JUBILARNI 50 BROJ HABERA

Size: px
Start display at page:

Download "JUBILARNI 50 BROJ HABERA"

Transcription

1 JUBILARNI 50 BROJ HABERA Broj 50 Septembar/Oktobar 2009 cijena jedna funta 1

2 Iz Networka Poštovani čitaoci, na mojoj lokalnoj javnoj česmi na Vrbanjuši u Sarajevu stoji tabla na kojoj piše "Što je zapisano - ostaje, što se pamti - iščezne" - Mula Mustafa Bašeskija. Ovo sam uvijek morao pročitati ako sam se onako iz ruke poprilično žedan htio napiti hladne sarajevske vode. Na toj maloj bakarnoj tabli još piše kada je česma prvi put sagrađena i kada je ponovno renovirana. Zahvaljujući tom natpisu i poruci koju nosi, uvijek sam nastojao da u skladu s Bašeskijinim savjetom sve zapišem i ostavim novim pokoljenjima, koja će sigurno, na osnovu ovih zapisa, jednom moći napraviti istinski almanah o doseljavanju Bosanaca i Hercegovaca na ove prostore. U vašim rukama je 50., jubilarni broj vašeg i našeg Habera. Od početka njegovog izlaženja, pa do ovog jubilarnog izdanja, bili smo veoma često hvaljeni, kritikovani, potcjenjivani, ucjenjivani, pa opet hvaljeni, ali uvijek u isto vrijeme rado čitani. To ćete najbolje vidjeti u ovom broju u anketi koju smo sproveli širom Velike Britnije pitanjem "Šta vama znači 'Haber' odnosno šta mislite o njemu, šta dodati a šta oduzeti?" Kako smo došli do ovog jubileja? Pa, prije svega, zahvaljujući vašoj podršci, dragi čitaoci, zatim našoj objektivnosti, upornosti, tvrdoglavosti i, naravno, zalaganju velikog broja volontera i saradnika Habera koji su svojim izuzetnim trudom a ne "šupljom" pričom pomogli da naš magazin slavi vrijedan jubilej. Naravno, sve to bilo bi nemoguća misija bez rukovodstva BiH UK Networka, koje je omogućilo da od običnog biltena naš Haber preraste u list s osam stranica, da bi danas dogurao do kolor izdanja. U ime redakcije Habera, svih njegovih volontera i saradnika najtoplije im zahvaljujem za razumijevanje. Također riječi zahvale upućujem svim udruženjima s bh. predznakom iz Velike Britanije koja su finansijski i materijalno pomogla u izlaženju našeg magazina. Sve vaše prijedloge iz sprovedene ankete uzet ćemo u razmatranje i prije svega, u skladu s finansijskom situacijom, pokušati ih implementirati kako bi vaš i naš Haber na zadovoljstvo svih nas bio još bolji. Za kraj nešto osobno. Ovo obraćanje pišem vam uz zvuke prelijepe sevdalinke "Zapjevala sojka ptica" u izvođenju legendarne Silvane Armenulić, koju na svom kompjuteru zajednički slušaju moja djeca, (doduše sada već studenti,) koje niko nije natjerao da to slušaju. Jednostavno rečeno, izvorno bosanskohercegovačko je u njima, zahvaljujući, prije svega, kućnoj atmosferi i odgoju, a onda, bogami, i našoj dopunskoj školi i folkloru Mladost Bosne u Birminghamu te naravno ovom magazinu koji držite u ruci. Ima li veće sreće za roditelje nego kada dožive da im djeca u tuđini ipak osjećaju ono što jesu - istinski Bosanci i Hercegovci. Tek onda vidite da sav trud nije bio uzalud. Namik Alimajstorović Urednik Emina Hadžiosmanović-Oxford Želim da Vam čestitam u ime svih Bosanaca i Hercegovaca u Velikoj Britaniji na izdavanju jubilarnog 50-tog broja Habera. Haber nam donosi najnovije vijesti o aktivnostima naših udruženja širom Velike Britanije i omogućava nam da budemo obavješteni o događajima u našoj domovini Bosni i Hercegovini. Za to smo mnogo zahvalni, i želimo da Haber bude aktivan još dosta godina u uspjehu i radu. Trebamo svi podržavati Haber i pomagati koliko god možemo da bi održali veliki uspjeh naših novina i biti zahvalni cijeloj redakciji koja nam omogućava izdavanje Habera. Čestitam redakciji još jednom i samo nastavite dobar rad! Fejzi Jahaj, London Već devet godina pretplatnik sam Habera i nema sretnijeg dana od onog kada mi poštar donese ovaj list na kućna vrata. Veoma sam zadovoljan svim sadržajima, jer iz njih mogu vidjeti šta se sve dešava u našoj zajednici širom Velike Britanije. Volio bih kada bi Haber izlazio češće, makar i s manjim brojem stranica. Također bih volio kada biste malo više pisali o našoj uspješnoj djeci i objavljivali njihove radove. Predložio bih vam da pišete o našim običnim građanima, da vam daju svoje priče, gdje su, šta rade, kako žive Hvala kompletnoj redakciji na trudu, čestitam vam jubilarni broj, a naše građane u UK-u pozivam da se pretplate na Haber i finansijski pomognu da češće izlazi. Ajša Mešić, Edinburgh Haber meni i mojoj porodici u Škotskoj mnogo znači, jer mi živimo dosta izolovano i nemamo organizovano bh. udruženje. Uz pomoć naših novina ja mogu saznati šta se dešava u našoj zajednici u Velikoj Britaniji i cijeloj dijaspori. Naravno, tu nađem i neke zanimljivosti iz Bosne. Da vam pravo kažem, i nemam nekog vremena da ganjam po internetu da bih došla do informacija. Što bi moj muž rekao: Haber mi dođe k o kec na desetku. Mislim o Haberu sve najbolje i voljela bih da izlazi češće, ali znam da to iziskuje finansiranje. Inače, željela bih da Haber dočeka 50 godina izdavanja. Mnogo pozdrava cijeloj redakciji. 2

3 Iz Networka Dr. Murhaf Gakneyi, Wakefield Prije svega, mi u Vakfieldu izuzetno cijenimo požrtvovani rad izdavačke ekipe Habera. Sadržaj je više nego dobar. Teško je riječima iskazati koliko on znači Bosancima vdje, od njihovog prisilnog napuštanja domovine, pa do današnjih dana. Haber je bio jedno od sredstava koje im je olakšalo traume i osjećaj izolovanosti u tuđem svijetu. Haber je bio taj koji je ne samo informisao o tekućim zbivanjima ovdje i u domovini već je imao značajnu ulogu u povezivanju Bosanaca u dijaspori i domovini. Također, aktivno je učestvovao u okupljanju bh. zajednice u sportskom, kulturnom, vjerskom, naučnom, obrazovnom i humanitarnom smislu. Divan je osjećaj imati Haber u svom domu, čitati na svom jeziku i osjećati pripadnost Bosni. Vjerujem da će Haber napredovati još više u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Inače želim da se što više Bosanaca i Hercegovaca uključi u rad Habera. Hvala vam i srdačne čestitke povodom zlatnog jubileja, 50. rođendana. Prof. Ahmed ef. Ćato-Leicester Nisam mogao ni pomisliti da je list Haber doživio PEDESETI ROĐENDAN. Čestitam vam na tome. Na pitanje šta mislim o Haberu mogu reći sljedeće: To je jedina novina u Velikoj Britaniji koja povezuje sve Bosance i Hercegovce i, bar zakratko, sve ih drži u svom zagrljaju. Haber je list koji se čita u jednom dahu, bukvalno od korica do korica. U počecima izlaženja bio nam je duhovna i materijalna spona s domovinom Bosnom. Sada je više list informativnog sadržaja. Mislim da redakcija treba da posveti malo više prostora edukativnom sadržaju i, ako mogu predložiti, da pronađe način kako bi i mladi pisali. Sve čestitke svima onima koji nisu posustali u promicanju Habera, koji je kao i svaki list imao svoje uspone i padove. Vjerujem da su ljudi ključ kvaliteta. Posebne čestitke čvrstom, stamenom uredniku Namiku Alimajstoroviću, koji je na svojim leđima iznio sve, te je list Haber doživio 50. rođendan. Idriz Kadunić, Derby Povodom izlaženja jubilarnog, 50. broja Habera želim uputiti čestitke našim dragim čitaocima, redakciji sa saradnicima, posebno glavnom uredniku i izdavaču BiH UK Networka. Znajući kako je krenulo od prvog broja biltena i kakve su sve teškoće savladane da bi došli do ovog jubilarnog broja, vjerujem da je budućnost izlaženja Habera neupitna. Još jednom bih pozvao naše drage čitaoce na saradnju, posebno učenike naših dopunskih škola, kako bi Haber povećao broj stranica i bio još bolji. Na kraju, moja je želja da Haber izlazi mjesečno, pa bih zato zamolio izdavača da pokuša naći sredstva kako bi Haber bio popularniji i čitaniji. Ludmila Fesenko i Muhamed Siranović, Derby Redakciji Habera sve čestitke na upornosti, na očuvanju naše tradicije i kulture ovdje u Velikoj Britaniji. Zadovoljni smo sadržajem, ali mislimo da bi ga trebalo upotpuniti interesantnim reportažama s naših godišnjih putovanja i odmora, kao što je ovo naše u Turskoj. Mislimo da bi pod hitno trebalo vratiti rubriku "Privatizacija asocijacija", jer uvijek ima zanimljivih tema za obradu. Ta rubrika je na indirektan način ukazivala na anomalije koje se dešavaju u našim organizacijama. Naime, ni danas nije rijetkost da se pojedinci ponašaju kao oficiri ili, bolje reći, kao diktatori te razmišljaju u stilu da su bh. asocijacije tu zbog njih, a ne oni zbog članova za koje rade. Naravno tu bi se imalo sta napisati i o «halal» i o «haram» računima. Želimo vam da doživite još mnogo lijepih izdanja. 3

4 Iz Networka Enisa Halimić iz Nottinghama Pedeseti broj Habera je jubilarni broj i zato ovim putem želim čestitati uredništvu i svima onima koji su doprinijeli da ovaj naš jedinstveni list živi. HABERU SRETAN TI 50. ROĐENDAN i živio nam još dugo, dugo. Po prirodi sam osoba koja voli puno da čita. Dok sam živjela u BiH uvijek sam tražila način kako da dođem do dobre knjige, a dnevne novine su mi bile kao neka obaveza. Dolaskom u Englesku to se umnogome promijenilo. Bila sam potpuno uskraćena za sve informacije o događanjima u BiH kao i za čitanje omiljenih knjiga. To ti je kao kad bi dijete otrgnuli iz majčinog zagrljaja. Prve informacije o poslijeratnim događanjima u BiH primila sam veoma davno putem Habera i bila sam presretna što mogu na bilo koji način održati kontakt sa svojom domovinom. To mi je Ferid Kevrić-Derby Ne znam u koju kategoriju spadam: da li sam dopisnik ili samo neko ko piše jer nema ili neće niko drugi to da čini? Kažu nemaju vremena, a onda se bune zašto se o njima ne piše. Ali to je naša stara priča, pa ne bih o tome. Da li nam je potreban Haber? Da nije, ne bi ga ni pokrenuli. Nisam mogao vjerovati da je 50. broj. Imam čak neke od prvih primjeraka i vidim koliko se kvalitet poboljšao. Ili, da li se poboljšao i šta se poboljšalo? Kvalitet papira je bolji, sadržaj je obimniji a rubrike raznovrsnije. Slažem se s time. Međutim, čini mi se da se sve manje piše o udruženjima i da sve manje poznajemo sami sebe. Možda je to neminovnost ovog života ovdje i naše integracije u ovo društvo, ili smo jednostavno sve više zaposleni te nemamo slobodnog vremena da bi se bavili time. Stekao sam dojam da se Haber izdaje onda kada ima dovoljno informacija iz dijaspore ili Networka ili informacija o onome šta se dešavalo u Birminghamu. Dogovor je bio da list izlazi svaka dva mjeseca bez obzira koliko materijala ima. Međutim, nakon dogovora se prešlo na ono kako kome odgovara, u smislu da se zbog onih koji hoće da njihove informacije budu zastupljenije rok izdavanja lista produžava za nekih četiri dalo snage i želju da moj sin Adnan i ja počnemo razmišljati o prvom odlasku u Bosnu, što smo prvom prilikom i ostvarili. Haber je probudio u nama nadu da će Bosna ponovo početi da živi jednim boljim i normalnim životom. Sve ove godine, koliko se družim s Haberom, svaki put sam našla nešto što je pobudilo moju veliku pažnju, o čemu je trebalo duže vrijeme da razmišljam. Posebno pozdravljam humanitarne akcije, kojih je Haber organizovao bezbroj, u kojima često učestvujem. do šest sedmica. Primjer tome su: susret bh. dopunskih škola, radovi na objektu Bosanska kuća u Birminghamu isl. Možda griješim, ali ako još neko napiše nešto slično ovome, onda sam u pravu i nadam se da će ovi nedostaci biti otklonjeni. Ako bi htjeli prodavati Haber za možda 50p ili jednu funtu, koliko bismo prodali i da li bismo mogli pokriti troškove? Koliko znam, Haber ima svoj odbor, ali mi nije jasan rad tog odbora, jer se nikad ne sastaje, ili ponovno griješim? Ne želim se upuštati u daljnju diskusiju. Mislim da Haber treba i dalje da izlazi i dalje da se angažujemo na pisanju i objavljivanju svih novosti iz naših udruženja i, naravno, da svi shvatimo, kako oni koji pišu tako i oni koji čitaju i oni koji uređuju Haber, da su to naše novine, a ne privatne. Putem Habera pratili smo i rad kongresa dijaspore, koji se zalaže za ostvarivanje prava izbjeglica u BiH, pratili smo rad bh. klubova, bh. ambasade u Londonu, čitali o izmjenama zakona u BiH, pratili uspjehe naših sportista i bh. škola, folklornih sekcija i vjeronauke u dijaspori, kao i proslave i još puno toga više da ne nabrajam. Jednog dana bih željela vidjeti u Haberu i statistiku naših uspješnih ljudi, vidjeti koliko su naša djeca u Britaniji postigla, koliko je fakultetski obrazovane djece (njihova imena), koliko doktora ili magistara Sve su to bila mala djeca kada su došli u Veliku Britaniju. To bi bio najbolji pokazatelj koliko smo mi pametna, usješna i nadasve prilagodljiva nacija, koju ni ratovi ne mogu uništiti. Eto, samo iz ovog kratkog dijela možete zaključiti da je Haber naša žila kucavica koja protječe našim venama i zajedno s nama proživljava naše lijepe ali i teške trenutke i zauvijek ih bilježi za neka nova pokoljenja, koja će, nadam se, rasti u puno sretnijem društvu. On nas spaja i ne dozvoljava nam da se ijednog trenutka osjećamo zaboravljeni ili odbačeni. Almin Kazić Coventry Redovan sam čitalac Habera, kao i sva moja mnogobrojna familija. Žao mi je što ne izlazi češće, jer informacije i članci ne bi bili prošlo vrijeme, eventualno davno prošlo vrijeme. Znam da su u pitanju finansije. Bez obzira na sve, volim čitati Haber, koji me na poseban način približi našem narodu u izbjeglištvu. Sve informacije o nama u dijaspori širom svijeta moguće je pročitati u Haberu, kao i o svim aktivnostima Svjetskog saveza dijaspore, što je vrlo važno za sve naše rasute po cijelom svijetu. Pojedinci kažu da uvijek isti ljudi pišu i slikaju se za Haber. Ko kome brani da nešto pametno napiše i pošalje za Haber? Najlakše je kritikovati, ali ja želim ovim putem pozdraviti uredničku ekipu za sav uloženi trud do sad te joj poželjeti mnogo uspjeha u budućem radu. 4

5 Iz Networka Semira Jakupović London SRETAN JUBILEJ! Sa zadovoljstvom sam odlučila da posvetim nekoliko rečenica našem Haberu, koji to u pravom, istinskom smislu riječi i jeste. Jubilarni, pedeseti po redu broj govori nam i o Haberovom opstanku svih ovih godina, govori nam o predanim, vrijednim ljudima, ne samo profesionalcima nego i amaterima koji su svoje dragocjeno vrijeme odvajali i prihvatali se pera s namjerom da nam nešto više kažu o onome što se dešava u njihovoj asocijaciji. Vođeni onom narodnom poslovicom da sve što je napisano ostaje, a nenapisano iščezne, svjedoci smo jednog dugotrajnog perioda koji smo proveli ovdje u Velikoj Britaniji. Nekima će se Haber možda učiniti veoma jednostavnim, ali pozitivna strana ovog lista leži upravo u toj jednostavnosti, u lahkoći čitanja prilagođenog potrebama svakodnevnog čovjeka, koji, prije svega, želi informacije o aktuelnim dešavanjima u njegovoj okolini pa i šire. On ima sve komponente dobrog lista, rubrike o bh. udruženjima, bh. dopunskim školama, zdravlju, bh. gradovima itd. Haber ima svoju emocionalnu vrijednost, on predstavlja neku vrstu hronologije događaja u kojima je učešće uzela bh. dijaspora, koja prema svojoj matici zemlji ima majčinski osjećaj i često na sebe preuzima veoma teške uloge. Haber je svjedočenje o jednom vremenu, o proteklih dvanaest godina, o kulturnim, sportskim i društvenim manifestacijama, o mnogobrojnim humanitarnim akcijama, o talentima naših sugrađana Naravno, prostor za usavršavanje uvijek treba postojati, više naših građana treba se angažovati u kreiranju ovog tromjesečnika koji treba da teži novinarskoj objektivnosti, neutralnosti u izvještavanju, raznolikosti u sadržaju, a ne samo formi. Meni se dopadaju rubrike o zdravlju. Posebno me dojmilo pisanje gospodina Faruka Tičića o bh. gradovima, u kojima sam uvijek mogla otkriti i naučiti nešto novo, nepoznato, vrijedno ponosa, jer pripada zemlji iz koje potječem. Moj prijedlog bi bio: uvođenje rubrika kao što su: poetski kutak, bh. književnici, sevdalinka, kratak intervju s volonterima, kviz, ukrštenice itd, mada sam svjesna da obogaćivanje lista novim sadržajima zahtijeva i više sredstava i vremena. Mnogi naši građani, među njima mnogi naši učenici, postigli su znatne rezultate na svojim radnim mjestima, u školama i sportskim klubovima, te mislim da bi o njima trebalo pisati kao o uzorima koji nisu samo priznati u našim komunama nego i u sredinama u kojima žive i rade. Oni zaslužuju izlazak iz anonimnosti i čitalačku prepoznatljivost. Drago mi je što sam u nekoliko proteklih godina imala priliku biti jedan od Haberovih saradnika i što sam čitalačku publiku mogla upoznati s aktivnostima BHCUK-a i BiH dopunske škole u Londonu, u čije ime želim da čestitam redakciji Habera i glavnom uredniku Namiku Alimajstoroviću te poželim mnogo uspjeha u daljnjem radu. Sretan jubilej! 5 Arnes Pobrić, Derby Veliko mi je zadovoljstvo što pišem ovaj članak za Haber. Prvo, Haber je jako dobar list, i to jeste jedini list u Engleskoj koji ljudima daje informacije o tome šta se dešava u Engleskoj u vezi s bh. asocijacijama i šta se događa u našoj BiH. Mnogo ljudi jedva čeka da pročita ove naše novine, zbog informacija o uspjehu naših ljudi. Vrlo je fino pročitati o novostima u vezi s folklornim grupama, bh. dopunskim školama i, naravno, o sportskim aktivnostima. Za mene, čitaoci Habera trebalo bi da su iz svake generacije, a ne samo srednje i starije. Upoznao sam mnogo ljudi sa svih strana svijeta i svi čuvaju svoje tradicije i kulture, a najmanje mi Bosanci. Haber bi trebalo da bude novina u koju će se svi uključiti. Mlađi ljudi treba da uče bosansku kulturu, tradiciju, običaje i religiju, jer, ako ne budu to učili, neće znati ko su i šta su. Čovjek bez kulture i svoje tradicije nije niko i ništa, već samo džabe živi. Zato mislim da bi bilo fino da Haber ne samo plasira informaciju već i da koristi priliku da nešto fino piše o starijim vremenima i tradicijama, jer na nama mlađima svijet ostaje. Isto mislim da Haber treba imati informacije iz svih gradova gdje žive Bosanci. Bosanski ljudi treba da znaju šta se dešava u cijeloj Engleskoj. Eto, naš tim FC Bosnia iz Yorkshira dva puta je osvojio kup te regije, a to niko nije spomenuo u Haberu. To je bila velika šteta, jer je to bio jedan od većih bh. uspjeha u cijeloj Engleskoj. Imamo dosta mladih talenata, ali niko ništa ne zna o njima.

6 Iz Networka Folklor Mladost Bosne svom Haberu Amir Delić-Patski -Luton Kad kažem Haber mislim na sve one koji svojim aktivnostima, prilozima, voljom i neiscrpnom energijom učestvuju u pripremanju lista, mislim na sve one koji nas svojim radom podsjećaju na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, od koje smo daleko geografski, ali koja je tu uvijek prisutna u našim srcima. Mislim ujedno na sve one koji pridonose onoj pjesničkoj "slušam Bosnu kako diše", i to u punom smislu tih riječi. Čitajući Haber, osjećam miris moje domovine Bosne i Hercegovine. Čestitam našem Haberu mali/veliki jubilej, koji je i veći ako se sjetimo kroz šta ste vi i cijela naša domovina prolazili i prolazite, sa željom da ustraje na ovom putu i da uskoro slavimo i ostale, veće jubileje. Nadam se da ćemo i ubuduće čitati u Haberu interesantne članke i priloge kao naprimjer prilog o našim Bosancima i Hercegovcima prispjelim u UK odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, članke o historiji naše domovine, komentare o aktualnoj političkoj situaciji. Nadam se da će biti sve manje i manje suhoparni, bez duše i poruke tekstova ili testova koji nas polariziraju i razjedinjavaju umjesto da nas ujedinjuju i učvršćuju u našoj borbi protiv svih onih koji žele nestanak nas i naše domovine. Još jednom moje iskrene čestitke, samo naprijed. Kad se tako radi ni Sunce više nije tako daleko niti Drina toliko kriva. U jubilarnom 50. izdanju Habera spomenut ću samo neke momente koji su bili veoma značajni za razvoj folklornih sekcija i za njihovu afirmaciju. Ovo mi je prilika da uredništvu i svim saradnicima u svoje i ime folklorne grupe čestitam 50. rođendan našeg omiljenog lista Haber. Za nas je on iznimno važan, jer nas je pratio na svim našim putovanjima, na svim nastupima, bio je s nama u teškim kao i u najljepšim trenucima. Da bi jedna folklorna grupa bila dobro afirmisana, da bi bila uspješna, iza nje svakako treba da stoji medij koji će joj u svakom momentu dati potporu i ohrabriti za nove početke - i onda kada se već nazire kraj. To je naš Haber činio nama sve vrijeme i onog trenutka kada smo pomislili e ovo je kraj i ne možemo više, Haberov izvještač, novinar i urednik Namik Alimajstorović našao bi uvijek neki izgovor zašto moramo dalje. I ne samo to, već u sljedećem broju Habera ohrabreni takvim pristupom postizali bi zapažene rezultate i našli bi se na njegovim naslovnicama. Svi oni koji učestvuju u uređivanju novina uvijek su negdje po strani i niko ih ne primjećuje, a ja ipak smatram da svako od njih itekako zaslužuje da bude pohvaljen i spomenut, jer oni obavljaju jedan veoma odgovoran posao. Zahvaljujući i roditeljima kojima je stalo da im se djeca druže, da nauče bosanski jezik, kulturu i tradiciju, današnja folklorna grupa je iz sezone u sezonu sve veća i sada broji 15 članova uzrasta od pet do devet godina. Pa da ih i spomenemo, i neka jednog dana kada budu imali svoju djecu pronađu u starom, jubilarnom 50. Haberu svoja imena. To su: Aida i Amar Burazorović, Haris i Nejra Gazibegović, Azemina i Medina Musić, Aida i Naida Dautović, Ajla Hadžović, Selma Bektić, Amina Mekić, Lejla Karić i Selma Bogdanić. Od 19. septembra dobili smo dva nova člana, a to su: Edin Dedić i Amar Halilović. Oni već marljivo uče i nadam se da će vrlo brzo postići dobre rezultate i zajedno zaigrati s već starim članovima grupe. Želim da pohvalim i rukovodstvo folklorne grupe s predsjednicom Suadom Bogdanić na čelu, koje je zaista marljivo i nađe mi se pri ruci u svakom momentu ako nešto zatreba. Zahvaljujući njima, unutar folklorne grupe vlada sklad, koji se odražava na njihov uspjeh. A meni, lično, nema većeg zadovoljstva nego kada od najmlađih članova grupe, koji još ne znaju ni pisati, dobijem jedno ovakvo pismo u kome piše: Za Fahiru, ja te puno volim zato što ti mene učiš da igram folklor. Ono mi sve kaže i ne da mi da odustanem. Moj veliki dio života posvećen je djeci i folkloru. Ovakvi momenti u srce me dirnu. To je njihovo HVALA za sav moj trud. A ja na kraju želim reći veliko hvala Haberu za svu potporu koju nam pruža. Članovi folkolrne grupe Mladost Bosne kliču 50 puta hurrrraaaaaaaa za njegov 50. rođendan. 6

7 Iz Networka PA NEKA JE SA SREĆOM 50 PUTA HURAAA ZA NAŠ *HABER* ŽELE TI ČLANOVI FOLKLORNE GRUPE MLADOST BOSNE BIRMINGHAM Zaigrala Mladost Bosne Veselo je društvo kolo zaigralo A u pjesmi Bosnu spominjalo, Sevdah dira sve do bola, Nižu pjesme, nižu kola. Nižu biser do bisera, Đerdan lijepi nanizaše, Igra mladost, kolo širi Pjesma pjesmu sustizaše. Mladost Bosne oni jesu Takvo ime dadoše im, Oni gdje su Bosna tu je, Tu bosansko srce bije. Običaje zemlje svoje Oni vjerno sačuvaše U naslijeđe za budućnost Djeci svojoj da ostave. Poželiš li sreću veću, Pa zaigraj s njima i ti Bosna igra u grudima, Širi radost u ljudima. Kol ko vrijedi blago svijeta Ovo vrijedi još i više, Zaboravu sve što ode Vrijeme brzo i izbriše. Neka Haber priču priča: Bila jedna djeca mala, Bosnu svoju voljela su U kolu je spominjala. Fahira Hasedžić povodom izlaska jubilarnog, 50. broja Habera Faruk Tičić, Hull Šta mi znači Haber? Sve! To ti je za mene prozor s kanatima. Kad su kanati namaknuti, u toj tami vidim prošlost, a kad su kanati odškrinuti, osjetim i vidim svjetlost koja promalja! Prvo, želio bih da redakciji Habera" s glavnim urednikom na čelu, čestitam jubilej povodom izlaska 50. izdanja. Haber je sve ove godine prolazio kroz razne etape u svom razvoju, počev od pravdanja zašto nosi ovakvo ime, do današnjeg izgleda koji predstavlja, po meni, jedan magazin koji živi zajedno s bh. dijasporom u Velikoj Britaniji, pa, ako hoćete, i šire. Da li je predstavlja vjerodostojno? Da, itekako je on odraz stanja u takvoj dijaspori i možda se nekad i izdiže iznad tog kvaliteta. Šta ovom listu (magazinu) nedostaje? Češće izlaženje, više kontakt (živih) reportaža i reportaža o uspješnim malim ljudima. Na kraju bih želio da ovaj list opravda svoje ime i doživi i 100. izdanje. Amir Salkić, London Znam da vi pišete uglavnom o tome šta se dešava u organizacijama i kako se aktivnosti vode u njima. Mislim da pišete veoma malo o privrednoj i ekonomskoj situaciji, kako u UK-u tako i u BiH. Ova ekonomska kriza zaslužuje više prostora u Haberu. Također bih volio da pišete o tome kako naši ljudi i na koji način mogu doći u Veliku Britaniju i školovati se. Inače, čestitam vam na upornosti, jer danas nije lahko naći sredstva za štampanje novina. 7

8 Iz Networka Sabit i Jazija Pehlić iz Nottinghama UZ HABER JE ŽIVOT LAKŠI DRAGI MOJ HABERU, SRETAN TI 50. ROĐENDAN. ŽIVIO TI MENI DUGO DUGO, DUŽE NEGO JA, JER UZ TEBE ŽIVOT U TUĐINI MNOGO JE LAKŠI. Zejnil Aljić, Coventry Od početka izlaženja "Habera" redovan sma čitalac ovog lista. Čitam ga sa zadovoljstvom, kao i sva moja familija. U njemu svi uzrasti mogu naći nešto za pročitati. Dobro je što nas Haber obavještava o novostima u bh. asocijacijama na području UKa, kao i o događajima naše dijaspore u cijelom svijetu, i to vrlo objektivno. Jedna mala zamjerka je što se ne piše malo više o bosanskoj djeci, koja su u Engleskoj postigla zavidne rezultate. U budućem radu želim "Haberu" mnogo uspjeha i još mnogo lijepih vijesti, kao i članaka o našem narodu u izbjeglištvu. Mladen Petrović, Birmingham Haber kao i svu bosanskohercegovačku štampu dolazim čitati u Bosansku kuću. Tamo dobijem i kavu te, uz naše novine, pročitam sve novosti iz naše zajednice u Velikoj Britaniji. Volio bih da imate više informacija o sportu odnosno o dešavanjima u bh. fudbalskoj ligi. Također bih volio čitati informacije o bivšim sportistima, kao što sam i ja. Sretan vam rođendan. Godine lete - kaže Sabit, a ja i ne opazih kako mi prođe život. Eto napunio sam već 77 godina a ne mogu sebi da dođem da sam u Engleskoj već četrnaestu godinu. Pa to je petina mog života. Težak je to život za nas stare koji nismo u mogućnosti da u ovim godinama učimo engleski jezik, a time smo odmah i za sve drugo uskraćeni. Najgore je to što ne možemo ni s kim malo progovoriti, osim s par komšija i prijatelja, naravno Bosanaca. Ali, ne možeš ni to uvijek, ljudi imaju svoje obaveze i nisu uvijek slobodni za nas. Radi toga poželimo Bosnu i naš narod i često mi dođe da se moja Jazija i ja najradije spakujemo i posve odemo. Ali, druge okolnosti, kao što su nesređene političke prilike u Bosni, zatim moje i Jazijino zdravstveno stanje, ne dozvoljavaju da to uradimo. Zato se od srca obradujem svakom novom broju našeg Habera, s kojim se družim od prvog dana. Kada ga dobijem, prvo na brzinu prelistam i pročitam naslove - da vidim šta ima novo - pa se opet vratim na prvu stranicu i sve čitam redom. Naravno, kao i sve naše građane u dijaspori, posebno me interesuje onaj dio o viznom režimu Bosne i Hercegovine i stalno sam u nekom strahu šta će biti s nama poslije Zahvalan sam uredništvu Habera koje nas je stalno izvještavalo o događanjima u BiH, o svemu što smo željeli znati. Vrlo rado čitam i savjete doktorice Zdenke i često nađem nešto i za mene i moju suprugu, a bogami ponekad dobro dođe i samo savjet ili da čujem nešto novo što nisam znao iako mi je toliko godina. E, vala, baš joj hvala. Pratim i rubrike o događajima u našim bh. klubovima u Velikoj Britaniji i dijaspori i 8 tako nekako kao da sam sa svojim narodom u sportu, u humanitarnim akcijama, u folkloru, proslavama i svemu drugom što se događa. Meni je druženje s našim Haberom kao druženje sa svima njima. Kada ga dobijem u ruke ja više nisam sam. On i ja se družimo sve do zadnje stranice, pa opet ispočetka. Dobar je, nema šta, samo ima jednu manu: ne izlazi baš često. A tri mjeseca za mene je dugo. Ali sretan sam ja i s tim, samo mislim: možda mu fali nešto. Mislim da mu nedostaje malo vedrine kao što su šale, vicevi, šaljive ili romantične priče, priče iz života ili dječije priče. Mislim da bi tada bilo za svakoga ponešto, a to bi popravilo naše raspoloženje na kraju svega onoga što pročitamo i zbog čega nas obuzmu tuga i nostalgija za rodnim krajem. Samo jedno želim reći: DRAGI MOJ HABERE, SRETAN TI 50. ROĐENDAN, ŽIVIO TI MENI DUGO, DUGO, DUŽE NEGO JA, JER UZ TEBE ŽIVOT U TUĐINI MNOGO JE LAKŠI.

