PRIVREDNI VJESNIK. Problematična građevina, ali i prerađivači i trgovci. Tomislav Bronzin Citus

Transcription

1 SLASTIČARSTVO I PEKARSTVO TURIZAM REGIJA FINANCIJE PRIVREDNI VJESNIK prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 13. veljače 2017., godina LXIII, broj 3965 PV ANALIZA: LOŠI KREDITI Problematična građevina, ali i prerađivači i trgovci INTERVJU Tomislav Bronzin Citus POSLOVNA OČEKIVANJA Očekuju se strukturne reforme i smanjivanje troškova rada

2 4.445 m 2 Prodajna cijena od 46 /m 2 Tjedni gospodarski TV magazin Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: TV ŠIBENIK Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

3 SADRŽAJ 3965 / 13. veljače Teatar namještaja privlači individualce 12 Tomislav Bronzin TEMA TJEDNA 6 Predstavljeno istraživanje Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja a Ne smije se stati s reformama a INTERVJUI 12 Tomislav Bronzin, osnivač tvrtke Citus Tko danas razmišlja lokalno, osuđen je na propast 42 Martin Reents, njemački poduzetnik i start-up stručnjak Važni su osnivači, a ne ideja AKTUALNO 16 Ministarstvo državne imovine Državno vlasništvo nije manje sveto od privatnog PV ANALIZA 18 Loši krediti Problematična građevina, ali i prerađivači i trgovci AKTUALNO 24 Pekarska i slastičarska industrija u Mlinar na čelu ljestvice PRIČA S RAZLOGOM 34 Uskoro vrhunski mesni proizvodi Žito Grupe Dobro stiže iz Slavonije TURIZAM 38 Održan 5. Adria Hotel Forum Kako investirati u turizam HRWWWATSKA 40 Dan sigurnijeg interneta Prevara se ne događa nekom drugome SVIJET FINANCIJA 52 Novi Twinning projekt Financijska pismenost je sve važnija BUSINESS & LIFESTYLE 66 The Award for Customer Focus Sveta Katarina među najboljim bolnicama Europe PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNE UREDNICE Vesna Antonić, Andrea Marić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović MARKETING VODITELJ MARKETINGA Goran Ružić ruzic@privredni.hr MARKETING Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: marketing@privredni.hr TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: , Faks: redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 3

4 GOST KOMENTATOR TAJANA PERNAR VJEŠTINAMA DO VLASTITE TVRTKE Poduzetništvo nosi odgovornost, prihvaćanje da će se sigurno u poslovanju pogriješiti i da neće svaki projekt biti uspješan Tajana Pernar, ravnateljica Instituta za menadžment Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na redakcija@privredni.hr Kada smo krenuli u projekt osposobljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za pokretanje i upravljanje vlastitim poduzećem, s ciljem stjecanja poduzetničkih vještina i praktičnih znanja, znala sam da se suočavamo s velikim izazovom i odgovornošću. Projekt je trajao od lipnja do prosinca i u njemu je sudjelovalo 100 hrvatskih branitelja. U sklopu prve faze projekta napravili smo stručnu evaluaciju projektnih ideja polaznika na osnovi unaprijed definiranih kriterija kao što su procjena poduzetničkog potencijala, zrelost projektne ideje, tržišni potencijal te procjena potrebnih sredstava. U drugu fazu projekta ušlo je 30 najbolje evaluiranih projektnih ideja i polaznici su na Institutu za menadžment pohađali specijalističke seminare o financijama za poduzetnike, izradi poslovnog plana, prodajnim vještinama, internet marketingu i e-poslovanju. U trećoj fazi projekta 15 polaznika je, u suradnji sa stručnim konzultantima, dobilo detaljniju razradu poduzetničke ideje, smjernice za rješavanje konkretnih pravnih, financijskih i marketinških pitanja, informacije o aktualnim izvorima financiranja i subvencioniranja konkretnog projekta te detaljnu razradu poslovnog plana. No, postavlja se pitanje kako smo ih vodili na tom putu? Prisjetila sam se otvaranja poslovne škole, traženja odgovora i svih poteškoća na koje sam nailazila i bila sam sretna što danas nekome mogu pomoći da skrati taj put i dati smjernice za otvaranje tvrtke na brži i bezbolniji način. Znala sam koje sve korake branitelji moraju proći prije otvaranja poduzeća, a isto tako sam im pokušala objasniti da ih tek prava borba čeka nakon otvaranja tvrtke. Kroz razradu njihovih poduzetničkih ideja pokušali smo predvidjeti što više potencijalnih opasnosti i unaprijed naći odgovore na njih. Kroz razradu poslovnog plana naučili smo ih kako planirati prihode i rashode, kako planirati resurse koji su im potrebni u prvih pet godina rada tvrtke, kako analizirati konkurenciju, kako segmentirati tržište i doći do kupaca, kako im se obratiti i s njima razvijati partnerski odnos. Na kraju edukacije usavršavali smo komunikacijske i prezentacijske vještine kako bi polaznici naučili prezentirati sebe, svoje poduzeće te proizvod i usluge koje će nuditi na tržištu. Projekt je rezultirao otvaranjem pet novih poduzeća, od otvaranja web i grafičkog studija, izrade drvenog namještaja, solarnih sustava, do prodaje nekurentnih zaliha u automobilskoj industriji. Biti poduzetnik nije lako jer su poduzetnici pokretači gospodarstva. I kad pogledate poduzetnike oko sebe, od vlasnika frizerskog salona do vlasnika multinacionalnih kompanija, svi ONO ŠTO LJUDE KOČI U PODUZETNIŠTVU JE STRAH OD NOVOG I NEIZVJESNOG JER JE PODUZETNIŠTVO ZAISTA NEIZVJESNO oni imaju jednu zajedničku crtu, a to je upornost i želja za stvaranjem nove vrijednosti. Ono što ljude koči u poduzetništvu je strah od novog i neizvjesnog jer je poduzetništvo zaista neizvjesno. Pitali su me gdje će naći odgovore na pitanja ako u nečemu zapnu te tko im može pomoći. Ono što poduzetništvo nosi je upravo ta odgovornost poduzetnika i prihvaćanje da će sigurno u svom poslovanju pogriješiti i da neće svaki projekt biti uspješan. Poduzetništvo je rizik, ali zato i ne mogu svi biti poduzetnici. Poduzetništvo je odgovornost jer treba znati stati iza svake svoje odluke. Poduzetništvo znači biti hrabar jer hrabri idu u susret nepoznatome. Poduzetništvo je upornost jer ništa se ne događa preko noći. I ono što je najvažnije - onog trenutka kad odlučite postati poduzetnikom, obvezujete se na neprekidno učenje, istraživanje i aktivno traženje odgovora. 4 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

5 BROJKE, BROJKE ŠTO GLEDAMO NA TELEVIZORU 94,97% 2,78% 0,58% 0,44% zemaljski ili sate satelitski eli littsk tski televizijski kanali kabelskii p programi ro ogrram ami mi televizijski program ski progr gra am stišanog zvuka odgođeno Vprog ogram gledanje TV programa 0,53% 0,33% You tube i d drugii videoservisi 0,15% % 0,09% programi koji se ne e emitiraju - DVD, USB USB, U SB B iigre kao drugi monitor računal računala la radijski programi 0,06% pregledavanje nje interneta n interne ettta i videa na zahtjev uz plaćanje 0,07% ispitanici ne znaju aju jju u dnevno 4 sata i 26 minuta provedemo pred TV prijamnikom STRUČNJACI OČEKUJU RAST PRAĆENJA PROGRAMA S VREMENSKIM ODMAKOM U: Sloveniji 8-10% Velikoj Britaniji 12% Podaci: AGB Nielsen i Ipsos Plus Irskoj 10% Sjedinjenim Američkim Državama 10% 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 5

6 TEMA TJEDNA PREDSTAVLJENO ISTRAŽIVANJE PRIVREDNOG VJESNIKA P NE SMIJE SE STATI S REFORMAMA Većina ispitanih, njih 56,9 posto, očekuje da će se uvjeti za investiranje i poslovanje ove godine poboljšati, a 68,3 posto ih očekuje i da će stopa gospodarskog rasta biti veća od lanjske. Čak 65,7 posto ispitanika očekuje veće prihode nego lani, 53,6 posto i veću neto dobit, dok ih 35,1 posto planira i povećavati broj zaposlenih piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Unatoč povoljnim trendovima u kretanju BDP-a, rastu industrijske proizvodnje, trgovine na malo te oporavku građevinarstva, u prošloj godini nisu zabilježeni pozitivni trendovi u kretanju zaposlenosti, a ni značajniji pomaci u konkurentnosti. Stoga je nužna veća uloga ekonomske politike i provođenje niza strukturnih reformi. Luka Burilović, predsjednik HGK Nakon pet godina ponovno se može osjetiti optimizam među hrvatskim gospodarstvenicima, pokazalo je redovno godišnje istraživanje Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja 2017., koje je prošli tjedan predstavljeno u Zagrebu. Istraživanje je obuhvatilo odgovore oko 400 ključnih osoba koje direktno ili indirektno upravljaju poslovanjem u više od 450 poslovnih subjekata. Prosječna ocjena kojom su ocijenili gospodarstvo viša je nego ranijih godina te iznosi 2,64. Mnogi će reći kako je 2,64 labava trojka, no trojka je trojka. Stanje u gospodarstvu dobilo je ocjenu dobar i može se upravo u toj ocjeni osjetiti optimizam o kojem se govori, rekao je glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković predstavljajući rezultate istraživanja. Prema tim rezultatima, najslabiju ocjenu gospodarstvu dao je istok Hrvatske, u prosjeku 2,51, Zagreb je dao 2,59, a Jug te Istra, Lika i Primorje sličnu ocjenu - 2,61 odnosno 2,62, dok su najveće ocjene stanju gospodarstva dali poduzetnici središnje i sjeverne Hrvatske - 2,75 i 2,80. Pogledamo li ocjene temeljem kriterija veličine tvrtke, srednje velike tvrtke daju prosječno najnižu ocjenu gospodarstvu 2,52, dok veliki smatraju da stanje zaslužuje ocjenu 2,62. Svojevrsno iznenađenje je i ocjena malih poduzetnika koji su se pokazali najoptimističnijima dajući ocjenu 2,70. Ocjena koju su gospodarstvu u godini dala dva najzastupljenija gospodarska sektora u anketi - prerađivačka industrija i trgovina - identična je i iznosi 2,66. PRIORITET JE NASTAVAK REFORMI Većina ispitanih, njih 56,9 posto, očekuje da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u ovoj godini znatno ili barem malo poboljšati, a 68,3 posto ih očekuje i da će stopa gospodarskog rasta u biti veća od one iz Tako većina ispitanika, 65,7 posto, u ovoj godini očekuje veće prihode nego lani, 53,6 posto ih očekuje i veću neto dobit, dok ih 35,1 posto planira i povećavati broj zaposlenih. Veći izvoz nego lani očekuje 35,8 posto gospodarstvenika, KLJUČ USPJEŠNOG UPRAVLJANJA JAVNIM FINANCIJAMA JE NA RASHODOVNOJ STRANI, ISTAKNUO JE MINISTAR ZDRAVKO MARIĆ a njih gotovo 48 posto u planira u modernizaciju svojih kapaciteta ulagati više nego prošle godine. Kod pitanja o tome koje su reforme prioritetne, većih iznenađenja nema. Najveći broj gospodarstvenika smatra kako je najvažnije da se smanje davanja na plaće, i tu je najviša ocjena prioriteta (3,5). Slijedi, s ocjenom prioriteta 3,1, nužnost optimizacije državne administracije kroz smanjenje broja izvršitelja i povećanje učinkovitosti, a potom rješavanje nelikvidnosti i problema naplate (ocjena prioriteta 3,0). Privlačenje inozemnih investitora, pojeftinjenje poduzetničkih kredita i efikasnija provedba stečajnih postupaka također ostaju 6 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

7 OSLOVNA OČEKIVANJA veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 7

8 TEMA TJEDNA Sudionici okruglog stola: Boris Vukušić, Zvonimir Novak, Mladen Fogec, Zdravko Marić, Sandra Švaljek i Marko Pipunić Poreznom reformom posao nije dovršen, može se očekivati i nastavak koji će donijeti dodatna rasterećenja gospodarstva. Zdravko Marić, ministar financija visoko na ljestvici prioriteta koja se prenosi u godinu. Na predstavljanju Poslovnih očekivanja koje je u velikoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu okupilo velik broj gospodarstvenika, ekonomskih analitičara i predstavnika medija, predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako gospodarstvenici već godinama traže isto od države - a to je smanjenje davanja na plaće, optimizaciju državne administracije i povećanje učinkovitosti, pa sve do rješavanja nelikvidnosti i problema otežane naplate. Unatoč povoljnim trendovima u kretanju BDP-a, rastu industrijske proizvodnje, trgovine na malo te oporavku građevinarstva, u prošloj godini nisu zabilježeni pozitivni trendovi u kretanju zaposlenosti, a ni značajniji pomaci u konkurentnosti. Stoga je nužna veća uloga ekonomske politike i provođenje niza strukturnih reformi, rekao je Burilović te dodao kako vjeruje da će Akcijski plan ove vlade, koji je pokazao da napokon uvažava glas gospodarstva, dati odgovore na probleme i izazove gospodarstvenika. UČINKOVITO UPRAVLJANJE JAVNIM NOVCEM Ključ je uspješnog upravljanja javnim financijama na rashodovnoj strani proračuna koju treba držati pod kontrolom, odnosno u učinkovitom upravljanju javnim novcem, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, te je dodao kako je važno i provođenje reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava te pravosuđa. Poreznom reformom posao nije dovršen, može se očekivati i nastavak koji će donijeti dodatna rasterećenja gospodarstva, rekao je Marić te istaknuo kako je za gospodarstvo važno da institucije stvore okvire koji će rezultirati stabilnim, predvidljivim i dosljednijim poreznim sustavom. Predsjednik Uprave Siemensa i predsjednik Udruženja stranih ulagača Mladen Fogec pozitivnim je ocijenio početak realizacije porezne reforme, te je dodao kako na tome ne treba stati, a vlasnik i predsjednik Uprave Žita NAJVEĆI PROBLEM S PREVLADAVANJEM KRIZE IMAJU MALE TVRTKE ŠTO JE ZABRINJAVAJUĆE, ISTIČE VUKUŠIĆ Marko Pipunić dotaknuo se pitanja Slavonije te naglasio kako je Slavonija regija dobrog potencijala u hrani. Gospodarstvenici će se baviti proizvodnjom, dodao je, dok je na Vladi da stvara platforme i okvire za razvoj gospodarstva. Pomoćnik ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Novak govorio je o novom Zakonu o javnoj nabavi, te što će on značiti za gospodarstvenike. A predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK-u i vlasnik Bimex proma Boris Vukušić istaknuo je na kraju kako najveće probleme s prevladavanjem krize imaju male tvrtke, te da je taj podatak zabrinjavajući jer više od 80 posto poduzeća u Hrvatskoj čine upravo male tvrtke. 8 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

9 NAGRADA ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA GODINE GORAZD NIKIĆ Naj-analitičarka je Sandra Švaljek U sklopu predstavljanja Poslovnih očekivanja dodijeljene su i već tradicionalne nagrade Privrednog vjesnika za analitičara godine Gorazd Nikić. Nagradu za ekonomskog analitičara po izboru gospodarstvenika dobila je Sandra Švaljek, a uručio ju je izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i njezin posebni savjetnik za gospodarska pitanja Nikica Valentić. Glasove gospodarstvenika ekonomskim analitičarima obradio je Centar za konjunkturna istraživanja Privrednog vjesnika, koji vodi prof. Mirjana Čižmešija s Katedre statistike Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Uz Sandru Švaljek, među pet analitičara s najvećim brojem bodova uvrstili su se Željko Lovrinčević, Damir Novotny, Guste Santini i Velimir Šonje. Svaki od njih u sklopu dodjele nagrade predstavio je i svoje procjene hrvatskih gospodarskih kretanja. Danas je gospodarska situacija nešto bolja nego ranijih godina, a stopa rasta od tri posto predstavlja stabilan rast za čije se održanje treba pomučiti. Ostvareni rast treba iskoristiti za društvene i ekonomske promjene te za stvaranje društva Ekonomski analitičari: Željko Lovrinčević, Damir Novotny, Sandra Švaljek, Velimir Šonje i Guste Santini Nagradu za ekonomskog analitičara uručio je izaslanik Predsjednice Nikica Valentić otvorenih institucija koje svima daju priliku, istaknula je Sandra Švaljek te napomenula kako taj rast nije zajamčen te da ima još puno posla. Željko Lovrinčević smatra da treba biti oprezan u procjenama gospodarske slike zemlje kako se ne bi ponovila iskustva iz kada su dolaskom krize sve slabosti tadašnjega ekonomskog rasta postale očite. Ogroman priljev kapitala koji se tada dogodio usporedio je sa snijegom koji padne pa prekrije sve nepravilnosti, a ispod njega problemi i dalje ostaju. Budimo u procjenama oprezni, ustrajavajmo uporno i čvrsto na reformama i na mikroekonomskim indikatorima. Da nam se ne dogodi topljenje snijega, pa za dvije godine netko drugi opet bude ponavljao ovu priču, istaknuo je Lovrinčević. Damir Novotny smatra da Hrvatska ima najveći državni sektor u EU što je neodrživo. Hrvatska je najslabija ekonomija u EU, što ne bi trebala biti, upozorio je Novotny, ističući kako su nužne promjene u zdravstvenom i u mirovinskom sektoru. GDJE JE HRVATSKA Guste Santini osvrnuo se na povratak politike nacionalne države u svijetu i dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a te istaknuo kako je potrebno razmotriti što će to značiti za hrvatsko gospodarstvo. Ove godine treba razgovarati o tome gdje je u takvom svijetu Hrvatska, jer mi svijet ne možemo mijenjati. Bedasto je reći da ćemo u svjetskim okvirima voditi nacionalnu politiku, a u nacionalnima svjetsku politiku, rekao je Santini. Velimir Šonje ocijenio je pak hrvatski gospodarski rast malim ali robusnim, jer se temelji na povećanju izvoza, nedužničkom inozemnom financiranju te spontanom rastu konkurentnosti uslijed restrukturiranja privatnog sektora. Država bitno zaostaje za privatnim sektorom i to je prijetnja da u sljedeći ciklus negativnih ekonomskih kretanja opet uđemo nepripremljeni, rekao je Šonje te istaknuo kako država mora provesti sveobuhvatne reforme u obrazovanju, pravosuđu, javnoj upravi te u državnim i javnim poduzećima, a to su područja koja mogu biti utezi koji će Hrvatsku trajno zadržati na dnu ljestvice razvijenosti u Europskoj uniji. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 9

10 AKTUALNO HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO U KUVAJTU VELIKI INTERES ZA SURADNJU Očekujemo da ćemo već u drugom dijelu godine organizirati B2B sastanke i poslovne forume koji bi mogli rezultirati konkretnim poslovima, naglasio je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Želimirom Kramarićem u sklopu službenog posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, 5. i 6. veljače posjetilo je Kuvajt s ciljem produbljivanja suradnje te povećanja robne razmjene s tom zemljom. U gospodarskom izaslanstvu, kako je priopćeno iz HGK, bili su predstavnici Agencije Alan, Brodotrogira, Croza, Đure Đakovića, Group Plc-a, HS Produkta i Hrvatske turističke zajednice. U Kuvajtu je iskazan veliki interes gospodarstvenika za suradnju. Svi smo se usuglasili kako je razina razmjene uistinu na niskoj razini i kako to treba što prije mijenjati. Upravo zbog toga očekujemo da ćemo već u drugom dijelu godine organizirati B2B sastanke i poslovne forume koji bi mogli rezultirati konkretnim poslovima, naglasio je Kramarić dodavši kako je najveći interes za suradnju iskazan u području prehrambene industrije, ICT industrije, brodogradnje, obrambene industrije te turizma. Osim toga, možemo iskoristiti naš mediteranski položaj u povezivanju sa zemljama Zaljeva, odnosno Kuvajta, u smislu prijevoza određenih prerađevina, napomenuo je Kramarić. KUVAJĆANI ŽELE POSJETITI HRVATSKU Predstavnik tvrtke Brodotrogir Slobodan Vernić rekao je kako je gospodarska delegacija naišla na više nego izvanredan doček. Otvorena su nam vrata za mnoge poslove u bližoj budućnosti. Mi smo se prekvalificirali za izgradnju četiriju brodova za jednu kuvajtsku tvrtku te se nadamo da ćemo u fer konkurenciji dobiti taj posao koji iznosi potencijalnih 130 HRVATSKI IZVOZ U KUVAJT IZNOSI DOLARA GODIŠNJE, DOK NJIHOV UVOZ U HRVATSKU DOSEŽE TEK DOLARA do 140 milijuna dolara, istaknuo je Vernić. Tvrtka Croz u Kuvajtu predstavila je robot STEMI, novi hrvatski proizvod koji je globalnu premijeru imao prije mjesec dana u Las Vegasu, a Kuvajt je druga točka globalne turneje. Robot je namijenjen djeci u dobi od oko 14 godina, koja bi druženjem s robotom naučila cijeli splet inženjerskih vještina i životni ciklus jednog inženjerskog zadatka. Ovaj posjet nam daje jaki vjetar u leđa, a održao sam prezentaciju u poreznoj upravi i ministarstvu financija, kazao je Krešimir Mudrovčić iz Croza. U tvrtki HS Produkt također smatraju kako će posjet biti uspješan tim više što je kuvajtsko ministarstvo obrane iskazalo veliki interes za njihove proizvode čime su otvorili vrata novog tržišta te dogovorili potencijalnu suradnju. Potpredsjednik Kuvajtske trgovačke i industrijske komore Abdul Wahab Mohammad Al-Wazzan posebno je zadovoljan otvaranjem hrvatskog veleposlanstva u Kuvajtu. Smatra da će to pomoći daljnjoj komunikaciji i suradnji naših zemalja, poslova i ljudi. Hrvati na naše tržište mogu izvoziti hranu i oružje, što nam je važno. Želimo znati više o hrvatskim proizvodima, poput robota za edukaciju učenika. Osim toga puno Kuvajćana je zainteresirano turistički posjetiti Hrvatsku, izjavio je Al-Wazzan. Inače, hrvatski izvoz u Kuvajt iznosi dolara godišnje, dok njihov uvoz u Hrvatsku doseže tek dolara. (V.A.) 10 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

