1. Mart Dan nezavisnosti

Transcription

1 Broj 52 Januar/Februar 2010 cijena jedna funta Čestitamo Vam 1. Mart Dan nezavisnosti BOSNE I HERCEGOVINE

2 Iz Networka Velika Britanija AMBASADORI TATHAM I NEGODIĆ POSJETILI BOSANSKU KUĆU Veoma sam impresioniran onim što sam vidio ovdje u Bosanskoj kući, imajući u vidu na koji način ste došli u Veliku Britaniju. Prije svega, moram vam čestitati za sve ovo što radite za dobrobit obiju zemalja. Predstavnici SSDBiH upoznali su ambasadore s novim prijedlogom ustava republike Bosne i Hercegovine Ambasadorima su uručeni prvi štampani primjerci, s molbom da ih proslijede do nadležnih ambasada u Sarajevu, OHR-a i bh. državnih organa. Krajem januara Bosanska kuća u Birminghamu bila je ponovno epicentar bosanskohercegovačke dijaspore na Ostrvu. Njeni gosti bili su britanski ambasador u BiH Michael Tatham, bh. ambasadorica u Velikoj Britaniji Jadranka Negodić, šefica konzularnog odjeljenja bh. ambasade Slavica Grozdanić, patron Bosnia UK Networka Jeny Stone Wing, kao i članovi Bosnia UK Networka i Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH). Tema druženja bila je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini i njene evropske perspektive. Predstavnici lokalne bh. asocijacije, Bosnia UK Networka i SSDBiHa goste su upoznali s aktivnostima koje se provode u Bosanskoj kući i s radom ovih krovnih organizacija na poboljšanju života svih bh. državljana. ustav velika kočnica daljnjoj evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine. Ambasadori su obećali da će prijedlog ustava svojim diplomatskim kanalima proslijediti do nadležnih i pomoći da se kroz njega čuje kakvu Ambasador Tatham predstavio je sve ono što međunarodna zajednica radi kako bi Bosna i Hercegovina jednog dana postala moderna evropska zemlja. S druge strane, ambasadorica Negodić je govorila o tome šta naši državni organi rade kako bi svima nama bilo bolje. Predstavnici SS- Tribina DBiH upoznali su ambasadore s prijedlogom ustava republike Bosne i Hercegovine koji su prošle sedmice završili članovi pravne komisije Desanka Delić i Faruk Tičić. Ambasadorima su uručeni prvi štampani primjerci, s molbom da ih proslijede do nadležnih ambasada, OHR-a i bh. državnih organa. državu Bosnu i Hercegovinu želi njena dijaspora. Nakon razgovora, u velikoj sali Bosanske kuće gosti su održali javnu tribinu s Bosancima i Hercegovcima koji žive u Birminghamu i Coventryju. Bilo je zanimljivo čuti sva pitanja i odgovore o predstojećem popisu stanovništva, novom ustavu BiH, povratku izbjeglica, diskriminaciji u manjem bh. entitetu, oktobarskim izborima i viznom režimu. Ambasador Tatham i Faruk Tičić U razgovoru je najčešće spominjan Ustav Bosne i Hercegovine. Rečeno je da je postojeći Daytonski Prema riječima Faruka Tičića, rukovodioci SSDBiH svjesni su da ovaj prijedlog ne može svima odgovarati u cijelosti, ali se iz njega, prilikom pravljena nekog novog ustava naše zemlje, mogu upotrijebiti dijelovi koji se odnose na statusna pitanja bh. dijaspore. Ambasador Tatham je kazao da on Bosnu i Hercegovinu vidi u Evropskoj uniji. Kada će to biti zavisi, prije svega, od domaćih političara, koji se moraju naučiti da samostalno donose odluke, a ne da stalno gledaju u Bruxelles, Washington ili u visokog predstavnika, poručio je Tatham. Ambasadorica Negodić je naše građane pozvala da se uključe u rješavanje političkih procesa u Bosni i Hercegovini na taj način što će se 2

3 Iz Networka registrirati i glasati za one za koje misle da će Bosnu i Hercegovinu dovesti u Evropsku uniju. Nakon tribine, kulturnim programom gostima su se predstavili članovi folklorne sekcije Mladost Bosne i pjesnici Semira, Meho i Nisad Jakupović te Meliha Hadžović. Mladost Bosne sa gostima Imam Ahmed Gopo pozvao je prisutne da minutom šutnje, učenjem Fatihe ili na svoj vjerski način odaju počast svim poginulim u Bosni i Hercegovini. Treba reći da su doprinos ovom skupu dali volonteri i vrijedne domaćice lokalne bosanskohercegovačke asocijacije, koji su za sve prisutne pripremili bosansku sofru i, kako rekoše, na pravi način ugostili naše ambasadore, aludirajući na činjenicu da veliki broj bh. građana u Engleskoj ima i britansko državljanstvo. "Veoma sam impresioniran onim što sam vidio ovdje u 'Bosanskoj kući', imajući u vidu na koji način ste došli u Veliku Britaniju. Prije svega, moram vam čestitati za sve ovo što radite za dobrobit obiju zemalja, izjavio je za Haber ambasador Michael Tatham po završetku ove posjete. Tatham je spomenuo da je u petak imao sastanak s predstavnicima bh. dijaspore iz Londona te da se uvjerio kako su i u Londonu državljani BiH odlično organizirani. Na današnjoj javnoj tribini i na radnom sastanku mogao sam čuti o svim problemima koji se tiču bh. dijaspore. Nastojat ću da ih predstavim svojim kolegama ambasadorima u Sarajevu", dodao je britanski ambasador. Ambasadorica Negodić također je izrazila zadovoljstvo kompletnim programom i naglasila da je prvi put u Bosanskoj kući. Vjerujte da sam oduševljena načinom na koji čuvate tradiciju i kulturu Bosne i Hercegovine. Kao i dosad, bh. ambasada u Londonu će biti otvorena za sve vaše potrebe. Pitate me kako nam je bilo. Pa, prelijepo, jer po protokolu je bilo predviđeno da posjeta traje tri sata, a mi smo se s vama zadržali duplo duže. To samo za sebe govori, riječi su bh. ambasadorice u Londonu Jadranke Negodić. KAKO JE BH AMBADSADA U LONODNU OPISALA OVAJ DOGADJAJ Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Londonu Jadranka Negodić i ambasador Velike Britanije u Sarajevu Michael Tatham realizirali su zajedničke posjete udruženjima građana BiH koji žive u Velikoj Britaniji. U sklopu ove zajedničke inicijative, ambasadori Negodić i Tatham posjetili su Udruženje "BH Community Advice Centre" u Brentu kod Londona, koje kroz brojne sekcije, kulturno-umjetničke i sportske događaje okuplja bh. državljane, pružajući im istovremeno savjetodavne, prevodilačke i druge usluge. Također, u prostorijama Ambasade BiH u Londonu upriličeno je i druženje ambasadora Negodić i Tathama sa 50-tak mladih bh. građana koji su se školovali u UK, koji okupljeni u udruženju mladih profesionalaca na najbolji način promoviraju BiH u novoj domovini. Ambasadori Negodić i Tatham su, također, razgovarali i sa predstavnicima "Islamic Reliefa", organizacije sa sjedištem u Birmingemu koja pruža pomoć zemljama pogođenim prirodnim i drugim katastrofama, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost. Projekti mikrokreditiranja koje u BiH provodi ova organizacija pokazali su se vrlo uspješnima. Tokom boravka u Birmingemu, ambasadori su se susreli i sa predstavnicima Svjetskog vijeća dijaspore BiH, koji su ih upoznali sa svojim radom i iznijeli probleme koji muče veći broj naših građana u dijaspori. 3 Na tribini organiziranoj povodom posjete ambasadora BiH u UK, građani koji žive i rade u Birmingemu su imali priliku iznijeti životna iskustva i svoja viđenja situacije u BiH, pokazujući da su dobro upućeni u sva politička i ekonomska dešavanja u BiH. U kulturno-umjetničkom djelu programa učestvovali su članovi dječje folklorne sekcije.

4 Iz Networka Intervju s ambasadorom Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Michaelom Tathamom TATHAM: BITI BRITANSKI AMBASADOR U BiH POSAO JE PUN IZAZOVA Veoma volim živjeti u Bosni i Hercegovini. To je prelijepa zemlja, s bogatim i fascinantnim naslijeđem. U mom dosadašnjem iskustvu Bosanci su skoro uvijek topli i gostoljubljiv - Vaša ekselencijo, na Vašem blogu sam pročitao o Vašoj dosta zanimljivoj životnoj i diplomatskoj karijeri. Zaključio sam da ste Vi jednostavno bili predodređeni da postanete diplomata. Ipak bih volio da Vi sami sebe predstavite čitaocima Habera i ukratko im kažete ko je ustvari Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u Sarajevu. Naravno. Ja sam 44-godišnji diplomata koji je prethodno radio u Češkoj Republici i Bugarskoj. U Bosni i Hercegovini živim od novembra Volim posmatrati i baviti se sportom. Imam malu kćerku, s kojom provodim mnogo vremena izvan posla. Volim skijanje i planinarenje, pa mi Sarajevo izgleda kao savršeno mjesto za život. - Gospodine Tatham, možete li nam reći kako je biti ambasador tako moćne države kakva je Velika Britanija u jednoj maloj zemlji, opterećenoj nizom ratnih, političkih i ekonomskih problema kakva je Bosna i Hercegovina? Biti britanski ambasador u Bosni i Hercegovini posao je pun izazova, ali ispunjava me zadovoljstvom. Velika Britanija je veoma zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu - iz više perspektiva kao članica NATO-a, Evropske unije i Vijeća za implementaciju mira. Mi smo također, kroz naše bilateralne i razvojne programe, veoma uključeni u pružanje podrške Bosni i Hercegovini pri suočavanju s izazovima postkonfliktne i ekonomske tranzicije, tako da u radu Ambasade uvijek imam osjećaj da je on značajan i relevantan i volim misliti da Velika Britanija ima pozitivan utjecaj na razvoj Bosne i Hercegovine i njen napredak na putu ka članstvu u Evropsku uniju i NATO. - Dužnost svakog ambasadora je prezentacija i promocija njegove zemlje u privrednom, kuturnom, turističkom i sportskom smislu. Koliko Vi radite na promociji Velike Britanije u Bosni i Hercegovini i da li je to teško raditi u ovoj zemlji s obzirom da se na sve Vaše aktivnosti gleda iz triju uglova? Ambasada ima veoma aktivan odjel za trgovinu i investicije, koji radi na povećanju trgovinske razmjene između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine. Ja im često pružam podršku u njihovom radu. I pored globalne ekonomske krize Ambasador Michael Tatham u godini, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je u prošloj godini porastao nivo britanskog investiranja na bh. tržištu. Kroz Ured britanskog savjeta (British Council) u Bosni i Hercegovini promoviramo britansku kulturu i engleski jezik. Bosna i Hercegovina zna biti kompleksna zemlja za rad, dijelom zbog njenih složenih ustavnih struktura, dijelom zbog toga što svaki od njenih triju konstitutivnih naroda ima različite stavove o određenim pitanjima. Ipak mislim da postoje mnoge oblasti koje mogu i treba da ujedine cijelu zemlju, naročito ključni strateški cilj - evropske integracije. Druga stvar koju nalazim u radu u Bosni i Hercegovini jeste ta da i kada se u nečemu ne slažete s ljudima to možete učiniti na prijateljski i otvoren način. To je zemlja u kojoj, izgleda, nikome ne smeta direktan razgovor. - Možete li nam reći koliko Velika Britanija u materijalnom smislu pomaže Bosni i Hercegovini i kolika su dosadašnja ulaganja? Britanska vlada je u posljednje tri godine Bosni i Hercegovini pružila pomoć u iznosu većem od 20 miliona funti, kroz programsku i razvojnu podršku. Mi smo također obezbijedili i više od stotinu stipendija mladim Bosancima. Pružili smo ogroman doprinos sigurnosti i stabilnosti kroz prisustvo britanskih vojnika i policajaca u međunarodnim misijama. Također, dajemo veliki doprinos programima Evropske unije za predprijemnu podršku Bosni i Hercegovini. Određeni broj britanskih kompanija investirao je u Bosnu i Hercegovinu ili radi s lokalnim partnerima, a postoji i aktivan Britanski poslovni klub u Bosni i Hercegovini. Do danas su britanske kompanije investirale u širok spektar oblasti, a značajne su investicije u proizvodnju piva, organski uzgoj, proizvodnju čelika, proizvodnju električne energije, izgradnju rezidencijalnih objekata i preradu metala. U godini britanske firme izvezle su u Bosnu i Hercegovinu robu u vrijednosti oko 19,8 miliona britanskih funti. S napretkom reformi i stalnim poboljšavanjem ekonomske sredine očekujem da će ova cifra rasti. Kad je riječ o mogućnostima, postoji značajna potražnja za tehnološki naprednim proizvodima u brojnim oblastima, naročito u oblasti informacionih tehnologija, infrastrukture (putevi i željeznice), građevine, autoindustrije i prerade metala. Bosna i Hercegovina nagrađuje dobro pripremljene i uporne izvoznike i investitore. Iz razgovora s britanskim kompanijama ovdje znam koliko su za uspjeh njihovog poslovanja u Bosni i Hercegovini značajni dobar savjet i pouzdan poslovan partner. U Ambasadi u Sarajevu radi Odjel za promociju trgovine i investicija Velike Britanije, koji bi britanskim kompanijama i bosanskim izvoznicima sa zadovoljstvom podijelio svoje opširno iskustvo i poznavanje tržišta. Više informacija o njihovom radu vaši čitaoci mogu pronaći na web stranici ili www. ukinbih.fco.gov - Koliko građana Velike Britanije živi u Bosni i Hercegovini i čime se oni pretežno bave? Teško je biti precizan, ali, po našim pretpostavkama, nekoliko stotina britanskih državljana živi u Bosni i Hercegovini. Neki od njih su ovdje pokrenuli poslove, neki rade u međunarodnim organizacijama koje djeluju u Bosni i Hercegovini, neki su stupili u brak s građanima ove države i žive ovdje. - Da li državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo Velike Britanije mogu računati na eventualnu zaštitu britanske ambasade u Sarajevu dok borave u Bosni i Hercegovini? Ovo je veoma složena oblast međunarodnog prava! Pozicija britanske 4

5 vlade je najbolje objašnjena na web stranici Britanske granične službe (www. ukba.homeoffice.gov.uk). Ukratko, Velika Britanija prihvata da međunarodno pravo ograničava njene mogućnosti da pruži punu konzularnu podršku osobama s dvojnim državljanstvom u zemlji koja je njihova druga država. Ali, na Velikoj Britaniji je da odluči kako da djeluje u svakom pojedinačnom slučaju. Čak i u slučajevima priznatog dvojnog državljanstva Velika Britanija bi obično pristupila neformalnom zastupanju. - Znamo da svakodnevno srećete bosanskohercegovačke političare. Nećemo Vas pitati šta mislite o njima. Ovaj put nas interesira šta mislite o običnim građanima Bosne i Hercegovine, kako njih doživljavate odnosno da li vam se sviđa život u Bosni i Hercegovini. Da li znate naš jezik? Veoma volim živjeti u Bosni i Hercegovini. To je prelijepa zemlja, s bogatim i fascinantnim naslijeđem. U mom dosadašnjem iskustvu Bosanci su skoro uvijek topli i gostoljubljivi. Sarajevo je grad u kome se vrlo brzo počneš osjećati kao kod kuće. Ali ja uživam i u putovanjima širom zemlje. Čuvam lijepe uspomene na planinarenje po planinama oko Sarajeva, rafting na Vrbasu i tople ljetnje vikende u Hercegovini. Naučio sam bosanski jezik malo prije preuzimanja dužnosti ovdje te mogu čitati i razumjeti ga, ali ga ne govorim onoliko dobro koliko bih htio. - Da li, po Vašem mišljenju, ima neriješenih pitanja između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine i, ako ima, na koji način ih riješiti? Evo, spomenut ću pitanje viza. Srećom, naši bilateralni odnosi su veoma prijateljski i ne postoje značajni problemi. Kad je riječ o vizama, Velika Britanija nije dio šengenskog sporazuma pa je i naš vizni režim predmet odvojenog procesa državne revizije. Sljedeća revizija je planirana za godinu. - Krajem godine istječe uredba o dvojnom državljanstvu. Ako se do tada ne promijeni zakon u Bosni i Hercegovini, državljani ove zemlje koji imaju britansko državljanstvo po sili zakona morat će se odreći jednog državljanstva. To bi se moglo izbjeći ako Velika Britnija i Bosna i Hercegovina potpišu bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Možete li pomoći da se taj sporazum konačno potpiše? U britanskim zakonima nema nikakvih restrikcija kada su u pitanju dvojna ili višestruka državljanstva te je to pitanje za bh. vlasti. Možda bi bilo logičnije da nađu generalno rješenje, nego da pregovaraju o nizu sporazuma s različitim zemljama. - S obzirom na cjelokupnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na evidentne napore koji dolaze iz Evrope i Sjedinjenih Američkih Država da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji, možete li nam iskreno reći, ovaj put bez diplomatske kurtoazije, da li će se to ikada desiti. To Vas pitam jer mnogi građani Bosne i Hercegovine sve manje vjeruju u tu mogućnost. Uvjeren sam da će Bosna i Hercegovina u određenom trenutku postati članica Evropske unije. Evropska unija želi da se to desi i obavezala se na buduće članstvo zemalja zapadnog Balkana. Građani Bosne i Hercegovine oduševljeno podržavaju članstvo u Evropskoj uniji. To možda djeluje kao dalek cilj, ali ja sam se lično uvjerio, boraveći u Češkoj Republici i Ambassador Tatham's statement on the arrest of Dr Ejup Ganic (02/03/2010) British Ambassador to Bosnia and Herzegovina Michael Tatham has issued the following statement on yesterday s arrest of Dr Ejup Ganic in London: The Metropolitan Police has confirmed that Dr Ejup Ganic was arrested at Heathrow Airport yesterday afternoon. His arrest follows a provisional extradition request from the Republic of Serbia in respect of conspiracy to murder and breach of the Geneva Convention. Dr Ganic appeared at the City of Westminster Magistrates Court yesterday afternoon. The Serbian authorities must now provide full papers to support their extradition request before a date can be fixed for an extradition hearing. A judge will then consider whether there are any bars to extradition. As the case is now before the courts, it would be inappropriate to comment further at this time. This in no way represents any kind of diplomatic or political statement by the British Government or any view by HMG on past events. It is the United Kingdom judicial authorities following their legal obligations under United Kingdom law. 5 Iz Networka Bugarskoj, kako je to moguće ostvariti kroz ustrajan napredak u provedbi reformi. Dakle, ključni politički izazov u Bosni i Hercegovini je ostvariti takav napredak u provedbi reformi koji će dovesti do napredovanja na putu ka Evropskoj uniji. Nadam se da će glasači u Bosni i Hercegovini prenijeti svojim političarima jasnu poruku da je to ono što oni od njih očekuju. - Gospodine ambasadore, nedavno ste imali priliku da zajedno s ambasadoricom Jadrankom Negodić sretnete državljane Bosne i Hercegovine u Londonu i Birminghamu. Kakav utisak ste stekli na tim skupovima? Nosim veoma pozitivne utiske iz mojih posjeta bosanskim udruženjima u Londonu i Birmighamu. Bio sam veoma zahvalan na toplom i prijateljskom dočeku i impresioniran radom ovih udruženja te smionim načinom na koji su osigurali sredstva Fonda lutrije i lokalne uprave. Bilo je interesantno čuti mišljenja dobro upućenih članova ovih udruženja o Bosni i Hercegovini. Bilo je dobro što sam se lično mogao uvjeriti koliko brzo se bosanska zajednica u Velikoj Britaniji integrirala u britanski način života te vidjeti da mladi ljudi bh. porijekla postižu uspjeh u britanskim školama i na univerzitetima. Radujem se sljedećoj posjeti! - Na sastanku u Birminghamu uručen Vam je i Prijedlog Ustava RBiH koji je pripremio Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, s molbom da ga uručite Vašim kolegama ambasadorima u Sarajevu i predstavnicima OHR-a. Po Vašem mišljenju, da li će to imalo pomoći u donošenju novog ustava Bosne i Hercegovine, odnosno da li će ćuti i glas bosanskohercegovačke dijaspore? Smatram da su promjene Ustava važan prioritet za Bosnu i Hercegovinu, naročito nakon nedavne presude Evropskog suda za ljudska prava koja nalazi da neki aspekti Ustava Bosne i Hercegovine nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Siguran sam da će se zajednica bh. dijaspore oglasiti u debati o reformi Ustava. Ustavne promjene zahtijevat će širok politički konsenzus, a to znači da će postojati i potreba za konstruktivnim dijalogom između svih zajednica, a svaka zajednica će morati pokazati razumijevanje za brige i strahove drugih. Mislim da je ključni izazov pronaći način na koji će se usavršiti i ažurirati ustavne odredbe tako da više odgovaraju izazovu integriranja u Evropsku uniju. To znači očuvanje balansa i nekih od garanta Daytonskog mirovnog sporazuma, ali u okviru koji omogućava efikasnije donošenje odluka.

