PRAĆENJE STANJA POPULACIJA BIJELE RODE (Ciconia ciconia L.) U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

Transcription

1 VELEUČILIŠTE U KARLOVCU ODJEL LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE STUDIJ LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE GORDANA ZATEZALO PRAĆENJE STANJA POPULACIJA BIJELE RODE (Ciconia ciconia L.) U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI ZAVRŠNI RAD Mentor: Nina Popović,dipl.ing.biol. KARLOVAC, 2011.

2 SAŽETAK: Bijela roda je ptica gnjezdarica riječnih dolina kontinentalne Hrvatske. Stanišno je vezana za mozaične kultivirane površine i aktivna seoska područja. U Hrvatskoj živi oko 1400 parova, a Karlovačka županija je najjužnija sa stalnom prisutnošću. Bijela roda je ugrožena zbog gubitka staništa i mjesta za gniježđenje, trovanja pesticidima i strujnim udarima električne energije. Zakonom je zaštićena vrsta. Istraživanjem u Karlovačkoj županiji pronađeno je ukupno 49 gnijezda u i godini, od čega je najveći broj u porječju Kupe. Na stupovima električne mreže nalazi se 85 % gnijezda. Stoga je za očuvanje gnijezda bitno ispravno postupanje i izmještanje istih. U od ukupno 46 gnijezda aktivna su bila 42, a u godini od ukupno 43 gnijezda aktivno je 39. Od 42 aktivna gnijezda u godini, u 5 gnijezda nije bilo pomlatka, 12 gnijezda imala su po jednog preživjelog ptića, 11 po dva i preostalih 14 gnijezda imalo je po 3 ptića, što je ukupno 84 adultnih i 76 juvenilnih jedininki. Ciljevi monitoringa bijele rode na ovom području su: pomoći lokalnom stanovništvu u očuvanju gnijezda roda na objektima, stvoriti točnu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode, educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode, o ovisnosti njezina opstanka o djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost staništa, podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju roda te educirati lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s gnijezdom. Ključne riječi: bijela roda, populacija, Karlovačka županija, monitoring,

3 ABSTRACT: White Stork is a nesting bird of continental river valleys in Croatia. Their habitat is strongly dependent to the mosaic of cultivated and active rural areas. Around 1400 pairs are found in whole of Croatia, and Karlovac county is the most southern area of their constant presence. Due to loss of habitat and nesting places, pesticide treatment and electrocution, white stork is a threatened species, protected by Nature Conservation Act. Conducted research during 2010 and 2011 resulted in 49 nests found in Karlovac county, most of them placed in Kupa river valley. Around 85% of all nests were located on electric poles, suggesting need for proper management to avoid both disruption to the electrical supply and electrocution of white storks. In 2010 we found 46 nests in Karlovac county, and 42 of them were active. In 2011 total of 43 nests were found, 39 active. In 2010, number of 5 nests were without any live offspring, 12 nests with one young bird, 11 with two birds and the rest of 14 nests had 3 birds each, which is total of 84 adult and 76 juvenile birds on this area during White stork monitoring should result in helping local population preserving nesting sites, determining the accurate number of nests and density of the species. This very close relationship between humans and white stork, its dependance on human activity and habitat biodiversity must be brought to public attention. It is important to constantly raise awareness of the need for active work in protecting and preserving white stork and to educate locals about the legislation and the possibilities of nest managing. Key words: white stork, population, Karlovac county, monitoring,

4 SADRŽAJ 1.UVOD Biologija i ekologija rode Taksonomski položaj Morfologija Prehrana Razmnožavanje Rasprostranjenost Migracije Stanište Status ugroženosti i zaštite Praćenje stanja Problemi gniježđenja bijele rode na stupovima električne mreže Područje i vrijeme istraživanja Ciljevi istraživanja MATERIJALI I METODE REZULTATI Broj gnijezda bijele rode na području Karlovačke županije Broj aktivnih i neaktivnih gnijezda Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu Usporedba smještaja gnijezda bijele rode sa ostalim županijama za koje postoje podaci...21

5 3.4. Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u godini RASPRAVA ZAKLJUČCI LITERATURA...35 POPIS PRILOGA Popis tablica Tablica br.1 Broj gnijezda bijele rode po lokacijama u I godini. 1 8 Tablica br.2 Broj aktivnih gnijezda u I godini Tablica br.3 Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu 2 1 Tablica br.4 Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima Popis grafičkih prikaza Grafički prikaz br.1 Sastav prehrane bijele rode Grafički prikaz br.2 Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu Grafički prikaz br.3 Usporedba smještaja gnijezda sa ostalim županijama Grafički prikaz br.4 Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u godini Popis slika Slika br.1 Bijela roda u svom karakterističnom staništu.. 3

6 Slika br.2 Rode pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima... 4 Slika br.3 Mužjak u gnijezdu 5 Slika br.4 Ptići u gnijezdu stari nekoliko dana... 6 Slika br.5 Područje rasprostranjenosti bijele rode... 7 Slika br.6 Rasprostranjenost gnijezda bijele rode u Hrvatskoj... 8 Slika br.7 Gnijezdi u ruralnim naseljima sa tradicionalnom arhitekturom. 9 Slika br.8 Prikaz smjerova migracije Slika br.9 Prstenovanje mladih roda u gnijezdu 1 4 Slika br.10 Postavljanje drvenog postolja od strane HEP-a na stup električne mreže 1 6 Slika br.11 Obruč za premještanje gnijezda bijelih roda. 1 7 Slika br.12 Bijela roda 80-ih godina prošlog stoljeća na krovu vile Hauptfeld u starom centru Karlovca. 3 1 Slika br.13 Gnijezdo predviđeno za sanaciju. 3 2 Slika br.14 Umjetno drveno postolje na stupu električne mreže 3 3 Slika br.15 Propisan prijenos gnijezda 3 3 Slika br.16 Bijela roda stradala u prometu. 3 5 Slika br.17 Jedan od centara za zbrinjavanje zaštićenih životinja (Ruščica)

7 Popis karti Karta br.1 Karta staništa Karlovačke županije s lokacijama gnijezda bijele rode Karta br.2 Gnijezda bijele rode u Karlovačkoj županiji u godini Karta br.3 Broj gnijezda bijele rode u Karlovačkoj županiji u godini Karta br.4 Raspored gnijezda obzirom na kvalitetu njihova smještaja Dodaci Zahvalnica za sudjelovanje u prebrojavanju bijele rode u godini

