SO4 04 PROBLEMATIKA NESIMETRIJE U NISKONAPONSKOJ MREŽI

Transcription

1 HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, svibnja SO4 04 Danijel Habijan,dipl.ing.el. HEP ODS d.o.o., Elektra Koprivnica Mr.Sc.Marina Čavlović, dipl.ing.el. HEP ODS d.o.o., Elektroslavonija Osijek Dalibor Jakšić, dipl.ing.el. HEP ODS d.o.o., Elektra Karlovac PROBLEMATIKA NESIMETRIJE U NISKONAPONSKOJ MREŽI SAŽETAK Problematika nesimetrije u niskonaponskoj mreži dobiva novu dimenziju integracijom distribuiranih izvora, posebno u slabu NN mrežu. Relativni značaj elektrane u odnosu na mrežu na koju se priključuje dovodi do promjene toka energije od izvora prema nadreďenoj mreži. Ova pojava otvara niz pitanja, od tehničkih problematike gubitaka, dopuštenog porasta naponske nesimetrije, preko kriterija po kojem eventualno spriječiti priključenje simetričnog izvora koji svojim priključenjem značajno doprinosi povećanju nesimetrije u mreži, odnosno do koje razine nastojati simetrirati niskonaponsku mrežu. Nadalje, ako takva nesimetrija postaje problem tek kod pojave distribuiranog izvora, može li se simetrični izvor smatrati izvorom nesimetrije i stoga njemu nametati korektivne mjere? Referat će analizirati utjecaj distribuiranog izvora na nesimetriju u niskonaponskoj mreži, nastojeći prepoznati granice prihvatljivosti nesimetrije te razinu nesimetrije do koje ima smisla provoditi korektivne mjere. Ključne riječi: nesimetrija, niskonaponska mreža, utjecaj, sunčana elektrana THE ISSUE OF ASYMMETRY IN THE LOW VOLTAGE NETWORK SUMMARY The issue of asymmetry in the low voltage network gets a new dimension with the integration of distributed generation, especially within weak LV networks. The relative importance of power plant in relation to the local network leads to changes in the power flow from the source to the parent network. This phenomenon raises a number of questions, from technical problems: issues of energy loss, the permitted increase in voltage asymmetry. The question is to what extent to tolerate the asymmetry in low voltage network, where the utilization factor is not predictable - especially with mostly monophase network users (customers). Furthermore, if such an asymmetry becomes a problem only with the appearance of distributed source, can a symmetrical source be considered as a source of asymmetry. Paper analyzes the impact of distributed generation on the asymmetry in the low voltage network, trying to recognize acceptable level of asymmetry and the extent of asymmetry to which the implementation of corrective measures is reasonable. Key words: low-voltage network asymmetry, impact, solar power plant 1