6 Iz Networka Bosanska kuća prehrambeni proizvodi prodaja STALNA PRODAJA BH PROIZVODA U proteklom periodu naši građani iz Birminghama i Coventryja jednom mjesečno na prigodnim prodajama u prostorijama Bosanske kuće mogli su nabaviti prehrambene proizvode s prostora bivše Jugoslavije. Zahvaljujući poslovnosti kompanije DNS Delicatessen iz Corbyja, kupci su na jednom mjestu kupovali suhomesnate proizvode, zimnicu Vegafruita, Klasove kolače, Vegetu, goveđe gulaše, Argeta paštete, smoki i još tridesetak proizvoda koje smo mogli nabaviti u bivšoj državi. Gospodin Malešević, vlasnik firme DNS Delicatessen iz Corbyja, nedavno je menadžmentu Bosanske kuće predložio da u jednoj od prostorija otvori stalnu prodaju i u to uključi jednog aktivistu iz Bosanske kuće. Dogovor je brzo postignut. Posla se prihvatio poznati humanista iz Birminghama Ramo Hanić, koji kaže da će, zahvaljujući toj ideji, građani iz Birminghama i Coventryja, pa i ostalih gradova, koji navrate u Bosansku kuću moći po povoljnim cijenama kupiti proizvode iz bivše Jugoslavije. - Proizvode ću prodavati svakodnevno i oni će se moći nabavljati u popodnevnim satima, a cjelodnevnu prodaju imat ćemo vikendom. Pored toga, svim mojim mušterijama podijelio sam i moje kontakt brojeve, tako da će kupovinu moći zakazati i u vrijeme koje samo njima odgovara izjavio je Malešević za Haber. Poslovna suradnja Bosanske kuće i kompanije DNS Delicatessen iz Corbyja nastavlja se tako što će ova firma i ove godine sponzorirati bosanskohercegovačku ekipu iz Britanije koja će nastupiti u Luxembourgu na 7. svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u malom nogometu. NETWORKOV INFORMACIONI CENTAR Tel: , Fax: ADRESA: BOSNIA i HERZEGOVINA UK NETWORK, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE uknetwork@btconnect.com HABER Izdavač: BiH UK Network, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Tel: , Fax: uknetwork@btconnect.com Glavni urednik: Namik Alimajstorović alimajstorovic@gmail.com Redakcija: Anes Cerić, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Zlatko Vukmirović, Almina Halilović Stalna saradnja: Spaho Bajrić, Meho Baraković (Švedska), Zijad Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Ferid Kevrić, Haris Halilović (Njemačka), Faruk Tičić, Meho i Semira Jakupović, Senadin Selimić, Mišo Marić, Vesna Ružička Ramo Hanić, Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham Copyright@2009 Bosnia & Herzegovina UK Network 6

7 Iz Networka Birmingham BOSANSKA KUĆA UMJETNOST PRED- STAVE SOLAKOVIĆEVA DRAMA THE BOY WHO SAID NOTHING U BOSANSKOJ KUĆI 20. MARTA Drama The boy who said nothing (Dječak koji ništa nije rekao) autora Mirsada Solakovića, magistra glume, premijerno će biti izvedena u subotu 20. marta u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu. - Ova drama govori o agresiji na Bosnu i Hercegovinu. U njoj je opisan život jednog dječaka koji se, kroz svoje djetinjstvo, susreće s ratom, preživljavanjem i željom da sačuva svoju familiju od neprijatelja. Na ovaj način želimo ovdašnju publiku ponovno podsjetiti na strahote agresije na našu zemlju kazao je Solaković za Haber. Pored Solakovića u predstavi glumi i njegov kolega Greg Jones, koji je podobro savladao bosanski jezik. - Predstavu smo pripremili dvojezično, tako da ćemo je moći izvoditi i u Britaniji i u Bosni i Hercegovini. Ova dramatična priča već je zainteresirala ovdašnja pozorišta i dogovorena su aprilska gostovanja u Old Wick Teatreu u Birminghamu i ARC Arts Centreu u Londonu, a naljeto ćemo predstavu izvesti u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine. Inače, iskoristio bih priliku da zahvalim menadžmentu Bosanske kuće koji nam je besplatno ustupio veliku salu gdje smo neometano vršili naše probe kazao je Solaković. Ova premijerna predstava bit će humanitarnog karaktera, jer će sav prihod od prodatih ulaznica biti uplaćen na račun teško oboljele djevojčice Elme Hodžić iz Bihaća. Detalj sa probe 7

8 Iz Networka Nakon najavljenog, a zbog otkazanog leta u Hamburgu neodržanog koncerta uz 8. mart, Seid Memić Vajta je organizatorima izrazio istinsko žaljenje i zamolio da prenesemo tople pozdrave porodici bh. dijaspore u Birminghamu. Do narednog susreta s Vajtom redakcija Habera je odlučila da u ovaj broj uvrsti reportažu Miše Marića o bosanskom rokeru s dušom sevdalije. ODISEJ ISPOD VLAŠIĆA Baš bi bila šteta za Travnik, a i za nas, da je grad stao kada mu je tako lijepo krenulo. Ta berićetna godina na južnoslavenskim prostorima rodila je i Ivu Andrića. Pod istom Vlašić planinom rodila je Seida Memića. Ivo je okrenuo u svijet poezije, proze i diplomatije.., Seid u svijet muzike, zabave, meraka. Ivo nam je bio vodič u prošlost i mudrost; činio nas zamišljenima, često tužnima. Vodio nas je, preko ćuprije, u minule vijekove koji su proticali mutni i krvavi. Seid nas je vodio u svijet pjesme; činio nas bezbrižnim, veselim i sjetnim. S Vajtom sam prvi put planinario Jahorinom. Znao sam Kolika je Jahorina planina, a on mi je otkrio koliko je lijepa... Ivo je bio sve što se moglo biti. Uznik, diplomata i nobelovac. Seid nije stigao da bude sve što je mogao biti. Mogao je biti naš Leonard Cohen ili Charlie Chaplin. Odlučio je da bude samo Vajta. On je sevdalinki skinuo zar, pa je u raskošnoj njenoj ljepoti izveo u Evropu. Ovjerio joj status evropske balade. U njegovom pjevanju je dert aga Sarajlija, što vino piju, nane, i rezil za mlađanim Omerom i Merimom. Te pjesme padaju na dušu k o ljetni akšami na Travnik s mirisom kadulje, jasmina i vruće materine pogače, ispod sača. U tim pjesmama čujem saz, kasni ezan mujezina, zlatan zvon s crkvenog tornja i veselu ciku sirotinjske djece po mahalama. Čujem teferič i merhamet, a na dnu svega naivnu, lijepu i tužnu dušu bosansku. *** U krug predvečernjeg Rondoa u Mostaru prije nekih 30 godina uplovi crn mercedes, k o brod. Okrenu jedan krug, pa okrenu drugi. U trećem otvara se prozor i pojavljuje glava o kojoj brico dugo nije radio. Ta se glava smije, a umjela se smijati. Pa obrnu još pet-šest krugova. Maše maršalski. Parkira pod platane, uz stolove. Prvo se pojavljuju bose noge, a onda vlasnik. - Đe si Vajta? - upitani su Mostarci. - Vozdra raja - odzdravlja na sve strane, a pita me: Valja li ova? -Valja - potvrdim. Kod mene ćemo, na sjedeljku, ostaće i na konaku. Priča kako je majci Ešrefi od prvog honorara kupio veš-mašinu i Vajta električni šporet... A kako je on jedini poklon koji je mati ikad dobila za 8. mart, rodila ga na taj dan. Mojoj Azri oči pune suza, a on pita: Valja li ova? -Valja - potvrdim. Prije nekih 25 godina maksuz vodim Milenu na novogodišnji dječiji vašar u Skenderiji. Poželjela. Carska i kćerina se ne poriču. Na sceni Vajta, Dino Merilin, Troka; sve prva liga. U krcatoj dvorani divan narod djece, s roditeljima. Opet - sve prva liga. To što djeca urnebesno navijaju i uživaju, ne čudi me. Al i roditelji podjetinjili... Kad se predstava završi, eto ga u kostimu. Vodi mi kćer i njeno društvance u garderobu da ih upozna s izvođačima. Kad ih sve ispredstavlja, rukoljub djevojčicama, pa dubok reverans. Ona djeca hoće da polete, a on me pita: Valja li ova? -Valja - dirnut sam. Prije nekih godina zvoni telefon. - Vozdra - javlja se. 8 - Gdje si, moj Vajta? - pitam. - Evo me u Hamburgu, školujem se. Kupio sam torbak, teke, olovke i gumicu. Sad se vratio s nastave. Imali danas diktat. Samo sam šest grešaka napravio. Učiteljica me plaho pohvalila pred čitavim razredom. - Valja li ova? pita. - Ne valja - velim. - Nikako ne valja. - Jašta da ne valja - slaže se. - Ja sam prije 30 godina pobjegao iz škole, a sad me naši hajvani vratili u klupu. (Pomenu im rodbinu). Februara 97. zvoni telefon. Javlja mi se krajiški i TV drugar, Vehid Gunić. - Gdje si to, moj Vehide? - interesujem se. - Sad ću pod La Manš, eto me iza ponoći u London. Gledaj mi naći kakav konak. Pitam je li sam. Veli da je sa snimateljem, a da mi vozi gosta. Daje mu telefon. - Vozdra - čujem s one strane. - Evo Vehid pošao, pa se i ja priselembetio, da se vidimo. Valja li ova? Veza se prekinu. Ne stigoh mu odgovoriti da mi je ta k o majci Ešrefi šporet od prvog honorara. Družili smo se u Londri, birvaktilski. Jadali i bećarili. Lentrali uz Tauer Bridž. U Muzeju Madam Tiso uvalio se među voštane Bitlse. Grupa Japanaca ih fotografiše. Japancima ne smeta što ih je pet. Meni godra što mi se drugar našao u odgovarajućem društvu... Za Bajram je spremio Azri čestitku. Čestita i meni. Za Božić, zna da ne slavim, ali spremio i meni čestitku. Čestita i Azri. Tradicionalno, po engleski: Christmas Šerif Mubarek Olsun. A onda mi je stigao i CD Od Kulina bana do Vajtinih dana. Nije za prepričavati. Bolje poslušati. Vajta je prvi kod nas sevdalinki ovjerio status evropske balade. *** Čujemo se, od tad, redovno. Svašta mi lijepog ispriča. Sve što kažem više bih volio otpjevat govori, pa nastavi: - Dugo već ništa nisam radio za svoju karijeru, radim humanitarno za IMIC. To ti znači Internacionalni Međureligijski Interkulturalni

9 Iz Networka Centar... Vojka, jesam li ja ovo dobro rekao? Nejse, u tom centru su mješoviti brakovi, a i ja sam taj. Porodica moje Vojke je srpska, Besarovići, imaju pet stoljeća korijene u Sarajevu. Znaš kako Marko (prof. dr. Oršolić, koji je osnovao i vodi Centar) zove mješovite? Muško plus Žensko. Tako ja s Markom hodam okolo i skupljamo sredstva. I nekidan smo jednoj našoj bosanskoj djevojčici obezbijedili stipendiju. Kažem Marku da ću nabaviti kostime i da ćemo se obući k o Robin Hud i fratar Tak. Jer uzimamo od bogatih, a dijelimo sirotinji. Valja li ova? - Ta ti je k o iz musafa, vozi dalje. - Kad pomenuh vožnju, pade mi na um onaj mercedes što si ga vozikao oko Rondoa. Vajta s pratećim plesnim parom Šta sad voziš? - Vozim starog golfa - dvojku. Nije sad fol da dođem u Travnik, u svoju mahalu, s mercedesom. Postoje stvari koje ne idu. Ja sam prije rata promijenio tri mercedesa. Ne mogu sad psovati, ali imbecilno je da neko, da ne kažem šta, u mercedesu, a komšija mu gladan. Nije to ni čovjek ni vjernik. On je ništa... Znaš šta znači skraćenica BMW? Znači: Bosansko Muslimansko Vozilo. - Da se kanemo bosanskih vozila, a prihvatimo muzike. Jednom si rekao da si snimio preko 130 pjesama. Pobijedio si u umorenoj Jugi gdje god se nadmetalo pjevanjem. Lijepo si nas predstavljao i vani. S lijepom Lejlom na Evroviziji. Osluškuješ li šta se sad dolje pjeva i kako ti se čini? - Pronašao sam 130, a koliko sam snimio, ne znam. Moje geslo je bilo: uradi savršeno, precizno i na vrijeme, a ako ne, uradi još bolje. To sada dolje ne važi. To je mas-produkcija. U kojoj nema više poezije. Vrte se dvije-tri riječi: bog, otišla došla. Ponekad se pojave vino i more. A da nije bilo Mocarta, mi bi i dalje gangali i guslali. - Pa šta čekaš? - Sad ću prvi put javno izgovoriti: pripremam album. Radni naslov je Odiseja jer se evo već deset godina vraćam kući. Radim sa svim živim s kojim sam se i rodio. S Gaborom Lenđelom, koji je u Budimpešti, s Narcisom Vučinom, koji je u Splitu i Danskoj, s Andrejem Bašom u Rijeci, s Lazom Ristovskim i Kornelijem Kovačem u Beogradu, s Nikšom Bratošem u Zagrebu i Acom Razbornikom u Ljubljani. Tamo mi je i Vedo Hadžiavdić iz Teške industrije. Njegov band Link preimenovao sam u The music scandal orcehestra. Beli ću nekog i zaboraviti. Imao sam namjeru s Bodom Kovačevićem, a ode nam Bodo, nemoj o tom... Producent je Claes Cornelius a realiziraću u Denka studiju, Kopnehagen, kod fine raje, Irfana Šehovića i Denisa Efendića. Ponudiću jedan program za djecu Sarajevu, na kojem bih radio s Mladenom Miličevićem. Doktorirao je i predaje recording na univerzitetu u Los Anđelesu. I još da ti kažem: neće na tom CD-u biti borbenih pokliča kojima neki dokazuju ljubav prema BiH. Samo pjesma i ljubav prema zemlji iz koje potičem i kojoj pripadam. - Tebi je još 79. Zlatna ribica ispunila platinastu želju. Kad bi sad upecao Zlatnu, pa ti ponudila ispunjenje tri želje, šta bi poželio? - Nepoštivanje različitosti dovelo je do rata, silovanja, ubijanja Jednostavno, strašnih stvari. Evo sad Vojkina rodica, Sanja, odlučila da se nađe s jaranicama iz škole. Sastaće se u Budimpešti njih sedam, sedam raznih pasoša... Zato bih poželio da tri zlatne i slatke riječi zavladaju svijetom i postanu postulati. Moral Etika Estetika Ne trebaju meni ni kuće ni zlato, meni treba moj i tuđi rahatluk. Tako mi zbori prijatelj Seid Memić. I još mi je svašta lijepog i pametnog rekao, što nisam stigao zabilježiti. Valja nam sabur do Odiseje, ma kad stigla. Tamo će biti nastavak ovog kazivanja. Znam, čim preslušam, pitaće: Valja li ova? Odgovaram odgovorno, unaprijed: Valja, moj dobri Vajta. Svaka ti valja - bar za zlatne. Mišo Marić Amir Semanić, londonska folklorna nada 9

10 Haberi iz Asocijacija BHCAC AMBASADORI NEGODIĆ I TATHAM U POSJETI NA BRENTU Ambasador Tatham informirao je domaćine o problemima državnog i drugih ustrojstava u Bosni i Hercegovini. Interesirao se o životu i radu Bosanaca i Hercegovaca u Velikoj Britaniji rad BHCAC-a i izrazila zaodovoljsto što ta organizacija i Ambasada Bosne i Hercegovine tijesno surađuju. Na kraju ovog susreta volonterka Fata Mujčinović pripremila je slanoslatku gozbu za goste, pa se u nekonvencionalnom razgovoru nastavilo druženje na Brentu. Ambasador Tatham je istaknuo da se osobno osvjedočio kako Bosanci mogu biti uspješni izvan granica svoje države. Zaim Pašić sa Ambasadorima Tatham i Negodić Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Tatham i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Jadranka Negodić posjetili su 22. januara BH- CAC (Bosnia & Herzegovina Community Advice Centre), gdje su im članovi upravnog odbora i stručni radnici predstavili desetogodišnja dostignuća ove organizacije. - Nakon jednog tegobnog perioda prilagođavanja, smogli smo snage da se organiziramo, da shvatimo prednosti i slasti volonterstva te da krenemo kazao je predsjednik BHCACa Zaim Pašić. Projekt menadžerica Sadžida Trožić naglasila je da je BHCAC danas respektabilna i jaka organizacija koja očekuje da u punoj mjeri bude prepoznata od sektora Vlade Velike Britanije, jer je ta organizacija osposobljena da profesionalno obavlja zadaću u vezi s bh. populacijom novcem zemlje domaćina. Ambasador Tatham informirao je domaćine o problemima državnog i drugih ustrojstava u Bosni i Hercegovini. Interesirao se o životu i radu Bosanaca i Hercegovaca u Velikoj Britaniji, posebno o njihovom prilagođavanju u toj zemlji. Ambasadorica Negodić pozdravila je 10

11 Haberi iz Asocijacija Džemat Birmingham rad i djelovanje BAŽDAREVIĆ: DALJNJI PLANOVI NEMOGUĆI DOK SE NE OTPLATI KREDIT ZA PROSTORIJU DŽEMATA Ovih dana navršavaju se dvije godine otkako je džemat Birmingham u industrijskoj zoni ovog grada kupio manju tvorničku halu i počeo je pretvarati u prostoriju za obavljanje vjerskih aktivnosti. Naravno da je to bio povod da razgovaramo sa sekretarom džemata Muamerom Baždarevićem, koji je za Haber ukratko predstavio organizaciju: - Birminghamski džemat egzistira od godine i u njega je učlanjeno oko 70 posto bošnjačkih domaćinstava iz Birminghama i okolnih gradova. Naš džemat ima glavnu zadaću da okuplja vjernike Bošnjake i organizuje vjerske aktivnosti. Od osnivanja do sada na službi u našem džematu bilo je desetak imama, a u dva navrata odvodili smo i bule da rade s našim ženama. Kruna rada naše organizacije desila se prije dvije godine kada je naš džemat kupio manju industrijsku halu. Objekat smo platili funti, od čega smo dali u kešu, a za ostatak smo se zadužili kod banke. Osim toga, za renoviranje objekta potrošili smo dodatnih funti. Većina ovog novca prikupljena je od dobrovoljnih priloga naših džematlija, na čemu im najiskrenije zahvaljujem. Moram reći da bi ovaj iznos bio mnogo veći da nije bilo radnih akcija. Zahvaljujući tome, ušteđena su značajna sredstva, a osposobljene su velika sala na spratu za obavljanje vjerskih aktivnosti i dvije kancelarije u prizemlju, dok je u toku izgradnja abdesthane. Otkako su kupljene džematske prostorije, u džematu su se promijenila trojica imama. Šta je razlog tome? - Prioritet ovog džematskog odbora je otplata kredita za prostoriju, jer, ako ne budemo plaćali, objekat će preuzeti garanti i banka i zbog toga ostaje manje novca za troškove imama. Tako se imam Hazim Fazlić posvetio privatnom biznisu, Azar Gazibegović studiranju, a sadašnji imam, Elvir Huseinović, pristao je uz redovni posao obavljati džum u i vjeronauku, što u ovakvoj situaciji odgovara svima. Nažalost, zbog toga ovaj prelijepi objekat nije dovoljno iskorišten, najpuniji je za Ramazan i Bajram, dok se u ostalom periodu od redovnih aktivnosti obavlja samo džum a. Pored ovih džematskih prostorija, u Birminghamu od ranije egzistira Bosanska kuća. Ima dosta onih koji smatraju Muamer Baždarević da su dva objekta ipak prevelik zalogaj za nekih stotinjak porodica koje žive u Birminghamu i da će zbog ove ekonomske krize doći vrijeme kada će biti teško otplaćivati te kredite. - Kada su se ovi objekti kupovali nije bilo recesije. Nažalost, iz dana u dan se vidi da nam možda nisu bila potrebna dva objekta, već jedan koji bi, na neki način, bio maksimalno iskorišten i koji će biti mjesto ujedinjenja svih Bošnjaka u Birminghamu. Sada je kasno o tome razmišljati. Trebalo je o tome misliti prilikom kupovine džematskih prostorija. S obzirom da ste sekretar džemata i čovjek koji je uložio dosta svog novca i rada u renoviranje prostorija, kako onda vidite izlazak iz ove čudne situacije? Islamska zajednica Bošnjaka u Velikoj Britaniji ukinuta je prije nekoliko godina. Da li ima šanse da se ona ponovo formira? - U Engleskoj djeluju tri džemata: u Birminghamu, Derbyju i Londonu, koji direktno sarađuju s centralom Islamske zajednice u Sarajevu. Da bi se formirala islamska zajednica na ovim prostorima, potrebno je da egzistira najmanje sedam džemata. Nažalost, iako u nekim sredinama ima uslova za formiranje organizacija, do toga ne dolazi jer su neki imami okrenuti samo vlastitom biznisu. - Pa, prvo, moj bi prijedlog bio da se prodaju oba objekta i kupi jedan zajednički, veći, koji bi zadovoljio sve potrebe džemata Birmingham, Networka i lokalne bosanskohercegovačke asocijacije. Ako do toga ipak ne dođe, velika mi je želja da zaposlimo imama koji bi radio puno radno vrijeme i ovaj mesdžid pretvorio u pravu džamiju. To planiramo uraditi upošljavanjem profesionalaca koji bi nalazili novac od fondera. Naravno, prioritet svih prioriteta je otplaćivanje kredita, jer bez redovne otplate daljnji planovi su nemogući. 11

12 Haberi iz Asocijacija GODIŠNJA SKUPŠTINA BHCAC-A TIMSKI I OPROBANIM SNAGAMA Članovi su: Sejad Hodžić, Dževad Dizdarević (sekretar), Hajrudin Sistek (potpredsjednik), Nedim Mujčinović, Zlatan Kapetanović, Fejzi Jahaj, Zlatko Bogdan i Ismeta Velić. - U BHCAC-u se radi timski i s oprobanim snagama, već godinama, pa nije nimalo čudno da ova organizacija predstavlja jednu od najuspješnijih, ako ne i najuspješniju organizaciju u Velikoj Britaniji - riječi su Zaima Pašića. Na prigodi kakva je Skupština BH- CAC-a nakon suhoparne priče uvijek bude i bogat zabavni program. Ovaj put, novim aranžmanima, predstavili su se naši najmlađi folkloraši, čiji je novi koreograf Fata Lemeš. U Londonu je 16. Brentov folklor januara održana godišnja Skupština Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra (Bosnia & Herzegovina Community Advice Centre) BH- CAC. U prostoru atraktivnog Irskog centra našlo se stotinjak članova BHCACa da sasluša izvještaje predsjednika Zaima Pašića i projekt menadžerice Sadžide Trožić, koji je sadržavao i finansijske aspekte iz protekle godine. Iz obaju izlaganja moglo se zaključiti da je riječ o uspješnom vođenju ove dobrotvorne organizacije, koja je izrasla u ozbiljnog partnera državnom sektoru u Ujedinjenom Kraljevstvu. Skupština je potvrdila izbor novog (starog) upravnog odbora na čijem čelu će i dalje biti Zaim Pašić. Djeca su, tom prigodom, dobila priznanje BHCAC-a za trogodišnje jačanje folklorne sekcije. Nastupio je i naš mješoviti Bosanski hor, koji vodi Nijaz Alijustić. On je, u nastavku večeri, goste zabavljao svirajući orgulje. Ugođaju su doprinijeli i naši pjesnici - braća Meho i Nisad Jakupović - knjigom Himna čovjeku u magli. Treba reći i to da je apel za pomoć porodici Kirić iz Sanskog Mosta naišao na veliki odaziv. Prikupljeno Nisad Jakupović Diplomate, oficiri, volonteri proveli ugodno veče 12