8 1. UVOD Ovim završnim radom istražuje se brojnost parova, uspješnost gniježđenja i trend populacija bijele rode u Karlovačkoj županiji. Osnovna svrha istraživanja je potaknuti praćenje stanja ove vrste jer se u Europi smatra važnim indikatorom stanja okoliša. Bijela roda je ptica gnjezdarica riječnih dolina kontinentalne Hrvatske. Istraživanjem brojnosti ustanovljeno je da u Hrvatskoj živi oko 1500 parova bijele rode. Trend njezinih populacija u Hrvatskoj je zasada stabilan (MUŽINIĆ, 1990). Na području Karlovačke županije zasad ne postoje točne studije o broju i položaju gnijezda, stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi točan broj gnijezda, točan položaj gnijezda, broj aktivnih i neaktivnih gnijezda, razloge neaktivnosti pojedinih gnijezda, smještaj gnijezda obzirom na postojeću infrastrukturu, razloge stradavanja, broj mladih u gnijezdima te potaknuti daljnji monitoring i prikupljenim podacima sudjelovati u projektu stvaranja baze podataka o broju gnijezda u Republici Hrvatskoj. Izuzetna važnost pridodana je podacima o smještaju gnijezda na dotrajalim objektima i stupovima električne mreže jer se pravovremenim djelovanjem mogu potaknuti nadležne ustanove na djelovanje kako bi se takva gnijezda sačuvala. Prikupljanje i sistematizacija podataka provedeni su u i godini u dvije faze. Prva faza odnosila se na kartiranje gnijezda, a druga na prebrojavanje adultnih i juvenilnih jedinki. Istraživanjem je utvrđeno da je ovo najjužnija županija u Hrvatskoj sa stalnom prisutnošću gnijezda bijele rode, te da se posljednje dvije godine na ovom području nalazi četrdesetak gnijezda, što je znatno manje od ostalih sjevernih i istočnih županija Hrvatske. Ta činjenica ne iznenađuje, budući da Karlovačka županija samo svojim sjevernim dijelom zadovoljava staništa koje bijela roda preferira. Studije u Europi pokazale su da su najvažniji razlozi smanjenja brojnosti populacija stanišne promjene uzrokovane sukcesijom vegetacije i promjenom hidrološkog režima (MUŽINIĆ, 1996). Stoga je za bijelu rodu u Hrvatskoj nužno očuvanje ruralnih naselja s tradicionalnom arhitekturom duž rijeka i tradicionalne poljoprivrede, kao staništa na kojima se hrani.

9 1.1. Biologija i ekologija bijele rode Taksonomija (prema FINK, 1956) Carstvo: životinje (animalia) Koljeno: kralježnjaci (vertebrata) Razred: ptice (aves) Red : rodarice (ciconiiformes) Porodica : roda (ciconiidae) Rod : rode (ciconia) Vrsta: bijela roda (Ciconia ciconia L.) Morfologija Bijela roda je jedna od najvećih kopnenih ptica selica. Njezina visina varira između 100 i 110 cm, a masa od 2,3 kg do 4,4 kg (HEINZEL, 1999). Njena glavna obilježja su duge noge, vrat i kljun, te kratak rep. Kljun je crven, dug i jak, dok je kod mladih ptica crne boje. Perje je bijele boje, dok je letno perje crno. Rub oko oka ptice je crne boje, a šarenica tamnosmeđe ili sive boje (DEL HOYO, 1992). Mladi ptići imaju tamnije perje, crni kljun, te područja gole kože, bez perja (DEL HOYO, 1992). Raspon krila je od 155 cm do 165 cm (GARMS i BORM, 1981). Kod njih je neizražen spolni dimorfizam, iako su mužjaci obično veći od ženki. Bijela roda nema pjevalo (syrinx) kao ostale ptice, pa ne pjeva već klepeće tj. udara gornjim kljunom o donji, a ptica pritom zabacuje glavu i vrat prema leđima (GARMS i BORM, 1981). Slabi su letači pa koriste zračne struje za podizanje na veće visine, a potom se polako spuštaju na zračnim strujama do sljedećeg odredišta.žive u prosjeku 25 godina. Najstarija prstenovana ptica je mužjak preko 33 godine, a najstarija uzgojena ptica imala je preko 35 godina.

10 Slika 1 Bijela roda u svom karakterističnom staništu (Izvor: Monogamna su vrsta i ako jedna roda izgubi svog partnera, ostaje sama tokom cijele gnjezdeće sezone. Zabilježeni su i slučajevi bigamije, kada jedan mužjak oplodi dvije ženke na različitim gnijezdima (DEL HOYO, 1992) Prehrana Bijela roda je mesojed i hrani se živim plijenom. Ribu će uloviti u plitkim ribnjacima, u rubovima rukavaca rijeka, te u zaostalim vodama, tj. močvarama. Na poplavnim livadama traga za žabama, zmijama, puževima i gujavicama, a na suhim pokošenim livadama traži kukce, posebno veće skakavce. Rado se sladi i gušterima sljepićima (GARMS i BORM, 1981). Poznati su nam prizori u kojima bijele rode prate traktore na oranicama te iz nastalih brazda love male sisavce, miševe i voluharice (Slika 2). Takvim izborom plijena, koji se u strogom redu izmjenjuje ovisno o sezoni, bijela roda hrani i svoje mladunce.

11 Slika 2 Rode pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima (Izvor: Prilikom lova se izuzetno dobro koristi vidom. Nakon što ugleda potencijalni plijen, ubrzanim hodom dolazi do njega te ga svojim kljunom uspješno hvata. Koristeći svaku priliku, lovi sve što joj je u blizini. Roditelji mladima donose hranu u ždrijelnoj vrećici, odakle je povraćaju u gnijezdo pa je ovi sami uzimaju. Mlade rode rastu prilično brzo jedući takvu poluprobavljenu hranu koja sadrži sve potrebne elemente za njihov rast i razvoj, posebno esencijalne kiseline (DEL HOYO, 1992). Grafički prikaz 1 Sastav prehrane bijele rode (BELJAN, 2000)

12 Razmnožavanje Razmnožavanje započinje početkom proljeća snubljenjem, gradnjom novog gnijezda ili popravkom staroga gnijezda, a zatim parenjem. Snubljenje se sastoji od niza naklona, trešnje glavom, širenja krila i klepetanja kljunom (GARMS i BORM, 1981). Svake godine većina parova se vraća na svoja stara gnijezda. Katkad se stari mužjak i ženka moraju nadmetati s mlađim rodama koje će ih pokušati otjerati i zauzeti njihovo gnijezdo (MUŽINIĆ, 1996). Gnijezdo je velika hrpa granja isprepletenoga s grumenjem blata, stajskoga gnoja i sličnog materijala. Središte gnijezda (ležište) rode oblažu grančicama i travom, ali i papirima, krpama i sličnim otpacima koje nađu u okolici. Rode se gnijezde pojedinačno ili u kolonijama. Promjer gnijezda je cm, a visina vrlo raznolika. Obzirom da rode svake godine nadograđuju gnijezda, jako stara gnijezda mogu biti visoka čak i 5 m, promjera većeg od 2 m i teška tonu. Gnijezdo grade i popravljaju i mužjak i ženka, a počinje onaj koji se u proljeće prvi vrati iz Afrike, a to je najčešće mužjak. Gradnja potpuno novog gnijezda može biti dovršena i za samo 8 dana, ali katkad može trajati i mjesecima. To se obično događa kada mlade i neiskusne rode ne uspijevaju učvrstiti prvih nekoliko grana. U takvim situacijama ne stignu dovršiti gnijezdo i te godine gniježđenje nije uspješno (DEL HOYO, 1992). Slika 3 Mužjak u gnijezdu (Izvor: Ženka u gnijezdo izleže 1-7 jaja, najčešće 3-5. Ležanje na jajima traje dana, a na njima naizmjence leže i mužjak i ženka. Prva 2-3 tjedna uvijek je jedan od