9 Iz Networka Kelima i Asim Kazić- Nottingham *HABERU*, SRETAN TI 50. ROĐENDAN, PORUČUJU ASIM I KELIMA KAZIĆ IZ NOTTINGHAMA Mirsad Bakalović, London čestitke na jubilarnom broju. Rijetko imam šansu da pročitam Haber, ali kada ga jedan od mojih prijatelja donese, veoma sam intrigiran. Danas moja Kelima i ja sa sjetom se prisjećamo početaka i prvog izdanja našeg omiljenog lista Haber, koji je sa svega par stranica stidljivo izašao na nekvalitetnom papiru, ali to niko od nas nije tada zapažao niti komentarisao, jer je prevladala radost što smo dočekali da nam izađe naš prvi list. Tada sam mislio da će to biti spas za našu malu bh. zajednicu u Velikoj Britaniji, da će nam omogućiti vezu s domovinom i dijasporom. Ali danas, nakon 50. broja, naš Haber naniza toliko toga u svojim sadržajima da je to postao internacionalni list s lijepim reportažama i informacijama popraćenim slikama u boji, Bračni par Kazić na veoma kvalitetnom papiru. Takav je da bi nam mnogi engleski listovi mogli pozavidjeti. Koliko je meni poznato, ima ga po cijelome svijetu, gdje god ima našeg naroda. Posebno mi je drago što uredništvo prati i objavljuje sve što naši ljudi u dijaspori žele znati i kakve informacije žele dobiti. Teme su zaista bile opširne i toliko ih je bilo da ja sada ne bih uopšte mogao da ih sve nabrojim. Jedino mi je žao što naša bh. vlada nije do sada imala sluha za dijasporu, što nije pokazala interesovanje da nas privuče sebi, da osjetimo, na bilo koji način, da smo potrebni svojoj matici Bosni i Hercegovini. Haber je toliko puta pokušavao u dijalogu s vladom dati do znanja da smo mi veoma važan faktor razvoja naše zemlje, ali očito tamo niko nema sluha za to. Evo, vrlo brzo će doći i godina. I šta će s nama biti onda, to se oni ne pitaju. Kada se bude moralo odlučivati koje državljanstvo zadržati, većina će uzeti svoje, bh., i eto Bosni velikog problema. Svi ćemo morati u BiH na zavod za nezaposlene, a, bogami, ostat će uskraćeni za veliku količinu deviza koju im dijaspora donese i pošalje. Zahvalan sam predstavnicima dijaspore i Haberu na svakom pokušaju i nikada ne treba odustati. Ako uredništvo Habera tako nastavi s radom, kao do sada, to će prerasti u zaista veliki list. Sve čestitke i aferim. Mala sugestija bi bila da stavite, ako je moguće, događaje koji će se dešavati u raznim gradovima u UK. Lično me interesuje London i, pošto imam dvoje veoma male djece, mjesta za izlaske i okupljanje poput restorana, sportskih i kulturnih grupa itd. Mi želimo sačuvati našu kulturu a u isto vrijeme pridobiti više ljudi da se aktivno druže i dijele iskustva, tako da se i djeca mogu osjećati dijelom svoje babovine. Admir Kolić, Wels Kada mi poštar u moje malo selo u Welsu donese Haber niko nije sretniji od mene, jer u mom okruženju nema niti jednog našeg građanina i Haber je moj istinski kontakt s domovinom. Ne odmičem se od njega dok ga ne pročitam. Mojim djevojčicama pokazujem slike iz bh. dopunskih škola i kažem im da u ovoj zemlji ima dosta djece koja uče i govore bosanski jezik. Nažalost, zbog obaveza nisam svoju djecu dobro naučio naš jezik, ali mi Haber pomaže da ih pomalo učim bosanski jezik. Jer, vi nemate pojma kako se ja osjećam kada moji roditelji ne mogu normalno razgovarati s mojom djecom. Zato čuvajte bh. dopunske škole kao zjenice svoga oka. 9

10 Iz Networka Priče su jednostavno duplicirane, fotografija je užasna a cijela umjetna kreacija lista je jednostavno neprofesionalna. Umjesto da se naši ljudi raduju izdanju papira na našem jeziku, njima je totalno svejedno. You have a long way to go before you are to receive any compliments. Sefer Haskić, Bolton Kako smo svi u bijelom svijetu bez svoje Bosne ostali, imamo malo mogućnosti da osjetimo Bosnu u nama. Jedan način su naši prijatelji, koji nas održavaju živima, naša muzika i naša pisana riječ. Primjer zadnjeg rečenog je list Haber, koji mnogi s uživanjem čitaju, ljubomorno čuvaju i na kraju proslijede svom sunarodniku koji dijeli isto mišljenje. Svaka riječ pohvale urednicima i svima onima koji sudjeluju u stvaranju male Bosne na papiru. Živjeli! Fata Lemeš, London Namik, ja ne razumijem zašto mene pitaš kad dobro znaš da si potvrdio da "Haber" ne zapošljava nijednog novinara koji je spreman istraziti priču. Prema tome, kad bi "Haber" bio jedino novinsko izdanje na svijetu, ja ga ne bih čitala niti ijedan od mojih prijatelja. Ti imaš šansu da s "Haberom" podariš osmijeh i da ponukaš razvijanje zdravog duha. Ta šansa je očigledno i, nažalost, neiskorištena. Poštovani čitaoci lista Haber i potencijalni korisnici usluga Bosanske kuće izuzetno nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti vas da je sa izgradnjom pokretnih pregrada i prikladne kuhinje velika sala Bosanske kuće spremna za višenamjenske aktivnosti. Ukoliko imate potrebu da vaše dijete proslavi rođendan, te da održite poslovni sastanak, seminar, otvorenu tribinu, školu, sportsku aktivnost ili jednostavno da ugostite svoje prijatelje, menadžment Bosanske kuće stoji vam na raspolaganju. Pozovite nas da se dogovorimo i predočimo vam cjenovnik naših usluga. Naravno koristimo prilku da sve posjetioce Bosanske kuće posjetimo da je u skladu sa Zakonom u njoj strogo zabranjeno pušenje i konzumiranje alkohola. Takodje koristimo priliku da svim zainteresiranim možemo ponuditi usluge naše štamparije i fotkopira po veoma pristupacnim cijenama. Uz to u cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna financiska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Pored toga, koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu izlaženje našeg magazina. 10

11 Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u BiH Većina domaćih političkih lidera već je proglasila neuspjeh butmirskog procesa. Mislite li da dogovor ima šansu? - Mislim da je dogovor po pitanjima o kojima se razgovaralo tokom butmirskih pregovora moguć i veoma poželjan. BiH se mora pridružiti svojim susjedima u ostvarivanju napretka na putu ka članstvu u EU i NATO. Ali, to se može desiti samo ako postoji napredak u ostvarivanju onih prioriteta reforme o kojima se raspravljalo tokom butmirskih pregovora. Zemlja mnogo rizikuje ako se trenutni spori proces reformi nastavi. Tim Evropske unije i SAD-a je jasno istakao da će se butmirski proces nastaviti. Smatram da se sve strane trebaju konstruktivno uključiti u ove diskusije. Političari pred izborom Ponuđena rješenja amandmana na Ustav BiH ocijenjena su nedostatnim i manjkavim. Jesu li ona plod kompromisa za sve tri strane? - Predložene amandmane jedan dio političara ocijenio je pretjeranim, a drugi dio nedovoljnim. Ovo jasno ilustruje snažne konceptualne razlike koje postoje među različitim stranama. Bh. političari su pred izborom. Oni mogu učiniti da zastoj traje unedogled, a, po mom mišljenju, to BiH pruža veoma loše izglede u budućnosti. S druge strane, oni mogu raditi naporno na iznalaženju dogovora, što mi izgleda kao obećavajući put naprijed. Predloženi amandmani nisu radikalni. To je skroman set izmjena koje bi unaprijedile postojeći ustav, a koje, po mom mišljenju, nisu ozbiljna prijetnja interesima niti jednog konstitutivnog naroda. One neće transformirati zemlju preko noći, ali će povećati nivo njene funkcionalnosti. One će započeti proces koji će se morati nastaviti dok BiH bude prolazila putem ka članstvu u EU. Od najvećeg značaja je što će one otvoriti put ka bržem napretku na putu ka EU i NATO-u. Hrvatski političari u BiH naglasili su kako su amandmani na Ustav najviše na štetu ovog naroda. Da li je to tako? - Ja iskreno vjerujem da će svi konstitutivni narodi imati koristi od usvajanja ovih prijedloga. Razumijem da bi neke strane željele vidjeti dalekosežnije promjene, dok drugi tvrde da ovi prijedlozi idu predaleko. Ali, treba biti realan. Ustavne promjene trebaju osigurati širok politički konsenzus. Male su šanse da se istrajavanje na maksimalističkim zahtjevima pokaže produktivnom strategijom to je recept za nastavak postojeće nezadovoljavajuće situacije. Šta je sa građanima BiH koji ne pripadaju niti jednom od konstitutivnih naroda? Da li je dovoljno njima samo osigurati tri mjesta u Predstavničkom domu Parlamenta BiH kako je ponuđeno rješenjima? - Ono što je predloženo u ovim dokumentima zasigurno je bolje od postojeće situacije i riješit će pitanje direktno vezano za činjenicu da dijelovi postojećeg ustava nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ukidanje viza Smatrate li da je dobro rješenje da i Predsjedništvo, ali i Dom naroda budu izvedenica Predstavničkog doma Parlamenta BiH? Da li se ovim u potpunosti osigurava primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima na slobodno pravo da se bira i bude izabran bez ograničenja? - U Velikoj Britaniji, ni šef države ni Dom lordova (odnosno, drugi dom Britanskog parlamenta) nisu direktno izabrani. A ipak, Velika Britanija je utemeljena i, ja vjerujem, uspješna demokratska država. Dakle, ja sam zadovoljan što su prijedlozi u skladu sa principima dobre demokratije. Kakav će biti stav Velike Britanije u pogledu predstojećeg sastanka Vijeća za implementaciju mira? Da li je došlo vrijeme do transformacije OHR-a? - Stav Velike Britanije na novembarskom sastanku PIC-a u velikom će zavisiti od razvoja događaja u periodu od danas do tada. Želim da Vijeće za provedbu mira bude u mogućnosti da pozdravi ostvareni napredak, a ne da izrazi žaljenje zbog zastoja. Mi jasno ističemo da bi željeli da dođe do tranzicije Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU čim se ispune za to neophodni uslovi. Zbog toga mi podržavamo odlučne napore da se u narednih nekoliko sedmica pokuša ostvariti i ostvari napredak na preostalim ciljevima koji se tiču državne i vojne imovine. BiH je u posljednje vrijeme napravila određeni iskorak na ispunjavanju uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, ali je zastoj na evropskom putu i dalje evidentan. Ko je za to odgovoran? - Tačno je da je BiH ostvarila dobar progres po pitanju ispunjavanja uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima i to srdačno pozdravljam. Ali, ovo je samo jedan od aspekata procesa pristupa Evropskoj uniji. Tu su još mnogi drugi i, kao što to stoji u izvještaju Evropske komisije o ostvarenom progresu, napredak u ovim aspektima nije tako impresivan. Mapa puta za liberalizaciju viznog režima pokazala je da je brzo ostvarivanje reformi moguće ako za to postoji politička volja. Nivo političke volje koji je pokazan na pitanju liberalizacije viznog režima treba primijeniti i u drugim oblastima. Iz Networka OTCJEPLJENJE I REFERENDUM RS-a NISU OSTVARLJIVI Ambasador Michael Tatham Ništa sa OHR-om Možemo li onda u ovakvom svjetlu očekivati skori kandidatski status u EU? Vlasti BiH najavile su da će aplikaciju predati početkom naredne, godine. Je li rano za to? - Komesar za proširenje EU je bio veoma jasan. Prijava za kandidatski status BiH neće se smatrati kredibilnom dok je prisutan OHR. To je politička realnost s kojom se mora suočiti. Ona ističe značaj brzog ispunjavanja uslova za zatvaranje OHR-a. U BiH je u proteklom periodu izražena negativna nacionalistička retorika koja najčešće dolazi iz RS-a. Ponovno se prijeti referendumima, otcjepljenjem, pa i sukobima. Je li to realno? - Međunarodna zajednica je u potpunosti posvećena teritorijalnom integritetu BiH. Ne mislim da su izjave o otcjepljenju ili referendumu ni izdaleka ostvarljive. U stvari, mislim da definitivno šteti jer udaljava stavove i povećava nivo podjele. Mislim da svi političari moraju djelovati unutar stvarne situacije u kojoj opći Okvirni sporazum za mir u BiH garantuje državnost BiH unutar njenih postojećih međunarodno priznatih granica i omogućava internu strukturu zasnovanu na dva entiteta i distriktu Brčko. Razočaravajući stav Parlamenta Krajem godine ističe mandat stranim sudijama i tužiocima u Tužilaštvu i Sudu BiH, a Parlament BiH još nije donio izmjene zakonskih rješenja. Kakav će biti odgovor međunarodne zajednice ako se rje{enja ne usvoje? - Nesumnjivo je da za cilj treba imati dostizanje situacije u kojoj prisustvo međunarodnih sudija i tužioca u institucijama pravosuđa u BiH više neće biti potrebno. Ali, ne mislim da je BiH još dostigla taj nivo te poštujem stav nezavisnih institucija pravosuđa u BiH da je potrebno produžiti međunarodni mandat. Propust Parlamenta da usvoji potrebne amandmane je razočaravajući. Almir TERZIĆ, Oslobođenje 11

12 Iz Networka NJENA EKSELENCIJA JADRANKA NEGODIĆ: BOSNA I HERCEGOVINA JE VAŽAN PARTNER ZA VELIKU BRITANIJU Velika Britanija je snažan zagovornik proširenja EU-a i, u tom smislu, daje potporu procesu integriranja Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije, u EU i NATO. Gospođo Negodić, već godinu dana ste na funkciji ambasadorice Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu i Republici Irskoj. Kako je biti ambasador jedne male zemlje u centru svjetske diplomacije? U Londonu se nalazi više od 170 diplomatsko-konzularnih predstavništava stranih zemalja te više od 20 međunarodnih organizacija i ureda pa, stoga, sudeći po dinamici diplomatskih aktivnosti, broju diplomata te interesovanju za sva svjetska zbivanja, London jeste centar svjetske diplomacije. Imajući u vidu značaj i ulogu Velike Britanije u svijetu, njenu dinamičnu i aktivnu vanjsku politiku, kao i prisustvo i zastupljenost ostatka svijeta u Velikoj Britaniji, posao ambasadora, kao i ostalih diplomata, izuzetno je zahtjevan i odgovoran. Velika Britanija za Bosnu i Hercegovinu predstavlja izuzetno značajnog vanjskopolitičkog partnera i, u tom kontekstu, biti ambasador Bosne i Hercegovine u toj zemlji za mene osobno predstavlja ogroman izazov. Bez obzira na veličinu zemlje, Bosna i Hercegovina je važan partner za Veliku Britaniju i činjenica da smo, u svjetskim okvirima, mala zemlja dodatno motivira da pokažemo da smo respektabilan partner i potvrdimo naš potencijal. Svaka mogućnost doprinosa u tom cilju, kao i poboljšanju pozicije naših građana, predstavlja sadržinu našeg rada, a svaki postignuti uspjeh i profesionalnu satisfakciju. Da li između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije ima neriješenih političkih i ekonomskih pitanja i koji su glavni ciljevi naše diplomatske misije ovdje u Londonu? Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Velike Britanije su prijateljski, dobri, bez neriješenih pitanja. Mogu se ocijeniti zadovoljavajućim. Velika Britanija je značajno angažirana u Bosni i Hercegovini na pružanju političke, vojne, tehničke i ekonomske pomoći. Kroz Odjel za međunarodni razvoj (DFID) sudjeluje u realiziranju projekata u oblasti privatizacije i razvoja tržišnog kapitala te rekonstruiranju poduzeća. Aktivna je u pružanju pomoći u pripremama za ulazak u Europsku uniju (EU) i NATO putem projekata jačanja bh. institucija i reformu javne uprave. S obzirom na značaj Velike Britanije kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, članice EU-a, NATO-a, Vijeća Europe, Kontaktgrupe međunarodne zajednice za BiH i drugih međunarodnih organizacija te utjecaj na kreiranje odnosa u svijetu - jačanje i unapređivanje svih oblika bi- Ambasador Jadranka Negodić lateralne suradnje je i izravan doprinos jačanju međunarodne pozicije Bosne i Hercegovine. Stoga je rad ambasade primarno fokusiran na intenziviranje kontakata, odvijanje dijaloga i razvoj odnosa s nadležnim tijelima i institucijama Velike Britanije, kao i njihovo povezivanje s odgovarajućim institucijama u BiH. Istina, gospodarska suradnja, s obzirom na ekonomsku razvijenost, kao i potencijale za ulaganja u BiH, nije na zadovoljavajućoj razini, pa će aktivnosti Ambasade na promoviranju istih biti također prioritet u narednom periodu. Kako britanski zvaničnici gledaju na situaciju u našoj zemlji i kakve su njihove prognoze o predstojećim ustavnim promjenama? Velika Britanija je snažan zagovornik proširenja EU-a i, u tom smislu, daje potporu procesu integriranja Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije, u EU i NATO. U pogledu pitanja transformiranja OHR-a u EUSR insistira na ispunjenju pet ciljeva i dvaju uvjeta koja je postavio PIC, dok vezano za pregovore o budućim izmjenama Ustava čvrsto daje potporu procesu vođenom od EU/US. Britanski dužnosnici se, s ovim u svezi, ne upuštaju u prognoze, nego insistiraju na odgovornosti domaćih političara, njihovoj kooperativnosti i potrebi ulaganja napora u cilju iznalaženja mogućih rješenja, a radi napretka BiH i poboljšanja položaja svih njenih građana. Zadaća svakog ambasadora je prezentacija i promocija njegove zemlje u privrednom, turističkom, kulturnom i sportskom smislu. Koliko Vi radite na promociji Bosne i Hercegovine ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu i koliko je to teško raditi s obzirom na situaciju u našoj zemlji? Promocija svake zemlje uveliko zavisi 12 od unutarnje situacije u toj zemlji, pa tako i Bosne i Hercegovine. I pored ponekad obeshrabrujućih vijesti koje dolaze iz BiH u smislu nedostatka očekivanog progresa na putu ka EU, kontinuirana zadaća Ambasade BiH u Londonu je predstavljanje i promoviranje zemlje u gospodarskom, kulturnom i znanstvenom pogledu, promjena imidža BiH kao zemlje čiji građani bezrezervno podupiru njeno članstvo u EU, zemlje koja je u procesu tranzicije, opredijeljene za razvoj i jačanje demokratskih institucija, vladavinu prava i učvršćivanje mehanizama zaštite ljudskih prava. Pored Ambasade, promociji naše zemlje u Velikoj Britaniji uveliko doprinosi bh. mlada generacija, generacija mladih ljudi koji su odrasli i obrazovani u ovoj zemlji i koji su odlični promotori BiH. Vizni režim za naše građane za ulazak na Ostrvo još je na snazi, iako zvanično Velika Britanija nije u "Šengenu". Zašto naša vlada i Vi kao amabasadorica ne pokušate u direktnom kontaku s vladom ove zemlje ukiniti obavezne vize? Imajući u vidu značaj ukidanja viza za naše građane, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u proteklih nekoliko mjeseci bilo je izuzetno aktivno u dostavljanju informacija, analiza, kao i instrukcija i naloga kojima se od svih diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine tražilo intenziviranje aktivnosti na lobiranju po pitanju liberalizacije viznog režima. Ambasada je u stalnom kontaktu s nadležnim u Home Officeu, kao i UK Border Agency, s ciljem vođenja

13 razgovora i informiranja navedenih tijela o aktivnostima i rezultatima koje je BiH sprovela na ispunjenju uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima sa zemljama Schengena. Međutim, Velika Britanija, koja nije članica Schengena, ima svoje zahtjeve i kriterije, koje povremeno preispituje u odnosu na pojedine zemlje, i čija vizna politika je u potpunosti podređena i prilagođena potrebama osiguranja zaštite njenih granica. U suprotnom, koliko mi je poznato, britanskim građanima nije potrebna viza za ulazak u našu zemlju. Da li naša vlada razmišlja da uvede kontramjere odnosno da i mi tražimo vizu za ulazak britanskih građana u Bosnu i Hercegovinu? Možda bi to pomoglo da oni ukinu vizu građanima naše zemlje? Donošenje odluke o uvođenju viza kao protumjere nije poželjno i ne prakticira se često. Mislim da je bolji put, kako naše institucije i rade, ispunjavanje potrebnih uvjeta, jačanje sigurnosti, osiguranje zaštite podataka, uz istovremeno predstavljanje i informiranje nadležnih tijela u Velikoj Britaniji o ostvarenim rezultatima. Gospođo Negodić, ima li ispisa iz bh. državljanstva odnosno kakva je situacija s dvojnim državljanstvom? Bosanskohercegovački građani su svoj status u ovim dvjema zemljama koje Ambasada pokriva riješili putem prijema državljanstva. Zvanični podaci o točnom broju naših građana koji imaju državljanstvo Velike Britanije i Irske ne postoje, zato što domicilni zakoni ne dozvoljavaju objavu takvih podataka, ali se pretpostavlja da su svi koji su ispunili propisane uvjete već stekli državljanstvo. Obje zemlje (UK i Irska) ne uvjetuju dodjelu svog državljanstva odricanjem od državljanstva matične zemlje. Ambasada je u nekoliko navrata obavila razgovore s nadležnim organima zemlje prijema o mogućnosti sklapanja takvog sporazuma, o čemu je upoznat i Svjetski savez dijaspore (SSD). S obzirom da je rok za sklapanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu produžen do godine, smatramo da još nisu iscrpljena sva sredstva za iniciranje takvog sporazuma, u čemu veliku ulogu može da ima i SSD. Ambasada je spremna, sa svoje strane, u skladu s ovlaštenjima, podržati vaše prijedloge i inicijative, o čemu će upoznati obje strane. Koliko, po Vašim podacima, ima naših građana u Velikoj Britaniji i da li ima povratka naših ljudi u Bosnu i Hercegovinu? Prema procjenama kojima Ambasada raspolaže, na teritoriji UK Velike Britanije i Sjeverne Irske boravi oko naših građana i oko u Irskoj. Do točnih podataka je teško doći jer mnogi građani prilikom dolaska u UK ne smatraju obaveznim obavijestiti Ambasadu o svom dolasku ili ne žele dati svoje podatke, što onda povlači i druge probleme kao što je i registriranje birača. Imajući u vidu činjenicu da je status bh. građana riješen putem prijema državljanstva, kao i da se mlađa generacija dobro uklopila kroz obrazovanje i zapošljavanje, naši građani se teško odlučuju na povratak u BiH, zbog čega se i ne obraćaju Ambasadi da im pruži one konzularne usluge na temelju kojih bi trebalo da ostvare neke povlastice u BiH i reguliraju svoj status u matičnoj zemlji. U Velikoj Britaniji je i sjedište BiH UK Networka i Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Kakva je Vaša suradnja s tim organizacijama i šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo još unaprijediti? Cijenim da je suradnja Ambasade BiH u Londonu i BiH UK Networka i SSDBiH dobra, ali, naravno, uvijek ima mjesta za njeno unapređenje. U tom smislu su nam potrebni i vaši prijedlozi i sugestije. Sljedeća godina je izborna. Ponovno će na tapet doći registracija glasača. Šta će ambasada na čijem ste čelu učiniti da se naši građani registriraju u većem broju? Dosadašnja razina aktivnosti pokazala se nedovoljnom, jer se svaki put smanjuje broj registriranih glasača. Ambasada će, u skladu sa svojim ovlaštenjima i dobijenim uputstvima, poduzeti sve neophodne aktivnosti u pravcu registriranja što većeg broja naših građana za predstojeće opće izbore, bilo kroz organiziranje konzularnih dana i posjete našim udruženjima, bilo kroz medijska sredstva, među kojima bi i vaš list mogao dati svoj doprinos. Smatramo neophodnim da se što veći broj građana registrira, jer i to je jedan od pokazatelja da ih interesira šta se dešava u matičnoj zemlji i da žele, aktivno sudjelujući u tom procesu, dati svoj doprinos budućem ustrojstvu vlasti u BiH. Na taj način će moći utjecati i na rješavanje brojnih pitanja koja se tiču njihovog statusa. Ambasada je upoznala nadležne organe u BiH s prijedlozima Svjetskog saveza dijaspore BiH za izmjenu nekih temeljnih dokumenata BiH, među ostalim i Izbornog zakona BiH, nakon čega je Centralna izborna komisija (CIK) pokrenula inicijativu pred Predstavničkim domom i Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH za formiranje interresorne radne grupe za izradu izmjena pomenutog zakona. Također, neophodno je i da se sami građani, budući birači, odazovu pozivu za registriranje - u što većem broju, kao i da daju svoje podatke o svakoj promjeni koja se tiče njih i njihovog statusa (adrese i sl.) prilikom dolaska u Ambasadu, bilo radi dobijanja konzularne usluge ili nekom drugom prilikom. U toku protekle godine izmijenilo se gotovo cijelo osoblje naše ambasade u Londonu. Možete li našim čitateljima nešto više reći o tim promjenama i ko sve sada radi u Ambasadi? Točno je da se tijekom ljetnih mjeseci promijenilo sve osoblje Ambasade i to je rezultat redovite smjene zaposlenih 13 Iz Networka nakon isteka njihovog mandata i potrebe povratka na rad u sjedište. Broj diplomata je isti i sada imamo sljedeću strukturu: Mensur Jusić, ministar savjetnik, Slavica Grozdanić, savjetnica (konzularna), Jasmina Turajlić, druga tajnica, Dragan Knežević, konzularni radnik koji je dobro poznat našim građanima s obzirom da je radio ovdje u prethodnom mandatu, te Adnan Hrnjić, vozač. Jedno konzularno pitanje: kada će početi izdavanje novih biometrijskih pasoša u prostorijama naše ambasade? Ambasada je, zbog prelaska na novi sistem izdavanja biometrijskih putnih isprava, prestala zaprimati zahtjeve za izdavanje putnih isprava našim građanima koji borave u inostranstvu. Nažalost, još ne možemo precizirati točan datum početka zaprimanja zahtjeva za izdavanje na novim obrascima, jer nisu stvoreni tehnički preduvjeti za otpočinjanje s novim procesom. Ambasada nastavlja pružati ostale konzularne usluge, u redovnim terminima. Na kraju, da li imate poruku za naše građane ovdje u Velikoj Britaniji i Republici Irskoj? Moje kolege i ja smo u Ambasadi BiH u Velikoj Britaniji privremeno, na određeno vrijeme, koliko traje naš mandat u cilju profesionalnog obavljanja našeg posla. Međutim, građani naše zemlje koji ovdje žive i rade dugi niz godina stalni su i istinski predstavnici Bosne i Hercegovine i na najbolji način kreiraju i održavaju vezu između ovih dviju zemalja. Smatram da nam je zajednička zadaća da na najbolji način predstavimo našu zemlju, njenu ekonomiju, kulturu i tradiciju te, istovremeno, zaštitimo njene interese. U ovom pogledu mogu poručiti našim građanima, naročito mladoj bh. generaciji, da je Ambasada BiH u Londonu otvorena za sve oblike suradnje, sve prijedloge i inicijative koje od njih dolaze, a mi ćemo, sa svoje strane, uložiti maksimum napora na realiziranju ovih ideja, pružanju kvalitetnih usluga našim građanima, u cilju zaštite njihovih interesa, te održavanju veze s domovinom.