13 Haberi iz Asocijacija Meho Jakupović Humanitarci je 640 funti. Na listi su se našla imena sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, što reflektira naš rad i usluge za ljude kojima su one i potrebne, bez obzira na njihovu nacionalnost i vjeroispovijest. Priloge je, kao i uvijek, vrijedno sakupljao naš potpredsjednik Hajrudin Sistek. DRUŽENJE GENERAL FORIĆ GOST NA BRENTU Organizacija BHCAC ugostila je 6. februara u Londonu generala Sakiba Forića i njegovu suprugu Irmu. General Forić boravi u Velikoj Britaniji u sklopu višemjesečne specijalizacije. Ovom prilikom je razgovarao s članovima odbora i profesionalnim radnicima BHCAC-a o djelovanju te organizacije u Velikoj Britaniji i o uspjesima u ustrojstvu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. Pozivu za druženje odazvala se ambasadorica Bosne i Hercegovine Jadranka Negodić sa suradnicima, Jasminom Turajlić, Mensurom Jusićem i Draganom Kneževićem. Razgovor, uz zakusku koju su pripremili volonteri, trajao je do kasno u noć. London NOVI ČOLIN CD BIT ĆE OBJAVLJEN 5. MARTA Čolić završetak albuma proslavio u studiju Metropolis Zdravko Čolić je u čuvenom studiju "Metropolis" u Londonu upriličio malo slavlje povodom završetka masteringa svog novog albuma. Mastering je radio Toni Kuzins (Tony Cousins), jedan od vlasnika i osnivača "Metropolis" kompleksa studija, vrhunski stručnjak koji je, između ostalog, sarađivao sa Eltonom Džonom (John), Piterom Gebrijelom (Peter Gabriel), Cukerom (Zucchero), Robijem Vilijamsom (Robbie Williams), Džordžom Majklom (George Michael), Eni Lenoks (Annie Lennox) i drugim svjetskim zvijezdama. Zadovoljni urađenim poslom, Čola, Nikša Bratoš, Voja Aralica, Zoran Veselinović iz studija "Abbey Road", kao i asistent u "Metropolisu" Havijer (Havier) nazdravili su šampanjcem. - Ostalo je još samo dan-dva posla u studiju da se završi postprodukcija, i onda album definitivno ide u štampu - kaže Čolićev producent Adis Gojak. Bračni par Forić u društvu s Ambasadorkom Negodić Čolin trinaesti album sa trinaest novih pjesama bit će objavljen 5. marta na prostoru cijelog regiona. Omot će dizajnirati Dragan Stefanović, dok će Čolu za omot fotografirati čuveni fotograf Brajan Rašić (Brian Rasic), pred čijim objektivom su stajali i "The Rolling Stones". 13

14 Haberi iz Asocijacija DERBY: OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA (HOLOCAUST MEMORIAL DAY 2010) Poštovani uredniče i čitaoci Habera, i ove godine Derby Bosnian Community, u suradnji s City Concilom i njegovim strukturama, uspješno je i blagovremeno izvršio sve pripreme za obilježavanje 27. januara Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (Holocaust Memorial Day), tog značajnog datuma u svijetu. Svijest i suosjećanje aktivista naše asocijacije prema nedužnim žrtvama ni ovaj put nisu izostali, kao ni vrijednost i značaj spomena na milione nedužnih ljudi umrlih u dobro organiziranim "fabrikama za ubijanje poput onih u Auschwitzu, Srebrenici i drugim mjestima širom svijeta. Ovom prilikom u Bosanskohercegovački centar u Derbyju pozvani su svi naši građani i predstavnici institucija s kojima duže vrijeme surađujemo kada su u pitanju važne i pažnje vrijedne manifestacije u Derbyju. Nismo zaboravili pokazati dva dokumentarna filma: jedan je o prvim Bosancima koji su stigli u Ujedinjeno Kraljevstvo, a drugi je o tragediji Srebrenice. Muhamed Siranović Ovaj posljednji nikoga nije ostavio ravnodušnim dok je gledao zločin nad nedužnim bošnjačkim narodom. Zrak prigušen teškim emocijama razgalila je naša gošća Jasmina Turajlić, druga sekretarica Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu. Nije se snebivala da onako jednostavno, narodeski sjedne ukrug sa svojim sunarodnjacima i s njima podijeli ukus one jedine prave, bosanske kahve. Sjeli smo sučelice i pričali, slušali šta ko ima reći, razmijenili mišljenja Jasmina Turajlić razgovarala je i s našom omladinom, u prisnoj atmosferi koja je podsjećala na razgovor majke s djecom. Mogla se čuti tišina slušanja dok ona priča. A zatim su mladi otvorili svoje duše i prepričali svoj život, svoje nade... Program je nastavljen u derbyjskoj katedrali (Derby Catedral, Church of England). Domaćin tom dijelu programa bio je City Concil, dok smo mi bili gosti. Program je počeo u 18 sati. Katedrala Derby Kao i obično, dočekali su nas kao uvažene goste i otpratili do naših mjesta, dok je za našu uvaženu gošću Jasminu Turajlić bilo osigurano mjesto u prvom redu. Program su otvorili historičari stravičnim podacima o nedužno stradalim ljudima na svim stranama svijeta. Nakon toga čovjek ne može a da ne razmisli o tome šta znači broj 200 miliona stradalnika u cijelome svijetu u ovih nekoliko decenija. Naprosto niko normalan ne može prihvatiti spoznaju da sve to čini čovjek čovjeku. Baš zato i treba postaviti ono pitanje: Da li smo svjesni koliko smo još nesvjesni? U sklopu programa počast stravično mučenim i žrtvama ubijenim u periodu od pa do Kenije 2008., odali su sveštenici svih religija. Naš imam Ahmed Gopo i ovaj put je, kao i prije, svojim glasom prolomio nijemu tišinu u katedrali učeći ezan za sve one koji su stradali i živote položili za nečije interese. Nakon toga, svi u katedrali dobili su po Bosanskohercegovački centar u Derbyju 14

15 Haberi iz Asocijacija je i u novootvorenom objektu Quad, gdje je logorašica pričala o tome šta je proživjela u zloglasnom logoru smrti u Auschwitzu kada je Hitler okupirao Evropu. Trebalo je biti jak, imati i snage i srca pa slušati dok priča o golgoti koju je kao 12-godišnja djevojčica doživjela u stravičnim mučenjima i planskim ubijanjima Jevreja i drugih naroda u poznatom logoru u Poljskoj. dvije upaljene svijeće u čašama te, u koloni, kroz noć krenuli poznatom gradskom ulicom Irongate do Market Placa, u čijem centru ih je čekao nacrtan simbol zvijezda nade (A universal simbol of hope). Učesnici kolone, jedan po jedan, redali su upaljene svijeće na taj simbol i tako formirali goruću zvijezdu. To je bilo divno vidjeti. Sjećanje na žrtve holokausta obilježeno Birmingham Jasmina Turajlić S obzirom da sam dvaput posjetio taj logor, i godine, mogao sam vidjeti dio onoga što je ostalo kao muzej zla i shvatiti patnje ove žene. Sada razmišljam kako ne bi bilo loše organizirati posjetu Auschwitzu, da oni koji znaju ne bi zaboravili, oni koji ne shvataju shvatili, a oni koji ne znaju saznali. Jer broj odazvanih na Holocaust Memorial Day pokazao nam je koliko su naši ljudi zaboravili na nedavna stradanja u Srebrenici, na stradanja u našoj Bosni i Hercegovini. Nadam se da će u našim ljudima preovladati zdrav razum, oživjeti ljubav i umrijeti mržnja, zavladati dobro a umrijeti svako zlo - ma gdje bilo... Na kraju, treba reći i to da je uvaženim gostima Menagment BiH Community, u uskoj suradnji s našim omladinskim aktivistima, predstavio sve ono što je prikupljeno od naših građana u Derbyju a može se nazvati bosanskom kulturnom KONZULARNI DAN Prilikom januarske posjete diplomatskih predstavnika naše zemlje Bosnskoj kući u Birminghamu Enisa Gološ i Slavica Grozdanić u kancelariji Networka održan je konzularni dan na kojem je nekolicina naših građana iskoristila priliku da Ahmed ef. Gopo vrijednošću: predmete za domaćinstvo, ručne radove i umijeća bosanskih žena, stare i nove fotografske zabilješke, tradicionalne vrste bosanske nošnje i obuće te odjevne predmete sve što jednom strancu bez ikakvog objašnjavanja može dočarati o kakvom se narodu i kulturi radi. Bilo je i onoga bez čega ne može proći nijedna naša manifestacija. Opet su se naše vrijedne domaćice potrudile pripremiti sve vrste tradicionalnih bosanskih jela i napitaka, a onda ih dostaviti u naš centar. Pozdrav čitaocima Habera Muhamed Siranović dođe do prijeko potrebnih punomoći i ovjerenih izjava. Nažalost i dalje se u Londonu neće moći dobivati bosanskohercegovački pasoši a kada će precizan odgovor nije mogla da ni Slavica Grozdanić šefica konzularnog odjela ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu koja je za naš list rekla: "Bosanskohercegovačka ambasada u Londonu još uvijek nije na listi naših diplomatskih predstavništava koji su tehnički opremljeni da mogu izdavati putne isprave. Kada će se to desiti nažalost mi nemamo definitivnu potvrdu za nadati se da će to biti u toku ove godine. Takođe želim da naglasim da stojimo na raspolaganju svim našim klubovima za orgnizovanje konzularnih dana u njihovim sredinama" Kako stvari stoje čitaocima Habera i našim građanima u Velikoj Britaniji možemo jedino preporučiti da vađenje novog biometrijskog pasoša ostave za neka bolja vremena ili da tu veliku fromalnost obave u Bosni i Hercegovini. 15

16 Haberi iz Asocijacija Velika Britanija Bosniaappeal Birmingham godišnjica BOSNIAAPPEAL PROSLAVIO 15. ROĐENDAN Sredinom februara humanitarna organizacija Bosniaappeal iz Birminghama obilježila je u prostorijama Bosanske kuće 15. godišnjicu postojanja. Na rođendan su došli svi oni koji su u tom periodu doprinijeli u radu ove humanitarne organizacije, jedne od najstarijih bosanskohercegovačkih na Ostrvu. S obzirom da je bio i Dan zaljubljenih, domaćini su prisutnim ženama i djevojkama podarili ruže. U prijatnoj atmosferi slavljenici su se prisjetili niza akcija koje je ovo humanitarno udruženje ostvarilo. Sve je počelo zahvaljujući Grahamu i Rosie Turner, koji su Bosniaapealu ustupili prostorije Croosover centra te volontere uputili u način prikupljanja pomoći. Tako su prvih godina za našu zemlju, u saradnji s Workers Aidom iz Manchestera, otpremljeni konvoji razne humanitarne pomoći. Nakon toga je ostvarena odlična akcija s domovima penzionera širom Birminghama, u kojima je prikupljeno deka i otpremljeno u Bosnu i Hercegovinu. Značajno mjesto u radu zauzima otpremanje komplet kuhinja za Centralni zatvor u Sarajevu kapaciteta 500 obroka koju je donirao zatvor u Svansea. Pored toga, s bolnicama širom regiona prikupljena je medicinska oprema i humanitarnim konvojima odvezena u Bosnu i Hercegovinu. U saradnji s Merhametom osam godina je vođena humanitarna akcija "Kurbani za narodne kuhinje", gdje su, zahvaljujući uplatama ovdašnjih vjernika, u našu zemlju odvezene značajne količine zaleđenih kurbana za potrebe narodnih kuhinja. Osim humanitarnog aspekta Bosniaappeal djeluje i edukativno. Već desetak godina na svojoj web stranici ima online BiH dopunsku školu na bosanskom jeziku čiji cilj je edukovati svu našu djecu u dijaspori koja nisu u mogućnosti pohađati redovne dopunske škole. U Bosniaappealu su posebno ponosni jer je njihov recept u komuniciranju s djecom u dijaspori preuzelo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je na svojoj web stranici prošle godine postavilo online školu. Uz to, Bosniaappeal će ostati zapamćen i po efektnoj i jedinstvenoj akciji podsjećanja Druženje prijatelja Bosniaappeala na 10. godišnjicu genocida u Srebrenici kada je izdao set razglednica i postera s engleskim tekstom, koji je te godine bio udarni materijal na skupovima gdje se obilježavala ta tužna godišnjica. Bosniaappeal će nastaviti svoju humanu misiju. Trenutno putem svoje odlične interaktivne web stranice obezbjeđuje redovna sredstva te u Bosni i Hercegovini stipendira dva studenta. Inače veliki doprinos ovom jubileju humanitaraca Bosniaappeala i obilježavanju Valentinova volonterskim nastupom dao je naš lokalni muzičar Nermin Bogdanić Nerko, koji je sve prisutne zabavio odličnim repertoarom. Nermin Bogdanić-odličan repertoar 16

17 BiH dopunske škole London PRVA SEKRETARICA AMBASADE BOSNE I HERCEGOVINE POSJETILA BH DOPUNSKU ŠKOLU Bilo je riječi o statusu bh. dopunskog školovanja i odnosu državnih institucija prema njemu, gašenju pojedinih škola, gubljenju mladih generacija i otuđivanju od vlastitog identiteta. Prva sekretarica Ambasade Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Jasmina Turajlić posjetila je 6. februara bh. dopunsku školu u Londonu. Jasmina Turajlić je osoba koja brine o dopunskom školovanju u dijaspori i osoba s dugogodišnjim iskustvom u radu u prosvjeti. U susretu s prosvjetnim radnicima Mirsadom Handžarom i Semirom Jakupović te članovima izvršnog odbora, roditeljima i učenicima Turajlić je razgovarala o problemu dopunskog školovanja u dijaspori, koje, rečeno je, svake godine ima sve manji broj polaznika. Naglašeno je da su problemi veliki, često nerješivi ili se prebacuju s institucije na instituciju, što nažalost može imati velike posljedice na očuvanje bosanskog jezika te kulturnog i nacionalnog identiteta u budućnosti. Bilo je riječi o statusu bh. dopunskog školovanja i odnosu državnih institucija prema njemu, gašenju pojedinih škola, gubljenju mladih generacija i otuđivanju od vlastitog identiteta. Razgovarano je i o nedostatku finansijskih sredstava za održavanje škola, plaćanju zakupnine za prostorije, nedostatku savremenih nastavnih pomagala i učila, plaćanju upisnine u školama koje nemaju odgovarajuće fondove ili su ti fondovi nedovoljni, što možda dovodi i do pada broja učenika. Istaknuti su i problemi u vezi sa slabom motivacijom učenika/roditelja, statusom nastavnika (nepriznat nastavni staž, neplaćen ili nedovoljno plaćen rad i nedostatak razumijevanja sredine u kojoj nastavnik djeluje itd.), nejedinstvenim nastavnim planom i programom (neadekvatnost, obimnost i teška primjenljivost u dopunskim školama, adaptiranje i prilagođavanje učenicima koji žive u inostranstvu), zatim nedostatkom udžbenika za učenike od 5. do 8. razreda te adaptiranjem programa prema individualnim i posebnim potrebama učenika, uzimajući u obzir multijezičnost i multikulturalnost. Spomenut je i problem klasičnog metoda učenja u stilu predavanja u kojima je nastavnik predavač a učenik slušalac, što je teško primjenljivo u ovom sistemu. Rečeno je da je učenicima potrebno više interakcije, muzike, plesa i likovnog stvaralaštva, koji ih neće dovoditi u poziciju pasivnog slušaoca. Upozoreno je na to da je u poslednjih nekoliko godina veliki broj dopunskih škola prestao raditi, a da je broj učenika koji pohađa dopunske škole u dijaspori oko jedan posto, prema istraživanjima Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Bosne i Hercegovine. Škole opstaju zahvaljujući nesebičnom volonterskom radu i entuzijazmu nastavnika i roditelja, rečeno je u razgovoru. Prva sekretarica Ambasade Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji iskazala je veliko razumijevanje i želju za daljnjom saradnjom i rješavanjem problema, a u skladu sa svojom nadležnošću. Nakon razgovora, Turajlić je posjetila dva odjeljenja bh. dopunske škole, mlađu i stariju grupu, te provela ugodne trenutke u razgovoru s učenicima. Gospođi Turajlić, jednoj od prvih osoba koje su učestvovale u formiranju naše škole, zahvaljujemo na vremenu koje je odvojila za nas i nadamo se da će se saradnja između Ambasade Bosne i Hercegovine i bh. dopunske škole u Londonu još više produbiti. PROSLAVA DANA NEZAVISNOS- TI I DANA ŽENA U BH DOPUN- SKOJ ŠKOLI U LONDONU U povodu 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i 8. marta DAN BH DOPUNSKIH ŠKOLA COVENTRY 5. JUNI 2010 Dana žena, u bh. dopunskoj školi u Londonu u subotu 6. marta održana je skromna priredba. Nakon intoniranja himne i svečanog obraćanja predsjednice izvršnog odbora Vedrane Kovačević - Jalisi, prisutni su uživali u kraćem svečanom programu, koji je obilovao različitim sadržajima. Za tu priliku učenici su pripremili recitacije Vrati se u svoju Bosnu, Sloboda, Moja mama, Najdraže riječi, Neko kaže i Trideseta pjesma pravdina. U muzičkm dijelu programa izvedene su, među ostalim, pjesme Zemljo moja i Bosna, Bosna, Bosnia. U programu su učestvovali braća i sestre Jalisi, Muhiba Delkić, Amar, Muhamed i Belma Jakupović, Selma Zengin, Sara Handžar - Maldonado te Kristina i Antina Zelčeska. Program je upotpunjen bogatom zakuskom koju su pripremili naši volonteri. SEMIRA JAKUPOVIĆ 17

18 BiH dopunske škole METODI RADA U DOPUNSKIM ŠKOLAMA, KAKO BI TREBALO DA IZGLEDA IDEALAN ŠKOLSKI ČAS U NAŠIM DOPUNSKIM ŠKOLAMA KAKO NAŠE UČIONICE UVESTI U 21. STOLJEĆE? Sigurna sam da svaki prosvjetni radnik u svojim mislima i pisanim pripremama ima viziju idealnog časa. Svi vjerovatno daju maksimalan doprinos nastavi i pokušavaju svoj nastavni čas obogatiti živom riječi i oskudnim nastavnim pomagalima. Ali, da li je to dovoljno? Često smo svjedoci nediscipline na nastavi, gubitka motivacije, čestih izostanaka, prekida školovanja itd. Za mnoge od ovih problema uglavnom se navode isti razlozi: premorenost djeteta u toku radne sedmice, zauzetost raznim aktivnostima vikendom, problemi s transportom, nedostatak vremena koje roditelji mogu izdvojiti za dijete, nedovoljna zainteresovanost za maternji jezik i vlastitu kulturu, asimilacija u britansko društvo, ignorisanje tradicionalnih vrijednosti, nepriznavanje uvjerenja od britanskog školstva, nedostatak finansijskih sredstava To su samo neki od razloga čija je posljedica mali broj učenika u dopunskim školama. Ipak, sigurna sam da uzroci leže i u drugim faktorima. Želim se u ovom tekstu pozabaviti MOTIVACIJOM. Zašto je motivacija tako slaba? Šta je uzrokuje? Kako bi se taj problem mogao prevazići? Kako nastavu približiti djeci i napraviti je zabavnom? Do sada su odluke o pohađanju nastave na maternjem jeziku uglavnom bile na roditeljima, na njihovoj savjesti i ogromnoj želji da svoj kulturni identitet prenesu na svoju djecu. Dok su djeca mala poštuju roditeljske želje i za mnoge je to još jedna dodatna obaveza. Odrastanjem, prolaskom kroz različite životne faze, posebno kroz pubertet, mnoga druga interesovanja nalaze svoje mjesto i bosanska škola postaje obaveza koja sve teže pada, a završetak devetogodišnjeg školovanja postaje put bez kraja. Idemo od početka. Udžbenici su uglavnom stari. Ovi koje sada imamo za dopunsko vanredno školovanje potječu iz godine. Mnogi tekstovi u njima nisu primjereni učeničkom predznanju niti djeci koja žive izvan domovine. Uglavnom su teški, prepuni arhaizama, tuđica i riječi koje dijete nema priliku čuti u svakodnevnom govoru, tako da vrlo lahko i odustaje od njihovog čitanja. Kada ovo govorim, naravno da mislim na našu djecu koja su rođena i žive ovdje, u Velikoj Britaniji. U većini slučajeva njihov rječnik je oskudan i svodi se na riječi kojima se izražavaju primarne ljudske potrebe, razumijevaju familijarne relacije ili izražava potreba za sigurnošću, ljubavlju, željama i osjećanjima. Konkretne riječi koje možemo zamijeniti slikama ili zvukovima jednostavne su, ali riječi apstraktnog značenja uglavnom su problem. Ako se svemu ovome doda rad u učionicama gdje se sva nastavna tehnologija uglavnom svodi na tablu, kredu i živu riječ, onda je mogućnost za motivaciju još manja, posebno u kombinovanim odjeljenjima gdje su učenici različitih uzrasta i gdje je gradivo ili preteško - pa ga dijete ne može lahko pratiti, ili jednostavno i repetitivno - pa vodi u dosadu. Uvjerena sam da dijete može izraziti svoju kreativnost, svoj afinitet u određenim predmetima ako mu se da dovoljno podsticaja i vremena da istraje na tom putu. Da bi u tome uspjeli, potrebno nam je mnogo više od table i krede. Iako pripadam generaciji koja je na taj način školovana i obrazovana u sistemu gdje je nastavnik bio veliki autoritet, smatram da je taj metod rada odavno prevaziđen. Ljudski faktor je itekako važan; nastavnik koji u nastavu uvodi inovacije, ideje, strpljivost, brigu o individualnim potrebama svakog djeteta, ali i statusu škole kao cjeline nezamjenljiva je karika u stimulisanju učenika. Veliko je pitanje koliko je nastavnik ograničen vremenom i koliko se može posvetiti svakom djetetu. Ako pođemo od činjenice da je školski čas 45 minuta te da su u razredu često tričetiri različite grupe, svaki razred dobija po 15 minuta, a pojedinac oko dvije-tri minute. Nastava dobija na kvantitetu, ali ne i na kvalitetu. Živimo u 21. stoljeću, u dobu kompjutera, interneta, interaktivnih tabli, projektora i ko zna čega još. Većina ovih školskih pomagala dostupna je i nastavnicima i učenicima u engleskim školama. Metodi rada više se ne svode samo na vizuelni i auditivni način nastave ili jednostavna predavanja. Djeca kroz različite igre, eksperimente i vježbe također uče. Sve više se uvode metodi interaktivne nastave, gdje dijete nije samo pasivni posmatrač nego aktivni učesnik, u čemu se ogleda nivo njegovog komuniciranja i s ostalom djecom s kojom treba da radi u timu. Za mnoge predmete više nije dovoljno slušati samo instrukcije ili naučiti teoretski dio. Potrebno se i okušati u tome, posvetiti vrijeme praktičnom dijelu nastave. Odlazak u park ponekad će mnogo više značiti u obrazovnom smislu nego sjedenje u učionici dok sunce napolju sija. Korelacija predmeta (kombinovanje jezika, muzičke i likovne kulture te historije 18 Semira Jakupović i geografije) jedan je od načina da više predmeta uradimo u jednoj nastavnoj jedinici. Šta reći na kraju? Nastavni program je veoma važan, ali vrlo često neprimjenljiv u potpunosti. Nastavnik mora vršiti izmjene i dopune u skladu s vremenom, brojem učenika i raspoloživim nastavnim pomagalima. Želim reći da škole nude samo minimum kroz 72 nastavna sata godišnje, a da kuća igra veoma važnu ulogu u nastavnom procesu gdje bi dijete trebalo da priča na maternjem jeziku, čita knjige, upotrebljava geografsku kartu, učestvuje na priredbama, posjećuje Bosnu i Hercegovinu i uči jezik na terenu. Kao roditelj čije dijete pohađa dopunsku školu znam da je teoretski sve moguće, a praktički izvesti veoma teško. Pa ipak, napredak puževim koracima bolji je nego stajanje u mjestu. Ni mi kao nastavnici nismo srećni kada nam dijete kaže da mu je u školi dosadno ili kada po izrazu njegovog lica vidimo da se dosađuje i školu doživljava kao pritisak. Željeli bi uspjeti u poslu koji radimo, nesvjesni da svako vrijeme nosi svoje breme i da nove generacije očekuju novi pristup učenju. Svaki pokušaj i promjena nabolje vrijedni su truda, pogotovo u ova vremena kada škole posjećuje mali broj učenika, koje treba dodatno stimulisati i školovanje na maternjem jeziku učiniti im zabavom, a ne dosadom. Naš jezik možda nije svjetski, ali je naš i jednako vrijedan kao jezici ostalih zemalja. Voljela bih čuti i svoje kolege nastavnike, jer nemamo često priliku da se sastanemo i razmijenimo mišljenja, koja su itekako važna. S. Jakupović

