06/2014 Porezne novosti

Transcription

1 06/2014 Porezne novosti Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost Prijedlog izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina Izmjene Zakona o upravnim sporovima

2 Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak Novi porezni razredi Kako je Vlada RH najavila, predložene su izmjene Zakona o porezu na dohodak kako bi se smanjilo porezno opterećenje dohotka od nesamostalnog rada. U skladu s time, predloženo je povećanje osobnog odbitka s HRK 2,200 na HRK 2,600. Također najviša porezna stopa od 40% primjenjivat će se na poreznu osnovicu od HRK 13,200 (dosada se primjenjivala na poreznu osnovicu od HRK 8,800). Osobi koja živi na području grada Zagreba i nema uzdržavanih članova obitelji navedena bi promjena povećala neto plaću za cca HRK 50 do HRK 1,000 (ovisno o bruto plaći). Primjer obračuna: Novi porezni razredi trebali bi se početi primjenjivati od prosinca godine. Promjena poreznih razreda prije isteka godine utjecat će i na godišnji obračun poreza za za koji bi se primjenjivali uprosječeni porezni razredi. Osim za godišnju poreznu prijavu, ovo je bitno i za poslodavce koji su u većini slučajeva obvezni pripremiti godišnji obračun poreza za svoje zaposlenike. Uvođenje poreza na kamate Od godine Vlada RH predlaže primjenu poreza na primitke od kamata: na kunsku i deviznu štednju, po vrijednosnim papirima, po danim zajmovima, te na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata (prema dosadašnjim propisima, samo su kamate po danim zajmovima bile oporezive). Kamate koje ne bi podlijegale oporezivanju su: zatezne kamate, naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne samouprave, kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu (najviše do 0,5% godišnje), kamate od ulaganja u obveznice, primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Porezna stopa bi bila 12% (uvećana za prirez) i takav porez bio bi konačan (primitak od kamata se ne bi uključivao u godišnju poreznu prijavu). Očitajte ovaj QR kod i posjetite našu Internet stranicu za ostale porezne novosti: TRENUTNI OBRAČUN Bruto plaća (Bruto 1) HRK 5.000, , , , , , , , ,00 Doprinosi iz bruto plaće 1.000, , , , , , , , ,20 Porez i prirez ukupno HRK 254,88 783, , , , , , , ,74 Neto plaća HRK 3.745, , , , , , , , ,06 Doprinosi na plaću HRK 860, , , , , , , , ,00 Ukupni trošak poslodavca (Bruto 2) HRK 5.860, , , , , , , , ,00 NOVI OBRAČUN Bruto plaća (Bruto 1) HRK 5.000, , , , , , , , ,00 Doprinosi iz bruto plaće 1.000, , , , , , , , ,20 Porez i prirez ukupno HRK 198,24 665, , , , , , , ,14 Neto plaća HRK 3.801, , , , , , , , ,66 Doprinosi na plaću HRK 860, , , , , , , , ,00 Ukupni trošak poslodavca (Bruto 2) HRK 5.860, , , , , , , , ,00 RAZLIKA U NETO PLAĆI HRK 56,64 118,00 118,00 118,00 295,00 649,00 967,60 967,60 967,60 %-tno povećanje neto plaće 1,51% 2,26% 1,78% 1,47% 3,18% 6,29% 8,50% 6,20% 3,98% 2 EY Porezne novosti 06/2014

3 Uvođenje poreza na kapitalne dobitke Od godine Vlada RH predlaže uvođenje poreza na dohodak od kapitalnih dobitaka proizašlih iz otuđenja financijske imovine poreznog obveznika (realizirani kapitalni dobici). Kapitalni gubici bi se mogli odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji su ostvareni u istoj kalendarskoj godini. U određenim slučajevima bi se primjenjivala izuzeća od poreza (npr. ako je financijska imovina otuđena nakon 3 godine od dana nabave). Porezna stopa bi bila 12% (uvećana za prirez). Također, porezni obveznik bi bio obvezan voditi evidenciju o financijske imovine te prijaviti dohodak po toj osnovi najkasnije 8 dana od realizacije. Oporezivanje neprijavljenog dohotka Od godine Vlada RH predlaže oporezivanje neprijavljenog dohotka po stopi od 40% (uvećano za prirez). Kao dio kontinuiranih napora uloženih u otkrivanje poreznih obveznika koji ne prijavljuju ostvareni dohodak, Porezna uprava uspoređuje vrijednost imovine poreznih obveznika i prijavljenog dohotka te u slučaju razlika može donijeti rješenje o dodatno procijenjenom dohotku. Do sada bi se takav dohodak alocirao kao dodatan dohodak poreznog obveznika (npr. dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, itd.). Prema prijedlogu zakona, takav dohodak smatrao bi se drugim dohotkom i primjenjivala bi se porezna stopa od 40%, bez mogućnosti da se takav dohodak uključi u godišnju poreznu prijavu. Poseban postupak se ne bi primjenjivao na: porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže (niti je obvezna raspolagati) podacima o ostvarenom dohotku, te porezni obveznici koji nisu obvezni predati godišnju poreznu prijavu, a dobrovoljna prijava bi rezultirala porezom za uplatu. Katarina Dijan Executive Director Petra Megla Vladimir Nol Oporezivanje dividende Od godine Vlada RH predlaže ukidanje neoporezivog iznosa dohotka od dividende od HRK 12,000 na godišnjoj razini (ova olakšica se mogla ostvariti samo kroz godišnju poreznu prijavu). Primici od dividende ostali bi oporezivi po stopi od 12% (uvećano za prirez) osim ako nisu uključeni u godišnju poreznu prijavu (tada bi se oporezivali po progresivnim poreznim razredima od 12%, 25% i 40%). Dodatno, najavljene izmjene Zakona o porezu na dohodak pozivaju se na presudu Ustavnog suda iz lipnja koja izuzima od oporezivanja sve dividende iz dobiti ostvarene od do veljače godine, neovisno o datumu isplate ili datumu donošenja odluke o isplati dividende. Poseban postupak za podnošenje godišnje porezne prijave Za godišnju poreznu prijavu za godinu (koja će se predavati u 2016.) Vlada RH predlaže uvođenje posebnog postupka za podnošenje godišnje porezne prijave, prema kojem većina poreznih obveznika ne bi imala obvezu samostalno predavati godišnju poreznu prijavu već bi umjesto njih Porezna uprava preuzela tu obvezu. Na temelju dostupnih podataka Porezna uprava bi izdala privremeno porezno rješenje za prethodnu godinu najkasnije do kraja svibnja sljedeće godine. Porezni obveznik bi imao pravo uložiti prigovor na privremeno porezno rješenje do kraja lipnja. Savjetovanje u sferi poreza na dohodak i obveznih doprinosa Savjetovanje u pripremi i praćenju međunarodnih izaslanja te pomoć u pripremi poreznih prijava za hrvatske državljane koji žive i rade u inozemstvu te strance na radu u Hrvatskoj Pomoć u reguliranju i pribavljanju odgovarajućih imigracijskih dokumenata 3 EY Porezne novosti 06/2014

4 Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit Smanjenje porezne osnovice za prihod od dividendi i udjela u dobit Nastavno na izmjene Direktive Vijeća 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, kojim je stupila na snagu Direktiva Vijeća 2014/86/ EU, hrvatski Zakon o porezu na dobit uvodi uvjete za umanjenje osnovice poreza na dobit za prihode od dividendi i udjela u dobiti. Porezni obveznik može umanjiti poreznu osnovicu samo za prihode od dividendi i udjela u dobiti koje isplaćuje rezident države članice EU te koji je obveznik poreza na dobit ili istovjetne vrste poreza te koji ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU prema popisu u dodatku C koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit. Opisana odredba primjenjivala bi se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za godinu (retroaktivni učinak). Navedena odredba je restriktivna s obzirom da bi dividende primljene tijekom ove porezne godine kao oslobođene prema postojećim odredbama Zakona ipak bile oporezive podnošenjem prijave poreza na dobit za godinu (ukoliko novi uvjeti ne budu zadovoljeni). Olakšica za reinvestiranu dobit Uvode se slijedeći uvjeta za korištenje olakšica vezanih uz reinvestiranu dobit: Reinvestirana dobit bi se trebala koristiti za investiranje u dugotrajnu imovinu Dugotrajna imovina mora biti kupljena od trećih strana po tržišnim uvjetima Investicija bi se trebala realizirati tijekom poreznog razdoblja za koje se podnosi porezna prijava u kojoj se umanjuje porezna osnovica za reinvestiranu dobit Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje dobiti dužan je zadržati broj radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja za koje se iskazuje umanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti i to najmanje 2 godine nakon proteka toga razdoblja Temeljni kapital ne smije se smanjiti najmanje 2 godine nakon proteka razdoblja u kojem je došlo do umanjenja porezne osnovice zbog reinvestirane dobiti Porezni obveznici ne mogu u istom poreznom razdoblju temeljem izvršenih ulaganja u istu dugotrajnu imovinu istodobno koristiti poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit i poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja Gore navedeni uvjeti koji se odnose na reinvestiranu dobit primjenjivali bi se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za godinu. Ostale izmjene Porezni obveznici koji su izabrali da im porezna godina bude različita od kalendarske godine ne mogu mijenjati porezno razdoblje 3 godine (trenutno 5 godina). Uvedena je nova odredba u Zakon o porezu na dobit kojom se propisuje da se rashodi vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine ne uključuju u poreznu osnovicu, osim u slučajevima propisanim Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona. Trenutačno je vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine propisano samo Pravilnikom o porezu na dobit. Uvođenjem ove odredbe u Zakon, pravilo vezano uz vrijednosno usklađenja dugotrajne imovine ostaje nepromijenjeno tj. u porezno priznate rashode uključuje se iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa za pojedine grupe dugotrajne imovine propisanih Zakonom o porezu na dobit. Radi izjednačavanja poreznog tretmana s fizičkim osobama u skladu s Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, propisuje se izuzeće od poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti inozemnim osobama, koje nisu fizičke, ako su isplaćene iz dobiti ostvarene do 29. veljače godine. 4 EY Porezne novosti 06/2014

5 Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost Kako je već bilo najavljeno, Ministarstvo financija razmatra izmjenu nekih odredbi važećeg Zakona o PDV-u. Prema nacrtu predloženih izmjena, većina izmjena bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja godine dok bi ostale izmjene trebale stupiti na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. U nastavku donosimo pregled najznačajnijih izmjena. Izmjene koje stupaju na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama Prijenos porezne obveze kod isporuka poreznih obveznika koji nemaju sjedište u RH Prema trenutnim odredbama Zakona o PDV-u, u slučaju kada oporezivu isporuku dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik bez sjedišta u Hrvatskoj, PDV treba obračunati primatelj koji je porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik ali je registrirana za potrebe PDV-a u Hrvatskoj. Predlaže se da se gore navedeni prijenos porezne obveze ne primjenjuje u slučaju kada se oporeziva isporuka obavlja između dva porezna obveznika koji nemaju sjedište u tuzemstvu ali su registrirani za potrebe PDV-a u tuzemstvu. U takvom slučaju, prijenos porezne obveze ne bi se primjenio te bi isporučitelj na računu za obavljenu isporuku morao zaračunati hrvatski PDV. Navedena izmjena bi trebala stupiti na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Posebni postupak oporezivanja turističkih agencija Prema važećim odredbama Zakona o PDV-u, posebni postupak oporezivanja turističkih agencija se primjenjuje samo na isporuke krajnjim korisnicima, tj. putnicima. Prema presudi Europskog suda pravde C-189/11, predlaže se primjena posebnog postupka oporezivanja turističkih agencija ne samo na isporuke putnicima već i na isporuke kupcima, pravnim osobama (npr. drugim organizatorima putovanja). Odgovornost poreznog obveznika za plaćanje neplaćenog PDV-a Prema važećim odredbama Zakona o PDV-u, porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a, ako je znao ili morao znati da takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. Predlaže se da u takvim slučajevima Porezna uprava formalno obavijesti poreznog obveznika o njegovoj odgovornosti za plaćanje PDV-a zbog sudjelovanja u prijevarnim aktivnostima. Nadalje, predlaže se da je primatelj dobara ili usluga odgovoran za plaćanje PDV-a u sljedećim slučajevima: Isporučitelj nije izdao račun i/ili je u njemu netočno obračunan PDV Primatelj nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u roku propisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju Mogućnost suspendiranja PDV identifikacijskog broja Predlaže se da Porezna uprava može privremeno suspendirati PDV identifikacijski broj poreznog obveznika u slučaju sumnje na zlouporabu PDV identifikacijskog broja. Suspendiranje se ne bi smatralo ukidanjem PDV identifikacijskog broja već bi se isti mogao ponovo aktivirati nakon što se otkloni razlog za suspendiranjem. Maša Šarić Executive Director Marta Glasnović Senior Marko Starčević Usluge poreznog savjetovanja Porezno savjetovanje i porezni pregledi poreza na dobit, PDV-a i drugih neizravnih poreza Pregled PDV tretmana transakcija u lancu opskrbe Porezni pregledi sa ciljem optimizacije poreznih obveza Porezne dubinske analize i porezni aspekti reorganizacija Pomoć u upravnim postupcima i upravnim sporovima Pomoć u komunikaciji s Poreznom upravom tijekom poreznih nadzora Pomoć u žalbenom postupku (sastavljanje Prigovora i Žalbi, komunikacija s Poreznom upravom) te priprema tužbi Upravnom sudu Usluge u području transfernih cijena Priprema/pregled dokumentacije o transfernim cijenama Kreiranje modela transfernih cijena 5 EY Porezne novosti 06/2014

6 Izmjene koje stupaju na snagu 1. siječnja godine Proširenje modela plaćanja PDV-a po naplaćenoj naknadi Prema važećem Zakonu o PDV-u, samo obveznici poreza na dohodak (obrtnici) imaju mogućnost plaćanja PDV-a tek po naplati računa, dok ostali porezni obveznici PDV obvezu moraju podmiriti u obračunskom razdoblju u kojem je izdan račun. Bitno je napomenuti da porezni obveznici koji odaberu model plaćanja PDV-a po naplaćenoj naknadi mogu odbiti pretporez po primljenim računima tek kada podmire iste isporučitelju dobara ili usluga. Sada važeća pravila za plaćanje PDV-a po naplaćenoj naknadi trebala su se prestati primjenjivati od 1. siječnja godine. Međutim, uzevši u obzir najave izmjena, ista pravila ne biti trebala biti ukinuta, već naprotiv proširena na sve porezne obveznike čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3 milijuna kuna. Navedeni poduzetnici koji od 1. siječnja godine odaberu model obračuna i plaćanja PDV-a po naplaćenoj naknadi, trebaju o tome pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu najkasnije do 20. siječnja godine. Promjena pravila mjesta oporezivanja elektroničkih, telekomunikacijskih usluga, te usluga radijskog i televizijskog emitiranja Kako je već bilo najavljeno, od 1. siječnja godine mjestom oporezivanja elektroničkih, telekomunikacijskih usluga, te usluga radijskog i televizijskog emitiranja pruženih korisnicima, osobama koje nisu porezni obveznici smatrat će se mjesto gdje ta osoba ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. Kao rezultat, pružatelji takvih usluga morali bi se registrirati za potrebe PDV-a u zemlji korisnika te zaračunati PDV zemlje korisnika. Predložene izmjene Zakona o PDV-u uvode navedenu izmjenu pravila o mjestu oporezivanja. Nadalje, izmjene proširuju primjenu posebnog postupka oporezivanja Mini One Stop Shop te od 1. siječnja godine uvode primjenu pojednostavljenog postupka i za pružatelje usluga sa sjedištem u EU (koji je trenutno dostupan samo za porezne obveznike sa sjedištem izvan EU). Ukidanje obveze podnošenja godišnje PDV prijave Kao što je već bilo najavljeno, u skladu s predloženim izmjenama, godina bi trebala biti prva godina za koju se neće trebati podnositi godišnja PDV prijava. 6 EY Porezne novosti 06/2014

7 Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze novi PDV obrazac (PPO obrazac) U skladu s predloženim izmjenama Zakona o PDV-u, porezni obveznici koji u tuzemstvu obavljaju isporuke dobara i usluga za koje je primatelj obvezan platiti PDV sukladno članku 75. stavku 3. Zakona o PDV-u (tuzemni prijenos porezne obveze) morat će zasebno prijaviti takve isporuke u PPO obrascu. Primjeri isporuka na koje se primjenjuje članak 75. stavak 3. Zakona o PDV-u su: građevinski radovi (popravci, održavanje, promjena ili rušenje objekta), ustupanje osoblja koje obavlja građevinske usluge, isporuke rabljenog materijala i otpada. Porezna uprava je na svojim Internet stranicama već izdala obavijest i uputu vezano uz predaju PPO prijave. Prema uputi, sve isporuke koje su bile obavljene nakon 1. srpnja godine, a podliježu članku 75. stavku 3. Zakona o PDV-u, trebaju biti prijavljene u PPO obrascu i predane putem Internet stranice Porezne uprave. PPO obrazac se odnosi na polugodišnja razdoblja, a rokovi predaje su sljedeći: Razdoblje obavljenih isporuka Rok za predaju PPO obrasca Više informacije je dostupno na Internet stranici Porezne uprave: Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19122 Oslobođenje od PDV-a za isporuke dobara i usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma Prema važećim odredbama Zakona o PDV-u, plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma te se oslobođenje od PDV-a, u slučaju da se dobra ne otpremaju iz Hrvatske, ostvaruje zahtjevom za povrat PDV-a. Budući da su zbog zahtjeva za povrat u praksi nastale razne poteškoće prilikom nabave dobara i usluga, predlaže se da su isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma automatski oslobođene plaćanja PDV-a, dakle bez obveze isporučitelja da zaračunava hrvatski PDV koji bi onda primatelj vratio putem zahtjeva za povrat. Navedena izmjena bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja godine. PDV tretman isporuke nekretnina od 1. siječnja godine Kao što smo već spomenuli u prijašnjim poreznim novostima, isporuka zgrada (uključujući i zemljište na kojem se) prije njihovog prvog korištenja ili unutar dvije godine od prvog korištenja, oporezivat će se PDV-om od 1. siječnja Jednako će se tretirati i stare zgrade koje su većim dijelom rekonstruirane. Prodaja građevinskog zemljišta također će se oporezivati PDV-om od 1. siječnja 2015.godine Predložene izmjene se odnose na definiciju građevinskog zemljišta prema kojoj se građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdana građevinska dozvola. Nadalje, predlaže se da su isporuke rekonstruiranih zgrada također oporezive PDV-om troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine premašuju 50% prodajne cijene. Sanja Stojić Senior Usluge pripreme računovodstvenih izvještaja Knjigovodstvene usluge, Usluge pripreme financijskih izvještaja, Pomoć pri zatvaranju godine i pripremi financijskih izvještaja, Pomoć u izvršavanju različitih računovodstvenih poslova Usluge pripreme ili pregleda poreznih prijava Prijave poreza na dobit, PDV prijave i druge Priprema ili pregled knjiženja poreza na dobit i izračuna odgođenog poreza Obračuni plaća Za osobe u radnom odnosu sa hrvatskim poslodavcem, Za osobe u radnom odnosu sa poslodavcem sa sjedištem u nekoj od zemalja EU 7 EY Porezne novosti 06/2014

8 Prijedlog izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina Zbog odredbi Zakona o PDV-u koje reguliraju oporezivanje isporuke građevinskog zemljišta (koje će biti u primjeni od 1. siječnja godine), potrebno je izmijeniti Zakon o porezu na promet nekretnina kako bi se spriječilo dvostruko oporezivanje nekretnina (PDVom i porezom na promet nekretnina). Drugim riječima, isporuka građevinskog zemljišta će biti oporeziva porezom na promet nekretnina samo ako je izuzeta od oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Dodatno, proširuje se definicija porezne osnovice za porez na promet nekretnina (koja predstavlja tržišnu vrijednost nekretnine). Točnije, ako je porezna osnovica nekretnine koju prijavi stjecatelj nekretnine manja od tržišne vrijednosti, tržišnom vrijednošću kao osnovicom poreza na promet nekretnina smatrati će se vrijednost nekretnine iskazane u bilanci isporučitelja, pod uvjetom da je isporučitelj obveznik poreza na dobit i da kao računovodstvenu politiku za nekretnine primjenjuje model revalorizacije. Nadalje, predlaže se da će, u slučaju da kupac ne prijavi porez na promet