14 Iz Networka ASIRT-CRVENI KRST/KRIŽ-BH UK NETWORK USPJEŠNO ZAVRŠEN KURS ZA ENGLESKI JEZIK Sa zadovoljstvom obavještavamo čitaoce Habera da je uspješno završen kursu za azilante-predavače engleskog jezika u Bosanskoj kući. Detalj sa dodjela diploma Haber je već u svom oktobarskom/ novembarskom izdanju izvijestio da uz prigodnu zabavu, organizovna je dodjela diploma. Ovaj projekt pruža azilantima s adekvatnim znanjem jezika i radnim iskustvom mogućnost usavršavanja (kao naprimjer mlađim nastavnicima) i da osobno znanje koriste dok čekaju odluku na svoj zahtjev za azil u Velikoj Britaniji. Istovremeno, projekat će pomoći i nekima od najugroženijih azilanata, onima koji su, u posljednje vrijeme, podnijeli zahtjev i nemaju pravo upisa na postojeće obrazovne institucije. Najveće zasluge za realizaciju ovog projekta pripadaju ASIRT-u koji je obezbjedio predavače i polaznike kursa i vodio brigu o redovnom održavanju časova, Crvenom krstu/ križu koji je obezbjedio besplatne autobuske karte za sve polaznike i edukacioni materijal za predavače i BH UK Networku koji je ustupio prostorije Bosanske kuće za održavanje nastave kao i obezbjeđivanje hrane za malu proslavu kojom smo obilježili završetak prvog dijela kursa. HABER Izdavač: BiH UK Network, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Tel: , Fax: uknetwork@btconnect.com Glavni urednik: Namik Alimajstorović alimajstorovic@gmail.com Redakcija: Anes Cerić, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Zlatko Vukmirović, Almina Halilović Stalna saradnja: Spaho Bajrić, Zijad Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Ferid Kevrić, Haris Halilović (Njemačka), Faruk Tičić, Meho i Semira Jakupović, Senadin Selimić, Mišo Marić, Vesna Ružička Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham Copyright@2009 Bosnia & Herzegovina UK Network je kurs za azilante predavače engleskog jezika, koji im omogućava da engleski predaju drugim azilantima bez prethodnog poznavanja tog jezika, ASIRT započeo u septembru godine koristeći prostorije BH UK Networka. Trenirana je grupa od devet predavača, koji su kompletirali teorijski dio kursa. Oni su, u isto vrijeme, prisustvovali, u svojstvu promatrača, kursevima engleskog jezika koji se odvijaju na drugim lokacijama uključujući The Refugee Council and Brushstroke. Kurs za azilante predavače engleskog jezika je uspješno završilo šest studenata a po završtku kursa, Prigodna zabava po završetku kursa 14

15 Iz Networka Projekt studentice iz Sarajeva na Univerzitetu u Wolverhamptonu BOSANSKA KUĆA OČIMA ALME BOGDANIĆ Zahvaljujući Sarajki Almi Bogdanić, studentici druge godine arhitekture na Univerzitetu Wolverhampton, projekt kupovine, renoviranja i izgradnje te puštanja u svakodnevnu upotrebu Bosanske kuće u Birminghamu bit će predstavljen na tom eminentnom fakultetu. Vijest je obradovala sve one koji su dali doprinos u izgradnji kuće svih Bosanaca i Hercegovaca u Velikoj Britniji i svijetu. Bio je to povod da razgovaramo s našom studenticom, koja je ovim projektom pokazala da joj je izuzetno stalo do toga da se naučno obradi fenomen izgradnje Bosanske kuće u Birminghamu. "Kada nam je profesor na fakultetu dao zadatak da u toku ove godine uradimo projekt preuređenje objekta nakon kupovine, nijednog momenta nisam se dvoumila. Odmah sam odlučila da će se moj ovogodišnji rad na fakultetu zasnivati na renoviranju Bosanske kuće i njenom puštanju u svakodnevnu upotrebu. Obradit ću sve aspekte, od kupovine objekta, dozvola za renoviranje i dogradnju, do same izgradnje. Na kraju projekta, na osnovu dokumentacije i onoga šta je urađeno, ja ću predstaviti svoju ideju o tome kako je objekt trebalo da bude urađen, kazala je Alma. Za kraj je pojasnila da će ona na kraju školske godine braniti ovaj projekt na Univerzitetu u Wolverhamptonu, a bit će objavljen na prigodnim web stranicama. O tome ću vas na vrijeme informirati, obećala nam je naša Alma Bogdanić. Alma Bogdanić u Bosanskoj kući Bosnia House Independent Project of Property Re-use I attend Wolverhampton University, the department School of Engineering and the Built Environment. I am currently studying my second year of Architecture and Property Development. My main module this year is the Independent Project of Property Re-use, where I have to choose a building to focus on throughout the year. I decided to choose the Bosnian UK Network house in Birmingham, as this building was developed and reused. In my project I will be focusing on the design process of this building, the before and after, how it went from just plain offices and a storage unit and then became the heart of Birmingham s Bosnian UK Network. I am following and studying closely the design process of the house, focusing on site/floor plans, site analysis, photographs, survey plans, elevations, sections, internal and external perspectives. This information was given to me by Anes Ceric who gave me permission to use the Bosnian house for my project and helped me to gather as much information possible. For my project finale I have to redesign the existing Bosnian House, into the way I would want it to be, my own vision. By creating my own development proposal, it needs to be legible and professional, which is why I have to revise the design process which was used, and then transform it into my own. Making changes and maybe any improvements if necessary. BOSNIA HOUSE, BIRMINGHAM: WORK EXPERIENCE-TIDIANE DIAGANA I design WebPages and also create amateur flash games and I am in the learning process of more advanced 3d games. My main goal is to go to college then university to study media and ICT I will then broaden my knowledge in universal games for consoles such as Xbox and Playstation. My other option is journalism I picked media also because I want a possible future career in the journalist industry; my brothers also would want to pursue a career in journalism so the career idea Tidiane Diagana runs around the family. I come from a rich family, my father was ambassador of Mauritania but recently retired, I have been to several countries such as Ivory Coast, China, United States, France, Spain and I was born in Germany but 9 months later I moved to Kansas City in the USA. In my free time I involve in breakdance with my crew or create music with computer programs. My father currently lives in France with some other members of my family; he is due to come back to England later on this year. My future locations plans are to move to London and pursue the careers I want. For my work experience I am currently working at BHUK network with Alex from my school, the first week I was working in Blockbuster where I was stocking and price checking games and videos. My week at BHUK network help me realize by reading the magazines what actually happens such as local activities and events for the Bosnian community and others. I researched the country and the company. 15

16 Iz Networka Bračni par Salkić otvorio u Londonu poslovnu agenciju SVIJET BIZNISA NE MOŽE ČEKATI NA POLITIČARE Bračni par Salkić iz Londona nedavno je otvorio jednu vrlo zanimljivu agenciju, koja ima zadatak da poveže privrednike iz BiH i biznismene iz Velike Britanije. ispitujemo tržište za nase tradicionalne kolače. Uskoro će ljubitelji zimnice imati priliku da kupe domaće pripremljene šarene salate, paprike i kupus. Svakako, bazirat ćemo se i na proizvode iz drugih oblasti, ali ne bih o tome ovom prilikom. Accounts For You Book - keepers, Accountants, Tax and Business Advisers First Base Centre 239 a Uxbridge Road Shepherds Bush London W12 0TD Pružamo sve vrste knjigovodstvenih poslova po veoma povoljnim cijenama Bračni par Salkić iz Londona nedavno je otvorio jednu vrlo zanimljivu agenciju, koja ima zadatak da poveže privrednike iz BiH i biznismene iz Velike Britanije. Gospođu Asimu Salkić pitamo za informaciju više. Iza nas je dugogodišnja tradicija uspješnog predstavljanja i zastupanja bosanskohercegovačkih proizvoda na engleskom tržištu, među kojima su Klas d.o.o Sarajevo, Vegafruit d.o.o., Poljorad d.o.o., Brajlović d.o.o., Wood Panel d.o.o., Top Wood d.o.o., Ommnicommerce d.o.o. i mnogi drugi. Ovo je samo nastavak našeg rada, u novom obliku, koji će imati profesionalniji i širi krug djelovanja. Zadatak nam je da proširimo našu saradnju s drugim zainteresovanim proizvođačima ne samo u BiH već i ovdje u UK-u. Također, želimo da ponudimo prozvode i s engleskog tržišta u BiH, i to one za koje smatramo da će biti interesovanja. Nedavno ste bili na sajmu male privrede u Zenici, popularnom ZEP- SU. Kakve utiske nosite? Na sajmu u Zenici smo ove godine prvi put bili učesnici, a ne posmatrači i imali smo značajno mjesto. Bila je velika posjećenost. Među ostalim, posjetili su nas zvanični predstavnici UK Trade i Investment, agencije ONASA, lokalne i satelitske TV, predstavnici mnogih privrednih udruženja itd. Naše ideje su u potpunosti podržane od svih i izražene su Detalj sa ZEPSA nam puna podrška i zahvalnost. Moram vam reći da sam iznenađena kakvih sve kompanija u Bosni i Hercegovini ima, vjerovatno smo svi zaokupljeni politikom pa ne vidimo jedan drugi, mnogo uspješniji svijet, svijet biznisa, koji ne može čekati da mu političari stvore normalne uslove za poslovanje, već ih sam stvara. Osim privrednih aktivnosti u planu imate i obrazovne aktivnosti. Vaša agencija će pomagati potencijalnim studentima iz BiH da se upišu na neki od britanskih univerziteta? Tu se ne radi samo o upisu na univerzitete. Mi, ustvari, u sklopu proširenja privredne saradnje između BiH i Engleske otvaramo mogućnost našim privrednim partnerima i svima zainteresovanima da školuju svoje kadrove u Engleskoj, i to ne samo da usavrše engleski jezik nego i da dobiju nove kvalifikacije koje će primijeniti u praksi, po povratku, i time doprinijeti budućem razvoju i napretku ne samo vlastite firme nego i zemlje u cjelini. Poznato je da ste vi bili prva kompanija koja je uvezla proizvode s našeg tržišta. Kakav vam je sada asortiman proizvoda i kakvi su vam budući planovi na tom polju? Naravno, nastavit ćemo da proširujemo asortiman prehrambenih proizvoda iz BiH. Evo sada imate priliku da pored brašna i jufke kupite naš somun. Tu su i zaleđene pite iz Klasa, a trenutno Dajemo savjete ukoliko želite da otvorite firmu ili da počnete raditi kao poduzetnik u UK Pružamo usluge obračuna plata, poreza i CIS Vršimo pripremu i predaju završnih računa za firme, pojedince i humanitarne organizacije Za sve informacije obratite se Asimi na telefon ili mobitel

17 Iz Networka BOSNIA HOUSE, BIRMINGHAM: WORK EXPERIENCE-ALEXANDRS (LATVIA) My full name is Aleksandrs but in England most people call me: Alex because it s easier for them. I am from Latvia and been living in England for 1, 5 year. If you want you can find out something about my country: I am fifteen years old and soon will be sixteen. I live in Birmingham, Great Barr. Studying in The College High specialist arts school. Next year after I will finish year 11, I will achieve my GCSE s and then I will start to think about college. I don t know yet what I want to do in future but I think I have time to think about it. One I Birmingham RADIO STARI GRAD U POSJETI BOSANSKOJ KUĆI Adnan Osmanagić, vlasnik najboljeg radija u Bosni i Hercegovini, popularnog Radija Stari Grad (RSG), protekle sedmice posjetio je Bosansku kuću u Birminghamu, u kojoj je sjedište Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, UK Networka i lokalne bosanskohercegovačke asocijacije u Birminghamu. RSG je dugogodišnji medijski pokrovitelj svih aktivnosti koje se održavaju u sklopu tih organizacija, za što mu je menadžment Bosanske kuće iskreno zahvalan. Osmanagić se u Birminghamu upoznao s aktivnostima koje se odvijaju u Bosanskoj kući. Bilo je riječi i o produbljivanju zajedničkih aktivnosti. "Iskreno rečeno, ostao sam zatečen svime što ste ovdje postigli, pogotovo kada se ima u vidu u kakvim uslovima ste stigli u ovu zemlju i da ste, zahvaljujući svom znanju, snalažljivosti i upornosti, podigli jedan ovako značajan objekt. Radio Stari Grad će vam i dalje pružati medijsku podršku, jer naša politika je da podržimo sve što je pozitivno, kazao je Osmanagić. Obećao je da će kroz specijalne tematske emisije RSG nastojati do svojih slušalaca donijeti sve probleme s kojima se susreće bosanskohercegovačka dijaspora. Glas javnosti je jako bitan i mislimo da zajedničkim snagama možemo brže riješiti nagomilane statusne probleme bosanskohercegovačke dijaspore, dodao je vlasnik RSG-a, koji je, tom prilikom, naglasio da je RSG učetvorostručio svoje kapacitete na internetu te da je dostupan u svakom trenutku. Adnan Osmanagić know for sure that this year I need to improve my English! Now I am doing my work experience, which is in organisation called Bosnia and Herzegovina UK Network. I think this place is great, because its nice atmosphere and I feel comfortable. So it s no point to worry. This is my last day on work experience At all I would say that this work experience was good. I have been posting letters and newspapers, designing, editing and researching. I am very thankful to school and to BH UK Network for these 2 weeks that I spend on my work experience! Mogućnost zaposlenja u Češkoj Zovem se Tarik Altumbabić i iz Tuzle sam. Zadnje 3 godine živim i radim u Pragu. Od samog svog dolaska u Češku, radim za IT industriju koja je u strašnoj ekspanziji na ovome području. Iz IBMa sam prošle godine prešao raditi za CSC u svojstvu Resource managera. Sada sam u prilici da ponudim zaposljenje našem svijetu koji je voljan i spreman raditi na IT helpdesku I i II nivoa. Ovom prilikom bih Vas zamolio da ako ste u prilici da ovu informaciju podijelite, tj objavite. Bilo bi mi veliko zadovoljstvo ukoliko bi uspio realizirati ovu nakanu preko Vas. Ukoliko bi Vam bile potrebne dodatne informacije, molim Vas da mi se javite om (tuzlamax@seznam.cz) ili na Tarik Altumbabic 17

18 Haberi iz Asocijacija Za jubilarni broj Habera S BRENTA JE POČELO OSVAJANJE LONDONA Naša Internet-stranica je koju odnedavno možete posjetiti Učenje kompjutera, studenti i predavači INTERNET ŠKOLA RADOSTI Već drugu godinu zaredom Behija, Ismeta, Hajra, Rasima, Asifa, Mina, Zumra otkrivaju jedan novi svijet, svijet Interneta i kompjutera.svi su mislili da će se ove naše vrijedne članice izgubiti u stranicama nikad dosad viđenim, ali ih navigacija odlično služi. Donedavno im je pomagala Sandra Halilović, vrijedna volonterka i humanistica koja se vratila u svoju Ameriku nakon vremena provedenog u Londonu. Sandra je ostala u srcima ne samo ove internet populacije nego i svih Bosanki i Bosanaca koji je znaju. Uživala je ljudima biti pri ruci, naročito kad je osjetila koliko su ranjivi živeći u ovom novom svijetu. Pored Sandre tu je konstantno i učitelj John, Englez o kojem su mjesecima ovisili nasi đaci, pomognuti njegovim blagim odnosom tokom nastave. Sandru je zamijenila Anela Majdanac, koja ne pomaže samo u novoj aktivnosti nego svoju mladost i brzinu stavlja u funkciju BHCAC-a kad god se to od nje zatraži. Ona je budućnost organizacije, jer se srodila s funkcijom koju obavlja. Ova aktivnost se obavlja u partnerstvu s Edukacionim zavodom za odrasle u općini Brent. UMIJEĆE VOĐENJA ORGANIZACIJE Odlika svake dobre volonterske organizacije je strateški poslovni plan koji odmah ukazuje na njenu ozbiljnost i profesionalizam. Taj plan je u BHCAC-u vrlo jasno formuliran. BHCAC je organizacija koja čini sve što je u njenoj moći da zadovolji najširi krug svog članstva. BHCAC-ov upravljački komitet, koji sačinjavaju: Ismeta Velić, Zlatko Bogdan, Zlatan Kapetanović, Sead Hodžić, Nedim Mujčinović, Fejzi Jahaj, Dževad Dizdarević i Hajrudin Sistek, vrlo je iskusan. Već godinama je Zaim Pašić na njegovom čelu, čovjek koji je vrijednim radom i stalnim prisustvom dokučio, u tančine, šta čini jednu organizaciju uspješnom. Profesionalni radnici Sadžida Trožić, Nermina Lemeš i Vedat Spahović vrlo tijesno su povezani sa svojom bazom i s njom dijele svaku relevantnu informaciju, kako usmeno tako i pismeno. Centar kao što je BHCAC sretan je da ima ljude s tako raznolikim sposobnostima koje su spremni uložiti u kolektivni rad kako bi se pomoglo pojedincima kojima je ona i potrebna. BHCAC ima rijetko kvalitetan sastav volontera i profesionalaca sa Sadžidom Trožić na čelu, pa je s pravom zaradio znake kvalitete SEMINARI, PREDAVANJA, PLES I VJEŽBE Bosanski savjetodavni centar, koji je lociran na Brentu a globalno brine o našoj populaciji širom Londona starajući se za fizičko i mentalno zdravlje naših starijih osoba, radi to putem seminara, predavanja, zdravstvenih radionica, plesa, vježbe ili časova interneta i engleskog jezika. Naš drugi profesionalni prostor nalazi se na Hammersmitu. Tamo se odvijaju brojne socijalne aktivnosti. Riječ je o sjedištu profesionalnih radnica, menadžerice Sadžide Trožić i radnice Nermine Lemeš, za takozvani vanjski servis. Glavni ciljevi Brent Savjetodavnog odjela i Vanjskog servisa Hammersmith Management Committee 18

19 Haberi iz Asocijacija jesu olakšati život našim ljudima. Jer, baš kad svi misle da su muke prošle, da su sjećanja na rat blijeda, da ćemo se konačno naspavati, smijati i pjevati, tegobe se vrate i nigdje im lijeka. Za to služe Socijalni klub, druženja i okupljanja većeg ranga, kao i obični razgovori jedan prema jedan. Najposjećeniji su i dalje časovi engleskog jezika, za one koji slabo ili jedva govore engleski jezik zbog starosti, iznemoglosti, lošeg mentalnog i fizičkog zdravlja. Ova aktivnost se također izvodi u partnerstvu s Edukacionim zavodom za odrasle osobe općine Brent. Učenje će omogućiti našim ljudima da se bolje osjećaju u zemlji našeg domaćina i da se i dalje integriraju u život u Velikoj Britaniji. BHCAC realizira i aktivnosti vježbanja i plesa u svojim prostorijama, u partnerstvu s općinama Brent i Hammersmith & Fulham i njihovim zavodima za unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja. VANJSKI SERVIS Jedan od najvećih uspjeha BHCAC-a vezan je za novu rundu finansiranja od strane Lutrije UK. Nagrađena je aplikacija kojom će biti finansiran BHCAC-ov vanjski servis što ga vodi menadžerica Sadžida Trožić. Radi se o iznosu od funti za četiri godine ovog sevisa posvećenom starima, iznemoglim i invalidnim osobama vezanim za kuću a kojima su neophodni briga i savjeti, naročito u oblasti socijalnih prava, stanovanja i zdravlja. Ovaj servis se vodi s Hammersmita, a sve potrebne informacije o njemu i ostalim elementima BHCAC organizacije moguće je naći na tek uspostavljenom websiteu (Internet) na adresi www. bh- Detalj sa aktivnosti vježbanja plesa u prostorijama BHCAC cac.org.uk. Svrha servisa je da olaksa život našim najstarijima, smanji njihovu izolaciju i učini ih manje ranjivima ako su već primorani da vrijeme provode kod kuće. Profesionalci i Komitet BHCAC-a komentiraju da ih, iako im je posao zahtjevan i kompleksan, motiviraju njihovi odani članovi. Oni kažu da su ponosni na svoje najstarije i njihove uspjehe. Za ovu priliku uzor su Bećo Botonjić, Mina Miftari, Razija Fazlić, Envera Rušidović, Mehmed i Ismeta Trožić i Hajrija Dedić, koji su uspješno položili ispite iz engleskog jezika i dobili internacionalno priznate diplome. INFORMATIVNO PISMO PRELAZI U BHCAC NOVINE Svaka tri mjeseca BHCAC će izdavati informativne novine u novom formatu koje će biti urađene profesionalno. To će biti sažetak informacija iz Engleske i BiH koji će pomoći našim ljudima da se osjećaju manje izolirano u UK. Svi prilozi samih korisnika usluga će biti dobrodošli i iskustva o pročitanom ćemo dijeliti u Socijalnom llubu. Vedad Spahović INVESTICIJE U LJUDE I PQASSO Level 1 & 2 prije nekoliko godina te nastavlja unapređivati kvalitet tog znaka. Volonteri su unijeli u Centar niz različitih sposobnosti i umješno ih koriste, a atmosfera u Socijalnom klubu i Centru je ugodna i prijateljska. Posebnu težinu tom pozitivizmu daje činjenica da se radi o ljudima koji su nedavno bili na dnu ljudskog bitisanja, s obzirom na to šta su iskusili u ratu. 19

20 Haberi iz Asocijacija Derby PREDSJEDNIK IDRIZ KADUNIĆ PODNIO OSTAVKU Privremeni predsjednik Hajrija Halilović tu dužnost obavljaće do godišnje skupštine U Bosanskohercegovačkom udruženju Derby došlo je do smjene na vrhu. Naime, dosadašnji, dugogodišnji predsjednik ovog udruženja Idriz Kadunić podnio je ostavku na tu dužnost. Na posljednjem sastanku upravnog odbora donesena je jednoglasna odluka da dosadašnja sekretarica BH udruženja Hajrija Halilović predsjedava sastancima upravnog odbora do generalne skupštine i izbora, koji će biti održani u decembru ove godine. Na sastanku je izražena velika zahvalnost Idrizu Kaduniću za dosadašnje, veoma uspješno vođenje Bosanskohercegovačkog udruženja u Derbyju. Želimo da napomenemo da ovaj događaj nije izmijenio niti bitno utjecao na rad Bosanskohercegovačkog udruženja Hajrija Halilović u Derbyju, jer je normalno da ljudi dolaze i odlaze iz ličnih razloga. Nastavlja se s radom, istim tempom i intenzitetom na projektima koji su počeli prije godinu dana i na novim projektima. Pre school projekt ulazi u svoju drugu godinu i veoma je uspješan (slika iz novih prostorija), Bosanska dopunska škola je upisala nove učenike (na slici Ramiz Zahirović piše priču o svom babi), projekt Bigg lottery je u završnici svoje prve godine, a novi projekt Outreach Work treba da počne u novembru. Finansijska stabilnost BH udruženja u ovim prilikama je donekle uredu, a jedini nedostatak novčanih sredstava odnosi se na daljnje funkcionisanje Bosanske dopunske škole, jer smo potrošili oko tokom susreta bh. dopunskih škola u junu. Očekujemo da nam to refundira BH UK Network, kao što je to isto činio svim udruženjima do sada. I upravni odbor smatra kako se ništa toliko bitno nije desilo da bi se pravila ikakva analiza od Upravnog odbora BH Networka o tome i da bi se dizala prašina. Nema panike, sve je pod kontrolom. Ferid Kevrić Muhamed Širanović bez dlake na jeziku Dragi naši čitaoci, uvjereni smo bili da ste s velikom radošću čitali lijepo napisane tekstove u posljednja tri broja našeg popularnog Habera. Naš nesebični aktivista Zaim Pašić iz BiH kluba Brent London sa svojim suradnicima uspio je pribaviti sredstva od Lotorija u iznosu funti a sve to uime i za potrebe bh. naroda koji radi i živi u njegovom okruženju. Divno zar ne? U.K. network sa sjedištem u Birminghamu, nakon ogromnih ulaganja u rekonstrukciju zajedničke nam Bosanske kuće, uspio je iznaći nove finansijske mogućnosti za normalno funkcioniranje Networkovog sistema i za opstanak jednog od dvojice u njemu zaposlenih radnika. Radosne vijesti iz Coventryja! Poslije dugog i mukotrpnog pauziranja, razbudila se naša bh. populacija i, uz pomoć naših dugogodišnjih aktivista, BiH asocijacija u Coventryju ponovno je zablistala s predsjednicom Zdenkom Besarom na čelu. Ambasada BiH u Londonu okićena je novim ruhom, novim i progresivnim ljudima, koji su na samom startu svog službovanja na jako visokim, odgovornim i uvaženim funkcijama, prepoznali svoj "prioritetni posao u Ambasadi BiH, a to je - upoznati se sa svojim narodom, pronaći zajednički nam sadržilac i tako udruženim snagama graditi našu "diplomaciju" u ovoj zemlji. Tako redom nizale su se vijesti do vijesti, sve bolje od bolje. Međutim, teško je preskočiti i ne napisati o čudnom vilajetu koji se ove godine nad Derbyjem nadvio. Naš Derby, za koji se s ponosom može reći da je primjer nad primjerima, od svog osnivanja do danas, sada slobodno mogu reći i cijelu ovu godinu, preživljava najteža vremena. Teško je sve to pojasniti i razjasniti kada su u pitanju ljudski i materijalni gubici. Muhamed Širanović Cijela enigma neriješenih i nejasnih zbivanja je iza nas, članova Izvršnog odbora, koji se grčevito borimo da iz ovog zla bar na trenutak pređemo u "bolje sutra". Vjerujem da su naši vjerni čitaoci pažljivo i zabrinuto pratili zbivanja u najstarijoj i najmoćnijoj bh. mjesnoj zajednici u ovoj zemlji. Naša prva Bosanska kuća u Engleskoj u Derbyju, koju je BiH asocijacija kupila 20 u trajno vlasništvo prije deset dugih godina, ovih dana zbrisana je s lica zemlje. Više je nema, nema bosanske kuće, nema ni radosti na licima naših sugrađana, više nema "gnijezda" u kome su svoju toplinu nalazile čak i one "ptice" koje našoj zajednici pripadale nisu. Bila je to kuća kuća za sve narode i narodnosti, vjere i vjeroispovijesti. A sada? Sada je više nema. Ostale su samo slike i tužne uspomene, uspomene i "bivše" radosne vijesti koje je naš urednik Namik Alimajstorović pokušao predstaviti u Haberu br. 48 na str. 12. i 19. Teško je bilo slušati narodne priče, okolo i u Derbyju prošle godine, kada smo doživjeli najgoru finansijsku situaciju od svog postojanja. Jednostavno, i pored mnogo napisanih aplikacija na razne strane i poznate nam adrese, stizalo

21 je ono kobno "globalna kriza, nema novca i sl. Teško je bilo osmisliti plan i program kako BiH asocijaciju održati u životu, a još teže objasniti našem narodu da nismo krivi i da nećemo nestati kao mjesna zajednica grada Derbyija. Zahvaljujući mojoj malenkosti te svim bivšim dobrim aktivistima koji su ugradili veliki doprinos u temelje BiH asocijacije u Derbyju, davne 1997/1998. godine donijeli smo spasonosnu odluku da se zamrzne funti, čime smo predbrodili period kada smo ostali bez fondova. Naravno, sredstva su morala biti nenamjenskog karaktera, a njihova buduća namjena bila je "spas" ako doživimo finansijsku krizu, čime bi se asocijacija održala u funkciji. Tako je tim novcem u prošloj godini naša BiH asocijacija ostala u životu godinu dana, pokrivajući sve elementarne troškove objekta i polovinu ličnog dohotka našem zaposlenom radniku Feridu Kevriću. I dok su pojedinci već sahranjivali asocijaciju, eto ti "Božjeg davanja" i gotovo funti na ime BiH asocijacije u Derbyju. Radosti nije bilo kraja. Opet Big Lottery, i po tri puta??? Eh, Bože, ja čudna naslova, baš u to teško vrijeme "dosegni i pruži pomoć. Novi projekt, nove nade i ponovno sreća i osmijeh na licima naših vjernih Bosanaca i Hercegovaca. Tako je u Derby Bosnian community s novim projektom i novim sredstvima došao i novi radnik efendija Ahmed Gopo, kao suradnik već postojećem koordinatoru projekta Feridu Kevriću. Ali, s ovim sretnim vijestima problemi u BiH com...u Derbyju nisu prestali. Ogorčena borba članova IO BiH com... i izvršne i zakonodavne vlasti u Derbyju nije prestala kada je u pitanju dislociranje našeg objekta, koji se, eto, našao u masi objekata planirnih za rušenje radi izgradnje nove i prometnije saobraćajnice kroz sami centar grada. Dobro je to opisano u našem Haberu br.48, str. 19., gdje je već bilo postignuto nekakvo podnošljivo i kompromisno rješenje između vlasnika BiH asocijacije i Općine Derby. Ali, zbog porasta cijene rekonstrukcije i dogradnje ponuđenog nam objekta na zaista povoljnoj lokaciji, s čime su se i naši građani usuglasili na poziv Izvršnog odbora BiH asocijacije Derby, dogodilo se ono najgore za nas: Derby city council je odustao od te za nas prihvatljive ponude, a na iznenađenje svih onih koji su bili uključeni u rješavanje tog problema. Poslije toga, iskreno rečeno, počeli su se rušiti i međuljudski odnosi, ne samo članova Izvrsnog odbora već i u cjelokupnoj zajednici, zbog opravdanog straha da ne doživimo prevaru i ne izgubimo svoje vlasništvo za njihovo "obećanje", što se i dogodilo. Za sada - izgubili smo Bosansku kuću! Umjesto "lijepe naše Bosanske kuće mi smo sada samo postanari u tuđim prostorijama i još, uz ne baš malu kiriju od 60 funti mjesečno, bez svog parkinga, bez svog predsjednika Idriza Kadunića. Ako me pitate gdje je, šta da vam kažem. Podnio je ostavku, i to neopozivu, jer kao čovjek nije mogao podnijeti toliko poniženje Izvršnog odbora BiH asocijacije u Derbyju. A i oni bez ostavki rijetko se odazivaju na sastanke poslije svega što se dogodilo. Naš radnik Ferid Kevrić napravio je ono što nijedan čovjek ne bi na njegovom mjestu sebi smio dopustiti: samovoljno je predao Centar i njegove ključeve, bez ikakve odluke i dogovora između BiH asocijacije i derbyjskih vlasti, i pored naših odluka da ne napuštamo BiH centar bez pravosnažnog ugovora i garancije derbyjskih vlasti da će nam u zamjenu izgraditi prostorije, objekt istog sadržaja i mogućnosti te parking do 11 vozila. Prosudite sami šta je u pitanju. Niste li i vi samo marionete u vašim asocijacijama ili možda samo broj ljudi koji sačinjava kvorum za nečije želje, vizije i ostvarenja. Nije li vrijeme da se bosanski narod razbudi iz sna i neodgovornosti i nebrige za onim što njemu i njegovim pokoljenjima pripada. Vrijeme je da shvatimo da privatizacija društvenih i zajedničkih nam institucija nije nimalo moralna, jer u zamjenu za biznis BiH asocijacije naš narod gubi mnogo više od novca, gubi svoje bogatstvo: kulturu, nacionalnost, religioznost, druženje svih vrsta, edukaciju mladih naraštaja i mogućnost očuvanja svog korijena. Ne dozvolimo da se od mjesnih zajednica prave biznis kancelarije: neka to budu mjesta gdje ćemo sebe vratiti gdje i pripadamo: bosanskom čovjeku gdje bio i živio. Ako ne želite pomoći sebi, mislim da smo dužni i obavezni pomoći svojim mladim naraštajima da imaju mjesto i vrijeme gdje mogu popiti bosansku kahvu i uz toplu bosansku riječ jedni drugima otvoriti toplinu bosanske duše. Spreman sam dati sve od sebe, i dajem Haberi iz Asocijacija 13 godina. Razmislite i pridružite se, jer, kako kaže naš narod: Kada smo zajedno, tada smo jači, a uspjeh će doći...kad tad. Od vašeg odziva na decembarske izbore za novi izvršni odbor BiH asocijacije u Derbyju siguran sam zavisit će i povratak izgubljene nam imovine i svijetle budućnosti za našu djecu i unučad. Zaustavite svojom "dobrom voljom samovolju" pojedinaca. Pozdrav svim čitaocima i neka su sretni predstojeći dani Kurban-bajrama svima koji ga upražnjavaju. NETWORKOV INFORMACIONI CENTAR Tel: , Fax: ADRESA: BOSNIA i HERZEGOVINA UK NETWORK, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE uknetwork@btconnect.com Muhamed Siranović, Derby 21