19 Aleksa Šantić (27. maj februar 1924.) je bio bosanskohercegovački pjesnik srpskog porijekla i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH. Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Nakon što mu je otac umro, staranje je preuzeo strogi stric. Imao je dva brata, Peru i Jakova, te sestru Radojku, koja se udala za njegovog prijatelja Svetozara Ćorovića. Živio je u trgovačkoj porodici u kojoj nisu imali razumijevanja za njegov talenat. Poslije završetka trgovačke škole u Trstu i Ljubljani vratio se u rodni Mostar. Bio je i jedan od osnivača kulturnog lista Zora kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva Gusle u Mostaru. Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima. Njegov život je poslužio kao osnova za romantiziranu filmsku biografiju Moj brat Aleksa, u kojoj je glavnu ulogu tumačio beogradski glumac Branislav Lečić. Muziku za film komponovao je sarajevski dirigent i EMINA Sinoć, kad se vratih iz topla hamama, Prođoh pokraj bašte staroga imama; Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina, S ibrikom u ruci stajaše Emina. Ja kakva je, pusta! Tako mi imana, Stid je ne bi bilo da je kod sultana! Pa još kada šeće i plećima kreće... - Ni hodžin mi zapis više pomoć neće! Ja joj nazvah selam al' moga mi dina Ne šće ni da čuje lijepa Emina, No u srebren ibrik zahitila vode Pa po bašti džule zalivati ode; S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste Rasplete joj one pletenice guste, Zamirisa kosa ko zumbuli plavi, A meni se krenu bururet u glavi! Malo ne posrnuh, mojega mi dina, No meni ne dođe lijepa Emina. Samo me je jednom pogledala mrko, Niti haje, alčak, što za njom crko'!... ALEKSA ŠANTIĆ kompozitor Ranko Rihtman, a pjesme je otpjevao Dragan Stojnić, dijelom uz podršku okteta Collegium Artisticum iz Sarajeva. Stvaralaštvo U njegovom pjesničkom stasavanju najviše udjela su imali pjesnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović-Zmaj, a od stranih pjesnika najvažniji uticaj je imao Heinrich Heine, koga je i prevodio s njemačkog jezika. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između i godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. To je vrijeme burnih društvenih promjena u Bosni i Hercegovini, u kojima Šantić aktivno učestvuje. Šantićeva poezija puna je snažnih emocija i ljubavne tuge. Ona pokazuju pjesnika snažne emocije, elegičnog tona i melodičnog izraza, koji je ostvario niz pjesama duboke inspiracije i doživljenog tona. Ljubavna poezija Alekse Šantića razvila se pod jakim uticajem bošnjačke ljubavne pjesme, sevdalinke, tako da otud dolazi i ambijent njegovih ljubavnih pjesama, koji je smješten u bosanske bašte pune behara, hamama, šadrvana. Ženski likovi koji se pojavljuju u Šantićevim pjesmama okićeni su đerdanima i izazovne su, ali ipak skrivene ljepote. Takva je i pjesma Emina, koja je ušla u narod i pjeva se kao sevdalinka. U ljubavnim pjesmama najčešći motiv je čežnja. Šantićeveva poezija je bazirana na vjerodostojnom iskusutvu u stvarnom životu. Šantić se vrlo mlad zaljubljuje najprije u Slavonku Anku Tomlinović, kćerku siromašnog fotografa, došljaka, koju na kraju ostavlja pod pritiskom svoje pravoslavne porodice. Nešto kasnije pomalo rezignirani Šantić upoznaje i Zorku Šolinu, mladu i bogatu 19 Kultura OSTAJTE OVDJE Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba Neće vas grijat ko što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije. Od svoje majke ko će naći bolju?! A majka vaša zemlja vam je ova; Bacite pogled po kršu i polju, Svuda su groblja vaših pradjedova. Za ovu zemlju oni behu divi, Uzori svijetli, što je branit znaše, U ovoj zemlji ostanite i vi, I za nju dajte vrelo krvi vaše. Ko pusta grana, kad jesenja krila Trgnu joj lisje i pokose ledom, Bez vas bi majka domovina bila; A majka plače za svojijem čedom. Ne dajte suzi da joj s oka leti, Vrat'te se njojzi u naručja sveta; Živite zato da možete mrijeti Na nijemom polju gdje vas slava sreta! Ovde vas svako poznaje i voli, A tamo niko poznati vas neće; Bolji su svoji krševi i goli No cvijetna polja kud se tuđin kreće. Ovdje vam svako bratski ruku steže - U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta. Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba Neće vas grijat ko što ovo grije, - Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije... Aleksa Šantić Mostarku, koja zbog interesa svoje pragmatične porodice napušta pjesnika, ostavljajući mu još jednu ranu na srcu. Druga pjesnička tema imala je rodoljubni karakter. U nekim od svojih najpotresnijih pjesama Šantić pjeva o patnji onih koji zauvijek napuštaju domovinu i odlaze u tuđi svijet ( Ostajte ovdje, Hljeb ), dok u drugim pjesmama naglašava patnju kao važan historijski moment ( Mi znamo sudbu ). Izabrane pjesme

20 Reklame Peer to Peer ACTION AGAINST BURGLARY Poštovani, Bosnia UK Network poziva vas da budete sponzor bosanskohercegovačke ekipe iz Velike Britanije koja će učestvovati na 7. svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u malom nogometu u Luxembourgu od 23. do 25. aprila godine. Naša selekcija izabrana je 6. marta na turniru koji je organiziran u Birminghamu. Igrači koje je odabrao selektor Šemsudin Kalabić jesu: Dino Mulabdić (Leeds), Arnes Pobrić, Ognjen Đokanović i Zafir Mujanović (Derby), Šemso Kalabićac i Demir Kurtović (Dewsbury), Zerin Alimajstorović (Birmingham), Isak Bademaj i Amir Pajić (London). Vašim prilozima pokrit ćemo troškove treninga, opreme i odlaska ekipe u Luxembourg. Vaše dobrovoljne priloge možete poslati čekom (naznačiti Bosnia UK Network - adresa Bosnia House, 36 Medley Road, Birmingham b11 2NE) i imena svih donatora bit će objavljena u sljedećem broju Habera. Također koristimo priliku da pozovemo naše biznismene da sponzoriraju našu reprezentaciju, a zauzvrat nudimo reklamni prostor u magazinu Haber i na Networkovoj web stranici. Za sve vaše upite otvoreni smo za daljnju suradnju. Age Concern England (charity number ) has merged with Help the Aged (charity number ) to form Age UK, a charitable company limited by guarantee and registered in England: registered office address Pentonville Road, London, N1 9UZ, company number , registered charity number Age Concern and Help the Aged are brands of Age UK. The three national Age Concerns in Scotland, Northern Ireland and Wales have also merged with Help the Agedinthesenationstoformthreeregisteredcharities: AgeScotland AgeNI AgeCymru ID /09 PrintedonFSC-certifiedpaperusingwoodandmixedproductsfromwell-managedforestsandothercontrolledsources POŠTOVANI ČITAOCI LISTA HAB- ER I POTENCIJALNI KORISNICI USLUGA BOSANSKE KUĆE izuzetno nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti vas da je sa izgradnjom pokretnih pregrada i prikladne kuhinje velika sala Bosanske kuće spremna za višenamjenske aktivnosti. Ukoliko imate potrebu da vaše dijete proslavi rođendan, te da održite poslovni sastanak, seminar, otvorenu tribinu, školu, sportsku aktivnost ili jednostavno da ugostite svoje prijatelje, menadžment Bosanske kuće stoji vam na raspolaganju. Pozovite nas da se dogovorimo i predočimo vam cjenovnik naših usluga. Naravno koristimo prilku da sve posjetioce Bosanske kuće posjetimo da je u skladu sa Zakonom u njoj strogo zabranjeno pušenje i konzumiranje alkohola. Takodje koristimo priliku da svim zainteresiranim možemo ponuditi usluge naše štamparije i fotkopira po veoma pristupacnim cijenama. 20 Uz to u cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna financiska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Pored toga, koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu izlaženje našeg magazina.

21 21 Reklame

22 Bosankohercegovačka dijaspora Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine Poštovani, U povodu 01. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, historijskog datuma koji potvrđuje i svjedoči o viševjekovnom identitetu bosanskohercegovačke države, svim Bosancima i Hercegovcima širom svijeta upucujemo iskrene čestitke. Posebne čestitke upućujemo Bosancima i Hercegovcima, koji su na referendumu 29. februara i 1. marta godine imali snagu, odlučnost i političku viziju I svoj glas dali za nezavisnu Bosnu I Hercegovinu. Zbog ovoga Dana, imamo pravo da sami odlučujemo o svojoj sudbini, što je najviša vrijednost današnjeg demokratskog svijeta. S poštovanjem Nesib Karišik Potpredsjednik USA Illinois: 11. juli proglašen Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici Članovi Administrativne komisije američke države Illinois jednoglasno su usvojili Rezoluciju HR712 kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i ta nedjelja - Nedjelja BiH države Illinois, saopćio je Bosansko-američki istitut za istraživanja genocida i edukaciju. Kako se navodi, Rezolucijom su, također, pozvani svi građani države Illinois da se zajednički zalažu da se zaustavi ciklus nasilja i promoviše miran suživot među svim ljudima na Zemlji. Sponzori Rezolucije su državni predstavnici Greg Harris i Harry Osterman. Usvajanje Rezolucije pred državnim organima podržali su i član Upravnog odbora Bosansko-američkog instituta za istraživanje genocida i edukaciju Ferid Sefer, sekretar Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i urednik elekronskog časopisa "Chicagoraja" Ivica Jurišić, predsjednik Bh. Kluba Samija Hajdarević Diab, koja je sa dva sina protjerana iz BiH, te učenik 8. razreda "Taft" škole Emin Drnovšek- Seferović. IZMIR DOMAĆIN NAREDNOG SAMITA BIH DIJASPORE želimo vas obavijestiti da će u Izmiru u bošnjačkog sela Halilbey te kulturnozabavno veče uz bogat program lokalnih Turskoj od 25. do 30. marta godine biti održan redovni sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Među uvaženim gostima na ovom bh. udruženja. Bosne i Hercegovine (GO SSDBiH), dosad najvećem ovogodišnjem skupu bh. iseljeništva bit će predsjednik na kojem se očekuje da predstavnici bosanskohercegovačke dijaspore iz 15 Predsjedništva Bosne i Hercegovine zemalja donesu odluku o sazivanju narednog, 5. kongresa bosanskohercegovačke raseljene osobe i izbjeglice Safet Halilović, Željko Komšić, državni ministar za dijaspore u Sarajevu. pomoćnica ministra za raseljene osobe i Osim toga, GO SSDBiH razmatrat će dosadašnje aktivnosti u vezi s sekretar Ministarstva vanjskih poslova izbjeglice BiH Ruzmira Tihić Kadrić, održavanjem 7. svjetskog prvenstva BiH Adnan Hadžikapetanović, ambasador BiH u Turskoj Dragoljub Ljepoja, bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu, koje će biti generalni konzul BiH u Istanbulu Brane održano u Luxembourgu od 23. do 25. Pećanac, saradnica u Agenciji za promociju stranih ulaganja (FIPA) Maida aprila. Dnevnim redom je predviđena i diskusija Bećirović, ministar za boračka pitanja o radu članova GO-a i izabranih komisija. BiH u Štutgartu Hariz Halilović, počasni FBiH Zahid Crnkić, generalni konzul Domaćin skupa je Federacija udruženja konzul BiH u Izmiru Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Italiji Medaga kulture Bosne i Hercegovine u Turskoj. Članovi GO SSDBiH sastat će se s guvernerom i gradonačelnikom Izmira, triji Klaus Luger, predsjednik Upravnog Hodžić, dogradonačelnik Linza u Aus- razgovarati s poslovnim ljudima u Industrijskoj komori egejske oblasti u Izmiru BiH u Turskoj Cemal (Džemal) Senel i odbora Federacije udruženja kulture te posjetiti Trgovačku komoru Izmira predsjednica Udruženja Bosna-Sandžak i međunarodni sajam mermera, koji će Senay Bicer. u Izmiru biti održan u vrijeme sastanka GO-a. Dodatne infomacije možete dobiti u Bit će upriličeni: prijem kod počasnog sjedištu SSDBiH i na telefone ( konzula Bosne i Hercegovine u Izmiru Ahmeta Kemala Baysaka, posjeta Hasan Šehović , Počasni konzulat BiH u Izmiru, poznatim turističkim mjestima Alacatı i Nesib Karišik Cesme, razgovor s tamošnjim turističkim potpredsjednik agentima, obilazak antičkog grada Efes i PISMO ZAHVALE AMBASADORU JAKOBU FINCIJU Poštovani gospodine Finci, ovim pismom želimo da iskažemo sve naše čestitke na vašoj istrajnosti da dokažete da svi građani u Bosni i Hercegovini imaju osnovno ljudsko pravo, da biraju i da budu birani. Vašom tužbom i tužbom predstavnika Roma gospodina Derve Sejdića ste pokrenuli jednu akciju dokazivanja da u Bosni i Hercegovini pravo biranja, a posebno na takozvane visoke položaje, nije rezervisano samo za pripadnike tri konstitutivna naroda. Takva diskriminatorska odluka je udar na prava ostalih naroda, nacionalnih manjina ili pojedinaca da mogu biti birani na te takozvane zagarantovane položaje. Vi ste, nakon diskriminatorskih odredbi Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a kao predstavnik Jevreja bili onemogućeni da se kandidujete za člana Predsjedništva BiH, a gospodin Sejdić kao predstavnik Roma bio je onemogućen da se kandiduje za delegata u Domu naroda u parlamentu BiH, morali da svoja pravo potražite na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Naša država je među rijetkim državama u svijetu, od vremena aparthejda u Južnoj Africi, gdje se na jedan diskriminatorski način krši protokol 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina, a koji je na snazi od 2005 godine. Evropska konvencija ima veći status od Ustava BiH i ova sudska odluka trebala bi i morala da pokrene proces promjene Ustava i Izbornog zakona BiH za dobrobit svih. Na kršenju osnovnih ljudskih prava govorila je i upozoravala i Venecijanska komisija kao vodeća pravna institucija, a i kao prijatelj ove visoke sudske institucije u Strazburu! Gospodine Finci, moramo da istaknemo da je SSD BiH odavno tražio da se promjeni postojoći Ustav BiH kao najvećeg kočničara u procesu stvaranja jedne normalne države koja bi funkcionisala u interesu svih njenih građana. SSD BiH je u direktnim kontaktima s predstavnicima vlasti države BiH, na svojim kongresima, putem pismenih zahtjeva koji su bili upućivani Visokim predstavnicima OHR-a i najvišim institucijama BiH, Izbornoj komisiji BiH tražili promjenu Ustava i Izbornog zakona BiH, iz istih i drugih razloga zbog kojih ste Vi tražili zaštitu svog osnovnog ljudskog prava pred sudom. Ovo nije politička odluka, ona je pravna i kao takva ona je iznad svega ostalog, a što nama uliva nadu da vjerujemo da će se ona shvatiti pozitivno i da s drugim promjenama u Ustavu BiH i svim zakonima koji proizlaze iz istog, i time započeti proces ka cjelokupnom prosperitetu BiH. S, poštovanjem Faruk Tičić i Desanka Delić 22

23 Bosankohercegovačka dijaspora OSMO SVJETSKO ČUDO, Sarajlija koji je dizajnirao Dubai metro BORAN AGOŠTON, SARAJLIJA KOJI JE ZADIVIO SVIJET Dubai, čudo od grada sa najvećim i najvišim hotelom na svijetu, Burj Al- Arabom, jedinim sa sedam zvjezdica, poluotokom u obliku palme, nestvarnim podvodnim hotelom, trgovačkim megacentrima, dobio je i najveću stanicu metroa na svijetu. Prije nekoliko mjeseci, predstavljajući jedinstven metro sistem, Dubai je ponovo sve ostavio bez daha - tada je, naime, ovdje otvorena dionica podzemne željeznice (inače, prve u nekoj zemlji Perzijskog zaljeva) sa najdužim vozom bez vozača na svijetu. Puštena je u promet na simboličan datum ( ), u trenutku kada je divovski sat otkucao 9 sati i 9 minuta na stanici uz jedan od najvećih trgovačkih centara u Dubaiju. Kod nas je, međutim, ostalo potpuno nepoznato da je Sarajlija Boran Agašton dizajn direktor ovog impresivnog projekta. IZ SARAJEVA SAM OTIŠAO REGULARNO Agošton posljednjih osam godina radi za drugu svjetsku arhitektonsku kompaniju Adeas koja nudi konsultantske usluge arhitekture, enterijera, masterplaninga i urbanog dizajna u Aziji, Bliskom Istoku, Evropi i Americi. Sa četrdeset jednim uredom u svijetu, prisutni su na svim kontinentima osim u Australiji. Otišao sam prije rata iz Sarajeva, godine. Uvijek sam želio da odem iz bivše Jugoslavije tako da sam emigrirao na 'regularan' način, otišao u ambasadu, dobio papire i iselio se..., kaže u razgovoru za SB. Danas iza sebe ima devetnaest godina međunarodnog iskustva. Njegov je put iz Sarajeva išao preko Australije do Azije. Nakon što sam prije dvadeset godina emigrirao u Australiju, gdje sam boravio dvije i po godine, preselio sam se u Singapur i tamo ostao osam i po godina. Potom sam otišao za Indiju na godinu dana, pa iz Indije u Hong Kong tri i po godine, zatim ponovo u Singapur, odakle sam i stigao u Dubai, kaze Agašton. Dubai, nekada samo grad ribe i školjki, počeo je rasti kada su otkrivena ogromna nalazišta nafte, a od u njemu se grade čudesni arhitektonski oblici, umjetni otoci, neboderi s rotirajućim stanovima, blještavi trgovački centri... Zahtjevi u vezi sa dizajnom podzemne željeznice kakvu do sada svijet nije vidio svodili su se na slijedeće: njen je oblik trebao odražavati povijest i kulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran. Nakon stotine skica i četiri godine izgradnje, niklo je novo svjetsko arhitektonsko čudo, idejni projekat četiri kompanije koje predvodi Mitsubishi Heavy Industries. Od početka sam bio dizajn direktor projekta i bio sam u potpunosti uključen u dizajn na terenu, kao i dizajn podzemnih stanica. Vodio sam tim od 35 ljudi, objašnjava Agašton. On je organizirao i koordinirao jezgro tima, sa sjedištem u Hong Kongu, a kasnije nadzirao dizajnerski tim iz Singapura, gdje su i razvijene ključne ideje za Dubai metro projekat. Jedan od najvećih izazova rada na tako velikom projektu jeste kordinirati geografski raspršen dizajnerski tim. Ali, to je priroda međunarodne arhitektonske prakse - vi ste stručnjaci u različitim sektorima u uredima širom svijeta, i morate znati objediniti, okupiti na jednom mjestu njihov rad, dodaje Agošton. ČUDO U DUBAIJU Metro ima dvije glavne linije, pored prve puštene u promet - crvene, ima i zelenu, koja će biti puštena u rad tokom ove godine. Deset od 29 stanica prve linije duge 52 kilometra otvoreno je prije nekoliko mjeseci za saobraćaj. Crvena linija nove željeznice u Dubaiju, duga pedesetak kilometara, ima posebne odjeljke za žene i djecu, sa zlatnom klasom za gospodu i srebrnom klasom za običan svijet, sa dizajniranim podovima i brzinom kojom će se cijela kilometraža moći preći za samo jedan sat, s kapacitetom prijevoza putnika na sat. San je postao realnost. Mislim da je pokretanje metroa specijalan događaj. To je kao kada je prvi avion Emirata poletio i kada je prvi kontejner stigao u luku Rashid, ovako je šeik Mohamad u luksuznom vagonu kojim je iz trgovinskog centra otišao do aerodroma opisao otvaranje prvog dijela metroa u Dubaiju. Šeik Rashid bin Saed al-maktum, prvi počasni putnik novog voza, poništio je voznu kartu koja mu je poslužena na srebrenom pladnju i zatim je s uglednim zvanicama krenuo u prvu vožnju. Na stanici Al-Ittihad 23 u središtu grada šeik je u kapsulu pohranio tajnu poruku za buduće naraštaje, koja će biti otvorena poslije 37 godina. Pored najdužeg voza na svijetu kojim ne upravlja mašinovođa, sa vagonima prve klase, vagonima rezervisane za žene i djecu, te stanicom sa mnoštvom luksuznih butika i radnji, Dubai je poznat po tome što ima najveću kulu na svijetu, najveća vještačka ostrva, te najveće trgovačke centre na Srednjem istoku. Planovi Borana Agoštona ZA SADA NEMA ZANIMLJIVIH PROJEKATA U SARAJEVU Više nego zadovoljan rezultatima rada na projektu Metro Dubai, Agošton se ubrzo uhvatio u koštac sa novim izazovima - Hard Rock hotel u Abu Dabiju koji ima 36 spratova, još dva objekta u Dubaiju, koja su trenutno na čekanju, te jedna stanica metroa u Torontu. Njegova kompanija Adeas je u međuvremenu otvorila prvi ured i na prostoru nekadašnje Jugoslavije. U uredu u Beogradu sada imamo angažiranih osam ljudi. Za sada je to dovoljno. U principu, ako bude nekih projekata u Sarajevu, ko zna, možda i tu otvorimo ured, dodaje on. Astronomske cifre METRO DUBAI KOŠTAO JE FANTASTIČNIH 7,6 MILIJARDI DOLARA!!! Metro Dubai je najduži potpuno automatizirani željeznički sistem na svijetu sa 47 stanica, uključujući i 8 podzemnih. Vlasti se nadaju da će upotreba metroa smanjiti gustinu saobraćaja u gradu gdje je više od milion vozila saobraćalo krajem godine, što je jedno vozilo na dva stanovnika. Početna cijena podzemne željeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je premašila 7,6 milijardi. Samo proizvodnja luksuznih vozova koštat će 456,2 miliona američkih dolara, a cijeli pogon (koji uključuje Zelenu, Ljubičastu, Modru i Žutu liniju i koji će u cijelosti biti dovršen godine) prevozit će 1,2 miliona putnika dnevno i koštat će oko 125 miliona dolara godišnje. Sve linije zajedno, kada budu dovršene, pokrivat će preko četiri stotine kilometara pruge.