2 1. UVOD Tema ovog rada je nesimetrija u niskonaponskoj mreži, obraďena iz perspektive distribuirane proizvodnje. Cilj je prikazati utjecaj sunčane elektrane na strujno-naponske okolnosti u nesimetričnoj niskonaponskoj mreži, te njen utjecaj na gubitke. Jedan od ciljeva ovog referata je analizirati fenomen koji u nesimetričnoj niskonaponskoj mreži nije bio prisutan prije pojave distribuirane proizvodnje. Naime, u slučaju značajne nesimetrije u mreži, postoji period u kojem je proizvodnja u jednoj fazi veća od opterećenja te faze, dok u ostalima to nije slučaj. Zbog toga dolazi do značajnog povećavanja nesimetrije, te do pojave protoka energije u različitim smjerovima u pojedinim fazama istog niskonaponskog izvoda. Namjera referata je ocijeniti važnost uočenog fenomena, prepoznati njegove posljedice, te eventualno predložiti korektivne mjere za preveniranje i saniranje uočenih posljedica. 2. NESIMETRIJA U NISKONAPONSKOJ MREŽI Pod pojmom nesimetrije u mreži podrazumijeva se neravnomjerni raspored opterećenja po fazama niskonaponske mreže. To je obično posljedica nesimetrije samih kupaca: nesimetrični raspored trošila po fazama u instalaciji kupca, kao i neravnomjeran faktor istodobnosti trošila priključenih na različite faze. Ipak, najizraženija je nesimetrija koja je posljedica priključenja jednofaznih kupaca, koji neravnomjerno (a često i nesistematično) rasporeďeni po fazama, u odreďenom trenutku u mreži stvaraju takve prilike da sve tri faze niskonaponske distribucijske mreže nisu podjednako opterećene. Posljedica nesimetričnog opterećenja su nesimetrični naponi. Ukoliko je u ovako nesimetrično opterećenu mrežu integriran još i izvor električne energije, problem je dodatno naglašeniji zbog činjenice da elektrana povisuje napon u mreži. Načelno, simetrični izvor na mjestu predaje energije u mrežu simetrično povisuje napon, dakle, zadržava postojeću razinu nesimetrije u mreži, samo su iznosi napona veći. Ovo može utjecati dvojako. Jedan od utjecaja je na kupce u smislu porasta napona u pojedinoj fazi i iznad 10% Un, što može uzrokovati poteškoće u radu, pa čak uzrokovati i oštećenja ureďaja korisnika mreže, a čije je posljedice kasnije teško, čak i nemoguće dokazati. S druge strane, na pragu elektrane može doći do povišenja napona koje bi moglo, teoretski gledano, prouzročiti ispad elektrane iz paralelnog pogona s mrežom zbog prorade prenaponske zaštite. U ovom radu analiziran je primjer priključenja sunčane elektrane na 0,4 kv mrežu, pri čemu su svi proračuni napravljeni u programu NEPLAN u četveropolnoj izvedbi, u modulu za simuliranje nesimetričnog opterećenja. 3. PRIKAZ NESIMETRIJE NA PRIMJERU NN MREŽE 3.1. Opis modela mreže Analiziran je stvarni primjer tipične niskonaponske mreže (Slika 1): niskonaponski izvod iz TS 10/0,4 kv, 100kVA, magistrale izvedene samonosivim kabelskim snopom X00/0 (3x70+71,5)mm 2 na stupovima, ukupne duljine 1004 m, te podzemnim kabelskim odcjepom PP00-A4x50 mm 2 ukupne duljine 422 m. Dakle, niskonaponska mreža je kvalitetne izvedbe. Kupci su relativno ravnomjerno rasporeďeni duž izvoda. MeĎutim, nesimetrično su rasporeďeni po fazama. U čvoru 7 priključena je sunčana elektrana podzemnim kabelskim priključkom XP00-A 4x35mm 2 duljine 40 m. 2

3 Slika 1. Model predmetne mreže Sunčana elektrana je trofazni simetrični proizvoďač priključne snage 2x24 kw. Opterećenje (A) promatranog izvoda bez elektrane mjereno je na početku izvoda u pojnoj TS 10/0,4 kv (slika 2). Slika 2: Opterećenje promatranog izvoda bez elektrane, mjereno u TS 10/0,4 kv Mjerenja pokazuju izraženo nesimetrično opterećenje. Faza L3 (plavo na slici 2) je tijekom čitavog dana najmanje opterećena, dok su preostale dvije faze relativno podjednako opterećene, većinom gotovo dvostruko više od faze L3. Iz mjerenih vrijednosti (slika 2) napravljen je dnevni dijagram opterećenja izvoda po fazama: 3

4 Slika 3. Dnevni dijagram potrošnje (A) izvoda po fazama te dnevni dijagram proizvodnje elektrane Superponiranjem dnevnog dijagrama potrošnje s dnevnim dijagramom proizvodnje elektrane (simetričan trofazni izvor) iz slike 2 dobiven je dnevni dijagram opterećenja izvoda po fazama (slika 3) na kojima je prikazan promatrani trenutak Referat analizira okolnosti u mreži zatečene u tom trenutku. Preklapanjem dijagrama potrošnje izvoda s dijagramom proizvodnje elektrane u promatranom trenutku jasno se vidi nesimetrija pri čemu je konzum u fazi L1 veći od proizvodnje elektrane, dok je konzum koji je priključen na druge dvije faze namiren iz sunčane elektrane. Dakle, u promatranom trenutku smjer energije u fazama L2 i L3 je suprotan smjeru energije u fazi L1. Energija u L2 i L3 ima smjer od elektrane prema pojnoj TS, dok je fazi L1 još uvijek uobičajenog smjera od TS prema kraju izvoda. Od elektrane prema kraju izvoda smjer energije se ne mijenja i stalno je, u svim fazama, uobičajen od pojne TS prema kraju izvoda. Superponiranjem dnevnog dijagrama potrošnje jedne, odnosno dvije proizvodne jedinice elektrane, dobiva se dnevni dijagram opterećenja izvoda (slike 4 i 5). Slika 4. Dnevni dijagram opterećenja izvoda pod utjecajem jedne proizvodne jedinice Slike 4 i 5 pokazuju da u periodima približavanja iznosa proizvodnje trenutnoj potrošnji izvoda dolazi do promjene smjera energije u izvodu. Zbog zatečene nesimetrije potrošnje u izvodu ne dolazi do izjednačavanja proizvodnje i potrošnje u svim fazama istodobno. Stoga u fazi u kojoj se prvoj pojavi prevladavanje proizvodnje nad potrošnjom dolazi do promjene smjera energije, dok u preostale dvije faze promjena smjera još nije nastupila. Vremenski interval u kojem se javlja ovaj fenomen ovisit će o relativnom odnosu iznosa proizvodnje s iznosima potrošnje u nesimetrično opterećenim fazama, a trajat će sve dok se iznos trenutne (simetrične) proizvodnje naďe izmeďu iznosa trenutnih nesimetričnih opterećenja po fazama. trajat će duže (na slici 4 ovaj interval traje gotovo šest sati). 4