11 POJAS I PUT INICIJATIVA HONG KONG - VRATA ZA KINESKO TRŽIŠTE Hrvatska je zainteresirana za jačanje gospodarske suradnje Kine i europskih zemalja u okviru inicijative Jedan pojas, jedan put, kazao je Želimir Kramarić, dodavši kako će unapređenju poslovanja pridonijeti i predstavništvo HGK u Šangaju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U Hong Kongu na malo više od 1000 četvornih kilometara živi oko sedam milijuna ljudi, a BDP po glavi stanovnika premašuje američkih dolara. Ukupan izvoz iz Republike Hrvatske u Hong Kong u bio je oko 8,5 milijuna dolara, dok je uvoz u Hrvatsku iz Hong Konga bio oko 3,8 milijuna dolara. Hong Kong je svakako važno financijsko tržište šireg područja Azijsko-pacifičke regije za privlačenje investicija u hrvatsko gospodarstvo iz kojeg se samo u broj turista koji dolaze u Hrvatsku dvostruko povećao u odnosu na godinu prije. O mogućnostima jačanja te suradnje razgovaralo se na prošlotjednom seminaru Pojas i put inicijativa: mogućnosti poslovne suradnje između Hong Konga i Hrvatske, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s Ekonomskim i trgovinskim uredom Hong Konga u Bruxellesu. HGK pridaje veliku pozornost gospodarskoj suradnji Hrvatske s Kinom i Hong Kongom kao i tim dijelom svijeta, istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. Čini se i činit će se sve kako bi se trgovinska suradnja povećala, a hrvatskim tvrtkama približile mogućnosti za poslovanje na tom tržištu. Jačanje internacionalizacije poslovanja i traženja novih tržišta za članice HGK je među prioritetima nove Strategije HGK. Hrvatska je zainteresirana za jačenje gospodarske suradnje Kine i europskih zemalja u okviru inicijative Jedan pojas, jedan put, a unapređenju poslovanja sigurno će pridonijeti i novo stalno predstavništvo HGK u Šangaju koje će se otvoriti ove godine, kojim želimo snažnije povezati Kinu s Hrvatskom i omogućiti bolju poslovnu suradnju s Hong Kongom, naglasio je Kramarić. Predstavnik Ekonomskog i trgovinskog ureda Hong Konga (HKETO) iz Bruxellesa Sam Hui ocijenio je kako su Hrvatska i Hong Kong, iako zemljopisno udaljeni, spremni unaprijediti i uspostaviti gospodarske veze s prekomorskim partnerima. U budućnosti očekujemo još i više seminara i gospodarskih poslovnih misija te želimo sagledati kakve su mogućnosti suradnje i interesi hrvatskih tvrtki, kazao je Hui. PIĆA, HRANA I BRENDIRANA ROBA Kineska inicijativa Jedan pojas, jedan put obuhvaća dva pravca povezivanja s Europom - kopnenim putom uzduž Puta svile i južnim pomorskim putom prema Europi u koji će se ulagati kroz infrastrukturu, širenje trgovine i usluga te suradnju u mnogim sektorima. Hong Kong, kao posebna upravna regija i vrata ulaska u Kinu, ima brojne prednosti za poslovanje kao najslobodnija svjetska ekonomija s vlastitim pravnim sustavom, otvorenošću u trgovini, niskim porezima te jednakim pravima i povlasticama u poslovanju tvrtki. U njemu posluje 8000 međunarodnih tvrtki, 700 brodarskih tvrtki, 350 brodarskih linijskih servisa, ima najveću zračnu luku za teretni promet, a uz to je i vodeće svjetsko financijsko i bankarsko središte. Iako Kina dosad nije pokazala veći interes, Luka Rijeka može postati potencijalno zanimljiva kao mogući dio južnog pravca u sklopu inicijative Jedan pojas, jedan put na europskom koridoru V.b, smatra voditelj Odjela za Istočnu, Južnu i Jugoistočnu Aziju i Oceaniju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Igor Merlin. Interes se iskazuje i za koridor V.c na kojemu je u Luci Ploče kineska tvrtka dobila posao na natječaju za nabavu lučke opreme, dodao je. Paula Kant iz Invest Hong Konga (InvestHK) smatra kako postoje velike mogućnosti plasmana pića i hrane te brendirane robe, nešto drukčije od poznatih marki, na tržište Hong Konga. Potrošnja hrane i pića u Hong Kongu je značajna, a uvoz je u pet godina porastao za 40 posto, dodala je ona. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 11

12 INTERVJU TOMISLAV BRONZIN, OSNIVAČ TVRTKE CITUS Još uvijek se, na žalost, ne prepoznaju potencijali inovacija u primjeni u svakodnevnom životu, tj. u gospodarstvu, kaže Tomislav Bronzin 12 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

13 TKO DANAS RAZMIŠLJA LOKALNO, OSUĐEN JE NA PROPAST Zahvaljujući razvoju tehnike i tehnologije više nema granica i svijet je postao globalno igralište na koje svi imaju pristup od nula do 24 i gdje svi imaju šanse razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Z agrebačka tvrtka Citus, koja se bavi savjetovanjem, projektiranjem, razvojem i implementacijom mobilnih i cloud IT rješenja temeljenih na Microsoft tehnologiji, osnovana je prije 17 godina. Dakle, može se reći, još u 20. stoljeću, a od tada je tehnološki razvoj tekao nevjerojatno brzo. Tomislav Bronzin, osnivač Citusa i nositelj počasne titule Microsoft Most Valuable Professional, kaže kako je zapravo njegov otac krivac što je odlučio zakoračiti u poduzetničke vode i osnovati tvrtku. Naime, vraćajući se s posla godine, otac je njemu i bratu donio knjigu o programiranju pod nazivom Učimo Basic rekavši kako uopće ne razumije njen sadržaj, ali da smatra kako će to uskoro biti vrlo važno. Tada još nije postojao internet, aplikacije, mobiteli, a u Zagrebu nije bilo ni osobnih računala. Unatoč tomu, prvi čovjek Citusa se u programiranje, što se tada smatralo egzotičnom vještinom, zaljubio gotovo na prvi pogled. Danas ističe kako je iznimno ponosan na jezgru tvrtke koju čini desetoro ljudi dodajući kako se ta brojka penje iznad stotinu ako se Citusu pribroje suradnici u različitim dijelovima svijeta. Uz mnoštvo domaćih i međunarodnih referenci, Citus je vlasnik triju patenata u području ICT-a. Bronzin je i jedan od osnivača Microsoft zajednice u Hrvatskoj, pomagao je u osnivanju tog communityja u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Armeniji i Moldaviji te je, među ostalim, dopredsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore i organizator konferencije Mobility Day. POSTOJE ZEMLJE KOJE IZUZETNO POTIČU INOVACIJE I ODMAH IH PRIMJENJUJU U GOSPODARSTVU, I ONE BILJEŽE GOSPODARSKI RAST Vaša tvrtka je, može se reći, vrlo inovativna, zar ne? - Upravo tako, mi smo poznati po inovacijama i iznimno mi je drago da smo kao takvi prepoznati. No, nisu samo inovacije to što mi radimo. Bavimo se i edukacijom, savjetovanjem, uvođenjem novih rješenja u poslovne procese... Citusove usluge i proizvodi temelje se na inovacijama za koje smo dobili više od 50 međunarodnih nagrada, pa smo tako i dobitnici nekoliko zlatnih medalja za inovacije 17 prije godina osnovan Citus 10 ljudi čini jezgru tvrtke (ako se pribroje i suradnici, ta brojka premašuje 100) 3 patenta u području ICT-a u vlasništvu Citusa 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 13

14 INTERVJU Osim što je inovator, Citus je i izvoznik? - Naši proizvodi i rješenja nalaze se na svim tržištima svijeta. Od Slovenije, preko Bosne i Hercegovine, Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, do arapskih i azijskih zemalja. Ovom prilikom želim naglasiti da mi ne razmišljamo u granicama Hrvatske, nego isključivo U HRVATSKOJ NEMA DOVOLJNO ICT STRUČNJAKA I TO JE SVIMA NAMA VELIKI PROBLEM Tržište informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Hrvatskoj je odlično. Nevjerojatne stvari se rade. To je fantastično! Mi ne samo da pratimo trendove, nego ih u nekim segmentima i namećemo. u ICT-u diljem svijeta. Dakle, u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Koreji, Rusiji, Tajvanu, Maleziji, Poljskoj, Rumunjskoj i, naravno, Hrvatskoj. Među zadnjim nagradama dobili smo one za softverski modul koji omogućava prepoznavanje izraza ljudskog lica C@N emotion. Zatim, za online mobilno rješenje Conference@Net za upravljanje organizacijom radionica, konferencija i kongresa te za inovativni multimedijalni sustav upravljan pokretom ruke, odnosno tijela pod nazivom C@N Motion. Je li teško biti inovator u Hrvatskoj? - I da i ne. Nažalost, još uvijek se ne prepoznaju potencijali inovacija u primjeni u svakodnevnom životu, tj. u gospodarstvu. Postoje zemlje koje izuzetno potiču inovacije i odmah ih primjenjuju u gospodarstvu, i te zemlje bilježe gospodarski rast. Kod nas sve to dugo traje, procesi su spori, ali stvari se, ipak, mijenjaju nabolje. globalno i tako je od samog početka. Tko danas razmišlja lokalno, osim nekih specifičnih usluga kao što su trgovine, pekare, kafići, kemijske čistionice, osuđen je na propast. Zahvaljujući razvoju tehnike i tehnologije više nema granica i svijet je postao globalno igralište na koje svi imaju pristup od nula do 24 i gdje svi imaju šanse. Naši partneri su ponajprije vodeće tvrtke u područjima koja pokrivaju naši proizvodi: marketing, konferencije, upravljanje poslovnim procesima, utvrđivanje zdravstvenog statusa, ali i informatičke tvrtke. S druge, tehničke strane, surađujemo s nizom informatičkih tvrtki gdje nam naši visoki statusi Microsoft Silver Partner, omogućavaju globalnu vidljivost i pristup kontaktima u čitavom svijetu. Isto tako, uz Hrvatsku gospodarsku komoru, važna nam je i podrška koju imamo od Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji nam, kroz gospodarsku diplomaciju, pomažu u nastupu na inozemnim tržištima. Kako, općenito govoreći, ocjenjujete hrvatsko ICT tržište? - Tržište informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Hrvatskoj je odlično. Nevjerojatne stvari se rade. To je fantastično! Mi ne samo da pratimo trendove, nego ih u nekim segmentima i namećemo. Ovo je industrija gdje se radi danonoćno, to je, kao što sam rekao, golemo igralište i sve je dostupno u svakom trenutku. Također, konkurencija je ogromna. Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Ne bih rekao ni majčinski niti maćehinski nego je negdje između. U deklarativnom smislu postoji razumijevanje, no ono još nije 14 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

15 ANALIZA HGK zaživjelo u realnom tj. operativnom dijelu. Svima bi nam izuzetno olakšalo poslovanje kada bi država regulirala taj okvir i bila brža i jednostavnija s procedurama i papirologijom. Koliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje? - ICT sektor je izuzetno važan za gospodarski razvoj svake države. On je nositelj u svim industrijama i vertikalno i horizontalno. Postoji u svijetu dosta primjera zemalja koje su na vrijeme prepoznale situaciju i tako složile svoje gospodarstvo. Te zemlje bilježe rast iz godine u godinu, a i kriza koja nas je sve dobro prodrmala na njima je ostavila manje tragove i brže su izišle iz nje. Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? Kako Citus pronalazi odgovarajući kadar? - Nažalost, u Hrvatskoj nema dovoljno ICT stručnjaka i to je svima nama veliki problem. Nažalost, i obrazovanje za njih nije na odgovarajućoj razini. Stvari se događaju nevjerojatnom brzinom tako da je i jako teško napraviti neko formalno obrazovanje. Na tržištu rada traže se doista specifična znanja i za takvim kadrom je velika potražnja. Mi smo našli rješenje kroz svoj program praksi i mentoriranja. Mlade ljude, koji dolaze kod nas na praksu, pratimo i detektiramo njihove talente i afinitete te ih kroz program mentoriranja, za vrijeme studija, obrazujemo za naše potrebe. Tako da sa završetkom formalnog školovanja imamo ljude koji su spremi za rad. Što Hrvatska u ICT sektoru može ponuditi Europi, ali i svijetu? - Mnogo inovativnih rješenja, izuzetno pametnih, kvalitetnih i sposobnih ljudi. Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - Iskreno, to je iznimno nezahvalno prognozirati. Stvari se događaju nevjerojatnom brzinom. Apsolutna je činjenica da će se uskoro sve raditi preko mobilnih aplikacija i da sve migrira u oblak. Na koncu, možete li istaknuti buduće poslovne korake tvrtke Citus? - Kontinuirano radimo na poboljšanju postojećih rješenja i na njihovoj komercijalizaciji te na osvajanju novih tržišta. U ovom trenutku radimo na nekoliko novih rješenja i inovacija. A o njima ću vam moći nešto više reći kada za to dođe vrijeme. Turizam u Hrvatskoj otporan i na krizu U prosincu ostvareno je 24,8 posto više turističkih dolazaka i 25,4 posto više turističkih noćenja, kaže Zvonimir Savić Turizam je djelatnost koja u Hrvatskoj, u većini kriznih godina, ostvaruje rast, odnosno pokazuje određenu razinu otpornosti upravo na gospodarsku krizu, pokazuje analiza o turizmu u godini koju je izradila Hrvatska gospodarska komora. Riječ je o djelatnosti koja u Hrvatskoj zapošljava do sedam posto ukupno svih zaposlenih, a devizni prihodi od ove djelatnosti iznose oko 18 posto u odnosu na BDP-a, što je najveći omjer u Europskoj uniji. U prošloj godini zabilježeno je gotovo 15,6 milijuna turističkih dolazaka i ostvareno je nešto više od 78 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja rast od gotovo devet posto u odnosu na godinu,. Prema zadnjim podacima DZS-a, samo je u prosincu godine ostvareno 24,8 posto više turističkih dolazaka i 25,4 posto više turističkih noćenja. A u zadnjih petnaestak godina bilježi se trend rasta turističkih noćenja, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. Visok postotak deviznoga prihoda u odnosu na BDP upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. Zbog važnosti turističke djelatnosti, rizici koji se vežu uz karakterističnost hrvatskoga turizma imaju dodatnu dimenziju. Naime, koncentriranost hrvatskoga turizma je specifičan rizik za poslovanje, jer je oko dvije trećine EU JE I DALJE NAJZNAČAJNIJE TRŽIŠTE ZA NAŠ TURIZAM noćenja ostvareno u samo trima županijama, dok je oko 60 posto noćenja ostvareno samo tijekom dva ljetna mjeseca. Analiza je potvrdila da je Europska unija i dalje najznačajnije tržište za hrvatski turizam. Gotovo 90 posto noćenja ostvaruju turisti iz EU-a, a 43 posto svih dolazaka iz EU-a ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije. (I.G.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 15

16 AKTUALNO MINISTARSTVO DRŽAVNE IMOVINE DRŽAVNO VLASNIŠTVO NIJE MANJE SVETO OD PRIVATNOG Neke vrste državne imovine godinama se koriste kao da ona i nema svog vlasnika, počevši od poslovnih prostora, stanova, turističkog zemljišta, do kampova i otoka. Mnoštvo toga još nije upisano u registar, primjerice ni jedna vojarna niti autokamp nisu upisani kao državno vlasništvo, istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr 45,58 mlrd kn težak portfelj kojim upravlja Ministarstvo državne imovine 20,53 mlrd kn tržišna vrijednost dionica Republike Hrvatske u 5 društava koja kotiraju na Burzi Novoosnovano Ministarstvo državne imovine upravlja portfeljem vrijednim 45,58 milijardi kuna što u nominali predstavlja 42 strateška trgovačka društva i dvije pravne osobe, dok pet pravnih osoba nema nominalnu vrijednost. Pet strateških društava koja kotiraju na Burzi su: Janaf, Imunološki zavod, HPB, Đuro Đaković Grupa i Ina, dok tržišna vrijednost dionica Republike Hrvatske u tim društvima iznosi 20,53 milijarde kuna. Ministarstvo upravlja stanovima, poslovnim prostorima i građevinskim zemljištima, od čega je 5765 stanova, 6426 poslovnih prostora i 3279 nekretnina. Iako je popis impozantan, važno je reći kako to još uvijek nije sve, a u tri mjeseca, od kada je osnovano, u tom ministarstvu još nije napravljen konačan popis sve imovine kojom raspolaže država, dok resorni ministar Goran Marić smatra kako se s državnom imovinom do sada nije upravljalo kako treba, te da podaci koje je, u tri mjeseca postojanja, prikupilo njegovo ministarstvo govore o njenoj zapuštenosti. Kažemo da je privatno vlasništvo sveto, ali ni državno nije ništa manje sveto. Neke vrste DO KRAJA GODINE PRIVATIZACIJOM DRŽAVNE IMOVINE PLANIRA SE OSTVARITI PRIHOD OD 1,4 MILIJARDE KUNA državne imovine godinama se koriste kao da ona i nema svog vlasnika, počevši od poslovnih prostora, stanova, turističkog zemljišta, do kampova i otoka. Mnoštvo toga još nije upisano u registar, primjerice ni jedna vojarna niti autokamp nisu upisani kao državno vlasništvo, istaknuo je ministar državne imo- O RJEŠAVANJU PROBLEMA CIMOSA Ono što je u Vladinoj odluci je i dio potpisanog sporazuma Ministar državne imovine Goran Marić ustvrdio je da Vladina odluka o načinu na koji će se podmiriti potraživanja od Cimosa sadrži i onaj dio koji se odnosi na zadržavanje proizvodnje i radnika u Cimosovoj tvornici u Labinu najmanje dvije godine. Naime prema pisanju medija talijanskom investitoru TCH S.r.L. navodno nije sporan financijski dio dogovora, odnosno uplata od sedam milijuna eura, već zadržavanje postojećeg broja radnika u Hrvatskoj, njih Oni, navodno, u ovoj godini mogu zadržati samo 900 zaposlenih, dok će broj radnika ovisiti o tržištu i poslovanju. Čuo sam se sa slovenskim ministrom gospodarstva Zdravkom Počivalšekom. Dogovorili smo da će se predstavnici njihovog DUTB-a sastati s ravnateljstvom Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da vide kako otkloniti još te detalje. Ono što ja mogu reći jest to da sve što je sadržano u odluci Vlade, jest i dio potpisanog sporazuma, istaknuo je Marić. 16 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

17 vine Goran Marić, dodajući kako je njegovo ministarstvo od lanjskoga studenoga preuzelo aktivna neriješena predmeta, da bi do ovogodišnje veljače taj broj narastao za 7255 novih predmeta. U evidenciji je više od 1156 bespravno useljenih stanova i poslovnih prostora. Ministar Marić je posebice istaknuo problem višegodišnje nenaplate koncesije za korištenje otoka Smokvica da bi na kraju Državno odvjetništvo na inicijativu i u suradnji s Ministarstvom potpisalo nagodbu s društvom Grafoplast. Uspjeli smo naplatiti 30 milijuna kuna, a u tih 20 godina propustilo se naplatiti više od 200 milijuna kuna za korištenje tog otoka, istaknuo je ministar državne imovine. PLAN PRIVATIZACIJE DO KRAJA GODINE Do kraja godine privatizacijom državne imovine planira se ostvariti prihod od 1,4 milijarde kuna, dok će popis tvrtki od strateškog interesa proći reviziju. Mnoga trgovačka društva trebaju biti na popisu strateških tvrtki, neka ne trebaju, a neka koja nisu naći će se na tom popisu. Meni kao ministru je potpuno neprirodno da jedna tvrtka kao ACI nije na popisu tvrtki od strateškog interesa, kao što mi također nije prirodno da jedan ACI ima gotovo iste prihode kao jedna druga tvrtka koja ima samo jednu marinu, naglasio je Marić. Ministarstvo će u pripremiti i predložiti donošenje novog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kako bi se brže, jednostavnije, otvorenije i učinkovitije upravljalo imovinom u državnom vlasništvu. U planu su izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, te izmjene i dopune Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu. Regulirat će se i način rješenja statusa privatnih građevina izgrađenih na zemljištu u vlasništvu, dok MNOGA TRGOVAČKA DRUŠTVA TREBAJU BITI NA POPISU STRATEŠKIH TVRTKI, NEKA NE TREBAJU, A NEKA KOJA NISU NAĆI ĆE SE NA TOM POPISU će se izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora omogućiti prodaja poslovnih prostora u kojima već desetljećima pojedini obrtnici i trgovačka društva obavljaju svoju djelatnost. Valja napomenuti da trenutačno u Ministarstvu postoje 1172 podnesena zahtjeva obrtnika za kupnju poslovnog prostora u kojima obavljaju višegodišnju djelatnost. Do kraja godine Ministarstvo državne imovine predložit će Vladi donošenje Kodeksa korporativnog upravljanja za trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske. Meni kao ministru je potpuno neprirodno da jedna tvrtka kao ACI nije na popisu tvrtki od strateškog interesa, kao što mi također nije prirodno da jedan ACI ima gotovo iste prihode kao jedna druga tvrtka koja ima samo jednu marinu. Goran Marić, ministar državne imovine 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 17

18 PV ANALIZA LOŠI KREDITI PROBLEMATIČNA G I PRERAĐIVAČI I TR Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju trećeg tromjesečja iznosio je 14,65 posto ili 38,9 milijardi kuna od ukupno 265,5 milijardi kuna koliko su bili teški krediti kod hrvatskih banaka. U tom razdoblju banke su utržile oko 1,4 milijarde kuna prodajom 4,2 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr 85,3 mlrd kn iznos kredita odobren trgovačkim društvima u prvih 9 mjeseci od toga 25,6 mlrd kn bilo je upitno za naplatu Povoljnija makroekonomska kretanja, odnosno trend blagog gospodarskog oporavka u godini i intenziviranje aktivnosti bankarskog sektora u prodaji nenaplativih potraživanja (Non Performing Loans, NPL) doveli su do smanjenja udjela tzv. loših kredita. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita na koncu godine iznosio je 15,7 posto. U godinu dana (31. prosinca 2014.) on je narastao na 17,06 posto, da bi već potkraj pao na na 16,65 posto. A kraj trećeg tromjesečja otkriva daljnji pad tog udjela na 14,65 posto. Tako su na kraju tog lanjskog kvartala od ukupno 265,5 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka, 38,9 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti. Istovremeno, od ukupno 85,3 milijarde kune kredita trgovačkim društvima, bila je upitna naplata 25,6 milijardi kuna. Kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu, oni su ukupno iznosili 113,6 milijardi kuna, od čega je na loše otpadalo 12,6 milijardi kuna. Građani su se najviše zaduživali putem stambenih kredita. Potkraj lanjskoga rujna ti su krediti bili teški 48,3 milijarde kuna s udjelom djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nešto manjim od 8,5 posto (oko četiri milijarde kuna). Važno je naglasiti kako se visoka rizičnost naplate od građana (32,6 posto) javlja kod hipotekarnih kredita. Kako bi se banke riješile tog opterećujućeg tereta, započele su ga prodavati. Tako su, također prema podacima HNB-a, u prvih devet lanjskih mjeseci utržile oko 1,4 milijarde kuna i to je rezultat prodaje 4,2 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja. Valja napomenuti da od tog knjigovodstvenog iznosa na korporativni sektor otpada nešto više od 3,55 milijadi kuna od čega se uprihodilo oko 1,19 milijardi kuna. Kad je riječ o stanovništvu, prodano je oko 600 milijuna kuna knjigovodstvenog iznosa, dok se utržilo oko 160,5 milijuna kuna. U STRUKTURI LOŠIH KREDITA U RBA-u I DALJE PREDNJAČE PLASMANI TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, ISTIČE INES KNAPIĆ Ines Knapić, izvršna direktorica Poslovanja s restrukturiranim klijentima i naplate u Raiffeisenbank Austria, ističe kako ni RBA kao značajan subjekt na bankarskomu tržištu nije ostao imun na negativna kretanja i rast obujma loših kredita. No, RBA je od početka krize u potpunosti kontrolirao proces naplate i već je u ranoj fazi krenuo rješavati probleme. S pojavom prvih znakova krize, Banka je kadrovski i tehnički ojačala organizacijsku jedinicu koja se bavi ovim poslovima, te nastavila s uobičajenim aktivnostima prilagođenim stanju na tržištu. Rezultat takvoga pristupa te trenutačna kretanja na tržištu doveli su do opadajućega trenda udjela loših kredita, objašnjava nam ona. 18 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