24 Bosankohercegovačka dijaspora PISMO UPUCENO BH AMBA- SADAMA I KONZULARNIM PREDSTAVNISTVIMA SIROM SVIJETA Poštovani, Obraćamo Vam se sa molbom da nam pomognete da uspostavimo saradnju sa bh savezima i udruženjima širom svijeta. Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine osnovan je na PRVOM KONGRESU BIH DIJASPORE održanom u Sarajevu godine sa ciljem uvezivanja i koordiniranja rada bosanskohercegovačkih udruženja koja djeluju širom svijeta. Na kongresu učestvovalo je više od 200 delegata, predstavnika različitih udruženja i asocijacija iz 23 zemlje u kojima djeluje bh. dijaspora. Zadaci Saveza proizilaze iz našeg Statuta i Deklaracije, a izdvajamo povezivanje BiH iseljeništva u svijetu koje će omogućiti efikasnije uključivanje i prisutnost iseljeništva u rješavanju pitanja od interesa za BiH dijasporu i državu BiH. Kao zadatak naglašena je potreba razmjene informacija i ideja od interesa za iseljeništvo, koordiniranje i jedinstven nastup pri rješavanju pitanja od interesa za dijasporu pred organima vlasti i institucijama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu i njegovanje te saradnje, stvaranje uvjeta za njegovanje i razvijanje bosanskohercegovačke kulture i tradicije u dijaspori i prenošenje na mlade generacije kao i razvijanje humanitarnih, obrazovnih, privrednih i drugih vidova saradnje sa matičom domovinom ( Udruživanje bosanskohercegovačke dijaspore na ovakvom nivou ima velike prednosti kako da se nađe efikasna forma odnosa prema političkim i drugim vlastima u državama gdje egzistiraju, a isto tako i prema bosanskohercegovačkim institucijama. Glavni odbor SSDBiH ima obavezu da radi na proširenju SSD BiH i da tamo gdje postoje Savezi udruženja BH građana pozovem iste da se učlane u SSD BiH. Takođe, ako ne postoje formirani Savezi udruženja BH-a građana, molimo da nas uputite na postojeća udruženja s kojim bi mi uspostavili kontakte i bili spremni da damo savjete ili druge vidove pomoći u našim mogućnostima s krajnjim ciljem da se pridruže SSD BiH. Vjerujemo da će ovo pismo naići na razumjevanje kod Vas i da će te nam pomoći da uspostavimo kontakte sa bh savezima i udruženjima u državi gdje vi trenutno radite. S poštovanjem, Anes Cerić Sekretar USA SEDMI GODIŠNJI BOSANSKOHERCEGOVAČKI FILMSKI FESTIVAL Dragi prijatelji, Nadamo se da ste novu godinu započeli u dobrom duhu! Mi se upravo pripremamo za sedmi godišnji Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF(tm)), koji će se održati u New Yorku u Tribeca Cinemas 14. i 15. maja Po običaju, i ove godine objavljujemo otvaranje zvaničnog konkursa za prijavu filmova, koji je otvoren do 15. marta. Uzećemo u razmatranje igrane i kratke filmove, dokumentarne, kratke dokumentarne i animirane filmove bosanskohercegovačkih reditelja, bosanskohercegovačke produkcije ili filmova čija tema je Bosna i Hercegovina. Za dodatne informacije i prijave za BHFF(tm) posjetite org. Od osnivanja godine, privukli smo značajnu pažnju javnosti kroz međunarodno priznate filmove, stekavši ugled izlaganjem bosanskohercegovačke kinematografije. Ovaj jedinstveni kulturni događaj koji je organizovan od strane dvije neprofitne organizacije u Njujorku, Radio Glas Bosne i Hercegovine i Akademija Bosne i Hercegovine, predstavlja nove talente moderne evropske kinematografije, ujedno pružajući jedinstvenu priliku američkoj publici da se upozna sa filmom i kulturom Bosne i Hercegovine. Iskreno se zahvaljujemo našim prijašnjim sponzorima, bez čije velikodušne pomoći BHFF ne bi mogao biti održan. Za sve one koji bi željeli podržati sedmi filmski festival kroz sponzorstvo ili ličnu donaciju, možete se obratiti Almir Luceviću. Proširivanje vijesti o BHFF-u je takođe jako važno. Novinari, urednici i potencijalni medijski parnteri se za vise informacija mogu obratiti Amri Turalić. Festival je u potpunosti zasnovan na volunterskoj bazi i uvijek smo u potrazi za mladim entuzijastima. Kontaktirajte nas ako se želite pridružiti našem dinamičnom timu. Iskreno se zahvaljujemo na podršci i unaprijed se radujemo vašoj posjeti festivalu u maju ove godine. Srdačno, BHFFTM Team Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF(tm)) je godišnja manifestacija koju organizuju Radio Glas Bosne i Hercegovine i Akademija Bosne i Hercegovine, a koja ima za cilj promociju bosanskohercegovačke kinematografije na području Sjedinjenih Američkih Država, te upoznavanje šire javnosti sa novim djelima istaknutih i mladih bosanskohercegovačkih reditelja ili filmova na temu Bosne i Hercegovine. Za dodatne informacije, posjetite web-stranicu Radio Glas Bosne i Hercegovine je neprofitna organizacija posvećena očuvanju i jačanju svijesti o bosanskohercegovačkoj kulturi u New 24 Seventh Annual Bosnian- Herzegovinian Film Festival Dear friends, We are gearing up for our seventh annual Bosnian-Herzegovinian Film Festival (BHFF(tm)), which will take place May 14-15, 2010 at Tribeca Cinemas in New York City. As was done in years past, we have announced a call for entries with the official deadline of March 15. For more information about the submissions process and to download our entry form, go to York-u i šire. Radio Glas Bosne i Hercegovine emituje sedmični radio program na bosanskom jeziku, a istovremeno je i organizator mnogobrojnih kulturnodruštvenih manifestacija za imigrante iz Bosne i Hercegovine. Za dodatne informacije, posjetite web-stranicu Akademija Bosne i Hercegovine je neprofitna organizacija sa sjedištem u New York-u, koja ima za cilj povezivanje mladih iz Bosne i Hercegovine koji žive na prostorima Sjedinjenih Američkih Država i širom svijeta, unutar svojih profesionalnih interesa. Za dodatne informacije, posjetite web-stranicu

25 Donacije za porodicu Kilić iz Sanskog Mosta Po 20 donirali su Lejla Golos Jamin Besic Ibrahim Ceric Himzo Mekic Familija Durmisevic Fahira Hasedzic Humanitarne aktivnosti Po 10 izdvojili su Elvis Music Zijad Karic Irma Foric Enisa Golos Ediba Merdanovic Ramiz Hajdarevic Jasmin Muherina Bekir Bektic Emir Bolic Majda Viteskic Dzenana Burazerovic Mehmed solakovic Fedzra Kahriman Selim Zlomuzica Rasim Dautovic Enes Durmisevic Ulfeta Catibusic Po 5 Jusuf Sacic Hava Music Ukupno je prikupljeno 300 i novac je predala gospodjica Sadzida Trozic. Nagrade mostarskog Centra za mir Saneli Dženkins i Bonu Voksu Sanela Dženkins je inače poznata kao lobistkinja koja spaja BiH sa svjetskim džet-setom Sarajka Sanela Dajana Dženkins (Diana Jenkins) je, pored pjevača grupe U2 Bona Voksa (Vox), dobitnik ovogodišnje nagrade za mir Mostar peace connection, koju uručuje Centar za mir u Mostaru. Kako je rečeno u obrazloženju Centra za mir, Sanela je nekoliko godina angažirana na pomaganju Bosni i Hercegovini kroz svoju Fondaciju Sanela Dajana Dženkins za Bosnu i Hercegovinu (u sjećanju na Irnisa Ćatića). Putem Fondacije obezbjeđivani su potrebni aparati za bolnice u Sarajevu, Mostaru, Konjicu, Goraždu, a uručivana je i pomoć povratnicima, bolesnima, djeci i starcima. U obrazloženju se ističe kako Bono Voks svojim ličnim i angažmanom svjetski poznatih prijatelja, značajno doprinosi realizaciji ideje o BiH u kojoj će se svi narodi i građani osjećati slobodno i ravnopravno. Sanela Dženkins je inače poznata kao lobistkinja koja spaja BiH sa svjetskim džetsetom. Najzaslužnija je osoba za dolazak pjevača Džejmsa Blanta (James Blunt) i kreatora Roberta Kavalija (Cavalli) u Sarajevo prošle godine. 25

26 Kako pomoći sebi Gastritis STIŽE PROLJEĆE, STIŽE i GASTRITIS Bol u gornjem dijelu trbuha, štucanje i podrigivanje, gubitak apetita, mučnina, povraćanje i tamna stolica simptomi su gastritisa. Većinu ljudi proljeće veseli. No, romantičnu sliku buđenja prirode nažalost često kvari i još jedno buđenje, a to su gastroenterološke smetnje. Zašto se u proljeće povećava broj onih koje "muči želudac", posebno gastritis? Gastritis je upala sluznice želuca, koja do kraja nije naučno dokazana. Riječ gastritis koristi se u svakidašnjem govoru, ali gastroenterolozi kažu da se radi o jednoj od najnejasnije definiranih pojava u tom području medicine. U širem smislu, gastritis označava sve upalne promjene sluznice želuca, uključujući erozivni gastritis, uzrokovan nekim nadražujućim sredstvima; refluksni gastritis, koji nastaje zbog izlaganja sluznice želuca jakim probavnim sokovima iz žuči i gušterače, i gastritis uzrokovan krvarenjem - infekcijski gastritis. Oboljevaju žene i muškarci Broj proljećnih sezonskih bolesnika iz godine u godinu raste, a stručnjaci kažu da je vrlo mali postotak ljudi koji nemaju problem s gastritisom. Bolničke statistike govore da broj liječenih bolesnika od upale želučane sluznice i upale dvanaestopalačnika u posljednjih deset godina je porastao za gotovo 50 posto. Mnogi to pripisuju stresnom načinu života. Najviše je oboljelih među ženama i muškarcima između 50. i 60. godine života, podjednako kod obaju spolova. Ipak, to ne znači da se upala sluznice ne može pojaviti kod mladih. Uzroka za popuštanje odbrambenih mehanizama sluznice ima mnogo. Različite virusne, bakterijske i gljivične infekcije mogu uzrokovati takvu upalu, tačnije - zloglasna bakterija helicobacter pylori (h. pylori) izaziva 50 posto svih slučajeva upala želučane sluznice. Tu su i alergijske reakcije na hranu, previše alkohola, stres, povrat žuči u želudac itd.. Vrlo česta je perniciozna anemija, oblik anemije kod koje tijelo ne može normalno apsorbirati i probaviti vitamin B12, zbog patoloških promjena na sluznici. Bol u gornjem dijelu trbuha, štucanje i podrigivanje, gubitak apetita, mučnina, povraćanje i tamna stolica simptomi su gastritisa. Iako iste simptome gastritis dijeli s mnogo opasnijim čirem na želucu, utješno je znati da ne vodi svaki gastritis čiru. Češći oblik bolesti akutni gastritis javlja se kod manjeg broja osoba, a nastaje zbog čestog konzumiranja alkohola te pretjeranog uzimanja nesteroidnih protuupalnih lijekova i štetnih popratnih pojava drugih terapijskih sredstava. Akutni erozivni gastritis uzrok je četvrtine od svih krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sistema, ali razlog njegova nastanka ipak često ostaje nerazjašnjen. Kod akutnog gastritisa napadi bolesti traju kratko i s jakim simptomima. Kod kroničnog oblika simtomi su slični, nekada nešto blaži, ali obavezno je praćeno mučninom, gubitkom apetita, bolovima u gornjem dijelu trbuha, povraćanjem i slabokrvnosti. Ponekad te simptome prati i gubitak težine. Kronični gastritisi najjednostavnije se mogu podijeliti na one uzrokovane bakterijom helicobacter pylori i ostale, iako je stručna podjela složenija. Kako je h. pylori dokazani sudionik nastanka raka, vrlo je važno liječiti kronični gastritis. Rendgenskim pregledom se kao kontrast koristi barijeva kaša - otkriće oštećenja želuca, a biopsijom se otkriva uzrok. Kada se odrede tačan uzrok i vrsta gastritisa, liječnik će preporučiti adekvatnu terapiju. Bez kafe i čokolade Liječenje kroničnog gastritisa ovisi o podvrsti bolesti. Ako je uzročnik h. pylori, uz lijekove za smanjenje lučenja želučane kiseline primjenjuju se i različiti antibiotici. Promjene u jelovniku mogu donijeti olakšanje. Iz svakodnevne prehrane treba izbaciti napitke - poput crne kafe, čaja, kakaa i cola napitaka, a alkohol svesti na najmanju moguću mjeru. Što se tiče hrane, treba zaboraviti čokoladu, masno prženu hranu, citrusno voće te proizvode od paradajza. Prednost treba dati voću i povrću, žitaricama i njihovim prerađevinama, uz izbjegavanje većih količina mesa, naročito suhomesnatih proizvoda. Dobro je piti dosta tekućine, najbolje blagi čaj od kamilice ili vodu, te do četiri čaše mlijeka dnevno. Posljednih se godina preporučuje uzimanje vitaminsko- mineralnih preparata - vitamina A i B12, cinka i željeza, dodatnog vitamina C, naročito kada je u pitanju gastritis izazvan bakterijom h. pylori. dr. Zdenka Besara - pedijatar - 26

27 DOŽIVJETI STOTU PAŠO DELKIĆ PROSLAVIO STO GODINA ŽIVOTA, ČESTITALA MU I KRALJICA ELIZABETA II E, moj Stari. Pisana riječ E, moj Stari, tako stoje stvari, jedni psuju a drugi te pljuju. Ovi moji u zvijezde te kuju, a svi skupa ono vrijeme snuju. Zlobni vele da si bio Joža, vlastodržac, diktator, velmoža. Živio sam u drugome svijetu, nosio ti cvijeće i štafetu. Dva puta smo drugarski se sreli, stajao sam ispred Plavog voza. Prvo dječak, potom čovjek zreli, još se hvalim: Vidio sam Broza! Vrijeme tvoje kao svjedok osta, ovo novo samo tugu nosi. Svima malo, nikom nije dosta, istinski smo i gladni i bosi. E, moj Stari, tako stoje stvari, ovi novi kao psi se glođu. Mnogi budu, i dođu i prođu, niko nije dorast o za vođu.. Meho Jakupović U životu sam upoznao mnoge Delkiće.., u ranoj mladosti, kroz školovanje, kasnije opet radeći na željeznici. Što reći nego samo riječi hvale, najljepše što se može reći i o pojedincima i o cijeloj porodici. Ovu porodicu krase sve one dobre ljudske osobine: poštenje, radinost, privrženost vjeri, familijarnost i stručnost. Sudbina je htjela da upoznam i ovdje na Ostrvu neke iz te porodice. Na sve ove vrline Delkićevih možemo dodati dugovječnost, kao Božje davanje. Pašo (Derviš) Delkić rođen je 5. februara godine u Gornjoj Puharskoj. Vrlo mlad je ostao bez roditelja, živeći sa starijom braćom. Život ga nije mazio, od samog početka. Dugo se bavio poljoprivredom, a radio je duže od decenije na ciglani. U Veliku Britaniju je došao u septembru Pašo Delkić doživio stotu godine i tu živi i danas. Pašo je na svoj 100. rođendan primio telegram/čestitku od najmoćnije žene na svijetu, Njenog veličanstva Elizabete II. Tako je to u uređenoj državi. Ne bi me čudilo da ljudi ovdje normalno žive kao naš Pašo. Međutim, za ljude iz našeg podneblja, poslije svih ratova, buna, ustanaka te sušnih i gladnih godina, ovo je zaista rijedak primjer. Nije mi poznato da na Ostrvu postoji iko stariji od Bosanaca. Na kraju još da kažem i to da Pašo ima sedmoro djece, 21 unuče, 28-oro praunučadi i jedno čukununuče, u narodu poznatije kao bijela pčela. Sretan rođendan i od naše bosanske zajednice. Važna je, važna stvar u životu - doživjeti stotu. Meho Jakupović 27

28 Bosanskohercegovački gradovi Mjesto zločina: Kozarac, općina Prijedor LJUBAV NAŠA JE NEPRESUŠNA Nikad ni prema jednom mjestu nije iskazana veća mržnja, ali ni ljubav - s druge strane. Svi koji poznaju Kozarac znaju da je to područje između Prijedora i Omarske te da je na ovom prostoru historija uvijek pisana krvlju. A pamti se od dolaska Rimljana. Nažalost, posljednja dešavanja su ono što se ni u snu ne sniva. Ovo prvo naseljeno mjesto, što dobi ime po planini Kozari, bilo je uvijek strateški važno. Dolazile su i odlazile vojske i carevine.., bio je Kozarac i sjediste župe, i proglašen kraljevskim gradom. Iznjedrio je kapetane u nekom davnom vaktu, heroje i generale u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, ali i prvog zločinca osuđenog za ratne zločine, koji se na čudan način zahvaljivao rodnom gradu. Ostat će zapisano u službenom izvještaju visokog predstavnika UN-a Tadeusza Mazowieckog, bivšeg predsjednika Poljske, da su ljudi na ovom području ubijani na 56 načina. Svijetu tad nije bilo stalo do istine. Poslije ovoga, Mazowiecki odlazi netragom s ovih prostora i za njega se više ne čuje. Nažalost, nakon nekoliko godina istina izlazi na vidjelo sa svim iskopanim posmrtnim ostacima. Masovna grobnica u Starim Kevljanima s 456 posmrtnih ostataka najveća je u Bosanskoj krajini, ali ne i jedina. Općina Prijedor je lokalitet s najviše masovnih grobnica a isto tako i procesuiranih ratnih zločinaca (podjednak broj kretena i intelektualaca) u BiH. Decenijama je muslimansko stanovništvo razjedinjavano raznim smicalicama. Hadži-Mektići, današnji Petrov Gaj, naseljava se kmetima, a šire područje Trnopolja (željeznička stanica Kozarac) nakon Drugog svjetskog rata naseljava se svim probisvjetima iz istočne Evrope. Poslije toga na tako malom prostoru obitava 21 nacionalnost. Izgradnjom ribnjaka Saničani na muslimanskoj zemlji dolazi do razdvajanja Kozarca i Ćele, dvaju najnaseljenijih muslimanskih mjesta. Malo je bilo i to. Trebalo je ići do kraja. U svojoj dugoj historiji Kozarac je dvaput spaljivan: prvi put, aprila 1851., Kozarac je osvojio a zatim i zapalio legendarni Omer-paša Latas. Međutim, svaki put se stanovništvo vraćalo, pa i sada. Izgradili su svoj najveći mali grad na svijetu, ponovno. Obistinila se legenda o Feniksu. Na kraju dođe i vrijeme da se odužimo i onima najvrijednijima među nama koji živote ugradiše u temelje jedine nam domovine. Da im poklonimo više i pažnje i poštovanja, da ih nikad ne zaboravimo, da im izgradimo spomen-obilježje srazmjerno njihovoj hrabrosti. Dugo je čekano na dozvolu općinskih vlasti, vjerovatno zbog centralnog mjesta za spomen-obilježje. Nekako lakše se dobijaju dozvole na manje vidljivim lokacijama, ali mi želimo da obilježimo sva stratišta. Već sada treba da razmišljamo o Keratermu, Omarskoj, Trnopolju Oni su pokazali svu svoju mržnju, ljubav naša je nepresušna. Meho Jakupović 28

29 Bosanskohercegovački gradovi Kozarac KOZARČANI OBNAVLJAJU MEHMEDOVU CRKVU Priča počinje još s kraja 19. i početkom 20 stoljeća, u Kozarcu, malom bosanskom gradiću kod Prijedora, u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila pod upravom Austro-Ugarske monarhije. Nešto od pojačanih stranih investicija i kapitala u bh. privredu stiglo je i u ovaj kraj kada je austrijski poduzetnik Carl Schmutzer otvorio Staru pilanu u podnožju Kozare. Bio je to prvi industrijski pogon u podkozarskom kraju koji je zaposlio stotinjak Kozarčana i bio važan izvor prihoda za taj, uglavnom poljoprivredni kraj. Jedna od najpoznatijih kozaračkih legendi vezana je upravo za Staru pilanu i bogatu porodicu austrijskog investitora. Kažu da se među mnogobrojnim uposlenicima izdvajao predradnik Mehmed Kulašić. Izgledom, pjesmom i svirkom uz gitaru mlado momče puno života, uzbudilo je mnoga djevojačka srca. Takav nije promakao ni naočitoj kćerki austrijskoga poduzetnika, koja je s roditeljima živjela u Bijeloj kući bavarskoga stila, uz planinsku ljepoticu Starenicu. Nije prošlo puno zaiskrila je ljubav između mladoga Mehmeda i tada već odrasle austrijske ljepotice. Nemoguća i zabranjena ljubav bogate Austrijanke i siromašnoga Kozarčanina, iako osuđena na propast, vješto je nalazila skrovita mjesta i rasplamsala sevdah dvoje mladih ljudi. Iz tajne ljubavi rodilo se i dijete, nažalost nesretnoga usuda kao i ljubav onih čijom strašću je začeto. Jednoga dana, kaže legenda, pred Mutničkom džamijom, slučajni prolaznik je pronašao mrtvo novorođenče, umotano u novine na njemačkom jeziku! Priča se brzo raširila i stigla do kuće gazde Schmutzera, najbogatijeg Kozarčanina. Zarad časti, iako duboko potreseni skandalom, Carl vraća kćerku nazad u Austriju istovremeno naloživši gradnju male katoličke kapele, kako bi se, prema predanju, iskupio za svoje i grijehe svoje mezimice. Junak ove priče, Mehmed Kulašić, kozarački ljepotan i zavodnik, ostao je po strani, zagrljen sjetom i melanholijom do kraja života u svom Kozarcu. Kao mala utjeha od njegove ali i potonjih generacija, ostao je čvrst spomen na jednu nesretnu Midhet Fazlić ljubav u legendi o Mehmedovoj crkvi, kako su malu kapelu prozvali njegovi Kozarčani. Romantična priča oživjela je nedavno među volonterima kozaračkih udruženja Sedra i NGI u Holandiji, te u samom Kozarcu, s inicijativom o obnovi kapele koja je, kao i skoro kompletna inftrastruktura gradića, uništena u srpskoj agresiji na ovaj kraj. Potvrdio nam je to i Midhet Fazlić, volonter udruženja Sedra, bivši kozarački rezervni policajac, logoraš sa stažom u Omarskoj, Keratermu i Manjači i jedan od najnezgodnijih svjedoka na suđenju gospodarima smrti u srpskim koncentracionim logorima među kojima i Dušku Tadiću. Midho, kako ga zovu njegovi Kozarčani, s oduševljenjem priča o dobrom raspoloženju zemljaka iz zavičaja nakon predstavljanja ideje. - Javili su se mnogi koji žele pomoći premda obnova same kapelice ima više simbolički značaj, jer u Kozarcu 29 je ostala nekolicina Hrvata od 35, koliko ih je prema popisu iz živjelo u tom mjestu. S obnovom Mehmedove crkve, skoro u potpunosti bi se kompletirala restauracija ne malog broja kulturnohistorijskih spomenika, prije svih iz osmanskog i austrougarskog perioda na koji su povratnici u to mjesto ponosni, a što su pokazali i njihovom obnovom. Vrijedne ruke Kozarčana, od kojih najveći broj živi u iseljeništvu, obnovile su fortifikacijski kompleks Kozaračke tvrđave s Kapetanovom kulom, Mutničku džamiju s Kapetanovim mezarjem, Staru pravoslavnu crkvu, Ukrajinsku crkvu u narodu poznatu kao Šarena. Jedini objekat od općeg značaja koji još čeka na obnovu je Asker džamija, govore vjerni kozarački hroničari, koji i daleko od rodne grude, svakodnevno rade i brinu o kraju kojem se bar dva puta godišnje vraćaju i provode odmore. Početak radova na obnovi kapele trebalo je da započne ove sedmice, ali je zbog kiše i nevremena odgođen za nekoliko dana. Nniko u Kozarcu ne sumnja da će i Mehmedova crkva ponovo biti uspravljena kao i toliko drugih simbola toga gradića, na ponos i radost Kozarčana u domovini i svijetu Alosman Huseinović