13 roditelja s ptićima, griju ih, štite od prejakog sunca i hrane ih. Hranu im donose u volji, posebnom proširenju jednjaka. Ptićima perje potpuno izraste kad su stari dana, a ubrzo počinju letjeti i osamostaljuju se (GARMS i BORM, 1981). U kolovozu je većina ptića već izletjela i sve se rjeđe vraćaju u gnijezda. Zajedno s odraslima okupljaju se u veća jata i krajem kolovoza odlijeću na jug. Većina mladih ptica koje prežive prvi put na jug i povratak nakon dvije godine, za tri do četiri godine, kad postanu spolno zrele, gnijezdit će se na području na kojem su se i izlegle, u krugu od 25 km oko roditeljskog gnijezda (MUŽINIĆ, 1990). Slika 4 Ptići u gnijezdu stari nekoliko dana (Izvor: Rasprostranjenost Područje rasprostranjenosti bijele rode pokriva područje umjerenih i toplih zona paleartika, od istočne do centralne Azije. Gnijezdi u Europi, sjevernoj Africi (Maroko, Alžir i Tunis) i Bliskom Istoku (Turska, Izrael i Irak). Vrlo je široko rasprostranjena u istočnoj i centralnoj Europi (od Njemačke do Crnog mora), u južnom i istočnom Portugalu te u centralnoj, zapadnoj i jugozapadnoj Španjolskoj (GARMS i BORM, 1981).

14 Slika 5 Područje rasprostranjenosti bijele rode (Izvor: U sjeverozapadnoj Europi rasprostranjenost je neujednačena. Nema je u Švedskoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Gnijezdi u Poljskoj ( parova), te u Latviji i Litvi (6.000 parova). U Nizozemskoj, Belgiji i Švicarskoj uzgajaju se u zarobljeništvu (HAGEMEIJER i BLAIR, 2997). Prezimljava u Sahelijanskom pojasu (polupustinjsko sjeverno područje Sahare), u istočnoj i južnoj Africi, a neke na jugozapadu Azije (HAGEMEIJER i BLAIR, 1997). U Hrvatskoj gnijezdi u kontinentalnom području (Slika 7.), u selima porječja Drave, Save i Dunava. Zastupljena je u trinaest županija, od kojih je Karlovačka najjužnija. Neznatan broj pojavljuje se u Istri (Čepićko polje), kao i u močvarnim područjima južne Hrvatske (Vransko jezero i ušće Neretve).

15 Slika 6 Rasprostranjenost gnijezda bijele rode u Hrvatskoj (Izvor: Stanište Rode su životno vezane uz ljude i hranu nalaze u različitim staništima nastalim ljudskim radom, na otvorenim poljoprivrednim područjima, travnjacima, pašnjacima, pogotovo na vlažnim ili na onima koja se nalaze u blizini močvara i rijeka. Pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima, a naći ćemo ih uz stoku na pašnjacima, jer stoka kretanjem razotkriva razne male životinje na pašnjaku. Obale rijeka i plitkih voda stajaćica rodama su bogat izvor vodenih životinja kojima se hrane, uključujući vodozemce, ribe i gmazove. Najbogatija su im staništa poplavni pašnjaci uz Savu nakon povlačenja poplave u proljeće i rano ljeto: u brojnim lokvama i plićacima obilato love zarobljene ribe, vodozemce i gmazove. Rode su i za gniježđenja vrlo vezane za ljude: veliku većinu gnijezda grade na kućama i štalama, rjeđe na stupovima elektrovodova i stablima, a vrlo rijetko na stablima izvan sela (PODRAVEC, 2009).

16 Slika 7 Gnijezdi u ruralnim naseljima s tradicionalnom arhitekturom (Izvor:

17 Migracije Slika 8 Prikaz smjerova migracije (Izvor: Bijela roda vrsta je za koju je vrlo značajna jesenska migracija u toplije krajeve. Prelijeće pustinje, a izbjegava velike vodene površine i šumske komplekse. Populacija iz zapadne Europe seli na područje sjeverne i zapadne Afrike preko Francuske, Španjolske i Gibraltara, a populacija iz istočne Europe preko Bospora i Dardanela. Naše bijele rode pripadaju istočnoeuropskoj populaciji i lete preko Bugarske, Rumunjske, Bospora, Turske, Izraela, duž Nila i istočnim dijelom Afrike do Sudana, zatim preko Etiopije, Kenije, Tanzanije, Zambije, Zimbabvea i Mozambika do Južnoafričke Republike (slika 6). Sele se u jatima, zajedno mlade i odrasle ptice. Za razliku od većine ptica koje instiktivno znaju put do zimovališta i pronalaze ga bez

18 pomoći roditelja, mlade rode ne znaju put nego ga uče seleći se s odraslima (MUŽINIĆ, 1987). Putovanje traje 8-15 tjedana, a za to vrijeme rode prelete od do km tj. 150 do 300 km dnevno (MUŽINIĆ, 1987). Leti polako, mirnim zamasima krila te povremeno jedri ispruženog vrata koristeći zračne struje (HARRISON i GREENSMITH, 1993). S područja Hrvatske, migracija započinje oko 24. kolovoza, a u proljeće se vraćaju od 20. veljače do početka travnja Razlozi ugroženosti i zaštita Bijele rode su u većoj ili manjoj mjeri ugrožene na svim područjima na kojima tijekom godine obitavaju: na područjima gniježđenja (Europa) i na selidbenim putovima te na zimovalištima (Afrika). Razlozi ugroženosti su: gubitak staništa na kojima se hrane (melioracije i regulacije vodotoka, urbanizacija, industralizacija itd.), gubitak mjesta za gniježđenje (nestanak kuća sa slamnatim i trščanim krovovima, masovni razvoj pocrijepljenih i popločenih suvremenih krovova, tjeranje roda od strane vlasnika kuća stavljanjem posebnih naprava na dimnjake i rubove krovova kuća, itd.), trovanje pesticidima (smanjenje količine raspoložive hrane, otrovanja uzimanjem zatrovanog plijena, gomilanje pesticida u tkivima roda, poremećaji na jajima krhka ljuska i sl.), strujni udari na električnim dalekovodima (prilikom selidbi 9% naših prstenovanih roda stradava na ovaj način), lov (posebno u Africi), ali i promjena klime (zahlađenje i povećanje vlage u sjevernoj Europi) (DUMBOVIĆ, 2010). Ovi brojni problemi posljedica su velikih promjena u okolišu u kojem rode žive, a koje su se dogodile posljednjih dvadesetak godina (MUŽINIĆ, 1990). Kada je u pitanju isušivanje poplavnih područja, treba naglasiti da mnoge melioracije nisu postigle željene ciljeve, čak suprotno, rezultirale su već vidljivim štetama. Spomenimo samo da su u Nizozemskoj zakonom obustavljeni svi radovi na melioracijama močvara kao i na regulacijama rijeka. U mnogim europskim zemljama, zatim u Kanadi i SAD-u, vode se kampanje protiv regulacija rijeka i betoniranja obala, uređuju se šljunčare. Na njihovim se obalama sadi vodeno raslinje i tako se privlače ptice močvarice. Krajnji cilj hidrotehničkih zahvata mora biti stalno nastojanje da se ekonomski interesi usklade s mogućnostima očuvanja prirodnih vrijednosti, tj. da