22 Haberi iz Asocijacija Derby RAĐANJE FENIKSA Bez namjere da opširnije pišem o stvarima i događajima koji su već poznati, a koji traju nekih desetak i više godina, želim čitaoce Habera upoznati s najnovijim događajima u Bosanskohercegovačkom udruženju u Derbyju. Mada je ranije o tome dosta pisano, ovog puta ne samo da se vidi početak priče nego i naziranje kraja jedne i početka druge priče: rađanje feniksa. 1. Daleke godine Bosanskohercegovačko udruženje Derby (ja sam tada bio predsjednik tog udruženja) od uspješne aplikacije Lottery kupilo je stari pub Havana kao svoje prostorije, odnosno to je bila prva Bosanska kuća Bosanski centar na Ostrvu, prvi objekt u vlasništvu nekog ko ima predznak bosanski. Sve ostalo što se dešavalo bilo je drugo i nastavak pozitivnog progresa življenja nas Bosanaca i Hercegovaca ovdje. Bilo je dosta otpora i nevjerice, od samog početka. Da li možemo dobiti ikakvu pomoć? Da li nam treba ikakva zgrada? Da li ova što je kupljena uopšte valja ili nije mnogo pametnije pitati kako, nego sumnjati i nadati se da ovo sve propada? A propasti sigurno neće, jer ljudi kojima sve ovo mnogo znači neće to dozvoliti. 2. Ali svemu dođe kraj pa i ovom našem centru. Za potrebe izgradnje Inner Ring Roada Derby city council dobio je pravo da otkupi taj objekt i da gradi put. Bilo je mnogo i mnogo sastanaka, i pregovaranja, i suđenja, i pisanja, i predstavljanja, i nagovaranja, i svađa i prijetnji, u čemu sam, s drugim članovima udruženja, učestvovao u posljednjih četiri-pet godina. Ne ide da se bore kusat i rogat, ali moralo se. Bilo je vrelih slučajeva, kada je prijetilo da izgubimo sve, kada smo rizikovali, ali često je potrebno imati i hladnu glavu i razmišljati, znati dokle je granica i malo se povući. I mi smo igrali, igrali na kartu da dobijemo zgradu za zgradu. Da li smo uspjeli da do kraja 2010., kada očekujemo početak gradnje nove zgrade, to ne znamo. 3. Teško je bilo gledati početak rušenja našeg Prvog bosanskog centra u Velikoj Britaniji. Svaki dan sam prolazio i pokušavao kamerom snimiti najvažnije detalje. Nadao sam se boljem, shvatajući da tako mora biti. Kako smo iz ništa napravili nešto od 1998., tako sada imamo puno više šansi da napravimo nešto iz ovog našeg kapitala koji se zove oko vrijednosti postojećeg centra, kao i pismenog obećanja Derby city councila da će nam graditi novi objekt na lokaciji koja je samo oko sto metara udaljena od postojećeg centra. Da li možemo vjerovati u to? A da li imamo neki drugi izbor? Moramo, jer mi nemamo drugi izbor. Na nama je da dokažemo da mi to i zaslužujemo svojim radom i ugledom u Derbyju. Nije mala stvar ako iz usta jednog chief executive čujete kako je BH udruženje najbolje udruženje koje je stiglo u ovaj grad u posljednjih deset-15 godina. Oni na neki način vjeruju nama, pa bi i mi trebalo da vjerujemo njima. Većina nas je postala britanskim državljanima, živimo ovdje, govorimo engleski, školujemo se ili školujemo našu djecu, primamo njihove beneficije, za koje nismo radili, i mnogo toga. 3. Kao što je već objavljeno: 13. septembra godine privremeno, na dvije godine, uselili smo u prostorije bise Q Art Gallery, na adresi Queen Street, Derby. Prostorije su zadovoljavajuće, mada ne mogu zamijeniti naš centar. Ali, život ide dalje: nove aktivnosti i nastavak starih. Malo izgledamo bogatiji, jer ulaz u zgradu izgleda jako lijepo (pogledaj sliku) a nalazimo se u samom centru grada, pa je dolazak jednostavniji. Nemamo naš parking, ali imamo besplatnih 11 mjesta na obližnjem car parku, pa nema dodatnih troškova. 4. Nastavljamo zahtijevati početak gradnje našeg centra. Mapa i dizajn zgrade su urađeni, čeka se na plansku dozvolu. Kada jednom to bude gotovo, može početi tender, a krajem godine gradnja novog objekta i njen završetak godine. Ponovno pitam i sebe i vas da li imamo ili možemo imati neki izbor, osim da pregovaramo, radimo na tome i nadamo se. Ferid Kevrić, Development Worker/Centre Manager Bosnian Outreach Worker je to bacanje novca? I naravno, takvi se nisu ni pojavili kada je grupa volontera s novim predsjedavajućim Izetom Šačićem na čelu (ja sam tada već radio kao radnik u udruženju) krenula u renoviranje objekta, i kada se radilo svake subote, i to cijelu godinu da bi Bosanski centar, prvi u Britaniji, zvanično otvorio godine tadašnji ambasador Bosne i Hercegovine Osman Topčagić. I tada nisu prestale sumnje u sve što se radi. Objekt, s renoviranjem, koštao je oko , a sada, kada se mora rušiti zbog izgradnje Inner Ring Roada, procjena je na oko , što je kapital koji posjeduje Bosanskohercegovačko udruženje u Derbyju. Da li još ima sumnji da udruženje ne posluje pozitivno? Ako se tome doda da je kroz aplikacije od godine do sada osigurano više od , zar Kratko, a možda i nije bitno za Haber. Samo da kažemo da je Bosanskohercegovačko udruženje Derby bilo uspješno u dobijanju granta u iznosu , na tri godine, od Lloyds TSB-a, kako bi uposlilo radnika na part time (vanredno), koji bi pomagao našim starijim, invalidima i bolesnim dolaskom kući i na kućni prag. I pored teškoća u vezi s prelokacijom adrese Udruženja, poslovi se nastavljaju normalno. Traže se grantovi - i dobijaju, jer to je naš rad, koji pozitivno, mnogo pozitivne od nas samih, cijene druge organizacije. Sve projekte smo na vrijeme, tačno i na osnovu Terms and Contitions of Grant uradili i time obezbijedili sigurnost ulaganja u naše projekte. I dalje apliciramo i vjerovatno imamo dobre šanse za uspjeh u budućnosti. Saradnja s drugim organizacijama, lokalnim i regionalnim, veoma je dobra i zasnovana na poslovnim principima, što nije uvijek slučaj s našim bosansko hercegovačkim udruženjima. Ali nadamo se da će se i to promijeniti, jer zakoni ovog društva tjeraju nas na to. I na kraju da kažem i to da se nadamo kako će novi radnik stupiti na dužnost u novembru te neophodnu pomoć pružiti svima onima s područja bivše Jugoslavije koji su stari, bolesni ili invalidi. S poštovanjem, Ferid Kevrić 22

23 BiH dopunske škole Coventry ZBOG ČUDNIH PRINCIPA DJECA SJEDE KUĆI Pitam se da li je odlazak na Car - boot sales svake subote važniji od dječjeg odgoja ili je možda izležavanje u krevetu preče od dječjeg obrazovanja Dragi čitaoci, lijep pozdrav iz Coventryja! Ljetni odmor došao i prošao, nova školska godina u dopunskim školama na bosanskom jeziku počela uspješno, ove godine mnogo organizovanije nego prijašnjih - iz više razloga. Prvo, nove prostorije koje smo u saradnji s Coventry City Councilom odnosno Minority Groups Support Serviceom organizovali u Sidney Stringer Schoolu i koje nam pružaju puno bolje uslove za rad, i drugo na vrijeme distribuirani udžbenici od prvog do četvrtog razreda dopunske škole, tako da se obećanje gospođe Tanović ispunilo, za što joj, ovom prilikom, zahvaljujem. Također, pohvale BH Networku, koji je još jednom pokazao svoje organizacione kvalitete. Treće - sve ovo je lakše izvedeno jer je na vrijeme planirano pa smo sve organizacione radnje obavili prije završetka prošle školske godine, tako da nije bilo iznenađenja početkom septembra. E kad smo već kod septembra i početka školske godine, tu već ima miksanih emocija. Što se tiče broja učenika, tu nema problema: broj je ostao isti, što je i dobra i loša vijest. Dobra je jer ni djeca ni roditelji nisu izgubili povjerenje ni interesovanje za nas i za naš rad, a loša je jer su se pojavila manje-više stara draga lica u školskim klupama. Prvo, da pohvalim stare učenike koji marljivo i redovno dolaze na nastavu, koja se, usput rečeno, sada odvija subotom, a ne nedjeljom kao prošle školske godine. Sada bih o manje popularnim temama, ali mislim da neke stvari treba reći, pogotovo ako postoji i najmanja šansa da se time nečije mišljenje ili stav promijeni. Početkom školske godine napisao sam cirkularno pismo svim roditeljima koji imaju djecu školskog uzrasta da se uključe odnosno da dovedu svoju djecu u dopunsku školu. U pismu sam ih obavijestio o protekloj školskoj godini i rezultatima koje smo ostvarili te planovima za ovu školsku godinu. Odziv novih polaznika je minimalan i to je nešto što me zabrinjava ne kao učitelja bosanske škole, nego kao Bošnjaka i izbjeglicu iz Bosne i Hercegovine. Da li je moguće da etničko čišćenje, asimilacija, mogući nestanak nas kao naroda u bliskoj budućnosti, konstantna negiranja postojanja naše države, što čine isti oni idioti koji su nas dotjerali ovdje, ništa ne znače ovim mojim sugrađanima?! Pitam se i razmišljam da li ti ljudi misle da će im Televizija Pink ili BN televizija s bogatim «turbofolk» repertoarom naučiti djecu nečemu dobrom ili možda da će od njih napraviti bolje Bošnjake. Pitam se da li je odlazak na Car - boot sales svake subote važniji od dječjeg odgoja ili je možda izležavanje u krevetu preče od dječjeg obrazovanja. Ne znam, nisam pametan. Zaista sam u dilemi da li je samo bahatost našeg čovjeka uzrok tome ili je glupost po srijedi. Ni jedno ni drugo nije dobro i ja se izvinjavam na ovako strogim izjavama, ali neka me neko, molim vas, demantuje i kaže mi da nisam u pravu. Danas sam u «Dnevnom avazu» pročitao članak u kome se navodi izjava Billa Clintona, koji otvoreno kaže da Evropa nije htjela muslimansku državu u Evropi i da nam je zbog toga bilo uskraćeno pravo da se branimo u proteklom ratu. Svaka čast, ni mi je nismo htjeli, niti je hoćemo sada, ali hoćemo da budemo ono što jesmo. Zato smo krvlju platili našu, kakvu takvu, slobodu i opstojnost Bošnjaka kao naroda. Zato smatram da imamo ogromnu obavezu - mi koji smo istjerani iz svojih domova i rastjerani po bijelom svijetu - da se «spasimo» i ta saznanja prenosimo na nove generacije. Nema bolje prilike da uspijemo u tome nego da svoju djecu dovodimo u poziciju da se druže s drugom bošnjačkom djecom, da razgovaraju na bosanskom jeziku i da nauče koliko je naša historija bogata, kako je naša kulturna baština šarolika i da nismo repa bez korijena, već narod koji ima svoju državu i historijske korijene. Nedavno sam djeci čitao priču iz udžbenika koja govori o stradanju Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu od četnika na području ljubinjske i stolačke opštine te sam povukao paralele s proteklim ratom. Sudbina ista, akteri isti, samo politika perfidnija i pitao sam djecu da li žele da se to ponovo desi kao po nekom periodičnom pravilu u narednih dvadesetak godina. Naravno, odgovorili su NE, ali sam bio iznenađen koliko malo znaju o svim zločinima koji su se pod plaštom odbrane evropskih vrijednosti dogodili u našoj Bosni. Zbog svega ovog ogorčen sam na određen broj ljudi koji dopuštaju da 23 ih kolotečina nosi, pri tome ne vodeći računa ni o sebi, a, još tragičnije, ni o svojoj djeci. Uvijek će biti da je «neko nekome nešto kao rekao ili učinio i da je to toliko bitno da se preko principa ne može preći». Glupost! Zbog interesa naše djece, spreman sam pogaziti sve «principe», preći preko svega za jedan veći interes, a to je - odgoj druge generacije Bošnjaka u dijaspori. Zato, moji dragi Bošnjaci, pomozimo jedni druge, jer jedino tako možemo opstati i pomoći sami sebi, a i našoj domovini. Odgajajmo našu djecu da budu ambasadori svoje zemlje, gdje god bili i ma šta god radili, po mogućnosti univerzitetski obrazovani, jer smo se milion puta uvjerili da je pero najjače oružje. Navode u ovom članku prije svega posvećujem svojim sugrađanima u Coventryju, ali se vrlo lahko mogu prenijeti i na ostale gradove u UK-u, pa vi, bujrum, čitajte i sudite kako hoćete, ali to vam je to. Bosanska škola u Coventryju radi punom parom. Dva učitelja, Ajdin i Senadin, rade s još više elana i energije, a vrijeme će pokazati koliko smo u tome uspjeli. Drage moje Haberdžije, još jedan lijep pozdrav i selam iz Coventryja i da iskoristim priliku te svim Bošnjacima poželim Bajram šerif mubarek olsun, povodom dolazećeg Kurban-bajrama. Vaš odani Senadin Selimić

24 BiH dopunske škole London Učiteljska škola Ovu priču najbolje je početi šalom o svešteniku i vozaču autobusa. Naime, čekajući odluku da li će u dženet ili u džehenem, obojica bijahu jako nestrpljivi. Prvog u dženet pozvaše vozača autobusa. Sveštenik se jako naljuti te kaza: To mora biti greška. Ja sam cijeli život proveo upućujući u vjeru, a on je cijeli radni vijek pio. Budi strpljiv, tačno je da si radio tako, ali na svim tvojim obraćanjima pola ih je spavalo, a druga polovina ne zna ni šta si govorio. A on dok je vozio autobus svi su se istinski molili. Vjerovatno da bi bajramski vaz učinio interesantnijim naš londonski imam Fahrudin ef. Hamidović spomenuo je u govoru i bosanskohercegovačka udruženja. To je učinjeno vrlo nestručno, neargumentirano, nepotrebno i nefer. Naravno da nisam mogao replicirati, a osjećam se prozvanim, kako kao predsjednik IO BH UK Networka tako i kao član IO BH community UK Victoria, i sve to radi informiranja javnosti. U istom obraćanju nekoliko puta čuli smo braćo i sestre. Da li je u pitanju lapsus ili važnost dragih nam praznika ili je ono sestre bilo namijenjeno nama preko pedeset godina ne znamo u ovom trenutku. Ovo nije prvi put da se omalovažava rad naših udruženja i da se iznose neargumentirane činjenice. Najvruća tačka je, naravno, ponovno Prva bosanska dopunska škola, koja djeluje pri udruženju BH Community UK. Ali šta je tu čudno? Sve dopunske škole djeluju pri udruženjima, članicama BH Networka UK. Hoće li nam iko ikada priznati da radimo tuđi dio posla to nije ni bitno! Molim vas, nemojte nam otežavati ovu za nas jako važnu stvar. Da li će se naći prozvani: roditelji, vjerske i državne zajednice i institucije koje bi trebalo da rade ovaj posao - to je najmanja stvar, jer po njima bi ova škola bila davno ugašena!? Uvaženi imam naveo je impozantan broj učenika za vrijeme boravka škole u prostorijama IVZ London. Ti podaci su korektni sukladno tom vremenu. Dobijanjem dvojnog državljanstva počeo je da kopni patriotizam te je broj drastično smanjen. Škola sad broji četrdeset učenika i nalazi se na staroj (novoj) adresi u Abby centreu. Planiramo, ako Bog da, osnovati i predškolsku grupu. Dobili smo 200 (dvjesto) udžbenika, posredstvom Ambasade BiH u Velikoj Britaniji, na zahtjev BH UK Networka i Svjetskog saveza dijaspore. Moramo biti ponosni na sve roditelje i volontere koji zaista daju sve od sebe, tako da je do sada BH UK Network UK bio inicijator i koordinator svih susreta bosanskohercegovačkih škola a BH Community UK domaćin dva puta. Isto tako, izdali smo brošuru na petnaesti rođendan ove škole. Pokušali smo kooptirati sve one koji su bili, na neki način, uključeni u ovaj projekt. Mnogi se nisu odazvali, najžalosnije nijedan od vjeroučitelja i niko iz državnih institucija. Mojim prvim izborom za predsjednika IO BH UK Networka upućen je poziv svim vjerskim zajednicama za bilo koji vid suradnje, ali se niko nije udostojio poslati bilo kakav odgovor. Sve kontakte s IVZ-om inicirao je BH Community UK. Mi ne patimo od toga ko će kome u pohode. Isto tako, imao sam čast i obavezu da vodim godišnju skupštinu u IVZ-u (dva puta) u vrlo osjetljivim Bosanska škola is Manchestera želi sa zadovoljstvom obavijestiti sve zainteresirane da je uz redovnu nastavu bosanskog jezika za djecu počelo realiziranje još dvaju novih projekata. Naime, ova škola je dobila još dva nova volontera za podučavanje arapskog pisma (sufare) - za muškarce, kao i arapskog jezika - za djecu i odrasle. Raspored/Time table Meho Jakupović trenucima. Mislim da sam to uradio na dobrobit cijele naše zajednice, tako da nema potrebe sliku o meni ni popravljati, ni iskrivljivati, kao ni o udruženjima koja zastupam. Zašto sam dao ovakav naslov?! Pa, jednostavno, ovu našu školu mogli bi zvati ili roditeljska ili učiteljska iz zahvalnosti prema onima koji su je sačuvali. Moram naglasiti da učitelji (Semira Jakupović i Farko Selman) nisu plaćeni za svoj rad, čak im nije plaćen ni prijevoz. Ali nije sve u parama. Šta je s dobrim djelima? Veliko hvala učiteljici Veri, Vedrani, Mirzeti, Gospi i mnogima koje su uvjek tu da pomognu. Imamo snage da sačuvamo našu školu. Nećemo čekati ni na koga, ni na one koji su na državnim jaslama a poštuju stranačku disciplinu, ni na one iz IO IVZ-a, koji prestaše dovoditi djecu, vjerovatno zbog moralne podrške imamu. Na kraju želim naglasiti da je to i moj imam, a škola za sada ostaje učiteljska! Meho Jakupović BiH dopunska škola Manchester INTERESANTNI PROJEKTI Svi zainteresirani mogu se javiti i registrirati om: bosnianschool@yahoo. com ili direktno doći u Bosansku školu u gore navedenom vremenu svake subote, osim praznika. Također, želimo obavijestiti sve roditelje koji imaju djecu od jedne do 16 godina da će bajramski program i podjela paketića biti u subotu 7. decembra u prostorijama Bosanske škole, s početkom u sati. Bosanski jezik Djeca 5-16 godina, kao i ranije English/Bosnian Za roditelje koji žele popraviti znanje engleskog jezika i za roditelje koji nisu Bosanci Sufara Za muškarce (Učitelj: Ahmed Bajramović) Arapski jezik Za žene i djecu volonter i učitelj jezika: arapski, njemački, francuski i engleski Drama/Sport Za djecu i omladinu

25 Velika Britanija BiH dopunska škola u Birminghamu BiH dopunske škole U NOVU ŠKOLSKU GODINU UPISANO 25 DJECE U prelijepim prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu polovinom septembra počeo je redovni rad Bosanskohercegovačke dopunske škole.u novu školsku godinu upisano je 25-ero djece, koja su svrstana u tri uzrasta. Stigle su i nove knjige za dopunsko obrazovanje. BH dopunska škola Birmingham Već dugi niz godina imamo od grada Birminghama osiguran fond i ta sredstva su, s novcem koji dobijemo od upisnine, dovoljna za pokrivanje osnovnih troškova škole. Naravno, treba imati u vidu i to da škola besplatno koristi prostorije Bosanske kuće te da su učitelji minimalno plaćeni, što je velika olakšica za naš rad. Da nije tako, sredstva kojima raspolažemo bila bi nedovoljna za normalno funkcioniranje škole, kazao nam je predsjednik BiH asocijacije Birmingham Emir Bolić. Dugogodišnja učiteljica u ovoj školi Azra Bašić izražava zahvalnost roditeljima za odličan odziv odnosno za njihovu svjesnost da je ovakav vid obrazovanja djece jako neophodan. Koliko mi je poznato, vrlo malo djece u Birminghamu i okolini je ostalo izvan ove škole. Koristim priliku da ponovno pozovem sve one koji imaju djecu školskog uzrasta da ih dovedu u Bosansku kuću. Zahvalila bih i Networku, našoj ambasadi u Londonu i nadležnom ministarstvu u Sarajevu što su nam dopremili udžbenike za dopunsko obrazovanje te sada, uz postojeći program rada, imamo i adekvatne knjige na raspolaganju. Inače, i ove školske godine pored mene u školi radit će učitelji Dževdana Gološ i Emir Bolić, a odvijat će se i redovna fakultativna vjeronauka. Za kraj, poželjela bih dobrodošlicu našim malim prvačićima Nejri Gazibegović, Adisu Durmiševiću, Edinu Dediću i Amaru Haliloviću, kazala je učiteljica Azra. Prema riječima sekretara bh asocijacije Lejle Gološ -Gazibegović, dopunsku školu u Birminghamu i dalje će svojim sredstvima finansirati lokalna Učenici BiH dopunske škole Birmingham u školskoj 2009/2010. godini: Miralem Zulkić, Fadila Halvadžić, Muhamed Dergić, Aida Burazerović, Enes Čatibušić, Suad Halvadžić, Fahrudin Dergić, Amar Burazerović, Azemina Musić, Aida Dautović, Amina Mekić, Haris Gazibegović, Lejla Karić, Belma- Ayla Hadžović, Selma Bogdanić, Naida Dautović, Selma Bektić, Redžep Halvadžić, Medina Musić, Nejra Gazibegović, Adis Durmišević, Edin Dedić, Amar Halilović i Saira Zukić. bosanskohercegovačka asocijacija, a dio finansija bit će osiguran i od upisnine koja iznosi 30 funti po djetetu. Prvačići: Nejra Gazibegović, Adis Durmišević, Edin Dedić, Amar Halilović 25

26 BiH dopunske škole London NOVA ŠKOLSKA GODINA PONOVO U ABBEY CENTRU BiH dopunska škola u Londonu ovu školsku godinu počinje u novim prostorijama. Nakon dugotrajnih priprema, maštanja o odlasku u rodni kraj, susretu s najmilijima i finansijskom preračunavanju u doba ekonomske krize, život se polahko vraća u svoju staru kolotečinu. Većina naših sunarodnjaka već se vratila sa svojih godišnjih odmora, a radna populacija već se i umorila zbog mnogobrojnih obaveza. Septembar je, kao i uvijek, u znaku priprema za novu školsku godinu, dolaska zlatne jeseni i preuzimanja novih obaveza. Nova školska godina za Prvu BiH dopunsku školu iz Londona ove godine je popraćena velikim promjenama, kako u stambenom tako i u kadrovskom smislu. na novu lokaciju uvijek donosi ovakve promjene, kao i činjenica da svake godine imamo i naše maturante koji odlaze nakon završene školske godine. Nastava se odvija u istoj smjeni s mlađom i starijom grupom učenika, a nastavu volonterski izvode Mirsad Handžar, Farko Selman i Semira Jakupović. Toliko u ovom kratkom izvještaju iz naše škole, uz iskrene čestitke na početku nove školske 2009/2010. godine svim dopunskim školama za uspješan rad i dobre rezultate u narednom periodu. S.J. Poštovani, Obraćam Vam se sa molbom da se preko Vašeg obratim svim advokatima koji žive u dijaspori a zainteresovani su da se vrate u Sarajevo, pošto u ime jednog našeg klijenta tražimo advokate za rad u eminentnoj regionalnoj advokatskoj kancelariji. Tel: 381 (0) ivana.terzic@link-consultants.com Škola ponovo u starim prostorijama Ivana Terzic, Account Manager U školskoj 2007/2008. godini s entuzijazmom i ljubavlju pisali smo o premještanju škole u Ambasadu BiH te rješavanju stambenog problema za duži vremenski period. Nažalost, krajem juna ove godine obaviješteni smo da u zgradi naše ambasade više nećemo moći održavati nastavu. Zahvalili smo osoblju Ambasade BiH na ukazanoj pomoći i saradnji te putem naših volontera krenuli u potragu za novim prostorom. Na veliku sreću, u susret nam je izišlo osoblje The Abbey Centra, u kojem smo nastavu održavali dvije godine i imali uspješnu saradnju. Nastava se sada odvija u terminu od sati na adresi: The Abbey Community Centre, 34 Great Smith Street, SW1P 3BU, London. Broj učenika ove godine je manji nego prethodne školske godine; preseljavanje 26

27 Kako pomoći sebi LJEKOVITOST SRETNIH EMOCIJA Istraživanja pokazuju da sretna i uzajamna ljubav donosi vrlo snažan i povoljan učinak na zdravlje. Ne mora čak biti ni sretna ni uzajamna, jer za njene blagotvorne učinke dovoljna je i nada u njen sretan tok. Ne mislimo samo na ljubav između parova, važna je ljubav prema djetetu, prema drugim članovima porodice, prijateljima kao i prema kućnim ljubimcima. Ljubav je, kao što danas znamo, koktel hormona i neurofizioloških procesa, koji se razlikuju ovisno o fazi ljubavi. Jedni hormoni su aktivniji na samom početku, drugi u fazi stabilizacije, a treći u dugotrajnoj ljubavnoj vezi. Kad govorimo o zdravim učincima ljubavi, ne mislimo na početnu, intenzivnu i divlju fazu veze, nego na zrelu ljubav s duljim stažom. Nema dokaza da je prvobitna zaljubljenost dobra za zdravlje. Ljudi kažu da se u toj fazi istovremeno osjećaju i bajno i grozno. Svi ti usponi i padovi mogu biti izvor značajnog stresa, kaže dr. Harry Reis. Ljubav jača imunitet Ljubav štiti od posljedica stresnih podražaja, tako što potiče lučenje nekoliko hormona ugodnosti a istovremeno suzbija stresne hormone. Većina oksitocina, hormon ljubavi, nastaje u dijelu mozga zvanom hipotalamus. Oksitocin potiče niz drugih hormonalnih procesa koji ubrzavaju zacjeljivanje rana te podižu otpornost na bol. Povoljni učinci po zdravlje nastupaju tek u stabilnoj vezi koja pruža obostrano zadovoljstvo. Niz studija pokazao je da zaljubljene osobe, sretno vjenčane, kao i osobe s mnogo prijatelja, rjeđe oboljevaju od prehlade i gripe, kao i da kraće ostaju u bolnici ako su hospitalizirane. Pokazalo se da takvi pojedinci imaju i jači imunitet, a u nalazu krvi imaju više izvjesnih bijelih krvnih zrnaca koja djeluju kao ubojice zloćudnih stanica. Sretno vjenčani ljudi trebalo bi da imaju najnormalniji pritisak, zatim slijede samci, a najgore prolaze nesretno vjenčani, koji su pod najvećim stresom. Očito je po zdravlje presudna kvaliteta a ne samo činjenica braka. Istraživanje je pokazalo da dugotrajna ljubav snižava kolesterol. Prirodni analgetik Ljubav ima i analgetska svojstva. U istraživačkoj studiji u kojoj je učestvovalo odraslih vjenčani ljudi su imali nižu stopu glavobolja i bolova u leđima. Kako stabilna ljubav pomaže ljudima da se lakše bore s tjelesnom boli, tako uspješno djeluje i protiv stresa. Osobe koje mogu računati na nečiju potporu bolje se nose sa stresnom situacijom i imaju općenito veće duševno blagostanje. Uspješan brak štiti oba partnera od depresije, anksioznosti i ovisnosti o alkoholu i drugim štetnim stvarima. Dobar brak, dulji život. Jedno od najvećih istraživanja o djelovanju braka na smrtnost provedeno je devedesetih u trajanju od osam godina. Pokazalo se da je povećana smrtnost osoba koje nisu u braku ili jako lošem braku. Dugovječnost vjenčanih je djelomično posljedica uzajamne podrške bračnih drugova i njihove djece te finansijske pogodnosti. Brak pomaže tako što uklanja osjećaj izolacije. Osamljenost je povezana s povećanom smrtnošću, dok ljudi u (sretnom) braku ili izvanbračnoj vezi žive dulje, jer se osjećaju voljeno i povezano. Činjenica je da je sretna i uzajamna ljubav zdrava. Nažalost, nije ju moguće doslovno preporučiti kao ljekovito sredstvo, jer nije uvijek i svakome dostupna po želji. Ljubavni napitak s oksitocinom Istraživanje provedeno na Univerzitetu Sjeverna Karolina utvrdilo je da parovi koji provode više vremena u bliskom tjelesnom kontaktu, uključujući grijanje i držanje za ruke, imaju u organizmu više oksitocina, glasovitog hormona ljubavi. Što više oksitocina pružamo jedni drugima putem nježnosti i bliskosti to će naše međusobne veze više jačati. A sada je profesor Larry Jang s Univerziteta Arizona na putu da stvori pravi ljubavni napitak na bazi oksitocina. Ovaj hormon kod ljudi povećava povjerenje te uživljavanje u tuđe osjećaje. Profesor Jang smatra da bi se pomoću "ljubavnog napitka" mogle rješavati bračne krize i problemi u ljubavi. Na tržištu postoji parfem koji sadrži oksitocin, ali ne sadrži dovoljne količine tog hormona da bi djelovao kao"ljubavni napitak". Ako ga prof. Jang stvori i bude djelotvoran, svakako ćemo moći reći da smo opijeni ljubavlju. Dr. Zdenka Besara - pedijatar Kako spriječite svinjsku gripu VITAMINIMA PROTIV GRIPE Dr. Vinay Goyal, svjetski autoritet na području nuklearne medicine, s više od 20 godina iskustva, podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori. Savjeti dr. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemoguće spriječiti doticaj s virusom H1N1. Koje god mjere opreza poduzmete, vrlo ćete vjerojatno ipak doći u kontakt s virusom. Sam kontakt nije toliki problem - veći je problem spriječiti ga da oživi u tijelu i učini nas bolesnima. Vrata na koja virus ulazi u naše tijelo su nosnice i usta. Dok ste još zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom, kako biste spriječili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija možete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u službenim uputama. Korisnost preventive naglašava se, nažalost, puno manje od "korisnosti" pravovremenog liječenja Tamifluom. Dakle, 1. Često perite ruke (o tome se dovoljno govori, ali nije na odmet ponoviti). 2. Hands-free pristup. Tojest, suzdržite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Pokušajte što manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete, perete se ili spavate). 3. Promućkajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Naime, virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da zaživi u tijelu i počne pokazivati karakteristične simptome. Obično grgljanje stvarno može spriječiti razvoj bolesti. Taj postupak sa slanom vodom imat će jednak učinak na zdravog pojedinca kao što će Tamiflu imati na bolesnog. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan, jeftin i moćan način prevencije bolesti. 4. Slično kao što to treba činiti s ustima čistite barem jednom, svakog dana, nosnice otopinom tople slane vode. Ne morate biti vješti kao praktikanti Yoge, kojima je ovaj postupak rutina, ali snažno ispuhavanje nosa i brisanje (tj. struganje) obiju nosnica smotuljcima vate koje ste umočili u slanu vodu lahko je učiniti i vrlo je učinkovito. 5. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Prvenstveno se to odnosi na citrično voće. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka, kako bi poboljšali apsorpciju. 6. Pijte što veće količine toplih napitaka (čajeva, kafe, kakaa). Pijenje toplih napitaka ima jednak učinak kao i grgljanje, samo u suprotnom smjeru. Ono ispire živuće viruse iz grla u želudac, gdje ne mogu preživjeti i učiniti nas bolesnima. 27

