IPA II planiranje i programiranje
|
|
- Meagan Shaw
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 IPA II planiranje i programiranje Gordana Lazarević Mart 2015
2 Sadržaj EVROPA osnovni planski dokument EU SEE2020 Evropa 2020 i lokalne zajednice preproruke Komiteta regiona IPA II Planski okvir Nacionalna strateška dokumenta NAD Sektori Ostali EU fondovi CBC
3 Da biste uspešno koristili EU fondove, morate da poznajete EU
4 EU Filozofija Zajedničko tržište Strukturna prilagodjavanja Kohezija Evropa regiona Evropsko partnerstvo Regionalni razvoj (ERDF) Poljoprivreda i ruralni razvoj (CAP)
5 EU administracija
6 Budžet EU COMMITMENT APPROPRIATIONS 1.Smart and inclusive growth 1a. Competitiveness for growth and jobs 1.b Economic, social and territorial cohesion 2. Sustainable Growth: Natural Resources 2a Market related expenditure and direct payments Ukupno Security and citizenship 4. Global Europe Administration of which: Administrative expenditure of the institutions Compensations TOTAL COMMITMENT APPROPRIATIONS billions 121, 5 162,9 154,7 154,5 121,4 162,9 167, , 5
7
8 EU izvori finasiranja
9 EVROPA 2020 OSNOVNI PLANSKI DOKUMENT EU
10 Evropa 2020 Prioriteti Prioriteti Pametan rast Održivi rast Inkluzivni rast 7 Inicijativa 1. Digitalna agenda za Evropu 2. Unija inovacija 3.Mladi u pokretu 4. Resursno efikasna Evropa 5. Industrijska politika za eru globalizacije 6. Agenda za nove veštine i nova radna mesta 7. Evropska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti APSOLUTNI PRIORITET- IZLAZAK IZ KRIZE
11 EVROPA 2020 Ciljevi na nivou EU 1.Zapošljavanje zaposliti 75% lica starosti godine. 2.Istraživanje i razvoj/inovacija 3. Istraživanje i razvoj/inovacija ulagati 3% BDP Evropske unije (kombinovanih javnih i privatnih sredstava) u istraživanje i razvoj/inovacije postići da emisija gasova sa efektom staklene bašte bude za 20% niža nego godine (ili čak za 30% uz odgovarajuće uslove); dobiti 20% energije iz obnovljivih izvora energije; povećati energetsku efikasnost za 20% 4.Obrazovanje smanjiti procenat učenika koji napuštaju škole na manje od 10%; postići da najmanje 40% lica starosti godine završavaju tercijarno obrazovanje. 5. Smanjenje socijalne isključenosti isiromaštva spasiti najmanje dvadeset miliona ljudi od rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
12 Sadržaj 7 inicijativa Pametan rast: Inovacije, Obrazovanje, Digitalni razvoj 1. Unija inovacije Unapredjuje okvirne uslove i pristup za finasiranje istraživanja i inovacija radi transformaicje inovativnih ideja u proizvode i usluge koji će kreirati nova radna mesta i podsticati rast 2. Mladi u pokretu Unapredjuje performanse obrazovanja i stimuliše uključivanje mladih na tržište rada 3. Evropska digitalna agenda Podstiče razvoj digitalnog jedinstvenog tržišta i promociju njegovih prednosti za firme i gradjane, podržava razvoj interneta velike brzine i širokopojani pristup internetu za sve
13 Sadržaj 7 inicijativa Održivi rast Klima, Energija, Pokretljivost, Konkurentnost 1. Resursno efikasna Evropa Stimuliše prelaz na resursno efikasnu, nisko -ugljeničnu privredu uz veći stepn korišćenja obnovljivih izvora energije, modernizaciju transportnog sektora, unapredjenje konkurentnosti i energetsku sigurnost 2. Industrijska politika za globalnu eru Unapredjuje poslovno okruženje, posebno za MSP, i podržava razvoj jake i održive industrijske baze konkurentne na globalnom nivou
14 Sadržaj 7 inicijativa Inkluzivni rast: Zaposlenost, znanje i veštine, borba protiv siromaštva 1. Agenda za nove veštine i poslove Stvara uslove za modernizaciju tržišta rada, povećanje veština i znanja radne snage, povećava stopu zapošljavanja i uskladjivanje ponude i tražnje, povećava mobilnost radne snage 2. Evropska platforma za borbu protiv siromaštva Obezbedjuje ekonomsku, socijalnu i teritorijalu koheziju, jača i unapredjuje osnovna ljudska prava osoba suočenih sa siromaštvom i socijalnom isključenošću, obezbedjuje njihovo aktivno učešće u društvu
15 Evropa 2020 U okviru Strategije Evropa 2020, sve države članice dužne su da sačine nacionalni program reformi, dokument koji je povezan s Paktom za stabilnost i rast Mastrihtski ugovor (SGP). I dok se u ovom paktu radi o javnim finansijama, nacionalni program reformi bavi se strukturalnim i ekonomskim politikama, kao i politikama zapošljavanja. Nacionalni program reforme utvrđuje uska grla i socioekonomske reakcije u sledećim oblastima: - makrofinansijska stabilnost; spoljna ravnoteža i konkurentnost; tržište rada, socijalna zaštita i inkluzija. Analizira se situacija u svakoj oblasti i predlaže se mera kojom će se rešavati utvrđeni problemi. Svaka država članica određuje svoje nacionalne ciljeve i navodi aktivnosti pomoću kojih će ih ostvariti u okviru nacionalnog programa reforme, koji bi trebalo da bude izrađen i ostvaren uz učešće subnacionalnog nivoa vlasti
16 Evropa SEE 2020 SEE 2020 odgovor regiona Pripremljne je u saradnji sa svim zemljama u regionu u okviru Regionalanog savet za saradnju RCC iz Sarajeva Deo sredstava Višekorisničke IPA biće usmeren preko RCC za realizaciju ove politike RCC- upravljaće ovim sredstvima
17 SEE 2020 Prioriteti 1. Trgovina i investicije 2. Rast zaposlenosti 3.Obrazovanje i inovacije 4.Infrastruktura i zaštita životne sredine 5. Dobro upravljanje reforma i modernizacija državne uprave
18 SEE 2020 Ciljevi - prate Evropa 2020 Povećanje BDP sa 38% na 46% u odnosu na prosek E 27 Rast ukupne trgovine regiona (robe i usluge) za više od 130% Smanjenje trgovinskog deficita regiona sa 14,1 na 11,6% u odnosu na regionalni BDP Povećanje BDP po zaposlenom za 32% Ulazak još visoko kvalifikovanih radnika na tržište rada Poboljšanje efektivnostih vladinih mera mereno indeksom Dobrog upravljanja Svetske banke sa 2,3 na 2,9 do 2020 Povećati broj novootvorenih preduzeća u godini sa na Povećati izvoza robe i usluga po glavi stanovnika sa 1,780 evra na 4,250 Povečanje opšte zaposlenosti kao procenta populacije starije od 15 godina sa 39,5% na 44,4% Povećanje regionalne trgovine zemlaja SEE za više od 140% Povećanje ukupnih direktnih stranih investicija u regionu za 160%
19 Evropa 2020 i lokalana samouprava Evropa 2020 se u realizaciji oslanja i na lokalne zajednice i regione Evropa 2020 pledira na identifikaciji problema i njihovom rešavanju na lokalnom nivou - klimatske promene, obrazovanje, uslovi privredjivanja, zaposlenost, dobro upravljanje, digitalna agneda, pristup internetu Velika odgovornost za realizaciju na lokalnim zajednicama Značaj lokanih zajednica u razvoju je prepoznat MORAJU UČESTVOVATI U PRIPREMI NACIONALNIH PLANOVA - PRIPREMATI LOKALNU/REGIONALNU STRATEGIJU RAZVOJA - INOVIRATI POSTOJEĆE
20 Evropa 2020 i lokalana samouprava Koheziona politika tri glavna cilj lokalnog razvoja Podizanje svesti kod donosilaca odluka o potrebi i značaju malih investicija i nematerijalnih faktora za regionalni razvoj Podrška lokalnim akterima i njihova emancipacija u preuzimanju odgovornosti za sopstevnu budućnost i učestvovanje u procesu EU inetgracija Podsticanje učenja o održivom razvoju na lokalnom nivou vlasti podsticanjem jednoobraznosti u planiranju održivog razvoja
21 Evropa 2020-Upravljanje na više nivoa vlasti Strateško restrukturiranje EU ekonomija, stvaranje radnih mesta i rast zahtevaju dugoročno planiranje i partnerstvo između država članica, regiona, gradova, socioekonomskih partnera i civilnog društva. Koordinacija politike, sinhronizacija budžeta i zajedničko zalaganje za ostvarivanje zajedničke Agende 2020 s ciljem postizanja održivog, pametnog i inkluzivnog rasta predstavljaju prioritet. Potrebno je da sarađujemo i delimo istu političku agendu. Upravljanje na više nivoa vlasti pomaže da se obezbedi da svi relevantni činioci sarađuju, a ne da rade jedni protiv drugih. Sve zainteresovane strane trebalo bi da promovišu ovaj inteligentni sistem upravljanja na više nivoa kako bi obezbedili povezivanje svih relevantnih partnera, njihovo uključivanje u dijalog i zajedničku saradnju u rešavanju zajedničkih izazova na terenu. Uspostavljanje nove kulture ovakve saradnje zahtevaće i vreme i upornost. Potrebno je da bude započeta od nižih ka višim nivoima u regionima i gradovima.