19 zahvati u prirodi mogu ići samo do granice uravnoteženosti koju ta sredina podnosi (MIKULIĆ,1984). Samo postojanje močvarnih područja za bijelu rodu nije dovoljno: npr. u Danskoj ima vlažnih livada, ali su one puste jer više nemaju dovoljno vodozemaca, gmazova, malih sisavaca ili kukaca. Taj proces zahvatio je s različitom jačinom sve europske zemlje (MUŽINIĆ, 1990). Zato nije dovoljno štititi samo pojedine biljne i životinjske vrste (zakonom o zaštiti prirode bijela roda je u Hrvatskoj trajno zaštićena!) već i objekte prirode (ekosustave i njihove komplekse) (VIZNER, 2010). Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/5, NN 139/8) i Pravilnikom o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/9.) bijela roda je strogo zaštićena svojta. Bijela roda je zaštićena i međunarodnim sporazumima: Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) i Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženih životinja i biljaka (C.I.T.E.S.). Na području EU roda je zaštićena EU Direktivom o zaštiti ptica. U skladu s time, zabranjeno je zaštićene svojte: namjerno hvatati, držati i/ili ubijati; namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja; namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih i migracije, namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja; prikrivati ih, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati. Pravilnikom o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskom vrstama (NN br. 84/96, 79/02) određuje se visina naknade štete od ,00 kn za ubijanje pojedinog primjerka bijele rode, te za ostale nedopuštene radnje od 20% do 80% navedenog iznosa, ovisno o vrsti radnje, stupnju oštećenja i značenju zaštićene vrste. U Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske, prema kriterijima IUCN, bijela roda svrstava se u kategoriju NT (Near Threatened) niskorizične što znači da nisu još ugrožene, ali bi to mogle postati (RADOVIĆ i sur., 2003). Uvažavajući osnovna načela i ciljeve Strategije i akcijskoga plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH izrađen je Pilot projekt Zaštita i očuvanje

20 bijele rode u tri županije, Sisačko- moslavačkoj, Zagrebačkoj i Brodsko posavskoj županiji. Cilj projekta je smanjenje antropogenih utjecaja, edukacija javnosti o zakonskim propisima te stvaranje baze podataka o brojnosti populacije. Projektom se osiguravaju sredstva za potpore domaćinstvima na čijim su krovovima rode sagradile gnijezda u iznosu od 700,00 kn po gnijezdu, a ugovor je potpisan između navedene tri županije i Fonda za zaštitu okoliša koji je osigurao financijska sredstva za provedbu (VIZNER, 2010). Rezultat projekta jesu i inicijative za budućom suradnjom županijskih javnih ustanova i nadležnih institucija i proširenjem projekta na susjedne županije duž rijeke Save i Kupe. Temeljem već održanih sastanaka planirano je sa Državnim zavodom za zaštitu prirode i Zavodom za ornitologiju pripremiti i sa županijskim javnim ustanovama potpisati sporazum o suradnji i praćenju brojnosti rode, o razmjeni podataka i izradi obrazaca i zajedničkog izvješća o stanju roda u RH, uz stručno vođenje osobe zadužene za monitoring roda u RH. Za bilo kakvo postupanje s rodinim gnijezdom svakako je potrebno, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode, od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode zatražiti dopuštenje (VIZNER, 2010). Ministarstvo može iznimno dopustiti radnje koje neće biti štetne za opstanak populacije rode, ako ne postoje druge pogodne mogućnosti, a odnose se na sprječavanje ozbiljnih šteta vlasništva, zaštite zdravlja i sigurnosti ili drugih prevladavajućih javnih interesa (čl. 98. Zakona). Dopuštenje za premještanje ili uklanjanje gnijezda rode sadrži točno definirane radnje za premještanje ili uklanjanje gnijezda, a izdaje se na Zahtjev stranke. Radnje vezane za premještanje ili uklanjanje gnijezda roda mogu se provoditi isključivo od 15. rujna do 1. veljače, kada rode nisu na gnijezdima Praćenje stanja Metode kojima se prati brojnost roda su: prebrojavanje parova tijekom sezone gniježđenja, čime se utvrđuje brojnost populacije na određenom području i prstenovanje bijelih roda. Praćenjem nalaza (viđenja) prstenovanih ptica utvrđuju se putovi selidbe i mjesta zimovanja (DUMBOVIĆ, 2010). Prebrojavanje roda u Hrvatskoj provodi se od godine, kad je bila i međunarodna godina prebrojavanja te su bile uključene sve europske zemlje

21 (PODRAVEC, 2009). Osim međunarodnog prebrojavanja, koje se provodi svake desete godine, u Hrvatskoj se svake godine provodi nacionalno prebrojavanje roda koje organiziraju pojedine nevladine udruge za zaštitu ptica i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (PODRAVEC, 2009). Prebrojavanje roda provodi se obilaskom naselja i mjesta gniježđenja bijelih roda te bilježenjem gnijezda i praćenjem aktivnosti ptica u njima. Iz podataka koji se prikupljaju zaključuje se o ukupnom broju gnijezda bijelih roda, broju aktivnih parova, broju uspješnih parova (koji su uspjeli podići mlade), broj ptića po gnijezdu i sl. U tom prebrojavanju sudjeluju djelatnici javnih ustanova (nadzornici i stručne službe), mnogobrojni ornitolozi, amateri, lokalne jedinice, udruge, društva, škole i ostali ljubitelji ptica. Veliku pomoć prebrojivačima na terenu pružaju vlasnici objekata i stanovnici naselja, koji svakodnevno prate život rode i broj mladih u gnijezdu (VIZNER, 2010). Prstenovanje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a počelo se provoditi još godine prstenovanjem roda i lastavica, kao prvi projekt toga tipa u Hrvatskoj, koja je u tome bila među prvim zemljama u Europi. Zbog životne povezanosti roda s ljudima i njihove omiljenosti među ljudima, one su jedna od najbolje proučenih vrsta ptica. U posljednjih 20-ak godina prstenovanje je znatno intenzivirano (MUŽINIĆ, 1990). Slika 9 Prstenovanje mladih roda u gnijezdu (Izvor:

22 Monitoring i prstenovanje se provodi tako da se motritelji popnu na svako gnijezdo, prebroje i prstenuju ptiće i prikupe podatke o statusu gnijezda. Prstenovanje roda organizira Zavod za ornitologiju HAZU, a provode ga dobrovoljni suradnici prstenovači diljem Hrvatske (VIZNER, 2010) Problemi gniježđenja bijele rode na stupovima električne mreže U području elektrodistribucijske djelatnosti poznati su problemi gniježđenja bijelih roda na stupovima i dalekovodima mreža. U skladu sa Sporazumom za postupanje u slučajevima gniježđenja bijelih roda na stupovima elektroenergetskih mreža koji su potpisali Hrvatska elektroprivreda i Ministarstvo kulture (HRKEC, 2006), od svake podružnice HEP-a u Hrvatskoj očekuje se da postupa u skladu s gore navedenim sporazumom. Na temelju tog sporazuma postavljanje platformi i izmještanje gnijezda, na električnim stupovima i drugim elektroenergetskim objektima, izvršit će HEP o svom trošku. U skladu s time HEP je i godine bio nominiran s projektom Bijela roda, u suradnji s Ornitološkom zavodom, za nagradu u kategoriji kreativni i inovativni projekt (VUČIĆ, 2009). U dijelu Varaždinske županije, koja pripada upravi "Elektre" Koprivnica, tijekom godine provodio se projekt Zaštita bijele rode u Varaždinskoj županiji u okviru "Programa zaštite okoliša dunavskog riječnog sliva". Program je financirao Regionalni centar za okoliš srednje i istočne Europe (REC), a provodilo ga je Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Projekt je vodila dr. sc. Jasmina Mužinić, nacionalna koordinatorica za bijelu rodu, uz sudjelovanje djelatnika HEP-ovog Pogona Ludbreg. Spomenutim projektom uspješno su postavljena umjetna postolja za prirodna gnijezda bijele rode na električne stupove u 5 sela. Slijedeće sezone gniježđenja, sva su ova gnijezda okupirali parovi bijele rode koji su uspješno odgojili mladunce (INFO HAZU, 2007).

23 Slika 10 Postavljanje drvenog postolja od strane HEP-a na stup električne mreže (Izvor: Obruč za gnijezda bijelih roda je naprava koja služi za izmještanje gnijezda savijenih na mjestima s kojih se moraju ukloniti, kao što su električni stupovi, dimnjaci, krovovi i druga neprikladna mjesta. Gniježđenje na spomenutim mjestima ugrožava ovu pticu, a čovjeku stvara neprilike (ispad električnog sustava). Zato takva gnijezda čovjek ruši, čime se krše osnovni zakonski, zaštitarski i biološki principi. Pokazalo se da bijela roda rijetko prihvaća saviti gnijezdo na ponuđenoj goloj platformi. Upotrebom obruča i njegovom pravilnom primjenom prirodno gnijezdo se neoštećeno ponovno vraća nakon postavljanja umjetne platforme. Obruč prikazan na slici ima u osnovi oblik ravninskog pravilnog ili nepravilnog višekutnika ili kružnice opisane oko gnijezda odnosno osnove gnijezda. Sastavljen je od najmanje dva kruta dijela koji su međusobno spojeni zglobnim vezama od kojih je barem jedna rastavljivo sastavljiva zglobna veza. Na dijelove okvira zavarene su vodilice s horizontalnim otvorima za trnove. Obruč se vješa na uređaj za dizanje (kran hidraulične teleskopske dizalice), pomoću kojeg se otvoren okvir primiče većem gnijezdu ili zatvoren spušta preko manjeg gnijezda. Provlačenjem trnova kroz vodilice u gnijezdo, ostvaruje se prihvat gnijezda koje se može neoštećeno podići s podloge i premjestiti na novu podlogu postavljenu na istom mjestu. Obruče je izradilo poduzeće Monting d. d. iz Zagreba (MUŽINIĆ, 2000).

24 Slika 11 Obruč za premještanje gnijezda bijelih roda (Izvor: Područje i vrijeme istraživanja Područje istraživanja odnosi se na staništa bijele rode u Karlovačkoj županiji. To je nizinski pojas na naplavnim ravnicama u porječju Kupe i Korane s mozaičnim kultiviranim površinama i aktivnim selima (karta 1). Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od km 2. Zemljopisno je vrlo slikovita i raznovrsna. Bogatstvo riječnog sliva Save čine bistre, ribom bogate rijeke - Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra. To je područje na kojem na vegetaciju utječe različiti režim podzemnih i nadzemnih voda. Najzastupljenije drvenaste vrste su šume vrba i topola te mješovite ilirske šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba. Tlo je hidromorfno, najčešće mineralno-močvarno, glejno, a na uzvisinama nizinski pseudoglej (ALEGRO, 2008). Klima je umjereno kontinentalna sa središnjim godišnjim temperaturama od 11,1 C i prosječnom godišnjom količinom oborina od 1011 mm (ANONYMOUS, 2009). Istraživanje je provedeno u sljedećim mjestima: područje općine Draganić, područje uz rijeku Kupu - šira okolica grada Ozlja (Mali Erjavec, Pokuplje, Mahično, Trg, Pravutina i Jurovski Brod), Šišljavić, Zamršje, Blatnica, Luka Pokupska, Rečica, Vodostaj, Gornje Mekušje, Husje, Kobilić Pokupski, širi centar grada Karlovca,

25 Hrnetić, Gaza, područje uz rijeku Koranu (Vukmanićki Cerovac, Gornje Mekušje, Ladvenjak) te Plaški, Vojnić i Glina. Istraživanje se sastojalo od faze kartiranja i faze prebrojavanja. Provedeno je u i 2011 godini, uzimavši u obzir vrijeme gniježđenja i vrijeme pojave pomlatka bijele rode. Prvo kartiranje gnijezda provedeno je u svibnju godine, a drugo u svibnju godine. Prebrojavanje parova i pomladka provedeno je između 15. lipnja i 15. srpnja godine, dakle u točno određenom razdoblju kada se zna da su mlade rode dovoljno narasle da se mogu vidjeti dok sjede ili stoje u gnijezdu. Tom prilikom obraćena je pažnja da se ptići ne prebrojavaju kada su već toliko odrasli da napuštaju gnijezdo. Isto prebrojavanje obavit će se i u ljeto godine, ali nije predmet ovog završnog rada. U obzir se uzimaju i odrasle rode koje su izgubile svog partnera Ciljevi istraživanja Ciljevi istraživanja ovog završnog rada bili su: utvrditi točan broj gnijezda bijele rode u Karlovačkoj županiji, odrediti točan položaj gnijezda, broj aktivnih i neaktivnih gnijezda, razloge neaktivnosti pojedinih gnijezda, smještaj gnijezda obzirom na postojeću infrastrukturu, razloge stradavanja, broj mladih u gnijezdima, te potaknuti daljnji monitoring. Nastavak monitoringa od strane Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Karlovačke županije ili Društva za zaštitu ptica i prirode, donio bi podatke na osnovu kojih će se utvrditi da li populacija bijele rode u određenom razdoblju, na ovom području pokazuje stabilnost ili je u opadanju. Osim navedenog, cilj ovog istraživanja je dobivanje podataka o gnijezdima predviđenima za sanaciju, a Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Karlovačke županije na osnovu lociranja položaja gnijezda dobit će podatke koji su potrebni Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za financiranje aktivnog projekta Zaštita i očuvanje bijele rode u Hrvatskoj.