28 Humanitarne aktivnosti Uspješno okončana akcija IZGRADNJA KUĆE ZA PORODICU RAHMETLI RUDARA ALMIRA BABIĆA po planu i da će porodica rahmetli Almira Babića od sada živjeti u normalnim uslovima. Koristim priliku da zahvalim svim donatorima koji su prikupili sredstva: Most Bro donirao je DKK, Sadake eura, dijaspora Australije AUD, naši ljudi iz Velike Britanije i Bošnjaci net iz Amerike USD. Doprinos ovoj akciji dali su i sindikat zeničkog rudnika te nekoliko biznismena s ove regije pa smo napravili veći objekt nego što je predviđeno, kazao nam je Jakić, iskazujući ponos što su organizacija koju predstavlja i on učestvovali u tom projektu. Detalj sa izgradnje kuće porodici rahmetli rudara Almira Babića Podica rahmetli rudara Almira Babića iz Stranjana kod Zenice od septembra će živjeti u novoj kući, koju im je napravila bosanskohercegovačka dijaspora. Nakon nesreće u jami Stranjani, kod Zenice, koja se 14. marta ove godine dogodila usljed eksplozije metana, Almir Babić (33) smrtno je stradao, dok je teško ili lakše ozlijeđeno 14 rudara. Iza rahmetli Almira Babića ostali su supruga Alma, trinaestogodišnja kći Lejla i devetogodišnji sin Elmin. Poštovani, zbog teške ekonomske situacije u kojoj smo se našli, primorani smo da putem ovog pisma tražimo pomoć i podršku od Vaše organizacije. Organizacija smo "Librag" sa sjedištem u Sarajevu, koja zapošljava, educira i za rad osposobljava invalidna lica oštećenog sluha (gluhe i nagluhe).u prostorijama "Doma gluhih" posjedujemo praonicu rublja gdje vršimo usluge pranja i peglanja veša. Zbog dotrajalosti mašina za pranje veša (kapaciteta od 10 do 15 kg), valjaka za peglanje i sušilica, nastavak rada praone je neizvjestan. Strahujemo da ne dođemo u situaciju da moramo zatvoriti praonicu, pa Vas molimo da nam, ako ste u mogućnosti, donirate mašinu za veš, valjak za peglanje ili sušilicu. Radi izgradnje kuće ovoj porodici humanitarna organizacija Mozt Bro iz Danske (o čemu je Avaz više puta pisao), u saradnji sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine, Bošnjacima Net, Sadakama iz Minhena i svim značajnijim medijima koji izlaze u dijaspori, pokrenula je humanitarnu akciju. Faruka Jakića, koordinatora ove akcije, pitamo za informaciju više. "Kuća je gotova i useljena. Tokom gradnje sam s mojim kolegama Ramom Begićem i Avdom Čišijom obišao gradilište i uvjerio se da je sve teklo Bosniaapeal u akciji POMOZIMO IM DA ŽIVE OD SVOG RADA Molimo Vas za razumijevanje i nemojte nam zamjeriti što smo slobodni da Vam se obratimo molbom za donaciju, jer ne vidimo drugo rješenje. Ako odlučite da nas kontaktirate, možete to učiniti putem tel/fax: 033/ ili 061/ librag@bih.net. ba ili na adresu ul. Sagrdžije 73, Sarajevo BiH. Također, svima zainteresiranima dostavljamo i broj našeg računa: Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar Kneza Branimira 2B, Mostar LIBRAG, SAGRDŽIJE SARAJEVO ACC: IBAN:BA SWIFT CODE : HAABBA 22 Srdačan pozdrav od Jasminke Karahasanović Još mi je draže što je nekoliko bosanskohercegovačkih asocijacija iz različitih zemalja bilo kao jedna duša u realizaciji ovog projekta. Naravno da onda rezultat nije mogao izostati. Na kraju moram napomenuti da smo Almirovoj majci i supruzi ostavili KM da na proljeće, kada se objekt malo osuši, naprave fasadu. Osim toga, uspjeli smo izdvojiti i sredstva za kupovinu veš mašine, jer Almirova majka kaže da je u svojih 70 godina života nikada nije imala, naglasio je Jakić. Treba reći i to da se zenički rudnik pobrinuo da Almirovoj supruzi osigura radno mjesto, dok je poznati pjevač i humanista Dino Merlin na sebe preuzeo brigu o školovanju njegove djece. 28

29 Humanitarne aktivnosti Škotska bh. dijaspora humanitarna akcija ČAROBNI ŠTAPIĆ MAĐIONIČARA SILVANA POMOGAO FUDBALERIMA MLADOSTI IZ MODRIČE Iako u Škotskoj ne egzistira niti jedno bosanskohercegovačko udruženje, uvijek ima Bosanaca i Hercegovaca te njihovih prijatelja koji su spremni pomoći zemljacima u nevolji. Jedan od njih je mađioničar Jasmin Mešić, u Škotskoj poznat kao Silvano, čovjek čiji je posao da uveseljava ljude, naročito djecu. Povod ovom razgovoru je humanitarna akcija pomoći fudbalskom klubu gluhih i nagluhih Mladost iz Modriče, koju je nedavno pokrenuo i odradio nas mađioničar. "S obzirom da sam iz Tarevaca kod Modriče, fudbaleri iz ovog kluba poslali su mi u aprilu dirljivo pismo u Jasmin Mešić kojem su pitali da li im mogu pomoći da dođu do sportske opreme. Objasnili su mi da niko u Bosni i Hercegovini ne vodi baš previše računa o ovoj kategoriji ljudi sa specifičnim potrebama. Dva dana sam čitao pismo i smišljao kako sve uvezati i na Fudbalski klub Mladost-Modrica koji način pomoći. Latio sam se telefona i nazvao mog prijatelja Sašu Papca, člana 'Glasgow rengersa', koji je odmah rekao da će im on u saradnji sa svojim klubom obezbijediti dresove. Hvala našem bivšem reprezentativcu i dokazanom humanisti. Moji prijatelji, Fehim Elshani i Nedžad Bajrić, te moja malenkost kupili smo ostalu potrebnu opremu, trenerke, trening dresove, golmanske dresove, lopte i mreže za golove. Sve sam im to odvezao tokom moje nedavne posjete rodnom kraju. Vjerujte, njihovoj sreći nije bilo kraja. Kako kažu, nisu mogli vjerovati da će doći do ovako kvalitetne opreme i, u znak zahvalnosti, na dresovima su odštampali ime slavnog 'Glagow rengersa', koji je, zahvaljujući toj donaciji, dobio dosta navijača u Modriči, kazao nam je Silvano. Sve to je, u skladu s našim ustaljenim običajima, popraćeno dodatnim komplikacijama - na bh. carini. Tamo su željeli na tu donaciju naplatiti carinu, ali su opet uskočili Saša Papac i fudbalski klub Glasgow rengers, šaljući prateću dokumentaciju. Tek nakon toga gluhonijemi fudbaleri su dobili doniranu opremu. Velika Britanija POMOĆ ZA LIJEČENJE ELME HODŽIĆ Lokalne bosanskohercegovačke asocijacije iz Birminghama i Coventrija te BiH klub Brent iz Londona i Bh udruženje sa Viktorije pokrenule su kordiniranu humanitarnu akciju za pomoć teško oboljeloj djevojčici Elmi Hodžić iz Bihaća. Naime mlada bišćanka ima cistu na mozgu koja joj sprječava daljni rast, izgubila je vid na ljevo oko a polako gubi i na desno. Zagrebački ljekari pored postojeće terapije propisali su joj hormonske injekcije "Humantrop" koje bi trebale pospješiti njeno zdravlje. Nažalost kao i mnogo puta do sada Zavod za zdravstveno osiguranje u Bihaću je odbio platiti ove prijeko potrebne injekcije i Elmin otac prigodnom molbom za pomoć obratio se našim uduženjima u Velikoj Britaniji. Dugogodišnji humanista i član bh asocijacije iz Birmingham Ramo Hanić po prijemu pisma odmah se dao na posao: " Rukovodstvo bosanskohercegovačke asocijacije iz Birminghama jednoglasno je prihvatilo ovu inicijativu iz Bihaća, napisali smo prigodno pismo koje smo poslali svim našim građanima u Birminghamu. Vjerujem da će odziv biti vreliki jer iz iskustva znam da su naši ljudi jako osjetljivi na patnje djece. Posredstvom BH UK Networka kontaktirali smo naše prijatelje, predsjednika BiH Kluba Brent u Londonu Zaima Pašića, predsjednika bh udruženja Viktorija Mehum Jakupovića i predsjednicu bosanskohercegovačke asocijacije u Koventriju Dr. Zdenku Besaru da i oni u skladu sa svojim mogućnostima organizuju humanitarnu akciju u svojim sredinama. Skupljanje novca će trajati mjesec dana i iskreno se nadamo da ćemo prikupiti oko 1500 funti koliko će biti dovoljno za prvu turu ovih jako potrebnih i skupih injekcija." 29

30 Bosanskohercegovačka dijaspora Cirih sastanak G.O. SSDBIH DO NOVE GODINE SSDBIH ĆE JAVNOSTI PREZENITRATI NACRT USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE Pohvaljen je dosadašnji rad pravne grupe SSDBiH s Desankom Delic i Farukom Tičićem na čelu, koji su napravili nacrt ustava koji će u narednom periodu, nakon dopuna koje su dostavili članovi GO SSDBiH, biti dostavljen pravnim ekspertima na doradu. Proteklog vikenda članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine iz Austrije, Australije, Švedske, Engleske, Turske, Holandije, Švicarske, Norveške, Belgije, Danske, Njemačke, Italije, RVI iz dijaspore i Hrvatske sastali su se u Cirihu, u Švicarskoj, kako bi održali redovni sastanak i na javnoj tribini predstavili svoj rad bh. građanima u toj zemlji. Odličan domaćin bilo je bosanskohercegovačko udruženje Spreča Zug, a sponzor manifestacije kompanija "Kupujmo domaće" s Muhamedom Pršešom na čelu, kojima je GOSSDBiH zahvalio za odlično organiziran skup. stvaranju sistemtskog okvira i osnova bosanskohercegovačkih institucija na razvijanju saradnje sa dijasporom u cilju njenog uključivanja u razvoj Bosne i Hercegovine. Publikacija koju je ovo ministarstvo upravo izdalo "Ko je ko u Radna atmosfera dijaspori" je korak u tom pravcu i treba da posluži kao podsticaj nadležnim institucijama na korištenju potencijala dijaspore koje se svakodnevno stavlja na raspolaganje BiH na njenom putu razvoja. Djelatnost Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine predstavio je potpredsjednik Nesib Karišik. Moglo se vidjeti da je to bio pun pogodak, jer ljudi u Švicarskoj nisu baš previše bili upoznati s djelatnostima krovne organizacije Bosanaca i Hercegovaca u svijetu. Najviše aplauza i simpatija dobio je počasni konzul BiH u Turskoj Ahmed Kemal Bajsak, koji je miješanim turskim i bosanskim riječima objasnio kako se Treba li bosanskohercegovacka dijaspora imati posebnu izbornu jedinicu? Da 77% (222) Ne 14% (41) Ne znam 8% (24) U petak u večernjim satima u susretu s našim građanima u prostorijama džemata u Cirihu razgovarano je o temi Odnos Bosne i Hercegovine i njene dijaspore. Državu BiH su na tom skupu predstavljali pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice Ruzmira Tihić - Kadrić, bosanskohercegovački ambasador u Švicarskoj Jakob Finci, rukovoditeljica konzularnog odjeljenja Ambasade BiH u Švicarskoj Sandra Tegeltija i počasni konzul BiH u Turskoj Ahmed Kemal Bajsak, dok su u ime SSDBiH učestvovali potpredsjednici Saveza Nesib Karišik i Belmir Zec. Prigodnim pozdravnim govorom učesnicima tribine obratio se imam Sakib Halilović. U dvosatnom otvorenom razgovoru teških pitanja nisu bili pošteđeni naš ambasador Jakob Finci, koji se i sam složio s konstatacijom da su nadležna ministarstva nepotrebno kasnila s izdavanjem biometrijskih pasoša i da, nažalost, država nije u ovom trenutku sposobna riješiti nagomilane statusne probleme bh. dijaspore. Ruzmira Tihić Kadrić je govorila o aktivnmostima Ministarstva za ljudska prava BiH na izradi strateških dokumenata prema iseljeništvu, na Dobro posjećena tribina mogu jednako voljeti obje zemlje. Radni dio sastanka odvijao se u subotu i na njemu je doneseno niz odluka značajnih za rad Saveza i cjelokupne bosanskohercegovačke dijaspore. Naime, članovi GO-a donijelu su odluku da se do Nove godine izađe s definitivnim prijedlogom ustava Bosne i Hercegovine odnosno s idejom kako naše iseljeništvo misli da treba izgledati 30

31 Bosanskohercegovačka dijaspora Bosna i Hercegovina. Pohvaljen je dosadašnji rad pravne grupe SSDBiH s Desankom Delici i Farukom Tičićem na čelu, koji su napravili nacrt ustava koji će u narednom periodu, nakon dopuna koje su dostavili članovi GO SSDBiH, biti dostavljen pravnim ekspertima na doradu. Ustav će biti proslijeđen svima onima koji odlučuju o sudbini naše zemlje. U sklopu stalne inicijative o proširenju SSDBiH najuže rukovodstvo obratit će se našim američkim organizacijama da se uključe u redovni rad Saveza. Osim toga, radi poboljšanja rada organizacija u Švicarskoj, Belgiji i Danskoj, bit će upućeno pismo našim ambasadama u tim zemljama s molbom da zajedno sa SSDBiH pomognu u aktiviranju rada bh. saveza u tim zemljama. Na tapeti je ponovno bila tema otvaranja kancelarije SSDBiH u Sarajevu. Dogovoreno je da sekretar Anes Cerić napravi elaborat o tome kako bi se vidjeli stvarni troškovi, opis posla, način obezbjeđenja sredstava i onda ocijenilo da li je to potrebno ili nije. Donesena je odluka da se krajem maja u Sarajevu odrzi 5. kongres bosanskohercegovačke dijaspore. Poziv za pokroviteljstvo bit će upućen nadležnom ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Do tada bi pravna grupa trebalo da pripremi dopune statuta i pravilnika o radu glavnog odbora. Odlučeno je da se raspiše konkurs za domaćina narednog, 7. svjetskog prvenstva bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu. Dogovoreno je da se ovih dana uputi čestitka Predsjedništvu BiH za prijem naše zemlje za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Nogometnom savezu BiH za plasman bh. reprezentacije u baraž. Naravno da ovakvi skupovi ne protječu bez kulturnozabavnog programa. Za to su se prije svega pobrinuli članovi folklorne sekcije "Bosanski ljiljani" iz Lucerna, koji su izveli splet igara iz Bosne i Hercegovine. Njihovi mladi solisti odlično su otpjevali nekoliko sevdalinki. Sve čestitke nadarenim folklorašima iz Lucerna na njegovanju naše tradicije i kulture u toj zemlji. Humorista Osman Džiho svojim zapaljivim vicevima dobro je razveselio publiku u prelijepoj dvorani hotela Spirgarten, a na noge su ih svojom pjesmom podigli popularni Nihad Fetić Hakala, Samir Imamović i Euro Bend. Sve u svemu, još jedan samit naše dijaspore protekao je u mješavini rada, druženja i zabave. Pečat svemu možda daju i riječi našeg Ahmeda Kemala Bajsaka da ovakve skupove treba održavati pa makar na njima ne donosili nikakve odluke. Ovaj put to nije bio slučaj, jer sam prijedlog ustava BiH je jedna izuzetno krupna odluka. Švicarska kompanija KUPUJMO DOMAĆE ugostila GO SSDBiH BOSANSKA PIZZA NA TRŽIŠTU ŠVICARSKE Švicarska kompanija "Kupujmo domaće" bila je nedavno domaćin sastanka Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, koji je održan u Cirihu. Tom prilikom, u znak sjećanja na taj događaj vlasnik ove firme Muhamed Pršeš poklonio je sekretaru SSDBiHa Anesu Ceriću publikaciju Privreda Bosne i Hercegovine, uz obećanje da mu pomogne u završetku doktorske disertacije koju Cerić radi o temi Mogućnost ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Riječima zahvalnosti Cerić je dodao da će ta publikacija završiti na policama biblioteke u Bosanskoj kući u Birminghamu, u sekciji stručna literatura, te da će biti dostupna svim zainteresiranim građanima. Taj događaj bio je prilika da Muhameda Pršeša pitamo šta kompanija Kupujmo domaće trenutno radi u Švicarskoj. "Mi ovdje ekskluzivno zastupamo bh. kompanije Sprind, Klas, Vispak, Poljorad, Vitalis, Bajrić, Vitinka i Jami. Proteklog mjeseca u Švicarsku smo uvezli četiri šlepera proizvoda iz naše zemlje. Porodicni biznis: Muhamed Pršeš sa suprugom Na tržištu najbolje idu smrznute pite Jami, koje Švicarci kupuju pod nazivom Bosanska pizza. Da bi im približili našu pitu, jednostavno smo prilagodili naziv u ono što im je puno bliže, kazao nam je Pršeš. Prema njegovim riječima, odličnu prodaju bilježe i sirupi na razmućivanje fabrike 'Vitalis', koji su, nakon rigorozne kontrole, dobili najviše ocjene. Dobro se prodaju i proizvodi Klasa i Vispaka. Muhamed Pršeš i Anes Cerić Kroz našu propagandnu kampanju ovdje u Švicarskoj pokušavamo ovom tržištu približiti baklave, tulumbe i mineralnu vodu Vitinka. Taj posao je jako zahtjevan i težak, jer ovo tržište su tradicionalno pokrivale kompanije čiji su vlasnici ljudi iz Srbije i Hrvatske. Pojavom naše firme 'Kupujmo domaće' susreli smo se s mnogim preprekama koje su na tržištu postavile te monopolističke kompanije. Jedna od najvećih prepreka je ta što neke od tih kompanija, čiji sam ekskluzivni zastupnik, iza mojih leđa prodaju robu kompanijama čiji vlasnici do pojave moje firme 'Kupujmo domaće' nisu ni pomišljale prodati bh proizvode. Da nije toga, broj prodatih šlepera naše robe bio bi mnogo veći, kazao je Pršeš. 31

32 Bosanskohercegovačka dijaspora Švicarska BiH diplomatski odnosi, NJEGOVA EKSELENCIJA JAKOB FINCI: BOSNA I HERCEGOVINA NEMA NERIJEŠENIH PITANJA SA ŠVICARSKOM Trenutno se u Švicarskoj vodi velika polemika o referendumu na kojem građani ove zemlje krajem novembra treba da odgovore da li su za to da se dozvoli izgradnja munara. Gospodine Finci, kako je biti ambasador Bosne i Hercegovine u ovoj prelijepoj alpskoj zemlji? Švicarska je prijatna zemlja. Mi u Bosni i Hercegovini govorimo tri jezika, ovdje se sporazumijevaju na četiri, onda od tih sedam jezika uglavnom sa zvaničnim švicarskim organima razgovaramo na osmom jeziku engleskom. Švicarska je lagana zemlja za diplomaciju, jednostavno zato što Bosna i Hercegovina nema neriješenih pitanja s ovom zemljom. S druge strane, u ovoj zemlji živi oko Bosanaca i Hercegovaca, a njih ima samo bh. državljanstvo. Svi su oni radno sposobni i dobro situirani. Aktivnosti ambasade su usmjerene prema našim građanima, jer uvijek ima potreba koje treba rješavati. Naravno, ambasada i ambasador zvuči jako pompezno, ali, nažalost, mi smo dosta ograničeni, prije svega finansijski i zato što mi ne vodimo ofanzivnu vanjsku politiku, ali mislim da će se s prijemom Bosne i Hercegovine za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a i naš diplomatski položaj ovdje u Švicarskoj popraviti. Ako bih trebao procentualno reći, onda je 80 posto poslova naše ambasade vezano za naše građane, a ostatak za diplomaciju i konzularne usluge stranim državljanima. Ambasador Jakob Finci Šta je potrebno građanima Švicarske da mogu neometano posjetiti Bosnu i Hercegovinu? Njima je dovoljan pasoš ili njihova lična karta. Međutim, u Švicarskoj je sjedište dosta međunarodnih organizacija, a svaki četvrti stanovnik je stranac. I građanima nekih od tih zemalja potrebna je viza za dolazak u našu zemlju. Vjerujte, i njima treba dosta papira da dobiju vizu Bosne i Hercegovine. Ako ste naprimjer građanin Trinidada i Tobaga te radite ovdje u međunarodnoj organizaciji u Ženevi i želite posjetiti Međugorje, potrebno vam je dosta papira da dobijete našu vizu. Gospodine Finci, kakva je situacija s dvojnim državljanstvima i ima li ispisa iz našeg državljanstva? Imali smo samo jedan slučaj naše građanke u Lihtenštajnu koja je uzela njihovo državljanstvo i morala se ispisati iz našeg. Švicarska Konfederacija ne traži odricanje iz državljanstva Bosne i Hercegovine ako želite uzeti državljanstvo Švicarske. Uz to, primjetno je da onda ti građani više i ne vade naše pasoše jer im je praktičnije putovati sa švicarskim. Inače, patriotizam i domoljublje nisu u pasošu, već u srcu i bitno je da volite zemlju u kojoj ste se rodili i koju nosite u srcu. Gospodine Finci, možete li nam nešto više reći o povratku naših građana u Bosnu i Hercegovinu. Vraćaju se uglavnom ljudi koji su ostvarili pravo na penziju, jer od nje u Švicarskoj mogu skromno živjeti, dok u Bosni i Hercegovini za isti iznos mogu više nego dobro živjeti. Malo je radno sposobnih koji se vraćaju u domovinu. 32 Interesira me da li se u Švicarskoj krše ljudska prava naših građana? Teško je reći da ima grubih kršenja prava, zato što je dobar dio pravila o ljudskim pravima napisan u ovoj zemlji. Naši građani, ako poštuju zakone Švicarske, nemaju problema s kršenjem ljudskih prava. Problema imaju oni naši građani koji su nelegalno ušli u ovu zemlju i, shodno zakonu o ekstradiciji, oni budu vraćeni u Bosnu i Hercegovinu. Tih slučajeva nema mnogo, možda desetak godišnje. Naši građani su svjesni da smo mi svi ovdje gosti i da se trebamo ponašati u skladu sa zakonom koji propisuje domaćin. Trenutno se u Švicarskoj vodi velika polemika o referendumu na kojem građani ove zemlje krajem novembra treba da odgovore da li su za to da se dozvoli izgradnja munara. Da li naša zemlja ima zvaničan stav o tome? Zvaničan stav je da je to prvo - problem Švicarske, a - drugo - da je zabrana te vrste kršenje ljudskih prava slobode vjeroispovijesti koje je zagarantirano po svim konvencijama čiji je i Švicarska potpisnik. Treće - ovo je vrlo delikatno pitanje, pogotovo kada se ima u vidu da u Švicarskoj ima džamija koje imaju munare i niko ne predlaže da se one ruše. I ja sam siguran da će građani ove zemlje odobriti gradnju munara. Inače, u ovoj državi egzistira 13 naših džemata, svi imaju mesdžide i ništa im ne smeta da normalno obavljaju svoju vjersku aktivnost. Jedan od zadataka svakog ambasadora je promocija i prezentacija Bosne i Hercegovine u turističkom, kulturnom i privrednom smislu. Koliko vi radite na promociji Bosne i Hercegovine ovdje u Švicarskoj? Da, to radim, ali i to je povezano sa sredstvima koja su jako ograničena i, nažalost, malo naših firmi učestvuje na ovdašnjim sajmovima i turističkim berzama. Ono što ja pokušavam uraditi jeste to da našu zemlju putem lokalnih medija promoviram u Švicarskoj. Dva puta mjesečno sam gost u lokalnim medijima gdje kroz razne intervjue pokušavam odraditi taj dio posla. Najbitnije je da se Bosna i Hercegovina sve više spominje u pozitivnom smislu. Ako se Bosna i Hercegovina plasira na sljedeće svjetsko prvenstvo u fudbalu, što je već pošlo za rukom Švicarskoj, i ako slučajno budemo u istoj grupi, vjerujem da će naša

33 Bosanskohercegovačka dijaspora Ne oprosti Bože Ne oprosti Bože, znali su šta rade, zločin je pripreman godinama dugo. Tekovine blijede, osta ono drugo, poprskane krvlju kokarde i brade. Jakob Finci, Ruzmira Tihić Kadrić, Nesib Karišik i Ahmed Kemal Baysak zemlja još više dobiti na značaju. Jer, sport je ipak najbolji ambasador svake zemlje. Na nedavno održanoj javnoj tribini u Cirihu pobrali ste aplauze prisutnih zbog iskrenog gledanja na stvari u našoj zemlji. Jednostavno, prikazali ste ih u onakvom svjetlu u kakvom ih vi iskreno vidite. To je ipak malo neobično za naše ambasadore i političare koji nastoje uljepšati našu sumornu situaciju! Pa, ja prvo pokušavam biti realan: jedno je priča koju imamo među sobom, a druga je priča kada govorimo sa Švicarcima. Jednostavno, kada govorite s našim ljudima koji znaju kakva je situacija, nema potrebe praviti nešto lijepo i govoriti da je sve ružičasto, lijepo i krasno, ako to nije tako. Naravno, kada se govori sa Švicarcima, onda je to jedna drugačija priča, jer funkcija ambasadora je da predstavlja svoju zemlju, a ne da je kudi. Ministarstvo za ljudska prava promoviralo publikaciju o doktorima nauka u bh dijaspori Previše je jama, svaka preduboka, za svu moju patnju da bi u nju stala. Normalan zanijemi kraj tolikih zala, i poziva samo Tebe za svjedoka. Nevinih tu nema, Bože ne oprosti, svetosavlje puca u sve što se miče. Zločinci k o vuci, svi k o jedan liče, na tabutu gledam u djetinje kosti. Bjelasaju kosti, ko ostaci snijega, bez nekoga reda razbacane stvari. Pažnju mi privuče bijeli džemper stari, takav je nosio Dževdo zvani Lega. Prve nam komšije uradiše sve to, u ime nacije, vjere, časnog krsta, Bjehu li to ljudi ili niža vrsta, bješe li to čovjek, vukodlak il pseto? Ne oprosti Bože, znali su šta rade, prokleto im bilo do sudnjega dana. Zbog mitova pustih i djeca su klana, na kostima njihovim zar da carstva grade!? Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je u četvrtak godine u zgradi institucija Bosne i Hercegovine u Sarajevu promoviralo publikaciju pod naslovom Ko je ko u bh dijaspori Doktori nauka i naučno-istraživački radnici. Publikacija sadrži oko 150 biografija univerzitetskih profesora, doktora nauka i naučno-istraživačkih radnika bosanskohercegovačkog porijekla angažovanih na prestižnim univerzitetima, naučno-istraživačkim i drugim institucijama širom svijeta. Publikacija takođe sadrži i imena oko 200 doktora nauka čije podatke je Ministarstvo prikupilo i koji će biti kontaktirani u narednom periodu. Tokom prezentacije je istaknuto da se BiH sve više suočava sa problemom odliva pameti i da je zemlju u ratnom i postratnom periodu napustio veliki broj mladih i stručnih ljudi, magistara, doktora nauka i istraživača. Mnogi od njih su postigli zavidne rezultate u svojim profesijama u zemljama prijema. Izdavanjem ove publikacije Ministarstvo želi skrenuti pažnju javnosti i nadležnih institucija na ogroman ljudski i stručni potencijal koji Bosna i Hercegovina ima u svojoj dijaspori i koji joj stoji na raspolaganju. Znanja i vještine ovih stručnjaka mogu biti od neprocjenjive koristi za razvoj BiH. Promociji su prisustvovali predstavnici medija, institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih organizacija, kao i dvoje predstavnika dijaspore: Edita Đapo, dr. ekonomskih nauka iz Japana i Ferid Čengić, dr. medicinskih nauka iz Holandije. Njih dvoje su ukazali na značaj ove publikacije za povezivanje bosanskohercegovačke pameti u svijetu i zahvalili se Ministarstvu što je prepoznalo važnost izdavanja ovakve publikacije kao jedan od prvih koraka ka povratu pameti u Bosnu i Hercegovinu. Publikacija će uskoro biti dostupna i u elektronskoj verziji na web strani Sektora za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice gov.ba. 33 Meho Jakupović godine. GROBNICA U augustu godine u mojim rodnim Kevljanima otvorena je najveća masovna grobnica u Bosanskoj krajini. Ekshumirano je 456 kompletnih posmrtnih ostataka. Radi se o logorašima iz zloglasne Omarske, svih uzrasta, a samo jedne vjeroispovijesti. Autor.