19 AĐEVINA, ALI OVCI 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 19

20 PV ANALIZA 113,6 mlrd kn krediti odobreni stanovništvu u prvih 9 mjeseci od toga je 12,6 mlrd kn otpadalo na loše kredite INTERNI POSTUPCI U strukturi loših kredita, nastavlja ona, i dalje prednjače plasmani trgovačkim društvima s obzirom na procese sudske naplate te ograničene mogućnosti otpisa starih potpuno nenaplativih kredita. Takva situacija rezultira i zadržavanjem inicijalne strukture loših kredita po djelatnostima, odnosno najveći dio i dalje otpada na građevinarstvo i s građevinarstvom povezane djelatnosti, napominje Ines Knapić. RBA, kao i većina vodećih banaka na hrvatskom tržištu, ima praksu prodaje dijela loših, a uz to i neosiguranih kredita građana nebankarskim institucijama te dijela loših kredita trgovačkih društava. Prodaja tog dijela portfelja obavlja se sukladno svim važećim propisima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, a posebice sukladno Odluci HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. U detalje koji se odnose na prodaju takvoga portfelja nismo u mogućnosti ulaziti, no možemo konstatirati da su zainteresirani investitori većinom međunarodne tvrtke specijalizirane za takvu vrstu transakcija, kaže Ines Knapić. Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora odnosa s javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb, ističe kako PBZ vrlo dobro upravlja kreditnim rizikom i ima razvijenu UDJEL NPL KREDITA JE U PBZ-u NA KRAJU TREĆEG KVARTALA IZNOSIO 8,6 POSTO, KAŽE DUMANČIĆ strategiju ranog detektiranja i naplate koja, između ostalog, uključuje kombinaciju pojedinačnih aranžmana kao i strateško upravljanje NPL-om na razini ukupnog portfelja. Kao rezultat tako dobro uspostavljenog sustava, udjel NPL kredita je u PBZ-u znatno ispod prosjeka na hrvatskom bankarskom tržištu i na kraju trećeg kvartala godine iznosio je 8,6 posto, kaže on. U sklopu naplate djelomično i potpuno nenadoknadivih plasmana u poslovima sa stanovništvom i pravnim osobama, PBZ je razvio interne postupke i procese za upravljanje plasmanima ovisno o kvaliteti portfelja, raspoloživim instrumentima osiguranja te ostalim značajkama koji određuju strategiju naplate plasmana. Nakon provedenih redovnih internih postupaka naplate u okviru kojih banka intenzivno pokušava iznaći rješenje sukladno financijskoj i socijalnoj situaciji klijenta, banka također pažljivo identificira i skup plasmana fizičkim i pravnim osobama za koje nastoji implementirati strategiju naplate kroz prodaju potraživanja, objašnjava Dumančić. POSLJEDICA RECESIJE U Uredu za korporativne komunikacije Hrvatske poštanske banke kažu kako je HPB značajno smanjio nenadoknadive i djelomično nadoknadive kredite u svome portfelju. Tako da je njihov udjel nakon nedavne prodaje potraživanja na razini prosjeka hrvatskog bankarskog tržišta. U portfelju tzv. loših kredita banaka, kao što je poznato, dominiraju krediti gospodarstvu i to prerađi- 20 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

21 Podaci o prodanim djelomično nadoknadivim i potpuno nenadoknadivim potraživanjima tijekom izvještajnog razdoblja (iznosi u tisućama kuna) Razdoblje Bruto knjigovodstveni iznos potraživanja - od toga obračunata kamata Ispravak vrijednosti potraživanja - od toga obračunata kamata Izvanbilančna potraživanja Kupoprodajna cijena I. XII Ukupno Stanovništvo Nefinancijska društva Financijske institucije Inozemstvo I. IX Ukupno Stanovništvo Nefinancijska društva Financijske institucije Inozemstvo Napomene: U tablici su prikazani agregirani konsolidirani podaci za banke i štedne banke koje imaju odobrenje za rad (isključene kupoprodaje između banaka). Tablica je izrađena na temelju podataka koje su banke i štedne banke dostavile u Hrvatsku narodnu banku. Za sve podatke sadržane u ovoj tablici odgovaraju banke i štedne banke koje su ih dostavile. Namjena je ove tablice isključivo informativna i ona ne čini službenu politiku ili smjernicu nadzora Hrvatske narodne banke. Svi zaključci izvedeni iz danih informacija vlastiti su zaključci korisnika i ne mogu se pripisati Hrvatskoj narodnoj banci. Izvor: HNB vačkoj industriji, graditeljstvu i trgovini. HPB je prodao značajan dio nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih kredita investitorima iz Velike Britanije, Češke i Norveške, ističu u HPB-u. Dario Gabrić, direktor Ureda korporativnih komunikacija Erste&Steiermärkische Banka, kaže kako je udio NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju te banke potkraj lanjskog prosinca iznosio 10,8 posto, u odnosu na 15 posto, koliko je iznosio na koncu 2015., odnosno 18,5 posto na kraju godine. U strukturi NPL plasmana veći dio prema kriteriju volumena zauzimaju plasmani poduzećima. S obzirom na to da je razina problematičnih plasmana ponajprije odraz stanja nekog gospodarstva, njihov rast i visoka razina proteklih godina u prvom su redu posljedica dugogodišnje recesije. Kad se govori o pojedinim djelatnostima, može se istaknuti građevinski sektor kao nesumnjivo jedan od najviše pogođenih ekonomskom krizom, što je utjecalo i na poslovanje tvrtki u tom segmentu i mogućnosti otplate njihovih obveza prema banci. Od ostalih, mogu se izdvojiti djelatnosti također blisko vezane uz građevinu, poput poslovanja nekretninama, proizvodnje, trgovine..., objašnjava on. Prodaja NPL plasmana, nastavlja Gabrić, uobičajena je poslovna praksa koja se primjenjuje u mnogim zemljama Europske unije, uključujući i tržišta na kojima posluje međunarodna Erste Grupa. Slijedeći poslovnu praksu u drugim zemljama, Erste banka u Hrvatskoj odredila je kao svoj cilj iskoristiti tu mogućnost te selektirani manji dio svojih problematičnih potraživanja ponuditi tržištu, odnosno zainteresiranim kompanijama koje mogu naći svoj interes u takvom poslu. Veliki dio tog posla s naše strane je realiziran. Pritom je bitno naglasiti da je riječ isključivo o renomiranim i etabliranim kompanijama koje se pojavljuju kao kupci takvih potraživanja, napominje on dodajući kako je cilj donesene poslovne odluke ponajprije smanjivanje udjela NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju, kao i veće fokusiranje na nove UDIO NPL PLASMANA U KREDITNOM PORTFELJU ESTE BANKA POTKRAJ PROSINCA BIO JE 10,8 POSTO, REKAO JE GABRIĆ prilike za kreditiranje kvalitetnih projekata na tržištu. Općenito govoreći, prodaja NPL plasmana ima pozitivan utjecaj na rizičnost bankarskog sustava u cjelini, kao i na percepciju samog sustava. Pritom je važno naglasiti otvaranje potencijala i apetita za novo kreditiranje. Također, ona pridonosi ubrzavanju procesa restrukturiranja, kao i smanjenju potencijalnih negativnih učinaka pogrešne alokacije kapitala, a na taj način posredno se dinamizira i potencijal rasta u budućnosti, smatra Gabrić. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 21

22 PV ANALIZA Agregirani podaci za banke i štedne banke, stanje na zadnji dan razdoblja, u tisućama kuna Ukupni krediti Djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima DJELATNOST Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ,94 15,24 Rudarstvo i vađenje ,23 28,53 Prerađivačka industrija ukupno ,52 28,00 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ,44 1,06 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša ,29 10,68 Građevinarstvo ,30 21,20 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala ,97 29,85 Prijevoz i skladištenje ,81 14,08 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ,94 18,16 Informacije i komunikacije ,22 43,25 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja ,18 1,08 Poslovanje nekretninama ,57 34,73 Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti ,27 28,26 Javna uprava i obrana ,03 0,02 Obrazovanje ,17 1,15 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ,42 9,55 Umjetnost, zabava, rekreacija i ostale uslužne djelatnosti ,60 13,41 Kućanstva ,19 11,06 Inozemstvo ,74 5,16 Neraspoređeno po djelatnostima ,00 100,00 UKUPNO ,65 14,65 Napomene: Podaci o kreditima (iz portfelja kredita i potraživanja) iskazani su na bruto načelu, a odnose se na glavnicu (kamate isključene). Od 31. prosinca iznos kredita umanjuje se za iznos naplaćenih naknada (prije iskazivane kao odgođeni prihod u obvezama). Raspored izloženosti po djelatnostima izvršen je u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti Izvor: HNB TREĆA STRANA Nakon što banka odredi koji dio plasmana želi ponuditi tržištu, postupak se odvija na transparentan način, u suradnji s konzultantskim kućama, te obuhvaća nekoliko zahtjevnih etapa. Načelno, one uključuju inicijalne kontakte s potencijalnim kupcima i predstavljanje plasmana sa svim njihovim bitnim elementima. Zatim, podnošenje neobvezujućih ponuda, due dilligence proces, podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju i, na kraju, po donošenju odluke, sastavljanje i potpis cjelokupne ugovorne dokumentacije. Pritom je bitno istaknuti da je za transakciju potrebno dobiti i odobrenje regulatora, u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, ističe. Prodaja NPL plasmana iz perspektive dužnika, dodaje, znači da ulogu vjerovnika preuzima treća strana, odnosno da poslovni odnos koji su do tada imali s bankom u potpunosti prestaje te se sva buduća komunikacija odvija u izravnom kontaktu s novim vjerovnikom. On je obvezan poštivati sve pozitivne propise Republike Hrvatske, uključujući i zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu prava potrošača. Zbog tog je razloga još jednom bitno naglasiti da kao kupci ovakvih potraživanja isključivo dolaze u obzir renomirane i etablirane kompanije. S obzirom na činjenicu da ime potencijalnih kupaca NPL plasmana ulazi u domenu poslovne tajne i ugovornog odnosa, ne možemo otkrivati detalje ni imena konkretnih tvrtki s kojima banka sklapa poslovni odnos u ovom segmentu, zaključuje Gabrić. HPB JE PRODAO ZNAČAJAN DIO NENADOKNADIVIH I DJELOMIČNO NADOKNADIVIH KREDITA INVESTITORIMA IZ VELIKE BRITANIJE, ČEŠKE I NORVEŠKE 22 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

23 AKTUALNO UPOZORENJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE: OPREZ! OBMANA! Na obrascima nekih inozemnih tvrtki poslanih hrvatskim poduzećima kojima se nudi uvrštenje u međunarodne poslovne adresare sitnim je slovima navedeno kako se objavljivanje oglasa naplaćuje. Slično je i s tvrtkama koje su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile EBN Hrvatska gospodarska komora je priopćila kako ju je u zadnje vrijeme ponovno kontaktiralo više hrvatskih tvrtki zbog loših iskustava s inozemnim tvrtkama koje su im uputile obrasce za uvrštenje u svoje međunarodne poslovne adresare, onako kako nije u skladu s dobrim poslovnim običajima. Naime, riječ je o obrascima putem kojih se nudi mogućnost uvrštenja u inozemne poslovne adresare, a dostavljaju ih austrijska tvrtka Construct Data Verlag AG (adresar FAIRGuide), nizozemska tvrtka EU Business Services LTD (adresar EU Company Directory), španjolska tvrtka European City Guide, švicarske tvrtke Intercable Verlag, EUCO data i Novachannel (adresar Tourist Directory), a odnedavna i nizozemska tvrtka EU Business Register. Obrasci su ispisani na engleskom jeziku i dostavljaju se uglavnom poštom ili elektronički. Za uvrštenje u adresar trebate upisati svoje kontaktne podatke (i eventualno djelatnost tvrtke), dok primjerice obrasci švicarske tvrtke Intercable Verlag (za njen adresar Global (European) Internet Register) već sadrže osnovne podatke o hrvatskim tvrtkama, koje je u tom slučaju potrebno dopuniti ili izmijeniti. Od vas se traži da točnost upisanih podataka ovjerite svojim potpisom i pečatom. PAŽLJVO ČITATI SITNA SLOVA No na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno kako je usluga objavljivanja oglasa naplativa, tj. da je zapravo riječ o narudžbi, odnosno o svojevrsnom ugovoru kojim stranka (vi) naručuje objavljivanje svojih podataka u web i/ili CD izdanju adresara, i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed i po cijeni od nekoliko stotina eura godišnje. U zaglavlju nekih obrazaca ponekad je istaknuta informacija da je objava vaših podataka u adresaru besplatna, ali samo u slučajevima kada obrazac nije potpisan ni ovjeren. Sve to navodi na zaključak da je oblik i sadržaj obrasca osmišljen sa svrhom da svjesno obmane one koji ga potpisuju i ne slute da je riječ o naplativoj usluzi. Te je ugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovo nemoguće retroaktivno otkazati. Uz ponude za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, više hrvatskih tvrtki obratilo se Komori i nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podatke kako bi dobile European Business Number (EBN). Riječ je o sličnom obrascu kao i za uvrštavanje u međunarodne poslovne adresare, a iako vizualno rješenje dopisa, naziv pošiljatelja, rok za podnošenje prijave i neki drugi elementi pružaju dojam da je riječ o formalnom dopisu javnog tijela EU-a ili njene države članice, posrijedi je obična poslovna ponuda njemačkoga trgovačkog društva DAD GmbH. Napominjemo da EBN nije obvezan, ni potreban za poslovanje unutar EU-a, a ispunjavanjem traženih podataka i ovjerom obrasca sklapa se ugovorni odnos s njemačkom tvrtkom s obveznim trajanjem od tri godine i HGK APELIRA NA PODUZETNIKE DA OBRASCE PROUČE PRIJE EVENTUALNOG POTPISIVANJA I OVJERE JER JE RIJEČ O NAPLATIVOJ USLUZI naplatom od po nekoliko stotina eura godišnje. Stoga HGK apelira na poduzetnike da ove obrasce u cijelosti pažljivo prouče prije eventualnog potpisivanja i ovjere jer je riječ o naplativoj usluzi, što na prvi pogled nije vidljivo iz obrasca. (V.A.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 23

24 AKTUALNO ANALIZA FINANCIJSKE AGENCIJE O PEKARSKOJ I SLASTIČARS 24 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

25 KOJ INDUSTRIJI U MLINAR NA ČELU LJESTVICE Među 791 poduzetnikom u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, najveći ukupan prihod, 439 milijuna kuna, ostvarilo je društvo Mlinar koje je također iskazalo i pozitivan rezultat poslovanja od 50,6 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr U djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača (NKD 10.71) u godini, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvješća Financijske agencije, poslovao je 791 poduzetnik, kod kojih su bile registrirane zaposlene osobe, što je u odnosu na godinu dana ranije povećanje broja zaposlenih od 5,9 posto. Najviše je poduzetnika koji se pretežito bave ovom djelatnošću u Gradu Zagrebu (146), a slijede Splitsko-dalmatinska županija (101) i Primorsko-goranska (65), dok ih je najmanje u Požeško-slavonskoj županiji, njih devet. Ukupan prihod poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha, proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, ostvaren u godini, iznosio je 4,11 milijardi kuna, što je povećanje od 5,7 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U istom razdoblju poduzetnici su zabilježili povećanje ukupnih rashoda, i to za 5,6 posto, na 3,93 milijarde kuna. Poduzetnici su u toj djetnosti u promatranom razdoblju iskazali i pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 163,368 milijuna kuna, što je povećanje od 7,8 posto u odnosu na godinu. Od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti s dobitkom je poslovalo njih 70,3 posto. IZVOZ U PORASTU Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača iznosila je u godini 3450 kuna, što je za 1,7 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 31,3 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Republike Hrvatske (5019 kuna). Broj izvoznika u toj djelatnosti tijekom pretprošle godine povećao se za 39,1 posto te ih je bilo 32, što je devet izvoznika više nego u godini. Broj uvoznika pak povećao se NAJVIŠE PODUZETNIKA IZ OVE DJELATNOSTI JE U GRADU ZAGREBU KOJI SU NA PRVOM MJESTU I PO OSTVARENOJ DOBITI za 9,7 posto, na njih 68. I kad je o izvoznicima u toj djelatnosti riječ, oni su u godini od izvoza uprihodili 64,95 milijuna kuna što je za 45,4 posto više nego u kada je on iznosio 44,68 milijuna kuna. Za razliku od izvoza, uvoz je preklani smanjen za 1,9 posto u odnosu na godinu dana ranije te je iznosio 65,47 milijuna kuna. Među 791 poduzetnikom u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, najveći ukupan prihod, 439 milijuna kuna, ostvarilo je društvo Mlinar, što je 10,7 posto udjela u uku- 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 25

26 AKTUALNO Top 10 poduzetnika po visini ukupnog prihoda u godini: Proizvodnja kruha, proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača (iznosi u tisućama kuna) R. br. Naziv Broj zaposlenih Ukupni prihod Dobit ili gubitak razdoblja Vrijednost investicija Izvoz u razdoblju Uvoz u razdoblju 1. MLINAR D.D PAN PEK D.O.O ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA D.D PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT D.D. 5. BABIĆ PEKARA D.O.O PEKARA DUBRAVICA D.O.O RADNIK OPATIJA DD BOBIS D.O.O CENTAR ŠKOJO DOO JEDINSTVO D.O.O Ukupno top Ukupno svi po odabranim kriterijima (791) Izvor: Fina Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u djelatnosti NKD u godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis NKD Proizvodnja kruha; proizv. svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača Index Broj poduzetnika Broj dobitaša ,9 Broj gubitaša ,4 Broj zaposlenih ,9 Ukupni prihodi ,7 Ukupni rashodi ,6 Dobit prije oporezivanja ,7 Gubitak prije oporezivanja ,0 Porez na dobit ,3 Dobit razdoblja ,6 Gubitak razdoblja ,9 Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja ,8 Izvoz ,4 Uvoz ,1 Trgovinski saldo ,3 Investicije u novu dugotrajnu imovinu ,7 Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom ,7 Izvor: Fina Usporedba pet poduzetnika s najvećom ostvarenom dobiti u djelatnosti NKD u godini (iznosi u kunama) MLINAR d.d. PAN PEK d.o.o PEKARA DUBRAVICA d.o.o Izvor: Fina TVORNICA KRUHA ZADAR d.d ŠTRUCA T.P. Jozo Gavran Prosjek/dobit nakon oporezivanja poduzetnika na razini RH 26 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

27 PREDSJEDNIK UPRAVE SPARA U POSJETU MLINARU Respektabilne mogućnosti suradnje Zagrebačka pekarska tvornica tvrtke Mlinar opremljena je po najsuvremenijim tehnološkim standardima za pekarsku industriju, i po tome je jedinstven industrijski pogon svoje vrste u regiji. Proizvodni kapacitet mu je više od 95 milijuna proizvoda godišnje. Mlinareve pogone prošli tjedan obišao je i predsjednik Uprave SPAR-a Hrvatska Helmut Fenzl koji je izjavio kako je impresioniran tehnologijom proizvodnje i visokim standardima za sigurnost hrane. Mogućnosti intenziviranja suradnje između SPAR-a i Mlinara su respektabilne, rekao je Fenzl. Iz Mlinara su poručili da zadnjih nekoliko godina ulažu kontinuirane napore u razvoj izvoznih plasmana i franšizno poslovanje. Do sada su svoje proizvode plasirali u Švedsku, Irsku, Njemačku, Švicarsku, Slovačku, Srbiju, BiH, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Australiju. Kvalitetu i sljedivost proizvodnih procesa koji se odvijaju u trima proizvodnim pogonima u Hrvatskoj potvrđuju certifikati IFS, HACCP, Halal i Košer. Obje tvrtke žele da se, nakon intenziviranja suradnje na domaćem tržištu, ona proširi na Austriju i ostatak regije. pnim prihodima te djelatnosti u Društvo je zapošljavalo najveći broj radnika, njih ukupno 1144, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4267 kuna. Mlinar je iskazao i pozitivan rezultat poslovanja u godini od 50,6 milijuna kuna, u odnosu na 46,3 milijuna kuna koliko je društvo ostvarilo u godini. Pozitivan rezultat poslovanja u godini iskazao je i Pan Pek u iznosu od 34,65 milijuna kuna te zauzeo drugo mjesto po prihodu i dobiti razdoblja. Ta je tvrtka u godini ostvarila ukupan prihod od milijuna kuna, zauzevši udio od pet posto te zapošljavala 583 radnika. GUBITNICI U TRIMA ŽUPANIJAMA Udio 10 poduzetnika s najvećim prihodom u godini u ukupnim prihodima 791 poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, bio je 39,4 posto dok je njihov ukupan prihod premašio 1,615 milijardi kuna. Promatrano na razini županija, najviše poduzetnika iz ove djelatnosti ima sjedište u trima županijama - Gradu Zagrebu (146), Splitsko-dalmatinskoj (101) i Primorsko-goranskoj (65). Jednako tako najveći prihod ostvarili su poduzetnici upravo u tim županijama. Prema kriteriju ostvarene dobiti razdoblja na prvom su mjestu ponovno poduzetnici sa sjedištem u Županiji Grad Zagreb, slijede poduzetnici Istarske i Zadarske županije. Najveći gubitak razdoblja među poduzetnicima u ovoj djelatnosti u trima županijama izgleda ovako: u Dubrovačko-neretvanskoj jedan milijun kuna, Sisačko-moslavačkoj kuna i Požeško-slavonskoj županiji kuna. Poduzetnici Šibensko-kninske županije čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha; proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, prethodnu, godinu, završili su s gubitkom od kuna, dok su zaključili s dobiti razdoblja u iznosu od 2,38 milijuna kuna, unatoč tome što je 14 od ukupno 25 poduzetnika poslovalo s gubitkom. 4,11mlrd kn ukupan prihod poduzetnika u pekarstvu i slastičarstvu u ,93mlrd 3 kn njihovi ukupni rashodi u toj godini JASNA BOGUNOVIĆ, RUKOVODITELJICA SEKTORA RAZVOJA I MARKETINGA U PIK-u RIJEKA: Zanemareno, a profitabilno tržište Pekarsko-slastičarska proizvodnja, pa time i pekarsko slastičarsko tržište, na neki je način vrlo zanemareno u Hrvatskoj iako donosi značajne prihode ovoj zemlji. Prehrambeno-prerađivačka industrija nije prepoznata kao industrija s izvoznim potencijalom, nego kao industrija s kojom bi se trebao korigirati socijalni status stanovnika i to je najveća pogreška i nepravda prema toj industriji. Sadašnje stanje uvoza zamrznutih pekarskih proizvoda (2016. godine uvezeno je pekarskih proizvoda u vrijednosti od 6,5 milijuna eura, a izvezeno za samo eura) pokazuje da je tržište preplavljeno stranim proizvodima. Borba za tržišni udio u proizvodnji kruha se sve više intenzivira jer veliki igrači, a tu prije svega mislim na trgovačke lance, nameću pravila kao što su niska cijena, velike marže, velike količine pri isporuci, jeftiniji proizvodi iz izvoza - sve ono što mali igrači na tržištu ne mogu pratiti. Prednost naše tvrtke je to što stalno pratimo tehnologiju, ulažemo u opremu i pratimo trendove. Dosta smo fleksibilni i možemo pratiti i velike i male kupce jer imamo razvijenu dobru proizvođačku praksu i tradiciju dugu 70 godina u proizvodnji pekarskih i slastičarskih proizvoda. Isto tako, moram reći kako imamo problem koji se javlja i kod drugih većih proizvođača, a to je širina asortimana i male serije proizvoda. Naime, prosječna pekara normalno ima oko 100 i više različitih proizvoda. Takva ogromna ekspanzija asortimana rezultira većim naporima pri postizanju kvalitete i poskupljenjem proizvodnje. A na kraju, povećani asortiman ne rezultira povećanom potrošnjom tj. prodajom. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 27

28 AKTUALNO NOVE POSEBNE UZANCE U GRAĐENJU NOVI POSLOVNI OBIČAJI U GRADITELJSTVU Novi prijedlog nacrta PUG-a nastao je na osnovi suradnje HGK-a i HUP-a, s ciljem izrade kvalitetne podloge za postizanje dogovora o uređenju odnosa između naručitelja i izvođača radova za šire područje graditeljstva piše Miro Soldić soldic@privredni.hr Promjene su zamišljene tako da ne favoriziraju nikoga od sudionika u građenju što proizlazi iz današnjih poslovnih okolnosti. Dapače, vrlo vjerojatno će se harmonizirati ugovorni odnosi naručitelja i izvođača u graditeljstvu. Damir Percel, samostalni savjetnik Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Posebne uzance o građenju (PUG) su kodificirani poslovni običaji u području građenja, a sadrže poslovne običaje koji su se ustalili u graditeljskoj djelatnosti od njihovog službenog donošenja, sada već davne godine. Ovi običaji nisu se mijenjali do današnjeg vremena pa se te uzance i danas ugovaraju kao pravni izvor koji uređuje odnose između ugovaratelja u poslovima gradnje. Čini se da je nakon više od 40 godina došlo vrijeme da se uzance moderniziraju, a tu inicijativu su prije nekoliko tjedana doveli gotovo do završetka Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prema ovlastima koje im daje Zakon o gradnji. Novi prijedlog nacrta PUG-a nastao je na osnovi suradnje tih dviju institucija, s ciljem izrade kvalitetne podloge za postizanje dogovora o uređenju odnosa naručitelja i izvođača radova za šire područje graditeljstva. ŠTO DONOSE PROMJENE? O kojim konkretno promjenama je riječ upitali smo Damira Percela, samostalnog savjetnika Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK te člana Radne skupine za izradu nacrta PUG-a. Promijenjena su pojedina rješenja u skladu s aktualnom poslovnom praksom i običajima. Propisana je obveza izrade izvedbenog projekta, detaljnije su uređeni izvantroškovnički radovi, posebno nepredviđeni radovi koje je zbog tehničkih razloga nužno izvesti radi omogućavanja redovnog tehnološkog slijeda izvođenja ugovorenih radova. Definirane su posljedice pojave nepredviđenih JAVNA RASPRAVA O NACRTU PUG-a TRAJE DO 1. OŽUJKA, DOK ĆE PRISTIGLE PRIJEDLOGE RADNA SKUPINA OBRADITI DO KRAJA TRAVNJA radova više od pet posto ukupne vrijednosti na cijenu i rokove, uveden je novi pojam režijske cijene za jedinicu građevinskih radova obračunate prema opsegu potrebnog vremena utrošenog za rad, detaljnije je definirana cijena uz klauzulu ključ u ruke kao cijene radova utvrđenih projektom koja obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, isključen je utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Nadalje, dijelom su izmijenjeni uvjeti za promjenu cijena uvođenjem pojma minimalna ili osnovna plaća kao jednog od parametara, klauzula fiksna cijena određena je na maksimalno pet posto povećanja troškova gradnje, uvedeno je jedno poglavlje o pravima i obvezama podizvođača. Ima novina i u definiranju jamstva za dobro izvršenje i jamstveni rok. Uvođenjem pojma garancije s produženim rokom važenja, sve do okončanja eventualnog spora promijenjen je trenutak prijenosa rizika za propast 28 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

29 građevine kao i rok za podnošenje zahtjeva za ugovornu kaznu. Osim toga, detaljnije je određen pojam završetka radova, primopredaje i naplate okončane situacije, kao i značajno proširen pojmovnik, definirajući mnoge pojmove koji su se u praksi ustalili, iscrpno nam je razložio Percel. Na naše pitanje o tome što te promjene konkretno donose ugovornim stranama, odnosno postrožuju li općenito pravila i idu li možda više u korist izvođaču ili naručitelju, Percel odgovara kako nikakvog govora o favoriziranju bilo kojeg dionika nema. Promjene su zamišljene tako da ne favoriziraju nikoga od sudionika u građenju što proizlazi iz današnjih poslovnih okolnosti. Dapače, vrlo vjerojatno će se harmonizirati ugovorni odnosi naručitelja i izvođača u graditeljstvu. Naime, danas, za razliku od vremena kada su posebne uzance o građenju prvi puta objavljene, odnosi između sudionika u građenju su postali složeniji i često je određeni gospodarski subjekt u svojem poslovanju ujedno i izvođač i naručitelj prema trećim subjektima na tržištu, istaknuo je on. UKLJUČENA I STRUKA Zanimalo nas je i u kojoj mjeri je stručna javnost uključena u cijeli proces, odnosno hoće li feedback s terena biti uzet u obzir i uključen u novi pravilnik. Percel nam je objasnio da sa strukom kontaktiraju još od početka godine kada su HGK i HUP obznanili da rade na nacrtu uzanci te ih pozvali da se uključe u sam proces izrade. Potkraj srpnja prošle godine na web stranicama Komore i HUP-a objavljen je tekst nacrta prijedloga PUG-a i time je POSEBNE UZANCE O GRAĐENJU SU KODIFICIRANI POSLOVNI OBIČAJI U GRADITELJSKOJ DJELATNOSTI započelo razdoblje stručne rasprave koje traje još i danas. Taj je prijedlog teksta također bio dostavljen svim strukovnim udruženjima iz područja graditeljstva, dakle komorama i drugim stručnim udrugama, kako bi se i njih direktno uključilo u stručnu raspravu. Temeljem obavijesti od 16. studenoga godine zainteresirane stručne osobe upućene su da i dalje, sve do 1. ožujka godine, dostavljaju svoje prijedloge na objavljeni tekst nacrta prijedloga PUG-a neposredno, putem HGK-a i HUP-a, kazao je Percel. Pristigle prijedloge u javnoj raspravi Radna skupina obradit će do kraja travnja godine, kada bi se tekst posebnih uzanci o građenju trebao dostaviti Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja na suglasnost. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 29

30 S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE KORAK PREMA LIBERALIZACIJI TRŽIŠTA PLINA Ubuduće će se raspisivati i provoditi natječaj za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina čija će jedna od obveza biti određivanje maksimalne cijene plina za kućanstva piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Vlada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o tržištu plina, kojim se uređuju rokovi zakupa kapaciteta skladišta plina, a što je korak prema liberalizaciji plinskoga tržišta. Novost je da će se ubuduće raspisivati i provoditi natječaj za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Jedna od obveza opskrbljivača na veleprodajnom tržištu bit će određivanje maksimalne cijene plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena. Prema važećem Zakonu od 1. travnja prestaju važiti sve odluke Vlade kojima se uređuju odnosi na tržištu plina te se stoga predlaže novi model regulacije tržišta. Odluku o odabiru nakon provedenoga javnog natječaja provest će Vlada, i to na određeni vremenski period, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, dodajući kako se ukida obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu plina prvenstveno ponude opskrbljivačima za područje Hrvatske. NEMA NOVE LEGALIZACIJE, SAMO SE PRODUŽUJE ROK Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena koje će ponovno omogućiti predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina, i to do 30. lipnja godine. Od stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama do danas pravomoćno je riješeno predmeta. To je više od 55 posto svih zaprimljenih predmeta što znači da se mjesečno rješavalo oko predmeta. SCHENGENSKI INSTRUMENT Hrvatska povukla 120 milijuna eura Završen je projekt Schengenskog instrumenta u okviru kojeg je Hrvatskoj dodijeljeno 120 milijuna eura. Riječ je o sredstvima koja je Europska komisija uplatila u dva dijela, prvi dio od 40 milijuna i drugi od 80 milijuna eura. U okviru projekta nabavljena su vozila, plovila, radarski sustavi, brojna tehnička oprema koja hrvatskoj policiji omogućuje ključnu zadaću, a to je nadzor i zaštita granice Republike Hrvatske koja će ulaskom u schengenski prostor biti i schengenska granica, istaknuo je premijer Andrej Plenković i dodao kako je to korak naprijed prema ulasku u schengenski prostor koji omogućuje slobodu kretanja za 400 milijuna Europljana. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić rekao je kako će Hrvatska sredinom iduće godine u tehničkom smislu biti spremna za Schengen, a kad će u njega ući, teško je reći jer je to jednim dijelom i političko pitanje. POTPISANI UGOVORI Opremanje dnevnih bolnica Prošli tjedan u Banskim dvorima potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i dnevnim kirurgijama, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Ukupna raspoloživa bespovratna sredstva za ovaj poziv iznose gotovo 725,5 milijuna kuna. Trenutno je za 12 prijava donesena odluka o financiranju, čime se ukupno dodjeljuju bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 575 milijuna kuna. Nakon poziva koji je raspisan prije nekoliko mjeseci, u vrlo kratkom roku zaprimljen je čitav niz vrlo kvalitetnih i korisnih projekata za unapređenje stanja u hrvatskome zdravstvu, u našim bolnicama, za nabavu nove opreme ili pak modernizaciju postojećih objekata diljem Hrvatske, od Zagreba, preko Vukovara do Dubrovnika, rekao je premijer Andrej Plenković. Troškovi se odnose na infrastrukturne radove, nabavu medicinske opreme i nadoknadu administrativnog provođenja projekta. 30 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

31 POVREDA NAČELA JEDNAKOSTI HOK traži ocjenu ustavnosti Zakona o PDV-u ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA Većina projektnih prijedloga prihvaćena U Vladi su prošli tjedan objavili rezultate o završetku javnog poziva o energetskoj obnovi višestambenih zgrada. Zaprimljeno je 750 projektnih prijedloga, od kojih je 616 odobreno jer je imalo svu potrebnu dokumentaciju, te su im na raspolaganju 629 milijuna kuna. Ministarstvo graditeljstva sufinancirat će 60 posto odobrenog Ponovno otvaranje roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje odnosi se samo na građevine koje su na snimkama iz godine. Dakle, nema nove legalizacije, već se to omogućuje onima koji su i kod stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, u kolovozu 2012., imali to pravo, ali nisu uspjeli u roku predati zahtjev, pojasnio je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević. NOVA PRAVILA ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja te Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih projekta, a suvlasnici zgrada 40 posto, što znači da će se u te zgrade u iduće dvije godine investirati više od milijardu kuna. Svi znamo koliko će to značiti za energetsku uštedu, za razvoj hrvatskog građevinskog sektora i smanjenje emisije CO 2, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević. mjesta. Zakonskim izmjenama olakšavaju se procedure za obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem jer ubuduće više neće trebati ishoditi prethodnu dozvolu nadležnog ministarstva, a propisuju se i posebne visine novčane pomoći. Također se redefiniraju i uvjeti koje moraju ispuniti osobe za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja odnosa, te se predlaže proširenje njezinog obuhvata na sve nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem. Već početkom ožujka namjeravamo krenuti s ovim mjerama u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna čime ćemo dati snažan poticaj zapošljavanju nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, prije svega mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, ocijenio je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Hrvatska obrtnička komora predala je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti izmjena Zakona o PDV-u jer smatra da se u nepovoljan položaj stavljaju ugostitelji koji uz uslugu hrane i pića ne nude i smještaj. Razlog pokretanja postupka ocjene ustavnosti je kršenje ustavnog načela jednakosti stavljanjem u nepovoljan položaj onih ugostitelja koji uz uslugu hrane i pića nemaju i uslugu smještaja, u odnosu na one ugostitelje koji uz uslugu hrane i pića pružaju i uslugu smještaja. Time država krši ustavnu zapovijed osiguranja jednakopravnog položaja na tržištu svim poduzetnicima, smatra predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Iz HOK-a ističu kako je smanjenje fiskalne presije jedna od temeljnih postavki Strategije razvoja turizma RH do godine, te stoga smatraju da se porezni sustav treba temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti i da svi ugostitelji trebaju imati stopu PDV-a 13 posto, kako bi se smanjilo porezno opterećenje. EUROPSKE POLITIKE I SERVISI Kako potaknuti zapošljavanje mladih? Međunarodna konferencija Europske politike i servisi za podršku mladima pri zapošljavanju održana je u zagrebačkom hotelu Sheraton u sklopu EU projekta Building Actions of Guidance Services for Youth Employment, a financirana je iz programa Europa za građane. Taj projekt okuplja šest organizacija iz pet europskih gradova - Linkoping u Švedskoj, Forli u Italiji, općinu Mask u Finskoj i Ciudad Real u Španjolskoj te mrežu gradova i općina SERN iz Italije. Partner konferencije, kojoj je cilj uspostaviti europsku mrežu za razmjenu iskustava u području poticanja zapošljavanja te u nju aktivno uključiti mlade, bila je Razvojna agencija Zagreb. (S.P.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 31

32 AKTUALNO ŽUPANIJE I REGIONALNI RAZVOJ U ŽUPANIJAMA ZNAMO ŠTO NAM TREBA Jačanju uloge županija najviše može pomoći decentralizacija koju će slijediti i izgradnja bolje poduzetničke infrastrukture na lokalnoj razini, kao i postizanje snažnije sinergije jedinica lokalne samouprave i poljoprivrednika koji su i poduzetnici piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Naši poljoprivrednici ne traže milostinju, već priliku da im se osigura izlazak na tržište. Nije logično da je naša zemlja u 25 godina izgubila polovinu poljoprivrednog zemljišta, dok zemlje oko nas svoj razvitak temelje upravo na poljoprivredi. Matija Posavec, župan Međimurske županije Nije tajna da ruralni krajevi vape za novim investicijama i otvaranjem novih radnih mjesta jer je to jedini način da se zaustavi odlazak mladih iz tih krajeva. Upravo poticanje investicija trebalo bi biti jedan od središnjih poslova jedinica lokalne samouprave. Ulogu županija u ruralnom razvoju potrebno je ojačati jer upravo regionalna samouprava najbolje poznaje vlastite probleme i potencijale. To je rečeno na panel-diskusiji u sklopu okruglog stola posvećenog razvoju lokalne zajednice uz pomoć EU fondova i poljoprivrede, koju su organizirali Hrvatska zajednica županija i Poslovni dnevnik. Jačanju uloge županija u tom procesu najviše može pomoći decentralizacija koju će slijediti i izgradnja bolje poduzetničke infrastrukture na lokalnoj razini, kao i postizanje snažnije sinergije jedinica lokalne samouprave i poljoprivrednika koji su ujedno i poduzetnici. No kvalitetan razvoj ruralnih područja nezamisliv je bez sredstava EU fondova. Do imamo na raspolaganju 2,4 milijarde eura, no do sada je povučeno premalo. Nama je cilj pojednostaviti procedure apliciranja na mjere financirane iz EU fondova, a istovremeno jačati kontrole koje će spriječiti malverzacije u povlačenju sredstava, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Među potencijalnim korisnicima mjera danas se javlja strah od dodatne birokratizacije, što uvelike usporava rast konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Novca na raspolaganju ima više no dovoljno, možemo napraviti jedan veliki iskorak, a do sada je učinjeno zapravo vrlo malo. Primjer dobre prakse je podatak o 54 od 55 prijavljenih LAG-ova koji su krajem prošle Nemojmo zaboraviti da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima ovisi isključivo o poticanju investicijskog zamašnjaka koji će zaustaviti iseljavanje mladih, naglasio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić godine dobili 441 milijun kuna. Nemojmo zaboraviti da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima ovisi isključivo o poticanju investicijskog zamašnjaka koji će zaustaviti iseljavanje mladih, naglašava Tolušić. VREMENA NEMA Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan šibensko-kninski Goran Pauk ističe kako županije bilježe odlične rezultate u provedbi određenih kapitalnih projekata te da vremena za odmor zapravo - nema. Tek bi funkcionalna i fiskalna decentralizacija generirala značajne uštede i poboljšala investicijsku klimu, a najbolje bi se provela u okvirima sadašnjeg županijskog sustava, kaže Pauk. Svakodnevno nam iz ruku izmiču milijuni i milijarde sredstava, upozorava župan međimurski Matija Posavec. Velika nam je pre- 32 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

33 preka neujednačeni regionalni razvoj. Istovremeno naši poljoprivrednici ne traže milostinju, već priliku da im se osigura izlazak na tržište. Nikako nije logično da je naša zemlja u 25 godina izgubila polovinu poljoprivrednog zemljišta, dok paralelno s tim zemlje oko nas svoj razvitak temelje upravo na poljoprivredi, ističe Posavec. Župan vukovarsko-srijemski Božo Galić smatra da nasumično povlačenje novca iz EU fondova nije rješenje, nego je to ulaganje u strateške poljoprivredne grane koje se razlikuju od županije do županije. Rješenje problema u našoj županiji su poljoprivredna i šumska područja čije će kvalitetnije upravljanje zaustaviti depopulaciju područja s kojom smo ozbiljno suočeni. Trebali bismo poticati ciljne skupine poljoprivrednika, poput svinjogojstva, a onda zajedničkim snagama i dovesti proizvode naših obiteljskih i poljoprivrednih gospodarstava na police trgovina, ali i u svaki hrvatski dom, vrtić ili bolnicu, naglašava Galić. Nije sve u povećanju proizvodnje nego je važna i održivost, kaže Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije. Ključno nam je pri tome da tehnološki napredujemo. Ono čemu trebamo težiti je razvoj boljeg standarda i veće kvalitete života u svakom dijelu zemlje, kako bi razlike bile što manje. Trebamo povećati dohodak, a do toga se dolazi stvaranjem vrijednosti koja je utrživa, smatra Kraljičak. ZA RURALNI RAZVOJ HRVATSKA NA RASPOLAGANJU IMA 3,5 MILIJARDI KUNA, ISTAKNUO JE KREŠIMIR IVANČIĆ PLAĆE I CENTRALIZACIJA Predstavljajući primjer usmjerenog razvoja koji se odvija u skladu s prirodom, Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, je predstavio onaj lički. Bazirali smo se na šumarstvu i jedna smo od županija koja najizdašnije podupire razvoj lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) još od godine. Odobreni su nam i značajni iznosi dijela sredstava namijenjenih LAG-ovima, a upravo oni imaju vrlo važnu ulogu u osmišljavanju i poticanju razvojnih projekata u ruralnim područjima, naglašava Mamula. Problem su nam i plaće koje su regionalno gledano vrlo raznolike, kaže Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije. Najmanje su ondje gdje se najviše proizvodi, na sjeverozapadu zemlje, i to jer smo gotovo najcentraliziranija država u Europi, odmah nakon Grčke i Portugala. Kolar je istaknuo i kako u Zagorju zbog konfiguracije terena nema intenzivne poljoprivredne aktivnosti, ali da ova regija zna sredstva iskoristiti ciljano i u skladu s vlastitim mogućnostima. Zagorski je puran od lipnja godine zaštićen europskom oznakom zemljopisnog podrijetla, dakle radi se o izvrsnom poticaju za ruralno gospodarstvo i povećanju prihoda poljoprivrednika. Poticanje povećanja uzgoja zagorskog purana na području Krapinsko-zagorske županije stoga se nameće kao logičan korak prema daljnjem razvoju. Pri razvoju je važno obrazovanje. Trebali bismo spriječiti da djeca koja izlaze iz škole idu na burzu, nego bismo ih trebali usmjeriti na one grane koje bilježe dobre proizvodne i izvozne rezultate. Valjalo bi skinuti stigmu, prestati misliti da je sramota biti poljoprivrednik, kaže Kolar. Program ruralnog razvoja treba pomoći jačanju poljoprivrede. Predstavljajući do sada provedene promjene, Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede, smatra kako bi ova godina mogla biti godina izazova. Hrvatska ima 3,5 milijardi kuna koje može iskoristiti. Do ožujka se očekuje uvođenje jednostavnijeg pretraživanja i kalkulatora za izračun broja bodova prema kriterijima odabira. Tu je i pojednostavljivanje inicijalnog zahtjeva za dodjeljivanje potpore uz minimalnu dokumentaciju i jasno razlučivanje dokumentacije za kontrolu prihvatljivosti korisnika, projekta i troškova. Nakon izmjena Zakona o poljoprivredi uslijedit će i izrada jedinstvenog Pravilnika za provedbu većine mjera Programa ruralnog razvoja, zaključuje Ivančić. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 33

34 PRIČA S RAZLOGOM USKORO NA TRŽIŠTE IZLAZE VRHUNSKI MESNI PROIZ DOBRO STIŽE IZ S Žito Grupa izgradila je četiri proizvodna pogona, po najvišim svjetskim standardim različitih mesnih proizvoda, te pogona za narezivanje i pakiranje trajnih mesnih p zajedničkog naziva Dobro planirana je za prve dane proljeća piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@pr Kada je sredinom 19. stoljeća krenuo značajniji gospodarski rast Osijeka i Slavonije, većina tadašnjih industrijskih pogona imala je manju ili veću vezu s poljoprivrednom proizvodnjom. Ta jednostavna i logična veza osobito je intenzivirana u prvoj polovini 20. stoljeća. Tada nastaju šećerana, mljekara, uljara, pivovara, klaonice, pekare, tvornice tjestenine i keksa, mesnih prerađevina, poljoprivrednih strojeva i alata... Tadašnjim kreatorima života s tih prostora bilo je logično kako nije dobro da iz Slavonije odlaze tek vagoni, brodovi ili kamioni pšenice, kukuruza, repe, suncokreta... Neusporedivo je kvalitetnije i za život ljudi bogatije, da se od takvih sirovina proizvodi roba veće vrijednosti. Tada se u Osijeku i Slavoniji zapošljavalo, zarađivalo, stvaralo, školovalo, doseljavalo... Međutim, devedesetih godina 20. stoljeća grubo je zaustavljen takav način gospodarenja. Po logici novih kreatora gospodarskog i svekolikog života, proizvodnja i razvoj su odbačeni, a na pijedestal je postavljena trgovina, i to ponajviše uvezenom robom svih vrsta. Na grobljima osječkih tvornica izgrađeni su trgovački lanci, proizvodne hale postale su skladišta jeftine robe, a prostore restorana u središtu grada preuzele su banke. RATARSTVO, STOČNA HRANA, SVINJOGOJSTVO U takvoj atmosferi pojava poduzetnika koji se želi baviti proizvodnjom, i to proizvodnjom temeljenom na prednostima prirodnog okoliša uz primjenu znanja i suvremenih tehnologija, a sve u cilju stvaranja finalnog proizvoda visoke vrijednosti pravo je osvježenje na istoku Hrvatske. Riječ je o Marku Pipuniću i njegovoj Žito Grupi, koja se sastoji od 29 poslovnih subjekata i zapošljava oko 1500 djelatnika. Poljoprivreda i proizvodnja hrane strateške su djelatnosti u svakoj državi, stoga mi kao veliki prerađivač otkupom domaćih sirovina omogućujemo stabilnost i rast manjim proizvođačima, te plasman visokokvalitetnih gotovih proizvoda na tržištu, ističe Pipunić. Naime, samo u djelatnosti ratarstva, Žito Grupa obavlja vlastitu ratarsku proizvodnju na hektara, dok na još dodatnih hektara obavlja tu proizvodnju u kooperaciji s partnerima. Pri tome su ratarske kulture (žitarice i uljarice) sirovina za proizvodnju stočne hrane za životinje, te proizvodnju brašna, ulja i šećera. Žito Grupa raspolaže s osam silosa kapaciteta tona. Tvornica Vitalka (također u sastavu Žito Grupe) bavi se proizvodnjom stočne hrane (kapacitet proizvodnje je 313 tona dnevno). Riječ je o proizvodnji smjese za hranidbu svinja, goveda, peradi, divljači i riba, a čak 80 posto proizvodnje namijenjeno je potrebama Žito Grupe. Na taj segment se nadovezuje svinjogojstvo sa 6500 krmača i šest svinjogojskih farmi s proizvodnjom od tovljenika godišnje. Riječ je o farmama specijaliziranim od faze reprodukcije do tova uz primjenu vrhunske genetike, nadzora cjelokupnog ciklusa i u potpunosti kontrolirane hranidbe vlastitom stočnom hranom Vitalka. Time je stvorena odlična baza za razvoj mesne industrije, odnosno logični uvjeti za zatvaranje proizvodnog ciklusa od uzgojenog zrna žitarice, preko proizvodnje stočne hrane, uzgoja svinja i prerade u vrhunski gotovi proizvod. NOVA RADNA MJESTA Stoga su u Žito Grupi sredinom godine započeli s velikom investicijom vrijednom 490 milijuna kuna te su izgradili četiri proizvodna pogona, po najvišim svjetskim standardima, za proizvodnju pršuta, trajnih salama, različitih mesnih proizvoda, te pogona za narezivanje i pakiranje trajnih mesnih proizvoda. Kapacitet tih pogona iznosi komada pršuta ili 1300 tona godišnje, 3000 tona trajnih salama, 2200 tona buđole, pečenice, ravne i rolane pance- 34 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

35 VODI IZ ŽITO GRUPE AVONIJE a, za proizvodnju pršuta, trajnih salama, roizvoda. Promocija mesnih proizvoda ivredni.hr Marko Pipunić te, dok je pogon za narezivanje i pakiranje proizvoda ukupnog kapaciteta 6200 tona narezanog i pakiranog pršuta, salama i suhog mesa. naziva Dobro, čija je promocija planirana za prve dane proljeća, u budućnosti bi se trebali naći i na tržištu Rusije i zemalja Dalekog istoka. PORED PLASMANA NA DOMAĆE TE NA TRŽIŠTA ZEMALJA U OKRUŽENJU I EU, OVI PROIZVODI TREBALI BI SE NAĆI I NA TRŽIŠTU RUSIJE I ZEMALJA DALEKOG ISTOKA U njima je započela puna proizvodnja i u njima radi stotinjak radnika, a kroz prodaju, distribuciju, transport, klaonicu, kooperaciju i ostale djelatnosti posao će pronaći još najmanje 250 osoba. Pored plasmana na domaće tržište, te na tržišta zemalja u okruženju i Europskoj uniji, ovi vrhunski mesni proizvodi zajedničkog Koristeći se tradicionalnim potencijalima nastojimo vratiti Slavoniji ono što je oduvijek bila - regija koja hrani, grije, okuplja i razvija povjerenje. Povjerenje u kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode, povjerenje u domaće proizvode, proizvedene u Slavoniji sa slavonskim sirovinama, naglašava Pipunić. ŠTO JE BREND DOBRO? Mjesto na kojemu nastaju proizvodi, ali i bit poslovanja Dobro je brend trajnih mesnih proizvoda od slavonske svinje koje proizvodi Žito Grupa, vodeća poljoprivredna i prehrambena industrija u Slavoniji. Riječ dobro u hrvatskom jeziku označava poljoprivredni posjed, a u našim očima označava dobro na kojemu nastaju proizvodi sastavljeni isključivo od dobrih sastojaka. Dobro utjelovljuje i samu bit našeg poslovanja - činjenje dobroga za naše ljude i za dobrobit cijele Slavonije, objašnjavaju u Žito Grupi. Cijeli proces proizvodnje trajnih mesnih proizvoda odvija se u krugu od 90 kilometara od proizvodnih pogona, čime se osigurava potpuna kontrola proizvodnje. U svoje pogone unijeli smo sve dobro iz Slavonije i prema svjetskim recepturama plasiramo proizvode u koje vjerujemo. Vrhunski sastojci i pravodobna obrada isključivo svježeg mesa ključni su u stvaranju prepoznatljivog okusa proizvoda, ističu u Žito Grupi. Proces proizvodnje proizvoda Dobro osigurava i prati potpunu sljedivost i ujednačenu kvalitetu proizvoda. Njihova zdravstvena ispravnost osigurana je u svim fazama proizvodnje i skladištenja primjenom HACCP sustava i preduvjetnih programa (GMP, GHP, SSOP). Postignuta je i usklađenost sa standardima kvalitete i sigurnosti hrane što dokazuje posjedovanje međunarodno priznatih certifikata IFS i BRC. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 35

36 PREDSTAVLJAMO inart DESIGN, Zagreb POZIVNICE ZA VJENČANJE U VELIKOM STILU Pozivnica nije mala stvar jer ona gostima govori o kakvom je stilu vjenčanja riječ, je li klasično, glamurozno ili pak moderno i otkačeno. U inart designu rade i za restorane, a izrađuju i personalizirane etikete za boce Od drugih se razlikujemo po tome što svaki proizvod koji nudimo dolazi iz vlastite ručne izrade. Na to smo posebno ponosni. Nikolina Ivanković Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr Odlučili ste reći sudbonosno da, odredili ste datum, našli mjesto za svečanu večeru, odabrali fotografa. Na red je došao odabir i izrada pozivnica, a to ipak nije mala stvar jer upravo pozivnica gostima govori o kakvom je stilu vjenčanja riječ, je li to klasično i elegantno vjenčanje ili pak glamurozno, a možda i neobično moderno vjenčanje. Izradom pozivnica i ostalog popratnog sadržaja vezanog uz vjenčanja bavi se mali zagrebački obiteljski obrt inart design iza kojeg je višegodišnje iskustvo izrade ručno rađenih proizvoda. Svojim klijentima omogućavaju maksimalno personalizirane pozivnice, zahvalnice, te razne dekoracije i nesvakidašnje darove koje mladenci dijele uzvanicima. A ako vam se jako žuri, pozivnice vam mogu izraditi i u jednom danu. Od drugih se razlikujemo po tome što svaki proizvod koji nudimo dolazi iz vlastite ručne izrade. Na to smo posebno ponosni, kaže vlasnica obrta inart designa Nikolina Ivanković, koja ističe kako sve više surađuju i s restoranima. Za njih izrađuju papirnu konfekciju, odnosno personalizirane pločice za rezervacije stola, ukrasne trake i pribor, brojeve za stolove, jelovnike, etikete za vino... Etikete za vino izrađujemo, ako klijent tako želi, i prema dizajnu naručitelja, a kad je riječ o izradi etiketa za vino koje se poslužuje na vjenčanjima, možemo ih uskladiti s dizajnom pozivnica ili zahvalnicama. Na etikete možemo staviti i, primjerice, fotografiju vinskog podruma ili bilo koju fotografiju po želji naručitelja, pojašnjava vlasnica obrta. Što se jelovnika tiče, izrađuju ih u više oblika - preklopne, jednostrane, samostojeće... PREPOZNATI I IZVAN HRVATSKE Kvaliteta i ručna izrada uvelike olakšavaju izbor našim mladencima kod odabira, jer ne samo da mogu mijenjati model pozivnice, već i boju papira, otiska, mašni i svih popratnih dijelova koji čine pozivnicu za njihove uzvanike, kaže Nikolina Ivanković. AKO VAM SE ŽURI, POZIVNICE MOGU IZRADITI I U JEDNOM DANU Iako nije uvijek lako pronaći adekvatan repromaterijal za ukrašavanje pozivnica, ipak uspijevaju udovoljiti željama klijenata kad je riječ o detaljima, bojama papira, mašnama, tipovima tiska te na kraju dobiju savršenu pozivnicu, baš onakvu kakvu klijenti žele. Jako smo ponosni jer su naše proizvode prepoznali ne samo u EU nego i šire, često nas kontaktiraju za predstavljanje na sajmovima izvan Hrvatske, ističe Nikolina Ivanković te dodaje kako planiraju održavati visoku kvalitetu proizvoda, a klijentima ponuditi još veći izbor od trenutnih 300 različitih modela pozivnica. (I.G.) 36 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

37 NIKADA NE ODUSTAJTE NOVI IMPULS ANAMARIJA CICARELLI vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split Kad bude pravi trenutak, vaša vizija će biti ispred vaših očiju. Bit će kristalno jasna. Toliko jasna da ćete pomisliti da ste dobili - uputstva za upotrebu. Za taj osjećaj vrijedi tražiti Uvijek se pitamo jesmo li napravili dobar poslovni plan? Radimo li ono u čemu smo najbolji i jesmo li u tome zaista najbolji? Je li naša strategija poslovanja upravo takva da će nas dovesti do uspjeha? Imamo li viziju, ostvarujemo li je ili smo krenuli krivim putem, u nekom drugom smjeru? Kolika je mogućnost da će ovaj posao, koji trenutačno radimo, imati u budućnosti opstanak na tržištu? Trebamo li ga razvijati u smjeru u kojem smo krenuli ili nam je potreban određeni zaokret? Kada napraviti taj zaokret i kako znati kada ga treba napraviti? Puno je pitanja na koje poduzetnici svakodnevno traže odgovor. Postoje poduzetnici koji ne znaju točno što žele raditi, ali žele biti poduzetnici i na takav način i počinju svoju poduzetničku karijeru. Prije nekoliko godina mi je jedan, danas uspješan, poduzetnik, rekao da previše razmišljam. Prema njegovom mišljenju, za razvoj posla i poslovanje nisu potrebne nikakve strategije. Nisu, prema njegovom mišljenju, potrebni poslovni planovi ili išta slično. Ulazak u poduzetništvo je, smatra on, ravan ulasku u jedrilicu. Uđeš u jedrilicu, otisneš se na more, a potom ovisno o tome odakle vjetar zapuše i okrene jedrilicu, ti u tom smjeru ideš. Ako je vjetar povoljan, put će biti odličan. Proći će bez ikakvih problema i bit će uspješan. Ako pak zapuše nepovoljan, odnosno jak vjetar i nastane nevera a samim time i opasnost, onda će o tvojim vještinama ovisiti tvoje putovanje, odnosno budućnost tvog posla. U takvoj situaciji će opstati samo najbolji jer će samo oni biti spremniji za sljedeću oluju. Doduše imat će i puno više samopouzdanja. Jednom riječju, bit će bolji. Taj poduzetnik koji mi je tumačio poslovanje na način kako ga on vidi, danas je izuzetno uspješan. On je pronašao svoj način poslovanja prilagođen za djelatnost koju obavlja i njegova strategija je bila pun pogodak. Dvije najvažnije stvari koje je imao bile su fleksibilnost i strast, odnosno želja za uspjehom. Nije to bila želja za novcem, želja za bogaćenjem, kako to neupućenima izgleda. Kod njega i u njegovom slučaju to je bila luda želja za samostalnim radom. Kroz razne bure i nevere ovaj poduzetnik je izgradio svoju viziju. Nakon svake oluje ta vizija je bila jasnija. Sve dok nije postala toliko jasna da on više nije imao ni jednu dvojbu, ni jedno pitanje niti sumnju. Kad imate takvu viziju i kada vam postane tako jasna, za nju doslovno ginete i nema tog vremena koji niste spremni utrošiti. Nema te prepreke koju niste spremni preskočiti. Ne postoji ništa što će vas spriječiti da svoju viziju ostvarite do kraja. Kako onda doći do vizije? Netko ima sreću da je vidi ranije. To su sretni ljudi i njima je puno lakše raditi, poslovati, ostvarivati dobre rezultate. Puno im je lakše nego drugima. Drugima trebaju ponekad i godine kako bi jasno vidjeli svoju viziju. MORATE BITI SPREMNI KROČITI PUTEM PREMA CILJU. CILJ JE NAŠA VIZIJA, A VIZIJA JE JEDNAKO USPJEH Ako pripadate grupi ljudi koja nema u ranijoj životnoj dobi jasnu viziju svog poslovanja i cilja, ne odustajte. Tražite, tražite i samo tražite. Nemojte nikada odustati. Kad bude pravi trenutak, vaša vizija će biti ispred vaših očiju. Bit će kristalno jasna. Toliko jasna da ćete pomisliti da ste dobili - uputstva za upotrebu. Za taj osjećaj vrijedi tražiti. Koliko god vremena bilo potrebno potrošiti, vjerujte, na kraju će se isplatiti. Ne zaboravite nikada pisati planove poslovanja, računati isplativost, nemojte zanemariti ispisivanje tablice u excelu, čitati rezultate istraživanja, pratiti analitiku poslovanja, slušati predavanja, ići na edukacije, sudjelovati na konferencijama Koliko god to ponekad izgledalo suvišno, vjerujte, na taj način ćete biti spremniji za ono što slijedi. Biti što spremniji za sve bure i oluje koje dolaze znači znati putovati. Morate biti spremni kročiti putem prema cilju. Cilj je naša vizija, a vizija je jednako uspjeh. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 37

38 TURIZAM ODRŽAN 5. ADRIA HOTEL FORUM KAKO INVESTIRATI U TURIZAM Hrvatska postaje sve zanimljivija potencijalnim ulagačima, ali ih još uvijek muče administrativne barijere, sezonalnost i nedovoljna aviodostupnost. Oni koji su sudjelovali na forumu istaknuli su kako ih, od domaćih destinacija, najviše zanima Zagreb koji iz godine u godinu bilježi sve više turističkih dolazaka piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Na turizam i hotelijerstvo snažno utječu događanja u svijetu, a kako bi opstali na tržištu, hotelijeri se moraju prilagoditi svim promjenama. Kapital je, barem u svijetu, dostupniji nego ikada ranije, a zbog svoje lokacije i prirodnih resursa, regija Jugoistočne Europe može se razviti u punom potencijalu, rečeno je na prošlotjednom 5. Adria Hotel Forumu, hotelsko-investicijskoj konferenciji održanoj u zagrebačkom hotelu Sheraton na temu Investicije u hotelijerstvu. Tom je prigodom istaknuto kako su u hotelske transakcije u Europi bile rekordno visoke, a iznosile su više od 38,4 HOTELSKE TRANSAKCIJE IZNOSILE SU REKORDNIH 38,4 MILIJARDE EURA milijarde eura (za usporedbu, dosegnule su 16,5 milijardi eura). Iste godine transakcije u Srednjoj i Istočnoj Europi iznosile su tek šest posto od ukupnih europskih transakcija, a u regiji Jugoistočne Europe taj je postotak iznosio samo 0,9 posto. VAŽNE GREENFIELD INVESTICIJE Ulaganja su ključna za opstanak hrvatske hotelijerske industrije, no u Hrvatskoj se ona presporo odvijaju, naglasila je Sanja Čižmar iz HDC Consultinga. Pritom su vrlo važne greenfield investicije koje omogućuju razvoj pravog turističkog proizvoda i to na određenoj destinaciji koja ima mogućnosti razvitka, rekla je. Među promjenama u okruženju kojima se hotelijeri moraju prilagoditi posebice je izdvojila razvitak digitalne tehnologije. Napomenula je i kako su prije 40 ili 50 godina hotelske kompanije bile okrenute same sebi i nije ih bilo briga za okruženje, ali u današnje doba se to promijenilo te moraju pratiti sve promjene na tržištu. Svemu tome pridonose i promjene u motivima putovanja suvremenih turista, koje sve više zanimaju doživljaji. Pravi turistički proizvod koji će im ispričati priču i dati im novo iskustvo privlači mlade generacije putnika, tzv. milenijce, istaknula je Sanja Čižmar. Dok je donedavno popularna bila tzv. ekonomija dijeljenja, prema njezinom mišljenju suvremeni trendovi ukazuju na to da će se u bližoj budućnosti ta ekonomija pretvoriti u industriju na zahtjev. To znači, pojašnjava Sanja ULAGANJA OVE GODINE Cappelli: U turizam više od 800 milijuna eura Na 5. Adria Hotel Forumu govorio je i Gari Cappelli, ministar turizma, koji je istaknuo kako će se ove godine u Hrvatskoj uložiti više od 800 milijuna eura u turizam. Osim toga, napomenuo je da turističke zajednice moraju postati most između investitora i subjekata u turizmu. Cappelli je govorio i o dugogodišnjem problemu sezonalnosti koji treba riješiti, ali i konkurentnosti jer, promatrajući prema indeksu konkurentnosti, Hrvatska zauzima tek 12. mjesto među zemljama Južne i Jugoistočne Europe. Pojašnjavajući kako riješiti problem sezonalnosti, Cappelli je rekao da treba poraditi na korekciji cijene u smislu stvaranja dodatne kvalitete proizvoda te još više unaprijediti zdravstveni turizam koji traje tijekom cijele godine. U Hrvatskoj je prošle godine od turizma namaknuto 8,5 milijardi eura, a taj sektor u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) sudjeluje sa 18 posto. 38 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

39 Čižmar, da hotelska industrija treba razumjeti nove tržišne segmente i biti u izravnom kontaktu s gostom. Među trendovima koji su trenutno vidljivi na tržištu, Sanja Čižmar ističe četiri - razvitak turističkog proizvoda koji treba utjecati na emocije turista, zatim promjenu hotelskih brendova (i oni idu prema emotivnom elementu), komunikacija sudionika pa i kroz sustav javno-privatnog vlasništva, te kao četvrto, rast dotoka kapitala i novih turista, posebice iz Azije. Kako bi se hrvatski hotelijeri prilagodili novonastalim okolnostima, potrebno je poštivati sve te trendove, a država mora omogućiti potencijalnim stranim investitorima što lakše poslovanje u našoj zemlji. I u segmentu investicija u hotele prošle godine je došlo do promjene, pa je tako nakon dugogodišnje prevlasti Londona, koji je bio jako zanimljiv investitorima, primat preuzeo Amsterdam. Treba napomenuti kako i Hrvatska postaje sve zanimljivija potencijalnim ulagačima, ali ih još uvijek muče administrativne barijere, sezonalnost i nedovoljna aviodostupnost. ZAGREB DOBRO KOTIRA Kako bi se odgovorilo na pitanje gdje je Hrvatska danas vezano uz investicije, u sklopu 5. Adria Hotel Foruma održana je panel-diskusija na kojoj su sudjelovali domaći i strani stručnjaci iz turizma. Govoreći o potrebi ulaganja u hrvatski turizam, uglavnom su svi panelisti odgovorili kako ih zanima Zagreb, koji iz godine u godinu bilježi sve više turističkih dolazaka. Tako, primjerice, korporaciju Starwood Capital Europe ne zanimaju greenfield investicije nego ulaganja u već postojeće hotele u kojima žele poboljšati poslovanje. Starwood je investicijska tvrtka koja ulaže u nekretnine, a u Hrvatskoj održavamo kontakte s ključnim igračima u turizmu. Osim Zagreba, zanimaju nas hoteli u Dubrovniku, Splitu, na Hvaru i u Istri, no zasad ne bih htio komentirati potencijalne investicije, rekao je Keith Evans iz Starwood Capital Europea. Ulaganja u hotelske kapacitete u Zagrebu zanima i tvrtku AccorHotels/Orbis, čiji je predstavnik Frank Reul istaknuo kako ta tvrtka djeluje u 95 zemalja. U Hrvatskoj ih zanimaju ulaganja u hotele srednje kategorije jer investiranje u hotele kategorije pet zvjezdica treba raditi na dulji rok. Tvrtka čiji su vlasnici već kupili 70 posto hotela na Korčuli i Orebiću je Prosperus-invest, a dosad je uloženo u obnovu postojećih hotelskih kapaciteta koji su imali kategoriju dvije i tri zvjezdice. Kako je najavljeno, ulagat će još kako bi se ti hoteli doveli na razinu kategorije četiri zvjezdice. Da je Zagreb postao poželjna udavača, dokazuje i tvrtka Odien Group/Odien Hotels NV, koja je kupila splitski hotel Lav, ali spremna je za još neke investicije u hrvatskoj metropoli. SKUPI JOGA-TURIZAM Posve drugačiji primjer nudi Obonjan Riviera pored Šibenika, u koju je tvrtka Papaya Grupa dosad uložila 20 milijuna eura, a u planu im je ulaganje još čak stotinjak milijuna eura u sljedećih 15 godina. Obonjan Riviera namijenjena je gostima iz cijelog svijeta, u dobi od 20 do 50 godina, koji vole drukčiji tip odmora poput meditacije, vegetarijanstva i joge. Želimo izgraditi i malu marinu u koju će dolaziti nautičari. Obonjan Riviera nije namijenjena masovnom turizmu nego luksuznom kampiranju glampingu za 500 do najviše 2000 ljudi, rekao je Ivan Bušljeta iz Papaya Grupe. SLOVENIJA Sezona cijele godine O tome kako je turizam uređen u susjednoj Sloveniji govorio je Zdravko Počivalšek, ministar za gospodarski razvoj i tehnologiju, koji je istaknuo kako je slovenska vlada prepoznala turizam i uvrstila ga u pet najznačajnijih gospodarskih grana. U prošloj godini u Sloveniji je od turizma uprihođeno 2,5 milijardi eura, turizam u BDP-u te države sudjeluje sa 13 posto, u toj djelatnosti izravno je zaposleno ljudi, a neizravno Za razliku od Hrvatske, u Sloveniji turizam nema sezonski karakter nego traje tijekom cijele godine. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 39

40 HRWWWATSKA DAN SIGURNIJEG INTERNETA PREVARA SE NE DOGAĐA NEKOM DRUGOME Istraživanje HUB-a pokazuje da nemamo naviku mijenjati lozinke, ne prijavljujemo internetske prevare nadležnim institucijama te da se, uglavnom, oslanjamo na savjete prijatelja, a ne stručnjaka kada je u pitanju sigurnost na internetu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr 61% ispitanika lozinke mijenja jednom godišnje ili rjeđe (nikad) 45% ispitanika ne razmišlja o tome da bi mogli postati žrtvom internetskih prevara Budite promjena: Ujedinite se za bolji internet - slogan je ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta koji se obilježava drugog dana drugog tjedna veljače. Cilj tog važnog dana je poboljšati kvalitetu sadržaja i usluga koje su nam dostupne online, s fokusom na sigurnost, ponajprije djece i mlađih osoba. Stoga je Hrvatska udruga banaka (HUB) podsjetila zašto je važno biti dobro informiran kako bi se građani u cilju svoje online sigurnosti zaštitili i od mnogih pokušaja internetskih prevara. Istraživanje Hrvatske udruge banaka iz o tome kako i koliko se građani u Hrvatskoj brinu o sigurnosti vlastitih podataka pokazuje da još uvijek nemamo naviku mijenjati lozinke, ne prijavljujemo internetske prevare nadležnim institucijama te da se, uglavnom, oslanjamo na savjete prijatelja, a ne stručnjaka kada je u pitanju sigurnost na internetu. O PRIJETNJAMA SE NE RAZMIŠLJA Tako 61 posto ispitanika lozinke mijenja jednom godišnje ili rjeđe (nikad), 23 posto ih mijenja samo kada zaboravi staru lozinku, a 16 posto to čini redovitije (barem svaki mjesec ili češće). Zanimljivo je da više od trećine građana (35 posto) tvrdi da nisu ugroženi, a gotovo polovina (45 posto) uopće ne razmišlja o tome da bi upravo oni mogli postati žrtvom internetskih prevara. Samo je manji broj građana 40 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

41 svjestan potencijalnih prijetnji koje vrebaju na internetu. Tako tek 20 posto njih smatra da su izloženi ili ugroženi internetskim napadima. Kada se građane pita što poduzimaju kada postanu žrtvom internetske prevare, njiih 43 posto tvrdi da se nisu susreli s takvim pokušajima. Ništa neće poduzeti 28 posto građana, a tek će ih nešto manje (22 posto) upozoriti svoje suradnike, prijatelje ili rođake. Iako bi svaki slučaj trebalo prijaviti banci ili policiji, nadležnim institucijama ovakve prijetnje prijavi samo 12 posto građana. Ipak, istraživanje HUB-a koje je provedeno u svibnju i lipnju na uzorku od 610 osoba pokazuje da građani prepoznaju nužnost edukacije kao načina bolje prevencije internetskih napada. Njih 41 posto smatra kako bi se trebali više educirati o sigurnosti na internetu. No zabrinjavajuće je da, iako su djeca već od malih nogu izložena internetskim sadržajima, škole kao mjesto edukacije podržava samo 18 posto građana. EDUKACIJA JE NUŽNA Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović kaže kako banke i same ulažu puno u sigurnost svojih sustava i vlastitih online usluga te prate najnovija svjetska sigurnosna rješenja. Također ističe kako je jednako važno da građani znaju kako i koliko često u svakodnevnom životu trebaju štititi vlastite podatke. Ocjenjujemo ohrabrujućim podatak kako 41 posto građana smatra da se treba više educirati o sigurnosti na internetu, no uz medijske kampanje postoji još puno prostora za poboljšanje edukacije, posebice na radnom mjestu za odrasle, ali i u obrazovnim institucijama za našu djecu. Svakako da ćemo kroz sve aktivnosti i putem naše web stranice sigurnostnainternetu.hr nastaviti s edukacijom te, kao i dosad, usko surađivati sa svim nadležnim državnim tijelima i strukom koji brinu SAMO JE MANJI BROJ GRAĐANA SVJESTAN POTENCIJALNIH PRIJETNJI KOJE VREBAJU NA INTERNETU o zaštiti i sigurnosti, a sve kako bismo u ovom modernom online okruženju mogućnost od prijevara zajedničkim naporima sveli na minimum, zaključuje Adrović. REGISTAR NE ZOVI Upisano 2100 korisnika U Registar za zaštitu potrošača Ne zovi, koji je u operativni rad pušten 31. siječnja, dnevno se upiše prosječno oko 300 korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga. Točnije, u sedam dana od puštanja u operativni rad u registar je upisano oko 2100 korisnika, objavila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Podsjetimo, riječ HRVATSKI START-UP ASPIDA Nova percepcija tipkovnice Hrvatski start-up Aspida pod brendom Izzy izradio je prvu interaktivnu tipkovnicu za fanove poznatog animiranog filma Angry Birds. Tako sada s finskim Roviom i njegovim likovima iz igrice i filma Angry Birds Izzy izlazi na globalno tržište. Izzy ft. Angry Birds prva je tipkovnica za sve IOS i Android mobilne uređaje s razvijenim prepoznavanjem poteza prsta na tipkovnici (tzv. gesture recognition). Time se jednostavno i brzo iscrtavaju emotikoni i simboli bez izlaska iz glavne tipkovnice u onu sa simbolima, a potezi su osmišljeni da budu intuitivni i lako pamtljivi. Uz uobičajene funkcije tipkovnice, ova pruža korisnicima potpuno nov doživljaj zvukovima i animacijama. Tako se tema iz filma je o javnom registru telefonskih brojeva onih potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju u svrhu promidžbe ili prodaje, bez prethodno pribavljenog pristanka, tzv. privole. U registar se mogu upisati svi potrošači (fizičke osobe) koji su i korisnici telefonskih usluga, što uključuje fiksni i mobilni telefon te SMS i MMS poruke. Upis ili ispis broja može tražiti samo potrošač koji je ugovorio uslugu na pojedinom telefonskom broju. Upis u registar je besplatan, a vlasnik broja treba ispravno ispuniti obrazac zahtjeva i predati ga svom operatoru elektroničke komunikacijske usluge. Zahtjev se može dostaviti operatoru na tri načina: osobnom dostavom u poslovnici operatora, poštom ili putem elektroničke pošte s adrese koja je prethodno provjerena i registrirana pri operatoru kao adresa elektroničke pošte korisnika telefonskog broja. (B.O.) Angry Birds može zasvirati prelaskom prsta preko tipkovnice, a iscrtavanjem određenih poteza za 10 najčešćih emotikona aktiviraju se animacije likova. Ovo nije prva Izzy tipkovnica tvrtke Aspida, koja okuplja malobrojnu skupinu entuzijastičnih programera i dizajnera u Hrvatskoj, ali i Makedoniji, gdje se otvara baza za razvoj proizvoda. Izzy je posljednjih godinu dana već ostvario uspješnu suradnju s Hajdukom, Ninom Badrić, 2Cellos, Massimom, Hrvatskim Telekomom... (B.O.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 41

42 INTERVJU MARTIN REENTS, NJEMAČKI PODUZETNIK I START-UP STRUČNJ VAŽNI SU OSNIVAČI, A NE IDEJA Smatram da je bit start-upa da kreirate nešto što će biti od pomoći ljudima, a kada dosegnete tu razinu onda je to, po meni, pravo vrijeme da ga prodate i omogućite svojim investitorima da zarade piše Miro Soldić soldic@privredni.hr Njemački poduzetnik i startup stručnjak Martin Reents je čovjek iza kojeg je vrlo zanimljiva i plodna poduzetničko-politička karijera. Već kao student matematike i fizike sudjelovao je u pregovorima o ujedinjenju Istočne i Zapadne Njemačke, potom je radio u parlamentu, a onda se okrenuo poduzetništvu i postao jedan od vodećih europskih stručnjaka u području start-upa što potvrđuje i činjenica da je dva puta primio njemačka priznanja za pokretača start-upa godine. Hrvatsku vidi kao zemlju s puno potencijala, cijeni obrazovanje naših ljudi i poduzetnički duh, ali poručuje kako moramo poraditi na dostupnosti kapitala kako bi naša start-up scena doživjela procvat koji zaslužuje. Je li poduzetnička ideja ključni dio za pokretanje start-upa ili bi pažnju trebalo obratiti i na neke druge stvari? - Zapravo je situacija upravo obrnuta. Suprotno uvriježenom mišljenju, ideja je najmanje bitna. Ono što bih istaknuo kao najvažniji dio projekta su kvalitetni osnivači. Ako imate pametne osnivače koji vole ono što rade i posvećeni su poslu, onda je to ključ uspjeha. Ideja će doći sama od sebe uz takve ljude. Mnogi pokretači start-upa žele od njih napraviti punokrvnu kompaniju, razviti je do maksimuma i putem nje ostaviti neko svoje poduzetničko naslijeđe. Je li to ispravna politika ili je kod start-upa bitno znati kada izaći iz tvrtke, odnosno prodati je zainteresiranim investitorima? - Ako želite razvijati start-upe, a startupima smatram tvrtke koje na regularnoj bazi možete replicirati i mjeriti njihov uspjeh, onda morate dobivati kapital od drugih ljudi. Od primjerice, fondova rizičnog kapitala, poslovnih anđela..., a oni će vam dati svoj novac samo uz jamstvo da ćete, kada zato dođe pravi trenutak, prodati tvrtku i svi zaraditi na toj transakciji. Temeljna pretpostavka start-upa jest da ćete ga kad-tad prepustiti nekome, inače nećete dobiti novac od ulagača, a bez njega ne možete dovoljno brzo rasti. Polagani, organski rast je dobar ako imate namjeru izgraditi obiteljsko poduzeće, ali ako želite razvijati start-up, izlaz nakon određenog vremena se podrazumijeva. Kad je, prema Vašem iskustvu, pravo vrijeme za izlazak iz start-upa? Može li se odrediti neko općenito vrijeme kad treba prodati ili to ovisi od slučaja do slučaja? - U velikoj mjeri je to individualno. Osobno vjerujem da start-up treba razviti do razine kada je koristan nekoj široj zajednici i onda ga prodati. Obično je to razdoblje od nekih sedam do 10 godina nakon njegova osnutka. Ako ga prodajete u kraćem razdoblju, par godina nakon početka, onda je to tzv. quick flip princip i tu se cilja samo na brzu zaradu, a ja smatram da to nije poanta start-upa. Smatram da je bit start-upa da kreirate nešto što će ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Globaladmin CMS sustav program za automatsko ažuriranje web stranica Ovaj sustav za jednostavno održavanje web stranica administratorima omogućuje brzo i učinkovito postavljanje novih i mijenjanje postojećih sadržaja na web stranicama. Svaki korisnik s osnovnim znanjima rada na računalu uporabom Globaladmina može potpuno ovladati procesom promjene sadržaja ne rabeći dodatne alate (HTML editora, FTP klijenta ) i ne poznavajući programske jezike (ASP, PHP ). Treba imati tek bilo koju verziju Internet Explorera, Mozille Firefoxa, Chroma ili Safarija za korisnike Mac računala. GLOBALDIZAJN D.O.O. Globaldizajn je web & mobile solution provider s dugogodišnjim iskustvom u dizajnu i programiranju web portala i web stranica. 42 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

43 AK biti od pomoći ljudima, a kada dosegnete tu razinu, onda je to, po meni, pravo vrijeme da ga prodate i omogućite svojim investitorima da zarade. To je ono što nazivamo izlazom. Start-up scena u Hrvatskoj ima kroničnih problema s nedostatkom dostupnog kapitala, fondovi rizičnog kapitala kod nas praktički i ne postoje. Kako adresirati taj problem i kako je on riješen u Njemačkoj? - Mislim da je to dobra dijagnoza i da je uistinu najveći problem hrvatskih startupa nedostatak novca. Hrvatska ima dosta dobre preduvjete s dobrim sveučilištima i studentima koji još uvijek studiraju na tehničkim fakultetima, imate i fantastične inženjere i znanstvenike koji žele otvarati svoje tvrtke, ali jednostavno na tržištu nema dovoljno kapitala da im se pomogne s početnim ulaganjima. Problem je kompleksan i može ga se riješiti samo izgradnjom zdrave ekonomske okoline. Znači, potreban je cjelokupni NAJVEĆI PROBLEM HRVATSKIH START- UPA JE NEDOSTATAK NOVCA eko sistem koji bi njegovao poduzetništvo tog tipa, a njega nije lako stvoriti. Može li u stvaranju takve pozitivne klime pomoći država? - Državne vlasti tu mogu imati vrlo važnu ulogu, ali moraju znati kako se igra takva igra i koja su pravila. Često imate slučaj da si političari umišljaju da su bolji poduzetnici od poduzetnika samih, pa se petljaju gdje im nije mjesto i dijele lekcije ljudima o tome što i kako da rade. Takav pristup ne funkcionira. Rekli smo da je temelj start-upa da ljudima, u čije projekte vjerujete, dajete novac i kažete im: radite s ovom investicijom što god hoćete, ali ja nakon nekog vremena želim dobiti veći iznos nego što sam vam dao. Osnivači su ljudi koji znaju što će i kako napraviti da uspiju na tržištu te da svi, naposljetku, zarade na svojim ulaganjima. Država treba pomoći samo stvaranjem dobrog okvira za sve to. Kako komentirate politička previranja u posljednje vrijeme, Brexit, Trumpovu politiku izolacionizma, hoće li to i kako utjecati na globalnu start-up scenu? - Da vam iskreno kažem, ne znam. Situacija je vrlo komplicirana i teško je bilo što konkretno predvidjeti. Kao i uvijek, za neke će ovaj novi razvoj događaja biti prilika, a za neke opasnost. Naravno da ugrožavanje slobodne trgovine i kretanja ljudi šteti globalnoj start-up sceni koja ovisi o kapitalu iz brojnih zemalja, ali i traži talentirane radnike diljem svijeta. Ako nemate pristup na određena tržišta, to vam ograničava resurse i nastaje problem. Smatram da će se to najviše odraziti na SAD jer oni žive od takvog modela poslovanja, a Trump će to ugroziti nastavi li s ovakvim ponašanjem. Što se tiče Brexita, mislim da on neće previše uzdrmati start-up tržište jer će jedna vrata zatvoriti, a otvoriti druga. Poduzetnici su tu da iskoriste sve prilike koje nudi nova tržišna konstelacija, tako da izlazak Velike Britanije iz EU-a ne mora nužno biti loš događaj, ali vrijeme će pokazati. LogINFO Poslovno informacijski sustav Verzija 7 Aplikativno rješenje za upravljanje poslovnim procesima i svim potencijalima tvrtke. Sustav pokriva poslovna područja proizvodnje, trgovine i ugostiteljstva. LogIN- FO pomiče težište informacijskog sustava s područja registriranja transakcija na područje planiranja i upravljanja resursima te na integraciju s poslovnim okružjem. LOGIN D.O.O. Tvrtka LogIN d.o.o. osnovana je u travnju 1996., zapošljava dvadesetak djelatnika te se gotovo isključivo bavi projektiranjem, izgradnjom, implementacijom i održavanjem poslovnih sustava. ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI? 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 43

44 AKTUALNO INICIJATIVA PRIVATNOG SEKTORA ZA MLADE VAŽNA JE MOTIVACIJA I SPOSOBNOST UČENJA Nakon što fakulteti provedu selekciju studenata, pri čemu odlične ocjene neće biti presudne, poslodavci će odabrati studente koji će, prema njihovom mišljenju, imati najviše koristi od rada u njihovoj tvrtki piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr javiti studenti zainteresirani za praksu. Na toj web stranici svoje profile imat će i sveučilišta te visoka učilišta uključena u tu inicijativu. Krajnji cilj Inicijative je, s jedne strane, uvođenje stručne prakse u studijske programe, a s druge omogućavanje poslodavcima uvid u to koji su studenti zainteresirani za rad što bi im kasnije olakšalo odluku o tome koga će zaposliti kada se otvori neko radno mjesto. Naime, poslodavci će se radije odlučiti za nekog studenta koji je dobro odradio praksu kod njih nego za neku nepoznatu osobu. Na predstavljanju Inicijative je posebice naglašeno da poslodavcima danas nisu toliko važne odlične ocjene studenata, nego njihova motivacija i sposobnost učenja. Poseban dio odnosi se na program mentorstva za djevojke jer je jasno kako na tržištu rada žene nemaju isti status kao muškarci. U INICIJATIVU SE DO SAD UKLJUČILO VIŠE OD 30 VISOKO- ŠKOLSKIH USTANOVA I VIŠE OD 120 TVRTKI Kako pripremiti studente za tržište rada te na koji način će se organizirati praksa kako bi se oni, po završetku fakulteta, na što bezbolniji način suočili sa stanjem na tržištu rada, bila je tema prošlotjednog predstavljanja Incijative privatnog sektora za mlade (PSYI) na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Tu su inicijativu pokrenule Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s privatnim tvrtkama, profesionalnim udrugama žena i akademskim institucijama. O čemu se zapravo radi? Tom se inicijativom žele stvoriti prilike za studentsku praksu koje još uvijek nema dovoljno na hrvatskim fakultetima te pridonijeti smanjenju neusklađenosti vještina i standardizacije studentske prakse. Kako bi se to sve odvilo kako treba, od 1. travnja u potpunosti će zaživjeti interaktivna web stranica na kojoj će zainteresirani poslodavci imati svoje profile kako bi im se mogli KRITERIJI EU-a Kako je najavila Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala HUP-a, prakse su dostupne svim studentima čiji su fakulteti uključeni u Inicijativu, a do sad se uključilo više od 30 visokoškolskih ustanova i više od 120 tvrtki. Dogovoreno je i više od 550 mjesta za praksu, no sudeći prema trenutačnom interesu studenata i poslodavaca, ta će se brojka vjerojatno povećati. Praksa će trajati najmanje šest tjedana, a najviše šest mjeseci čime je osigurana kvaliteta i najviši standardi prema kriterijima Europske unije. Nakon što fakulteti provedu selekciju studenata, pri čemu odlične ocjene neće biti presudne, poslodavci će odabrati studente koji će, prema njihovom mišljenju, imati najviše koristi od rada u njihovoj tvrtki. Pri dolasku na praksu student će dobiti svog mentora tzv. buddyja koji će ga pratiti na dnevnoj razini te kako provode projekt za koji ih zaduže. Inače, dvoje studenata je već uključeno u takvu vrstu prakse koju odrađuju u tvrtki Genius Consulting. Ta je praksa dogovorena izravnom komunikacijom između HUP-a, fakulteta i tvrtke. 44 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

45 PREDSTAVLJAMO VINA POLETTI, Višnjan STRAST PREMA VINU I MASLINAMA Piero Poletti je šesta generacija obitelji Poletti koja posluje i živi u Markovcu, a kad je preuzeo imanje umjesto tradicionalne proizvodnje vina, počeo se koristiti modernom tehnologijom Priča o obitelji Poletti, njihovim vinima i OPG-u odvija se na istom mjestu već šest generacija. Naime, predak današnjeg vlasnika Petera-Piera Polettija, njegov imenjak Piero Bernobich je godine od svog tasta Marca Dellamarne za 113 fiorina (tadašnje valute) kupio komad zemlje u selu Markovac, nedaleko od Višnjana u zapadnoj Istri te na njemu sagradio kuću i osnovao obitelj. Zemlja i njeni plodovi, vinova loza i maslina, postali su im strast, a ljubav prema njima bila je jača od neizvjesnosti koju je život nosio sa sobom. Piero Poletti je šesta generacija koja posluje i živi u Markovcu, a posao je godine preuzeo od svoga oca Marija Polettija. Preuzimajući imanje kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća, nakon rada u turističkoj agenciji te kao turistički vodič, ali i kao DJ puštajući glazbu u klubovima, Piero je odlučio napraviti radikalni potez te je počeo, umjesto tadašnje tradicionalne proizvodnje vina, koristiti modernu tehnologiju. Posadio je nove nasade vinograda te polako širio kapacitete vinskog podruma. POVEZANOST ISTARSKIH VINARA Danas OPG Poletti ima sedam hektara vlastitih vinograda na kojima se uzgaja šest sorti vinove loze: malvazija, chardonnay, teran, cabernet sauvignon, merlot i muškat ruža. Vina Poletti su zastupljena na vinskim kartama boljih istarskih NISU NAM VAŽNE KOLIČINE NEGO KVALITETA VINA, ISTIČE PIERO POLETTI restorana, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske. Osim toga, ta vina preporučuju se i u nekim turističkim vodičima poput Michelina. Polettijeva vina prezentiraju se i u mnogim vinskim barovima, pa je tako nedavno održana prezentacija njihovih vina u zagrebačkom Red red wine baru. Osim vina, Poletti proizvodi i maslinovo ulje od preko 200 stabala maslina. Na prijedlog stalnih klijenata, obitelj Poletti je godine u blizini vinarije sagradila kuću za odmor s bazenom Villa Bellavista. Kuća se nalazi na 4500 četvornih metara površine, a iz nje se pruža prekrasan pogled na more i primorske gradove Poreč, Novigrad i Vrsar. Ne planiramo širenje poslovanja jer jednostavno ne stignemo raditi više. Došli smo do saznanja da ako nismo prisutni u svakom segmentu u vinogradarstvu i vinarstvu, tada nam izmiče kontrola i to nije dobro. Nisu nam važne količine nego kvaliteta vina, rekao je Poletti. Dodao je kako on svoju djecu od malih nogu uči raditi u obiteljskom biznisu jer će oni jednoga dana naslijediti taj veliki posao. Poletti kaže i kako su svi istarski vinari povezani, ali je cilj svakoga od njih samostalnost u svom poslu što znači i odličnu opremljenost za vinogradarstvo i vinarstvo. To je pozitivno jer svaki vinar može raditi što i kako želi, ali s druge strane mora mnogo ulagati u mehaniku kako bi posao dobro funkcionirao, istaknuo je Poletti. (S.P.) A SAD MALO O NAMA... 7 ha vlastitih vinograda ima OPG Poletti uzgajaju 6 sorti vinove loze 200 stabala maslina imaju na svojem imanju Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 45

46 HRVATSKA&REGIJA BOSNA I HERCEGOVINA I PUT U EUROPSKU UNIJU HOĆE LI SE POLOŽITI VELIKA MATURA? BiH mora za šest mjeseci odgovoriti na 3242 pitanja koja je državnim vlastima 9. prosinca prošle godine u Sarajevu predao Johannes Hahn, povjerenik EU-a za susjedstvo i proširenje piše Zdravko Latal latal@privredni.hr Prošlogodišnji 9. prosinca je jedan od važnijih datuma Bosne i Hercegovine na njenom dosadašnjem putu prema Europskoj uniji koji je službeno započeo prije desetak godina. Upitnik Europske komisije, knjiga sa 3242 pitanja, o uvjetima za prijam u članstvo EU-a, koju je tog 9. prosinca povjerenik EU-a za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn predao predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću, predstavlja do sada najobuhvatniji i najsloženiji zadatak koji se našao na stolu institucija izuzetno složene bosanskohercegovačke daytonske države. Prihvaćanje ponuđenih odgovora za BiH u relativno kratkom roku, za šest mjeseci počevši od 9. prosinca, proces je koji, uz ekonomsku potporu, može donijeti i prijeko potrebnu pozitivnu političku atmosferu u zemlji. Ako BiH dobije prolaznu ocjenu, slijedi joj idući puno teži korak: usklađivanje domaćih propisa s onima u EU. Dobivanjem pozitivnih prolaznih ocjena BiH se, između ostalog, otvaraju i blagajne brojnih fondova EU-a. POSAO U ZAVRŠNOJ FAZI Popunjavanje upitnika je u tijeku, a svi organi Federacije BiH su već obavili taj posao. Ministrica obrane BiH Marina Pendeš ustvrdila je da je njeno ministarstvo već odgovorilo na sva pitanja iz područja obrane. Mirko Šarović, ministar inozemne trgovine i ekonomskih odnosa, rekao je kako će njegova služba od 35 poglavlja političkog i ekonomskog kriterija ovih dana završiti sav posao, a riječ je o pitanjima koja se odnose na slobodu kretanja roba i kapitala, pravne akte iz područja konkurencije, te pitanja iz područja poljoprivrede, veterinarstva, sigurnosti hrane, energetike, poduzetništva, zaštite okoliša, potrošača i carinske politike. Prije nekoliko dana je iz Ministarstva financija i trezora BiH priopćeno da su pri kraju odgovori na 160 upita iz područja javne i unutarnje financijske kontrole, planiranja i izvršavanja proračuna, transparentnosti korištenja javnih sredstava, programa javnih investicija, te upravljanja javnim dugom. VRIJEME I NIJE NAJPOVOLJNIJE Ako se posao na popunjavanju i prevođenju upitnika nastavi ovom brzinom, a moglo bi i brže, kažu u Vijeću ministara BiH, domaće gospodarstvo u Europu ne bi izvozilo samo mlijeko i mliječne proizvode te poljoprivredne proizvode, nego i meso i mesne proizvode, što bi pridonijelo smanjenju negativne trgovinske bilance od 6,7 milijardi KM ostvarene u Elektronska verzija knjige pitanja izgleda kao svojevrsna kreditna kartica koju prije nego što ubacite u automat morate napuniti pozitivno ocijenjenim odgovorima, objasnio je bosanskohercegovačkim AKO BiH DOBIJE PROLAZNU OCJENU, SLIJEDI JOJ IDUĆI PUNO TEŽI KORAK: USKLAĐIVANJE DOMAĆIH PROPISA S ONIMA U EU liderima Johannes Hahn. Međutim, velika matura za BiH, odnosno za ulazak u EU, nije stigla u najpovoljnije vrijeme, kako za BiH, tako i za Bruxelles, smatraju neovisni stručnjaci. Naime, nakon Velike Britanije istupanjem iz EU-a prijete oporbe u nekim državama članicama EU-a, a istodobno su u BiH ponovno ozbiljno poremećeni odnosi vladajućih stranaka te stoga i odnosi sa susjedima. 46 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