26 2. MATERIJALI I METODE Na osnovu inicijative Društva za zaštitu ptica i prirode koje svake godine provodi prebrojavanje i kartiranje gnijezda bijele rode, započeto je kartiranje gnijezda i prebrojavanje bijele rode jer su volonteri društva utvrdili da u podacima ne postoje locirana gnijezda u Karlovačkoj županiji (PODRAVEC, 2008). Prije početka istraživanja, kontaktirana je i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Karlovačke županije, gdje je dobivena informacija da ni tamo ne postoje detaljniji podaci o lokacijama gnijezda u ovoj županiji, već samo približni, na osnovu dojava građana. Istraživanje je započelo na tom području dojavljenih lokacija, a u ostalim mjestima orijentiralo se prema informacijama lokalnog stanovništva, kao i slučajnim odabirom, dajući prednost pretpostavkama o tipičnim mjestima gniježđenja. Pomogla je i studija OŠ Dubovac, provedena između i godine za područje Pokuplja. Detaljno je pregledano oko 350 km županijskih i lokalnih cesta. Prilikom lociranja gnijezda korišten je GPS uređaj marke Garmin. Podaci o broju i načinu stradavanja pojedinih primjeraka, te starosti pojedinih gnijezda također su prikupljeni iz razgovora s lokalnim stanovništvom. Aktivnost pojedinih gnijezda i broj roda u gnijezdu utvrđena je dugotrajnim osmatranjem svakog pojedinačnog lokaliteta. Kod pretraživanja područje, korištene su topografske karte u mjerilu 1:25000 radi lakšeg snalaženja na seoskim putovima. Nakon prikupljanja podaci su sistematizirani 2007 i GIS programu Esri. u računalnom programu MS

27 3. REZULTATI Na osnovu terenskog istraživanja u i godini dobiveni su sljedeći rezultati: 3.1. Broj gnijezda bijele rode na području Karlovačke županije Terenski dio rada proveden je u razdoblju od 1. svibnja do 1. lipnja i godine. Na 25 lokaliteta uočeno je ukupno 46 gnijezda u godini i 43 gnijezda u godini. Prikupljeni podaci prikazani su u tablici 1. i na karti 2. i 3. Tablica 1: Broj gnijezda bijele rode po lokacijama u i godini Redni br. Mjesto Broj gnijezda u Broj gnijezda u Lazina Draganić Trg 2-4. Jurovski Brod Zaluka Lipnička Pravutina Mali Erjavec 1-8. Donje Pokuplje Mahično Novaki Ilovac Gaza Vodostaj Donje Mekušje Husje 1 1

28 16. Kobilić Pokupski Rečica Zamršje Luka Pokupska Blatnica Šišljavić Gornje Mekušje Cerovac 1 1 Vukmanićki 24. Ladvenjak Plaški 1 1 Ukupno: Broj aktivnih i neaktivnih gnijezda Iz tablice br. 2 vidljivo je da su u godini od postojećih 46 neaktivna 4 gnijezda: 2 u Šišljaviću, 1 u Rečici i 1 u Husju (karta 4). U godini od postojećih 43 neaktivna su 4 gnijezda: u Šišljaviću,Luki Pokupskoj, Rečici i Pravutini (karta 5). Tablica 2: Broj aktivnih gnijezda u i godini Redni br.lokacije Mjesto Broj aktivnih gnijezda u Broj aktivnih gnijezda u Lazina 1/1 1/1 2. Draganić 4/4 4/4 3. Trg 2/2 / 4. Jurovski - 1/1 Brod 5. Zaluka 1/1 1/1 Lipnička 6. Pravutina 5/5 3/4 7. Mali Erjavec 1/1-8. Donje 1/1 1/1 Pokuplje 9. Mahično 1/1 1/1

29 10. Novaki 1/1 1/1 11. Gaza 1/1 1/1 12. Ilovac 1/1-13. Vodostaj 1/1 1/1 14. Donje 1/1 1/1 Mekušje 15. Husje 0/1 1/1 16. Kobilić Pokupski 1/1 1/1 17. Rečica 7/8 6/7 18. Zamršje 1/1 1/1 19. Luka Pokupska 1/1 1/2 20. Blatnica 1/1 1/1 21. Šišljavić 6/8 8/9 22. Gornje Mekušje 1/1 1/1 23. Cerovac 1/1 1/1 Vukmanićki 24. Ladvenjak 1/1 1/1 25. Plaški 1/1 1/1 Ukupno: 42/46 39/ Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu U Karlovačkoj županiji, uzevši u obzir i godinu, 42 gnijezda je smješteno na stupove električne mreže, a samo 7 na krovove objekata. Važnost je pridodana omjeru gniježđenja na krovovima i na stupovima, zbog lakše usporedbe s ostalim županijama za koje postoje podaci.

30 Grafički prikaz 2 Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu u Karlovačkoj županiji Usporedba smještaja gnijezda bijele rode s ostalim županijama za koje postoje podaci Podaci o broju gnijezda pokazuju znatno veću prisutnost ove vrste u susjednim i ostalim sjevernim i istočnim županijama. Posebna pažnja obraćena je na položaj tih gnijezda. U Baranji kao zemljopisnoj cjelini je 20 gnijezda na krovovima, a 10 na stupu električne mreže (KOLUND, 2005). U Sisačko-moslavačkoj županiji, na krovovima je čak 323 gnijezda, a na stupovima 88. U Brodsko-posavskoj županiji je na krovovima nađeno 91 gnijezdo, a na stupu 44, dok je u Zagrebačkoj županiji na krov smješteno 94, a na stup 18 gnijezda (VIZNER, 2010).

31 Grafički prikaz 3 Usporedba smještaja gnijezda bijele rode s ostalim županijama za koje postoje podaci Iz prikazanog grafikona može se zaključiti da je u odnosu na navedene županije jedino u Karlovačkoj znatno veći broj gnijezda na stupu električne mreže u odnosu na krovove kuća. Tablica 3: Smještaj gnijezda obzirom na infrastrukturu Broj g. Lokacija g. Postolje Položaj Stanje Opis lokacije (orijentir) 1 Lazina nema drv. stup loše k.b.180,raskri žje 2 Draganić 1 nema drv.stup loše kod marketa GM, raskrižje 3 Draganić 2 metalno bet.stup dobro k.b.4 na glavnoj cesti, autobusna

32 stanica 4 Draganić 3 metalno bet.stup dobro kod k.b.goljak 10,benzinska postaja 5 Draganić 4 betonsko dalekovod dobro kod željezničke stanice 6 Trg 1 metalno bet.stup srušeno preko puta OŠ 7 Trg 2 nema nepoznato srušeno 8 Jurovski Brod nema bet.stup zadovoljavajuće kod k.b. 24 na gl. cesti 9 Zaluka Lipnička nema na krovu dobro na krovu štale kod kod Pravutina 1 nema drv. stup loše kod k.b Pravutina 2 nema drv. stup loše kod k.b Pravutina 3 nema drv. stup srušeno kod k.b Pravutina 4 nema bet.stup zadovoljavajuće kod crkve 14 Pravutina 5 nema drv. stup loše 100 m od crkve 15 Mali Erjavec nema bet.stup srušeno kod k.b.56, raskrižje 16 Donje Pokuplje metalno bet.stup dobro na glavnoj cesti 17 Mahično metalno bet.stup dobro u dvorištu vulkanizerske radionice na gl cesti 18 Novaki metalno bet.stup dobro kod restorana Dolce Vita 19 Gaza betonsko dimnjak dobro na krovu stolarije Ribičić 20 Ilovac nema dimnjak srušeno na dimnjaku stare tvornice Kontex 21 Vodostaj metalno bet.stup dobro raskrižje ulica Kapelnička i sv.florijana 22 Donje Mekušje metalno bet.stup dobro na dimnjaku OŠ k.br Husje metalno bet.stup dobro zavoj na samom početku sela 24 Kobilić Pokupski metalno bet.stup dobro unutrašnost sela na raskrižju, kod