22 Finansiranje ERDF Evropski socijani fond Kohezioni fond S finansijskog stanovišta, koheziona politika može značajno doprineti ostvarenju ciljeva Strategije Evropa 2020, iako su takođe dostupni i brojni drugi izvori finansiranja na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, uključujući: sopstvene izvore lokalnih vlasti; resurse lokalnih partnera; opštinske i regionalne subvencije; javno-privatna partnerstva Krediti EIB
23 Gde naći osnovna dokumenta Evropa 2020 Osnovni dokumenti u vezi sa Strategijom Evropa 2020 nalaze se na sledećem sajtu: Sedam vodećih inicijativa: Nacionalni program reformi iz godine i preporuke specifične za pojedinačne države Nacionalni program reformi iz godine i Preporuke specifične za pojedinačne države: programmes/2011_en.htm Nacionalni strateški referentni okvir za kohezionu politiku i srodne operativne programe godine, koji treba da doprinesu sprovođenju ciljeva Strategije Evropa 2020: Regio 2020 Mreža Regio 2020 predstavlja on-lajn platformu za profesionalno povezivanje radi ostvarivanja saradnje i razmene dobre prakse među evropskim regionima.
24 Kako do EU novca
25 Novac oko nas Budžet LS Krediti poslovnih banaka Municipalne obveznice Budžet Republike IPA II IPA II MC/Brisel Fondovi zajednice /Brisel Krediti MFI - Svetskabanka EBRD EIB Razvojna banka Saveta Evrope Bilateralni Donatori (sve ih je manje)
26 Projekti za nas Svuda oko nas Blagovremeno ih pripremiti - sektor, dozvole Utvrditi vrednost Videti ko može da ih finansira Napraviti finansijski plan PROJEKTI I NJIHOVA PRIPREMA SVE VAŽNIJI Programski budžet IPA II nova pravila EFEKTIVNOST Dobićete novac ako mi TAČNO kažete za ŠTA će te ga koristiti, morate ostvariti ciljeve koje smo dogovorili POVEZATI PROJEKTE I NOVAC
27 Idealno Projekat Prioritet Studija izvodljivost Finansijske i ekonomske analize Analiza troškova i koristi Procena uticaja na životnu sredinu Tehnički pripremljen projekat i tenderska dokumentacija Neophodne dozvole Obavezno kofinansiranje projekata Donator Idenitifkovan Prihvatio projekat Odobrio finansiranje Zaključio ugovor o projektu
28 IPA šta imati u glavi Trajanje procesa, povezanost i uslovljenost rada, konsultacije, odlučivanje EU Propisi EU planska akta Nacionalna strateška i operativna akta
29 IPA II razvoj i strateški okvir Razvoj IPAII naslanja se na iskustvo u sporovdjenju IPA I Ojačana je veza izmedju finansijske pomoći i politika koje moraju da se sprovode u procesu EU integracija Jača uloga korisnika sredstava Okosnica novoga instrumenta ostaje princip dobrog upravljanja i izgradnja kapciteta Okvir IPA II ciljeva i programa je EU 2020 Agenda
30 11,7 milijarde Više novca Više projekata Složenije planiranje Potpunija projektna dokumentacija Veći broj zadataka prenet na nacionalne institucije Izveštavanje Sufinasiranje Operacionalni programi i implemnetacija Odgovornost za realizaciju projekata
31 Indikativna alokacija IPA II korisnicima Korisnik pomoći Ukupno Srbija 195,1 201,4 207,9 215,4 688,2 1508,0 Albanija 83,7 86,9 89,7 92,9 296,3 649,4 Makedonija 85,7 86,9 91,6 94,9 303,1 664,2 Kosovo 83,8 85,9 88,7 91,9 295,3 645,5 Crna Gora 39,5 35,6 37,5 39,6 118,5 270,5 Turska 620,4 626,4 630,8 636, , Bosna i Hercegovina
32 INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ (IPA II): Sektorske ektorske oblasti
33 IPAII Fokus je na priključenju EU ali i na razvoju Strateški orijentisana, bolje usmerena podrška Podržava korišćenje drugih fondova Novi instrumenti Fleksibilsnost Koheziona politika Doprinosi realizaciji Evropa 2020, koncentriše fondove Fokus na rezultate (efektivnost) Poboljšanje koordinacije Inovativni instrumenti Ujednačavanje administratvnih procedura Koncentriše sve resurse radi podrške jedinstvenoj agendi
34 Zašto je IPA II (ipak)važna IPA II - permanentni priliv sredstava- 200 mil evra godišnje Utvrdjen strateški okvir finansiranja i uskladjen sa nacionalnim prioritetima Drugi bilateralni donatori uskladjuju svoje politike kako bi podržali ciljeve EU integracija (DAC OECD, Pariskla dekleracija) MFI odobravaju kredite koji doprinose implementaciji aquis zaštita životne sredine, energetika, itd.
35 IPA II novine Oblasti politike (policy areas) umesto 5 komponeti Sektorski pristup umesto projektnog Veća komplementarnost sa zajmovima MFI Preuzimanje nacionalne odgovornosti za upravljanje i implmentaciju sredstvima Uvodjenje sektorske budžetske pomoći
36 Oblasti politike Oblasti politike (policy areas) umesto 5 komponeti: Reforme kao deo priprema za članstrvo u EU i izgradnja institucija i kapciteta (K1) Društveno-ekonomski i regionalni razvoj Zapošljavanje, socijalna politika, (K3) obrazovanje, unapredjenje rodne ravnopravnosti i razvoj resursa (K4) Poljoprivreda i ruralni razvoj (K5) Regionalna i teritorijalna saradnja (K2)
37 Sektorski pristup u planiranju Sektorski pristup jača veza izmedju sektorskih politika, budžeta, aktivnsti i rezultata IPA II se usmerava na manji broj strateških sektora koji su identifikovani od strane zemlje korisnice IPA II i EU institucija Sektor ima svoju svoju strategiju Dobro razvijen sistem planiranja, jake institucije, nepolitizovana državna uprava i zajednički razvoj strategija uz učešće relevantnih aktera
38 Odgvornost za implementaciju i upravljanje Priprema za upravljanje EU fondovima (budući Strukturni i Kohezioni fondovi) Priprema i zrelost projekata Osnivanje i održivost novih institucija Ministartvo finansija jedinica za ugovaranje i finansiranje, služba javnih nabavki i relevantno zakonodavstvo uskladjeno sa EU, interna i eksterna kontrola nacionalnih i EU fondova
39 Nagradjivanje uspešnih korisnika IPA II Obezbedjena sredstva koja bi se dodeljivala zemljama korisnicama IPA II koje beleže stalan napredak ka integraciji Ova sredstva bi bila na raspolaganju tek posle 2017 i prve srednjoročne procene realizacije IPA II u zemljama korisnicama
40 Izazovi IPAII
41 IZAZOVI IPA II Kompleksne politike i procesi planiranja i upravljanja IPA II Neophodni znatni novi kapcitetei Neophodne dalekosežne reforme U planiranju politika Koordinaciji politika Državnoj upravi Finansijkom upravljanju Potrebno je o promenama obučiti buduće korisnike IPA II
42 IZAZOVI IPA II Kompleksan pravni okvir EU Paket proširenja (Startegija proširenja i Izveštaj o napretku ) EU Finansika regulativa IPA II Regulativa Zajednička implmentaciona pravila IPA II zajednički strateški okvir poseban dokumenrt EU Starteški dokument za pojedinu zemlju / Više zemalja Višekorisnička IPA II Okvirni sprazum o implemntaciji IPA II ratifokovan u Natodnoj skupštini u decembru 2014 IPA II Programi sektorski programi/višekorisnička IPA II /operativni program /CBC bilateralni programi predati DG REGGIO
43 Dokumenta važna za IPA II EU Finansijka regulativa (EU Uredba 966/2012) i Pravila o sprovodjenju Sprovodjenje budžeta EU Načini sprovodjenja Javne nabavke Bespovratna sredstva Vidljivost IPA II Uredba (Uredba EU 231/2014 ) Opšte odredbe Strateško planiranje Ciljevi i oblasti politike Programiranje Finansijski paket Aneksi: Korisnici i tematska područja IPA II Uredba o sprovodjenju (EU Uredba 447/2014 Zajednička pravila i postupci z asprovodjenje instrumenata EU za finansiranje eksternih akcija EU Uredba 236/2014 Sprovodjenje uključujući i tipove programa Metode finansiranja Pravilo o poreklu robe u javnim nabavkama Ostale zajedničke odredbe
44 Dokumenta važna za IPA II EU Finansijka regulativa (EU Uredba 966/2012) i Pravila o sprovodjenju IPA II Uredba (Uredba EU 231/2014 ) IPA II Uredba o sprovodjenju (EU Uredba 447/2014 Zajednička pravila i postupci za sprovodjenje instrumenata EU za finansiranje eksternih akcija EU Uredba 236/2014 Principi Tipovi sporazuma Strukture za sprovodjenje Odbori Teritorijalna i prekogranična saradnja Poljoprivreda i ruralni razvojopšta pravila Okvirni sporazum ratifikovan u decembru 2014
45 IZAZOVI IPAII Hijerarhija Strateških Dokumenata EU paket proširenja EU strategija proširenja;izveštaj o napretku;saa;eu partnerstvo IPA Regulativa Implementaciona pravila Strateški dokument za zamlju/više korisnika Nacionalni Sektorski program ili (IPAII-specifično) Sektorski Planski Dokument -SPD) Akcioni dokumenti operatvni programi/anex uz SPD Akcioni plan (godišnji dokument) Predlog za finansiranje EK Odluka o implemntaciji Finansijski sporazum
46 IPA 2014/2020 predvidja korišćenje Budžetske podrške sektorima kao jedan od modaliteta implmentacije podrške To je potpuno nov način korišćenja pred-pristupnih fondova i zahteva: znatnu promenu u kompetencijama (veća uloga resornih ministarstava- vodeća institucija u sektoru idr.); Nove veštine (u planiranju, pripremi i implemntaciji); Nov pristup u upravljanju IPA sredstvima (nacionalne institucije CFCU)
47 IZAZOVI IPA II Izgradnja kapciteta za strateško planiranje koji se odnose na : Izgradnja kapaciteta za Evalliaciju i Monitoring koji se odnose na: Izgradnja kapciteta za Institucionalnu Koordinaciju koja se odnosi na :
48 IZAZOVI IPA II višegodišnje planiranje okvirni kalendar Od januara god X Aktivnosti tokom projektnog ciklusa IDENTIFIKACIJA PRIORITETA I PROJEKATA U SEKTORIMA PRIPREMA NACRTA PREDLOGA PROJEKATA I NJIHOVA OCENA IZRADA PREDLOGA PROJEKATA/PROJECT FICHE, NJIHOVA OCENA I KONSULTACIJE SA DELEGACIJOM EK ODOBRAVANJE PROJEKATA OD STRANE EK USVAJANJE I POTPISIVANJE FINANSIJSKOG SPORAZUMA TENDERSKA PROCEDURA I UGOVARANJE (DO 7 MESECI U ZAVISNOSTI OD VRSTE UGOVORA I VISINE BUDŽETA) PROJEKTI MORAJU DA SE UGOVORE U ROKU OD 3 GODINE OD POTPISIVANJA FINANSIJSKOG SPORAZUMA REALIZACIJA PROJEKATA (DO 3 GODINE U ZAVISNOSTI OD PROJEKTA) 50
49 Planska Dokumenta
50 Hijerarhija IPA Planskih dokumenata Indikativni strateški dokument Sektorski planski dokument Godišnji akcioni dokumenti
51 Glavni ciljevi IPA II Okvir je Evropa 2020 (inkluzivni rast ) kao osnova za planiranje i programiranje IPA II Sveobuhvatni pristup: zapošljavanje, socijlana i ekonomska politika definišu se zajedno Povezivanje prioriteta finansiranja radi dostizanja rezultata i odgovarajućih reformskih politika
52 Priortitne oblasti za finansiranje
53 Očekivani rezultati u reformama Pojačani kapaciteti demokratskih institucija, posebno skupštine i nezavisnih regulataornih tela, za efikasan nadzor,poboljšana koordinacija reforme javne uprave, uspotavljen sistem koordinacije javnih politika sa planskim dokumentima i konsolidovanim sektorskim strategijama Dodatna sredstva: Herkul III, Perikle 2020 Fiscalis 2020 i Carina 2020 :
54 Pripremaju
55 Vrste/instrument pomoći kroz IPA sredstva Tehnička pomoć konsultantske usluge Izgradnja institucija, priprema projektne dokumentacije, priprema i sprovođenje strategija, obuka i sl. Twinning i laki Twinning Usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, obuka i sl. Investicioni projekti Nabavka opreme i radovi Bespovratna sredstva (Grant) Posebna sredstva namenjena civilnom društvu, lokalnoj samoupravi i razvojnim agencijama 58
56 IPAII VRSTE PROGRAMA DG ENLARG DG AGRI Akcioni program za zemlju /Više zemalja Odluka EK o implementaciji + Akcioni program CBC programi Odluka EK o implementaciji Finasijski predlog CBC Annex 2 IPA zemlje Program ruralnog razvoja Odluka EK o implementaciji Regionalni razvojni plan Posebni finansijski sporazumi za svaki od programa Dokumentaciona osnova- Akciona dokumenta; Sektorski specifični dokumenti, Nacionalni sektorski program(i);ipa sektorski dokument
57 Akcija koja podržava Sektor Jednokratna Akcija OPCIJA1 U celini podržava sektor Sektorski dokument samog Korisnika OPCIJA 2 Podržava sektorsku orijentaciju IPA specifični Sektorski Planski dokument OPCIJA 3 Akcija za koju Sektorski pristup ne odgovara ili nije neophodan, ili je horizontalna ili ad hoc Nema sektorskog dokumenta Akciona dokumenta Akcioni programi
58 Definicija Sektora Evropski savet je dostavio sledeće smernice o definiciji sektora: Sektor bi trebalo da definiše vlada i da je relevantan za pristupanje EU, odnosno nacionalni društvenoekonomski razvoj. U pogledu pristupanja to znači da bi ciljevi sektorske politike trebalo da rešavaju konkretne političke, odnosno pravne, odnosno administrativne reforme, koje su u proteklim izveštajima o napretku utvrđene kao neophodne za poštovanje Kopenhagenskih kriterijuma u datoj državi Sektori se procenjuju na osnovu sledećih kriterija: Stareški okvir ( postojanje razvojinih dokumenata, planova reformi i usvajanja propisa) Institucionalnih kapciteta i koordinacije MTEF and PFM ( budžetske projekcije i izveštavanje) PAF
59 Kako se pravi Sektorski planski dokument? ZSO ciljevi Rešenja Pregled postojećih i budućih projekata Pregeled NAD Mera EK Progress Report 2014 Evaluacije Problemi Apsorcioni kapcitet sektora
60 Srbija
61 Nacionalni prioriteti za medjunarodnu pomoć RS za period sa projekcijama do 2020 (NAD) Strateški programski dokument Omogućava veću uskladjenost medjunarodne pomoći sa nacionalnim prioritetima Obezbedjuje komplemntarnost donatorskih intervencija i EU sa nacionalnim prioritetima i budžetskim izdvajanjima za sprovodjenje strateških reformi i ciljeva
62
63 Tematske oblasti i multidisciplinarna pitanja u NAD
64 Ministarstva nadležna za sektore NAD Pravda Sektor NAD Unutrašnji poslovi Reforma javne uprave Konkurentnost Energetika Životna sredina i klimatske promene Saobraćaj Ljudski resursi i socijalni razvoj Poljoprivreda i ruralni razvoj Vodeća institucija Ministarstvo nadležno za oblast pravosudja Ministsrtvo nadležno za oblast unitrašnjih poslova Ministarstvo nadležno za oblast državne uprave Ministarstvo nadležno za oblast privrede Ministarstvo nadležno za oblast energetike Ministarstvo nadležno za oblast zaštite životner sredine Ministarstvo nadležno za oblast saobraćaja Ministarstvo nadležno za oblast zapošljavanja Ministarstvo nadležno za oblast
65 NAD Sektor reforme javne uprave Obuhvata izvršnu vlast na centralnom nivou (ministarstva i organe unutar ministarstava, posebne organizacije, javne služe, javne agencije itd) i na nivou autonomnih pokrajina, organe lokalne samouprave, (grad Beograd, 23 grada i 150 opština), komunalna preduzeća i službe, kao i Narodnu skupštinu, kao zakonodavni oblik vlasti. Proces reformi je trajan i odnosi se na delotvrno upravljanje i efikasn rad na svim nivoima uprave, finasijsko uoravljanje i kontrolu kao i na druge oblasti koje omogućavaju nesmetan rad državnih organa(javne nabavke, uravljanje informacijama, statistika, ljudski resursi i e-uprava). Reforma uključuje i prenos vlasti sa centralnog nivoa.
66 NAD Sektor reforme javne uprave- Strateški okvir Unapredjenje efikasnosti i delotvornosti javne uprave Profesionalizacija i modernizacija javne uprave Unapredjenje strateškog planiranja i koordinacije politika Unapredjenje upravljanja javnim finansijama Jačanje transparentnosti i odgovornosti javne uprave
67 NAD Sektor reforme javne uprave- Opšti cilj Ostvarivanje standarda dobrog upravljanja stvaranjem efikasne, delotvorne, transprentne i profesionalne javne uorave koja odgovara potrebama gradjana i provrede i doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju Srbije
68 NAD Sektor reforme javne uprave -Strateški okvir Unapredjenje delotvornosti, efikasnosti i transparentnosti javne uprave Profesionalizacija i modernizacija javne uprave Jačanje strateškog planiranja i koordinacije politika Unapredjenje upravljanja javnim finansijama Jačanje transparentnosti i odgovornosti javne uprave
69 NAD Sektor reforme javne uprave- Prioriteti Prioritet 1: Unapredjenje delotvornosti, efikasnosti i transparentnosti javne uprave Prioritet 2 :Jačanje strateškog planiranja i koordinacije politika Prioritet 3: Unapredjenje upravljanja javnim finansijama
70 NAD Sektor reforme javne uprave - mere za sprovodjenje prioriteta Prioritet 1 Mera 1.1: reorganizacija struktura i optimizacija procesa na svim nivoima javne uprave Mera 1.2: Približavanje funkcija javne uprave gradjanima i privredi u okviru procesa dekoncentracije i decentralizacije Mera 1.3 :Unapredjenje sistema upravljanja/ razvoja ljudskim resursima na svim nivoima javne uorave Mera 1.4: Modernizacija pružanja usluga javne uprave kroz dalje unapredjenje informacionih i komunikacionih tehnologija na svim niivoima upravljanja Mera 1.5: Jačanje mehanizma kontrole rada javne uprave i povećanje transparentnosti
71 NAD Sektor reforme javne uprave - mere za sprovodjenje prioriteta Prioritet 2 Mera 1.1: Unapredjenje administrativnih kapciteta za delotvorno i efikasno strateško fiskalno planiranje i njihovu koordinaciju Mera 1.2: Unapredjivanje institucionalnih i tehničkih kapaciteta za praćenje i projekcije društvenoekonomskih trendova Mera 1.3 :Unapredjenje sistema upravljanja i razvoja ljudskih resursa na svim nivoima javne uprave Mera 1.4: Modernizacija pružanja usluga javne uprave kroz dalje unapredjene informacionih i komunikacionih tehnologija na svim niivoima upravljanja Mera 1.5: Jačanje mehanizma kontrole rada javne uprave i povećanje transparentnosti
72 NAD Sektor reforme javne uprave - mere za sprovodjenje prioriteta Prioritet 3 Mera 3.1:Unpredjivanje procesa planiranja i pripreme budžeta (kao i budžetskog izveštavanja) Mera 3.2: Poboljšanje upravljanja javnim prihodima Mera 3.3 :Poboljšanje upravljanja javnim rashodima i izvršenjem budžeta
73 POTENCIJALNE OPERACIJE i INDIKARIVNI KALENDAR Teme za diskusiju Podrška pripremi zakona u sektoru životne sredine i klimatskih promena Preduslovi: Da budu u skladu sa NAA i podrškom bilateralnih donatora u oblasti 2. Priprema projekata u oblasti upravljanja vodama Preduslovi: resorno ministarstvo ima vodeću ulogu u razvoju GAP izveštaja u skladu s Metodologijom izbora i prioritizacije projekta Politička odluka: Izvršena revizija Strategije uporavljanja vodama; 3.Priprema projekata u sektoru upravljanja vodama (vodosnabdevanje zaštita od pošlava) Preduslovi: Da resorno ministarstvo ima vodeću ulogu u pripremi GAP izveštaja u skaldu s Metodologijom izbora i prioritetizacije projekata. Politička odluka : Sistemska odluka o poboljšanju upravjanja projektima upravljanj avodama kako bi s eotklonila uobičajena uska grla Pravno regulisanje odgovrnosti izmedju Tela za ugovaranje, nadležnog ministarstva i lokalnih vlasti Prirpema Staregije razvoja sektora voda 4. Inesticije u sistem upravljanja otpadom Preduslovi: Da znatno smanji broj projekta koiji su odobreni a ne sprovode se zbog uskih grla Politička odluka : ista kao pod 3.
74 POTENCIJALNE OPERACIJE i INDIKARIVNI KALENDAR Upravljanje granicom (implementacija IBM strategije ) (procena potreba za poboljšanjem organizacije i uravljanja granicom, harmmonizacija postojećih administrativnih postupaka za zajedničke operacije graničnih službi,procena potreba za obukom i obuke graničnih službi, procena potreba i preporuke za sinhronizovani razvoj telekomunikacija i informacionih tehnologija, Izgradnja granišnih prlelaza) Reduslov: Projekta dokumentacija i neophodne dozvole za relevantnu izgradnju/obnovu graničnih prelaza; Jasna prioritizacijau skladu sa ZSO i Planom realizacije 2. Upravljanje migracijama (Pobiljšanje smeštaja azilana; Podrška pobljšanju sistema upravljanja migracijama i njegovo usaglašavanje sa EU standardima i preporukama; Izgradnja kapciteta u svim nadležnim institucijama na nacionalnom i lokalnom nivou odgovrnih za obrazobanje, zaštitu zdravlja,zapošljavnaje, socijalnu zaštitu i administrativne usluge (kao izdavanje dokumenata); Podrška prikupljanju statističkih podataka i deljenja, nadzor nad migracionim kretanjima i preporuke za poboljšanje postojećih propisa kako bi bili u skladu sa metodologijm EUROSTATa. Podrška IRL dobrovoljni i trajan povratak i poboljšanje uslova života Preduslov: Prihatanje izgradnje centra za azilante od strane lokalne zajednice; Projektan dokumentacija završena i dobijen enophodne dozvole 3. Borba proti orhganizoanog kriminala (Analiza pravnih i institucionalnih kapciteta z arazvoj NCIS, analiza potreba za obukom i priprem multidisciplinarnog programa za poboljšanje kapciteta z afinansijske istrage, procena potreba i preporuke za uspostavljanje jedinstvene zabe podataka radi razvoja ILP Istrage orijenisane na traženju dokaza, Stvaranje pravnog i institucionalnog okvira za razvoj ILP, Razvoj i osnivanje ILP, borba protiv terorizma, sajber kriminala, droga i pranja novca
75 NAD Sektor konkurentnosti obuhvat Konkurentnost obuhvata pitanja koja utiču na sposobnost privrede da na najbolji način koristri raspoložive potencijale: slobodno kretanje robe i kapiatala, odgovarajuću politiku konkurencije, regulisano pravo privrednih drušatava, zaštitu potrošača i bezbednost proizvoda, pružanje ulsuga, visokokvalitetna istraživanja i inovacije i reformisanih propisa o pravima intelektualne svojine.unapredjenje IKT, strane direktne investicije, razvoj klastera i poslovnih mreža su deo konkurentnosti uz regionalni razvoj kao multidimenzijalnu temu. Razvoj produktivnosti preduzeća je središte sektora.
76 NAD Sektor konkurentnosti Strateški okvir Dinamičan i stabilan ekonomski rast zasnovan na porastu ulaganja i izvoza Stvaranje nacionalnog sistema inovacija i razvoj nacionalne izuzetnosti u istraživanjima Uskladjivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU radi pospešivanja reformi usmerenih na stvaranje okruženja pogodnog za poslovanje i integraciju u EU (jedinstevno tržište, Unija inovacije itd.
77 NAD Sektor konkurentnosti Opšti cilj i prioriteti Povećanje konkurentnosti i inovativnosti preduzeća u okviru funkcionalne tržišne privrede Proritet 1:Unapredjenje kvalitata proizvoda i usluga i povećanje stepena produktivnosti Prioritet 2:Unapredjenje stepana inovacija i kvaliteta istraživanja i razvoja u javnom i privatnom sektoru Prioritet 3: Unapredjenje radnog okruženja za poslovanje putem javnih politika zasnovanih na činjenicima i pojednostavljenje propisa
78 NAD Sektor konkurentnosti mere Proritet 1 Mera 1.1: Obezbedjivanje pristupa izvorima finansiranja Mera 1.2:osiguranje i uspostavljanje savremenog poslovnog okruženja Mera 1.3: osiguranje konkurentne proizvodne baze Prioritet 2 Mera 2.1: Povećati kvalitet baze istraživanja i razvoja u svrhe ekonomskog razvoja Mera 2.2:veća raznolikost mehanizama za podršku komercijalizaciji Prioritet 3 Mera 3.1: Unapredjenje strateškog, regulatornog i institucionalnog okvira primenom pristupa zasnovanog na činjenicama na donošenje javnih politika i pojednostavljenje administracije i propisa Mera 3.2: Unapredjenje administativnih kapaciteta i procena potrebnih kadrova Mera 3.3: Unaprednje uslova poslovanja i kapciteta preduzeća za poštovanje zakonodavstva uslkladjenog sa EU
79 NAD Sektor Energetike Sektor energetike obuhvata električnu i toplotnu energiju, ugalj, naftu, gas, obnovljive izvore energije Nacionalni indikativni cilj je ušteda energije od najmanje 9% od Udeo obnovljivih izvora energije dostići će 37% u elektroenergetskom sektoru, 30% u sektoru grejanja i hladjenja a u sektoru saobraćaja 10% do 2020
80 NAD Sektor Energetike Opšti cilj i prioriteti Integracija u evropska energetska tržišta ostvarivanjem sigurnog, bezbednog i pouzdanog kvaliteta snabdevanja energijom i energentima prateći principe održivog razvoja Prioritet 1: Unapredjenje strateškog, institucionalnog i zakonodavnog okvira kako bi se osigurao održiv razvoj energetskog sektora Prioritet 2: osiguranje pouzdanog, kvalitetnog i efikasnog lanca snabdevanja energijom Prioritet 3:Ublažiti negativan uticaj energetskog sektora na životnu sredinu smanjenjem zagadjenja, remedijacijom zemljišta i pripremnim aktivnostima usmerenim na održivu proizvodnju energije u budućnosti
81 NAD Sektor Energetike Prioritet 1 Mera 1.1: Podrška sprovodjenju nacionalnog zakonodavstva u sektoru energetike i unparedjenje mehanizama za praćenje i izveštavanje o sprovodjneju javnih politika i zakona na centralnom i lokalnom nivo Mera 1.2:Dalja podrška enregetskom tržištu u R S radi unapredjenja njegove unutrašnje i regionalne konkurentnosti Prioritet 2 Mera 2.1: Unapredjenje sigurnosti snabdevanja energijom u prenosu električne energije i transportu gasa radi integracije regionalnog energetskog tržišta i uspostavljanje rezervi nafte za hitne slučajeve Mera 2.2:Unapredjnej održivog korišćenja svih obnovljivih izvora energije uz usmeravanje na bio masu Mera 2.3: Povećanje energetske efikasnostu u sektorima daljinskog grejanja i sektorima potrošnje energije uz usmeravanje na javne i stambene zgrade Prioritet 3 Mera 3.1: Smanjeneje zagadjenja iz energetskog sektora koje utiče na kvalitete vazduha, vde i zemljišta
82 NAD Sektor Životna sredina i klimatske promene Sektor obuhvata: Horizontalni zahtevi (strateška procena uticaja na životnu sredinu,učešće jabnosti) Kvalitet vazduha Upravljanje otpadom Kvalitet voda Zaštita prirode Sprečavanje i kontrola industrijskog zagadjenja Kontrola hemikalija Buka Klimatske promene
83 NAD Sektor Životna sredina i klimatske promene- Prioriteti Prioritet 1: Izrada i jačanje strateških, regulatornih, finansijskih i mehanizama za praćenje radi osiguranja održivog razvoja, uključujući podizanje nivoa svesti u pogledu pitanja životne sredine Prioritet 2: Podrška prilagodjavanju izmenjenim klimatskim uslovima, ublađavanje posledica i sprečavanje rizika Prioritet 3: osiguranje održivosti životne sredine putem valjanog upravljanja prirodnim resursima i smanjenja zagadjenja
84 NAD Sektor Ljudskih resursa i društvenog razvoja Obuhvata zapošljavanje, tržište radaobrazovanja, socijalnog uključivanja, zdravlja i pitanja mladih Opšti cilj: Doprineti pametnom, održivom i inkluzivnom rastu koji će pružiti veće mogućnosti za bolji životni standard
85 NAD Sektor Ljudskih resursa i društvenog razvoja Prioriteti Prioritet 1: Jačanje efikasnog, stabilnog i održivog trenda rasta u oblasti zapošljavanja Prioritet 2:Izgradnja društva zanovanog na znanju putem osnaživanja formalnog i neformalnog obrazovanja Prioritet 3: Povećanje delotvornosti i pravednosti socijalne zaštite Prioritet 4: Poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva povećanjem pristupačnosti, dostupnosti, ekonomičnosti i efikasnosti usluga zdravstvene zaštite
86 NAD Sektor Ljudskih resursa i društvenog razvoja Mere Prioritet 1 Mera 1.1: Dalje promovisanje primene aktivnih mera tražišta rada, osnaživanje njihove delotvornosti, usmeravanja i obuhvata usluga Mera 1.2: Smanjivanje regionalnih razlika kroz integrisanu i koordiniranu podršku zapošljavanju Mera 1.3:Unapredjenje politike u oblasti rada, radnog okruženja i uslova rada Mera1.4: Unapredjenje zapošljavanja mladih i brži ulazak na tržište rada Prioritet 2 Mera 2.1: Podizanje kvaliteta i efikasnosti opšteg obrazovanja na pred- univerzitetskom nivou Mera 2.2: Veće učešće i pristup obrazovanju Mera 2.3: Uspostavljanje funkcionalnog nacionalnog okvira za celoživotno obrazovanje Mera 3.3: Unapredjenje kvaliteta i učešća u visokom obrazovannu
87 NAD Sektor Ljudskih resursa i društvenog razvoja Mere Prioritet 3 Mera 3.1:Povećati ulaganja u sistem socijalne zaštite putem efikasnijeg i delotvorinijeg korišćenja sredstava za socijalnu zaštitu (smanjivanje siromaštva) i modernizacija nacionalnih mehanizama za pružanje podrške osteljivim grupama stanovništva Mera 3.2: Unapredjenje efikasnosti socijalne zaštite i uključenosti putem inovacija Prioritet 4 Mera 4.1:Smanjenje učestalosti nezaraznih bolesti putem prevencije sa ciljem smanjivnja faktora rizika Mera 4.4: Izgradnja kapciteta rukovodjenja sistemom zdravstvene zaštite i uvodjenje novih tehnologija za bolje lečenje i rehabilitaciju i efikasnost sistema zdravstvene zaštite
88 NAD Sektor Poljoprivrede ruralnog razvoja Sektor obuhvata poljoprivrednu proizvodnju, šumarstvo, ribarstvo, bezbednost hrane, dobrobit životinja i ruralni razvoj Opšti cilj: Održiv i konkurentan sektor poljoprivrede koji poštuje visoke standrde životne sredine, kvaliteta i bezbednosti hrane, osiguravajući unapredjenje kvaliteta života u rauralnim područjima
89 NAD Sektor Poljoprivrede ruralnog razvoja Prioriteti Prioritet 1: Povećanje konkurentnosti sektora poljoprivrednog poslovanja i stvaranja uslova za održivi rast prihoda poljoprivrednika (uz poziv na IPARD osu 1) Prioritet 2: Unpredjenje kvaliteta života ruralnog stanovništva i atraktivnosti ruralnih područja(uz poziv na IPRD ose 2i 3) Prioritet 3: Jačanje administrativnih kapciteta za uskladjivanje poljoprivredne politike (stub 1 ZPP) i politike ruralnog razvoja (IPRD i stub 2 ZPP) i institucija sa pravnim tekovinama EU Prioritet 4: Standardi i sistem bezbednosti hrane, bilja, zdravlje i dobrobit životinja
90 NAD Sektor Poljoprivrede ruralnog razvoja Mere Prioritet 1 Mera 1.1: Ulaganje u poljoprivredna gazdinstva, preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda, uvodjnenje standarda EU za poljoprivredne proizvide i hranu Mera 1.2:Pospešivanje inovacija, prihvat istražianja i prenošenje znanja putem savetodavnih službi Prioritet 2 Mere 2.1: Stvaranje uslova za unapredjenje ruralne infrastrukture Mera 2.2: Podrška diversifikaciji ruralne ekonomije i otvaranju novih radnih mesta Prioritet 3: Mera 3.1: Unaredjivanje kapciteta za analizu, programiranje, upravljanje projektima i sporovodjenje u oblasti ruralnog razvoja Mera 3.2: Unapredjivanje administivnih kapciteta u sprovodjenju poljoprivredne i prehrambene politike i organizacije nastupa na zajedničkom tržištu EU Prioritet 4 Mera 4.1: Izgradnja standarda i kapciteta za veterinasrke usluge, zdravlje i dobrobit životinja Mera 4.2: Jačanje sistema bezbednosti hrane Mera 4.3:Izgradnja standarda i adminsitrativnih kapciteta uoblasti zdravlja i sredstava za zaštitu bilja
91 Kako do projekata
92 Dodatni EU fondovi Višekorisnička IPA II ( Muticountry IPAII) Fondovi zajednice
93
94
95
96 Višekorisnička IPA II budzet i namena sredstava Ukupno Horizontalna podrška TAIEX i statistika Medjunardne org Civilno drustvo&mediji Erazmus Regionalne strukture i mreže Podrška regionalnim investicijama ,9 WBIF,EDIF, GGF i dr RHP(Regionalni program za stanovništvo) Teritorijalna saradnja 28, Ukupno ,
97
98 Sektor Demokratija i uprava Životna sredina Sabraćaj Energetika Konkurentnost i inovacije Obrazovanje, zapošljavanje i socijalna politika Fondovi Zajednice Herkul III, Perikle, Fiskalis,Customs Life, Copernicus, MB IPA WBIF Conecting Europe Facility EDIF, Horisont 2020, WBIF Horisont, Cosme, Consumer Erasmus+,employment and social inovation,
99 Naziv (ime ranijeg programa) Sredstva Ušešće Srbije HERCULE III 105 miliona Nije iskazan interes Creative Europe (Cultura, Media, etc.) 1,5 milijardi Jun 2014 Europe for citizens 185 miliona 2015 Consumer Programme 188 miliona Nije iskazan interes Health program(public health) 450 miliona Iskazan interes Civil protection Mechanism 230 miliona Iskazan interes Justice programme 380 miliona Nije iskazan interes
100 Naziv (ime ranijeg programa) Rights, Equality and Citizenship Sredstva Ušešće Srbije 440 miliona Nije iskazan interes LIFE 3,5 milijardi Nije iskazan interes očekuje se u 2015 EU Aid Volunteers 150 miliona Nije iskazan inters VIDITE: Publikacije VODIČ KROZ PROGRAME EU VODIČ KROZ IPA II EVROPA 2020 Komitete Regiona IV Vojvodine Ostvarivanje Ciljeva Strategije Evropa priručnik za JLS
101 Prekogranična saradnja
102 Program prekogranične saradnje Hrvatska Srbija Teritorija obuhvaćena programom: Srbija: Severno-bački okrug Zapadno-bački okrug Južno-bački okrug Sremski okrug Pridruženi region: Mačvanski okrug Hrvatska: Osiječko-baranjska županija Vukovarsko-srijemska županija Pridruženi regioni: Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija
103 Program prekogranične saradnje Hrvatska Srbija Prioriteti: 1. Unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga u programskom području Unapređenje infrastrukture, usluga i veština u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite ,00 2. Zaštita životne sredine i biodiverziteta, unapređenje prevencije rizika i promocija održive energije i energetske efikasnosti Unapređenje sistema upravljanja prevencijom rizika i zaštite životne sredine i biodiverziteta; ,00 Promocija upotrebe održivih izvora energije i energetske efikasnosti 3. Doprinos razvoju turizma i očuvanje kulturnog i prirodnog nasleđa Jačanje, diverzifikacija i integracija pogranične turističke ponude i bolje upravljanje resursima kulturnog i prirodnog nasleđa ,00 4. Povećanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom području Unapređenje konkurentnosti programskog područja kroz podsticanje saradnje između institucija za podršku poslovanju, obrazovnih i istraživačkih institucija i preduzetnika sa ciljem razvoja novih proizvoda/usluga/patenata/zaštitnog znaka programskog područja ,00
104 Program prekogranične saradnje Hrvatska Srbija Potencialni Lokalna samouprava i ustanove lokalne samouprave Udruženja lokane samouprave i njihove institucije Razvojne agencije Nevladine neprofitne organizacije Ustanove za zaštitu okoline Turističke zajednice Organizacije za podršku i pokretanje biznisa korisnici: Univerziteti, istraživački instituti Zavodi za zapošljavanje Institucije za obrazovanje i organizacije koje obezbedjuju obuke, Gradjansko-društvene organizacije (udruženja, fondacije) Institucije za stručnu obuku Kulturne institucije, lokalni kulturni centri, omladinske organizacie
105 Program prekogranične saradnje Mađarska Srbija Teritorija obuhvaćena programom: Mađarska: Csongrád, Bács-Kiskun. Srpski okruzi: Zapadnobački, Severno-bački, Severnobanatski, Južno-bački, Srednje-banatski, Pridruženi regioni: Južno-banatski i Sremski okrug
106 Program prekogranične saradnje Mađarska Srbija Prioriteti: 1. Unapređivanje vodoprivrede u pograničnom regionu i sistemi prevencije rizika Smanjivanje ekoloških rizika, sprečavanje negativnih efekata na poljoprivredne i prehrambene proizvode, unapređivanje stepena upravljanja i mera za nadzor vodnih površina putem koordiniranih akcija 2. Smanjenje uskih grla u pograničnom saobraćaju Unapređivanje kapaciteta prekograničnih prelaza i umreženosti transportnih linija kroz promociju razvoja i upotrebe održivih transportnih modela 3. Podsticanje turizma i saradnje u očuvanju kulturnog naseleđa Stvaranje turističkih destinacija u pograničnom području zasnovanih na lokalnim resursima pomoću zajedničke koordinacije, promocija prekograničnih aktivnosti u oblasti kulture, sporta i zaštite životne sredine 4. Unapređivanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz inovativni razvoj Osnaživanje mogućnosti MSP za rast i zapošljavanje kroz razvoj i adaptaciju novim tehnologijama, procesima, proizvodima i uslugama, povećanje interakcije između MSP/ klastera u pograničnom regionu i relevantnih univerziteta, istraživačkih i razvojnih centara, organizacija civilnog društva u cilju unapređenja inovacija
107 Program prekogranične saradnje Mađarska Srbija Potencialni Lokalna samouprava i ustanove lokalne samouprave Udruženja lokane samouprave i njihove institucije Razvojne agencije Nevladine neprofitne organizacije Ustanove za zaštitu voda Ustanove za zaštitu okoline Uprave nacionalnih parkova i zaštićenih prirodnih područja korisnici: Javna preduzeća Turističke zajednice Univerziteti, istraživački instituti Obrazovne i nastavne organizacije i njiihove neprofitne organizacije Zavodi za zapošljavanje Fondacije, privredne komore