30 Moj stav BOSNA I HERCEGOVINA U OČIMA NOVINARA Čitajući vijesti koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu, upali su mi u oči pojedini naslovi koji govore sami za sebe, a na koje mi obični građani nemamo odgovora. Postavlja se pitanje kako je ikako u ovakvoj preraspodjeli političkih snaga moguće planirati, a kamoli održati regularne izbore. Pogledajte i sami ove naslove: JEREMIĆ DIREKTNO POVEZAO BIH I KOSOVO: NE MOŽE CENTRALI- ZOVANA BIH I SECESIJA KOSOVA! 00:23 / ČOVIĆ: HRVATI MORAJU IMATI SVOJU FEDERALNU JEDINICU U BiH 13:22 / DODIK: BiH JE ZA RS MORANJE 18:14 / DODIK PUTUJE U RUSIJU NA OTVARANJE PREDSTAVNIŠTVA RS EJUP GANIĆ UHAPŠEN U LON- DONU Ovo su samo neki od naslova koji se vrte na stranicama bosanskohercegovačkih medija. Za nevjerovati je kako su svi ovi naslovi različitog karaktera, ali svi imaju jedan cilj: da na bilo koji način oskrnave postojanje države Bosne i Hercegovine. Nažalost, još jednom se potvrdilo i kroz sva ova događanja da funkcionalna država Bosna i Hercegovina ne postoji, jer kako drukčije objasniti sve ovakve i slične navode. JEREMIĆ DIREKTNO POVEZAO BIH I KOSOVO: NE MOŽE CEN- TRALIZOVANA BIH I SECESIJA KO- SOVA: Ministar vanjskih poslova nama susjedne države, Srbije, na svom gostovanju po Americi opet je, po zna koji put, pokazao dvoličnu politiku te države. Zbog nemogućnosti da riješe pitanje Kosova na način koji njima odgovara, on još više zakuhava situaciju, miješajući državu Bosnu i Hercegovinu i njenu suverenost. Jeremić ide tako daleko u svojim izjavama da država Bosna i Hercegovina može da bude centralizovana, dok se na drugoj strani dozvoljava otcjepljenje Kosova. Srbijanski visoki zvaničnici uvijek ističu da su za daytonsku državu Bosnu i Hercegovinu i za njen kontinuitet, ali isto tako i za postojanje Republike Srpske. Samo je pitanje kako Jeremić i oni vide Republiku Srpsku: ili kao dio Bosne i Hercegovine ili kao samostalnu državnu tvorevinu stvorenu u zračnoj bazi Dayton? Međutim, mene ne brine što Jeremić svojim izjavama nastoji promijeniti američku politiku na zapadnom Balkanu. Naprotiv, zabrinjava me što niko od državnih zvaničnika Bosne i Hercegovine ne istupi svojom zvaničnom izjavom kojom bi se zaštitila ova država. Ili je to možda protiv protokola?! Pošto mi obični građani u Bosni i Hercegovini ne bolujemo od nekakvih protokola, možemo slobodno izjaviti da je Kosovo nekad bilo dio Srbije - kao autonomna pokrajina, ali je pod poznatim okolnostima steklo nezavisnost i priznanje Ujedinjenih naroda. Svi problemi koji se odnose na Kosovo i Srbiju nalaze se tamo, a nikako u Bosni i Hercegovini! Nama nije jasno zašto država Bosna i Hercegovina ne prizna nezavisnost Kosova. Vjerovatno je to zbog Republike Srpske. Ali, postavlja se i pitanje: Koji je veći interes, državni ili entitetski? Jeremiću i kompaniji bismo poručili kako im je bolje da rješavaju probleme u svojoj avliji, nikako u Bosni i Hercegovini! Ne treba da se pokrivate nekakvom demokratijom, pa vaše nepriznavanje Rezolucije o Srebrenici i genocida u Srebrenici dokaz je vaše dvoličnosti! ČOVIĆ: HRVATI MORAJU IMATI SVOJU FEDERALNU JEDINICU U BiH 13:22 / Opet ista priča kako su Hrvati najviše izgubili Daytonskim mirovnim sporazumom ili takozvanim daytonskim ustavom. Ostali su bez svog entiteta. Izborna kampanja je počela i u budućoj preraspodjeli snaga Hrvati žele da ponovo apeluju i rade na stvaranju svog entiteta. Istina je da oni nikad nisu odustajali od postojanja tog entiteta. Naprotiv, ako on i nije zvanično postojao, postojao je u njihovim glavama! Sve što je usmjereno u pravcu jačanja države Bosne i Hercegovine ovdje je nailazilo na otpor. Sjetimo se samo koliko je trebalo vremena da se izabere gradonačelnik Mostara. Zašto se osporavaju svi projekti za obnovu istočnog Mostara? Uzgred, ako je sve uredu, zašto postoje dva Mostara, istočni i zapadni!? Velike turske kompanije željele su da ulože u obnovu i izgradnju kompleksa hotela i drugih objekata. Isto tako i druge 30 kompanije iz okruženja, i šire, željele su da investiraju u obnovu privrednih objekata, ali je neko to uvijek osporavao. Danas, Mostar je podijeljen grad, priznali to mi ili ne. Tako je! Grad svijetle kulture i tradicije danas nema niti kina niti pozorišta. E, za to je potreban treći entitet ili, kako gospodin Čović to izjavljuje, on se zalaže za Bosnu i Hercegovinu s četiri entiteta: dva bošnjačka - sarajevski i tuzlanski; hrvatski - s Mostarom i entitet Republika Srpska. E, to je tako! On i oni ne vide Bosnu i Hercegovinu kao funkcionalnu, građansku državu! DODIK: BiH JE ZA RS MORANjE U političkom smislu Bosna i Hercegovina je za Republiku Srpsku moranje i mi to moranje poštujemo. Tako je kazao premijer tog entiteta Milorad Dodik. To nije ništa novo. Samo se pitam koliko je puta Dodik to ponovio. On jeste za Bosnu i Hercegovinu, i to daytonsku, jer u takvoj daytonskoj Bosni i Hercegovini zagarantovano je postojanje njegove države Republike Srpske. On nije za bilo kakve promjene koje be vodile stvaranju funkcionalne države Bosne i Hercegovine. Ne, on je samo za Republiku Srpsku. On osporava sve ono što bi oskrnavilo postojanje njegove države. On za genocid u Srebrenici kaže da je samo nekakav lokalni genocid u kojem nisu učestvovale institucije Republike Srpske ili države Srbije. On osporava čak diverziju koju su izveli srpski agresori na nedužne civile Sarajeva, na genocidno ubijanje na Markalama. Kada se pojam genocid prevede, onda on znači namjerno ubijanje ljudi zbog njihove pripadnosti nekoj rasi, vjeri, naciji, političkoj stranci ili drugoj društvenoj grupi. Pa zar oni to nisu i radili? Nažalost, sve ovo što Dodik radi i govori nailazi na razumijevanje ne samo u Republici Srpskoj nego i kod odgovarajućih snaga u Evropi i svijetu, jer kako drukčije objasniti da oni ne reaguju na način koji bi bio odgovarajući! DODIK PUTUJE U RUSIJU NA OT- VARANJE PREDSTAVNIŠTVA RS 18:14 / Ovo nije obično putovanje. Otvara se predstavništvo jednog eniteta u drugoj državi. Delegacija je formirana od stručnjaka za pojedine resurse iz Republike Srpske, ali pada u oči da u toj delegaciji nema nikog iz državnih institucija Bosne i Hercegovine. Kada bi neko iz državnih institucija bio u toj delegaciji, onda bi to potvrdilo Dodikovu raniju izjavu da su oni za zajedničku državu, daytonsku BiH. Ali,

31 u ovom slučaju uvijek postoji sumnja da li oni idu kao delegacija entiteta Republika Srpska ili delegacija države Republika Srpska u 17:50 EJUP GANIĆ UHAPŠEN U LON- DONU Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović potvrdio je novinarima da je danas u Londonu uhapšen nekadašnji član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić. "Ganić nije uhapšen na osnovu Intrepolove potjernice, dakle ni crvene niti difuzne, nego se vjerovatno radi o zahtjevu Tužilaštva za ratne zločine Srbije", rekao je Ahmetović. Poslije nekoliko kontradiktornih izjava o hapšenju Ejupa Ganića, danas je svijet obišla vijest da je na londonskom aerodromu Hitrou uhapšen Ejup Ganić. Prilikom ulaska u Veliku Britaniju gospodin Ganić je bio zadržan, ali je pušten. On se nalazio u radnoj posjeti Londonu. O tom prvom hapšenju dolazile su različite informacije, zavisno od izvora. Srbijanski izvori su tvrdili da je Ganić bio zadržan i da je nakon toga pušten, iz logističkih razloga. Isto tako oni su izjavljivali da se gospodin Ganić morao javljati svakih šest sati u određenu policijsku stanicu. Informacije iz Bosne i Hercegovine bile su sasvim različite. Izjavljivano je da je Ganić bio zadržan zbog prtljaga, da nije bio uhapšen i da će se slobodno vratiti u Bosnu i hercegovinu. Međutim od svega toga ništa. Gledam TV i vidim zvaničnu vijest da je večeras Ejup Ganić uhapšen od britanskih službi sigurnosti po optužbi srbijanske strane za ratni zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu na početku rata. Samo prije nekoliko dana pravosudne institucije Bosne i Hercegovine i Srbije potpisale su sporazum o saradnji, a ovo je praktičan primjer te saradnje! Nevjerovatna koincidencija - danas 1. marta se slavi Dan nezavisnosti ili dan obnove državnosti Bosne i Hercegovine, dan kad je počelo suđenje Radovanu Karadžiću za ratni zločin nad tom državom, ali to je i dan kad je uhapšen bivši potpredsjednik te iste države koji je branio tu državu od takvih kao što su Radovan i njemu slični. Moj stav Opet je ta jadna Bosna i Hercegovina udarna novost. Opet se po koji put želi izjednačiti agresor i branilac, opet se daje prostor svima onima koji ne žele da vide Bosnu i Hercegovinu kao jednu normalnu državu. Postavlja se pitanje kako ovakva država može da funkcioniše. Postavlja se pitanje kakve su informacije imale pravosudne organizacije Bosne i Hercegovine o tužbi protiv Ejupa Ganića, a koju su srbijanski zvaničnici podigli poodavno. Kako je moguće da su takve institucije bile pogrešno informisane i dozvolile da gospodin Ganić putuje. Postavlja se pitanje: Šta dalje? Da li se ovim hapšenjem šalje signal svim bosanskohercegovačkim političarima i građanima ove države koji su je branili od srbijanskog agresora da će biti uhapšeni od tog istog agresora. Pa ako neko treba nekog da hapsi, tu su institucije naše države. Ali nažalost nije tako, nego se na jedan vrlo prizeman način hapse državljani Bosne i Hercegovine, po nalogu institucija srbijanske države, koje istovremeno štite najvećeg ratnog zločinca Ratka Mladića. Zaista nevjerovatno! Faruk Tičić RAZMIŠLJANJA O...VJERI U taksiju na putu za aerodrom volim prekratiti vrijeme pričajući s vozačem o politici, svakodnevnici i mnogim drugim temama, među kojima se nađe i vjera. Na jednom od putovanja povede se tako razgovor o ovoj posljednjoj. Moj taksista zdušno ustvrdio kako ima samo jedan Bog, i to baš taj njegov. "Pa dobro", rekoh ja, "ali ako ne prihvaćaš da se druge vjere zaklinju u svoga, kako možeš dokazati da je samo tvoj onaj pravi?" "Ja znam da je to tako, tako mora biti", odgovori on, bez argumenta. Moji komšije, Jehovini svjedoci, inače dragi ljudi koje često zovnem na čaj, slijepo vjeruju u svaku riječ iz Svete knjige, čekaju raj na zemlji u kome će ostati da žive samo oni koji su oduvijek vjerovali u Jehovu. A taj raj je, po njima, evo iza ugla; ne priznaju ni oni druge vjere ni druge bogove, ne kite bor za Božić, iako su kršćani, ne šalju čestitke nit' daju poklone, a, što je još važnije, odbijaju transfuziju krvi po cijenu života, jer tako im vjera nalaže. U mojoj kući često zapodjenemo žučne rasprave o svim ovim pitanjima. Ja sam, naime, bila i ostala skeptik koji vjeruje da je sve moguće, ali da ništa nije izvjesno i zato sve uvijek stavim pod znak pitanja. Najveće od svih je: šta je to vjera, ko je istinski vjernik i kako se vjera može najbolje prakticirati? Kroz povijest su se strašne stvari dešavale pod plaštom vjere, ratovi uništavali bogomolje, gradove, istrebljivali narode, a ništa se nije naučilo. Francuski filozof Ruso davno je rekao onu poznatu da čovjek čovjeku je vuk, što i danas vrijedi. I sami smo prošli kroz taj jad nedavno: pod krinkom različitih vjera velikim dijelom nam se uništila zemlja i brojni životi. Osnovna teza vjere jeste, ili bi trebalo da bude, ljubav. Nažalost, u praksi ona prečesto iz teze rađa antitezu - mržnju. I to smo iskusili. I tu nije kraj izvrtanju i iskrivljavanju vjere i obmanjivanju istinskih vjernika: licemjerje često počinje s vrha vjerske hijerarhije. Papa i Katolička crkva povijesno štite vlastito sveštenstvo od kazne za počinjene bludi i seksualno zlostavljanje povjerene im 31 djece. Kako vjera smije biti iznad i izvan ljudskih normi, moralnih i pravosudnih zakona? Kako se vjerom smije opravdati obespravljivanje i ugnjetavanje jednog spola od drugog namjerno pogrešnim iščitavanjem Kur'ana? Je li vjera doista opijum narodnih masa - kako su nas učili Marks i Engels? Koliko ljudima uopće treba vjera? Na ovo posljednje pitanje odgovor je jasan: Ljudima je vjera neophodna, bez obzira na materijalne dokaze da na nebu nema ničeg drugog osim oblaka i zvijezda. Čovjekova percepcija o bogu je duhovno traganje za onim izvan dokučivoga i to mu se ne smije niti može uskratiti. No, ne bismo li onda najčišću, najizravniju komunikaciju sa svevišnjim trebalo da tražimo i nađemo u sebi, obuhvatajući i uvažavajući najbolje i najljepše u svim vjerama, a prakticirajući vlastitu, i tako dosegnuti duhovnost kao protutezu materijalizmu koji poput zloćudnog tumora nagriza naše životno tkivo? Ili će ljudski rod srljati, kako predskazanja govore, u vlastitu propast... Vesna Ružička - Šehović

32 Iz štampe EJUPU GANIĆU ODREĐEN PRITVOR DO 29. MARTA Ponedjeljak, 01 Mart :52 Ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić ponovno je zadržan u londonskom aerodromu te je i izveden pred suca na saslušanje, uz prisustvo ambasadorice BiH u Velikoj Britaniji Jadranke Negotić. Ministar sigrnosti Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potvrdio je za BHT 1 da je Ejupu Ganiću određen pritvor u Londonu do 29. marta. Pritvor mu je određen nakon saslušanja pred sucem u Londonu, trajat će do 29. marta i može izaći uz jamčevinu od funti, prenosi FTV. Povodom Ganićevog hapšenja oglasio se ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović koji je zaključio kako do hapšenja nije došlo na osnovu potjernice. "Ganić nije uhapšen na osnovu Intrepolove potjernice, dakle ni crvene niti difuzne, nego se vjerovatno radi o zahtjevu Tužilaštva za ratne zločine Srbije", rekao je Ahmetović. On je podsjetio da BiH i Srbija imaju potpisan ugovor prema kome, ako postoji sumnja o počinjenom ratnom zločinu i iako takav poredmet vodi Tužilaštvo BiH, nadležna je BiH. U utorak zahtjev Srbije za izručenje Ministarstvo pravde Srbije u utorak će nadležnim organima Velike Britanije uputiti molbu za Ganićevu ekstradiciju, izjavila je ministar pravde Srbije Snežana Malović, javila je Srna. Ona je za Srnu izjavila da je Ganić uhapšen na na osnovu potjernice koju je za njim izdao beogradski Interpol. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić također je kazao da je Ganić uhapšen na temelju srbijanske potjernice. Malovićeva je precizirala da je londonski Interpol o Ganićevom hapšenju obavijestio Interpol Srbije. Tatham: Hapšenje Ganića ispunjavanje pravnih obaveza I Britanska policija je potvrdila da je uhapšen bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, izjavio je ambasador Velike Britanije u BiH Michael Tatham. "Njegovo hapšenje rezultat je inicijalnog zahtjeva Srbije o izručenju", rekao je Tatham, prenosi Srna. Britanski ambasador u Sarajevu naglasio je da ne bi bilo odgovarajuće da daje više komentara o tom pitanju. "Želim da naglasim da ovaj korak na bilo koji način ne predstavlja diplomatsku ili političku izjavu britanske Vlade, niti bilo koji stav Vlade u vezi sa prošlošću. Ovaj korak je ispunjavanje pravnih obaveza vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu u skladu sa zakonima", dodao je Tatham. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić potvrdio je da je Ganić u petak, 26. februara, bio zadržan na aerodromu u Londonu, ali i da je ubrzo pušten. Ganić je demantovao tvrdnje da je zadržan po Interpolovoj potjernici iz Srbije, navodeći da je na aerodromu čekao prtljag. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je početkom godine, po nalogu istražnog sudije, potjernice za 19 osoba iz BiH, među kojima su ratni članovi Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, a prema kojoj se terete za napade na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. SAOPĆENJE SSDBIH POVO- DOM HAPŠENJA DR EJUPA GANIĆA, ČLANA RATNOG PREDSJEDNIŠTVA BIH Hapšenje Dr. Ejupa Ganića, člana ratnog Predsjedništva BiH koje je vodilo odbranu države Bosne i Hercegovine protiv napada agresora, je ponovni atak na našu domovinu i na svakog njenog građanina. Srbija i njeni saveznici žele da ostvare ciljeve u miru koje nisu uspjeli agresijom na nezavisnu BiH i ovim suđenjem OD- BRANI Bosne i Hercegovine žele izjednačiti žrtvu i agresora. Sramotno je ponašanje Evrope i cijelog svijeta koji omogućuju Srbiji i saveznicima da i dalje provode bespravni teror nad građanima i nosiocima odbrane Bosne i Hercegovine, ugrožavajući njihova ljudska prava i slobode. Zahtijevamo od nadležnih državnih institucija BiH da čim prije izgrade pravni sistem i državu koja će štititi svoje državljane i omogućiti normalno kretanje u svijetu u skladu sa propisima i civilizacijskim normama. Zahtijevamo od nadležnih organa Velike Britanije da odmah puste na slobodu Dr. Ejupa Ganica i da više nikada ne uhapse niti jednog građanina i branitelja BiH radi fašističkih interesa pojedinih zemalja i nastavka agresije u miru. SSDBiH SILEDŽIJSKI ODNOS SRBIJE PREMA BIH ŽELJKO KOMŠIĆ O HAPŠENJU GANIĆA Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da hapšenje ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića ima političku pozadinu kojom se pokazuje siledžijski odnos Srbije prema BiH. Taman kada smo se potrudili da popravimo odnose sa Beogradom i progutamo mnoge gorke pilule na tom putu, onda Beograd načini takav potez da se odnosi vrate daleko unazad, rekao je Komšić gostujući na Federalnoj TV. On je istakao da Beograd na ovaj način pokazuje svoj odnos prema BiH, a da slučaj Ganića podsjeća na slučaj Ilije Jurišića. Jurišić je u Beogradu osuđen zbog napada na konvoj JNA u Tuzli maja godine kada je ubijen najmanje 51 vojnik, dok je najmanje 50 ranjeno. Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da je predmet Dobrovoljačka ulica u nadležnosti BiH, te da Srbija nema nikakve veze sa tim predmetom. On je podsjetio da su u petak, 26. februara, Srbija i BiH potpisale izmijenjeni ugovor o međusobnom izvršenju sudskih odluka u krivičnim stvarima i da je Bih nadležna za predmet Dobrovoljačka ulica. 32 Silajdžić je napomenuo da je ekipa stručnjaka iz njegovog kabineta otišla u London kao bi pomogla Ejupu Ganiću. U međuvremenu, Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potvrdio je za BHT 1 da je Ejupu Ganiću određen pritvor u Londonu do 29. marta. Ganić je saslušan pred sucem Osnovnog suda koji će odlučiti o daljnjem postupku.

33 EVROPSKI ULTIMATUM BIH, Reforma ustava, ili potpuna izolacija USTAV BIH JE DISKRIMINATORSKI Iz štampe Tomas Markert, v.d. tajnika Venecijanske komisije Evropske komisije, u razgovoru za SB objašnjava šta Bosna i Hercegovina mora uraditi kako bi uspješno provela nedavnu presudu Evropskog suda za ljudska prava koja od vlasti u našoj zemlji traži da ukine dijelove Ustava BiH koji su diskriminatorski prema pripadnicima nekonstitutivnih naroda i nacionalnih manjina BiH ne treba tročlano Predsjedništvo, nego predsjednika koji ima povjerenje svih naroda i građana, a koji će imati skromna ovlaštenja! Provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj se diskriminatorske odredbe Ustava BiH za Ostale kada su u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju izmijeniti, nedavno usvojenom rezolucijom o BiH Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope postalo je važna obaveza za bh. vlasti koju bi do održavanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora morale ispuniti. Tomas Markert, v.d. tajnika Venecijanske komisije Evropske komisije, u razgovoru za naš list govori o najboljim načinima da bi se provela ova odluka, ustavnoj reformi u BiH, sugestijama koje je u vezi sa tim Venecijanska komisija uputila Bosni i Hercegovini. Nedavno usvojena Rezolucija Parlamentarne Skupštine Vijeća Evrope (PACE) poziva predstavnike vlasti u BiH da u potpunosti učestvuju u smislenom i konstruktivnom dijalogu o amandmanima na Ustav, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, a prije održavanja parlamentarnih izbora godine. Na koji se način najbolje mogu ukloniti nekompatibilnosti između Ustava Bosne i Evropske konvencije o ljudskim pravima? Najbolji način na koji bi se provela odluka Suda ne izgleda kao realistična opcija u ovom trenutku. U slučaju Predsjedništva BiH on bi se sastojao u tome da se njegova sadašnja tri člana zamijene za jednog predsjednika koji bi se birao posredno, na način kojim se osigurava da on ili ona ima podršku ne samo sva tri konstitutivna naroda nego i drugih. Većina ovlašćenja Predsjedništva BiH bi u tom slučaju bila prenijeta na Vijeće ministara BiH. APRILSKI PAKET BIO JE DOBRA OSNOVA ZA REFORMU USTAVA Dom naroda bi mogao biti ukinut s obzirom da bi interesi konstitutivnih naroda i entiteta mogli biti dovoljno uzeti u obzir posebnim aranžmanima glasanja u Predstavničkom domu. Ali, u ovom trenutku kao cilj koji bi se mogao ispuniti izgleda realnije indirektno biranje tri člana Predsjedništva sličnom tome kako to predviđa aprilski paket i prijedlog izložen u Butmiru. Sastav Doma naroda mogao bi se definisati tako da se osigura prisutnost predstavnika iz oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda i iz reda Ostalih. Ono što je najbitnije jeste da provedba odluke ne dovede do još težeg procesa odlučivanja uvođenjem dodatnih veta i mehanizama blokade nego, upravo suprotno, da se ona iskoristi kao mogućnost da proces odlučivanja učini jednostavnijim. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope vjeruje da je u posljednjem trenutku ugovor o ustavnoj reformi još uvijek moguć. Pregovori koji bi trebali biti vođeni moraju se fokusirati na sveobuhvatan skup reformskih predloga, usvojen od strane Venecijanske komisije i u skladu sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Šta su sugestije Venecijanske komisije? OSLABITI PREDSJEDNIŠTVO, OJAČATI VIJEĆE MINISTARA BiH Ustavna reforma u BiH se ne bi trebala ograničiti na provođenje presude suda. Njome bi se također trebalo obezbijediti da država dobije dodatna ovlaštenja potrebna da učestvuje u evropskim integracijama, a koja bi omogućila da organi države budu više funkcionalni. Reforma će morati biti dugotrajan proces i neće biti moguće da se postigne sve što je potrebno u sadašnjoj fazi. Aprilski paket i prijedlozi izloženi na pregovorima u Butmiru, u oktobru godine, osiguravaju korisnu osnovu za razgovore. Reforma Ustava Federacije je takođe jako važna. Šta treba uraditi kako bi država dobila više nadležnosti, naročito u odnosu na EU, ta da državne institucije postanu funkcionalnije? Općte odredbe koje bi trebalo uvesti u Ustav trebaju osigurati državi da bude odgovorna za zaključivanje svih potrebnih sporazuma u okviru EU-a, da osigura poštovanje svih obaveza u ovom kontekstu, da usvoje potrebne zakone i uspostavi potrebne institucije. Što se tiče institucija, dosta toga je još potrebno uraditi. Ovlaštenja Vijeća ministara BiH i premijera trebaju biti ojačana, ovlaštenja Predsjedništva treba ograničiti, većinu funkcija bi trebao da izvršava predsjedavajući, a samo neka pitanja bi zahtijevala konsenzus unutar Predsjedništva. I ovlaštenja Predstavničkog doma treba proširiti. Nedavno ste kazali da će u BiH na srednje ili duže staze biti potrebno da se uspostavi sud na državnom nivou koja će imati zadatak da osigura da se državni zakoni provode na cijeloj teritoriji BiH, 33 na jedinstven način. Da li ste mislili na uspostavljanje vrhovnog suda BiH? BiH i venecijanska komisija VEĆ OSAM GODINA VLASTI NISU U STANJU POPUNITI DVA MJESTA REZERVIRANA ZA BIH U VENECIJANSKOJ KOMISIJI Iako je Vijeće Evrope u više navrata upozoravalo da BiH nema svoje predstavnike u njenim tijelima, BiH još uvijek nema svog člana Venecijanske komisije. Kakav je Vaš komentar na to? BiH treba imenovati člana i zamjenika Venecijanske komisije još od godine, a to nije bila u stanju uraditi zbog unutrašnjih nesuglasica. Ako država nije u stanju da u roku od osam godina donese takvu jednu odluku, to zaista pokazuje da su njene institucije u potpunosti nefunkcionalne. PRVI KORACI U REFORMI US- TAVA indirektno biranje tri člana Predsjednštva slično onome kako to predviđa aprilski paket i prijedlog izložen u Butmiru. sastav Doma naroda mogao bi se definirati tako da se osigura prisutnost predstavnika iz oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda i iz reda Ostalih. IZMJENE KOJE TREBA UNI- JETI U USTAV osigurati državi da bude odgovorna za zaključivanje svih potrebnih sporazuma u okviru EU. - osigurati poštovanje svih obaveza u ovom kontekstu. - usvojiti potrebne zakone i uspostaviti potrebne institucije. KAKO POBOLJŠATI RAD IN- STITUCIJA ojačati ovlaštenja Vijeća ministara i premijera. ograničiti ovlaštenja Predsjedništva BiH. proširiti ovlaštenja Predstavničkog doma. Nije važno da li bi se sud zvao vrhovni, ili nekako drugačije. Važno je da postoji sud koji može osigurati da se zakoni koji su usvojeni na nivou države tumače na

34 Iz štampe jedinstven način u cijeloj BiH. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da je u BiH veliki dio zakona usvojen na entitetskom nivou. Tumačenje ovih zakona bi moglo ostati u entitetskim sudovima, tako da bi na državnom nivou sud imao ograničeniju ulogu nego što je to slučaj sa vrhovnim sudom u centraliziranim državama. ENTITETSKO GLASANJE TREBA DUGOROČNO RJEŠAVATI Venecijanska komisija smatra da entitetsko glasanje treba da bude ograničeno na pitanja od posebnog interesa.da li mislite da je entitetsko glasanje najveći kamen spoticanja u procesu ustavnih reformi? Mislite li da je moguće postići sporazum o entitetskom glasanju u BiH? Ne bi bilo realno očekivati dogovor o entitetskom glasanju u sadašnjoj fazi ustavne reforme. Na srednji ili duži rok zaista postoji vjerovatnoća da će to biti najveći kamen spoticanja. Kakve će biti posljedice neprovođenja odluka Evropskog suda? Nije do Venecijanske komisije da definira ove posljedice. Provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava koji zahtijevaju ustavne i zakonske amandmane može potrajati neko vrijeme. U ovom slučaju postoji posebna hitnost jer odluka dovodi u pitanje legitimitet institucija. Stoga će vlasti morati da preduzmu vrlo brzo istinske napore za provođenje odluka. Što je više odluka koje se ne primjenjuju, veći će biti pritisak na BiH. Čehajić: Novi angažman BATKO OSNIVA STRANKU KOKUZA Bio sam iznenađen idejom o formiranju političke stranke, kaže Čehajić Glavnim gradom BiH posljednjih dana kruži priča da voditelj popularne radio-televizijske emisije Udri muški Almir Čehajić Batko ulazi u politiku. Naime, virtuelna Stranka kokuza uskoro bi mogla biti registrirana kao politička partija i boriti se za glasove građana BiH na predstojećim općim izborima. U BiH je počelo prikupljanje potpisa građana i navodno bi vijest o osnivanju stranke trebala biti objelodanjena u emisiji Udri muški u ponedjeljak u 8.30 sati na Radiju Kameleon i OBN-u. - Još sam samo predsjednik virtuelne Stranke kokuza. Znam da su se posljednjih dvadesetak dana, tokom pauze u emitiranju emisije Udri muški, ljudi samoorganizirali izrazivši želju da stranka, koja živi kroz emisiju već nekoliko godina, postane važan faktor na političkoj sceni BiH - rekao nam je jučer Batko. Uvjerava nas da je bio potpuno iznenađen Almir Čehajić Batko idejom o formiranju političke stanke, jer, kako kaže, nije mogao ni sanjati da će do ovoga doći. Ipak, smatra da bi nova, ozbiljna Stranka kokuza, mogla napraviti pravi bum na izborima. - Stranka kokuza nema velike političke ambicije. Kokuze zanimaju socijalna pitanja, zdrava komunikacija među ljudima, humanost i posao. Mene su samo pitali da li sam s njima, rekao sam da jesam, a u kojem svojstvu to uopće nije bitno - dodao je Čehajić. Građani Bosne i Hercegovine koji su planirali uvesti automobil stariji od sedam godina morat će pričekati još neko vrijeme NEUSKLAĐENOST SA EVROPSKOM UNIJOM Odluka koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a kojom je predviđeno da se automobili mogu uvoziti bez obzira na godinu proizvodnje, ali pod uvjetom da ispunjavaju minimalnu normu ispušnih plinova euro 3, bila je stavljena na dnevni red prethodne sjednice Vijeća ministara, ali je skinuta. Kako je za Avaz potvrdio sekretar Vijeća Zvonimir Kutleša, razlog za to je što je na ovaj prijedlog bilo dosta primjedbi različitih institucija. Prigovore na predloženi tekst imala je, između ostalih, Direkcija za evropske integracije. Direktorica ove institucija Nevenka Savić potvrdila nam je da je Direkcija uputila nekoliko primjedbi. Radi se o tome da se u ovoj odluci direktno referira na evropske direktive, što nije običaj. - Pravilo je da se evropske direktive prevedu i ugrade u naše zakonodavstvo, a ne da se direktno na njih pozivamo, jer je teško očekivati od onoga ko bude implementirao tu odluku da može uzeti izvornu direktivu iz evropskog zakonodavstva i direktno je primjenjivati - kazala je Savić za naš list. Dodala je da upitno da li je naše zakonodavstvo usklađeno s tim direktivama. Zbog toga je, prema njenim riječima, upitno i da li je ova odluka provediva. Bez odgovora Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su uputili nekoliko primjedbi na prvu verziju ovog dokumenta, ali nikada nisu obaviješteni jesu li te primjedbe ugrađene u konačni tekst. - Mi nismo dobili konačni prijedlog s ugrađenim primjedbama. Mislim da bi bilo logično da nam Ministarstvo još jedanput pošalje tu odluku, jer smo mi institucija koja će je primjenjivati i morali bismo u punom kapacitetu biti uključeni u njenu pripremu - kazao je za Avaz portparol UIO Ratko Kovačević. Osnovna zamjerka UIO bila je, pojednostavljeno rečeno, da ne može carinik odlučivati o tome ispunjava li neki automobil potrebni standard, već da mora postojati neko tijelo zaduženo za takve provjere. Autor:G.MRKIĆ Izvor/Source:'Avaz 34

35 KO TO KAŽE, KO SE SLAŽE? Iz štampe Napeto je ovih dana kao u kvizu "Tko želi biti milijunaš", natjecatelj Milorad Dodik došao je do posljednje prepreke, publika je bez daha, nervoza u zraku može se rezati nožem. Pitanje za milijun konvertibilnih maraka, majka svih pitanja, nije međutim - "Jeste li za to da Republika Srpska, kao suverena i samostalna država, koja garantuje kulturnu autonomiju i sva građanska prava Bošnjacima, Hrvatima i pripadnicima drugih nacionalnosti u RS, može stupiti u savez suverenih država s drugim državama?" Ne - umjesto toga, pitanje za milijun maraka glasi: "Kako će glasiti referendumsko pitanje?" Već mjesecima lomi svoje mozgove oko tog milijunskog i milenijskog pitanja cijeli Dodikov trust mozgova. Svi su tu, na okupu, popile su se već cisterne kafe, kisele vode i domaće šljivovice, a rješenje se ne nazire. - Imam ja ideju za referendumsko pitanje - podigne odjednom sa stola svoju tešku glavu episkop zahumsko-hercegovački vladika Grigorije. - "Ko to kaže, ko to laže, Srbija je mala?" - Ne može, mora da bude na "da" ili "ne". - E jebiga. Društvo opet utonulo u muk. Čuje se samo nervozno lupkanje nečije kemijske olovke o stol. - A baš mora sa "da" ili "ne"? - Mora. - Može li onda "Da li laže ko to kaže, Srbija je mala?" - Ne može. Episkop zahumsko-hercegovački vratio umornu glavu na stol, a dvoranom opet zavladala tišina. Samo ona kemijska olovka ritmički udara o stol i Dodikov mozak. - Ne razumijem, što ne može jednostavno: Jeste li za to da se Republika Srpska odcijepi od Bosne i Hercegovine? - pita najzad predsjednik Skupštine Igor Radojičić. - Ne može, to je previše lako - šeretski se smije ministar uprave Zoran Lipovac. - Zoki, ne zajebavaj - odsječno će Dodik. - Nije vrijeme za zajebanciju. - Ne, stvarno - upadne predsjednik Srpske Rajko Kuzmanović. - Što ne bi moglo "Jeste li ili niste za nezavisnu Srpsku"? Prosto, da ili ne? - Jebiga, ne može, pitao sam pravnike - odgovori umornim glasom Dodik. - Kao, nije u duhu Dejtona. - Jebo ih duh Dejtona - procijedi direktor televizije Dragan Davidović. - Ja. - Ne znam koje ste pravnike pitali, ali strogo pravno gledajući - upadne dekan banjalučkog Pravnog fakulteta Vitomir Popović - referendumsko pitanje "Slažete li se s odcjepljenjem Republike Srpske?" nije nužno u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom i cjelovitom BiH. - Kako nije, jebo ga ti?! - iznenadi se šef. - To čak ni ja ne mogu da kažem. - Lijepo. Na listiću bi za zaokruživanje bile ponuđene opcije "Slažem se" i "Ne slažem se". Čisto tehnički, Dejtonski sporazum je pokriven odgovorom "Ne slažem se". - Dobro kaže profesor - razgalila se potpredsjednica Vlade Jasna Brkić. - Svaka mu ka' u Njegoša. - Čekaj, čekaj - prekine ih Dodik. - Ne bi valjda bio ponuđen i odgovor "Ne slažem se"?!? - Jebiga, šefe, mora. - Nisu meni tako objasnili koncept referenduma - popizdio je Dodik. - Po vama, znači, referendum teoretski može biti i neizglasan? - Pa... - bojažljivo će profesor Popović - teoretski, može. Konferencijska dvorana opet je utonula u gustu, ljepljivu tišinu. Svi su gledali u predsjednika Vlade, a ovaj je strijeljao očima i nešto nerazumljivo siktao sebi u bradu. - A odgovor... baš mora da bude "Slažem se" ili "Ne slažem se"? - iznenada opet podigne svoju tešku glavu vladika Grigorije. - Aha. - Može onda "Ko se slaže, ko ne slaže, Srbija je mala?" - Ne može! - Mora da bude Republika Srpska u pitanju, a ne Srbija - pojasni profesor Popović. - Shvatam. Znači, moglo bi... - Ne bi moglo! Pala episkopska glava natrag na stol i težak muk opet ispunio konferencijsku dvoranu u zgradi Vlade. Ministar poljoprivrede i šumarstva Radivoje Bratić zapiljio se u onog dvoglavog orla na zidu, sve se čini ministru da ptičurina vrti glavom, pa vrti i on za njom, ne bi li joj uhvatio pogled. - Stani malo - trgne se iznenada Milorad Dodik. - Rekao si treba da bude Republika Srpska u pitanju? - Naravno. - E pa ne može - pobjesni premijer. - Ne može Republiku Srpsku niko da dovede u pitanje! Srpska nije u pitanju!!! - Ali... - Ne dolazi u obzir! U dvorani opet muk. Kao u grobu. Zapravo, kao u masovnoj grobnici. Tek s vremena na vrijeme iznenada podigne glavu vladika Grigorije. - Ne može! - odgovore tada ostale glave uglas, a episkop zahumsko-hercegovački opet potone u duboku kontemplaciju. Trajalo to tako satima, domišljale umne glave kako da sastave referendumsko pitanje za nezavisnost Republike Srpske a da Republika Srpska ne bude u pitanju, sve dok se naposljetku nije javila visoka premijerova savjetnica Biljana Plavšić. - Sjetila sam se: treba u pitanju da bude Dejtonski sporazum. - Da dovedemo u pitanje Dejton? - Da, ali tako da ispadne da je nama Dejton neupitan. Pazi ovo: "Podržavate li Dejtonski sporazum?". Ha? Jednostavno. - Ne shvatam - zbunio se Dodik. - Kakve sad to veze ima? - Svakakve. To je trik pitanje. - To je šta? - Trik pitanje - razvezala se Biljana. - Ako narod podrži Dejtonski sporazum, to znači da podržava državnopravni okvir nezavisne Republike Srpske. Ako ne podrži, to znači da ne podržava cjelovitu BiH, i da je za nezavisnost Republike Srpske. Mi pobjeđujemo u svakom slučaju. - Jebote, stvarno - ote se zadivljeno Rajku Kuzmanoviću. - Ukratko, Dejton nije pod pitanjem, ali jeste. Dok nezavisnost Srpske ne dolazi u pitanje, ali dolazi u obzir. - Sjajno, bravo! - ustane Dodik od stola, pa bijesnim pogledom zaokruži stol. - Vidite kako se razmišlja? Zašto ja vas plaćam?!? - Jebiga, nisam znao da može pitanje o mirovnom sporazumu - branio se direktor televizije Dragan Davidović. - Šta, može mirovni sporazum? - trgnuo se iz meditacije episkop zahumskohercegovački. - Može?!? Mora! - Odlično. Može li onda pitanje "Ko to kaže, ko to laže, Srbija je mala"? - Ne može, rekli smo ti - podivljao je Dodik. - I gdje je tu uopšte mirovni sporazum?! - U ponuđenim odgovorima - odgovorio je vladika Grigorije. - "Nije mala", "Nije mala" i "Triput potpisala". Autor: Boris Dežulović 35

36 Sport DOMOVINA SE I SPORTOM BRANILA! Ka ko na pret ho dnim, ta ko i na posljednjem proglašenju koje nosi naziv "Spor tis ta go di ne u BiH" i na ko jem se na gra đu ju i oni ko ji su da li doprinos u razvoju sporta i promociji zemlje u svijetu, nebi niti riječi o sportistima i sportskim radnicima koji su u najtežim vremenima za BiH, istu branili pod zastavom sa zlatnožutim ljiljanima, a takvih je za is ta bi lo u svim spor to vi ma. No, uz du žna uva ža va nja svih, ov dje že lim, one ko ji odlu ču ju o na gra dama, upo zna ti sa ra dni ci ma i spor tistima iz sporta kojeg svrstavaju u one "ma le", a ko ji u to ku ra da pos ta de ve ći i od onih ko je svrsta va ju u "velike sportove". Stranac, a patriota Naravno, riječ je o sto nom te ni su, sportu čiji Savez prvi među BiH spor to vi ma do bi sta tus člana svjetske i evropske stonoteniske asocijaci je i na taj na čin prvi re če svijetu da je BiH bi lo, da je ima i da će je biti. Za slu ge za ta kav čin, bez su mnje, pripadaju gospodinu Đu ri Žif ku i gospodinu Stjepanu Kljujiću. Gospodin Kljujić je u to vri je me bio pred sjednik OK i STS BiH, dok je go spo din Đuro Žifko, u nemogućnos ti da normalno funkcioniše STS BiH, obavljao sve po slo ve u ime tog Sa ve za. Ta čnije, kancelarija STS BiH je bila u Luxem bur gu gdje je go spo din Žifko ži vio i iz te ze mlje dje lo vao veoma uspješno. Danas se gospodina Stjepana Kljujića i sje te, ali go spodin Đuro Žifko, kojeg su članovi, reprezentacije u šali zvali "Stonoteniski Savez", je jednostavno nestao iz sje ćanja ili bolje reče no iz istorije stonoteniskog sporta BiH. Sramota! Iako ni je bio držav lja nin BiH, is toj je dao vi še ne go mno gi ko ji su već dobili priznanja. Spomenut ću sa mo dio onoga što je gospodin Đuro Žifko dao u od bra ni BiH. Po red administrativnih poslova, okupio je mušku sto no te nis ku re pre zen ta ci ju i sa istom na najljepši način pres tav ljao najmlađu članicu UN-a širom svijeta. Mnogo je klubova i pojedinaca koje je gospodin Đu ro u to ku agre sije na na šu ze mlju, obra do vao. I ono naj bi tni je na svim kon gre si ma ko ji su se održavali prilikom svjetskih i evropskih prvenstava posebno i 1994 (Šved ska i En gles ka) bio je delegat BiH na istima. Tom prilikom, ni je pro pus tio da svi je tu ka že da se u BiH nevodi vjerski rat, ne go da je to (o)smišlje(a)na agresija na jednu suve re nu drža vu. Trebalo bi zaista mnogo prostora da bi se ka za lo sve ono šta je sto no te niski sport dao u to ku agre si je na na šu zemlju. Zato ću sa mo na bro ja ti ne koliko najvažnijih takmiče nja i ime na onih koji su BiH prestavljali na tim takmiče nji ma. - Evrop sko prven stvo za ju ni ore i juniorke i pionire i pionirke Topolčani go di na. Na ovom prven stvu smo ima li sa mo je dnu pred sta vni cu u žen skoj kon ku ren ci ji; Lin du Me šan, juniorsku šampionku BiH i trenera Fa di la Me ša na. Mu šku re pre zen ta ciju su či ni li: Iva nek, Ala gić, Sma jić, Hadžić i tre ner Fi kret Fa zlić. Kemo se ne smije zaboraviti! Na tom prven stvu je prvi put svi je tu pred stav lje na zas ta va sa zla tno žu tim ljiljanima najmlađe članice UN-a. Ponos koji osjeća ju oni ko ji su ta da pred stav lja li BiH, je ne mjer ljiv. - Me đunarodno prvenstvo Čehoslovačke - Bratislava godina. Žen sku re pre zen ta ci ju su činile sestre Adela i Linda Mešan sa trenerom Fa di lom Me ša nom. - Svjet sko prven stvo - Got he borg - Švedska godina - Evropsko prvenstvo Birmingham - En gles ka go di na. 36 Dovoljno je reći, da su na ši pred stavni ci bi li stal na me ta me di ja ko ji su mno go pros to ra sva kim da nom, dava li upra vo nji ma i nji ho vim izjava ma. To je bi lo va žni je od sa mog nas tu pa. Ka da se go vo ri o ra tu, tre ba spomenuti da su čla no vi STS BiH i njegovi takmiča ri me đu prvi ma stupi li u od bra nu ze mlje. Mno gi su ranje ni, a ne ki su i ži vo te ugra di li u njene temelje. Jedan od njih je Kemal Fa zlić Kemo, najboji stonoteniser STK "Željezničar" Sarajevo i jedan od naj bo ljih ko je je BiH ima la. Ovo je sa mo ma li dio ono ga što je zaboravljeno, a što su dali članovi STS i nje govi takmičari. Ako ni šta dru go, na dam se da ćete na slje de ćem pro gla še nju ba rem spomenuti one, koji su u najtežim vremenima za BiH, istu sportom branili - na pi sao je u svom pi smu pri zna ti i po zna ti spor tski ra dnik Fa dil Me šan. Prven stva u Šved skoj i En gles koj - Na ovim prven stvi ma na šu ze mlju su pred stav lja li: Vanja Šantić, El vira Me hić, Adela Mešan, Linda Mešan i tre ner Fa dil Me šan, te u mu škoj kon ku ren ci ji: Ne nad Ste va no vić, Samir Mulabdić, Mu ha med Me hme dović, Tarik Hodžić, Boris Pranjković, Remhad Hasanović i tre ner Đuro Žifko - pod sje tio je Me šan. HABER