34 U susret vjerskim praznicima NEKOLIKO RIJEČI O BAJRAMU Među Ademovim, alejhisselam potomstvom, odnosno unutar cjelokupne ljudske civilizacije, još od pamtivjeka je prisutan fenomen praznika (blagdana). Ovaj termin uvijek je označavao dane od posebnog značaja, svečane dane u kojima pripadnici konkretne ljudske zajednice nastoje obilježiti neke značajne vrijednosti koje baštine u svojoj tradiciji. Ti dani uvijek su bili precizno definisani u kalendaru dotične civilizacije i zahtijevali su poseban način ponašanja kako bi se razlikovali od ostalih ''običnih'' dana. Taj uobičajeni, a počesto i propisani, način ponašanja u obično podrazumijeva izostanak radne aktivnosti, organiziranje gozbi, banketa i raznih svečanosti, te, u najvećem broju slučajeva (ako izostavimo bivše komunističke i sadašnje sekularističke praznike) određene vjerske obrede. U kontekstu zadnje rečenog možemo kazati da je najveći broj praznika koji su se obilježavali u historiji ljudske civilizacije na Zemlji predstavljao vjerske praznike. Allah dragi, Uzvišeni, Gospodar svih svjetova najbolje poznaje stvorenja Svoja i sve ono za čim duše njihove žude, pa je unutar Vjere prema kojoj je ljude stvorio i koju im je On propisao kao jedinu koju prihvata (predanost Bogu, Jednom, Jedinom, odnosno islam) odredio i obilježavanje vjerskog praznika. Kako je islam, kao prirodna vjera čovjekova, kroz historiju poprimao različite forme, shodno konkretno objavljenom Zakonu (Šerijatu) dotičnog vremena, tako se mijenjao i formalni oblik obilježavanja vjerskog praznika. Prema posljednoj Allahovoj Knjizi objavljenoj čovječanstvu, Kur'anu Časnom i Šerijatu Resulullaha Muhammeda, alejhisselam, vjerski praznik islama imenovan je arapskom riječju 'Îd. Ovaj naziv potiče od imenice 'Avd u značenju povratak, što upućuje da je vjerski praznik trajna blagodat, odnosno vrijednost koja se svake godine, uvijek iznova, vraća. U tradiciji našeg naroda se uobičajilo da se vjerski praznik islama imenuje turskom riječju Bajram. Prema propisima islama u jednoj godini lunarnog islamskog kalendara praznuju se dva Bajrama, prvi u trajanju od tri dana (1., 2., i 3. ševal) kojim se obilježava završetak mubarek mjeseca ramazana (Ramazanski Bajram); i drugi u trajanju od četiri dana (10., 11., 12., i 13. zulhidže) koji je vezan za obrede Hadža (Kurban Bajram). Oba ova Bajrama obilježena su klanjanjem posebnog namaza (Bajram namaz), i tekbirima, a Kurban Bajram još i klanjem kurbana, kao podsjetnik na poslušnost Allahovog prijatelja Ibrahima, alejhisselam, Allahovoj naredbi. Ono što je posebno interesantno jeste to da taj ''duh svečanosti'', koji Bajrami baštine poput svih praznika općenito, u njihovom slučaju poprima oblik ibadeta (Bogoslužja). Naime radovati se za Bajrame i tu radost iskazivati javno, dio je ibadeta dragom Allahu, baš kao što su i namaz, post i ostalo. Zbog toga nam je Resulullah, Muhammed, alejhisselam, kazao da se za Bajrame treba okupati, obući najljepše odijelo, Allaha dragog spominjati i zahvaljivati Mu na toj blagodati. Iz istih razloga je tolerisao pjesmu i ples hazreti Aiše sa svojim drugaricama u njegovoj sobi na dan Bajrama, pa i njezinog oca, hazreti Ebu Bekra, koji ih je tada kritikovao zbog toga, umirio riječima: ''Pusti ih, ovo je njihov dan.'' Zbog ovoga je i zabranjeno postiti za vrijeme Bajrama. Prema tome, za Bajrame je karakteristično i to da tada veselje, svečanost, igra i zabava postaju ibadet dragom Allahu. Obično ibadeti zahtijevaju mirnoću, koncentraciju, kontrolu i ograničavanje strasti, okretanje od dunjaluka ka ahiretu i konačno, žrtvovanje. Ali kod Bajrama je drugačije: tu je ibadet veselje, gozba, pjesma i igra, naravno samo u granicama uzvišenoga Šerijata. Radost koju Allah spušta na robove Svoje ujedno je i njihov ibadet Njemu, Jednom, Jedinom. U tom smislu možemo reći da kako post, prema islamskoj tradiciji, ima tri nivoa, tako i Bajram (ramazanski) ima tri nivoa, koji nakon njih slijede. Prvi nivo posta je odricanje od jela, pića i strasti. Kada se provede ramazan u tom stanju slijedi Bajram u kome dragi Allah sve to vraća, čak kao ibadet, naravno, ponavljamo, u granicama Šerijata. Ograničavaš užitak mjesec dana i onda ti dođe Bajram u kome ti Allah, osim ahiretske nagrade, dariva užitak, slasniji od onoga što si ga se u ramazanu odricao, pa čak ti ga stavlja u ibadet u bajramskim 34 danima. U tom smislu je, vjerujemo, Resulullah, alejhisselam, rekao da postač ima dvije nagrade: sevap i radost iftara. Takođe u istom smislu je, vjerujemo, rekao da spavanje sa svojom ženom nosi nagradu od dragog Allaha, zato što je to u skladu sa njegovim Zakonom, isto kako blud nosi kaznu. Drugi nivo posta je odricanje od griješenja u mislima, riječima i djelima. Nakon ovog nivoa posta slijedi, inša'allah, Bajram u smislu boravka u džennetu u kojem uopće nema niti ružnih misli, niti ružnih riječi, niti ružnih djela. Dakle, Bajram tog nivoa posta je, inša'allah, džennet u kojem je čovjek trajno oslobođen od ružnoće koje se odricao za vrijeme posta. Treći, najviši nivo posta jeste odricanje od onoga što odvraća od razmišljanja o dragom Allahu i spominjanja Njega (zikrullaha). Ovo je takozvani ''post srca'' koji podrazumijeva da postač što više može misli na dragog Allaha i spominje ga. Bajram ovog nivoa posta je, kako se prenosi, susret sa dragim Allahom na ahiretu i trajni boravak u Njegovoj blizini i zadovoljstvu u džennetu. U ovom istom smislu i Kurban bajram nosi nagradu u vidu Allahovog prijateljstva u izvjesnom stepenu, za onoga iskrenoga Allahovog roba koji za Njegovu ljubav zakolje kurban; baš kako je i Ibrahim, alejhisselam, nakon što je bio voljan svoga prvorođenog sina, Ismaila, alejhisselam, učiniti kurbanom za ljubav Allahovu, bio počastvovan punim Allahovim prijateljstvom.

35 U susret vjerskim praznicima SLAVLJENJE BOŽIĆNIH BLAGDANA KATOLIČKI BOŽIĆ Da bi suvremeno slavljenje Božića bilo dostojanstveno, valja se svijesno opredijeliti za dostojnu božićnu, i to duhovnu, pripravu za taj blagdan. Mjesto svetkovanja treba biti krug obitelji i zajednica vjernika u crkvi. Valja se zauzeti, svijesno i planski, da božićevanje bude osobno i zajedničko obogaćenje slavitelja koji iz Božića žele crpsti pokretačku snagu za svoje veće bogoljublje i konkretno čovjekoljublje. Božićnu pripravu stoga valja usmjeriti tom i takvom cilju. Takvo božićevanje danas se ne događa spontano, nego traži mudar i promišljen izbor postupaka i sredstava koji vode takvoj proslavi. Drevni božićni običaji, prilagođeni vremenu, imaju i danas mjesto u tom svetkovanju. Potrebno je upozoriti na tri vrlo vidljive činjenice koje ugrožavaju istinsko božićevanje danas u Hrvatskoj. Najprije, valja izbjeći potrošački odnos prema božićevanju, tj. podređivanje sve božićne priprave trgovini. Dane prije Božića ispunjaju trgovačke reklame, različiti popusti i specijalni božićni paketi, uobičajena ponuda robe s božićnim naljepnicama i oznakama. Naravno, sve to odvraća naše misli od pravog značenja Božića i od drugih predbožićnih zadataka, a nameće nam neutemeljenu potrebu za kupovanjem i potrošnjom. Na koncu se može dogoditi da nam je božićevanje u tome da smo "za Božić dobili" nešto novo, nešto lijepo, nešto "pravo". Takvom potrošačkom božićevanju, koje zaboravlja na čovjekoljublje, se valja oprijeti i svijesno preusmjeriti svoje zanimanje na duhovnu pripravu. Isto tako ne bi bilo dobro prihvatiti posvjetovljivanje Božića i božićnih simbola. Doista svatko smije svakome čestitati Božić i svatko smije slaviti Božić, čak svatko može i doći na božićnu polnoćku. No, od božićevanja bez Božića, to čestitanje i slavljenje s Božićem ima zajedničko samo datum; prestaje biti topla kršćanska svetkovina jer gubi svoju poruku o Bogu i čovjeku, a ostaje bezsadržajan i prazan praznik s društvenom obvezom čestitanja; sve to, naime, nema nikakvog znaka bogoljublja kao ljudskog odgovora na Božje čovjekoljublje. Božićevanje u hrvatskim gradovima, manje u selima, posljednjih je godina u znaku buke i pucnjave. To mogu biti znakovi veselja, ali ništa ne govore o Isusovom rođenju i svoj onoj atmosferi betlehemske štalice, Marijinog i Josipovog siromaštva i prognaništva ili jednostavnosti prvih Isusovih poklonika, pastira. Pucnjava i buka spadaju u mjesta gdje se nije dogodio Božić, npr. u stanove Betlehemićana koji trudnu Mariju nisu primili pod krov. Buka i pucnjava su znakovi nasilja i niječu božićnu poruku: slava Bogu na visinama i mir ljudima, miljenicima njegovim! Vrijeme je da Božić suvremeni vjernici u Hrvatskoj učine odlučan korak u slavljenju Božića, da Božić posvijeste, a ne samo da ga spontano slave. Valja poznavati njegov folklor, ali ga ispravno modernizirati da odgavara i gradskoj sredini, a ne samo seoskoj u kojoj je nastao. Valja ponovno učiti božićne pjesme, prilagoditi ih suvremenicima; treba ih pjevati i nad njima razmišljati. Pred nama je i izazov i zadatak: u svjetlu Božića trajno i neumorno, u privatnosti i javnosti, zauzimati se i živjeti opće ljudske vrednote, napose kršćanske moralno-etičke vrijednosti. Božić jest dan blagdanovanja, ali i dan našeg ispita solidarnosti i razumijevanja, ispita zrelosti našeg kršćanstva, odnosno ponovnog opredjeljenja za zrelo i djelotvorno kršćanstvo, jer društvene okolnosti više ne opravdavaju neko pritajeno ili zatomljeno kršćanstvo kakvo je bilo u razdoblju komunističke vladavine. SLAVLJENJE BOŽIĆNIH BLAGDANA PRAVOSLAVNI BOŽIĆ Božić je, uz Uskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. Božić je dan kada se slavi rođenje Hristovo, i kada je duh malog Isusa sveprisutan među ljudima, donoseći im mir i praštanje. Sam Božić je trodnevni praznik, a ako računamo i Badnji dan, kojim se završava zimski četrdesetodnevni post, onda je to četvorodnevna svetkovina okrenuta prvenstveno domu i porodici. U našem narodu proslavljanje ovog praznika je usklađeni spoj crkvenih, liturgijskih, i folklornih običaja, koji svojom raznovrsnošću daju posebnu lepotu ovim svečarskim danima. Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom praznićnih dana bude na okupu. Praznovanje započinje Badnjim danom, 6. januara. Tog dana rano ujutro domaćin odlazi da iseče badnjak, najčešće je to hrastovo drvce, da bi ga te večeri uneo u kuću i time označio početak božićnih praznika. Iza toga se nižu razni običaji, koji su zapravo osobenost našeg šarolikog narodnog folklora i koji su se kroz vekove stopli sa onim religioznim hrišćanskim značenjem Božića. Na badnji dan se ništa ne iznosi iz kuće, obeduje se na slami, jedu se posna jela. Tu je još paljenje badnjaka i unošenje slame i prostiranje slame po podu, uz kvocanje i pijukanje, pa badnjedanska večera na podu, simbolika sveća, oraha, meda, vina, svenoćnog bdenja u iščekivanju Božića. Takođe prvi Božićni dan započinje unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom. Dug je spisak narodnih običaja koji krase Božićne praznike, od lomljenja pogače, pa do igara koje simuliraju tobožnje vijanje božića, ali najinteresantnije je upravo to da se svi etnolozi slažu da su se ti običaji najbolje očuvali upravo u našem narodu. Prvi dan božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici. Istoričar, poznavalac religije i poznavalac mitologije Veselin Čajkanović o Pravoslavnom srpskom Božiću kaže sledeće: "Božić, onakav kako ga srpski narod danas slavi, sa badnjakom, slamom, kvocanjem, žrtvovanjem praseta, česnicom, pohođenjem izvora i bunara, polaženikom, sa raznim vračanjima i gatanjima i tolikim drugim mnogobrojnim običajima, jeste praznik naše stare vere. Kao praznik iz stare vere, i pored krsnog imena i đurđevdana, naš najnaconalniji praznik, Božić je, pre svega, praznik iz kulta predaka... Srpski starinski praznik koji je predhodio hrišćanskom Božiću i koji je produžio da živi dalje, u narodnim običajima i verovanjima bio je praznik u slavu predaka i u slavu boga mrtvih, koji je u isto reme bio i najveći nacionalni bog (Južnoslovenski). Razumljivo je, kod takvog stanja stvari. Što je božić, pored krsnog imena (slave) bio i ostao za sva vremena najveći i najpopularniji praznik srpskog naroda." Etnolog Mile nedeljković, pak skreće pažnju na jednu izuzetnu osobenost božićnih običaja: "Jedan od najlepših božićnih običaja je mirboženje s težnjom da se održi mir, spreči omraza i prekine zavada među ljudima, pa su se pri susretu ljudi pozdravljali sa : Mir božji, Hristos se rodi! I pri tom se rukovali i ljubili. Srbi u okolini Skadra (oblast Vraka) na Božiji dan (drugi dan Božića crkva slavi Sabor Presvete Bogorodice koji se u narodu uobičajeno naziva Božiji dan. Treći dan je Stevanjdan koji je prva krsna slava po Božiću i u novoj godini.), završavajući ophod kod domaćina koji je započeo obilazak, išli su od kuće do kuće i mirobožali, koristeći običaj da se zavađeni pozdrave i poljube, a time i izmire. Jer, ovo je dan opšteg mirenja i praštanja." Dan rođenja Hristovog oličen u praznovanju Božića, ostao je u našem narodu prvenstveno praznik porodice i porodičnog domaćinstva. Sigurno da su novo vreme i savremeni uslovi gradskog života suzili mnoge drevne božićne običaje, svodeći ih uglavnom na unošenje badnjaka, kupljenog na pijaci, na božićni kolač, sveću, pečenicu i vino. Ali kako je to rekao etnolog Tihomir Đorđević, još s početka prošlog veka, božićni običaji su se održali u našem narodu "postajući kao nešto sveto" do današnjih dana, kao deo već ukorenjene tradicije i povratka našeg nacionalnog bića pravoslavlju. 35

36 Pisana riječ Tako je to nekad bilo U najužnijem dijelu Hercegovine nalazi se čudesni grad.., u njemu ta čudesna ljepotica Trebišnjica, a na obalama ove nekadašnje ponornice mahala pod imenom Krš. Smještena na uzvisini kao da prkosi cijelom gradu svojim bitisanjem. Promijenili su joj ime, sad je zovu Sunčani Brijeg, ali to sunce nije isto kao ono što je grijalo tu našu mahalu. Neka se ti novi stanovnici griju novim suncem negdje na drugom mjestu i neka ostave nama ono,,naše staro, mahalsko, koje nam i pripada. Eh, u takvoj mahali nije bilo mjesta za slabiće, u bilo kojem pogledu. Živjeli su tu žestoki momci s kamenjara, koji su se dokazivali radom, pružanjem bilo kakve pomoći, od dobrovoljnog davanja krvi - do kopanja mezara, a, ako bi nekog trebalo i fizički zaštiti, sve si to tu mogao naći. Tu su se uvijek mogle čuti sjetna svirka i pjesma. Tu su se djeca rađala bez pomoći doktora, ona su imala svoju babicu, nenu Malku, koja bi znala reći:,,ako ne budete slušali, odvezat ću vam pupak! E, u takvoj sredini živjela je jedna ličnost, jedna žena, jedna majka, pod imenom Emina-hanuma. Rodom je iz Konjica. Niskog rasta, svijetle kože, plavih očiju, živahna i pronicljiva. Voljela je svoju Neretvu. Po pričanju, babo ju je najviše volio. Želeći da je usreći, obećao ju je dobrom proscu za udaju, ali ne bi tako. Eh te puste životne sudbine su čudesne. Kažu oteo ju je drugi prosac i odveo u Trebinje. Zasnovali su divnu i veliku porodicu. Izrodila je šestero djece, ali to nije bila i sva njena familija. Tu, pod istim krovom, još su živjeli nena, dedo i jedan stari rođak. Jedanaest ukućana. Ali znao se svaki red: u podne je ručak, postavlja se sinija i svi moraju biti oko nje, u kredencu je uvijek bila fijoka za slatko, neka se nađe za obraza, znalo se ko je najstariji i znale su se obaveze prema komšijama. Trebalo je to sve nahraniti, obući, iškolovati... Ipak, pored svih obaveza, uvijek je na prvom mjestu bio muž. Kako bi ona rekla:,,šta tebi treba penđahilu? On, kao svi tadašnji muškarci, volio je život. Volio se lijepo oblačiti. Linije na pantalonama od pegle morale su biti prepoznatljive, oštre, kako bi se reklo: da bi muha na njima mogla krila odsjeći. Košulje su bile uštirkane da bi se što više bijelile. Samo jedna plaća, ali ona ju je znala rastegnuti kao što je znala i jufku rastegnuti. Poseban dan u njenom životu bila je subota. To je čudesan dan, dan za izlazak, za igranke, za korzo.trebalo je tu svu brigadu okupati i pripremiti za izlazak, zauzeti škip ko će se prvi okupati. Voda se grijala na bosanskom šporetu, u velikim škafovima. Kad se okupaš, trebalo se posušiti i, pošto nije bilo fenova i tih saltaneta, posušivalo bi se tako da se legne ispod šporeta fijakera. I tako svake subote. Poslije bi ostajali najmlađi, što su sjedili uz nju i oca, otvarali vrata šporeta i gledali u vatru da vide ima li žara da marone stave peći. Oni bi djeci pričali priče dok ne bi zaspali. Onda bi ih polegli na dušeke, kao sardine.., i tako se živjelo, sretno. Prolazile su godine. Djeca su rasla. Sinovi se ženili, kćeri udavale i odlazile. Kako se kaže: svako na svoju stranu. Ali uvijek su svraćali na majčin čanak. Život je bio okrutan i nije je nimalo mazio. Umro je dedo, umrla nena, umro rođak, a najteže joj je palo kad joj je umro muž. Kažu, godinu dana nije izišla iz avlije. Patila je, ali joj je vjera davala snagu da ustraje i da se bori. Okupila je svoje piliće oko sebe i usmjeravala ih u život. Odgojila ih je pošteno, previše pošteno. Na kraju je ostala da živi s najmlađim sinom i njegovom porodicom. Snaha je poprimila sve od nje: radna, šutljiva... I polahko je preuzela vođenje domaćinstva. Najmlađi sin imao je dvoje djece. Ona su joj bila sve. Kao da je živjela samo za njih. Često sam se pitao kako je ova žena uspjela sve prodeverati. Doživjela je dva rata. Znala je pričati kako su se za onog rata (II svjetskog) u Konjicu smjenjivale sve vojske, i partizani, i ustaše, i četnici. Kaže, jednom prilikom nagrnule ustaše, a ona najboljoj komšinici, Bosi pravoslavki, obukla dimije da je spasi i uvezala je u jameniju. E, to je bilo tada. Ostala je rano udovica sa šestero djece, ali sve ih je izvela na put, osim jedne kćeri, one koja se udala za pravoslavca. I od tada Emina-hanuma nikad s njom nije progovoril. Kćerka joj je umrla, ali njena zakletva otišla je u mezar, zajedno s njom. Ponajviše je bila slična njoj, ali eto, nešto je bilo jače od nje. Vjera! Čudesne su te stvari. Sinu je dozvoljeno da oženi drugu vjeru, ali kćeri nije, iako su oboje dio njenog tijela. Sin s kojim je živjela bio je pun nekog zanosa, bio je i društvenopolitički aktivan, kao da nije njen sin. Voljela ga je puno, ali bi znala kazati: Neka, moj sine, doći ćeš i ti tobe. Prolazile su godine, živjeli su sretno, ali dođe prokleti rat. Trebinje je tih devedesetih godina 36 bilo kao jedan veliki logor, okupiran nekakvim korpusima JNA. Odavde je buknuo taj prokleti rat, krenuo taj nacizam. Proganjali su sve, pa i njenog sina. Bojali su se da on nešto ne organizuje. Dolazili bi mu kući, on bi bježao i skrivao se. A ona im je prkosila, sjedila ispred avlijskih vrata, onako sijeda i ponosna, i kao da je tim prljavim stvorenjima, što su dolazila iz Niša, govorila: Evo, sve mi možete, ali ne možete mi uzeti moju vjeru! Ponedeljak je, 1.oktobra godine. U pet sati ujutro najstariji unuk je autobusom otišao za Dubrovnik da nastavi školovanje. Ispratili su ga majka i otac. Kad su se vraćali, čula se tutnjava, kao da grmi. Ne, to je bio zvuk bombardovanja Dubrovnika. Prolazili su Srbi i govorili: Počelo je s Božjom pomoći! Na upit šta je je počelo, u horu su odgovarali: Počeo je napad na Dubrovnik! Eminin sin i snaha nisu mogli vjerovati: pa mi dijete sad poslasmo u Dubrovnik, a ovi prljavci počeše razarati grad, što nikom normalnom ne bi ni u snu na pamet palo. I još se pozivaju na Boga! Ali, oni su sve, ali ljudi nisu, to ti je poseban pismilet! Na radiju se emituje propagandna muzika, i glas tog guslara, šofera koji kaže: Evo, ovaj put sam obuo čizme za našu stvar a i ne mislim ih izuvati dok je ne završimo. Sinoć su kod mene bili na večeri generali JNA Perišić, Ojdanić i drugi. Srušit ćemo Dubrovnik, ali ćemo napraviti stariji i ljepši. Vjerojatno s njegovim guslama! Počeo je pakao. Izvršen je pokolj u selu Ravno. Naša vlada šuti, ne želeći da se to proširi u svijet kako se ne bi znalo da je počeo rat u BiH (izjava rahmetli Alije

37 Izetbegovića prilikom njegove posjete Oksfordu). Emina je i dalje išla u džamiju, i pored tih pijanih probisvjetova. Sjećam se da je bio Bajram, a ona i snaha našle orahe i prave baklavu. Tog Bajrama su se svi okupili, posljednji put za bajramski ručak. Pričala je, kako je nekad bilo: Za vrijeme Ramazana, u akšam kad se primicalo vrijeme da se omrsi, djeca su usplahireno gledala kad će se upaliti kandilji na mjesnoj džamiji, pa bi onda, trčeći kroz mahalu, vikala: 'upalili su se kandilji!'. Tako su javljali da je vrijeme da se omrsi. Ujutro, prvog bajramskog dana, muškarci su oblačili najljepše što su imali. Omrsili bi se baklavom i krenuli klanjati Bajram. Poslije bi se išlo na mezarja i gledalo da se ne vrati istim putem kući. Išlo bi se na čestitanje Bajrama, od kuće do kuće. Za bajramski ručak okupili bi se svi, ali je bilo mjesta i za (ne)muslimane, jer se tada i u ovoj kući cijenio komšiluk. A gle sad ovih jada, kakav vakat dođe! Od tada su se stvari počele ubrzano mijenjati. Ubijaju muslimane. Ruše njihove radnje, odvode ih na front, stavljaju u prve borbene linije, sina joj hapse, on bježi i dolazi kući, i u dogovoru sa ženom odluče da napuste Trebinje. Ni po koju cijenu nije želio da obuče uniformu guslarskog firera i da puca po Dubrovniku, po vlastitom sinu, po sestriću, njegovoj familiji i prijateljima. Prvo su poradili na tome da prebace sina iz Dubrovnika do Splita, a odatle do Niša, do sestre, a odatle... Najteže je bilo reći majci da su odlučili da napuste Trebinje, jer nisu imali drugu mogućnost. Postojala je opasnost i za sve njih, ako joj sin tu ostane. Stalne premetaćine su jasno govorile o tome. Tog dana iskupili su se svi kod nje i sin joj reče kako oni moraju da idu. Ona je gledala u njih i, ne shvatajući šta to govori, samo je rekla:,, Ako već idete, ostavite mi ovog mog najmlađeg unuka sa mnom, a vi idite! U nama kao da je nešto puklo. Kako da joj kažemo da povratka nema i da ne možemo ostaviti našeg sina? Mislim da je ona od tada počela umirati. Sve je pošlo niz Trebišnjicu. Počela se rasipati jedna porodica, uz blagoslov pravoslavne crkve i dojučerašnjih komšija. Često se pitala gdje odoše naše prave komšije. Pa da je svako od nas imao po jednog pravog, ne bi nam se ovo desilo. Međutim, tih pravih nije bilo. Nije bilo nikoga poput nje kada je spašavala svoju Bosu! Sina su joj ponovo uhvatili na granici s Crnom Gorom, maltretirali ga, iživljali se na njemu, ali nad njim je uvijek lebdjela majčina dova. Opet se izvukao. Govorila je da joj je sin otišao tamo daleko, negdje preko mora, u tu nekakvu Vel Britaniju i odveo joj unuke. Najteže joj je bilo kad su joj zapalili džamiju. Kao da su zapalili i nju. To nije sve. Prisiljavaju je da napusti kuću i da sa svojom ostalom djecom ode u Rožaje, a odatle za Švedsku. Pokrenula se sa svog ognjišta, s ognjišta s kojeg je hvalila Tita što joj je dozvolio da klanja i što nam je dao slobodu. A, eto, dočekala je to da je ta Titova armija nije uspjela zaštititi! Nadala se da će vidjeti sina i unuke. I dočekala je. Vidjela ih je, ovaj put u Švedskoj. Znajući da neće još dugo živjeti, tražila je od sina da nađe kameru, kako kaže, da ima nešto da skida (snima). Iskupila ih sve: Sjedite, hoću da vam ostavim u amanet šta treba da radite poslije moje smrti! Svakome se obratila pojedinačno i rekla mu šta treba da uradi. Nevjerovatno, toliko sabrano i pronicljivo. Malo zatim je i umrla. Kažu da je umrla sjedeći, s osmjehom na licu. Otišla je jedna hrabra majka, žena, gromada koja je svu svoju snagu i razboritost crpila iz iskrenog vjerovanja u život i zajedništvo. Kažu da je onaj koji se uselio u sinovljevu kuću tražio od nje da mu halali. Ona mu je odgovorila: Zašto da ti halalim, jel' zato što si ušao u kuću mojih Pisana riječ unuka? Nikad ti ja neću halaliti, ali neću te ni proklinjati. Samo ću ti reći: trebao si svoju sudbinu tražiti na drugi način, a ne graditi na sudbini mojih unuka! Prolazile su godine. Iz njene kuće razišli se svi. Ostale su kuće, prazne. Samo u jednoj od njih ostala je da živi njena najmlađa kćerka. Mahala je ostala pusta, nestalo je pjesme, nestalo kandilja, nestalo bajramskih sijela na kojima se bajramluk dijelio s komšijama. Umrla je i ona, umrla joj kćerka koja je toliko bila slična njoj, umro joj zet, umrla snaha koja je bila njena nasljednica u pravom smislu riječi, ali su joj ostala druga djeca, unuci, razasuti širom svijeta. I ostao je njen amanet. Ostao je i njen duh da živi u tim kućama, njena vjera u život i, evo, poslije sedamnaest godina, opet je njena kuća dočekala da neko iz nje ode klanjati Bajram. To je Emina-hanumin unuk! Faruk Tičić 37

38 Kultura U SARAJEVU ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE HIMNA ČOVJEKU U MAGLI NISADA ŠIŠKE JAKUPOVIĆA BIOGRAFIJA: Nisad Šiško Jakupović U prostorijama Mjesne zajednice Grbavica u Sarajevu je 5. augusta ove godine održana promocija pjesničkog prvjenca autora iz dijaspore Nisada Šiške Jakupovića. Zbirka pjesama pod nazivom Himna čovjeku u magli inače je prvi projekt književnog udruženja KNS (Kultura Novo Sarajevo) izdan u saradnji s mladim autorima iz dijaspore. Ova prelijepa zbirka, u kojoj možemo osjetiti sve, od ljubavi prema rodnoj grudi, s koje je autor prognan godine, ljubavi prema najbližima i dobrim prijateljima koji više nisu među živima, do osjećaja bespuća i izgubljenosti u novoj sredini, perioda adaptacije te blage doze melanholičnosti, ali i smjelog koračanja u budućnost u potrazi za nekim novim mjestom pod suncem, sigurno će se svidjeti ljubiteljima poetske riječi. Iako je promocija održana u toku ljeta, kada većina ljudi odlazi na godišnje odmore ostavljajući druge aranžmane po strain, odziv prisutnih bio je više nego zadovoljavajući. Promociju je otvorio predsjednik udruženja KNS, inače recenzent ovog pjesničkog izdanja, Ibrahim Osmanbašić. Himna čovjeku u magli, pjesničko djelo Nisada Šiške Jakupovića, prema Osmanbašićevim riječima, djelo je nastalo u dijaspori kao produkt žala za domovinom, djelo čovjeka kome je zavičaj kidnapovan tako što je iz njega dobrovoljno izgnan, djelo čovjeka kome su kremirali inspiraciju i prah bacili u uzburkane valove okeana vremena, djelo čovjeka koji je predugo po niti između života i smrti, djelo koje ostaje sigurna orijentacija za sve one koji tragaju za translacijom riječi pakla u riječ smiraja Sigurno da se u ovom pjesničkom Detalj sa promocije prvjencu može prepoznati par antologijskih pjesama modernog pjesništva BiH dijaspore koje u fokusu inspiracije oživljavaju davne uspomene što su utkane u živi duh bosanskog mentaliteta, kazao je Osmanbašić. Recenzija Ibrahima Osmanbašica, urednika KNS-a i poznatog pjesnika, govori više nego dovoljno o kvalitetu ove zbirke, čiji je početni tiraž 300 primjeraka. Mnogobrojni članovi familije te dobri poznavaoci i ljubitelji pisane riječi uživali su također u odabranim stihovima pjesama Potkraj maja te Gubiš se, gubiš, koje je pročitao E. Lagumdžija. Inače, autor knjige, Nisad Šiško Jakupović, iskoristio je ovu posebnu priliku i donirao 100 primjeraka svoje knjige u svrhu izgradnje Memorijalnog centra u rodnim Kevljanima te nekoliko primjeraka za bibilioteku škole u Kozarcu. Nadamo se da će ova zbirka pjesama naći svoj prostor u privatnim i javnim INFORMACIJE Pored navedenog autora svoje pjesme putem KNS-a do sada su objavljivali i drugi autori iz Engleske, među kojima su Idriz Saltagić, Nihad Filipović i Meho i Semira Jakupović. Za sve one koji žele da stupe u kontakt s udruženjem KNS kontakt adresa je: Ibrahim Osmanbašić Hamdije Čemerlića SARAJEVO kns_sarajevo@yahoo.com Rođen je 30. aprila 1965.godine u Prijedoru,a u Kevljane doseljava sa roditeljima naredne godine gdje žive do godine. Nisad je završio geološku školu u Prijedoru i prije rata je radio u Hrvatskoj. U maju je uhapšen i sproveden u Logor Omarska a potom u Logor Manjača, odakle nakon raspuštanja odlazi u London, gdje zasnovao porodicu sa Sabihom Nezić, s kojom ima kćerku Belmu i sina Muhameda. Diplomirao je na Kingston Univerzitetu u Londonu - odsjek građevinarstvo. Radi kao građevinski inžinjer za prestižnu internacionalnu kompaniju. Poezijom se bavi od rane mladosti, a većina njegovih ranih radova ostaju u porodičnoj kući u Kevljanima odakle im se gubi svaki trag. Ipak, jedna bilježnica ostala je u stanu u Delnicama, gdje je Nisad radio pred početak rata. Pjesme za zbirku Himna čovjeku u magli većinom su nastala je tokom godine sa dolaska u London. Nisad objavljuje poeziju na web-stranici KNS Sarajevo, i dobitnik je priznanja za pjesmu Gubiš se, gubiš u sklopu manifestacije Literarne kreacije Pored poezije piše i prozu što prezentira na web-portalu Nisad Jakupović živi i stvara u Londonu. bibliotekama širom BiH i dijaspore, kao i u dušama naših građana, koji će sebe vjerovatno pronaći u mnogim stihovima. S.J. 38