5 Slika 5. Dnevni dijagram opterećenja promatranog izvoda pod utjecajem obje proizvodne jedinice Uz poznati tip svakog kupca u izvodu, pretpostavljeni faktor istodobnosti, te poznatu potrošnju svake od faza pretpostavljen je raspored kupaca po fazama (Tablica 1). Radi kompetentne ocjene značaja nesimetrije kreiran je i model sa simetričnom raspodjelom potrošnje u izvodu. U slučaju simetrije potrošnja je rasporeďena podjednako na svaku od faza, dok su u slučaju nesimetrije rasporeďena kao što je pokazano tablici I. Tablica I. Prikaz opterećenja po fazama u slučaju nesimetrije Sabirnica Faza P kupca [kw] N 02 L1 1,7 L2 1,7 L3 1,7 N 03 L2 0,2 N 06 L3 0,6 N 08 L1 0,9 N 09 L2 0,2 N 07 L1 0,6 N 10 L1 0,6 N 21 L2 0,2 N 11 L1 0,9 N 23 L1 0,2 N P1 L2 0,6 N P2 L1 0,9 N P3 L3 0,6 N Poduzetnistvo L1 1,9 Iz prethodno navedenih podataka, iako su opterećenja u mreži mala, očita je nesimetrija, a većina potrošača (kupaca) rasporeďena je na L1 fazu. Ovo nam daje kvalitetne temelje za simuliranje prilika u mreži, ukoliko su potrošači simetrični, nesimetrični, kao i situacije sa i bez elektrane Analiza mreže Za detaljniju analizu odabran je model mreže s nesimetričnim opterećenjima zatečenima u promatranom trenutku (slika 3). Proizvodnja elektrane je tada (kao i uvijek) simetrična. Razmatrani su slijedeći slučajevi: 5

6 nesimetrično opterećena mreža bez elektrane nesimetrično opterećena mreža s elektranom simetrično opterećena mreža bez elektrane simetrično opterećena mreža s elektranom Nesimetrično opterećena mreža Analizira se slučaj kada su svi potrošači rasporeďeni nesimetrično na mreži, kao što je prikazano u Tablici 1. U trenutku maksimalne proizvodnje (i kada radi samo jedna proizvodna jedinica i kada rade obje) dolazi do promjene smjera energije, te je tok energije od elektrane prema pojnoj TS. Samim time je smjer energije u sva tri slučaja od elektrane prema krajnjim potrošačima i od elektrane prema 10 kv mreži. U ovom slučaju ne dolazi do problema s promjenom smjera energije u jednoj fazi, ali dolazi do problema povišenja i pada napona zbog problema nesimetričnog opterećenja vodiča, što će se na sličnom primjeru dalje u ovom radu i pokazati. Rezultati proračuna prikazani su na naponskom profilu voda (slika 2) i u tablici s tokovima snaga (tablica 2.). Mjesto priključenja elektrane čvorovi Slika 6. Naponski profil nesimetrično opterećenog izvoda sa i bez elektrane Analizom dobivenih rezultata za fazu L1 dobiven je predviďen trend pada napona duž izvoda. Ova faza i najopterećenija, uvažavajući nesimetriju. Čvor N S1i2 predstavlja elektranu te je jasno vidljivo da podiže napon toliko da je u slučaju nesimetrije u fazi L1 napon u čvoru na koji je spojena elektrana veći od napona duž voda, ali ne i viši od napona na sabirnicama transformatora jer je ukupni konzum veći od energije što ju sunčana elektrana utiskuje u mrežu u fazi L1. U druge dvije faze dobiveni rezultati su u potpunosti drugačiji. Napon čvora priključka (N S1i2) elektrane na mrežu veći je od napona na 0,4 kv sabirnicama transformatora 10(20)/0,4 i to zato što je proizvodnja elektrane na ove dvije faze veća od potrošnje konzuma, pa preostali dio energije koji se ne potroši odlazi preko transformatora u 10 kv mrežu. Time dobivamo i neprirodne uvjete za transformator, gdje u fazama L2 i L3 imamo različit smjer energije od faze L1. S druge strane, u fazama L2 i L3 na kraju voda dobijemo napon veći od napona elektrane, što je sasvim različito od faze L1. Posljedica toga je upravo nesimetrija, kod koje zbog smanjenja napona u jednoj fazi (posljedica potrošnje konzuma) dolazi do povišenja napona u druge dvije. Ta situacija više je izražena što je nesimetrija veća. Očito je da je ovaj problem povišenja napona na krajnjim čvorovima mreže zbog nesimetrije prisutan još od vremena kada nije bilo priključenja elektrana na niskonaponsku distribucijsku mrežu. 6