33 k.b Rečica 1 metalno dimnjak dobro nakrovu O.Š 26 Rečica 2 metalno bet.stup dobro 27 Rečica 3 nema bet.stup loše preko puta k.b Rečica 4 nema bet.stup loše k.b Rečica 5 metalno bet.stup dobro preko puta k.b Rečica 6 metalno bet.stup dobro k.b.203 kod pruge 31 Rečica 7 metalno bet.stup srušeno raskrižje kod raspela, smjer dvd- a 32 Rečica 8 metalno bet.stup dobro kod k.b Luka Pokupska 34 Luka Pokupska metalno bet.stup dobro sa lijeve strane glavne ceste k.b. 20 metalno bet.stup dobro lijeva strana glavne ceste k.b Zamršje metalno bet.stup dobro k.b.30 na glavnoj cesti 36 Blatnica metalno bet.stup dobro k.b.6,20 m od crkve 37 Šišljavić 1 metalno bet.stup dobro kod k.b Šišljavić 2 metalno bet.stup dobro kod k.b Šišljavić 3 metalno bet.stup dobro kod k.b Šišljavić 4 metalno bet.stup dobro kod k.b Šišljavić 5 metalno bet.stup dobro kod k.b Šišljavić 6 metalno dimnjak dobro na krovu mjesnog ureda 43 Šišljavić 7 nema Bet stup loše na sporednoj cesti,cca 150 mod mjesnog ureda 44 Šišljavić 8 nema trafostanica u izgradnji na krovu trafostanice kod k.b Šišljavić 9 nema krov srušeno k.b.315, na krovu štale 46 Gornje Mekušje 47 Cerovac Vukmanićki metalno bet.stup dobro preko puta mljekare kod k.b. 25 metalno bet.stup dobro na glavnoj cesti za Plitvice kod k.b 49b

34 48 Ladvenjak nema bet.stup zadovoljavajuće kod k.b Plaški nema bet.stup zadovoljavajuće ušće Vrnjike u Dretulju Od navedenih gnijezda na krovovima, gnijezdo na krovu OŠ Rečica u Rečici, podignuto je od samog dimnjaka i stavljeno na postolje, čime se umanjuje mogućnost njegovog devastiranja. Na dimnjaku OŠ Donje Mekušje i dimnjaku MO Šišljavić, nisu na postolju i leže na samom otvoru dimnjaka. Gnijezdo u naselju Gaza je na betonskom postolju iznad dimnjaka i u dobrom je stanju. Preostala dva smještena su na krovove štala na privatnom posjedu te jedno na krov trafostanice. Uspoređujući većinu gnijezda, odnosno onih koja se nalaze na električnim stupovima i dalekovodu (tablica 3), većina se nalazi na čvrstim betonskim stupovima i imaju postolje. Gnijezda u Pravutini, Malom Erjavcu i Jurovskom Brodu, na području općine Ozalj, dva gnijezda na području općine Draganići i u Rečici, te po jedno u Šišljaviću i Ladvenjku iziskuju sanaciju, odnosno pravovremeno postavljanje nosača na stupove električne mreže na kojima se nalaze (karta 6) Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u godini Osmatranjem gnijezda u razdoblju između 15. lipnja i 15. srpnja godine utvrđeno je da je u svakom aktivnom gnijezdu bio jedan odrasli par. Od 42 aktivna gnijezda, u 5 gnijezda nije bilo pomlatka, 12 gnijezda imala su po jednog preživjelog ptića, 11 po dva i preostalih 14 gnijezda imalo je po tri ptića, što je ukupno 84 adultnih i 76 juvenilnih jedinki. U jednom gnijezdu nije se sa sigurnošću mogao utvrditi broj.

35 Grafikon 3 Broj juvenilnih jedinki u gnijezdima u godini Tablica 4 Broj adultnih i juvenilnih jedinki u gnijezdima u godini Broj gnijezda Gnijezdo Adultni/ Juvenilni/ Opis lokacije (orijentir) 1 Lazina 2 2 k.b.180,raskrižje 2 Draganić kod marketa GM, raskrižje 3 Draganić k.b.4 na glavnoj cesti, autobusna stanica 4 Draganić kod k.b.goljak 10,benzinska postaja 5 Draganić kod željezničke stanice 6 Trg preko puta OŠ 7 Trg Jurovski Brod / / kod k.b. 24 na gl. cesti 9 Zaluka Lipnička 2 2 na krovu štale kod kod Pravutina kod k.b Pravutina kod k.b Pravutina kod k.b Pravutina kod crkve

36 14 Pravutina m od crkve 15 Mali Erjavec 2 2 kod k.b.56, raskrižje 16 Donje Pokuplje 2 3 na glavnoj cesti 17 Mahično 2 1 u dvorištu vulkanizerske radionice na gl cesti 18 Novaki 2 2 kod restorana Dolce Vita 19 Ilovac 2 Nije uočljivo na krovu stolarije Ribičić 20 Gaza 2 1 na dimnjaku stare tvornice Kontex 21 Vodostaj 2 1 raskrižje ulica Kapelnička i sv.florijana 22 Donje Mekušje 2 3 na dimnjaku OŠ k.br Husje 0 0 zavoj na samom početku sela 24 Kobilić Pokupski 2 1 unutrašnost sela na raskrižju, kod k.b Rečica 2 3 nakrovu O.Š 26 Rečica Rečica preko puta k.b Rečica k.b Rečica preko puta k.b Rečica k.b.203 kod pruge 31 Rečica raskrižje kod raspela, smjer dvd- a 32 Rečica kod k.b Luka Pokupska1 2 0 sa lijeve strane glavne ceste k.b LukaPokupska 2 / / lijeva strana glavne ceste k.b.128

37 35 Zamršje 2 0 k.b.30 na glavnoj cesti 36 Blatnica 2 3 k.b.6,20 m od crkve 37 Šišljavić kod k.b Šišljavić kod k.b Šišljavić kod k.b Šišljavić kod k.b Šišljavić kod k.b Šišljavić na krovu mjesnog ureda 43 Šišljavić na sporednoj cesti,cca 150 mod mjesnog ureda 44 Šišljavić 8 / / na krovu trafostanice kod k.b Šišljavić k.b.315, na krovu štale 46 Gornje Mekušje 2 2 preko puta mljekare kod k.b Cerovac Vukmanićki 2 2 na glavnoj cesti za Plitvice kod k.b 49b 48 Ladvenjak 2 2 kod k.b Plaški 2 1 ušće Vrnjike u Dretulju Ukupno: 84 76

38 4. RASPRAVA Prema zabilježenim podacima, bijela roda je nekoć u Karlovačkoj županiji obitavala na području Duge Rese i Vojnića (PAVLOVIĆ, 2002) te samog starog centra grada Karlovca (NESKUSIL, 1970) (slika 13). Danas je u tim područjima u potpunosti nestala, a uzrok je u većini smanjenje aktivnih poljoprivrednih područja i tradicionalne seoske arhitekture. Slika 12 Bijela roda 80-ih godina prošlog stoljeća na krovu vile Hauptfeld u starom centru Karlovca (Foto: D.Neskusil) Kao razlog gniježđenja bijele rode 85% na električnim i drugim stupovima, a samo 15 % na krovovima (tablica 3), za razliku od ostalih županija za koje postoje podaci (grafikon 2), pretpostavlja se nedostatak tradicionalne ruralne arhitekture te postavljanje zaštitnih krovića na dimnjake. Stoga, na području Karlovačke županije ne postoji potreba za izradom ranije navedenog projekta provedenog u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko posavskoj županiji kojim bi se vlasnicima kuća na kojima gnijezdi roda isplaćivali državni poticaji i naknade za sanaciju krova.

