Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću

Transcription

1 Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću Dr. sc. Predrag Bejaković Obilježja i promjene oporezivanja dohotka i dobiti u novom tisućljeću 1. Uvod Porezni sustav neodvojiv je od općih gospodarskih kretanja, pa je u uvodnim razmatranjima nužno barem ukratko opisati opća gospodarska i politička zbivanja i odrednice. Novo tisućljeće označilo je prekretnicu u hrvatskoj povijesti: zaključeno je poglavlje rata i njegovih posljedica, iako su ostale mnoge rane i veliki troškovi poratne obnove. Uglavnom je završena prva faza gospodarske i političke tranzicije. Zemlja se, sukladno tome, okrenula drugoj fazi tranzicije«, u prvom redu, obilježene nastojanjima da se stekne puno pravno članstvo u Europskoj uniji (EU). Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) označilo je i siguran korak na putu prema EU. Hrvatska je u listopadu počela pristupne pregovore s EU-om, što je dovršeno punopravnim članstvom Zahvaljujući uspješnoj gospodarskoj preobrazbi i pregovorima o pristupanju EU, Hrvat ska je do bilježila solidne stope rasta, uglavnom na razini prosjeka drugih europskih tranzicijskih zemalja. Prosječan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u tome je razdoblju bio veći od 4%. Zemlja je, istodobno, uspjela smanjiti deficit vanjskotrgovinske bilance, usporiti rast inozemnog duga i stabilizirati cijene, što je bilo praćeno jačanjem političkoga i pravnog sustava. Osnovica razvoja bio je stalni rast domaće proizvodnje, uz turizam koji je imao važnu ulogu i znatno pridonio povećanju BDP-u. Gospodarstvo se otvorilo globalnim tržištima kroz članstvo u organizacijama WTO i CEFTA, obnovljena je gospodarska suradnja sa susjedima u jugoistočnoj Europi, a političko-sigurnosna situacija je osjetno poboljšana radi prestanka sukoba u regiji i ulaska RH u punopravno članstvo NATO-a. Gospodarska je kriza Hrvatsku zahvatila malo kasnije te je, nakon blagoga ali još pozitivnog rasta BDP-a u 2008, u 2009, BDP smanjen 5,8%, što je malo slabije nastavljeno i u godini. Smanjena je i osobna potrošnja, potaknuta snažnim potrošačkim pesimizmom, negativnim kretanjima na tržištu rada i manjom izravnom potrošnjom kućanstava. Takve negativne promjene u domaćoj potražnji prouzročile su i smanjenje uvoza, što je bilo pozitivnim doprinosom neto-strani potražnje realnog BDP-a, ali i manjemu proračunskom prihodu na temelju manje plaćena PDV-a. Negativne stope gospodarskog rasta zadržane su do posljednjega tromjesečja kad je zabilježen rast 0,3% u usporedbi s istim u tromjesečju u godini prije. Tako je BDP u promatranom razdoblju smanjen otprilike 12,5% u usporedbi s razdobljem prije izbijanja krize. 114 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

2 Smanjenje gospodarskih aktivnosti radi krize bilo je nov izazov za javne financije. U državnom se je proračunu moralo znatno smanjiti rashode, ali su unatoč tome bila očuvana primanja ranjivih skupina korisnika socijalnih transfera iz državnog proračuna (poglavito umirovljenika, primatelja pomoći u sustavu socijalne skrbi te naknada za vrijeme nezaposlenosti). Izdaci socijalne zaštite za starost, obiteljske i invalidske mirovine ostali su na razini otprilike 10,5% BDP-a, dok su rashodi za socijalne pomoći i naknade za nezaposlenost ostali na razini otprilike 1 do 2% BDP-a. Znatno slabljenje gospodarske aktivnosti i nepovoljna kretanja na tržištu rada, uz rastuću nelikvidnost gospodarskih subjekata, utjecali su na nastavak smanjivanja prihoda konsolidirane opće države u i 2010, unatoč činjenici da se je u razdoblju od početka kolovoza primjenjivalo višu osnovnu stopu PDV-a, ali i, svotom relativno izdašan, poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke (krizni porez). Istodobno su rashodi malo smanjeni, nažalost u svih glavnih rashodnih stavaka, osim kamata i socijalnih naknada, a smanjena je i nabava nefinancijske imovine. Osim prihoda od posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, negativna kretanja ukupnih prihoda uvelike su ublažili prihodi od naplate duga temeljem trošarina na naftne derivate (uračunane su i naknade za ceste sadržane u cijeni goriva). Prihodi od poreza na dobit u i bili su znatno (otprilike trećinu) manji nego u 2008, što je pretežito posljedica znatnoga pogoršanja poslovnih rezultata gospodarskih subjekata, s obzirom da se tekuće obveze na osnovi poreza na dobit plaća prema dobiti u godini prije. Na takva su kretanja usto utjecali i zahtjevi obveznika poreza na dobit da se dodatno smanji predujmove poreza za Teško je sa sigurnošću procijeniti je li se moglo učiniti više i brže u vođenju fiskalne politike kakva bi ublažila negativna gospodarska kretanja, napose zato što nije posve jasan i/ili jednoznačan odnos poreznog sustava i gospodarskog rasta (Stokey i Rebelo, 1995, Myles, 2000, Šimović, 2008). Ovdje opisujemo obilježja i promjene u oporezivanju dohotka i dobiti, te nakon uvodnih razmatranja, slijedi dio o važnosti poreza za proračunske prihode. 2. Promjene u oporezivanju Porezi su najizdašniji proračunski prihod u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva financija, od 120 mlrd. kuna, koliki je u pretkriznoj bio ukupan prihod proračuna konsolidirane središnje države 1, porezima je ubrano otprilike 69 mlrd. kuna. Porezi su u opći proračun donijeli 58% ukupnih proračunskih sredstava. Njihov se udjel, istina, poslije blago smanjuje (osim 2010). Najviše u proračun donose PDV (otprilike 34% svih poreza) i doprinosi za socijalno osiguranje (33,9%). Slijede porez na dohodak, dobit (oko 11%) i trošarine (oko 10%). Zanemariv je prihod od carina, lokalnih poreza, poreza na imovinu i ostalih poreza. U ekonomska kriza utječe na smanjenje gospodarske aktivnosti, smanjuju se i prihodi proračuna, prije svega od poreza. U udjel poreza malo raste, a nakon toga oscilira oko 58% ukupnih prihoda konsolidiranog proračuna središnje države. U posljednje dvije promatrane godine i 2014, osjetno je povećan udjel pomoći na oko 1,6% ukupnih prihoda konsolidiranog proračuna, dok je malo smanjen udjel ostalih prihoda. Ukupan porezni prihod u Hrvatskoj u bio je 35,7% BDP-a i manji je od prosjeka EU-a (39,4%) i vrijednosti u susjednim državama, Mađarskoj (39,2%) i Sloveniji (37,6%) (Directorate-General for Taxation and Customs Union, 2014). 1 Konsolidiranim proračunom središnje države naziva se proračun nakon poništavanja međusobnih transakcija (transfera) državnoga proračuna i izvanproračunskih fondova. OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 115