7 MeĎutim, tada je bio prepoznavan samo pad napona duž voda kao problem kojeg su osjetili korisnici mreže. Budući da četveropolni proračuni niskonaponske mreže nisu provoďeni, efekt porasta napona prema kraju voda radi nesimetrije nije zamjećivan, nego je tretiran kao nešto manji pad napona duž voda u odreďenoj fazi radi nesimetričnog konzuma. Dodamo li nesimetrično opterećenoj mreži i distribuirani izvor, u ovom slučaju sunčanu elektranu, zbog povišenja napona kojeg uvijek uzrokuje elektrana, na krajnjim čvorovima izvoda još dodatno raste napon, čime je ovaj problem još izraženiji. Zbog toga potrošači na krajnjim čvorovima trpe loše naponske prilike. Utjecaj elektrane u nesimetričnoj mreži blagotvoran je samo za izvod u kojem potrošnja nadvladava proizvodnju, jer tada podižući napon smanjuje i relativno veliki pad napona duž izvoda popravljajući naponske prilike. MeĎutim, značajno je problematičniji negativan utjecaj elektrane, jer podižući napon prema kraju voda može doći do prekoračenja gornje dopuštene granice mrežnog napona. Ovaj fenomen treba uvažiti pri utvrďivanju maksimalno dopuštenog napona na mjestu predaje energije u mrežu, jer je očito da se u nesimetrično opterećenim mrežama mora od elektrana zahtijevati prorada nadnaponske zaštite pri iznosima napona nižim od 1,1 Un, kako napon na kraju voda ne bi premašio dopuštenih 1,1 Un zbog negativnog utjecaja elektrane. Tablica II. Prikaz opterećenja po dionicama nesimetrično opterećenog izvoda s elektranom Element PL1 [kw] PL2 [kw] PL3 [kw] L ,14 2,75 2,76 L ,1 2,97 2,79 L ,1 2,97 3,4 Elektrana L ,48 1,02 0,59 L ,58 1,02 0,59 L ,57 0,81 0,59 L ,96 0,81 0,59 L ,21 0,21 0 L , L 11-P1 2,86 0,6 0,59 L P1-P2 2,85 0 0,59 L P2-P3 1,94 0 0,6 L P3-Poduzetnistvo 1, Tablica II daje na uvid smjer energije u sve tri faze za svaku pojedinu dionicu. U fazi L1 energija koja je proizvedena u elektrani nije dovoljna pa dio energije za pokrivanje konzuma dolazi iz mreže. U druge dvije faze, L2 i L3, postoji višak energije pa se ista, plasira u 10 kv mrežu preko transformatora, jer je teret ostalih NN izvoda TS gotovo zanemariv Simetrično opterećena mreža Radi omogućavanja relevantne procjene problema nesimetrije provodi se kontrolni proračun sa približno simetričnom raspodjelom potrošnje po fazama duž izvoda. Rezultati proračuna prikazani su na naponskom profilu voda (slika 7) i u tablici tokova snaga po dionicama izvoda (Tablica III). 7