39 Najčešći razlozi stradavanja bijele rode na karlovačkom području su osim već navedenih razloga ugroženosti, strujni udari na električnim dalekovodima, odnosno smještaj gnijezda na stup niskonaponske i srednjenaponske električne mreže. Takav izbor mjesta za gniježđenje ugrožava ovu vrstu i uzrokuje ekonomske štete. Ove poteškoće mogu se izbjeći postavljanjem umjetnog postolja na stup električne mreže, tako da nadvisuje električne vodove. Zadnjih godina djelatnici Elektre Karlovac, na području Šišljavića postavljaju metalne nosače. Također je primjećeno da su na glavnoj cesti koja vodi kroz Šišljavić, već unaprijed postavljeni nosači na stupove koji su potencijalna mjesta gniježđenja. Gnijezda u Lazini i lokaciji Draganić 1, nalaze se na devastiranim drvenim stupovima, bez postolja i iziskuju hitnu intervenciju kojom bi se takvi stupovi zamjenili betonskim s postoljem. Intervenciju iziskuju i gotovo sva gnijezda u Pravutini jer HEP nije izradio i postavio metalna postolja kao i gnijezdo u Jurovskom Brodu. Sanacija gnijezda potrebna je i na gnijezdu br. 34 (Šišljavić) koje iziskuje postavljanje metalnog postolja na betonski stup, a u selu Rečica označena su dva gnijezda kojima treba postaviti nosač (tablica 3). S druge strane, upitna je kvaliteta metalnih nosača. Ornitolozi za izradu navedenog postolja preporučuju drveni materijal (slika 15) te izbjegavanje metala jer izlaže ptice dodatnoj opasnosti od udara munje. Za premještanje prirodnog gnijeza bijele rode na platformu koristi se obruč čije je idejno riješenje patentirano (slika 8). Obruč omogućuje da se prirodno gnijezdo neoštećeno skine i vrati natrag na električni stup, krov kuće, dimnjak itd. (MUŽINIĆ, 1990). Slika 13 Gnijezdo predviđeno za sanaciju (Izvor:

40 Slika 14 Umjetno drveno postolje na stupu električne mreže(izvor: Slika 15 Poželjan način prijenosa gnijezda (Izvor: Korištenje obruča nije propisano zakonom, ali je godine potpisan Sporazum između HEP-a i Ministarstva kulture kojim se HEP obvezuje, o svom trošku, gnijezda smještena na stupove električne mreže ukloniti, postaviti metalno postolje te preko njega nanijeti grana iz istog gnijezda, koji se upletu u mrežastu podlogu radi čvrstoće. Ukoliko je iz određenih razloga nemoguće postaviti nosač na postojeći stup, potrebno je gnijezdo postaviti na novu lokaciju koja mora biti što bliža postojećoj, a na stup s kojeg je gnijezdo uklonjeno, potrebno je staviti neku vrstu prepreke (metalni šiljak ili slično) kako rode ne bi tu ponovo savile gnijezdo. Suprotno tome HEP Ozalj prilično neodgovorno postupa s gnijezdima koja su u njihovoj nadležnosti. Primijećeno je da su gnijezda u selu Pravutina porušena tijekom prošle zime kao i gnijezda u selu Trg (karta 3) i Mali Erjavec. Kao razlog nevedeno je da su ugrožavala žice električne mreže. Razlog je neopravdan budući da je HEP, kako je ranije navedeno, dužan postupati s gnijezdima u skladu sa sporazumom. Nakon rušenja navedenih gnijezda djelatnici HEP-a nisu postavili

41 nosače na sporne stupove (osim u selu Trg), niti su gnijezdo premjestili na novu lokaciju. Rode koje su tu ranije boravile nanovo su u proljeće sagradile gnijezdo na istom mjestu, jer im to nije onemogućeno postavljanjem prepreke. Stoga je jedan od mjera projekta koji će proizaći iz ovog rada sprečavanje ponovnog rušenja gnijezda. Promjene obzirom na aktivnost gnijezda odnose se na povećanje broja aktivnih gnijezda u neposrednoj blizini Pokupskog bazena (karta 1). Kao razlog povećane aktivnosti smatra se, osim pogodnosti staništa koje se odnose na močvare i vodotokove i blagonaklonost lokalnog stanovništva prema ovim pticama, prisutnost poljoprivrednih radova u većoj mjeri, te propisno postupanje s gnijezdima od strane HEP-a, čime su smanjenja stradavanja. Suprotno tome, broj aktivnih gnijezda smanjen je na području općine Ozalj, a razlog je kao što je navedeno, u većoj mjeri ljudski faktor i rušenje gnijezda. Ponovna izgradnja srušenih gnijezda pokazuje da se broj pridošlih roda nije smanjio već su zbog nemogućnosti svijanja gnijezda na istom mjestu migrirale u neko drugo područje. Osim nastavka prebrojavanja ove vrste, poželjno bi bilo započeti prstenovanje bijele rode koja gnijezdi na ovom području, jer bi se na taj način dobili precizniji podaci o migraciji i gniježđenju u narednim godinama. Zahvaljujući prstenovanju te praćenju prstenovanih ptica (očitavanju oznaka na prstenju) doznajemo mnoge podatke iz života roda: kojim putem sele, gdje zimuju, kolika je vjernost parteru i starom gnijezdu, koliki im je životni vijek i drugo. Na primjer, doznali smo da se većina mladih roda u ostalim županijama vraća u kraj u kojem su odrasle i da se gnijezde u blizini svog roditeljskoga gnijezda, ali da neke odlaze dosta daleko i gnijezde se u drugim državama (Projekt: Zaštita bijele rode u Varaždinskoj županiji, 1996). Za očuvanje ove vrste bitan je i način postupanja s ozlijeđenim jedinkama. Kao što je ranije navedeno, najčešći razlozi mehaničkog stradavanja su sudari s dalekovodnim ili žicama električne energije, dok su slučaji stradavanja u prometu i od poljoprivrednih strojeva rijetki (slika 16).

42 Slika 16 Bijela roda stradala u prometu (Foto: K.Pintur) I dok uče letjeti, mladi se često ozljeđuju zbog raznih prepreka. Takve jedinke često pronalaze utočište na seoskim imanjima u blizini svojih gnijezda, jer nisu sposobne za jesensku migraciju. Za pomoć je potrebno pozvati veterinara, a ovisno o situaciji u pomoć se mogu pozvati i različita društva za zaštitu životinja, utočišta za divlje životinje, te lokalna Javna ustanova za zaštitu prirode. Slika 17 Jedan od centara za zbrinjavanje zaštićenih životinja (Ruščica) (Izvor: