulture nego supstancijalno kvalitetni kulturni dogaċaji koji mu daju osjećaj prisutnosti u vremenu i stvaranja tog vremena, osjećaj graċanskog i intelektualnog dostojanstva te osjećaj kvalitetnijeg stupnja egzistencije u smislu svjedoĉenja kreativnosti, polemike, propitivanja, traganja, aktivnoga promišljanja umjetniĉke artikulacije vlastite pozicije u današnjici ili naprosto radi proţivljavanja uţitka vrhuncima umjetniĉkih umijeća. Prevrednovanje kulture u još vaţniji urbani sadrţaj nego što je to do sada bio proizlazi iz svijesti da bogat i raznovrstan kulturan ţivot odgaja sredinu vrijednostima koje su imanentne kulturnim dobrima: toleranciji, osjećaju za razliku, ĉovjekoljublju, humanizmu, ukusu i lijepome, hrabrosti mišljenja i odvaţnosti ĉinjenja, spremnosti i na beskorisnost, 20

21 solidarnosti, njegovanju viših vrijednosti, širini svjetonazora... Djelujući takvim kulturnim vrijednostima na graċane i šireći takve kulturne poruke okolici koja je donedavno bila konfliktna, Osijek bi sustavnim strategijskima afirmiranjem takvih vrijednosti misijski ostvario viziju bolje budućnosti i sretnije zajednice Temeljna naĉela kulturne politike Grada Osijeka Grad Osijek osigurava potpore kvalitetnim programima kroz Program javnih potreba u kulturi Grada Osijeka, u skladu s financijskim mogućnostima, a takoċer i logistiĉku i tehniĉku potporu udrugama i organizacijama u kulturi koje nemaju dostatne kadrovske kapacitete za uĉinkovitu organizaciju projekata i programa. Glavni kriteriji u odabiru programa i projekata koje će Grad Osijek sufinancirati su: umjetniĉka kvaliteta projekta/programa te kreativnost i inovativnost, struĉne i umjetniĉke reference provoditelja programa, kvaliteta dosadašnjeg rada, znaĉaj projekta/programa za grad te za predstavljanje grada u Hrvatskoj i svijetu, te ekonomiĉnost i provedivost programa. Trajno naĉelo kulturne politike Grada Osijeka je nastaviti omogućavati pristup kulturi svim graċanima pod jednakim uvjetima, stoga ustrajemo u opredijeljenosti da većina kulturnih dogaċanja i nadalje ostanu besplatna za publiku (npr. dogaċanja Osjeĉkog ljeta kulture, trenutno najznaĉajnije manifestacije u Osijeku, ali i u cijeloj istoĉnoj Hrvatskoj). Upravni odjel za društvene djelatnosti uvodi i novo naĉelo kulturne politike Grada: opredijeljenost za konstantne javne rasprave, koje ukljuĉuju i intenzivniju usmjerenost na kulturne sadrţaje u gradu, te poticanje jaĉeg ukljuĉivanja graċana i izraţavanja prijedloga i mišljenja u svezi kulturne politike Grada Osijeka. Upravni odjel je upravo pokrenuo postupak izrade internetske stranice Osijek - grad kulture koja će prikazati inventuru kulturnog potencijala grada te davati pregled svih kulturnih dogaċanja i aktivnosti te programa i projekata. Grad Osijek ţeli pozicionirati i promicati Osijek na europskoj kulturnoj karti kandidiranjem na projektu Europska prijestolnica kulture Upravo ova internetska stanica biti će vrlo znaĉajna u pripremi kandidature Grada Osijeka jer će se na njoj, izmeċu ostaloga, prikazivati i sve aktivnosti u okviru kandidature kako bi graċani bili upoznati s ovim znaĉajnim projektom. Digitalna javna rasprava ciljano kroz instrument intervjua ukljuĉit će najšire dionike kulture grada Osijeka (proizvoċaĉe, potrošaĉe, kulturne institucije i proraĉunske korisnike kulture) te javnom objavnom istih poticati javnost na komentare. Intervjui će biti dijeljeni kroz društvene mreţe, uvrštavani u biltene te će se prikazivati u raznim medijskih digitalnim platformama, a sve sa svrhom dobivanja nove percepcije o kulturi. Kroz intervjue ćemo biti u stanju izdvojiti zajedniĉko mišljenje svih dionika kulture, a kroz komentare relevantan i jasan stav javnosti o potrebama u kulturi, što će stvoriti temelj za osmišljavanje i pisanje projekata u kulturi. 21

22 5. Opći strateški ciljevi Uzimajući u obzir povijesne, kulturne, društvene i urbanistiĉke potencijale grada Osijeka, i oslanjajući se na dosad ostvarivano u kulturnome ţivotu Grada povrh objektivnih prepreka, sljedeće projekcije temelje se na uvjerenju da Osijek moţe još intenzivnije razviti svoje kapacitete i mogućnosti uz suvisliju i organiziraniju kulturnu politiku koja bi bila koordinirana i radi ekonomske uĉinkovitosti, i radi sinergije brojnih kulturnih subjekata grada, i radi kulturno-identitetskoga profiliranja grada u koherentan i prepoznatljiv kulturni imidţ koji bi svojom snagom i privlaĉnošću akumulirao daljnje dodatne kulturne vrijednosti i kolateralno koristio ostalim sferama urbanoga ţivota, od turizma i trgovine do kvalitete svakodnevice Opći strateški ciljevi kulturnog razvitka grada Osijeka do Nalazeći utemeljenje u glavnim strateškim ciljevima Strategije razvoja grada Osijeka: - Raditi zajedno (poduzetniĉki grad, inteligentni grad) - Uĉiti zajedno (grad znanja, virtualni grad) - Ţivjeti zajedno (atraktivan grad za ţivljenje, grad mladih), Strategija kulturnog razvitka grada Osijeka definira tri strateška cilja jednake vaţnosti: 1. Pozicionirati Osijek kao otvoren i napredan grad, središte šire regije i atraktivnu lokaciju za poduzetništvo i zapošljavanje kandidiranjem za Europsku prijestolnicu kulture 2020., koji ukljuĉuje prioritete stvaranja pozitivne poduzetniĉke klime, ukljuĉujući poduzetništvo u kreativnom sektoru, potpore kreativnom stvaralaštvu, promociju grada kao vibrantnog kulturnog središta šire regije, te promidţbu grada Osijeka kao lokacije pogodne za ulaganja u kreativnu industriju. 2. Kreirati uvjete i potaknuti razvoj kreativnosti i inovativnosti, osobito na regionalnom Sveuĉilištu, te razvijati sektor kreativne industrije i nezavisne, izvaninstitucionalne kulturne scene u Osijeku i regiji, koji ukljuĉuje prioritete stvaranja uvjeta i pruţanja snaţnije potpore razvoju inovativnosti i kreativnosti na Sveuĉilištu, te adekvatnije valorizacije i potpore izvaninstitucionalnoj kulturnoj i općenito društvenoj sceni u Osijeku. 3. Osnaţiti veze i modele suradnje meċu razvojnim dionicima razliĉitih sektora (gospodarstvo, uprava, akademska zajednica, civilno društvo) radi stvaranja dinamiĉne i perspektivne sredine atraktivne za ţivljenje i ostanak mladih ljudi, koji ukljuĉuje prioritete osnaţivanja uloge gradske uprave kao pokretaĉa meċusektorske suradnje, promidţbu meċusektorskih projekata u kulturi i dr. sektorima, institucionaliziranje dijaloga s civilnim društvom po kljuĉnim pitanjima društvenog ţivota grada Osijeka. 22

23 5.2. UsklaĊenost ciljeva Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka s prioritetima i dokumentima statistiĉke regije, Republike Hrvatske, Europske unije i meċunarodne razine Ova strategija je u skladu sa Strategijom razvoja gospodarstva Grada Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada, s ciljem Osijek atraktivan grad za ţivljenje, aktivnosti: Intenzivirati kulturne aktivnosti u gradu kroz poticanje svih i subvencioniranje pojedinih kulturnih ustanova s ciljem da se poveća njihova aktivnost i animira što veći broj graċana poglavito mladih; Uĉiniti Osijek atraktivnom turistiĉkom destinacijom za kongresni i kulturni turizam kroz stvaranje prostornih pretpostavki za kongresne aktivnosti (smještajne i prezentacijske) intenzivniji razvitak turistiĉke infrastrukture (informativnih centara, prospekata, izrada originalnih suvenira, razvijanje tradicionalnih obrta, stvaranje boljih pretpostavki za prihvat grupnih i pojedinaĉnih posjeta i sl.) i turistiĉku valorizaciju spomeniĉke baštine u Osijeku. Strategija je u skladu i sa Ţupanijskoj razvojnom strategijom Osjeĉko-baranjske ţupanije (nova je u izradi), s Ciljem 3. Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba graċana; prioritetom 3.8. Stvaranje preduvjeta za kvalitetnu provedbu programa kulture, športa i tehniĉke kulture ( Poticanje ukljuĉenosti graċana u programe kulture, tehniĉke kulture i športa; Poticanje programa i aktivnosti kojima se diverzificira korištenje postojećih resursa u kulturi, športu i tehniĉkoj kulturi; Podizanje standarda kulturnih, športskih i programa tehniĉke kulture). Ciljevi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka takoċer su i u skladu s ciljevima Strateškog plana Ministarstva kulture : Opći cilj 1. Razvoj kulturnog i umjetniĉkog stvaralaštva i proizvodnje i javne komunikacije - Posebni cilj 1.1. Potpora umjetniĉkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi i Posebni cilj 1.2. Razvoj nezavisne (izvaninstitucionalne) kulture; Opći cilj 2. Zaštićena i oĉuvana kulturna baština Ovaj strateški dokument takoċer je usklaċena i sa Strategijom oĉuvanja, zaštite i odrţivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje (Strateški cilj 3. Podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o vaţnosti kulturne baštine i odrţivom korištenju kulturne baštine; Posebni cilj 3.1.Poboljšati kvalitetu i proširiti formalno i neformalno obrazovanje o vaţnosti kulturne baštine, njezinu oĉuvanju i zaštiti te odrţivom korištenju; Posebni cilj 3.2. Povećati vidljivost kulturne baštine u društvu putem promotivnih aktivnosti). Strateške odrednice ovoga dokumenta koje obuhvaćaju neke aspekte kulturnog turizma takoċer se uklapaju i u Strategiju razvoja turizma RH do 2020., cilj Kulturni turizam (Ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinaĉnih kulturnih atrakcija (npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi, dvorci); Identifikacija mogućnosti razvoja novih dogaċanja s potencijalom meċunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidţa destinacija; Poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO baštine, vjerski putovi), a što podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja : Mjera 15 akcijski plan razvoja kulturnog turizma). Strategija kulturnog razvitka Grada Osijeka u skladu je i sa Strategijom Europa 2020, s prioritetom Pametan rast gospodarstvo utemeljeno na znanju i inovacijama, glavnom inicijativom ovoga prioriteta Unija inovacija i predvodniĉkom inicijativom Digitalna agenda za Europu; te s prioritetom Ukljuĉiv rast ekonomija visoke stope zaposlenosti koja donosi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, predvodniĉkim inicijativama Program za nove vještine i radna mjesta te Europska platforma protiv siromaštva, u priopćenju Europske komisije pod nazivom Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija Promicanje kulturnog i kreativnog sektora za rast i radna mjesta u EU (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of 23

24 the Regions Promoting cultural and creative sectors for growth and jobs in the EU (COM(2012) 537 Brussels, )): Adresiranje promjenjivih potreba za vještinama, UnaprjeĊenje pristupa financiranju, Proširenje trţišta: nova partnerstva i poslovni modeli, Proširenje meċunarodnog dosega, Uĉvršćivanje meċusektorskog produktivnog povezivanja. Program Kreativna Europa ima za cilj promicati kulturnu i lingvistiĉku raznolikost u Europi te uĉvrstiti natjecateljstva kulturnog i kreativnog sektora. Ovaj program daje potporu projektima koji podupiru prekograniĉno umreţavanje, partnerstvo i aktivnosti vršnjaĉkog uĉenja da bi se ojaĉao kapacitet ovih sektora za djelovanje izvan nacionalnih granica i pomoglo odgovoriti izazovima kao što su digitalni pomak, globalizacija i fragmentirana europska trţišta; koji podupiru aktivnosti izgradnje kapaciteta usmjerene na razvoj publike i testiranje poslovnih modela; te koji podupiru mjere koje pomaţu da sektor djeluje meċunarodno. Prioriteti i ciljevi Zakljuĉaka Vijeća i predstavnika vlada drţava ĉlanica, koji se sastaju unutar Vijeća, o Radnom planu za kulturu od (Conclusions of the Council and of the Representatives of the Governments of the Member States, meeting within the Council, on the Work Plan for Culture (2010/C 325/01)) temelje se na strateškim prioritetima Priopćenja Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Europskoj agendi za kulturu u globalizirajućem svijetu (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions on a European agenda for culture in a globalizing world {SEC(2007) 570}) - osjeĉka strategija u skladu je i s prioritetnim podruĉjima ovoga dokumenta i njihovim ciljevima: kulturna raznolikost, interkulturalni dijalog te pristupaĉna i inkluzivna kultura (Promicanje kulturne raznolikosti i interkulturalnog dijaloga - višejeziĉnost, kulturalno inkluzivni gradovi, Razvitak kljuĉne kompetencije 'Kulturna svijest i izraz'); Kulturne i kreativne industrije; Vještine i mobilnost; Kulturna baština, ukljuĉujući mobilnost zbirki; Kultura u vanjskim odnosima; Statistika u kulturi. 24

25 6. Prioriteti 6.1. Osnivanje Upravnog odjela za kulturu Trenutno unutar Gradske uprave, unutar Upravnog odjela za društvene djelatnosti djeluje Odsjek za kulturu s ĉetiri zaposlenika. S obzirom da Osijek ima viziju ojaĉati kao ţivo kulturno središte, mora organizirano promovirati kulturu i umjetnost kao vaţan dio društvenog i javnog ţivota. Za to je potrebna brojĉano veća i struĉna ekipiranost unutar Odjela za kulturu uzimajući u obzir njegovu vrlo intenzivnu djelatnost, zaduţenost za realizaciju projekta kulture na podruĉju grada, njihovo koordiniranje, informiranje i nalaţenja mogućnosti financiranja (gradsko, drţavno ili iz europskih fondova). Unutar Odjela treba formirati zasebni Odsjek za Europsku prijestolnicu kulture (EPK). TakoĊer bi bilo korisno unutar novoga odjela osnovati i Odsjek za kulturnu baštinu i ekipirati ga struĉnjacima u podruĉju arhitekture, povijesti umjetnosti i graċevinarstva. Taj bi odsjek skrbio o pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj baštini u tijesnoj suradnji s Ministarstvom kulture, Konzervatorskim odjelom u Osijeku. Rok: do kraja Otvaranje Podruĉnog odjela Gradske i sveuĉilišne knjiţnice Novi grad godine zapoĉela je obnova i ureċenje Paviljona Gradski vrt (nekadašnja plesna dvorana), dio kojega će se urediti kao budući podruĉni odjel Gradske i sveuĉilišne knjiţnice Osijek za podruĉje Gradske ĉetvrti Novi grad. To je jedna od najgušće naseljenijih gradskih ĉetvrti na podruĉju grada Osijeka, s gotovo stanovnika i jedina gradska ĉetvrt bez podruĉnog odjela knjiţnice. Rok: do kraja Razvijanje brendova grada ('kulturno brendiranje') Grad Osijek je grad bogate srednjoeuropske prošlosti i velikog potencijala za budućnost. Strateškim planiranjem Odjela za kulturu Grada zajedno s multidisciplinarnim timom odrediti prepoznatljiva obiljeţja, pojave i osobe Grada te na tim temeljima graditi proizvode koji će biti temelj za razvoj kulturnog turizma Grada i regije (princ Eugen Savojski, Julije Knifer, nobelovci Ruţiĉka i Prelog...). Povezati kulturni i znanstveni razvitak. Rok: do Osijek grad nobelovaca i znaĉajnih znanstvenika Svakako iskoristiti prestiţnu i respektabilnu ĉinjenicu da je Osijek europskoj i svjetskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini pruţio ĉak dva nobelovca - Vladimira Preloga i Lavoslava Ruţiĉku. Njihove biografije i formativni utjecaji osjeĉkoga obrazovanja na njihove daljnje uspjehe kapitalizirati u promociju, popularizaciju i afirmaciju osjeĉkoga školstva i znanja te obrazovanja kao vrijednosti uopće, ali i u povezivanju kulture i obrazovanja i znanosti, kao i kulturne s akademskom zajednicom. Naime, pored fokusiranja na kulturu u kontekstu ove strategije, nipošto nije zanemariva potreba da se u današnje vrijeme upravo kroz znaĉaj i autoritet osjeĉkih nobelovaca ukaţe na vrijednost znanja i obrazovanja. 25