8 Mjesto priključenja elektrane čvorovi Slika 7. Naponski profil simetrično opterećenog izvoda sa i bez elektrane Tablica III. Prikaz opterećenja po dionicama simetrično opterećenog izvoda sa i bez elektrane Element PL1 [kw] PL2 [kw] PL3 [kw] L ,19 1,19 1,19 L ,26 1,26 1,26 L ,46 1,46 1,46 Elektrana L ,33 2,33 2,33 L ,04 2,04 2,04 L ,97 1,97 1,97 L ,77 1,77 1,77 L ,14 0,14 0,14 L ,07 0,07 0,07 L 11-P1 1,33 1,33 1,33 L P1-P2 1,13 1,13 1,13 L P2-P3 0,84 0,84 0,84 L P3-Poduzetnistvo 0,64 0,64 0, Usporedba rezultata analize simetrično i nesimetrično opterećene mreže Usporedbom rezultata proračuna simetrično i nesimetrično opterećenog niskonaponskog izvoda dolazi se do poražavajućeg zaključka da je ranjivost niskonaponske mreže najvećim dijelom posljedica njene nesimetrije. Usporedbom naponskih profila izvoda pri simetričnom i nesimetričnom opterećenju, uočava se da je naponski profil simetrično opterećenog voda stabilan i gotovo neosjetljiv na promjenu opterećenja (slika 7), dok naponski profil nesimetrično opterećenog voda trpi značajne razlike u iznosima napona, najizraženije na kraju voda (slika 6). Elektrana kao simetrični izvor u nesimetrično opterećenoj mreži ne povećava raspon nesimetrije napona, ali podiže napon, što, u slučaju priključenja elektrane na već nesimetričan izvod, može dovesti do nedopuštenog porasta napona na kraju voda. 8

9 Tablica IV. Usporedba gubitaka u razmatranom izvodu mreža/p,q Mreža nesimetrična, elektrana spojena Mreža nesimetrična, elektrana odspojena Mreža simetrična, elektrana spojena Mreža simetrična, elektrana odspojena P gubici [kw] Q gubici [kw] 4,42 3,55 4,68 3,63 0,41 3,5 0,41 3,5 Tablica IV pokazuje da nesimetrija uzrokuje značajno povećanje gubitaka u mreži (na razini jednog reda veličine). Elektrana u razmatranom trenutku blagotvorno djeluje na gubitke u nesimetričnoj mreži, jer ona napaja veći dio potrošnje izvoda i time skraćuje put energije do kupaca za udaljenost pojne TS do elektrane, dok su suprotnom smjeru manji tokovi snaga, jer se većina troši napajanje kupaca niz izvod. Utjecaj elektrane na ionako minimalne gubitke u simetričnoj mreži je nezamjetan. Simetriranjem mreže može se značajno utjecati na gubitke u mreži pri čemu se oni mogu višestruko smanjiti. 4. NAČIN SMANJIVANJA NESIMETRIJE U MREŽI Pod pojmom simetriranje mreže podrazumijeva se prespajanje na podopterećene faze jednofaznih potrošača (kupaca) spojenih na preopterećene faze, pri čime se dobiva ravnomjernije opterećenje po fazama. Na predmetnoj mreži je potrebno provesti simetriranje, čime je cilj postići smanjeni rasap vrijednosti faznih napona u pojedinim čvorovima sa širokog raspona vrijednosti za nesimetričnu mrežu (slika 6) težeći prema gotovo stabilnim naponskim okolnostima simetrične mreže (slika 7). Dakako, simetrija faza ne može se u potpunosti postići zbog promjenjivog faktora istodobnosti koji uvelike utječe na nesimetriju, a u velikoj ga je mjeri nemoguće kontrolirati, ali se mogu postići značajni pomaci s ciljem ujednačavanja opterećenja po fazama. Simetriranjem mreže utječe se na naponske prilike u mreži, posebice na krajnje kupce, jer se smanjuje ukupno odstupanje od nazivnog napona mreže, odnosno sprječava se pojava okolnosti mreži, kao u analiziranom modelu mreže, da se u dvije faze pojavljuju prenaponi, dok se u jednoj (opterećenoj) fazi javlja značajan pad napona. Na tržištu postoje brojni ureďaji za simetriranje, tj otkrivanje na koju su fazu spojeni pojedini jednofazni potrošači. Ukoliko nam je taj podatak poznat, uz pretpostavku da je poznat podatak o priključnoj snazi pojedinog potrošača (kupca), lako je jednostavnim proračunom doći do modela simetriranja pojedinog niskonaponskog izvoda. Glavna prednost ureďaja na tržištu (uz cijenu koja je reda veličine cijene opremljenog najjednostavnijeg priključno-mjernog ormara), je u činjenici da se prethodno opisani postupak provodi pod naponom, pri čemu kupce, izvode ili čak cijelu transformatorsku stanicu nije potrebno isključivati s mreže. 5. ZAKLJUČAK Usporedbom rezultata proračuna na predmetnoj mreži ovog referata proizlazi da nesimetrija u niskonaponskoj mreži negativno utječe na povećanje gubitaka, kao i na naponske prilike u mreži. Nesimetrija nesumnjivo uzrokuje posljedice u mreži kojima treba posvetiti pozornost, nezavisno o pojavi elektrana u mreži. MeĎutim, pojavu elektrana, koje problemu nesimetrije daju novu razinu ozbiljnosti, treba iskoristiti kao prekretnicu u stavu prema nesimetriji u niskonaponskoj mreži. Priključivanjem sunčane elektrane na niskonaponsku mreži dodatno se pogoršavaju naponske prilike. Taj negativni utjecaj na napon najizraženiji je na kraju niskonaponskog izvoda mreže kod koje zbog nesimetrije, napon fazi s dominantnom potrošnjom pada, dok u fazi s dominantnom proizvodnjom raste. Do povećanja napona dolazi zbog činjenice jer elektrana sama po sebi podiže napon kako bi evakuirala energiju u mrežu. Time se može značajno utjecati na potrošače na kraju niskonaponskog izvoda na koji je elektrana priključena, kod kojih zbog prevelike razlike napona u fazama, previsokog ili preniskog napona na istima, dolazi do smetnji za rad ureďaja kao i smanjenja njihovog životnog vijeka. 9