37 Djelimičnu utjehu zbog odsustva BiH na 19. Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Južnoj Africi od 11. juna do 11. jula ove godine, bh dijaspora Velike Britanije pokušava naći u 7. Svjetskom prvenstvu dijaspore u malom fudbalu koje će se odigrati u Luksemburgu od 23. do 25. aprila. Podsjećanja radi: domaćini prethodnih SPD bili su Savezi bh građana Austrije (tri puta), Velike Britanije, Belgiije i Njemačke. Ono što je selekcija Brazila na planetarnom terenu to je selekcija naših zemljaka u Belgiji koja je 4 puta osvojala pobjednički pehar. Ko će predstavljati ostrvsku dijasporu u Luksemburgu odlučeno je na nedavno održanom izbornom turniru u Birminghamu. U konkurenciji 5 ekipa: Leeds, Coventry, North London, Bosanski sportski klub Birmingham i BH Fanaticos, kartu za Luksemburg su vizirali BH Fanaticos čije boje brane igrači iz cijele Engleske. Na drugo i treće mjesto su se plasirale ekipe Leeds-a i Sjevernog Londona. Mladoj ekipi Coventry-a pripao je Fair play pehar, za igrača turnira proglašen Arnes Pobrić a za najboljeg golmana Isa Badgmaj. Nezvanično, najponosniji učesnik je Brčak Bane Mulavdić, veteran Leed-sa s kojim su na teren prvi put istrčali sinovi Dino i Damir. Po završenoj svečanosti proglašenja pobjednika i uručenja priznanja, menadžer prvoplasirane ekipe Anes Cerić je izjavio: -Kao selektor BH Fanaticosa veoma sam zadovoljan pobjedom u sva četiri susreta, a podjednako odzivom publike i organizacijom turnira koji je obavila Zajednica bh udruženja u Velikoj Britaniji - BH UK Network. Mada je potpredsjednica Networka, Dr Zdenka Besara pobjednički pehar uručila mojoj ekipi u Luksemburg ćemo putovati pojačani najboljim igračima ostalih. Dakle, konačnu listu čine: Šemso Kalabić, Demir Kurtović, Ognjen Đokanović, Zarif Mujanović, Arnes Pobrić, Isak Badgmaj, Zerin Alimajstorović, Dino Mulavdić i 37 Sport Pred 7. Svjetsko prvenstvo dijaspore u malom fudbalu BH FANATICOSI U LUKSEMBURGU North London, drugoplasirana ekipa, sa potpredsjednicom UK Networka, Dr Zdenkom Besara i Muhamedom Širanovićem. Pobjednička ekipa BH Fanaticos, s lijeva: selektor Anes Cerić, Ognjen Đokanović, Arnes Pobrić, Šemso Kalabić, čuče: Zarif Mujanović i Demir Kurtović Amir Pajić. Pripremu ekipe će obaviti kapiten Šemso Kalabić. Do nastajanja ovog raporta domaćinu 7. SPD u malom fudbalu - Savezu udruženja bh građana Luksemburga učešće su potvrdile reprezentacije Švedske, Holandije, Njemačke, Austrije, Belgije, Češke, USA, Kanade, Luksemburga i Engleske a nakon kvalifikacionih turnira očekuju se potvrde Norveške, Danske, Francuske, Italije, Švajcarske, Slovačke, Slovenije, Hrvatske i Australije. Ukupno: 19 državnih selekcija s 3 konitenenta. Uz predstavnike pokrovitelja, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u Luksemburg će doputovati delegacija Fudbalskog Saveza BiH i, kao prethodnih godina, brojni navijači iz susjednih država. Neophodno je napomenuti da se amaterima dijaspore kao pokrovitelj Luksemburga priključio reprezentativac BiH i član francuskog Liona, Miralem Pjanić. Nakon velemajstorskog eleminisanja Real Madrida iz Kupa šampiona sportski komentatori sva tri medija i vrhunski eksperti u kolijevci fudbala usaglasili su se u ocijeni da je nad fudbal planetom zasjala bosanska zvijezda koju bi u svom sazvijezđu rado vidjeli najelitniji evropski i ovdašnji klubovi. A iz stručnog štaba engleske selekcije bh dijaspore saznajemo za mogućnost da golman bh reprezentacije i engleskog prvoligaša Stoke City-a, Asmir Begović i Saša Papac iz Glasgow Rangersa budu pokrovitelji takmičenja.. Potom 7. Svjetsko prvenstvo dijaspore može da počne. Mišo Marić

38 Sport Begović: Na web portalu Avaza sam vidio da je Sušić pozvao mene i Hasagića ČEKAM SVOJU ŠANSU "Poželio sam se drugova iz reprenzentacije, jedva čekam da upoznam novog selektora", kazao je Begović Trener Stoke Cityja, Tony Pulis, nakon dramatične kup utakmice odigrane u srijedu protiv Manchester Cityja i sutrašnje protiv Arsenala, svoje momke doveo je na dvodnevni odmor u ekskluzivni hotel "The Belfry" na periferiji Birminghama koji je poznat po održavanju veoma prestižnog, u svjetskim okvirima poznatog golf turnira. Naravno, priliku da sretnemo našeg reprenzentativnog golmana Asmira Begovića nismo propustili i u večernjim satima u prijatnoj atmosferi razgovarali smo o reprenzentaciji Bosne i Hercegovine i njegovom novom klubu: "Poželio sam se drugova iz reprenzentacije, jedva čekam da se vidim s njima i da upoznam novog selektora Safeta Sušića, a ovo okupljanje gledam kao novi početak. U ponedjeljak letom iz Manchestera preko Minhena stižem u Sarajevo, a moja nana koja živi na Dobrinji dočekaće me sa mojim omiljenim specijalitetom pitom. Zahvaljujući navijačima i novinarima debitovao sam u Talinu ali sada iskreno rečeno u novom ciklusu očekujem da više branim. Na web portalu Avaza sam vidio da je selektor Safet Sušić pozvao mene i Hasagića i vjerovatno ću na Koševu upisati i svoj drugi nastup, a svjestan sam da se jedino mogu nametnuti svojim dobrim odbranama." Kako si se snašao u novoj sredini? "Ma sada sam u fazi preseljenja, uselio sam u novu kuću, prebacio namještaj iz Portsmoutha i sve to nije lahko uraditi uz ove moje fudbalske obaveze i kćerkicu Taylor koja također traži punu pažnju. Nedavno u prijateljskoj utakmici po prvi put sam nastupio za svoj novi tim, vrijedno treniram i čekam svoju šansu. Danac Sorensen je trenutno u odličnoj formi i od njega se ima šta naučiti". Prilikom prelaska u Stoke trener Tony Pulis je izjavio da je više nego zadovoljan što je potpisao najboljeg mladog golmana u Engleskoj i dodatno ojačao svoju momčad, kakva je ekipa u kojoj sada igraš? "Stoke City je veoma stabilan premijerligaš, iz Kupa smo izbacili Arsenal i Manchester City, naredni protivnik je Chelsea i ako tu prepreku pređemo vjerujem da ćemo igrati u finalu Kupa. U ovoj godini nismo još osjetili poraz, tim odlično igra, a poseban kvalitet mu daju odlične odbrane mog konkurenta Sorensena, njemačkog reprezentativca Hutha, turskog internacionalca Tuncaya, centarfora Ricarda Fullera. Naravno, tu je i izvanredna politika kluba koji kupuje samo igrače koji su mu potrebni." To se naravno ne može reći za tvoj bivši klub Portsmouth koji bi danas definitivno trebao proglasiti bankrot: 38 "Nisam stručnjak za finansije, ali ako nerezonski kupujete i prodajete igrače, onda vam takva trgovina brzo dođe glave. Portsmouth je imao blizu 50 profesionalnih igrača koji su imali jake ugovore i to ne mogu da izdrže ni mnogo bogatiji timovi. Šteta zbog navijača koji istinski vole taj klub." Na kraju druženja Begoviću smo poklonili magazin Haber da prekrati još jednu noć u hotelu jer stroga klupska disciplina ne dopušta niti jednom fudbaleru da napusti kompleks ovog prelijepog hotela. Svi se moraju dobro odmoriti za sutrašnji debi protiv Arsenala...

39 Velika Britanija košarkaški asovi iz Bosne i Hercegovine HOĆE LI FAHRO ALIHODŽIĆ ZAIGRATI U NAJDRAŽEM DRESU? U više navrata na stranicama Habera pisali smo o sada već 20-godišnjem mladiću Fahrudinu Alihodžiću Fazu, porijeklom iz Vlasenice, koji je postao omladinski košarkaški reprezentativac Velike Britanije i o njegovoj želji da jednog dana zaigra u najjačoj američkoj - Na oficijelnoj stranici mog kluba sports/m-baskbl/mtt/alihodzic_ fahro00.html piše da sam iz Vlasenice i Bosne, ali i to da sam i član selekcije Velike Britanije do 20 godina. Moja želja je da igram za zemlju rođenja, međutim u nekim susretima s košarkašima s našeg područja rekli su mi da to više nije moguće. Opet, po uzoru na fudbalere sigurno postoji neka mogućnost da zaigram za moju Sport Košarka BiH igra protiv Mađarske, Makedonije, Ukrajine i Velike Britanije Košarkaši BiH prvi meč kvalifikacija odigrat će 5. augusta protiv Ukrajine košarkaškoj ligi. Ta želja se našem Fahri i ostvarila. Od prije dvije godine igra za Sjedinjene Države, prvo za ekipu Toledo koledža iz države Ohio, a od septembra nastupa za tim Fordham univeristeta iz New Yorka, gdje u prosjeku po utakmici daje 15 koševa. Naravno, odlične igre našeg krilnog centra (215 cm) nisu ostavile ravnodušnim lovce na talente u Velikoj Britaniji, tako da Fahro već tri godine igra za omladinske selekcije ove zemlje. Ipak, kako sazrijeva kao igrač i kao čovjek, sve više u Fahri raste želja da u seniorskoj konkurenciji igra za svoju Bosnu i Hercegovinu. Bosnu i Hercegovinu. Rukovodeći se novinarskom radoznalošću, informaciju smo potražili od košarkaškog stručnjaka Dine Konakovića, bivšeg direktora KK Bosna, koji nam je rekao da u košarci nije kao u fudbalu (slučaj Begović i Medunjanin), već da za prelazak u drugu selekciju odobrenje mora dati reprezentacija za koju je do sada nastupao. U ovom slučaju talentovani Fahro Alihodžić moći će zaigrati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine jedino ako se s time slože čelnici nacionalnog tima Velike Britanije. Poznavajući situaciju s ovdašnjom košarkom, teško je očekivati da će se Britanci lahko odreći nadolazećeg asa. 39 Muška košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine nastupit će u B-grupi kvalifikacija za EP u Litvaniji s ekipama Mađarske, Makedonije, Ukrajine i Velike Britanije, odlučeno je žrijebom u Freisingu (Njemačka). Košarkaši BiH prvi meč kvalifikacija odigrat će 5. augusta protiv Ukrajine. Svi mečevi kvalifikacija, inače, bit će odigrani u augustu, a pobjednici triju grupa i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije izborit će plasman na EP. Ostale ekipe igrat će u baražu, odakle će najbolja reprezentacija popuniti preostalo, 16. mjesto na Eurobasketu. Direktan plasman na EP izborile su selekcije: Španije, Srbije, Grčke, Slovenije, Hrvatske, Francuske, Turske, Rusije, Njemačke i domaćina Litvanije. Pregled svih kvalifikacijskih grupa: A-grupa: Finska, Italija, Latvija, Crna Gora i Izrael. B-grupa: BiH, Mađarska, Makedonija, Ukrajina, Velika Britanija C-grupa: Belgija, Portugal, Poljska, Gruzija i Bugarska. Ženska košarkaška reprezentacija BiH nastupit će u B-diviziji EP-a, u grupi B sa selekcijama Estonije, Luksemburga, Švicarske i Albanije. Prvi meč košarkašice BiH odigrat će 4. augusta protiv Švicarske. Autor: FENA

40 Sport SPORTISTI KOJI NEĆE BITI UPAMĆENI PO REZULTATIMA Njih sigurno niko neće pamtiti po nekom velikom rezultatu. Neki će, čak, reći da su ludi, ali oni su se prepustili pravoj avanturi i oprobali svoje granice. Skijaš iz Gane Kvomi Nkruma Ačempong, poznatiji i kao Snježni Leopard, na dobrom je putu da postane pravi hit u Vankuveru nakon što će ovog mjeseca postati prvi skijaš u istoriji svoje zemlje koji se pojavio na ZOI. "Iz znatiželje sam počeo malo da skijam i svidjelo mi se", kaže Ačempong. Snježni leopard ima samo jednu želju u Vankuveru: "Doći do cilja. To je za mene ravno pobjedi". Ulazak u cilj bio je jedina misija i Erika Musambanija, plivača iz Ekvatorijalne Gvineje, koji je nastupio na Olimpijskim igrama u Sidneju godine. U trci na 100 metara slobodnim stilom jedva je stigao do cilja. DOMACIN SEDMOG SVJETSKOG PRVENSTVA DIJASPORE BIH U MALOM FUDBALU/NOGOMETU - LUKSEMBURG "Posljednjih 15 metara bilo je najteže. Mislio sam da ću se ugušiti", rekao je Erik, koji je dobio nadimak Jegulja. Njegova bitka s hvatanjem daha u bazenu inspirisala je "Spido", proizvođača plivačke opreme, čiji je Musambani postao maneken. U britanskom "Timesu" prozvali su ga herojem, uz bok Džoniju Vajsmileru i Džesiju Ovensu. Status heroja Zimskih olimpijskih igara u Kalgariju godine stekli su predstavnici još jedne tropske zemlje u zimskom sportu - Jamajke. Nakon što su se, nekoliko metara prije cilja, prevrnuli, izašli su iz boba i ušli u cilj noseći ga. Pet godina kasnije po ovoj avanturi snimljen je i film "Ledena staza". Reprezentacija Jamajke i pored velikih napora nije uspjela da obezbijedi plasman na ZOI u Vankuveru. Organizatori Igara juče su saopštili imena učesnika takmičenja u bobu, a na toj listi nema reprezentacije Jamajke. Ni Piter Bakli nije stekao slavu dobrim rezultatima. Riječ je o bokseru koji je čak 256 puta nokautiran. Nakon što se povukao, često je gostovao u TV emisijama, o njemu je pisalo mnogo kolumnista, a glumio je i u nekoliko televizijskih serija. I igrač bilijara Bil Verbenjuk imao je čudan recept za slavu. Prije svakog svog meča pio je, kako je rekao, između šest i osam flaša piva. Rezultat? Po njemu ga neće pamtiti. Kenijac Filip Boit nije imao nikakvo skijaško iskustvo. U februaru u Finskoj je počeo da trenira nordijsko trčanje, a cilj su mu bile Olimpijske igre u Naganu, dvije godine poslije. U trci na 10 kilometara Boit je završio posljednji, 92. Proglašenje pobjednika i dodjela medalja bili su odgođeni, jer je pobjednik Bjorn Dehli u ciljnoj ravnini čekao Boita da ga zagrli. U znak zahvalnosti Boit je sina nazvao Bjorn Dehli. Nakon Olimpijskih igara Kenijac je postao zvijezda, a "Nike" ga je angažovao u svojim reklamama. "Bilo me strah jer sam za svaki skok mislio da mi može biti posljednji", rekao je Edi Edvards, zvani Orao, nakon završetka karijere. Kao prvi Britanac u skijaškim skokovima Edi se pojavio na ZOI u Kalgariju i bio ubjedljivo posljednji. Imao je 82 kilograma, a najteži takmičar, osim njega, imao je 72. Čelni ljudi saveza smatrali su da sramoti tu disciplinu. Nakon karijere Edi je pristojno živio od reklama, bio je maskota avio-kompanije "Eagle Airlines" i čest gost u mnogim zabavnim emisijama. Autor: N.N. MIRALEM PJANIĆ POMAŽE BH DIJASPORU na težini je dobilo Svjetsko prvenstvo dijaspore. Naredno, 7. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, bit će održano u Luksemburgu od 23. do 25. aprila Domaćin takmičenja je Zajednica bh. klubova Luksemburga. Na ovom eminentnom takmičenju očekuje se učešće reprezentacija Bosanaca i Hercegovaca iz SAD-a, Austrije, Belgije, Češke, Danske, Engleske, Francuske, Nizozemske, Italije, Kanade, Luksemburga, Njemačke, Norveške, Švedske, Švicarske, Slovenije... Nakon austrijskog Linza, koji je bio tri puta izvanredan domaćin ovog takmičenja, belgijskog Antwerpena, njemačkog Münchena i britanskog Birminghama, čast da bude domaćin ovog sedmog prvenstva pripala je našim zemljacima u Luksemburgu. Miralem Pjanić, bh reprezentativac i zvijezda Liona, pomoći će organizaciju Svjetskog prvenstva dijaspore koje se u aprilu održava u Luksemburgu. Pjanić je fudbalsku abecedu naučio u Luksemburgu, prošao sve mlađe selekcije, a onda izabrao bh reprezentaciju. Kako naša reprezentacija prvu utakmicu kvalifikacija za EP upravo igra sa Luksemburgom, - Miralem je izrazio želju da pomogne organizaciju prvenstva dijaspore. Pokazao je da osim igračkih «Mire» posjeduje i ljudske osobine. Vjerovali ili ne kada naša reprezentacija bude igrala sa Luksemburgom, zbog Mireta će mnogi Luksemburžani navijati za BiH. On je zadužio i nas, jer je naš najbolji ambasador. Drago nam je što je Sušić, za razliku od Miroslava Blaževića, vidio kakav je kapitalac Pjanić. Ćiro ga je bespotrebno držao na klupi - izjavio je za «San» Safet Suljkanović, domaćin i organizator prvenstva u Luksemburgu, Miralemov tetak i nekad vrsni nogometaš, britka sablja kalesijskog Jedinstva. 40

41 Sport Sušić: OSTVARILI SMO CILJ, KREĆEMO S POBJEDOM U LUKSEMBURGU U Luksemburgu je jučer održan sastanak predstavnika reprezentacija Grupe D, kvalifikacija za Euro 2012 u Poljskoj i Ukrajini, na kojem su dogovoreni termini odigravanja kvalifikacionih utakmica za Evropsko prvenstvo Nakon razgovora koji su trajali skoro pet sati, postignut je dogovor o terminima odigravanja kvalifikacionih mečeva. Selektor BiH Safet Sušić, zadovoljan je u konačnici rasporedom utakmica. Kvalifikacije ćemo otvoriti gostujućom utakmicom protiv Luksemburga, nakon čega nam u goste dolazi prvi favorit i Bosna i Hercegovina Luksemburg - BiH BiH - Francuska Albanija - BiH BiH - Rumunija Rumunija - BiH BiH - Albanija Bjelorusija - BiH BiH - Bjelorusija BiH - Luksemburg Francuska - BiH najjača reprezentacija u grupi, Francuska. - Ostvarili smo cilj koji smo postavili prije odlaska na razgovore. Želio sam da igramo upravo prvu protiv Luksemburga u gostima, pa da imamo Francusku kod kuće. Jedino gdje smo napravili kompromis, a u cilju postizanja konačnog sporazuma, jeste četvrto kolo u kojem smo slobodni, iako smo tražili da igramo protiv Bjelorusije. Ipak, mislim da to nije problem. Kvalifikacije ćemo završiti ponovo sa Luksemburgom kod kuće i Francuskom u Parizu. Mislim da smo napravili dobar posao - rekao je Sušić. Prve reakcije naših igrača bile su pozitivne. - Mislim da je odlično što ćemo kvalifikacije otvoriti sa Luksemburgom, a onda dočekati Francusku. Smatram da ćemo pobjediti u prvoj utakmici, a onda sa Francuzima na sve ili ništa na našem terenu. Zadovoljan sam - rekao je Edin Džeko. - Mislim da je dobro da kvalifikacije otvorimo lakšom utakmicom, što je svakako meč sa Luksemburgom. Onda će biti koliko toliko ugodnije igrati sa Francuzima, iako je jasno da će nam utakmica s njima biti od velike važnosti - dodao je Sanel Jahić, igrač grčkog AEK-a. Sastanak u Luksemburgu je iskorišten da postigne dogovor o smještaju reprezentacija na bazi reciprociteta. - Potpisali smo sporazum o reciprocitetu sa Francuskom i Albanijom - rekao je v.d. generalnog sekretara NS BiH, Jasmin Baković. Raspored rivala Preostale uutakmice u našoj grupi igraju se u sljedećim terminima: (3. septembar 2010.) Rumunija - Albanija, Francuska - Bjelorusija; (7. septembar) Albanija - Luksemburg, Bjelorusija - Rumunija, (8.oktobar) Luksemburg - Bjelorusija; (9.oktobar) Francuska - Rumunija, (12. oktobar) Francuska - Luksemburg, Bjelorusija - Albanija; (25.mart 2011.) Luksemburg - Francuska, (26.mart) Albanija - Bjelorusija; (29.mart) Rumunija - Luksemburg; (3.juni) Bjelorusija - Francuska; (7.juni) Bjelorusija - Luksemburg; (2.septembar) Luksemburg - Rumunija, Albanija - Francuska; (6.septembar) Rumunija - Francuska, Luksemburg - Albanija; (7.oktobar) Rumunija - Bjelorusija, Francuska - Albanija; (11.oktobar) Albanija - Rumunija. Lučesku (ne)zadovoljan Albanija, Bjelorusija i Francuska su protivnici Rumuna u prva tri kola. - Teško se deklarisati jeste li zadovoljni ili nezadovoljani. Svaki raspored utakmica i ima prednosti i nedostatke. Jedino o čemu sada razmišljamo jeste da se što bolje pripremimo i krenemo u ostvarivanje našeg cilja, a to je plasman na Euro u Poljsku i Ukrajinu. Sada kada znamo kada i protiv koga ćemo igrati, možemo početi pripremati strategiju. Sve je u našim rukama - izjavio je nakon sastanka u Luksemburgu selektor Rumuna Razvan Lučesku, reprezentacija koju uz BiH stavljaju u glavne konkurente za drugu poziciju u grupi. E. Delić 41

42

43

44