nekretnina unutar propisanog roka, porezna uprava zaračunati porez na promet nekretnina na tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku saznanja o transakciji (a ne kada se oporeziva transakcija stvarno dogodila). Na primjer, ako je isporuka nekretnine bila godine te za istu porez na promet nekretnina nije bio plaćen, porezna uprava će odrediti porez na promet nekretnina po trenutnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine. Prema predloženim izmjenama Zakona o porezu na promet nekretnina, isporučitelj je obvezan predati prijavu poreza na promet nekretnina u roku od 30 dana čak i u slučaju da je isporuka nekretnine predmetom poreza na dodanu vrijednost. Očitajte ovaj QR kod i posjetite našu Internet stranicu za ostale porezne novosti: Izmjene Zakona o upravnim sporovima Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima je nedavno stavljen u zakonodavnu proceduru u Saboru. Od godine, o upravnim sporovima u Hrvatskoj odlučuje se kroz dvostupanjsko sudovanje putem četiri upravna suda prvog stupnja u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te žalbenog suda (Visoki upravni sud Republike Hrvatske) u Zagrebu. Od te godine, upravni sudovi prvog stupnja donose odluke i provođenjem usmenih rasprava. Ipak, u praksi su upravni sudovi prvog stupnja rijetko sami odlučivali o predmetu. Upravni sporovi su se uglavnom pokretali zbog zakonitosti upravnog akta i obično bi rezultirali poništenjem odluke i vraćanjem prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak ili odbijanjem tužbenog zahtjeva. U takvim slučajevima se žalba nije ulagala budući da Zakon podnošenje žalbe predviđa jedino u slučajevima kada sud sam odlučuje o predmetu, te je vrlo mali broj slučajeva dospio do žalbenog suda. Takva situacija se nastoji promijeniti jednom od predloženih izmjena Zakona o upravnim sporovima. Brisanjem stavka 2. članka 66. Zakona o upravnim sporovima, koji navodi da se žalba može podnijeti kada je upravni sud sam odlučio o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke, omogućit će se podnošenje žalbe na sve odluke upravnih sudova prvog stupnja. Uvođenjem ove izmjene trebala bi se ujednačiti hrvatska sudska praksa, povećati sudska zaštita građana i omogućiti bolja kontrola javnopravnih tijela. 8 EY Porezne novosti 06/2014

9 Kontakt podaci EY Assurance Tax Transactions Advisory Dénes Szabó Partner Tax Services Tel: +385 (1) Katarina Dijan Executive Director Human Capital Services Tel: +385 (1) Maša Šarić Executive Director Business Tax Advisory Tel: +385 (1) Sanja Stojić Senior Global Compliance and Reporting Tel: +385 (1) Petra Megla Human Capital Services Tel: +385 (1) Vladimir Nol Human Capital Services Tel: +385 (1) O EY-u EY je vodeća svjetska tvrtka u uslugama revizije, poreza, transakcija i poslovnog savjetovanja. Kvaliteta usluge koju pružamo pomaže vam izgraditi povjerenje u tržišta kapitala i ekonomije širom svijeta. Mi razvijamo izuzetne lidere koji ispunjavaju zahtjeve svih interesnih skupina. Na taj način, igramo ključnu ulogu u izgradnji boljeg poslovnog okruženja za naše zaposlenike, klijente i zajednicu. EY se odnosi na globalnu organizaciju te se može odnositi na jednu ili više tvrtki članica Ernst & Young Global Limited, od kojih je svaka zasebna pravna osoba. Ernst & Young Global Limited, tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva ograničena garancijom, ne pruža usluge klijentima. Za više informacija molimo posjetite ey.com. Marta Glasnović Senior Business Tax Advisory Tel: +385 (1) marta.glasnovic@hr.ey.com Marko Starčević Business Tax Advisory Tel: +385 (1) marko.starcevic@hr.ey.com Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. Radnička cesta 50, Zagreb, Hrvatska Tel: Fax: Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. Sva prava pridržana. Ovaj sadržaj je pripremljen isključivo u opće informativne svrhe i nije namijenjeno da služi kao računovodstveni, porezni ili drugi profesionalni savjet. Molimo da se za specifične savjete obratite svom savjetniku. ey.com/hr 9 EY Porezne novosti 06/2014