26 Ove tezama doprinose i primjeri roċenog Osjeĉanina Mije Kišpatića, redovitog sveuĉilišnog profesora Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu i prvog hrvatskog doktora znanosti s podruĉja prirodnih znanosti, te osjeĉkog gimnazijalca i svjetski uvaţavanog znanstvenika Milutina Milankovića, graċevinskog inţenjera, klimatologa, astronoma, te osnivaĉa Katedre za nebesku mehaniku na Sveuĉilištu u Beogradu. Moramo svakako spomenuti i svjetski poznatog znanstvenika - fiziĉara i kemiĉara Josepha Schlessingera, roċenog u Hrvatskoj i nastanjenog u Osijeku do preseljenja u Izrael 1948., dobitnika brojnih nagrada za znanstveni rad te ĉlana Ameriĉke akademije znanosti i HAZU-a, a koji danas ţivi u SAD-u i predaje na Medicinskom fakultetu Sveuĉilišta Yale Osijek grad znaĉajnih umjetnika europskih ili svjetskih dosega Mnogi osjeĉki umjetnici imali su / imaju vrhunske umjetniĉka postignuća te su (postali) poznati u europskim ili svjetskim okvirima. Neki od njih utjecali su na razvoj umjetnosti drugih europskih ili svjetskih zemalja, a neki su kvalitetne europske ili svjetske utjecaje donosili u svoju domovinu. Ova brojna dolje navedena imena jasno ukazuju da su veze Osijeka s ostatkom Europe postoje već dugi niz stoljeća, što se u pravilu najjasnije oĉituje u umjetnosti i kulturi jednoga grada. Ovdje su navedeni znaĉajni osjeĉki umjetnici i kulturni djelatnici europskih ili svjetskih dosega po glavnim umjetniĉkim podruĉjima: Glazba: Franjo Kreţma, Franjo Kuhaĉ, Lujo Svećenski, Dora Pejaĉević, Pajo Kolarić, Jan Urban, Lav Mirski, Julije Njikoš, Sigmund Romberg (skladatelj, glazbenik i dirigent koji je odselio i ostatak ţivota proveo u SAD-u, skladajući za predstave na Broadwayu te za filmsku industriju Hollywooda). Likovna umjetnost: Adolf Waldinger, Hugo Conrad von Hötzendorf, Bela Ĉikoš Sesija, Oskar Nemon, Isidor Kršnjavi, Julije Knifer, Ivan Rein, Vladimir Filakovac, Josip Zorman, Davor Vrankić. Arhitektura: Viktor Axmann, najznaĉajniji osjeĉki arhitekt i urbanist poznat i nagraċivan u europskim okvirima, i Ljudevit Pelzer, projektant zgrade kina Europa. Knjiţevnost: Matija Petar Katanĉić (knjiţvenik, versifikator, filolog, prevoditelj, ali i arheolog, geograf, numizmatiĉar i epigraf), Dobriša Cesarić, Jagoda Truhelka, Anto Gardaš, Stjepan Tomaš; te troje pisaca na njemaĉkom jeziku: Vilma von Vukelić, Alexander Rosenfeld - Roda Roda, Victor von Reisner. Film: Oscarom dvaput ovjenĉani Branko Lustig (za filmove Schindlerova lista i Gladiator) i Branko Schmidt. Arheologija i kulturna baština: Ćiro Truhelka, Kamilo Firinger ( prvi ravnatelj Drţavnog arhiva u Osijeku), Marija Malbaša i Danica Pinterović. Ovi umjetnici i kulturni djelatnici predstavljaju veliki potencijal za 'kulturno brendiranje' grada. Neki od njih su pali u (polu)zaborav i u samom im rodnom gradu, te je potrebno dodatno promicati njihov rad i postignuća i meċu samim graċanima Osijeka, a potom u nacionalnim okvirima i šire godina Knifera: meandrirati grad Obiljeţiti oznaĉavanjem rodne kuće (spomen ploĉa i oznaĉavanje proĉelja motivom meandra jer poĉetkom sedamdesetih Knifer slika meandre divovskih formata na fasadama zgrada i zidovima interijera). Dakle, poraditi na potrebi da meandar postaje jedan od prepoznatljivih simbola Osijeka. Poĉeti stvaranje fundusa Kniferovih djela koji će dobiti izloţbeni prostor u gradu. Umjetniĉki opus Julija Knifera planira se iskoristiti kao temelj razvijanja u kulturni proizvod grada na visokoj razini. 26