39 Iz Štampe Komšić: Bilo kakav vid milosrđa prema Biljani Plavšić je velika greška Željko Komšić otkazao je posjetu Kraljevini Švedskoj... Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić otkazao je posjetu Kraljevini Švedskoj koja je bila najavljena za 4. novembar zbog prijevremenog puštanja na slobodu haške osuđenice Biljane Plavšić. Ona je oslobođena na osnovu Odluke vlade Kraljevine Švedske 22. oktobra. U saopćenju za javnost iz Komšićevog kabineta navedeno je da se u donošenju odluke o otkazivanju posjete Švedskoj posebno vodilo računa o tome da je švedska vlada to htjela učiniti, a ne da je bila prisiljena, s obzirom na to da se, prema zakonu, oslobađanje zatvorenika nakon izdržane 2/3 kazne ne podrazumijeva, nego postoji kao mogućnost. -Posebno je neprihvatljivo i kompromitujuće za švedsku vladu ponašanje njenog ministra vanjskih poslova Carla Bildta koji je bio svjedok odbrane na suđenju Biljani Plavšić te ju je posjećivao u zatvoru da bi na kraju učestvovao u glasanju, odnosno The Guardian "Plavšićeva je lagala da se kaje" donošenju ove odluke švedske vlade, stoji u saopćenju. Komšić je u septembru uputio pismo Peru Westerbergu, predsjedniku Parlamenta Komšić: Velika nepravda i sramota Kraljevine Švedske, te Frederiku Reinfeldtu, predsjedniku vlade Kraljevine Švedske, u kome je zatražio od švedskih vlasti da ne odobre prijevremeno puštanje Biljane Plavšić na slobodu. U pismu je istakao da bi "bilo kakav akt milosrđa prema osobi koja je kao član najužeg ratnog rukovodstva bosanskih Srba, osuđena za najgore zločine počinjene protiv čovječnosti te učestvovala u planiranju, kreiranju i provođenju progona i uništenja Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u BiH bio velika greška". Komšić izražava žaljenje i izvinjava se zbog otkazivanja predviđenih susreta sa švedskim kraljem Carlom XVI Gustafom i s predstavnicima bh. dijaspore iz skandinavskih zemalja, a kojih samo u Švedskoj živi više od , saopćeno je iz Komšićevog kabineta. Autor: FENA Londonski The Guardian izvještava u srijedu o puštanju na slobodu Biljane Plavšić, koju opisuje kao "jedinog lidera bosanskih Srba koji je priznao krivicu za zločine u Bosni". List piše da je bivša predsjednica Republike srpske, koja je svojevremeno fotografirana u zagrljaju s Arkanom pored leševa bosanskih muslimana, bila ekstremni srpski nacionalist i kako je u Haagu napravila pogodbu da prizna zločine protiv čovječnosti i izrazi pokajanje u zamjenu za ukidanje optužnica za ratne zločine i genocid, pa tako i blažu kaznu. Opisujući njezin povratak u Beograd, u utorak, gdje će imati policijsko osiguranje, Guardian podsjeća da je Biljana Plavšić, dvije godine nakon izricanja presude u Haagu, rekla kako je lagala u svojoj izjavi da se kaje zbog zločina u Bosni. Momčilo Krajišnik u zatvoru sa teroristima i ubicama djece Ratni zločinac prebačen na izdržavanje kzne u jedan od najozloglašenijih britanskih zatvora... Bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti, prebačen je na izdržavanje kazne u jedan od najozloglašenijih britanskih zatvora, gdje su smješteni teroristi i ubice djece, piše današnji "Dejli ekspres". List navodi i da je Krajišnik izuzetno nezadovoljan što je smješten baš u taj zatvor. "Većinu vremena provodi čitajući i iz ćelije izađe samo da uzme hranu i to je sve", izjavio je jedan od zatvorskih službenika koji je želio da ostane anoniman. Krajišnik kaznu služi u zatvoru "Vejkfild", Sjeverni Jorkšir, a obzirom da je osuđen i zbog progona bošnjačkog muslimanskog stanovništva u BiH, čuvarima je, kako piše "Dejli ekspres", naređeno da ga posebno obezbijede. On je prije dvije sedmice smješten u D krilo tog zatvora, dok je većina terorista prebačena u druge dijelove zatvora, a u zatvoru "Vejkfild" smješteni su i ljudi poput Roja Vitinga i Roberta Bleka, koji su osuđeni za ubistvo djece. Žalbeno vijeće Haškog tribunala pravosnažno je osudilo Krajišnika na 20 godina zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u BiH godine. Vijeće je time promijenilo i umanjilo prvostepenu presudu, izrečenu u septembru 2006, kojom je Krajišnik bio osuđen na 27 godina zatvora. Poništen je dio prvostepene presude u kome je osuđen za istrebljenje, ubistva i djelimično progon, podsjetio je Radio "Slobodna Evropa". Autor: Tanjug 39

40 Iz Štampe 3,000 for Muslim cocktail waitress who had to work in 'sexy' dress (but who didn't mind appearing on Facebook wearing a skimpy top) By Daily Mail Reporter, Last updated at 9:11 AM on 16th June 2009 A Muslim cocktail waitress who quit after refusing to wear a sexy dress has won almost 3,000 in compensation for sexual harassment. A tribunal accepted that Fata Lemes genuinely believed that the short, lowcut red dress was disgusting and made her look like a prostitute. But the panel rejected her claim that it was sexually revealing and indecent. Work wear: Miss Lemes in the disgusting red cocktail dress Her compensation claim of 20,000 including 17,500 for hurt feelings was branded manifestly absurd. Miss Lemes told London Central Employment Tribunal that she might as well be naked in the dress, adding: I was brought up a Muslim and am not used to wearing sexually attractive clothes. However, a photo on the Facebook social networking site shows her wearing a lowcut T-shirt. She was awarded 2, for hurt feelings and loss of earnings. It is not known whether the panel saw the Facebook photo before making their judgment. The tribunal panel ruled that bosses at Rocket bar and restaurant in Mayfair should have made allowance for her feelings and their insistence that she wear the dress amounted to sexual harassment. It concluded that the Bosnian Muslim holds views about modesty and decency which some might think unusual in Britain in the 21st century. However, it found that Miss Lemes, 33, overstated her trauma at being asked to wear the sleeveless dress. Her claim that she was left with no choice but to walk out of her job at the bar after only eight days was rejected by the panel. Miss Lemes, who was paid 5.52 an hour, also said she was pestered for sex by clients at the bar. She alleged that bosses ran Rocket like a sex club and allowed clients to think that waitresses could be treated as prostitutes. She told how on one shift two men told her they were looking for a blonde for one or more nights. I considered the company must be indicating to guests that the bar was the type of bar where they could make sexual Revealing: Fata Lemes offers to staff, she on Facebook said. Tom Grady, the lawyer for the Spring & Greene-owned bar, told the tribunal: There is no evidence to support the suggestion that it is a sex club or some sort of seedy brothel. The panel said Miss Lemes s perception that wearing the dress would make her feel as if she was on show was legitimate and not unreasonable. But it rejected her claim of constructive dismissal, saying the employment was ended by mutual consent once it became clear that there was no prospect of the differences over the dress being resolved. Miss Lemes, of Camden, North London, was also judged to have overstated the injury to her feelings. We do not accept that it was reasonable for her to decide, as she told us she had done, not to consider any form of waitressing again, the panel said. Her sincere feelings about being required to wear a red dress when working in a Mayfair bar could not reasonably have caused her to rule out employment in, for example, a cafe or fast-food restaurant. The company failed to pay Miss Lemes for her shifts but handed over 255 during the hearing at the suggestion of the tribunal panel. Read more: news/article /muslim-cocktail-waitress-gets sexual-harassment-bar-ordered-wear-indecent-dress. html#ixzz0xnl7jdn7. Slavko Jovičić za Sport Centar 'Srpsko-bošnjačko-hrvatski inat jači je od Portugala' Utakmice baraža za plasman za Svjetsko prvenstvo u Južnoafričkoj Republici 2010., koje BiH očekuju protiv Portugala 14. i 18. novembra, pobudile su veliko interesovanje i među našim političarima u danima kada se kao nikada do sada verbalno sukobljavaju oko najvažnijih pitanja na našem putu ka Evropskoj uniji. "Burazeru, sve ti je danas politika. Slavko Jovičić Nažalost, i (Foto: A. Panjeta) sport je kod nas politika", rekao je za Sport Centar Slavko Jovičić Slavuj iz stranke SNSD-a i poslanik u državnom Parlamentu, a potom optimistično naglasio: "Sport treba gledati kao nacionalno takmičenje i zaista u ovim i svim drugim vremenima mora se odvojiti od politike. Kao političar, ali i građanin ove zemlje zaista tako mislim. Vjeruj mi, ubjeđeniji sam nego iko da će reprezentacija BiH eliminisati Portugal i plasirati se na SP." Na pitanje na čemu temelji toliki optimizam, u novom broju Sport Centra koji je od utorka (3. novembra) u prodaji, Jovičić je odgovorio: "Na srpsko-bošnjačkohrvatskom inatu. Jači je Portugala i zato ćemo ih dobiti i putovati u Afriku. Kad nas svi podcijene, kad niko ne vjeruje da se u BiH može desiti bilo šta pozitivno, kad je recesija svugdje u svijetu, kad gaće nosimo 20 godina na štapu, ovaj put, svi zajedno ponijećemo zastavu ove zemlje i postaviti je na jarbol učesnika SP-a." Jovičić je kazao i kako uspjeh reprezentacije može doprinijeti ujedinjenju i napretku naših naroda više nego bilo koji potez političara. "Tražimo samo stvari koje nas razdvajaju. Ovo je prvi put da imamo ogromnu šansu za prosperitet i pozitivnu promociju države. Ponoviću, zbog toga sam siguran da ćemo eliminisati Portugal", tvrdi Jovičić za Sport Centar. Šefik Džaferović iz SDA i poslanik u Parlamentu BiH blaži je optimista od Jovičića. Istakao je da sa nestrpljenjem očekuje mečeve sa Portugalom. I pored njihove snage potajno se nada najboljem za našu reprezentaciju. "Želim sve najbolje reprezentaciji BiH. Rijetko ko bio bi sretan kao ja, kada bi konačno otišli na veliko takmičenje. Šta god da kažem više, bilo bi suvišno, ispričao je Džaferović za Sport Centar. U ovoj veoma zanimljivoj temi za bh. sedmični sportski list govorili su i Beriz Belkić (Stranka za BiH), Martin Raguž (HDZ 1990), Nermin Pećanac (SDU), te Denis Bećirević (SDP). 40

41 Bil Klinton: šokantno priznanje Bošnjaci se nakon užasnog embarga na naoružanje danas susreću s drugim vrstama embarga Iz Štampe Karadžiću nametnut advokat, suđenje odgođeno za mart Ponašanje optuženog zapravo je dovelo do zastoja u suđenju što je očigledno bio njegov cilj Klinton: Iskrenost neobična za jednog političara Znali smo svih proteklih godina da u nekim utjecajnim evropskim zemljama postoji zazor od islama i muslimana i da je zbog tih užasnih predrasuda Bošnjacima tokom rata i agresije na BiH onemogućena odbrana i ukidanje nepravednog embarga na naoružanje. Šokantno je, međutim, kada istovjetno objašnjenje razloga zbog kojih je embargo zadržan čujemo od Bila Klintona (Bill Cliton), bivšeg američkog predsjednika i političara koji je bio na čelu SAD u vrijeme kada je u BiH trajao pokolj nad bošnjačkim muslimanskim stanovništvom. - BiH je u proteklom ratu ostala bez prave pomoći zbog straha Evrope od muslimanske države na njenom tlu - kazao je Klinton historičaru Tejloru Brenču (Taylor Branch), koji je to objavio u svojoj knjizi nastaloj na osnovu privatnih razgovora s Klintonom, tokom njegova dva mandata u Bijeloj kući. Klinton priznaje da je nemoć da ukine embargo na oružje BiH jedan od njegovih najvećih neuspjeha. Nema razloga da sumnjamo u njegovu iskrenost. S druge strane, njegove riječi svojevrstan su signal Bošnjacima da i dalje moraju biti oprezni i da mnogi problemi s kojima se kao narod i danas susreću izviru iz islamofobije i nespremnosti nekih zapadnih zemalja i njihovih lidera i diplomata da u svoje društvo ravnopravno prime zemlju u kojoj je većinsko muslimansko stanovništvo. Jednostavno, kao što su Bošnjacima nekada ruke bile vezane embargom na oružje, sada se susreću s drugom vrstom embarga - na slobodu da suvereno odlučuju o svojoj budućnosti i pravo da razvijaju svoje ekonomske i političke potencijale u okviru euroatlantskih integracija, bez stalnih sumnjičenja njenih vjerskih i političkih lidera za navodne veze s terorizmom i organiziranim kriminalom. Karadžić: Obavezan prisustvovati suđenju Haški sud je odlučio da se bivšem vođi pobunjenih bh. Srba Radovanu Karadžiću dodijeli advokat po službenoj dužnosti i nastavak suđenja zakazao je za 1. mart godine kako bi se novoimenovani advokat pripremio za suđenje. Tu je odluku Sud donio nakon što se Karadžić protekle sedmice odbio pojaviti na početku suđenja tvrdeći da nije imao dovoljno vremena da se pripremi za postupak. Karadžić je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata u BiH. Sud je naložio Sekretarijatu Haškog suda da odredi advokata. Obrazlažući odluku o nametanju advokata po službenoj dužnosti u interesu pravde, Sudsko vijeće utvrdilo je da je optuženi Karadžić u značajnoj mjeri i ustrajno opstruirao ekspeditivno vođenje sudskog postupka odbijanjem da mu prisustvuje do trenutka kada bi sam procijenio da je spreman. - Ponašanje optuženog zapravo je dovelo do zastoja u suđenju što je očigledno bio njegov cilj - stoji u obrazloženju odluke. - Jasno je pokazao da želi, umjesto Sudskog vijeća, kontrolirati kada će se suđenje nastaviti. Sudsko vijeće ocijenilo je da se radi očiglednim primjerima namjernog opstruktivnog ponašanja bez obzira na njegovu raniju kooperativnost u pripremi suđenja - dodaje se u obrazloženju odluke. Sudsko vijeće uvažilo je da je novom advokatu po službenoj dužnosti potrebno određeno vrijeme za upoznavanje s predmetom i procijenilo da bi nekoliko mjeseci zadovoljilo te potrebe. Suci su pozvali optuženog da sarađuje s advokatom koji će biti imenovan. Prema odluci suda, suđenje će se nastaviti 1. marta uvodnim riječima odbrane optuženog Karadžića. Sudsko vijeće je na kraju odluke upozorilo Karadžića da će se, ako ustraje na nedolascima na suđenje ili na drugi način bude ometao ekspeditivnost postupka, time odreći prava da se sam zastupa i neće više ostvarivati pravo na pomoć tima koji mu je dosad pomagao. Autor: ONASA 41

42 Iz Štampe Sedmi dan Od Potočara do Butmira: holandski bataljon Crna hronika Krivotvorine: Rasturaju se lažne marke, euri, ali i engleske funte Prema svjedočenjima tadašnjeg prevodioca holandskog bataljona u Potočarima Hasana Nuhanovića, glavna briga komande holandskog bataljona u Srebrenici bila je kako ne iritirati Ratka Mladića i njegove vojnike koji su zauzeli gradić kojeg su Ujedinjene nacije proglasile zaštićenom zonom. O kakvim su sitnicama u toj brizi seriozni Holanđani vodili računa najbolje svjedoči sljedeći detalj: holandski vojnici unutar svoje baze, među desetinom hiljada golorukih srebreničkih nesretnika koji su četrdesetak sati vjerovali da ih UNPROFOR neće isporučiti Mladićevim zločincima, kretali su se pod punom ratnom spremom - u uniformama, s pancirima, naoružani puškama, pištoljima i noževima; istovremeno, dok su srpski vojnici s druge strane žice koja je ograđivala UN-ovu bazu već uveliko vršili masovne egzekucije civila i razdvajanje muškaraca od žena, desetine holandskih vojnika među njima bili su potpuno nenaoružani, odjeveni u vojničke kratke pantalone, majice kratkih rukava, s bejzbol kačketima sa znakom UN-a na glavama. Između ostalog, i tako je realizirana naredba majora Frankena u skladu s kojom treba po svaku cijenu izbjeći iritiranje srpskih vojnika. Jedna druga međunarodna vojna baza u Bosni i Hercegovini, ona EUFORova u Butmiru, ovih dana je u žiži domaće javnosti. Na razgovore s osam ključnih političkih lidera o budućnosti Bosne i Hercegovine dolaze zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg i predsjedavajući Ministarskog vijeća Evropske unije Carl Bildt. Višegodišnje toleriranje rušilačkog pohoda premijera Republike Srpske Milorada Dodika na državu natjeralo je i skoro najkrupniji kalibar predstavnika međunarodne zajednice da se uključe u rješavanje problema koji najozbiljnije prijeti da razori ustavno krhku dejtonsku tvorevinu. Koristeći upravo dejtonski ustavni aranžman, Dodik uspješno realizira svoju strategiju: zloupotrebom entitetskog glasanja, na koje su javno ukazali srpski lideri Dragan Čavić (pa čak) i Mladen Ivanić, on je paralizirao normalno funkcioniranje praktično svih državnih institucija i organa, a stanje stvoreno takvim činjenicama koristi kao ključni dokaz da je država Bosna i Hercegovina - neodrživa. Upravo je na entitetsko glasanje, kao tempiranu bombu ugrađenu u krhke temelje bh. države, ukazala i svojom analizom Venecijanska komisija, a Evropski parlament, Vijeće Evrope i Kongres SAD-a su svojim rezolucijama zatražili ukidanje ovog mehanizma efikasne paralize države Bosne i Hercegovine. Prema svim javno dostupnim informacijama, kao i prema informacijama Dana iz više stranih diplomatskih izvora, predstavnici SAD-a i Evropske unije u butmirsku bazu dolaze sa strategijom majora Frankena iz holandskog bataljona u bazi u Potočarima. Njen sažetak glasi: ne iritirati Srbe! Iako je izvjesno da se Steinberg i Bildt na pregovorima neće pojaviti u golferskim bermudama, T-shirtsu i s kačketima na glavi, skoro je sigurno da među njihovim prijedlozima neće biti ukidanje entitetskog glasanja. Pukovniku Karremansu i majoru Frankenu uspjelo je da Srebreničane ubijede da spas za njih predstavlja napuštanje UNPROFOR-ove baze u Potočarima; Steinberg i Bildt dolaze s planom da svoje diplomatsko umijeće i moć koju zastupaju upotrijebe za uvjeravanje "Srebreničana" da problem BiH može biti prevaziđen i bez ukidanja entitetskog glasanja - dovoljno je zatvoriti OHR, raskrčmiti državnu imovinu, povećati broj poslanika u Parlamentu BiH, ukinuti direktno glasanje za izbor članova Predsjedništva BiH, dobiti Dodikovo obećanje da neće ukinuti Ministarstvo za izbjeglice u Republici Srpskoj i časnu riječ da više neće "baš toliko" opstruirati državu i negirati genocid... Naravno, u skladu s unproforovskim pristupom međunarodne zajednice, i Dodik će morati da učini neki važan "ustupak": prekinut će započete opstrukcije davno usvojene odluke o članstvu BiH u NATO savezu! Onog trenutka kada su Dodik, Boris Tadić i Dragan Čović shvatili da su u Sulejmanu Tihiću pronašli respektabilnog bošnjačkog lidera spremnog da proda temeljne državne interese Bosne i Hercegovine, inauguriran je prudski proces. Logikom "ako je prihvatljiv Tihiću, što ne bi bio i nama", Prudski sporazum su prigrlili i posljednji ostaci Bushove administracije koji stoluju ili se motaju po Bosni i Hercegovini (ambasadori English, Gregorian i Bond). Naravno, slijepo su praćeni visokim predstavnicima Lajčakom i Inzkom, a Bildta nije trebalo nagovarati da preuzme inicijativu i njenom realizacijom dovrši posao koji je započeo svojim angažmanom još tokom rata u Bosni i Hercegovini. Zato je sastanak u Butmiru, ustvari, posljednja etapa prudskog procesa, ali moguće i jedna od posljednjih u nestajanju države Bosne i Hercegovine. Senad Pećanin U prvih šest mjeseci ove godine, prema objavljenim podacima Centralne banke BiH, registrirano je ukupno falsificiranih novčanica i to kovanica, od čega 912 kovanica od 5 KM. Najviše se falsificiraju novčanice od 20, 50 i 10 KM. Identična šema Šema rada distributera lažnih novčanica je identična na bh. prostoru. Uglavnom se pojavljuju na pijacama, manjim trgovinama i općenito maloprodajnim objektima. Drugo pravilo je da osobe koje u promet pokušavaju staviti lažne novčanice uglavnom dolaze iz drugih gradova ili susjednih država. - Pokušavaju se rasturati lažne novčanice ne samo naše države nego i susjedne Hrvatske, ali i evropskih zemalja u kojima su platežno sredstvo euri - kaže Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK, te navodi kako je na područu općine Sanski Most otkrivena i lažna novčanca od 20 engleskih funti. Unsko-sanski kanton, barem kada je riječ o broju otkrivenih falsificiranih novčanica, u žiži je aktivnosti distributera lažnih banknota. Za devet mjeseci ove godine otkrivene su uz pomoć građana i banaka 93 lažne novčanice. U jednom sanskom kafiću, kako se utvrdilo, s lažnih 100 KM dvije osobe su pokušale platiti račun. Ostao bez ovaca Policijskom provjerom ustanovljeno je da su iste osobe lažnim novčanicama pokušale platiti u ključkoj trgovini "Hari", a nešto ranije i u trgovačkim objektima u Jajcu. - Tužilaštvu USK podnesena su četiri izvještaja o počinjenom krivičnom djelu falsificiranja novca - kaže Šiljdedić. Zbog načina rada rasturača lažnih novčanica vijesti o otkrivanju dolaze sporadično. U jednoj privatnoj kući u Tuzli je prije mjesec kod A. H. pronađena jedna lažna novčanica od 100 KM, tri od 50 KM i jedna od 20 KM. U Brčkom je, prema prijavi dvojice trgovaca, otkriveno šest krivotvorenih novčanica od 100 eura. Neobičan slučaj desio se u Istočnom Sarajevu krajem prošle godine kada je jedan stočar prodao nepoznatim osobama četiri ovna i jednu ovcu za 900 eura, a za koje je kasnije utvrdio da su lažni. Zahtjevi za provjere Prošle godine u BiH otkrivene su, prema objavljenim podacima, falsificirane novčanice i kovanice, a u Centralnoj banci BiH podneseno je zahtjeva za provjeru autentičnosti. Najviše otkrivenih lažnih novčanica, ukupno 823, bile su u apoenima od 20 KM, 442 novčanice od 50 KM i 241 lažnjaka od 10 KM. Tanji i lošiji papir Falsificirane novčanice izrađene su od papira lošijeg kvaliteta, tanjeg u odnosu na originalne, svjetlije su boje i po dimenzijama nešto manje od autentičnih banknota. Originalne papirnate novčanice imaju dva zaštitna elementa koji se vide prema izvoru svjetlosti - vodeni znak i zaštitnu nit. Autor: M. DEDIĆ 42

43 Wolverhampton-Portsmuth BEGOVIĆ UPISAO PRVI NASTUP ZA ZMAJEVE Rođenje kćerke Taylor najveća radost koju je doživio do sada. Sport Prisustvo potpisnika ovih redova nogometnoj utakmici engleske Premier lige između Wolverhamptona i Portsmutha bilo je sretno za gostujući tim, jer je nakon sedam uzastopnih poraza ekipa našeg reprezentativnog golmana Asmira Begovića zabilježila prvu pobjedu. Naš golman, iako nije branio, poslije utakmice nije krio sreću, jer je njegov tim osvojio prva tri prvenstvena boda. "Ma, moralo nas je krenuti. Bili smo puno bolji, a sreća uvijek prati pobjednike. Izgleda da je prisustvo 'Habera' donijelo sreću mom 'Portsmuthu'", kratko je, nakon našeg čestitanja, prokomentirao naš golman. Naravno, nakon toga priča se okrenula ka reprezentaciji Bosne i Hercegovine i predstojećem susretu u Talinu. Pitali smo ga šta očekuje od tog meča. "U Sarajevo dolazim u ponedjeljak i naravno da kao i svaki pravi sportista očekujem da branim u narednom meču i svima pokažem svoje stvarne kvalitete. Imao sam odlične pripreme s 'Portsmuthom'. Branio sam na nekoliko utakmica i potpuno sam i fizički i psihički spreman da našim vjernim navijačima i cjelokupnoj javnosti, zajedno s mojim suigračima iz reprezentacije, priredim veliku radost - plasman u baraž. Koga bih volio vidjeti u baražu? Svejedno mi je. Sve ekipe su jake. Naše je da ne mislimo o protivniku, već da igramo kako najbolje možemo i onda nam ni Južna Afrika nije daleko", kazao je Begović. Naš golman nam se malo i požalio na to da mu teško pada razdvajanje od kćerkice. Ma znate da sam prije osam sedmica dobio kćerkicu Taylor. Ovaj odlazak u Sarajevo je prvo veliko razdvajanje od nje i vjerujte da mi stvarno teško pada. Evo ja jedva čekam da me ovaj 'Portsmuthov' autobus dovuče kući da je vidim. Sve slobodne trenutke provodim s njom, a kada sam na putu sa mnom je i galerija njenih fotografija na mom mobilnom telefonu." Naravno da nam je ponosno pokazao fotografije svije kćeri, a mi smo mu na ispraćaju poželjli uspješan nastup u Talinu. Ova priča nastavljena je nakon utakmice u Estoniji, gdje je Begović u zadnjim Begović na vratima Bosne minutama zamijenio Hasagića i nakon što je dres Portsmutha zamijenio majicom Ipswicha. Ukratko nam je ispričao o nastupu u reprezentaciji: "Selektor Blažević mi je u zadnjim minutama ukazao povjerenje. Drago mi Asmir Begović i Namik Alimajstorović je da sam konačno upisao taj prvi seniorski nastup. Vratio sam se odmah iz Talina, jer sam prihvatio poziv trenera Roya Keana da do januara branim u Ipswichu. Jednostavno, želim da branim, jer na taj način jedino mogu osigurati startnu poziciju na golu reprezentacije Bosne i Hercegovine, dodao je. Upitan kako se snašao u Ipswichu, kako je primljen od kolega i šta misli o Royu Keanu odgovorio je riječima: Ovo je moj drugi izlet u taj klub. Pridružila mi se i moja porodica, tako da nisam usamljen. Uživam ovdje, pogotovo što sam odmah postavljen za prvog golmana i što u četiri utakmice nisam doživio nijedan poraz. To je pomoglo i mom treneru Royu Keanu da stabilizira situaciju u klubu. Inače on ima visoke 43 Bosanski duel u Engleskoj Na utakmici engleske Champions lige između domaćeg Ipswicha i Watforda, koja je završena neriješenim rezultatom (1:1), gol domaće ekipe branio je naš reprezentativni golman Asmir Begović. Nažalost po njega, u zadnjoj minuti dodatnog vremena rezervni igrač Watforda Nathan Elington razantnim šutom s nekih šest-sedam metara izjednačio je i svojoj ekipi donio bod a momčadi Roya Keana oduzeo nadu za prvom prvenstvenom pobjedom. Dobri poznavaoci nogometa znaju da je Nathan Elington bosanskohercegovački zet i da je već nekoliko godina u sretnom braku s Tuzlankom Almom Mustafić, koja je tokom rata izbjegla u Manchester. Tako je ovaj, rekli bismo, bosanski duel ipak pripao našem zetu. Na ovoj utakmici Asmir Begović je odlično branio, a kod primljenog gola nije mogao ništa značajno učiniti jer je šut Elingtona bio razantan i neodbranljiv. trenerske standarde, što mi jako odgovara, i uživam raditi s njim." S Begovićem smo razgovarali i o predstojećem baražu i susretu s Portugalom. Bio je potpuno jasan: "Što se tiče utakmica s 'Portugalom', mislim da imamo velike šanse da prođemo baraž i odemo u Južnu Afriku. Da li ću braniti ne znam, ali mislim da moje odlične odbrane u Ipswichu neće ostaviti nikoga ravnodušnim. Naravno, selektor Blažević će odlučiti ko će na gol, a moje je da budem potpuno spreman."