108 Program prekogranične saradnje Bosna i Herzegovina Srbija Teritorija obuhvaćena programom: Bosna i Herzegovina: Sarajevski region, Severoistočni region Srbija: Sremski, Mačvanski, Zlatiborski i Kolubarski okrug
109 Program prekogranične saradnje Bosna i Herzegovina Srbija Prioriteti: 1. Promovisanje zapošljavanje, mobilnost radne snage i socijalna i kulturna inkluzija u prekograničnoj regiji: Zajednički poslovni razvoj i razvoj usluga i proizvoda. Umrežavanje stranih inovatora, diplomatora i stručnjaka. Brendiranje proizvoda i usluga. Stvaranje novih socialnih i zdravstvenih šema. Podrška nadzornim organima za osetljive društvene grupe. Kulturni dogadjaji sa ciljem unapredjenja kulturne integracije ,00 2. Zaštita životne sredine, promovisanje adaptacije i ublažavanja klimatskih promena, prevencija i upravljanje rizikom: Nadogradnja fizičkih objekata i opremanje javnih komunalnih preduzeća. Analiza vode i povećanje svesti o zagadjenju vode. Obuke i izgradnja kapaciteta civilne zaštite i druge hitne službe. Razvoj i unapređenje planiranja akcija, informisanja, koordinacije sistema prevencije i ublažavanja prirodnih katastrofa i vanrednog stanja ,00 3. Podsticanje turizma i kulturnog i prirodnog nasledja: Umrežavanje, strukturiranje i pozicioniranje novih turističkih proizvoda i usluga. Uspostavljanje prekograničnih turističkih klastera ,00
110 Program prekogranične saradnje Bosna i Herzegovina Srbija Potencialni regionalna i lokalna samouprava; opštinska udruženja; agencije za razvoj; organizacije za podršku razvoju preduzetništva, kao što su privredne komore, biznis centri, udruženja za razvoj malih i srednjih preduzeća, sektorske asocijacije, lokalna udruženja trgovaca itd; turističke i kulturne organizacije; nevladine neprofitne organizacije, javna i privatna tela koja pružaju podršku radnoj snazi; korisnici: nacionalne institucije koje deluju na kvalifikovanom području; tela i organizacije (uključujući i nevladine) nadležni za zaštitu prirode; tela nadležna za upravljanje vodama; vatrogasne i hitne službe; škole; obrazovni i istraživački centri; fakulteti i institucije za stručno usavršavanje itd.
111 Dunavski program Budžet: ERDF doprinos 202,3 miliona + IPA doprinos 19,8 miliona EUR EU države: -Austrija -Bugarska -Hrvatska -Češka -Nemačka (Baden- Virtemberg i Bavarska) -Mađarska -Rumunija -Slovačka -Slovenija države izvan EU: Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Srbija i deo Ukrajine
112 Dunavski program Prioriteti: 1. Inovaticije i društvena odgovornost 1.1. Unapređenje okvirnih uslova i ravnomernog pristupa znanju 1.2. Povećanje poslovnih veština i društvenih inovacija 2. Zaštita životne sredine i kultura 2.1. Održiva upotreba prirodnog i kulturnog nasleđa i resursa 2.2. Restauracija i upravljanje ekološkim koridorima 2.3. Transnacionalna vodoprivreda i prevencija rizika od poplava 2.4. Spremnost za vanredne situacije 3. Bolja povezanost 3.1. Ekološki i pouzdani transportni sistemi uz ravnomeran pristup urbanim i ruralnim sredinama 3.2. Unapređenje energetske bezbednosti i energetske efikasnoti 4. Dobro upravljanje 4.1 Povećanje institucionalnih kapaciteta u oblasti upravljanja velikim društvenim promenama 4.2 Unapređenje upravljanja Strategijom Evropske unije za Dunavski region
113 Jadransko jonski program EU državae Grčka (13 regiona) Italija (12 regiona i 2 provincije) Hrvatska (2 regiona) Slovenija (2 regiona) Države izvan EU: Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Srbija Budžet: ERDF doprinos 83,4 miliona + IPA doprinos 15,7 miliona EUR
114 Jadransko jonski program Prioriteti: 1. Istraživanje Inovativan i pametna region 2. Zaštita životne sredine Održivi region 3. Transport Povezan region 4. Upravljenje Podrška upravljanju Strategijom za Jadrnsko-jonski region
115 Značaj i koristi programa prekogranične saradnje Bespovratna sredstva eksterni izvori finansiranja Multiplicirajući efekat (inicijative i održivost) Sprovođenje projekata po pravilima EU priprema za strukturne fondove, podizanje kapaciteta centralnih i lokalnih organa vlasti za upravljanje EU fondovima Jačanje saradnje sa zemljama susedima Međusektorska saradnja javni sektor + civilno društvo Odgovornost za lokalni razvoj prelazi na niže organe vlasti
116 1. European Parliament, COMMISSION IMPLEMENTING REGULATION (EU) No 447/2014, on the specific rules for implementing Regulation (EU) No 231/2014 of the European Parliament and of the Council establishing an Instrument for Pre-accession assistance (IPA II), 2 May European Parliament, REGULATION (EU) No 1299/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on specific provisions for the support from the European Regional Development Fund to the European territorial cooperation goal, 17 December European Parliament, REGULATION (EU) No 231/2014 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL, establishing an Instrument for Pre-accession Assistance (IPA II), 11 March 2014.
117 4. European Parliament, REGULATION (EU) No 232/2014 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL, establishing a European Neighborhood Instrument, 11 March European Parliament, REGULATION (EU) No 236/2014 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL, laying down common rules and procedures for the implementation of the Union s instruments for financing external action, 11 March Evropska komisija, Indikativni strateški dokument za Srbiju , avgust 2014.
118 7. INDICATIVE STRATEGY PAPER FOR SERBIA ( ), adopted on 19/08/ IPA ( ), Roadmap for Planning and Programming, version IPA II , A quick guide to IPA programming. 10. IPA II Multi-country Strategy Paper (MCSP), draft, Kancelarija za evropske integracije, Evaluacija efektivnosti i efikasnosti međunarodne razvojne pomoći u Republici Srbiji po sektorima, Ministarstvo finansija, Uputstvo o programskom budžetu, Multi-Country Indicative Strategy Paper ( ), adopted on 30/06/ Nacrt IPARD programa Republike Srbije za , verzija 2, oktobar 2014.
PLAN OBUKE CIVILNIH SLUŽBENIKA
Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike / Ministarstvo Javne Administracije / Ministry of Public Administration INSTITUTI
More informationZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!
ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationIPA Instrument za pretpristupnu podršku. EU Na putu ka EU. Let s grow together! On the road to the
IPA Instrument za pretpristupnu podršku EU Na putu ka EU On the road to the Let s grow together! 1 Ova brošura je izrađena u okviru projekta Let s grow together with IPA 2 koji ima za cilj jačanje kapaciteta
More informationVodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ
Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ 2014-2020. Vodič kroz IPAII INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ 2014-2020. Andrija Pejović, Mirjana Lazović, Ognjen Mirić, Ivan Knežević Beograd, 2014.
More informationSTATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011
More informationKARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI
Ekonomski Fakultet Univerzitet u Beogradu KARAKTERISTIKE ANTIMONOPOLSKE POLITIKE I EFEKTI NJENE PRIMENE U SRBIJI Dr Dragan Lončar SADRŽAJ PREZENTACIJE MAKROEKONOMSKI PRISTUP 01 02 03 DOMEN ANTIMONOPOLSKE
More informationDOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU
OKTOBAR 2016 Radna grupa 17: Sloboda kretanja radnika (2) i Socijalna politika i zapošljavanje (19) DOMETI LOKALIZACIJE POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EU: LEKCIJE ZA SRBIJU Bojana Ružić, Fondacija Centar za
More informationProjekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini
Projekti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini Svjetska banka je od 1996. godine odobrila 101 projekat u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu preko 2,51 milijardi dolara. Trenutno je aktivno 14 projekata:
More informationTRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE
Ljubo Maćić TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE ELEKTRANE 2010 VRNJAČKA BANJA, 26 29. 10. 2010. Uslovi za otvaranje tržišta - sadašnje stanje Ponuda EPS-a je danas uglavnom dovoljna da pokrije
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationCurriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.
Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od
More informationDirekcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro
Direkcija za razvoj MSP - Enterprise Europe Network - Montenegro Crna Gora Direkcija za razvoj MSP Ljiljana Belada Podgorica, 17/11/2014. Politika MSP odgovor na izazove MAKRO BDP po glavi stanovnika,
More informationInstrument za pretpristupnu pomoć EU
2 1. Evropske politike u oblasti prekogranične saradnje Instrument za pretpristupnu pomoć EU 2007 2013. Treće izmenjeno i dopunjeno izdanje Autori: Andrija Pejović, Bojan Živadinović, Gordana Lazarević,
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationPrekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju
Prekogranična regija gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju O programu B Light Grant Shema je projekt kojim se financira suradnja malih i srednjih poduzeća (MSP) na pograničnom području Mađarska Hrvatska
More informationPrijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA
Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA Promjena u pristupu regionalnoj politici Politika Regionalna politika Stara
More informationJačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova
Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma putem primjene inovacija uz korištenje ESI fondova SADRŽAJ Važnost primjene inovacija za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma Gdje je RH danas po pitanju inovacija
More informationISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije
ISO 37001 ISO 37001 Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 Korupcija je jedan od najdestruktivnijih i najkompleksnijih problema današnjice, i uprkos nacionalnim i međunarodnim naporima
More informationHrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik
Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni
More informationTHE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES
International Scientific Conference of IT and Business-Related Research THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES MODEL POSLOVNIH ISTRAŽIVANJA POTENCIJALA
More informationModul 01_Ruralni razvoj. Modul 02_Ruralna ekonomija. Modul 03_Ruralna sociologija. Modul 04_Ruralna ekologija. Modul 05_Lobiranja i zagovaranje
Modul 01_Ruralni razvoj Modul 02_Ruralna ekonomija Modul 03_Ruralna sociologija Modul 04_Ruralna ekologija Modul 05_Lobiranja i zagovaranje Modul 06_Javne politike i javne kampanje Ova publikacija je urađena
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationSTRATEGIJA EVROPA 2020 PRIORITETI I CILJEVI 15
Mirjana Vuković 14 UDC 339.972/.976(4-672EU) STRATEGIJA EVROPA 2020 PRIORITETI I CILJEVI 15 Sažetak: U junu 2010. godine Evropski savet je usvojio predlog Komisije o strategiji za rast i zaposlenost Evropa
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationREGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG OKRUGA FINALNI NACRT
Pana Đukića 42. 16000 Leskovac Srbija, Telefon : +381 16 3 150 115; Fax: +381 16 3 150 114 info@centarzarazvoj.org, www.centarzarazvoj.org REGIONALNA STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA JABLANIČKOG I PČINJSKOG
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationRAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI
RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija
More informationFINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU
FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU Tema izlaganja: MLEKO Ljubiša Jovanovid, generalni direktor BD Agro predsednik Udruženja
More informationREZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27
REZULTATI I PROBLEMI U SPROVOĐENJU IPA PROGRAMA PREKOGRANIČNE SARADNJE OD ZNAČAJA ZA OBLAST ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJE 27 MA Mladenka Ignjatić, Istraživački forum, Evropski pokret u Srbiji dr Dragoljub
More informationVOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013
VOJVOĐANSKI STANDARD Novi Sad, oktobar 2013 2 UVOD Proces približavanja Evropskoj uniji polako prelazi u novu fazu. Od kada je Srbija dobila status zemlje kandidata i počela sa pripremnim aktivnostima
More informationStart of FP7-project Danube-INCO.NET: Advancing Research and Innovation in the Danube Region
Start of FP7-project Danube-INCO.NET: Advancing Research and Innovation in the Danube Region Vienna, 24 th of February, 2014 The Danube-INCO.NET project was successfully kicked-off on February 2nd and
More informationGrad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA
Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationNa osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ( Službeni glasnik RS, br. 55/05 i 71/05 ispravka), Vlada donosi
Na osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ( Službeni glasnik RS, br. 55/05 i 71/05 ispravka), Vlada donosi STRATEGIJU RAZVOJA INFORMACIONOG DRUŠTVA U REPUBLICI SRBIJI 1. UVOD 1.1 Zašto je potrebna Strategija
More informationN A C I O N A L N U S T R A T E G I J U održivog razvoja I. UVOD. 1. Osnovne postavke održivog razvoja
"Službeni glasnik RS", br. 57/2008 Na osnovu člana 17. stav 1. i člana 45. stav 1. Zakona o Vladi ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 - ispravka i 101/07), Vlada donosi N A C I O N A L N U S T R A
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationPrekograniČna. saradnja
PrekograniČna saradnja PREKOGRANIČNA SARADNJA Autori: Gordana Lazarević Ivan Knežević Relja Božić Beograd, 2011. 3 4 Sadržaj PREDGOVOR 9 1. EVROPSKE POLITIKE U OBLASTI PREKOGRANIČNE SARADNJE 11 1.1 Pojam
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationSTRATEGIJA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA
Crna Gora malih i srednjih preduzeća STRATEGIJA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA Federal Ministry for Economic Cooperation and Development Projekat finansira Evropska unija Crna Gora malih i srednjih
More informationPaketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite
Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran
More informationIZVEŠTAJ O HUMANOM RAZVOJU SRBIJA
IZVEŠTAJ O HUMANOM RAZVOJU SRBIJA 2008. Srbija REGIONALNA SARADNJA Beograd, 2008. Stavovi, analize i preporuke autora ne moraju istovremeno da odražavaju mišljenje narucioca ove nezavisne publikacije,
More informationIPA PPPF IPA PPPF sprovodi konzorcijum koji cine:
IPA PPPF IPA PPPF sprovodi konzorcijum koji cine: East West Consulting HD European Consulting Group FIIAPP - Fundación Internacional y para ıberoamerica de Administración y Políticas Públicas, and ECO
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationCenter for Independent Living Serbia
CENTAR ZA SAMOSTALNI ŽIVOT OSOBA SA INVALIDITETOM SRBIJE Center for Independent Living Serbia MISIJA Osnovna misija Centra je promocija filozofije samostalnog života i stvaranje uslova za njeno ostvarenje
More informationPeriod na koji se izveštaj odnosi: septembar oktobar 2016.
Period na koji se izveštaj odnosi: septembar 2015. oktobar 2016. IMPRESUM Koalicija 27 (2017) Poglavlje 27 u Srbiji: još uvek u pripremi Izdavač: Mladi istraživači Srbije, Bulevar umetnosti 27, 11 000
More informationProgramsko budžetiranje Ciklus godine. Novi Sad, 15. oktobar godine
Programsko budžetiranje Ciklus 2016. godine Novi Sad, 15. oktobar 2015. godine Uloga SKGO u procesu programskog budžetiranja na lokalnom nivou i podrška SKGO lokalnoj samoupravi u pripremi programskog
More informationMENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT. Menadžment i informacione tehnologije
Prezentacija smjera MENADŽMENT I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Katedra za menadžment i IT Menadžment i informacione tehnologije Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software
More informationHORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI ANALIZA
HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU U SRBIJI 1 HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA U POSTUPKU DONOŠENJA ODLUKA OD ZNAČAJA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationCOMPETITIVENESS UNITS OF LOCAL GOVERNMENT. Marijana Galić * Ensar Šehić ** Keywords: Competitiveness, Methodology, LGU, Bosnia and Herzegovina.
DOI 10.5644/PI2013-153-11 COMPETITIVENESS UNITS OF LOCAL GOVERNMENT Marijana Galić * Ensar Šehić ** Abstract The paper attempts to analyze competitiveness for Local Government Unit (LGU) based on unit
More informationStručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21. U saradnji sa: SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA STRATEŠKO PLANIRANJE 4.
Stručni konsultant: Vesna Kopanja SA Pergament Zrenjanin, Pupinova 21 U saradnji sa: SADRŽAJ SADRŽAJ 1. LISTA SKRAĆENICA 2. 1. UVOD 3. 2. STRATEŠKO PLANIRANJE 4. 3. SPROVOĐENJE STRATEGIJE 7. 4. MONITORING
More informationENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE
STRENGTHENING OF THE INSTITUTIONAL CAPACITY OF THE COMPETITION PROTECTION COMMISSION (CPC) IN THE REPUBLIC OF SERBIA 1 ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE 02.JUN 2015 PRIVREDNA KOMORA SRBIJE ALEKSANDAR
More informationBrojevi računa za pomoć ugroženim područjima. i instrukcije za plaćanje
Institucija Dinarski račun 1. Aranđelovac 840-3060741-22 Uputstva za uplatu na dinarski račun 2. Bajina Bašta 840-744151843-84 Svrha: pomoć ugroženom području Tekući transferi u korist opštine Poziv na
More informationSTRANE DIREKTNE INVESTICIJE - TRENDOVI I OČEKIVANJA
Bankarstvo, 2017, vol. 46, br. 3 6 uvodnik Veroljub Dugalić Udruženje banaka Srbije ubs@ubs-asb.com STRANE DIREKTNE INVESTICIJE - TRENDOVI I OČEKIVANJA U zavisnosti od sektora u koji su usmerene, strane
More informationAnaliza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava
Analiza (procena uticaja) strateškog planiranja i programskog budžetiranja na nivou lokalnih samouprava Septembar, 2015 1 SADRŽAJ 1 UVODNE NAPOMENE... 3 2 PROCES I METODOLOGIJA IZRADE... 4 3 KONTEKST...
More informationSustav potpore za program OBZOR 2020.
Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)
More informationСТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
More informationVODIČ za organizacije građanskog društva. Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća
VODIČ za organizacije građanskog društva Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća VODIČ za organizacije graďanskog društva: Govorimo o IPA Osnovni pojmovi i mogućnosti učešća Sadržaj Uvod...
More informationKoheziona politika i pretpristupna podrška Evropske unije
FOUNDATION OPEN SOCIETY INSTITUTE PREDSTAVNIŠTVO CRNA GORA Dr Dragan Đurić Koheziona politika i pretpristupna podrška Evropske unije Podgorica, 2009. godine Izdavač Foundation Open Society Institute, Predstavništvo
More informationOBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP "VODOVOD I KANALIZACIJA" A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053)
" Adresa: Mar~la T1ta 9a/I Telefon: (033) 251-590 Faks: (033) 251-595 E-mail: ejn@javnenabavke.gov.ba Web: https://www ejn.gov.ba Datum I vrl1eme slan]a bav]ehen]a na 061avu:25 5 2018. u 11 :13 OBAVJESTENJE
More informationZ A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA , , , , , , , 81.
P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU UGOVORA O IZMENAMA I DOPUNAMA FINANSIJSKIH UGOVORA 23.761, 24.745, 25.002, 25.198, 25.497, 25.610, 25.872, 81.657 I 82.640 IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I EVROPSKE INVESTICIONE
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationPOLITIKE SEKTORA ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA DIGITALNA AGENDA ZA KOSOVO
Republika Kosova Vlada Kosova Ekonomskog Razvoja POLITIKE SEKTORA ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA DIGITALNA AGENDA ZA KOSOVO 2013 2020 Mart, 2013 Sadržina Akronimi... 2 1. Izvršni Rezime:... 3 2. Uvod:... 4
More informationUTICAJ KLASTERA NA KONKURENTNOST I REGIONALNI RAZVOJ INDUSTRIJE. Dr Gorica Bošković Mr Aleksandra Jovanović
UNIVERZITET U NIŠU EKONOMSKI FAKULTET Časopis "EKONOMSKE TEME" Godina izlaženja XLVII, br. 1, 2009., str. 107-119 Adresa: Trg kralja Aleksandra Ujedinitelja 11, 18000 Niš Tel: +381 18 528 601 Fax: +381
More informationKNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016 /17 20 FONDACIJA ZA OTVORENO DRUŠTVO, SRBIJA
KNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016 /17 20 FONDACIJA ZA OTVORENO DRUŠTVO, SRBIJA KNJIGA PREPORUKA NACIONALNOG KONVENTA O EVROPSKOJ UNIJI 2016/2017 Beograd, 2017. SADRŽAJ UVOD...5
More informationGRUPA Prepoznatljivost Iskljuciti Ukljuciti 11. Razlicit kapacitet organizacija clanica mreze Dodati. 12. Dodati. 13. Dodati. 14.
GRUPA 1 III ANALIZE 3.2. Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje (SWOT analiza) SWOT analiza podrazumijeva analizu okruzenja kako bi se tacno definisale odredjene unutrasnje snage mreze, unutrasnje slabosti
More informationKatedra za menadžment i IT. Razvoj poslovnih informacionih sistema
Prezentacija smjera Razvoj poslovnih informacionih sistema Katedra za menadžment i IT Razvoj poslovnih informacionih sistema Zašto... Careercast.com latest report on the ten best jobs of 2011 #1 Software
More informationradna grupa analiza i preporuke
radna grupa analiza i preporuke radna grupa analiza i preporuke Beograd, jun 2014. sadržaj 1. Finansiranje zaštite životne sredine na nacionalnom i lokalnom nivou...9 2. Budućnost energetske politike
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationCurriculum Vitae. 1988: BA in Sociology, University of Belgrade, Faculty of Philosophy Thesis: Theory and History of Revolutions
Curriculum Vitae Marija Babovic, PhD, Associate Professor of Sociology Department for Sociology Faculty of Philosophy University of Belgrade Cika Ljubina 18-20 11000 Belgrade, Serbia e-mail address: mbabovic@f.bg.ac.rs
More informationEN-EFF. Zgrade gotovo nulte energije (ZG0E) Informativna radionica za javni sektor HGK-Županijska komora Varaždin. utorak, 22.5.
EN-EFF Zgrade gotovo nulte energije (ZG0E) Informativna radionica za javni sektor HGK- utorak, 22.5.2018 Program: Interreg V-a HU-HR 2014-2020, 1. poziv Prioritet: Obrazovanje Komponenta 2: Suradnja u
More informationIDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC
More informationInstitucije Evropske E
Institucije Evropske E Unije Trening ABC o EU i Natura 2000 26.-28.10. 2009., Ulcinj Andrea Štefan, WWF MedPO EU institucije pregled uloga proces odlučivanja uloga NVO-a (GH) Evropska unija (EU)( EUje
More informationAutorka: Emira Ajeti. Urednici: Mikaela Turman, Nurten Demiri. Dizajn: Nol Markaj
Autorka: Emira Ajeti Urednici: Mikaela Turman, Nurten Demiri Dizajn: Nol Markaj Sadržaj................................................4 5 6 7 9 10 11 16 21 22 23 25 27 29 32 2 Rezime Evropska unija, EU,
More informationPOSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA
Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,
More informationNacrt Strategije za Srbiju
Nacrt Strategije za Srbiju 2018-2023. EBRD obezbeđuje prevode originalnog teksa dokumenta samo da bi olakšaala čitaocu čitanje dokumenta. Iako se EBRD pobrinula u razumnoj meri da osigura autetičnost prevoda,
More informationProjekat Transparentno do posla. DTI, februar godine. Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška civilnom društvu
Projekat Transparentno do posla EKONOMSKI EFEKTI KADROVSKE POLITIKE U JAVNOM SEKTORU RACIONALIZACIJA I DEPARTIZACIJA DTI, februar 2016. godine Projekat finansira Evropska unija u okviru programa Podrška
More informationRURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA
Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana
More informationKORIŠTENE KRATICE. xvii
xvii KORIŠTENE KRATICE ADRIREP AMBO BDP BNP BPEG BTC CARDS program CIP COPA DNV EAP EES EEZ EIB Mandatory ship reporting system in the Adriatic Sea (sustav obveznog javljanja brodova u Jadranskome moru)
More informationRepublika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo Qeveria - Vlada - Government Ministria e Administratës Publike Ministarstvo Javne Administracije Ministry of Public Administration SVEOBUHVATNI IZVEŠTAJ
More informationLokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima
Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima 1 Lokalne zajednice u borbi protiv trgovine ljudima Izdavač: Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika nasilja nad ženama - Atina
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationMogućnosti razvoja prekograničnog turizma PÁMER Zoltán
Mogućnosti razvoja prekograničnog turizma PÁMER Zoltán Pročelnik odjela za suradnju s inozemstvom om Agencija za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja Osijek, 11 studenog 2009. Tendencije razvoja turizma
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationCg / Eng. Nedakusi. Bijelo polje.
Cg / Eng Nedakusi Bijelo polje www.bizniszona.me Bijelo Polje Biznis zona Business Zone Nedakusi podaci data naziv i lokacija / name and location Biznis zona Nedakusi, mikro lokalitet Vunko Industrijska
More informationINSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA
Pregledni rad Škola biznisa Broj 3-4/2013 UDC 502.131.1 INSTITUCIONALNA DIMENZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA Jelena Pivašević, Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad Petar Hafner, Ekonomski fakultet,
More informationUspostavljanje PIFC a u Federaciji Bosne i Hercegovine
Uspostavljanje PIFC a u Federaciji Bosne i Hercegovine Fatima Obhođaš Pomoćnik ministra za Centralnu harmonizacijsku jedinicu Federalno ministarstvo finansija / financija Sadržaj Koncept Javne interne
More informationSavremene tendencije u procesima integracije organizatora poslovanja i turističkih agencija
Savremene tendencije u procesima integracije organizatora poslovanja i turističkih agencija 2 faze u razvoju turizma Faza masovnog turizma ili faza fordizma turistički proizvod se karakteriše standardizacijom
More informationTEMPUS SUCCESS STORY National Tempus Information Day in BiH November 24, 2010 University of East Sarajevo
TEMPUS SUCCESS STORY National Tempus Information Day in BiH November 24, 2010 University of East Sarajevo Nina Kovač, Deputy Regional Manager and Project Manager, WUS Austria Higher Education Development
More informationUТICAJ FINANSIJSKOG MENADŽMENTA NA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA: STUDIJA SLUČAJA VISOKOOBRAZOVNIH INSTITUCIJA U CENTRALNO-ISTOČNOJ EVROPI
UNIVERZITET EDUKONS Fakultet poslovne ekonomije Sremska Kamenica UТICAJ FINANSIJSKOG MENADŽMENTA NA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA: STUDIJA SLUČAJA VISOKOOBRAZOVNIH INSTITUCIJA U CENTRALNO-ISTOČNOJ EVROPI
More informationSpisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent)
Spisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent) Rad u međunarodnom časopisu (M23): 1. Ilić, B., Stojanović, D., Jovanović, V., Mihajlović, D. Management in Sustainable Tourism Development of Serbian
More informationUloga ţenskog preduzetništva u SBA procesu
Uloga ţenskog preduzetništva u SBA procesu Mr Sanja Popović-Pantić predsednica Udruţenja poslovnih ţena Srbije Workshop on Small Business Act - Think Small first, Privredna komora Srbije, 6. mart 2012.
More informationMogućnosti korištenja ESI fondova za RDI aktivnosti turističkog sektora i OIE
Mogućnosti korištenja ESI fondova za RDI aktivnosti turističkog sektora i OIE Mogućnosti korištenja ESI fondova u Financijskoj perspektivi 2014. -2020. u nadležnosti Ministarstva gospodarstva za turistički
More information