10 Iz svega navedenog proizlazi da bi trebalo uvesti obvezu mjerenja nesimetrije na kraju niskonaponskog izvoda već u fazi analize mogućnosti priključenja elektrane, te, u slučaju neprihvatljive razine nesimetrije, odmah pristupiti simetriranju mreže. Tek predstoji odreďivanje praga neprihvatljivosti nesimetrije, te uvoďenje protokola ispitivanja nesimetrije u cilju dobivanja kompetentnih zaključaka. MeĎutim, neophodno je odmah uvesti obvezu da se tijekom pokusnog rada elektrane mjeri i napon na kraju niskonaponskog izvoda kako bi se s većom sigurnošću moglo utvrditi da je utjecaj elektrane na mrežu u dopuštenim granicama [1]. Ukoliko to nije slučaj, potrebno je simetrirati mrežu, kao zahvat na stvaranju uvjeta u mreži za priključenje elektrane. TakoĎer je potrebno definirati pragove nesimetrije, točnije uvjete kada se elektrana smije priključiti na niskonaponsku mrežu, a da po priključenju zbog moguće nesimetrije njen utjecaj ostane unutar dopuštenih granica te da potrošači (kupci), nalazili se oni u neposrednoj blizini elektrane ili na kraju voda, ne osjete negativan utjecaj elektrane. Potrebno je provesti daljnje analize i proučiti ovaj problem kako bi se on dodatno razradio, te se pronašli pogodni mehanizmi za obranu mreže od elektrana koje u već ionako nesimetričnoj mreži, prouzrokuju dodatnu nesimetriju. Potrebno je dodatno napraviti peteropolni model niskonaponske mreže, te osmisliti način kako simulirati strujno-naponske prilike u tom modelu. Ovime ćemo dobiti još jasniju sliku strujno-naponskih prilika u niskonaponskoj mreži na koju se sunčane elektrane spajaju. Zaključno, nesimetrija u niskonaponskoj mreži tema je koja zaslužuje mnogo više pozornosti od one koja joj je do sada posvećivana. Posljedice ignoriranja problema nesimetrije moguće je izračunati, izmjeriti, a kroz gubitke i financijski valorizirati. Nasuprot tome, postupci za umanjenje nesimetrije jednostavni su i dugoročno predstavljaju zanemariv trošak. Problem nesimetrije je prepoznat i proračunom potvrďen. Mehanizam sanacije problema je dostupan. Treba samo donijeti odluku i krenuti u rješavanje problema. LITERATURA [1] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN, br. 36/06) [2] E_NEP_Elec, Neplan manual 10