44 Sport NOGOMETNI WUNDERKIND IZ KRAJINE Haris Vučkić, zvijezda Newcastle Uniteda HARISOVO SRCE IZMEĐU SLOVENIJE I BIH U ljeto ove godine HARIS VUČKIĆ (17), nogometaš slovenačkih Domžala, potpisao je ugovor sa Newcastle Unitedom, a britanski su mediji slavili dolazak na Ostrvo jednog od najtalentiranijih nogometaša Evrope; reporteri Slobodne Bosne posjetili su Harisa Vučkića u Sloveniji, u vrijeme njegovog nastupa za U-19 reprezentaciju te zemlje, i s njim razgovarali o tome hoće li ovaj Slovenac bosanskih korijena igrati za nogometnu reprezentaciju BiH Ukoliko se Haris Vučkić odluči igrati za BiH, to će za Slovence biti nacionalna tragedija U središtu Lendave, malog slovenačkog mjesta na granici sa Mađarskom, stadion je NK Nafta, najstarijeg nogometnog kluba u zemlji. Stadion sa jedva tri hiljade mjesta, okružen shopping mallovima austrijskih i njemačkih trgovačkih lanaca, centralno je mjesto zbivanja u gradiću u kojem se vjerovatno nikada ne dešava ništa zanimljivo. Stoga je Lendava bila idealno mjesto za odigravanje kvalifikacijskih utakmica za odlazak na U-19 prvenstvo Evrope. Dva sata prije utakmica koje su Slovenci igrali sa Slovacima i Englezima sjedili smo u Ribiškom domu, iz čijeg je zvučnika odjekivao Čardak, novi hit Halida Bešlića. Stotinjak metara dalje, u blizini stadiona, po ko zna koji put tog dana slušamo Jazz.ba, najgluplju pjesmu koju je ikada snimila Crvena jabuka, no i ona je hit u Sloveniji. Što se čudite tome, Slovenci se baš pale na bosansku muziku, priča Muhamed Ćosić, nekadašnji nogometaš, danas menadžer Harisa Vučkića, jednog od najtalentiranijih nogometaša Evrope, momka na kojeg se proteklih mjeseci pale svi Slovenci. Posebice nakon što se, poslije Harisovog odlaska iz Domžala u Newcastle, pročulo kako će Haris možda, umjesto Slovenije, u budućnosti igrati za reprezentaciju BiH. UŽIVAM U ENGLESKOJ Haris je visok, vječito nasmijan momak koji, jasno se vidi uživa u svakom danu svoga života. Oduševljava se komedijama snimljenim na prostorima bivše Jugoslavije. Omiljeni mu je film Sivi kamion crvene boje, sluša Dinu Merlina i Enrique Iglesiasa. Nogometni mu je uzor Cristiano Ronaldo, zbog njega sam navijao za Manchester United, sada navijam za madridski Real, kaže nam. Njegova se karijera odvija pravim pute i odlazak u Englesku vidi kao prvi pravi korak u svom životnom putu. Vrlo sam zadovoljan kako mi se karijera do sada odvijala, priča nam. Fudbal sam počeo igrati od svoje šeste godine u Domžaskim Cicibanima. Marljivo sam trenirao kroz sve starosne grupe. Već od moje desete godine počeli su me pozivati da igram za starije selekcije gdje je igrao i moj stariji brat Alen. Prijala mi stalna prisutnost u jačim kategorijama, do petnaeste godine na različitim turnirima sam nekoliko puta bio izabran za najboljeg igrača generacije u Sloveniji. Najveći uspjeh u reprezentaciji mi je bilo učešće na finalnom U-19 turniru EP-a. u Ukrajini u julu ove godine. Tada sam prvi put skupa sa bratom Alenom igrao za Sloveniju. Bio je to poseban doživljaj, osjećao sam se kao jedan od braće Sušić ili Vujović o kojima mi je otac uvijek pričao. Već četiri godine traje potjera najvećih evrospkih klubova za njim, mogao je birati zemlju u koju će ići igrati, no na kraju se ipak odlučio za Englesku. Kada sam imao 14 godina, počeli su dolaziti iz Milana, Empolija, Fiorentine, Manchester Cityja... Moji roditelji su odigrali veliku ulogu u pronalaženju pravog trenutka za odlazak u inostranstvo. Skoro dvije godine smo se pripremali za taj, za mene i svakog mladog fudbalera važan korak. Poziv iz Newcastlea je zadovoljio sve Haris Vučkić u dresu Njukastela kriterije i mislim da je to klub u kojem se sa mladim fudbalerima radi vrlo profesionalno, kaže Haris. Priča nam kako je oduševljen Engleskom, zemljom, tradicijom uslovima za školovanje i rad. To je zemlja u kojoj svi klubovi imaju skoro identičan program za uspješan razvoj fudbalske karijere. U Newcastleu pohađam akademiju i usavršavam engleski jezik. Obrazovanje igra važnu ulogu u mom privatnom i profesionalnom životu. Engleska liga me je uvijek interesirala, jer se tamo igra siguran, brz i čvrst fudbal. No, jasno mu je, itekako je svjestan kako je njegova karijera tek na početku, te da mu predstoji dokazivanje i mukotrpan rad, težak rad kako bi postao profesionalni nofgometaš. Sve sam podredio tome da postanem igrač, svoju budućost vidim svakako u fudbalu. Nastaviću da treniram, da radim sa još više elana. Očekujem da će taj trud, akobogda, uroditi plodom. IZMEĐU NEWCASTLEA, MILANA I BOSNE. Muhamed Ćosić, menadžer koji uživa veliki ugled u Sloveniji, mjesecima je radio na Harisovom transferu u inozemstvo. Kaže kako je Haris spasio Domžale od bankrota. Klub u kojem je Vučkić počeo karijeru zapao je u velike finansijske probleme, nisu imali novca za plaće i spasili su se nakon što je Newcastle uplatio obeštećenje za jednog od nadarovitijih napadača Evrope. Haris je mogao birati klub u koji će ići, kaže Ćosić, menadžer koji je, primjerice, kreirao detalje prvih inozemnih transfera Elvira Rahimića ili Kenana Hasagića. Bila su 44

45 Sport mu otvorena vrata Bešiktaša, trenirao je sa Milanom i trebao je ostati u Italiji, no mislili smo da to ne bi bilo dobro za njegovu karijeru. Italija je teška zemlja za razvoj mladog igrača, rijetko se ko iz njihovog omladinskog pogona probije do prvog tima. Ćosić je već godinama u izvanrednim poslovnim odnosima sa Markom Taylorom, šefom omladinske akademije Newcastlea i kada su Englezi, nakon samo dvije utakmice u kojima su gledali Harisa, podigli palac gore za njegov dolazak, posao je brzo završen. Engleska je idealna za razvoj mladog igrača. Harisu je svaki dan programiran, on ima poseban jelovnik, poseban režim treninga, ide u školu, uči jezik. Čak i ako ne uspije ostati u Engleskoj, u šta ja zaista sumnjam, može potpisati ugovor sa bilo kojim klubom iz Njemačke ili Belgije. Sa Harisom je u Englesku otputovao njegov otac Mirsad. Majka Mirsada i brat Alen, također nogometaš, 21-godišnji stoper Domžala, ostali su u Sloveniji, zemlji u koju su doselili još godine. Harisovi roditelji porijeklom su iz Krajine, otac je iz Gornje Sanice kod Haris Vučkić, najtalentiraniji mladi nogometaš Evrope VUČKIĆ JE GARANCIJA POVRATKA NEWCASTLEA U ENGLESKU PREMIER LIGU Haris Vučkić rođen je 21. avgusta godine u Ljubljani. Nogometnu je karijeru počeo u NK Domžale, a debi u slovenačkoj Prvoj ligi zabilježio je 24. maja prošle godine, kada je kao zamjena ušao u igru u utakmici protiv Celja. Međutim, slovenački Nogometni savez kaznio je Domžale, jer je Vučkić, po tamošnjim pravilima, bio premlad da bi nastupao u Prvoj ligi. Na početku sezone 2008/2009 postaje prvotimac, odigrao je četiri utakmice i u januaru ove godine potpisuje troipogodišnji ugovor sa Newcastle Unitedom. Kada je došao na St. James Park, opisan je kao jedan od najtalentiranijih mladih nogometaša Evrope, posebice nakon probnih treninga u AC Milanu. Za Newcastle je prvi nastup imao u februaru ove godine, kada je zaigrao za juniorski tim i postigao pobjedonosni gol protiv Blackburna. Za prvi tim Newcastlea debitirao je 26. avgusta ove godine, kao zamjena u Liga kupu protiv Huddersfield Towna, zaigravši na lijevom krilu. Pet dana kasnije, zamijenio je napadača Nilea Rangera u pobjedi Newcastlea protiv Leicester Cityja. Kada su u pitanju mlade slovenačke reprezentativne kategorije, Haris je briljirao na U-17 Evropskom prvenstvu ove godine, kada je u utakmicama protiv Turske, Rusije i Malte postigao tri gola u tri utakmice. šta će poduzeti u budućnosti. Haris im je potvrdio kako je NS BiH već stupio u kontakt sa njim. Istina je, Bosanci su me već kontaktirali. Prvi put kada su igrale mlade reprezentacije Slovenije i BiH u avgustu u Kidričevu. Nakon toga je bilo još nekoliko kontakata, no za sada nema ništa konkretno. Vučkić je kazao kako mu je Kako dres Slovenije zamjeniti za Bosanski veoma teško da se odredi o svojoj budućnosti kada je u pitanju njegovo igranje u reprezentaciji. Činjenica je da sam rođen u Sloveniji, odrastao sam ovdje, Slovenija mi je dala sve što imam, ali... Jasno je kako je Vučkića opcija igranja za BiH, u trenutku kadfa naša reprezentacija raste i na najboljem je putu da postane jedna od vodećih evropskih ekipa, veoma primamljiva. No, ono što se mora učiniti jeste poslati mu zvaničan poziv za neku od utakmica A-tima kako bi ga tada sigurno mogli zakaparisati za budućnost. Zasada još uvijek nisam dobio nikakav zvaničan akt iz bosanskog Saveza, kaže Vučkić. Zasada ne mogu spekulirati o tome šta će biti niti odgovoriti nešto na to pitanje. No, ako oni zaista pokažu volju za mene, ako me zvanično pozovu u reprezentaciju, razmislit ću o tome šta da radim. To sasvim sigurno neće biti isključivo moja odluka, razgovaraću i sa roditeljima i onda odlučiti šta je najbolje za mene. Borba za jednog od najtalentiranijih evropskih fudbalera je počela. Napravili smo prvi korak i sada treba vidjeti šta će i kako Haris Vučkić odlučiti. Nadamo se da će se odlučiti za zemlju svojih korijena. Ključa, majka Mirsada iz Jezerskog kod Bosanske Krupe. I ja sam se nekada bavio sportom, volio sam košarku ali je moj život bio takav da sam morao ići trbuhom za kruhom, nisam imao priliku trenirati, priča nam Mirsad. Kaže kako je, kada je Haris imao sedam-osam godina, počeo shvatati kako bi mu sin mogao izrasti uvrhunskog nogometaša. Tada su stvari, tako da kažem, počele postajati ozbiljne. Počeo je ozbiljno trenirati, sa svakog turnira donosio je trofeje i nagrade i počeli smo vjerovati kako će možda biti nešto od njega. SLOVENCI U PANICI Poslije Harisovih izvanrednih igara za Newcastle i pisanja našeg lista o tome kako ga NS BiH želi dovesti u reprezentaciju BiH, Sloveniju i tamošnji Nogometni savez zahvatila je panika. Slovenci žele na sve načine mladog igrača bosanskih korijena zadržati u svom timu. O tome hoće li Haris igrati za BiH još je uvijek rano govoriti. Što je i razumljivo, jer nije siguran šta mu nosi budućnost. O tome sa nama nije htio pričati, kazao nam je samo da sačekamo kako će se stvari odvijati. Znaš kako, njemu je teško sada pričati o tome, jer je njegovo srce na dvije strane, kaže nam Harisov otac Mirsad. Haris je Bosanac, nema dvojbe, ali je rođen i odrastao u Sloveniji i srce ga vuče i na tu stranu. Kada su se pojavile prve informacije o tome da bi mogao igrati za BiH, njegovi su ga suigrači opkolili u svlačionici i pitali ga da li je moguće da će ih napustiti. Teško je nama razmišljati o svemu tome, našli smo se u pomalo nezgodnoj situaciji. Haris još uvijek nije formiran igrač i stvara se sva ta fama oko njega, a bojim se toga. Neposredno pred početak kvalifikacijskih utakmica koje je u Lendavi Vučkić igrao sa suigračima iz Slovenije, najtiražniji slovenački sportski list Ekipa objavio je tekst u kojem se vidjela briga slovenačkih nogometnih dužnosnika, jasno je kako se boje da ne izgube svog najsjajnijeg dragulja. Slovenački novinari ospjedaju ga svakog dana, tražeći njegovo mišljenje o tome 45

46 Sport Manchester Haber na Old Trafordu Utakmici Campions lige između Manchestera i CSKA prisustvovali su i treneri Hull Cityja i Evertona, Phil Brown i David Moyes. Kratki susret u službenim prostorijama kluba s Old Traforda iskoristili smo da predstavimo medij i zemlju iz koje dolazimo i za koju se slikaju te da im postavimo par pitanja. Dolazak ove dvojice stručnjaka na ovu utakmicu sigurno će probuditi i maštu ovdašnjih sportskih novinara, koji su već potegnuli priču da trener Manchestera ser Alex Ferguson pravi lobi trenera koji Birmingham City McLeish sanja o Džeki i Ibiševiću Alex McLeish, menadžer engleskog Premierligaša Birmingham Cityja, još je jednom javno ponovio da mu je želja u ekipi vidjeti Edina Džeku, ali i Vedada Ibiševića. Alex McLeish (Foto: AP) Prvo pitanje je bilo koga su večeras došli gledati i šta misle o našem Elviru Rahimiću. Što se tiče Rahimića, obojica su naglasila da se radi o odličnom veznom igraču, ali da on nije predmet njihovog interesovanja. Menadžer Evertona je rekao da je čuo dosta toga interesantnog o srbijanskom reprezentativcu Milošu Krasiću i da bi on možda bio dobra investicija za posrnuli Evertonov napad. Trener Hulla Phil Brown došao je, kako reče, zbog Manchesterovog mladog igrača Frederica Machede, koji bi se, po njemu, odlično uklopio u njegov tim koji se bori za opstanak u Premier ligi. Drugo pitanje odnosilo se na predstojeći baraž i prognozu meča između Portugala i Bosne i Hercegovine. Uz podjelu komplimenata na račun igre naše reprezentacije i ekstra kvalitete Misimovića, Ibiševića, Džeke i golmana Begovića, za kojeg je Hull bio zainteresiran, oba trenera dala su prednost selekciji Portugala. Kao razlog naveli su činjenicu da FIFA na svjetskom prvenstvu više voli vidjeti Ronalda i drugove, a, da je mislila drukčije, biranje za baraž bilo bi fer. Ovako? Kako smo mogli shvatiti i pročitati između redova treba se u predstojećem baražu dobro pripaziti i djelilaca pravde. Odlična atmosfera na Old Trafordu će raditi protiv Liverpoolovog trenera Rafaela Beniteza. Kao dio tog lobija već su prozvani trener Sunderlenda Steve Bruce i Blakburna Sam Allardyce. Što se tiče Mancehestera, u kuloarima nakon utakmice moglo se čuti da će od Phil Brown i David Moyes iduće sezone na golu tog tima stajati sinoćnji čuvar mreže CSKA Igor Akinfejev, koji je, uzgred rečeno, odbranio sve što je bilo moguće braniti, čak i više od toga. Naš Elvir Rahimić nije bio u početnom sastavu, a navijači ruskog tima su objasnili da novi trener forsira domaće i srbijanske igrače te da su zbog toga svi drugi stavljeni na klupu. Nažalost po našeg igrača, u periodu dok je on igrao, CSKA je primio dva gola i vodstvo od 3:1 pretvorio u neriješen rezultat. pak, prvi i realniji cilj pojačavanja tima u januaru jest dolazak Red Bullovog napadača Marca Janka, prošle sezone najboljeg strijelca austrijske Bundeslige (34 utakmice, 39 golova). I ove sezone je Janko raspoložen, pa je kroz trinaest prvenstvenih susreta svoje ime u osam navrata upisao na listu strijelaca. Novi vlasnik kluba Carson Yeung obećao je menadžeru momčadi 40 miliona eura za pojačanja, a McLeish kaže: - Janko je vrlo raspoložen pred suparničkim golom, možda nije na nivou Petera Croucha, ali se trudi biti takav igrač. Igrači poput njega nalaze se na tržištu, samo je pitanje možemo li ih mi dovesti. Wolfsburgov dvojac Edin Džeko i Grafite, kao i Hoffenheimov par Vedad Ibišević i Chinedu Obasi također su označeni kao McLeishove mete. Međutim, Birminghamov šef misli da će trebati proći nekoliko godina prije no što klub bude sposoban dovući atraktivne igrače takvog kalibra za njihovu tržišnu vrijednost, piše Sky Sports. -Dosenemo li Evertonov status u nadolazećim godinama onda bismo mogli zavesti džeke. Postoje skriveni nogometni dragulji koji ne koštaju mnogo, a za Džeku bismo trebali izdvojiti oko 15 miliona funti, za Grafitea desetak. I Hoffenheimovi napadači premašuju cijenu od deset miliona - kazao je McLeish. 46

47 Broj 48 Mart/April 2009 cijena jedna funta 47

48 Ć I R I N I Z M A J E V I 48

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

209 CANTON 9 BOSANSKOHERCEGOVAČKA PATRIOTSKA STRANKA (BPS) SPZ BiH. STRANKA ZA SREDNjE. STRANKA ZA BiH. HRVATSKA KRŠĆANSKA DEMOKRATSKA UNIJA-HKDU BiH

209 CANTON 9 BOSANSKOHERCEGOVAČKA PATRIOTSKA STRANKA (BPS) SPZ BiH. STRANKA ZA SREDNjE. STRANKA ZA BiH. HRVATSKA KRŠĆANSKA DEMOKRATSKA UNIJA-HKDU BiH General Elections / Opći izbori Final Results and Final Results from regular ballots cast in all FBiH municipalities and Out of municipality ballots processed in the Counting Centre Konačni rezultati i

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

1. Mart Dan nezavisnosti

1. Mart Dan nezavisnosti Broj 52 Januar/Februar 2010 cijena jedna funta Čestitamo Vam 1. Mart Dan nezavisnosti BOSNE I HERCEGOVINE Iz Networka Velika Britanija AMBASADORI TATHAM I NEGODIĆ POSJETILI BOSANSKU KUĆU Veoma sam impresioniran

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

SADRŽAJ, OD NAJSTARIJIH PREMA NAJNOVIJIM BLOGOVIMA

SADRŽAJ, OD NAJSTARIJIH PREMA NAJNOVIJIM BLOGOVIMA SADRŽAJ, OD NAJSTARIJIH PREMA NAJNOVIJIM BLOGOVIMA 1. STRAST I BALANS 2. MANJE JE VIŠE - DOBAR ILI LIJEP ŽIVOT? 3. KAKO PREBOLITI RAZVOD? 4. KAKO POKRENUTI VLASTITI BIZNIS? 5. SVE JE NA PRODAJU 6. KAKO

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik

Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

NEALE DONALD WALSCH. CONVERSATIONS WITH GOD - an uncommon dialogue - book 1. RAZGOVORI SA BOGOM - jedan neuobičajen dijalog - knjiga 1

NEALE DONALD WALSCH. CONVERSATIONS WITH GOD - an uncommon dialogue - book 1. RAZGOVORI SA BOGOM - jedan neuobičajen dijalog - knjiga 1 NEALE DONALD WALSCH CONVERSATIONS WITH GOD - an uncommon dialogue - book 1 RAZGOVORI SA BOGOM - jedan neuobičajen dijalog - knjiga 1 1 Priznanja Na početku, na kraju i uvek, želim odati priznanje Izvoru

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

Schedule ZAGREB AIRPORT => ZAGREB (TERMINAL MAIN BUS STATION) 7:00 8:00 8:30 9:00 9:30 10:30 11:30 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00

Schedule ZAGREB AIRPORT => ZAGREB (TERMINAL MAIN BUS STATION) 7:00 8:00 8:30 9:00 9:30 10:30 11:30 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00 USEFUL INFORMATION TRANSPORTATION/GETTING AROUND ZAGREB AIRPORT AIRPORT BUS SHUTTLE Once you reach Zagreb Airport, you will find the airport bus shuttle (Pleso prijevoz) station in direction Zagreb Bus

More information

Electoral Unit Party No of Seats

Electoral Unit Party No of Seats Seat Allocation Electoral Unit Party No of Seats 007 Bosanski Novi/Novi Grad 01 SRPSKI NARODNI SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE - Biljana Plav{i} 23 SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE 8 26 SOCIJALISTI^KA

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia DRTD 2018, Ljubljana, 5th December 2018 Mr.sc.Krešimir Viduka, Head of Road Traffic Safety Office Republic of Croatia Roads

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU

KONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima

Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima 1. Uvod 2. Preuzimanje programa i stvaranje mapa 3. Instalacija Apachea 4. Konfiguracija Apachea 5. Instalacija PHP-a 6. Konfiguracija

More information

Advertising on the Web

Advertising on the Web Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line

More information

Val serija poglavlje 08

Val serija poglavlje 08 Val serija poglavlje 08 Kamo god da gledaš, svugdje je lice Boga Prije nego odemo dalje sa materijalom "Vala", postoje neke važne stvari iz prošlog dijela koje želim staviti bliže u fokus. Čini se, iz

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

Ključ neposrednog prosvjetljenja izvadak iz kolekcije predavanja besplatnini primjerak

Ključ neposrednog prosvjetljenja izvadak iz kolekcije predavanja besplatnini primjerak Učiteljica Ching Hai Ključ neposrednog prosvjetljenja izvadak iz kolekcije predavanja besplatnini primjerak 2 Ključ neposrednog prosvjetljenja Uzvišena Učiteljica Ching Hai S a d r ž a j Sadržaj... 2 Uvod...

More information

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE)

*** NACRT PREPORUKE. HR Ujedinjena u raznolikosti HR 2014/0238(NLE) EUROPSKI PARLAMENT 2014-2019 Odbor za ribarstvo 21.11.2014 2014/0238(NLE) *** NACRT PREPORUKE o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i

More information

VAŠI GOSTI ĆE PRIMETITI RAZLIKU. EXPERTS IN HOSPITALITY

VAŠI GOSTI ĆE PRIMETITI RAZLIKU. EXPERTS IN HOSPITALITY VAŠI GOSTI ĆE PRIMETITI RAZLIKU. EXPERTS IN HOSPITALITY NIKADA NISMO ZADOVOLJNI SA ZADOVOLJAVAJUĆIM REZULTATIMA. Gosti odsedaju u kvalitetnim hotelima i rezortima poput Vašeg sa razlogom: vrhunski komfor

More information

En-route procedures VFR

En-route procedures VFR anoeuvres/procedures Section 1 1.1 Pre-flight including: Documentation, mass and balance, weather briefing, NOTA FTD FFS A Instructor initials when training 1.2 Pre-start checks 1.2.1 External P# P 1.2.2

More information

Val serija 8. dio. Mnogi ljudi su pisali i pitali o "želji za znanjem." Njima se čini da je sticanje i prikupljanje znanja jedna OPS aktivnost.

Val serija 8. dio. Mnogi ljudi su pisali i pitali o želji za znanjem. Njima se čini da je sticanje i prikupljanje znanja jedna OPS aktivnost. Val serija 8. dio Kamo god da gledaš, svugdje je lice Boga Prije nego odemo dalje sa materijalom "Vala", postoje neke važne stvari iz prošlog dijela koje želim staviti bliže u fokus. Čini se, iz onoga

More information

Sarajevo, Novembar 2015 g. Organizator/Organisator. Drustvo za Osteoporozu u Federaciji BiH. Predsjednik: Prof dr Šekib Sokolović

Sarajevo, Novembar 2015 g. Organizator/Organisator. Drustvo za Osteoporozu u Federaciji BiH. Predsjednik: Prof dr Šekib Sokolović PRVI KONGRES UDRUŽENJA ZA OSTEOPOROZU U BIH/ THE FIRST CONGRESS OF OSTEOPOROSIS IN online medications cialis cialis online buy cialis price rise viagara cialis levitra comparison cial is drug prices buy

More information

SADRŽAJ. Besplatna registracija. Odabir platforme za trgovanje. Čime želimo trgovati? Trgovanje

SADRŽAJ. Besplatna registracija. Odabir platforme za trgovanje. Čime želimo trgovati? Trgovanje SADRŽAJ 1 Besplatna registracija 2 Odabir platforme za trgovanje 3 Čime želimo trgovati? 4 Trgovanje 5 Određivanje potencijalne zarade i sprječavanje gubitaka BESPLATNA REGISTRACIJA Možete registrirati

More information

Cheesecake sa dvije vrste?okolade

Cheesecake sa dvije vrste?okolade Cheesecake sa dvije vrste?okolade Nakupilo se ro?endana i slavlja u zadnje vrijeme pa moja pe?nica radi 100/h :) Ovaj puta frendica Vale koju sam upoznala preko Twittera i Facebooka i njene stranice Alone

More information

Naoki Higashida - Razlog zbog kojeg skačem

Naoki Higashida - Razlog zbog kojeg skačem 1 Naoki Higashida - Razlog zbog kojeg skačem This is a work of nonfiction. Some names and identifying details have been changed. Copyright 2007 by Naoki Higashida Translation copyright 2013 by KA Yoshida

More information

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!

ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

Sustav potpore za program OBZOR 2020.

Sustav potpore za program OBZOR 2020. Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)

More information

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo / Croatian Civil Aviation Agency Ulica grada Vukovara 284, 10000 ZAGREB Tel.: 01 2369 300; Fax.: 01 2369 301 e-mail: ccaa@ccaa.hr Upravna pristojba 70,00 kn Informacije

More information

Kapitalizam i otpor u 21. veku

Kapitalizam i otpor u 21. veku Anarhistička biblioteka Anti-Copyright 18. 10. 2012. CrimethInc. Ex-Workers Collective Kapitalizam i otpor u 21. veku Uživo u Zrenjaninu CrimethInc. Ex-Workers Collective Kapitalizam i otpor u 21. veku

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU

INDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU NASLOV PODNASLOV ISSN BROJ OD KADA IZLAZI PREGLED BILTEN UNIVERZITETA U INFORMATIVNI GLASNIK UNIVERZITETA U South East European Journal of Economics and Business MECHATRONIC SYSTEMS Časopis za društvena

More information

sadrzaj 2 preventeen IMPRESUM kontaktirajte nas:

sadrzaj 2 preventeen IMPRESUM kontaktirajte nas: sadrzaj Dajana Mišković, BA socijalnog rada Svjetlo i mrak nisu suprotnosti jer, gdje god je svjetlo, mrak ne može biti...4 Slađan Tomić, Srednjoškolski centar, Pale Amatersko vs akademsko/profesionalno

More information

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP "VODOVOD I KANALIZACIJA" A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053)

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP VODOVOD I KANALIZACIJA A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053) " Adresa: Mar~la T1ta 9a/I Telefon: (033) 251-590 Faks: (033) 251-595 E-mail: ejn@javnenabavke.gov.ba Web: https://www ejn.gov.ba Datum I vrl1eme slan]a bav]ehen]a na 061avu:25 5 2018. u 11 :13 OBAVJESTENJE

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

INTERVJU SA NIKOLA JOVANOVIĆ

INTERVJU SA NIKOLA JOVANOVIĆ INTERVJU SA NIKOLA JOVANOVIĆ Beograd Datum: 11. jul, 2017 Trajanje: 136 minuta Prisutni: 1. Nikola Jovanović (Intervjuisani) 2. Marijana Toma (Vodila intervju) 3. Milan Petković (Kamera) Simboli komentara

More information

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija

More information

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje

Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Osigurajte si bolji uvid u poslovanje Mario Jurić Megatrend poslovna rješenja d.o.o. 1 / 23 Megatrend poslovna rješenja 25 + godina na IT tržištu 40 M kn prihoda 50 zaposlenih 60% usluge Zagreb i Split

More information

Istina o Bogu. Izneseno od strane. Isusa (AJ Miller) zdano od strane. Divine Truth, Australija, Smashwords elektronsko izdanje

Istina o Bogu. Izneseno od strane. Isusa (AJ Miller) zdano od strane. Divine Truth, Australija, Smashwords elektronsko izdanje Istina o Bogu Izneseno od strane Isusa (AJ Miller) zdano od strane Divine Truth, Australija, Smashwords elektronsko izdanje http://www.divinetruth.com/ Smashwords Edition, License Notes Thank you for downloading

More information

PSIHOPATOLOGIJA. Autor: Dr Radojka Praštalo. Psihopatologija

PSIHOPATOLOGIJA. Autor: Dr Radojka Praštalo. Psihopatologija 4 PSIHOPATOLOGIJA Autor: Dr Radojka Praštalo Psihopatologija 4.1. Psihopate U svijetu je 2008. nastupila velika kriza koja se svakim danom samo produbljuje i ne vidi joj se kraj. Kažu-ekonomska! Međutim,

More information

Dragi naši prijatelji, učenici OŠ Sveta Nedelja, mi smo učenici četvrtog b razreda. Od ove školske godine uređujemo zidne novine naziva

Dragi naši prijatelji, učenici OŠ Sveta Nedelja, mi smo učenici četvrtog b razreda. Od ove školske godine uređujemo zidne novine naziva Dragi naši prijatelji, učenici OŠ Sveta Nedelja, mi smo učenici četvrtog b razreda. Od ove školske godine uređujemo zidne novine naziva Četvrtkom u 4. b Na stranicama naših novina ugostit ćemo zanimljive

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

SKINUTO SA SAJTA Besplatan download radova

SKINUTO SA SAJTA  Besplatan download radova SKINUTO SA SAJTA www.maturskiradovi.net Besplatan download radova Prirucnik za gramatiku engleskog jezika Uvod Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez njih

More information

PRIČE IZ VREMENSKE OMČE

PRIČE IZ VREMENSKE OMČE Biblioteka TEORIJE ZAVJERE Nakladnik TELEdiskd.o.o. Naslov originala Tales from the Time Loop Copyright David Icke Copyright za Hrvatsku TELEdisk d.o.o. Urednik biblioteke Dorko Imenjak Prijevod Kristina

More information

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE

ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN RIGHTS ACT) I NJEGOV UTICAJ NA USTAVNI SISTEM VELIKE BRITANIJE PRAVNI ZAPISI, God. V, br. 1 (2014) UDK 342.7(410) 2014 Pravni fakultet Univerziteta Union doi: 10.5937/pravzap0-6298 KRATKI NAUČNI ČLANAK Prof. dr Dušan Vranjanac * ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA (THE HUMAN

More information

Sustainable techno-economic solutions for the agricultural value chain

Sustainable techno-economic solutions for the agricultural value chain Sustainable techn-ecnmic slutins fr the agricultural value chain Bris Ćsić SDEWES Centre O prjektu: Krdinatr prjekta: Schl f Bisystems & Fd Engineering, University Cllege Dublin Financiran sredstvima iz

More information

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.

GRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14. GRUPA 1 III ANALIZE 3.2. Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT analiza) SWOT analiza podrazumijeva analizu okruzenja kako bi se tacno definisale odredjene unutrasnje snage mreze, unutrasnje slabosti

More information

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA

OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA UDK 341.231.14-053.2 Mr Nada Grahovac Ombudsman za djecu Republike Srpske OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA Konvencija UN o pravima djeteta je pravni akt i obavezuje države koje su je prihvatile

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

Golden autumn at Airport City. City within a city. Airport City Belgrade newsletter. December / 2017 n 22

Golden autumn at Airport City. City within a city. Airport City Belgrade newsletter. December / 2017 n 22 AIRPORT CITY BELGRADE Awarded as THE BEST OFFICE DEVELOPMENT PROJECT of the year IN SOUTHEAST EUROPE December / 2017 n 22 City within a city Golden autumn at Airport City 2 3 Editor s word This year we

More information

Direktan link ka kursu:

Direktan link ka kursu: Alat Alice može da se preuzme sa sledeće adrese: www.alice.org Kratka video uputstva posvećena alatu Alice: https://youtu.be/eq120m-_4ua https://youtu.be/tkbucu71lfk Kurs (engleski) posvećen uvodu u Java

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Practical training. Flight manoeuvres and procedures

Practical training. Flight manoeuvres and procedures ATL/type rating skill test and proficiency - helicopter anoeuvres/rocedures Section 1 elicopter exterior visual inspection; 1.1 location of each item and purpose of inspection FTD ractical training ATL//Type

More information

Naslov originala: Prevod: Distribucija:

Naslov originala: Prevod: Distribucija: Košer seks Naslov originala: Kosher Sex: A Recipe for Passion and Intimacy by Shmuley Boteach Prevod: Brane Popović Izdavač: Sinaj u saradnji sa bibliotekom Ner Micva Distribucija: 064/919-1478 (Srbija)

More information