3 U nastavku je prikaz najvažnijih stavaka konsolidiranog proračuna središnje države i njihov udjel u razdoblju od do Tablica 1 Najvažnije stavke prihoda konsolidiranog proračuna središnje države i njihova struktura (000 HRK) PRIHODI (1) Porezi (11) Socijalni Pomoći (13) Ostali prihodi doprinosi (12) Struktura u % ,1 30,4 0,0 8, ,3 30,7 0,0 9, ,5 30,6 0,0 10, ,7 30,4 0,0 10, ,5 30,2 0,2 10, ,9 29,4 0,4 12, ,1 30,2 0,4 10, ,4 31,2 0,5 10, ,1 34,0 0,6 10, ,1 31,4 0,7 10, ,8 30,0 0,8 10, ,2 29,5 1,4 9, ,8 31,6 1,8 9, ,8 31,1 3,8 16,1 Izvor: Ministarstvo financija NAPOMENA: Počevši od razdoblja od siječnja do ožujka 2015, podaci za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, umjesto prijašnjeg obuhvata 53 najveće JLP(R)S odnose se na puni obuhvat 576 JLP(R)S i na izvanproračunske korisnike JLP(R)S županijske uprave za ceste. Stoga podaci za JLP(R)S i konsolidiranu opću državu nisu usporedivi sa slijedom što zaključuje razdoblje od siječnja do prosinca Hrvatski porezni sustav oslanja se uglavnom na neizravne poreze i doprinose za socijalno osiguranje. Prema Directorate-General for Taxation and Customs Union (2014), neizravni porezi čine 18,2% BDP-a i viši su od prosjeka EU-a (13,6%). Neizravni porezi 116 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

4 čine više od polovice ukupnih poreznih prihoda, a Bugarska je bila jedina zemlja članica s većim udjelom (55%) neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima. Doprinosi za socijalno osiguranje u RH čine 11,5% BDP-a, što je malo manje od prosjeka EU-a (12,7%). Izravni porezi, na drugoj strani, čine 6,1% BDP-a, što je znatno manje od prosjeka EU-a (13,2%). S obzirom na udjel izravnih poreza u ukupnima poreznim prihodima, Hrvatska je s udjelom od 17,1% osjetno ispod prosjeka EU-a (33,4%). Tablica 2 prikazuje udjel najvažnijih poreznih oblika, odnosno poreza na dobit, PDV-a i trošarina, u poreznim prihodima državnog proračuna prema računskom planu u razdoblju od do Tablica 2 Udjel PDV-a, poreza na dobit i trošarina u poreznim prihodima konsolidiranog proračuna središnje države (u 000 HRK) Porezi (11) Porez na dobit (1112) % PDV (11411) % Trošarine (1142) , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,8 Izvor: Ministarstvo financija, Najznačajnije kategorije prihoda državnog proračuna prema računskom planu (tablica) % NAPOMENA: Počevši od razdoblja od siječnja do ožujka 2015, podaci za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, umjesto prijašnjeg obuhvata 53 najveće JLP(R) S, odnose se na puni obuhvat 576 JLP(R)S i na izvanproračunske korisnike JLP(R)S županijske uprave za ceste. Podaci za JLP(R)S i konsolidiranu opću državu stoga nisu usporedivi sa slijedom što završava s kalendarskom godinom U Hrvatskoj su od pojedinih poreznih oblika najznačajniji PDV i trošarine, dok porez na dobit nema veću ulogu u punjenju proračuna. Od ukupnih prihoda od poreza, PDV donosi biše od 60% (malo manje u 2015), a porez na dobit najveći udjel 15,9% bilježi u Zbog recesije i usporavanja gospodarstva 2009, prihodi od PDV-a i poreza na dobit manji su za desetak postotnih poena, pa je smanjen i njihov udjel u prihodima državnog proračuna u u usporedbi s 2008, u poreza na dobit za više od pet postotnih poena a u PDV-a za oko 1,3 postotna poena. U promatranom je razdoblju osjetan rast udjela trošarina s 13,5% u na 20,4% u Pozitivna je strana hrvatskoga poreznog sustava veće oslanjanje na oporezivanje PDV-om, a manje na poreze od dobiti. Općenito se vjeruje kako struktura poreznog sustava, u ko- OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 117

5 jemu se jače oporezuje potrošnju širokom primjenom PDV-a nego štednju i ulaganje, pozitivno utječe na razvoj gospodarstva, ali bi dugoročno ipak trebalo provesti mjere poreznog rasterećenja rada, jer je još pod znatnim poreznim teretom. Kesner-Škreb (2014) ujedno podsjeća kako je složeno i nezahvalno uspoređivati različite porezne sustave. U porezne podatke velike većine zemalja EU-27 uračunane su svote naplaćenih i nenaplaćenih poreza, odnosno poreze se prikazuje prema obračunskom načelu te se podatke bilježi kad je porezna obveza nastala, svejedno je li plaćena, dok ih se u RH prikazuje prema gotovinskom načelu, pa podaci o porezima sadrže samo podatke o naplaćenim, ali ne i o nenaplaćenim porezima 2. Stoga bi za potpuniju usporedbu poreznog tereta s onim u EU-27, hrvatske podatke trebalo povećati za svotu nenaplaćenih poreza. Ukupan bi porezni teret tada bio znatno veći, a prostor za novo povećanje poreza manji. Točni, ažurni i statistički provjereni podaci o ukupnima nenaplaćenim porezima i doprinosima na razini opće države, u nas nisu raspoloživi, no prema podacima u Popisu poreznih dužnika što ga objavljuje Porezna uprava, dugovi obveznika potkraj siječnja bili su 22 mlrd. kuna. Iako nepotpuna, uistinu velika svota (Porezna uprava, 2013) 3. Kada bi se podatke o nenaplaćenima spojilo su onima o naplaćenim porezima (kada bi se dobilo usporedive podatke s EU-27), Hrvatska bi se, umjesto u skupini ispodprosječno oporezivanih zemalja, našla vjerojatno u skupini zemalja s visokim poreznim teretom. Slijedi opis promjena pojedinih najvažnijih poreznih oblika, počevši od izravnih poreza, a nakon toga se pozornost usmjeruje neizravnim porezima. Više o pojedinostima i promjenama ostalih poreznih oblika može se naći u publikaciji Jelčić i Bejaković (2012). 3. Porez na dohodak Porez na dohodak zapravo sudjeluje s vrlo malim udjelom u ukupnim prihodima državnog proračuna, u npr. sa samo 2,2%. S obzirom da mu se u stručnima i političkim raspravama ipak daje (pre)veliku pozornost, česte su i promjene ovoga poreznog oblika. U Hrvatskoj se od 1. siječnja primjenjivalo Zakon o porezu na dohodak kojim se oporezivalo dohodak pojedinaca, nasuprot prijašnjemu cedularnom sustavu, u kojemu se posebno oporezivalo svaku vrstu dohotka, te se novouvedenim globalnim oporezivanjem dohotka nakon zbraja ukupne dohotke fizičkih osoba i oporezuje na jedinstveni način. Drugo je temeljno obilježje toga poreza bilo potrošno načelo, prema kojemu se oporezuje samo dohodak kojeg se troši, a ne onaj kojeg se štedi i/ili investira. Tako se nije oporezivalo dohodak od kapitala poput dividenda, kamata i kapitalnih dobitaka, te prinos od vlastitog kapitala obrtnika, što se provodilo uz primjenu zaštitne kamate. Ovakva orijentacija ima više dobrih obilježja u vezi s prednostima neizravnih poreza u odnosu na izravne poreze, ali i jednu negativnu regresivan učinak što se očituje u činjenici da osobe s manjom ekonomskom snagom ustvari snose veći ili teži porezni teret. Takav zakonski okvir vrijedio je sve do početka 2001, kad stupa na snagu posve izmijenjen sustav oporezivanja dohotka. 2 Samo Bugarska, Češka, Latvija i Slovenija prikazuju poreze kao Hrvatska prema gotovinskom načelu (odnosno prikazuju samo naplaćene, ali ne i nenaplaćene poreze). 3 Uvršteni su dospjeli i neplaćeni dugovi građana (veći od ,00 kn), pravnih osoba (veći od ,00 kn) i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost (veći od ,00 kn), i to na ime PDV-a, doprinosa, carina, trošarina, poreza i prireza na dohodak, poreza na dobit i PPN-a. No, podaci ne sadrže dugove obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate. U izračun visine duga ne uzima se, uz to, svote zaduženja dospjelih u posljednja tri mjeseca prije objave popisa dospjelih i nenaplaćenih dugova, što znači kako su podaci nepotpuni. 118 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

6 Od 1. siječnja primjenjuje se novi, treći Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04), u kojemu nema znatnijih promjena u usporedbi s rješenjima iz 2001, ali je nakana bila donijeti jednostavniji, pregledniji i razumljiviji propis. U nastavku je podroban prikaz promjena poreza na dohodak u promatranom razdoblju. Tablica 3 Promjene Zakona o porezu na dohodak i druge promjene poreza na dohodak Godina Promjena Primjena Objava u NN Povećava se osnovni osobni odbitak za porezne obveznike Odbacuje se potrošno načelo i globalno oporezivanje dohotka, a umjesto dvije (25 i 35%), uvode se tri stope poreza na dohodak (15, 25 i 35%) te niz poreznih poticaja i olak šica Zakon o brdsko-pla nin skim područjima uvodi olakšicu za BPP Uvodi se četvrtu stopu 45% i nove raspone na koje se primjenjuje stope, povećava i mijenja osobni odbitak te uvodi novu olakšicu Pojašnjenje /00. Osnovni osobni odbitak od 1.000,00 povećava se na 1.250,00 kn /00. Ukida se zaštitnu kamatu i uvodi oporezivanje različitih vrsta dohotka od kapitala, a svaki se oblik dohotka oporezuje na poseban način. Uvodi se nove porezne olakšice (za premije osiguranja što ih uplaćuju obveznici; samostalne djelatnosti obrta, slobodna zanimanja, poljoprivrede i šumarstva na PPDS i u Gradu Vukovaru; poticaji zapošljavanja; darovanja), dok se postojeće olakšice za umjetnike, PPDS i HRVI u djelomično izmijenjenome obliku unosi u Zakon o porezu na dohodak Zakon o BPP, 12/02. Promjene u sustavu olak šica Zakon o BPP, 117/03. Porezne olakšice za istraživanje i razvoj Povećan osobni odbitak za umirovljenike Fizičkoj i pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost na brdskoplaninskom području umanjuje se poreznu osnovicu na temelju koje se plaća porez, a onu koja osniva trgovačko društvo ili otvara obrt i zapošljava više od pet novih radnika, oslobađa se plaćanja poreza na dobit, odnosno dohodak što ga ostvari za prvu godinu poslovanja, u drugoj godini plaća 25%, trećoj godini 50%, u četvrtoj 75%, a u petoj 100% pripadajućeg poreza /02. Povećava se osobni odbitak za porezne obveznike i umirovljenike. Mijenja se odbitak za uzdržavane članove. Uvodi se novu olakšicu dodatno uvećanje osob nog odbitka za izdatke zdravstvene zaštite i stambene potrebe te uvodi oporezivanje dividenda i za inozemne obvez nike. Ukida se postojeće olakšice uvedene za BPP, a olakšice uvedene za PPDS počinje se primjenjivati i za BPP /03. Uvodi se porezne olakšice za poticanje istraživanja i razvoja / ,00 kn za obveznika i 2.550,00 kn za umirovljenika OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 119

7 Godina Promjena Primjena Objava u NN Novi Zakon o porezu na dohodak Uvedeno paušalno oporezivanje dohotka od imovine ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu Povećava se osnovni osobni odbitak za obveznike i umirovljenike Pojašnjenje /04. Novi rasponi za primjenu stopa (15% do visine dvostruke svote osnovnog osobnog odbitka, 25% između visine dvostruke i peterostruke svote osnovnog osobnog odbitka, 35% između visine peterostruke i 14-erostruke svote osnovnoga osobnog odbitka, 45% iznad visine 14-erostruke osnov ne svote osobnog odbitka), povećan osnovni osobni odbitak za obveznike (1.600,00 kn za obveznika i 3.000,00 kn za umirovljenika), mijenja se odbitak za uzdržavane članove (0,50 osnovnogs osobnog odbitka za supružnika ili druge uzdržavane članove uže obitelji), dividende su isključene iz oporeziva dohotka, osim kada se isplaćuje dobit ostvarena u razdoblju od do 2004, smanjuje se ukupnu svotu odbitka za osiguranja, zdravstvene usluge i stambene potrebe /05. i 148/09. Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak plaća se na svotu najamnine umanjenu za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja. Porez na dohodak plaća se u obliku predujma po stopi 15%, bez prava na osobni odbitak. Tako utvrđen porez smatra se konačnim i za taj dohodak obveznik ne mora podnositi poreznu prijavu /06. Uvodi se olakšice u vezi s paušalnim plaćanjem poreza na dohodak od samostalne djelatnosti /07. Uvodi se državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu / ,00 kn za obveznika i 3.200,00 kn za umirovljenika. 120 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

8 Godina Promjena Primjena Objava u NN Snižene stope i smanjen njihov broj s četiri na tri, ukinute olakšice za premije osiguranja, zdravstvene usluge i stanovanje (priznaje ih se ako su plaćene do 1. srpnja 2010) Promjene utvrđivanja plaće u naravi Promjena osnovnog osobnog odbitka i poreznih razreda Proširuje se opseg primitaka što ih se ne smatra dohotkom te primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. Pojašnjenje /10. Izmijenjene stope pri oporezivanju pojedini oblika dohodaka fizičkih osoba tijekom godine, utvrđena nova tarifa kojom se prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak oporezuje ostvaren godišnji dohodak, ukinute neke porezne olakšice, ali i propisani novi neoporezivi primici te uvjeti za njihovu uporabu. Izmijenjene pojedine odredbe Zakona što propisuju porezno dopustive izdatke osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, promijenjeni razlozi za obvezno podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak. Porezne stope 12% do visine dvostrukoga osnovnog osobnog odbitka, 25% između dvostrukoga i šesterostrukog osnovnoga osobnog odbitka, 40% iznad šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka /11. Promjene utvrđivanja plaće u naravi, te ukinuta obveza isplate dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu na žiro-račun fizičkih osoba. Isplatitelji dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu obvezni su voditi evidenciju o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu po svakoj fizičkoj osobi dioničaru /12. Povećava se osnovni osobni odbitak za obveznike i umirovljenike, mijenja se porezne razrede, uvodi oporezivanje dohotka od dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, uvodi oporezivanje mirovina rezidenata ostvarenih u inozemstvu, propisuje dodatni uvjet za oporezivanje primitaka od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva (u primjeni od početka 2013). Definirano je kada se obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a nije obveznik PDV-a (s primjenom od početka 2013), dohodak i porez na dohodak može utvrđivati u paušalnoj svoti /12. Dohodak od otuđenja najmanje istovrsne nekretnine ili tri imovinska prava u razdoblju pet godina ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti, nego dohotkom od imovine i imovinskih prava. OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 121

9 Godina Promjena Primjena Objava u NN Izjednačuje se prava na osobni odbitak i mogućnost plaćanja predujmova poreza na dohodak za umirovljenike i strana predstavništva i tvrtke u Hrvatskoj. Oslobađanje od obveze plaćanja predujmova i promjena tretmana dodijeljenih ili opcijskih dionica. Pojašnjenje EU-a Izjednačuju se prava na osobni odbitak za hrvatske rezidente i rezidente Europske unije i EGP-a koji pretežiti dio dohotka ostvare u Hrvatskoj. Za umirovljenike koji mirovinu primaju iz inozemstva uvodi se mogućnost plaćanja predujmova poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave te umirovljenici više ne moraju sami obračunavati predujam poreza ni podnositi propisana izvješća. Propisuje se mogućnost da diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet, preuzme obvezu obračuna, obustave i plaćanja predujma poreza na dohodak za vlastite radnike, odnosno stjecatelje primitka od nesamostalnog rada te podnošenja propisanih izvješća /13. Rezidenti zastupnici u Europskom parlamentu, pod određenim uvjetima, ne moraju plaćati predujmove poreza na dohodak, ali moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu. Dodjelu ili opcijsku kupnju vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvjetima smatra se isključivo primitkom u naravi (prije je postojala mogućnost da ga se smatra i dohotkom od kapitala) Ukidanje olakšica /13. Ukida se postojeće olakšice za PPDS, BPP i Grad Vukovar. Uvodi se dvije nove olakšice što vrijede za potpomognuta područja i Grad Vukovar (uvećan osobni odbitak te umanjenje porezne obveze ili neplaćanje poreza za samostalne djelatnosti koje dohodak utvrđuju kao razliku primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga). 122 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

10 Godina Promjena Primjena Objava u NN Povećava se osobni odbitak Mijenjaju se porezne razrede Povećava se olakšice (osnovni osobni odbitak) za potpomognuta područja i Grad Vukovar Uvodi se oporezivanje kamata na štednju (uz određena ograničenja) po stopi 12% Ukida se neoporezivu svotu dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (do ,00 kn godišnje) Propisuje se da se porez na dohodak ne plaća pri isplati dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, ako ih se isplaćuje iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012, osim ako su ostvareni u razdoblju 1. siječnja do 31. prosinca 2004, a isplaćuje ih se nakon stupanja na snagu ovog Zakona (NN 143/14) te oporezuje stopom predujma 12% (u vezi s Odlukom USRH broj: U-I- 5294/2013 i dr. od 18. lipnja (NN 83/14) Uvodi se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak Pojednostavnjuje se postupak oporezivanja za obveznike koji ostvare primitke od prodaje otpada Ukida se rješenja za obveznike koji sami podnose godišnja ili mjesečna izvješća, a zaduženja će se obavljati na temelju tih izvješća Uvodi se drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena Propisuje se da promjena načina oporezivanja obvezuje obveznika sljedeće tri godine (dosad pet godina) Uvodi se olakšice sukladno čl. 15 Zakona o poticanju ulaganja Pojašnjenje /14. Zakon o porezu na dohodak /15. Zakon o poticanju ulaganja Temeljem Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, 1. listopada uvedena je obveza plaćanja posebnog poreza na dohodak od kapitala i od osiguranja. Obveznik je obračunavanja posebnoga poreza isplatitelj tih dohodaka, a obveza dospijeva na dan isplate primitka. Poseban porez plaća se samo ako je OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 123

11 svota isplaćena dohotka umanjena za porez na dohodak i prirez veća od 3.000,00 kn mjesečno. Isplatitelji dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja obvezni su mjesečno izvješćivati Poreznu upravu o obračunanim i plaćenim svotama posebnog poreza ustegnutog iz dohotka od kapitala i iz dohotka od osiguranja. Najznačajnije su se promjene dogodile 2010, kad je smanjen broj i snižene stope poreza na dohodak, ali su ukinute olakšice za premije osiguranja, zdravstvene usluge i stanovanje. Od 1. srpnja uvedena je mogućnost da poslodavci za radnike, uz njihov pristanak, neoporezivo uplaćuju doprinose (premije) za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Poslodavci mogu za ove namjene neoporezivo uplatiti do 500,00 kn mjesečno po rad niku odnosno do 6.000,00 kn godišnje (za do 3.000,00 po radniku). Dopuštena je neoporeziva uplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja. U uvedena je mogućnost da isplatitelj ili sam obveznik ne moraju plaćati predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu, ako po osnovi jednakoga primitka predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te u određenim okolnostima moraju podnijeti poreznu prijavu. Propisano je da se predujam poreza na dohodak po osnovi dividende i udjela u dobiti obračunava i plaća na sve isplaćene primitke od dividenda i udjela u dobiti temeljem udjela u kapitalu (prema načelu blagajne), osim ako je odluka o isplati donesena, a nisu bili isplaćeni do stupanja na snagu toga Zakona (NN 125/13), kada će se primijeniti propise što su bili na snazi na dan kad je odluka donesena. Porezna uprava, napokon, može objaviti listu poslodavaca za koje je sukladno dostavljenim izvješćima očito da radnicima ne isplaćuju plaću. Dohodak od nesamostalnog rada, ovisno o utvrđenoj osnovici, za se je oporezivalo uz primjenu propisanih poreznih stopa 12, 25 ili 40%. Jednako se u godišnjoj prijavi poreza na dohodak oporezuje i dohodak od samostalne djelatnosti, ali se primitke s obilježjem drugoga dohotka (npr. naknade za rad po ugovoru o djelu, za autorska djela te za rad u nadzornim odborima, upravnim vijećima i slično), oporezuje u trenutku isplate po stopi 25%, neovisno o visini osnovice, a obveznici za te primitke ne moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu, jer se predujam poreza na dohodak plaćen tijekom godine smatra konačno utvrđenom poreznom obvezom. Zbog izjednačenja oporezivanja drugoga dohotka s oporezivanjem navedenih primitaka ostvarenih radom, predloženo je da za obveznici koji ostvare drugi dohodak prema toj osnovi moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu te, ovisno o poreznoj osnovici, utvrditi godišnju obvezu poreza na dohodak (uz primjenu propisanih poreznih stopa 12, 25 i 40%). Kako navodi Sirovica (2014), proširene su ujedno prekršajne odredbe Zakona te uvedena mogućnost da Porezna uprava, bez ograničenja roka, pokrene obnovu postupka, ako na temelju novih saznanja, utvrdi da obveznik nije u prijavi iskazao dohodak. Od početka osnovica za obračun najveće stope poreza na dohodak 40% povećana je na ,00 kn (s 8.800,00 kn), a osnovni je osobni odbitak za zaposlene povećan s na 2.600,00 kn mjesečno, dok je za umirovljenike povećan s 3.400,00 na 3.800,00 kn. Obveznicima s potpomognutih područja i područja Grada Vukovara također je povećan osnovni osobni odbitak, i to za I. skupinu potpomognutih područja i grad Vukovar s 3.200,00 na 3.500,00 kn, a za II. skupinu s 2.700,00 na 3.000,00 kn. Ovim se promjenama u sustavu poreza na dohodak željelo potaknuti osobnu potrošnju, ali budući da najviše pogoduje zaposlenicima sa srednjim i višim dohocima, to će svakako umanjiti očekivani učinak, a izravan je proračunski učinak smanjenje prihoda opće države za otprilike 0,6% BDP-a (Šimurina, 2015). 124 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

12 Tablica 4 Porezni razredi i osnovni odbitak prije i nakon zakonskih promjena poreza na dohodak u Stopa Prije promjena Nakon promjena Osnovni osobni odbitak 2.200, ,00 Granične stope (%) i porezni razredi (kn) 12% do 2.200,00 do 2.200,00 25% od 2.200,00 do 8.800,00 od 2.200,00 do ,00 40% iznad 8.800,00 Iznad ,00 Izvor: Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12. Odluka USRH, 120/13, 125/13, 148/13. Odluka USRH, 83/14. i 143/14) Ponekad se u stručnim raspravama ističe kako porez na dohodak u Hrvatskoj nije dovoljno progresivan, odnosno da nedovoljno opterećuje bogate, pa slijedom toga gotovo nije ni bilo ozbiljnijih razmatranja mogućeg uvođenja razmjernog poreza (flat tax). Urban (2006) je u istraživanju pokazao kako je progresivnost postojećeg poreza na dohodak u RH rasla tijekom razdoblja do od 0,277 u na 0,335 u Istodobno je prosječna porezna stopa smanjena s 12,3 na 8,2%, te je, unatoč rastu progresivnosti, učinak preraspodjele bio neznatan s 0,038 na 0,029. Progresivnost poreza na dohodak u Hrvatskoj visoka je, u usporedbi s drugim zemljama. Tako je prosječan učinak progresivnosti u 15 zemalja OECD-a bio 0,182, a najprogresivnije«zemlje bile su Francuska, s učinkom 0,320, i Nizozemska, s 0,263. Kesner-Škreb (2007) navodi kako se prosječno oporezivanje dohotka građana smanjuje, a da najveći teret snose imućniji. Iako su u to doba zakonske stope imale raspon 15 do 45%, stvarne stope po kojima se plaća porez na dohodak, zbog brojnih olakšica i oslobođenja, bitno su niže npr. tri do 16% za različite decilne skupine 4. Istodobno devet od deset decilnih skupina pridonosilo je manje ukupno ubranu porezu na dohodak nego godine. Iz dohotka desete, najimućnije, skupine prikupljeno je godine 55%, a čak 66% ukupno ubrana poreza na dohodak. Imućniji građani, dakle, uplaćuju državi čak otprilike dvije trećine ukupnog poreza na dohodak, a njihovo relativno opterećenje raste. Stoga nam se čini pohvalnim što je smanjen broj stopa na tri (12, 25 i 40%) te što je malo ublažena granična stopa. Progresivni porez relativno više opterećuje osobe s višim dohocima i smanjuje nejednakost u raspodjeli dohotka. Na razinu progresivnosti utječu različiti elementi sustava poreza na dohodak: raspored poreznih stopa, osobni i ostali odbici te umanjenja porezne obveze. Od do osobnim je odbitkom postignuto prosječno 91% progresivnosti, a rasporedom poreznih stopa 13% progresivnosti. Učinak ostalih odbitaka i umanjenja porezne obveze bio je u prosjeku niži 4%, pri čemu negativan predznak znači da su te olakšice smanjivale moguću progresivnost. Stoga u kasnijem radu Urban (2006b) navodi kako bi za postizanje progresivnosti u sustavu poreza na dohodak bilo dovoljno imati osobni odbitak i samo jednu poreznu stopu. U svjetlu rasprava o uvođenju jedne stope htio je provjeriti taj teoretski zaključak i istražiti kako bi jedna inačica proporcionalnog poreza utjecala na progresivnost i raspodjelu poreznog tereta po dohodovnim skupinama. Zadržavanjem postojećega osobnog odbitka, ukidanjem svih ostalih olakšica i uz jedin- 4 Decilne skupine dobiva se tako da se obveznike poreda prema rastućem dohotku prije oporezivanja, a zatim ih se podijeli u 10 skupina s jednakim brojem članova. Tako prva decilna skupina obuhvaća 10% obveznika s najnižim dohocima prije oporezivanja, a deseta decilna skupina 10% obveznika s najvišim dohocima prije oporezivanja. OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 125

13 stvenu stopu 19%, postiglo bi se jednaku svotu prihoda i oko 90% progresivnosti kao u stvarnome sustavu. Može se, dakle, ponoviti kako je u sustavu poreza na dohodak do postojala praktički samo jedna olakšica osobni odbitak. Nakon toga uvodi se brojne porezne olakšice i oslobođenja, pa ih je do bilo čak dvadesetak, poput oslobođenja za područja posebne državne skrbi, za hrvatske vojne invalide, za poticanje zapošljavanja, za istraživanje i razvoj te za školovanje. Budući da se izuzeća i olakšice uobičajeno smatra neučinkovitima, netransparentnim, skupima i složenim za primjenu, morat će ih se postupno postupno suzivati. Pojednostavnjenje sustava omogućilo bi i sniženje graničnih poreznih stopa. Istraživanja, uz to, pokazuju da za izuzećima, oslobođenjima i olakšicama uglavnom posežu građani s relativno visokim dohotkom, a ne siromašniji obveznici, kojima su ponajprije namijenjene. Hrvatski sustav poreza na dohodak priznaje i porezne olakšice za djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Radi se o smanjivanju visine dohotka podložna oporezivanju. Do početka srpnja u RH je postojao veći broj odbitaka, olakšica, izuzeća i umanjenja u poreza na dohodak, pa je stvarna efektivna stopa poreza bila mnogo niža, otprilike 12% (Šimović, Deskar Škrbić, 2010). Osim ukidanja raznovrsnih olakšica, trebalo bi razmišljati i o daljnjim mogućnostima pojednostavnjenja poreza na dohodak. Jedno bi od mogućih sniženja bilo ukidanje stope 40%, o čemu se mnogo piše u medijima (Gatarić, 2014; Špoljar, 2015). Pritom u Hrvatskoj vlada neopravdan strah od snižavanja najviše porezne stope. Poznato je kako se pravednost fiskalnog sustava najbolje postiže socijalnim naknadama i javnim uslugama, a porezni sustav treba oblikovati tako da stvara što manje prepreke zapošljavanju i poduzetništvu. Osim što najviša granična stopa 40% djeluje nepoticajno i kažnjavajuće, dodatni je problem što je se primjenjuje na relativno nizak dohodak, otprilike tek 160% prosječne bruto- -plaće. Razlog je smanjenja broja razreda pojednostavnjenje sustava oporezivanja dohotka i veća učinkovitost prikupljanja poreza, što sigurno treba nastaviti. 4. Porez na dobit Mnogo se pisalo o pitanju treba li uopće postojati poseban porez na dobit, jer samo ljudi plaćaju porez«. Neki oblici poreza na potrošnju, barem teoretski, dopuštaju ukidanje poreza na dobit, jer je jedno od glavnih opravdanja za oporezivanje poduzeća oporezivanje dohotka što ga fizičke osobe akumuliraju u poduzećima. U RH je 1. siječnja 1994, temeljem Zakona o porezu na dobit (NN 109/93), uveden novi porez na dobit što je sadržavao i zaštitnu kamatu u visini 3% (realna stopa) na vlastiti kapital kakva umanjuje osnovicu poreza na dobit. Godine uvodi se olakšice za PPDS i slobodne zone, a stopa je povećana s 25 na 35% (kako bi je se izjednačilo s gornjom stopom poreza na dohodak i time spriječilo prelazak obveznika iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit, samo zbog smanjenja porezne obveze), dok se zaštitnu kamatu povećava s tri na 5%. Zakon o poticanju ulaganja (73/00) uvodi poticaje za ulaganja, a sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00) od početka poreznu se stopu smanjuje s 35 na 20%, ukida zaštitnu kamatu i uvodi nove porezne olakšice za Grad Vukovar, poticaje zapošljavanja i poticaje za profesionalnu rehabilitaciju invalida. Brojne promjene uslijedile su i u (uvedeno je oporezivanje dividenda po odbitku za inozemne pravne osobe, dok se PPDS i poticaji za ulaganja, u djelomično izmijenjenu obliku, prenose u Zakon o porezu na dobit) i (uvodi se olakšice za brdsko-planinska područja). Sustav oporezivanja dobiti postao je odveć složen, pa je radi pojednostavnjenja i uklanjanja nekih slabosti, od početka u primjeni novi Zakon o porezu na dobit što 126 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

14 je potom više puta mijenjan. U nastavku je skraćeno objašnjenje sada važećeg sustava oporezivanja dobiti i promjena u vezi s tim poreznim oblikom u promatranom razdoblju. Obveznik je toga poreza trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, što je razlika prihoda i rashoda. Kao pravna osoba, obveznik može biti trgovačko društvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda te tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident). Obveznik je i fizička osoba, koja stječe dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, pa i fizička osoba koja stječe dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti: a) ako je u prethodnom poreznom razdoblju stekla ukupan primitak veći od tri milijuna kuna, ili b) ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta: u prošlome poreznom razdoblju je imala dohodak veći od ,00 kn, ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od dva milijuna i u prošlom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika. Porez na dobit po odbitku odnosi se na tuzemnog isplatitelja koji plaća kamate, dividende, udjele u dobiti, autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe i koji plaća usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge inozemnim osobama, te na sve vrste usluga plaćenih osobama sa sjedištem ili mjestom stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama, osim članica EU-a, u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%, a objavljene su u Popisu što ga donosi ministar financija. Porez na dobit plaća se po stopi 20%, a porez na dobit po odbitku prema stopi 15%, osim za dividende i udjele u dobiti na koje se primjenjuje stopu 12%. Važeća zakonska stopa poreza na dobit 20% niža je od prosjeka zakonskih stopa u EU, a Šimurina (2015) navodi kako je prema efektivnu poreznom opterećenju dobiti RH ispod prosjeka zemalja članica EU-a, što je povezano s primjenom široka spektra olakšica, oslobođenja i poticaja. U porezu na dobit zapošljavanje se potiče sustavom oslobođenja i olakšica, jer se oslobođenja za potpomognuta područja i područje grada Vukovara povezuje sa zapošljavanjem jednako kao u poreznih poticaja za ulaganje, gdje se veličinu poticaja ne povezuje samo s visinom ulaganja, nego i s otvaranjem novih radnih mjesta. Tablica 5 Promjene poreza na dobit Godina Uvodi se poticaje za ulaganja Promjena Primjena Objava NN Pojašnjenje Zakon o poticanju ulaganja 73/00. Za ulaganja najmanje 10 mil. kn, porez na dobit plaća se prema stopi 7% na rok 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se osigura zapošljavanje najmanje 30 zaposlenika, za ulaganja u svoti većoj od 20 mil. kn, porez na dobit plaća se po stopi 3% uz uvjet zapošljavanja najmanje 50 zaposlenika; a za ulaganja u svoti većoj od 60 mil. kn, porez na dobit plaća se po stopi 0% uz uvjet zapošljavanja najmanje 75 zaposlenika od isteka prve godine ulaganja. OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 127

15 Godina Smanjuje se stope i ukida zaštitnu kamatu Uvodi se olakšice za BPP Promjena Primjena Objava NN Pojašnjenje Uvode se poticaje za istraživanje i razvoj te za školovanje i usavršavanje /00. Stopa se smanjuje s 35 na 20%, ukida se zaštitnu kamatu i uvodi nove porezne olakšice za Grad Vukovar, poticaji zapošljavanja i poticaji za profesionalnu rehabilitaciju invalida. Uvodi se oporezivanje dividenda po odbitku za inozemne pravne osobe. PPDS a poticaje za ulaganja prenosi se u izmijenjenom obliku u Zakon o porezu na dobit Zakon o brdsko-planinskim područjima 12/ Zakon o porezu na dobit 163/03. Fizička i pravna osoba koja osniva trgovačko društvo za obavljanje gospodarske djelatnosti ili otvara obrt sukladno Zakonu o obrtu i Zakonu o trgovačkim društvima i zapošljava više od pet novih radnika, oslobađa se plaćanja poreza na dobit, odnosno dohodak za prvu godinu poslovanja, u drugoj godini poslovanja plaća 25%, trećoj 50%, u četvrtoj 75%, a u petoj 100% pripadajućeg poreza. Poreznu osnovice može se dodatno umanjiti po osnovi troškova istraživanja i razvoja, i to za 100% nastalih i iskazanih troškova istraživanja i razvoja u razdoblju za koje se utvrđuje porez. BPP se prenosi u Zakon o porezu na dobit Ostaju olakšice, ali su malo izmijenjene; ukinuto je oporezivanje po odbitku na dividende inozemnim pravnim osobama. Uvodi se olakšice za trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost. Prvi dio olakšica se prenosi u matične zakone, ali i dalje vrijede Zakon o brdsko-planinskim područjima 117/03. Porezne olakšice za treću skupinu područja posebne državne skrbi propisane u Zakonu o porezu na dobit (NN 127/00) primjenjuje se i na brdskoplaninska područja /04. Obveznici koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, deset godina ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine, plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine i 75% od propisane po rezne stope na području treće skupine /04. i 181/04. Registrirana trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost, ne plaćaju porez na dobit od isko ri štavanja brodova u međunarodnoj plovidbi /05. Brisanje dijela povlastica iz Zakona, uz istodobno propisivanje, i to na sadržajno nepromijenjeni način, u zakonima što uređuju poslovanje u nekim područjima posebne državne skrbi, u Gradu Vukovaru, brdsko-planinskim područjima i u slobodnim zonama. 128 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

16 Godina Prema Pravilniku o porezu na dobit, fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće za sljedeću kalendarsku godinu. Promjena Primjena Objava NN Pojašnjenje Drugi dio olakšica prenosi se u matične zakone, briše se preostale olakšice, oslobođenja i poticaje Dopune Zakona što se odnose na spajanje, podjelu, prijenos imovine i zamjena dionica na dan pristupanja Hrvatske EU /05. Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih zakonskih uvjeta, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. Jednako postupa nositelj zajed ničke samostalne djelatnosti. Među obveznike fizičke osobe, sukladno u ovome Zakonu, uz obrtnike, pripadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti. Rješenje o statusu obvez nika donosi nadležna ispostava Porezne uprave sukladno OPZ-u /06. Od početka u primjeni je novi Zakon o poticaju ulaganja (NN 138/06) što uz određene uvjete omogućuje stjecanje prava na porezne, carinske i potporne dotacije za nove zaposlenike i u postojećim društvima, dok se to po prijašnjem zakonu odnosilo samo na novoosnovane tvrtke. Potpore se ne mogu dobiti za ulaganja u područje za proizvodno-prerađivačke gospodarske trgovine, turizma i graditeljstva, nego samo aktivnosti i tehnološko-razvojne centre /08. Trgovačkim društvom rezidentom države članice EU-a smatra se društvo koje ima jedan od oblika za koje se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja, što vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica društava iz različitih članica EU-a te za prijenos sjedišta europskog društva ili europske zadruge iz jedne u drugu članicu; rezident je članice EU-a, sukladno pravu te države i ne odnosi se na rezidente izvan EU-a prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaključenih s državama nečlanicama; obveznik je jednog od poreza za kojeg se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja što vrijedi za spajanja, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica društava iz različitih članica EU-a te za prijenos sjedišta među državama članicama. OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 129

17 Godina Pooštreni su uvjeti iskorištenja imovine registrirane na poduzeće u privatne svrhe. Promjena Primjena Objava NN Pojašnjenje Uvodi se obveza plaćanja poreza po odbitku na usluge Uvodi se mogućnost smanjenja osnove poreza na dobit za reinvestiranu dobit Uvodi se oporezivanje dividenda i udjela u dobiti po odbitku za inozemne pravne osobe Zamijenjene olakšice za poticaje ulaganja Ukida se postojeću olakšicu za trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost i uvodi se porez po tonaži Promjene u porezno priznatim rashodima kreditne ustanove Promijenjen popis poreznih utočišta Novi način plaćanja predujmova poreza na dobit Zakon o porezu na dobit 80/10. Primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za odnosno Ne priznaje se rashode amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost. Obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se, uz određene uvjete, amortizaciju takve imovine kao rashod. Pravnim osobama koje sa sjedištem, odnosno mjestom stvarne uprave ili nadzora poslovanja izvan EU-a i u kojima je nominalna stopa oporezivanja dobiti (opća ili prosječna) niža od 12,5% (tzv. porezna utočišta), uvodi se obvezu plaćanja poreza po odbitku na usluge prema stopi 20%. 22/12. Za dobit poreznog razdoblja kojom se investiranja i razvoja radi povećava temeljni kapital; ako takva dobit nije ostvarena iz bankarskog ili financijskog sektora. Oporezivanje dividenda i udjela u dobiti po odbitku za inozemne pravne osobe po stopi 12%. Olakšicu i poticaj za ulaganja zamjenjuje se sličnom olakšicom poticaj za investicije i unapređenje investicijskog okruženja. Pomorski zakonik Zakon o porezu na dobit 148/ Zakon o porezu na dobit 148/13. Porez po tonaži broda utvrđuje se i plaća umjesto poreza na dobit, neovisno o stvarnoj dobiti ili gubitku u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obvezu poreza po tonaži broda. U porezno priznate rashode kreditne ustanove uračunava se, uz određene uvjete, svote otpisa potraživanja po osnovi odobrenih stambenih kredita egzistencijalno ugroženim građanima i kredita poduzetnicima kojima je ugrožena mogućnost razvoja investicija i nastavka poslovanja. Popis poreznih utočišta za potrebe utvrđivanja plaćanja poreza po odbitku na usluge po stopi 20% (umjesto stope oporezivanja dobiti niže od 12,5%). Pri izračunu predujma, poreznu se osnovicu može umanjiti samo za porezne olakšice što ih se odobrava za više poreznih razdoblja. Promjena poreznih olakšica Zakon o PPDS; BPP; obnovi i razvoju Grada Vukovara 148/13. Uvodi se nove porezne olakšice za obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima i ukida postojeće olakšice za obveznike koji obavljaju djelatnost na PPDS-u i u Gradu Vukovaru. 130 POREZNI VJESNIK 7-8/2016.

18 Godina Stopa ostaje 20%, ali se ukida obvezu plaćanja poreza po odbitku pri isplati dividenda udjela u dobiti inozemnima pravnim osobama, ako ih se isplaćuje iz dobiti do 29. veljače Olakšicu poticaji za investicija i unapređenje investicijskog okruženja zamjenjuje se sličnom olakšicom poticaji za ulaganja. Promjena Primjena Objava NN Pojašnjenje Zakon o porezu na dobit, 143/14. Zakon o poticanju ulaganja, 102/15. Primjenu porezne olakšice u porezu na dobit po osnovi reinvestirane dobiti dodatno se uvjetuje investicijama u dugotrajnu imovinu te zadržavanjem broja zaposlenih. Idžojtić i Amidžić Peročević (2007) ističu kako su s motrišta obveznika negativni financijski učinci poreza na dobit, mada ima i povoljnih učinaka, uz ostalo, kroz olakšice, oslobođenja i poticaje. Promjene su, nažalost, tako česte i brojne te uređene različitim zakonima da je gotovo nemoguće snaći se u njima. Tablica 5 sadrži pregled olakšica poreza na dobit prema namjeri. Tablica 6 Važna obilježja olakšica u sustavu poreza na dobit Olakšica i opis Primjena od Propis Objava NN 1. PPDS veća zaštitna kamata do Zakon o PPDS 44/96. ukida se zaštitnu kamatu, te se uvodi umanjenje stope poreza na dobit do Zakon o porezu na dobit 127/00. izmjena umanjene stope poreza na do Zakon o porezu na dobit 177/04. dobit jednako umanjenje stope poreza na dobit preneseno u matični zakon izmjena umanjene stope poreza na dobit do Zakon o porezu na dobit 90/05. Zakon o PPDS 90/ do Zakon o PPDS 86/08. ukida se olakšicu Zakon o PPDS 148/ BPP umanjena stopa poreza na dobit, do Zakon o BPP 12/02. poticaji ulaganja umanjena stopa poreza na dobit do Zakon o BPP 117/03. izjed načena sa stopom na PPDS III. skupine olakšica je prenesena u Zakon o porezu na dobit, a poticaji ulaganja ukinuti jednako umanjenje stope poreza na dobit preneseno u matični zakon izmjena umanjene stope poreza na dobit, olakšicu se ukida po ulasku RH u EU do Zakon o porezu na dobit 90/05. Zakon o BPP 90/ do Zakon o BPP 80/08. OBILJEŽJA I PROMJENE OPOREZIVANJA DOHOTKA I DOBITI U NOVOM TISUĆLJEĆU 131