47 BOSANSKOHERCEGOVAČKA VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA U RASTE IZVOZ U HRVATSKU Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u godini dana se izvoz iz Hrvatske u BiH smanjio za 68 milijuna KM, dok su bosanskohercegovački izvoznici prvi put zabilježili rast izvoza i to od 6,5 posto piše Zdravko Latal latal@privredni.hr Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) stupio je na snagu 1. veljače. Tada su podignute carinske rampe za robe iz država Europske unije, a u prvih desetak dana njegove primjene carinici nisu registrirali uvoz iz EU-a veći od uobičajenog. Nema sumnje, tvrde analitičari, da će hrvatska poljoprivreda ali i ukupno gospodarstvo biti od sada konkurentniji na tržištu BiH. Naime, od ulaska u EU Hrvatska je prepustila značajan dio tržišta BiH Njemačkoj, Italiji, pa i Srbiji i tako po vrijednosti izvoza u BiH s prvog mjesta koje je držala godine došla na četvrto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u godini hrvatski izvoz u BiH iznosio je 1,605 milijardi konvertibilnih maraka, a u godini 1,673 milijarde KM. Bosanskohercegovački IZVOZ STRUJE Rast od 13,4 posto BiH je lani izvezla struje u vrijednosti 322,4 milijuna KM što je 13,4 posto više nego u godini kad je taj izvoz vrijedio 284,4 milijuna KM. Najveći izvoz struje zabilježen je godini kada je iznosio 471,9 milijuna KM. izvoz u Hrvatsku lani je iznosio 985,3 milijuna KM i tako su prvi put zabilježili rast od 6,5 posto. Prema vijestima koje stižu iz Zagreba, Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost Hrvatskoj gospodarskoj komori da se, u cilju unapređenja izvoza, ali i na osnovi zahtjeva njenih članica, na popisu sedam zemalja u kojima će se otvoriti predstavništva HGK, nađe i BiH. Zapravo, odmah nakon uspostavljanja mira i početka obnove bosanskohercegovačke ekonomije HGK je otvorio svoje predstavništvo u Sarajevu i to znatno prije Njemačke, Austrije i Srbije, ali ga je prije otprilike četiri godine i zatvorio. NAJVEĆA RAZMJENA S EU-om U međuvremenu Srbija je otvorila gospodarsko predstavništvo u BiH te je lani zabilježila rekordan izvoz u BiH od 1,8 10 NAJVEĆIH IZVOZNIKA Prvi - ArcelorMittal U godini ArcelorMittal iz Zenice bio je najveći bosanskohercegovački izvoznik. Na drugom mjestu se nalazi Prevent BH iz Visokog, a zatim slijede mostarski Aluminij, Siecam-soda iz Lukavca, Alumina iz Zvornika, Global ispat koksna industrija iz Lukavca, Fabrika za proizvodnju jestivih ulja Bimal iz Brčkog, CIMOS, TMD - automobilska industrija iz Gradačca, Borac exportimport iz Travnika i Naftna industrija Optima Grupa iz Banje Luke. milijardi KM, koji je najvećim dijelom ostvaren u srpskom entitetu, uz rast od 5,1 posto u odnosu na godinu. Prilikom nedavnog susreta ministarskih izaslanstava Srbije i BiH u Beogradu, srpski premijer Aleksandar Vučić najavio je daljnje povećanje trgovinske razmjene koja bi, prema njegovim riječima, za četiri godine trebala iznositi dvije milijarde eura ili oko četiri milijarde KM. Kad je riječ o drugim članicama Cefte, o bivšim republikama SFRJ, kao što su Makedonija i Kosovo, trgovanje bilježi značajan rast. Prošlogodišnji izvoz BiH u Makedoniju iznosio je 132,1 milijun KM uz rast od 15,3 posto, a uvoz 152,1 milijun KM uz rast od 3,4 posto. Na Kosovo je BiH lani izvezla roba u vrijednosti 149 milijuna KM uz rast od 5,3 posto, dok je uvoz s Kosova iznosio 16,9 milijuna KM uz rast od 47,9 posto. VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT 6,7 MILIJARDI KM Ukupno, BiH je lani izvezla roba u vrijednosti 9,4 milijarde KM uz rast od 4,8 posto, a uvezla za 16,1 milijardu KM uz rast od 1,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit dosegnuo 6,7 milijardi KM. Najveću vrijednost robne razmjene BiH je ostvarila s članicama EU-a, pa je tako izvoz u zemlje EU-a dosegao 6,7 milijardi KM uz rast od 4,4 posto, a uvoz 9,9 milijardi KM uz rast od 2,9 posto. Njemačka je i u prošloj godini bila prvi vanjskotrgovinski partner BiH. Izvoz u Njemačku iznosio je 1,4 milijarde KM uz rast od 4,7 posto, a uvoz je vrijedio 1,9 milijardi KM uz rast od 3,4 posto. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 47

48 HRVATSKA&REGIJA ŠTO ČEKA GUVERNERA BANKE SLOVENIJE? MALI DIONIČARI JAZBECU SAPUNAJU DASKU Jazbec se zavadio sa svima u Sloveniji, s javnošću, stručnim krugovima, s Vladom, a trn je u peti udruge Mali dioničari Slovenije koja za njega već podiže galge. Dok je pobuna još tinjala, Jazbec je odbijao sve objede piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr oko ljudi u Sloveniji urotilo se protiv guvernera BS-a 6000 mil novčane imovine slovenskih ulagača izbrisano tijekom sanacije bankarstva I prije nego što je Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, krenuo u Ljubljanu, slovenska javnost znala je da on ne dolazi kako bi s domaćinima obilježio 10. godišnjicu eura, nego da se nađe uz kolegu Boštjana Jazbeca, i to u znak potpore čovjeku na čelu Banke Slovenije koji prolazi možda najteže trenutke u svojoj karijeri. Jazbec se zavadio sa svima u Sloveniji, s javnošću, stručnim krugovima, s Vladom, a trn je u peti udruge Mali dioničari Slovenije koja za njega već podiže galge. Jazbec neće lako sačuvati glavu jer se protiv njega urotilo otprilike ljudi u Sloveniji koji su u sanaciji slovenskog bankarstva godine ostali bez novca što su ga uložili u dobroj vjeri u obveznice i podređene vrijednosne papire. U cijeloj operaciji izbrisano je oko 600 milijuna eura novčane imovine slovenskih ulagača. Među ostalima razvlašten je i znani atletičar Primož Kozmus koji je na Olimpijskim igrama u Pekingu bacio kladivo na daljinu zlatne medalje. Za svoj podvig Kozmus je osim slave dobio i ponešto novca, od sponzora i raznih nagrada, pa i one dobivene od Vlade. Kozmus nije novac spiskao na provod. Sve što je prikupio uložio je u domaće banke da se nađe za stare dane. Na kraju sanacijske balade ostao je bez svega. OPERUŠANI ŠTEDIŠE Poput Kozmusa bezdušno su očerupani i brojni pravnici, odvjetnici, doktori ekonomije, profesori i razni savjetnici. Sasvim je logično da se bijes operušanih usredotočio na potragu za mogućim krivcima vlastitog financijskog karambola. Dok je pobuna još tinjala, Boštjan Jazbec odbijao je sve objede. Stalno je ponavljao da je Banka Slovenije bila samo potpora u procesu. Energično je tvrdio da BS nije sastavljao popise na osnovi kojih se provodio kontroverzni prijenos potraživanja te da njegova institucija nije određivala vrijednosti u tom prijenosu. Razvlašteni ulagači objedinili su u zbroju velika osobna znanja tako da su cijelim nizom privatnih ekspertiza uspjeli pokazati da je sanacija provedena loše i na pogrešnim premisama. Zbog svega toga poreznim obveznicima ispisan je preveliki račun, a razvlaštenicima učinjena nerazmjerna šteta. Guverner Boštjan Jazbec u početnoj fazi obrane stao je pod krov eksteritorijalnosti OPASAN LIKVIDNOSNI RIZIK Prijetnja štednje po viđenju Anketa provedena u Sloveniji pokazala je da 40 posto građana nema povjerenje u Banku Slovenije. Još gora je druga vrsta nepovjerenja, ono zbog kojeg slovenski komitenti drže u bankama više od 60 posto svih uloga u obliku štednje po viđenju. To je, dakle, novac koji štediše mogu podići u svakom trenutku. O problemu štednje po viđenju u Sloveniji održan je krizni sastanak s kojeg su neke pojedinosti, ipak, dospjele u javnost. Banka Slovenije, poslovne banke i Ministarstvo financija nepodijeljenog su stajališta da je udjel a vista novca nepodnošljivo visok, da postaje sve viši, a da se istodobno gomilaju opasnosti koje mogu naglo preplašiti ulagače i navesti ih na novčani stampedo. Izbjeglička kriza, Brexit, posljedice terorističkih napada, bankarska kriza u susjednoj Italiji i najnovije Trumpovo zabadanje nalivperom u odluke bivše vlasti kojima je Obama pokušao spriječiti pojavu bankarskih balona - sve to može preplašiti ulagače tako da počnu panično dizati uloge po viđenju. Radi se o visokom likvidnosnom riziku, a slovenska vlada još ne zna odgovor na pitanje kako više novca zacementirati u sustavu. 48 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

49 CIMOS Što će reći Talijani? Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije BS U SANACIJI BANAKA NIJE BIO SAMO POTPORA, KAKO JE TVRDIO JAZBEC, NEGO STROGI OPERATIVAC Banke Slovenije u okviru euro sustava. Usput se zavadio s izvršnom vlašću spočitavajući represivnim organima da nemaju što prekapati po zgradi središnje banke, a još manje da smiju iznositi kompjutore. Time se, tvrdio je, ugrožava samostalnost Europske središnje banke. Tada se umiješao i Mario Draghi na čiju je intervenciju Europska komisija zatražila objašnjenja od Slovenije. TRAŽI SE JAZBECOVA SMJENA Malim dioničarima u međuvremenu pao je u ruke tajni dio izvješća slovenskog Računskog suda čiji su revizori lani pročešljali papire NLB-a. Kako Računski sud nije ovlašten ući u BS, zaobilaznim putem preko NLB-a saznalo se da je BS u sanaciji ipak odigrao bitno drukčiju ulogu od one koju je uporno prikazivao Jazbec. BS nije bio samo potpora, bio je mnogo više od toga - strogi operativac. Osim toga pokazalo se da direktive za operacije nisu dolazile iz EU nadstrukture, što je također tvrdio Jazbec. Nakon što je razotkriven da nije govorio istinu, Jazbec je sada postao tema prepiske između udruge malih dioničara i Parlamenta. Očerupani dioničari, naime, upravo su poručili zastupnicima Državnog zbora: Valjda imate toliko savjesti da otvorite postupak za opoziv guvernera koji je sve nas toliko dugo obmanjivao, a vas i naveo na pogrešne odluke! Sporazum slovenskog ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka i hrvatskog ministra državne imovine Gorana Marića, prema kojemu slovenska strana s uplatom sedam milijuna eura na račun loše banke u Hrvatskoj otklanja posljednji veći problem u planiranoj prodaji Cimosa partneru u Italiji, dobio je novi problematični dodatak. U novinskim napisima i televizijskim istupima, a posebno u raspravi u parlamentarnim tijelima, spočitava se Počivalšeku da je pristao novcem slovenskih poreznih obveznika spašavati radna mjesta u Hrvatskoj. Oprezniji dio javnosti sada Niske cijene na tržištu električne energije navele su i vodstvo nuklearke u Krškom na popuštanje s cijenom. Megavatsat električne energije Nuklearna elektrana Krško prodavala je godine po 38 eura. U godini cijena je reterirala na 32 eura. Prema najnovijem dogovoru o petogodišnjem kretanju vlastitih cijena, je zabrinut kako će na takav nastavak sanacijske trakavice reagirati talijanski partner u privatizaciji. Ako odustane od kupnje Cimosa, mnogi strahuju da će biti teško naći novog udomitelja za posrnulu tvrtku kojoj je obećano da će dobiti nove narudžbe od velikih kupaca samo s novim vlasnikom. (F.K.) TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE Jeftinija struja iz NEK-a megavatsat električne energije Krško prodavat će po 26 eura u tzv. neremontnim godinama kakva će biti 2017., a po 28 eura u remontnoj godini. Nužne uštede namjeravaju u NEK-u ostvariti optimizacijom troškova na tri područja: u nabavi nuklearnog goriva, u financiranju modernizacije iz amortizacije te na izdacima za zaposlene. One koji odlaze u mirovinu ne nadomještaju novim zaposlenicima, potvrdio je Stane Rožman, predsjednik Uprave NEK-a, rekavši da je i dobavitelj goriva imao razumijevanja za zahtjev da se snize i cijene gorivih elemenata. (F.K.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 49

50 HRVATSKA&REGIJA SRBIJA PREUZELA PREDSJEDANJE CEFTOM HVALI EU, DRŽ SE CEFTE Na dvije konferencije ocijenjeno je kako je Cefta jedna od rijetkih uspješnih regionalnih inicijativa s opipljivim rezultatima, uz poruku da treba nastaviti s procesom integracija, liberalizacijom trgovine i prevladavanjem necarinskih barijera piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs Konferencijom održanoj u povodu 10. obljetnice Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini na kojoj su analizirani dosadašnji učinci s pogledom u budućnost započelo je ovogodišnje predsjedanje Srbije Ceftom. Potkraj prosinca godine Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Kosovo potpisale su ovaj sporazum i započele institucionalnu ekonomsku suradnju u uvjerenju da će se u roku desetljeća sve ponovno naći u Europskoj uniji te da je Cefta samo njeno predvorje i poligon za trening. U međuvremenu, već Rumunjska i Bugarska postale su punopravne članice EU-a, a Hrvatska godine. Ostale države su, čini se, udaljenije od Unije negoli su to bile prije jednog desetljeća. Ne samo zbog zasićenja EU proširenjem nego i zbog promjene globalne geopolitičke i ekonomske situacije koja dovodi u pitanje i sam opstanak Unije. SURADNJA JE U ZAJEDNIČKOM INTERESU Ceftina obljetnica obilježena je protekle srijede u Beogradu, a samo dan ranije ovdje je održan skup o odnosima Hrvatske i Srbije pod nazivom Hrvatska naš sus(j)ed u organizaciji Centra za vanjsku politiku i Fondacije Hanns Seidel. Tom je prilikom, što je veoma bitno za budućnost Cefte, njemački diplomat Michael Schmunk upozorio kako je proces proširenja EU-a došao do kraja te da bi zemlje zapadnog Balkana kandidati morale ubuduće još više surađivati. SURADNJA ZEMALJA CEFTE PRIDONOSI EUROPSKIM INTEGRACIJAMA Prema njegovu mišljenju, Berlinski proces koji je pokrenula Njemačka kao svojevrsnu realizaciju programa proširenja korak po korak treba biti zaustavljen jer nema širu potporu u europskim državama. Umor od proširenja je očit, europski identitet je u krizi, gubi se solidarnost, a mijenja se i pogled na zapadni Balkan. Schmunk je ocijenio indikativnim to što se u većini od šest zemalja zapadnog Balkana koje pretendiraju postati članice EU-a unutarnja situacija nije dramatično promijenila te da se većina zemalja nalazi pod staklenim zvonom bez veze s realnošću koja se u Europi i svijetu veoma promijenila. Regionalni konflikti se moraju smirivati suradnjom, prije svega ekonomskom, jer je to i nužnost koju zahtijevaju veoma negativni europski i globalni trendovi koji mogu brzo postati još gori, upozorio je on. Schmunk je ocijenio kako bi bilo u višestrukom interesu da dvije najbliže članice EU-a, Hrvatska i Slovenija, pomognu zemljama kandidatima u premošćivanju ovog velikog procjepa između očekivanja od EU-a i ne baš obećavajuće realnosti koja će, po svoj prilici, potrajati. Potrebno je realizirati što više programa regionalne suradnje te razmjenu mladih i profesionalaca iz raznih područja, poručio je on. Koliko je suradnja značajna i u zajedničkom interesu potvrdio je i šef Odsjeka za EU u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović koji je ustvrdio kako je robna razmjena u regiji dosegnula tri milijarde dolara, investicije oko dvije milijarde dolara te da se već za nekoliko godina može očekivati da će razmjena u okviru Cefte premašiti pet milijardi dolara. O unutarnjoj povezanosti govori i podatak da su BiH i Hrvatska potpisale više od 40 bilateralnih sporazuma, dok ih sa Srbijom ima više od 70. EKONOMIJA ISPRED POLITIKE Za Srbiju je regionalna suradnja ključna, potvrđeno je i na konferenciji Deset godina implementacije sporazuma Cefta: rezultati i izazovi. Ocijenjeno je kako je Cefta jedna od rijetkih uspješnih regionalnih inicijativa s opipljivim rezultatima, uz poruku da treba nastaviti s procesom integracija, liberalizacijom trgovine i prevladavanjem necarinskih barijera. 50 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

51 Cilj nam je ojačati kapacitete tvrtki, da ih udružimo te da one zajednički nastupaju u regiji i trećim tržištima, rekao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. Očekujemo još bolje rezultate, pogotovo imajući u vidu našu stratešku suradnju sa Savjetom za regionalnu suradnju s kojim radimo na oživljavanju i predstavljanju cijele regije stranim investitorima u cilju stvaranja regije uspjeha, istaknuo je Čadež. Gospodarske komore zemalja potpisnica Cefte aktivno surađuju kako u okviru radnih grupa, tako i u okviru Berlinskog procesa kroz Komorski investicijski forum, a Privredna komora Srbije će uskoro organizirati u Beogradu skup proizvođača različitih industrija u regiji koje će predstaviti njemačkim kompanijama, najavio je Čadež. On je zamolio donositelje političkih odluka u regiji, u ime predstavnika regionalnih gospodarskih komora, da razmisle što svaka povišena retorika o političkim odnosima znači za gospodarstvo i građane te da uvijek imaju na umu svoju odgovornost: poboljšanje života stanovništva. Zemlje Cefte su drugi vanjskotrgovinski partner Srbije, nakon EU-a, a Srbija s članicama Cefte ima suficit od 2,1 milijarde eura. Razlog tog uspjeha, istaknuo je potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine Rasim Ljajić, je to što je ekonomija išla ispred politike. Dodao je kako Srbiji Cefta puno znači s obzirom na to da Srbija više izvozi u članice Cefte nego u Rusiju, Kinu i SAD zajedno. RAZMJENA POVEĆANA 2,5 PUTA U proteklih 10 godina vanjskotrgovinska razmjena povećana je za 2,5 puta, dok je izvoz zemalja članica Cefte u EU povećan čak 3,6 puta. Došli smo do trenutka da moramo ići dalje i imati nešto više od sadašnjeg Cefta sporazuma, a manje od lakše carinske unije. To je upravo ono što smo počeli prošle godine, nastojeći doći do protokola o olakšavanju trgovine, imajući u vidu brojne izvancarinske barijere koje još postoje i otežavaju trgovinu, poručio je Ljajić. Šef Delegacije EU-a u Srbiji Michael Davenport poželio je Srbiji uspješno predsjedanje Ceftom te je izrazio nadu da će Srbija imati podršku svih zemalja članica Cefte. Cefta je uspješna u izgradnji povjerenja institucija koje se bave trgovinskim pitanjima, ali često se to odvija u teškom političkom kontekstu, kazao je Davenport ocijenivši kako članice Cefte teže članstvu u EU te da njiihova suradnja pridonosi europskim integracijama. Predsjednik Privredne komore Makedonije Branko Azeski rekao je da države regije grade autoceste, poboljšavaju infrastrukturu, ali da suradnju i dalje otežava dosta otvorenih pitanja koja treba rješavati dijalogom. ZEMLJE CEFTE SU DRUGI VANJSKO- TRGOVINSKI PARTNER SRBIJE, NAKON EU-a 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 51

52 SVIJET FINANCIJA NOVI TWINNING PROJEKT FINANCIJSKA PISMENOST JE SVE VAŽNIJA Loše stanje financijske pismenosti u Hrvatskoj očituje se u više od blokiranih građana i općenitoj insolventnosti, ustvrdio je Zdravko Marić, ističući kako treba podizati svijest građana o važnosti adekvatnog upravljanja svojim financijama piše Miro Soldić soldic@privredni.hr PROJEKT VRIJEDAN EURA FINANCIRA EU UZ SUFINAN- CIRANJE IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA Na svečanom otvaranju projekta Razvoj programa financijske pismenosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj ministar financija Zdravko Marić naglasio je kako smo se u proteklih nekoliko godina svi suočili s važnošću financijske pismenosti u brojnim situacijama. Izazovi modernog vremena poput digitalizacije pred sve nas stavljaju nužnost stalne edukacije te da budemo svjesni prilika i opasnosti koje se otvaraju. Ovaj projekt diže administrativne kapacitete Ministarstva financija i drugih institucija, ali treba osmisliti i strategiju koja će educirati građane diljem Lijepe naše, poručio je Marić, napomenuvši kako se loše stanje financijske pismenosti u Hrvatskoj očituje u više od blokiranih građana i općenitoj insolventnosti. Moramo se uhvatiti u koštac s time i podizati svijest građana o važnosti adekvatnog upravljanja svojim financijama, istaknuo je Marić. Šef Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević apostrofirao je važnost ovakvih Twinning projekata jer tako učimo i stvaramo veze koje će nadživjeti projekte. Financijska pismenost je izuzetno važna za Hrvatsku jer nam je ona, slijedom naše povijesti, ispala iz procesa obrazovanja pa su, prema studijama, naši učenici ali i građani loši u tom području, kazao je Baričević, dodavši kako EU ima svoje prioritete poput zajedničkog tržišta kapitala i bankovne unije, ali da te nadnacionalne koncepte naši ljudi teško mogu shvatiti jer ne razumiju najbolje ni bazične financijske koncepte na nacionalnoj razini. FINSKO ISKUSTVO Finsko iskustvo će nam sigurno pomoći da naši građani na kraju ovog projekta bolje raspolažu svojim sredstvima, poručio je Baričević, a s njim se složio i Timo Rajakangas, veleposlanik Finske u Hrvatskoj koji je istaknuo kako je ovo 19. Twinning projekt koji Finska provodi u Hrvatskoj te da je uvjeren da će dovesti do željenih rezultata. Financijska pismenost postaje sve važnija jer se odmičemo od gotovine i sve više ovisimo o kreditima putem kartica, a to obično ide bez adekvatne naobrazbe konzumenata i može značajno utjecati na živote ljudi kao što smo vidjeli na primjeru kredita u švicarskim francima. Hrvatska je na pravom putu da educira građane, a ovaj projekt će tome nesumnjivo pomoći, ocijenio je Rajakangas. Projekt vrijedan eura financira EU uz sufinanciranje iz državnog proračuna. Provedba je započela 5. siječnja, a implementacija će trajati šest mjeseci. Svrha projekta je jačanje administrativnih kapaciteta Sektora za financijski sustav unutar Ministarstva financija s konačnim ciljem izrade prijedloga aktivnosti usmjerenih jačanju financijske pismenosti, jačanja suradnje s dionicima uključenim u podizanje razine financijske pismenosti potrošača u Hrvatskoj te razvijanja aktivnosti usmjerenih podizanju svijesti javnosti o važnosti financijskog obrazovanja i financijske pismenosti. 52 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

53 SAVJET HRVATSKE NARODNE BANKE NASTAVAK POVOLJNIH GOSPODARSKIH KRETANJA Potkraj godine zabilježen je snažan rast industrijske proizvodnje i robnog izvoza, a povećan je i realni promet od trgovine na malo, dok je pad građevinske aktivnosti usporen Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je sjednici razmotrio izvješće o recentnim novčanim i gospodarskim kretanjima, kao i izvješće o bankovnom poslovanju u prvih devet mjeseci prošle godine, te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je prošloga tjedna iz središnje banke. Potkraj godine nastavila su se povoljna gospodarska kretanja: zabilježen je snažan rast industrijske proizvodnje i robnog izvoza, a povećan je i realni promet od trgovine na malo, dok je pad građevinske aktivnosti usporen. Trend povećavanja godišnje stope promjene potrošačkih cijena se nastavio te je ona u prosincu ušla u pozitivno područje. Porastu inflacije pridonijele su sve glavne sastavnice indeksa (osim industrijskih proizvoda), a posebice cijene hrane (uključujući piće i duhan) i energije. HNB je nastavio s provođenjem ekspanzivne monetarne politike, pri čemu je snažno kreiranje primarnog novca otkupom deviza od banaka rezultiralo porastom slobodnih novčanih sredstva na računima kreditnih institucija na rekordnu razinu. Monetarna kretanja u obilježilo je intenzivnije kreditiranje domaćih sektora u odnosu na nekoliko prethodnih godina, čemu je poglavito pridonio nastavak oporavka plasmana poduzećima te, manjim dijelom, stanovništvu koje je prvi put nakon sedmogodišnjeg razduživanja zabilježilo prirast plasmana. POVOLJNA FISKALNA KRETANJA Dostupni podaci za drugu polovinu godine pokazuju kako su se u tom razdoblju nastavila povoljna fiskalna kretanja, pa bi manjak opće države na razini cijele mogao biti znatno niži u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Dug opće države na kraju listopada bio je niži nego krajem 2015., ponajprije zbog povoljnog utjecaja tečaja. Savjet HNB-a razmotrio je i najnoviju analizu i buduću redovitu tromjesečnu publikaciju središnje banke o financijskoj stabilnosti Makroprudencijalnu dijagnostiku. Ta analiza ukazuje na sistemske ranjivosti i rizike koji mogu ugroziti stabilnost financijskog sustava, MONETARNA KRETANJA U OBILJEŽILO JE INTENZIVNIJE KREDITIRANJE DOMAĆIH SEKTORA te objašnjava makroprudencijalne aktivnosti i mjere koje uvodi središnja banka. Ocjena za zadnje tromjesečje godine jest ta da je ukupna izloženost sustava sistemskim rizicima srednje razine, odnosno da je ostala nepromijenjena u odnosu na ocjenu iz srpnja godine. Uz to, Savjet HNB-a suglasio se s odlukom Nadzornog odbora KentBanka o ponovnom imenovanju Ive Bilića za predsjednika Uprave i Emira Deldaga za člana Uprave te banke. Također, Savjet HNB-a dao je suglasnost da se za člana Uprave Sberbanka imenuje Csaba Soos. (V.A.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 53

54 SVIJET FINANCIJA KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE RAZDUŽIVANJE SVE DI Privatni sektor je potkraj godine imao 203,2 milijarde kuna kredita kod banaka što je za 8,6 milijardi kuna manje nego krajem Krediti su pali i kod sektora kućanstava i kod sektora trgovačkih društava Prošla godina, druga uzastopna godina gospodarskog rasta, protekla je uz razduživanje privatnog sektora kod poslovnih banaka. To je ujedno bila i peta uzastopna godina razduživanja ovoga sektora koji je potkraj godine imao 203,2 milijarde kuna kredita kod banaka što je za 8,6 milijardi kuna ili četiri posto manje nego krajem godine. PROMJENA VALUTNE STRUKTURE Krediti su pali i kod sektora kućanstava i kod sektora trgovačkih društava, pri čemu je kod sektora kućanstava glavna okosnica pada bila konverzija kredita u švicarskim francima, a kod trgovačkih društava otpisi nenaplativih kredita (od siječnja do rujna banke su prodale 4,2 milijarde kuna djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih potraživanja, od čega se 85 posto odnosilo na sektor trgovačkih društava). Zbog ovih Valutna struktura kredita, udjeli u % Kunski s valutnom klauzulom Kunski bez valutne klauzule Devizni krediti Kućanstva Trgovačka društva (investicije + Izvor: HNB; Obrada: HGK obrtna sredstva) 76,2 23,5 0,2 71,9 27,9 0,2 68,2 31,6 0,2 58,3 41,6 čimbenika razduživanje je bilo dinamičnije nego tijekom prethodne tri godine, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore. Snažniji utjecaj na razduživanje, ističu oni, ipak je imala konverzija, 0,2 57,7 25,2 17,1 54,9 30,8 14,3 53,1 32,5 14,4 49,8 36,5 13,7 pa je zabilježen i veći pad kod sektora kućanstava (za 6,9 milijardi kuna) koji je bio najviše izložen švicarskom franku, nego kod sektora trgovačkih društava (gdje je pad zabilježen na razini od 1,7 mi- ROBNA RAZMJENA U Povećanje robnog deficita U prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci izvoz je na godišnjoj razini povećan za 3,6 posto, dok je vrijednost uvoza istodobno bila 3,9 posto ili pet milijardi kuna veća nego u 11 mjeseci godine I nakon objave podataka za studeni prošle godine, može se zaključiti da je robnu razmjenu u prošloj godini obilježavala prilična stabilnost, odnosno relativno male promjene u kumulativnim stopama rasta na godišnjoj razini. To se odnosilo i na izvoz i na uvoz, pa i na robni deficit u drugoj polovini godine. U prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci izvoz je na godišnjoj razini povećan za 3,6 posto, pri čemu je najveći utjecaj na njegov rast imao izvoz farmaceutskih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda, proizvoda prehrambene industrije te izvoz električne opreme. Izvoz prerađivačke industrije ukupno je povećan za 4,8 posto. Međutim, izvoz nekih značajnih izvoznih grana istodobno je smanjen, pri čemu je najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen kod kemikalija i kemijskih proizvoda, naftnih derivata i brodova. Na takvo kretanje izvoza ovih, ali i više drugih djelatnosti, dijelom je utjecao pad globalnih cijena sirove nafte i drugih sirovina, a dijelom smanjena inozemna potražnja pa time i smanjene isporuke. OČEKIVANI TREND Vrijednost uvoza je istodobno bila 3,9 posto ili pet milijardi kuna veća nego u 11 mjeseci godine. Najveći rast zabilježen je kod različitih strojeva i uređaja koji uključuju i strojeve za proizvodnju i 54 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

55 NAMIČNIJE lijardi kuna). Naime, sektor kućanstava je potkraj godine imao 20,3 milijarde kuna kreditnog duga vezanog uz švicarski franak što je činilo 16 posto ukupne kreditne zaduženosti tog sektora. Nakon što je započela konverzija (krajem rujna godine), zaduženost kućanstava u švicarcima se počela smanjivati, do bi potkraj prošle godine konverzija bila gotovo u cijelosti završena, tako da je ostalo još samo 1,5 milijardi kuna kredita vezanih uz franak ili 1,3 posto ukupne zaduženosti ovoga sektora. Zbog konverzije, ali i zbog veće aktivnosti u dijelu čistih kunskih kredita, značajno je promijenjena valutna struktura zaduženosti ovoga sektora. Naime, u zadnje dvije godine, a posebno lani, snažnije su počeli rasti krediti u kunama zbog promjena na strani ponude, ali i potražnje. S jedne strane, HNB je godine počeo nuditi bankama jeftinije dugoročnije izvore kunske likvidnosti putem strukturnih repo aukcija (u četiri aukcije dosad banke su posudile 993,4 milijuna kuna po fiksnoj repo stopi od 1,80 odnosno 1,40 posto), koje su banke mogle ponuditi po nižim kamatama. S druge strane, loše iskustvo sa švicarcima donekle je podsjetilo na problem valutnog rizika koji preuzima dužnik koji ostvaruje prihode u jednoj, a zadužuje se u drugoj valuti, pa su kućanstva vjerojatno sada otvorenija prema kunskim kreditima nego prije. JAČANJE ZADUŽIVANJA U KUNAMA Tako se zadnjih godinu dana znatnije povećala vrijednost stambenih kunskih kredita i gotovinskih nenamjenskih kunskih kredita, zajedno za gotovo 10 milijardi kuna, dok su kunski krediti s valutnom klauzulom pali za 16,4 milijarde kuna. Time je i udio kunskih kredita u ukupnima porastao na rekordnih 42 posto, što je 10 strukturnih bodova više nego prije godinu dana. Pritom je zanimljivo da su na osnovi nenamjenskih gotovinskih kredita prvi put kućanstva više zadužena u čistim kunskim kreditima nego u onima vezanima valutnom klauzulom. Ova vrsta kredita ujedno je i jedina prema kojoj su kućanstva bila više zadužena nego godinu dana prije. Rast udjela kunskih kredita vidljiv je i kod sektora trgovačkih društava u godini je porastao za četiri strukturna boda, do 36,5 posto. Kunski krediti su zapravo i jedini na osnovi kojih je ovaj sektor povećao zaduženje u zadnjih godinu dana (za 2,3 milijarde kuna). Pritom su najviše porasli kunski krediti za obrtna sredstva (za 1,9 milijardi kuna), gotovo pet puta više nego kunski krediti za investicije. U ovoj godini HNB nastavlja sa strukturnim repo aukcijama koje će i dalje biti potencijalni izvor bankama za srednjoročnu, jeftinu kunsku likvidnost, stoga očekujemo daljnje jačanje zaduživanja u kunama, uz blagi oporavak ukupne kreditne aktivnosti banaka, zaključuju analitičari HGK. (V.A.) Godišnje stope rasta izvoza i uvoza u godini (u %) Izvor: DZS Izvoz Uvoz I I-II I-III I-IV I-V I-VI I-VII I-VIII I-IX I-X I-XI uređaje za kućanstvo. Slijedio je porast vrijednosti uvoza motornih vozila te farmaceutskih proizvoda. Kao i kod izvoza, u djelatnostima snažno povezanima s kretanjem cijene nafte došlo je do znatnog pada vrijednosti uvoza pa je uvoz naftnih derivata smanjen za 1,5 milijardi kuna, a uvoz kod rudarstva i vađenja za 1,6 milijardi kuna. Drugim riječima, da nije nastavljen pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, u 11 prošlogodišnjih mjeseci za oko 20 posto, rast uvoza bio bi izraženiji, pa bi i pored nešto većeg rasta izvoza došlo do još izraženijeg povećanja robnog deficita. Ovako je deficit na godišnjoj razini povećan za 4,4 posto, odnosno za 2,2 milijarde kuna. Takav trend bio je očekivan u uvjetima oporavka domaće potražnje i također je jedan od znakova oporavka potrošnje i proizvodnje roba i usluga, smatraju analitičari HGK. (V.A.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 55

56 VIJESTI VEĆA ISPORUKA VAGONA SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB Višak likvidnosti i dalje u sustavu Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila ugovorila je povećanje opsega isporuka vagona francuskoj tvrtki Atir Rail za dodatnih 15 milijuna kuna. Prema konačno usuglašenom planu, dodatne količine vagona bit će isporučene tijekom trećega kvartala godine. Vagoni tipa Zacns rezultat su vlastitog razvoja, proizvedeni su od nehrđajućega materijala, a namijenjeni su transportu emulzije kalcijeva karbonata, kažu u Đuri Đakoviću. VIŠE OD 43 POSTO NEAKTIVNO U prošli ponedjeljak je održana redovita tjedna obratno repo aukcija na kojoj je HNB depozitnim institucijama plasirao 110 milijuna kuna, s datumom namire u srijedu, po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,3 posto. Iznos povučenih sredstava manji je za 30 milijuna kuna u usporedbi s prethodnom aukcijom. Nakon što je višak likvidnosti u sustavu prešao 16 milijardi kuna, u prošli utorak se spustio na 11 milijardi. Naime, tada je bila namira 8,5 milijardi kuna obveznica koje je izdala Republika Hrvatska i to: tri milijarde kuna obveznica dospijeća godine s prinosom od 2,29 posto, te 5,5 milijardi kuna obveznica dospijeća godine s prinosom od 3,09 posto. Smanjenje likvidnosti bilo je privremeno budući da je istodobno dospjela ranije izdana obveznica u iznosu od 5,5 milijardi kuna. Višak likvidnosti Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn Potražnja Ponuda Promet u sustavu više je nego dovoljan depozitnim institucijama za održavanje potrebne razine računa za održavanje obvezne pričuve. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je vrlo niska, ponuda iznimno visoka, a trgovanje sudionika u ovakvim uvjetima krajnje skromno. Država je iskoristila povoljne uvjete na domaćem financijskom tržištu i zadužila se uz relativno nisku kamatnu stopu. Izdanje državnih obveznica za koje su investitori pokazali velik interes djelomično je ublažilo neravnotežu na novčanom tržištu. Unatoč tome, i dalje su viškovi likvidnosti u sustavu iznimno visoki te bi akterima financijskoga tržišta odgovaralo trajno aktivno financijsko tržište i veća potražnja za novcem kako bi se postupno vratila ravnoteža ponude i potražnje novca. [Jelena Drinković] Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb u % pon. uto. sri. čet. pet. Nešto više od 43 posto registriranih pravnih osoba u Hrvatskoj je neaktivno, dok među aktivnim pravnim osobama njih 40,5 posto nema ni jednog zaposlenog, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj je krajem prosinca lani bio registriran poslovni subjekt. Od aktivna poslovna subjekta, njih 40,5 posto je bez zaposlenih. Krajem prosinca lani aktivnih poslovnih subjekata nije imalo zaposlenih. HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE Kuna oslabjela prema važnijim valutama Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za čak 1,3 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je također oslabjela za 0,41 posto, kao i valuta srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5, CAD kanadski dolar 5, JPY japanski jen (100) 6, CHF švicarski franak 7, GBP britanska funta 8, USD američki dolar 7, EUR euro 7, Izvor: HNB primjena od 11. veljače u odnosu na švicarski franak prema kojem je hrvatska valuta oslabjela za 0,65 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,46 kuna, američki dolar na 7,01 kuni, dok je švicarski franak kraj prošlog tjedna dočekao na sedam kuna. 7,48 7,02 EUR USD CHF 7,47 7,46 7,45 7,44 7, ,00 6,98 6,96 6,94 6,92 7,075 7,050 7,025 7,000 6,975 6, PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

57 VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA Dobro raspoloženje na tržištima kapitala Na američkom tržištu kapitala pred kraj prošlog tjedna burzovni indeksi dosegnuli su nove rekordne razine nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da će uskoro predstaviti plan za smanjenje poreza. Iako nije govorio o detaljima, ulagače je ohrabrila činjenica da američki predsjednik kani ispuniti obećanja iz izborne kampanje. S obzirom na sektore koji su najviše porasli i entuzijazam na tržištu, čini se da su komentari o porezima podigli cijene dionica, rekao je strateg u Key Private Banku Bruce McCain. Otkad je Trump pobijedio u utrci za Bijelu kuću, cijene dionica snažno su porasle upravo zahvaljujući njegovim obećanjima o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i ublažavanju regulacije u pojedinim sektorima. Osim najava iz Washingtona, podršku tržištu pružaju i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija, a većina tvrtki ostvarila je bolje rezultate nego što su analitičari očekivali. Dobro raspoloženje ulagača s Wall Streeta prelilo se na europske te na azijske burze koje također bilježe rast cijena dionica FTSE NASDAQ DAX Dow Jones CAC NIKKEI PODRAVKA: REKORDNA PRODAJA NA RUSKOM TRŽIŠTU Podravka je u godini ostvarila rekordnu prodaju na tržištu Rusije te i u idućih pet godina gleda tu zemlju kao glavno tržište, očekujući dvoznamenkaste stope rasta. Tijekom godine prodala je više od 30 milijuna komada svojih proizvoda na tržištu Rusije, a u prvih devet mjeseci godine ukupna prodaja na tom tržištu iznosila je 23,5 milijuna eura, što je rast od 55,2 posto u odnosu na godinu ranije. MIROVINSKI FONDOVI Blagi rast Mirexa Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 235,9283 boda. Njegova vrijednost u odnosu na pretprošli petak bilježi blagi rast od 0,41 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 131,2905 bodova i također predstavlja rast od 1,07 posto. Mirex C krajem prošlog tjedna iznosio je 119,0824 boda, te je zabilježio neznatni rast od 0,74 posto. MIREX - tjedni 0,4% 0,3% 0,2% 0,1% 0,0% MIREX - mjesečni 0,5% 0,4% 0,3% 0,2% 0,1% 0,0% -0,1% fond datum (kn) vrijednost promjena (%) (%) OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A , ,0360 2,89 AZ - A , ,1411 3,48 Erste Plavi - A , ,1488 2,08 PBZ CO - A , ,0053 3,08 Raiffeisen OMF - A , ,0603 2,01 kategorija B MIREX B , ,0093 0,99 AZ - B , ,0445 0,85 Erste Plavi - B , ,0482 1,02 PBZ CO - B , ,0229 1,47 Raiffeisen OMF - B , ,0749 0,94 kategorija C MIREX C , ,0883 0,84 AZ - C , ,1314 0,84 Erste Plavi - C , ,0853 0,38 PBZ CO - C , ,1729 0,73 Raiffeisen OMF - C , ,0108 1,03 DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF Raiffeisen DMF , ,0467 1,86 AZ Profit , ,1782 1,20 Croatia osiguranje , ,0380 0,79 AZ Benefit , ,0174 0,53 Erste Plavi Expert , ,0194 2,14 Erste Plavi Protect , ,0591-0,04 IZVOZ RASTE TREĆU GODINU ZAREDOM Hrvatski robni izvoz porastao je u za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je treća godina zaredom kako raste, ali sporije nego u prethodnim godinama, dok je uvoz lani ojačao za 4,6 posto, pokazuju prvi objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prošle godine na inozemna tržišta izvezeno je robe u vrijednosti 92,2 milijarde kuna, dok je istodobno vrijednost robnog uvoza premašila 147,2 milijarde kuna. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 57

58 VIJESTI JANAF: NETO DOBIT 290,5 MILIJUNA KUNA Janaf je u godini ostvario neto dobit od 290,5 milijuna kuna, što je za 24,4 posto više nego prethodne godine te za 74,1 posto više od planirane dobiti. Prema nerevidiranim poslovnim rezultatima, ukupni prihodi Janafa u godini od 752,7 milijuna kuna za jedan posto su veći nego godinu ranije te 20 posto veći od plana. Janaf je izvijestio da je sa švicarskim Glencorom sklopljen trogodišnji ugovor za skladištenje na Terminalu Omišalj. BRODOTROGIR GRADI LEDOLOMAC U Brodotrogiru je položena kobilica ledolomca vrijednog 28 milijuna eura za finskog naručitelja Arctech Helsinki Shipyard. Radi se o ledolomcu klase leda ARC 7, nosivosti metričkih tona. Uz ledolomac čija će gradnja trajati oko godinu dana te opremanje dvaju tankera za tvrtku Viterlef Management, koji su slični Brodotrogirovim kemijskim tankerima, kapaciteti brodogradilišta u potpunosti su popunjeni, s mogućnostima dodatnog zapošljavanja i osiguranja poslova za druge tvrtke u Hrvatskoj koje se bave brodograđevnom djelatnošću, izvijestili su iz Brodotrogira. SVIJET FINANCIJA BURZA Crobexi prekinuli pozitivni niz Top 10 po prometu ZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE UKUPAN TJEDNI PROMET: ,18 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: ,48 kn index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBEX 2.163,0300-0,33% CROBEX ,7600-0,82% CROBIS 110, ,47% CROBIStr 159, ,55% 10 dionica s najvećim rastom cijene 10 dionica s najvećim padom cijene tjedna promjena tjedna promjena tjedna promjena zadnja cijena zadnja cijena zadnja cijena Ulagači na Zagrebačkoj burzi proteklog su tjedna bili nešto slabije aktivni te je redovni dionički promet iznosio 92,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 65 milijuna kuna što čini 70 posto ukupnog redovnog prometa. Ključni indeksi Zagrebačke burze nakon sedam tjedana rasta zabilježili su pad. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 18 izdanja, dok je 29 izdanja trgovano u iznosu većem od kuna. Crobex je prošloga tjedna smanjen za 0,33 posto na 2.163,03 boda te je time prekinuo niz od sedam pozitivnih tjedana. Crobex10 je pao za 0,82 posto, a trgovanje je zaključio na 1.243,76 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -0,74 posto koliko je pao CRO- BEXtransport do +2,30 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom; CROBIS je u plusu za 0,47 posto, a CROBIStr za 0,55 posto. Najlikvidnija je redovna dionica Adris Grupe kojom se trgovalo u iznosu od 18,8 milijuna kuna, od čega se gotovo 15,9 milijuna kuna odnosi na blok promet, a bilježi pad od 0,83 posto na promet Adris grupa d.d. -0,83% 595, ,73 Valamar Riviera d.d. -3,63% 40, ,08 Adris grupa d.d. - povl. +0,14% 491, ,27 HT d.d. +0,86% 175, ,36 Optima Telekom d.d. +21,88% 3, ,61 Jamnica d.d. -0,70% , ,85 Arenaturist d.d. +8,41% 580, ,30 Ledo d.d. -2,97% 9.800, ,90 Đuro Đakovic hold. d.d. +2,61% 47, ,94 PEVEC d.d. +4,08% 255, ,23 promet Imunološki zavod d.d. +32,27% 68, ,94 Optima Telekom d.d. +21,88% 3, ,61 Slatinska banka d.d. +12,55% 65, ,98 Solaris d.d. +10,55% 1.200, ,80 Hoteli Brela d.d. +8,62% 15, ,78 Magma d.d. +8,57% 0, ,85 Arenaturist d.d. +8,41% 580, ,30 FTB TURIZAM d.d. +8,07% 1.430, ,55 ZAIF Breza d.d. +8,00% 27, ,00 TURISTHOTEL d.d. +6,06% 3.500, ,00 promet Europlantaže d.d. -45,28% 55,03 55,03 Brodomerkur d.d. -22,22% 350, ,00 Quaestus nek. d.d. u likv. -19,60% 5,62 56,20 Badel 1862 d.d. -16,08% 18, ,30 Uljanik brodogradilište d.d. -11,73% 44, ,60 Lošinjska plovidba - hold. d.d. -7,63% 202, ,61 Institut IGH d.d. -5,71% 363, ,45 TANKERSKA NEXT GEN. d.d. -4,53% 76, ,13 Viadukt d.d. -4,11% 373, ,46 Janaf d.d. -3,96% 6.300, ,83 cijenu od 595 kuna. Porast cijene dionice bilježi šest od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je Optima telekom koji je imao tjedni promet nešto veći od 5,7 milijuna kuna, a cijena mu je skočila za čak 21,88 posto na 3,90 kuna. Slijedi Arenaturist s porastom za 8,41 posto odnosno zadnjom cijenom od 580 kuna te sa 3,9 milijuna kuna prometa. Deseti najlikvidniji Pevec zabilježio je poskupljenje od 4,08 posto na cijenu od 255 kuna i ostvario promet od 2,5 milijuna kuna. Đuro Đaković je tjedan zaključio cijenom od 47,20 kuna, što predstavlja rast od 2,61 posto, i zapisao promet od 2,8 milijuna kuna. Dionicom HT-a trgovalo se u iznosu od 10,9 milijuna kuna, a poskupjela je za 0,86 posto na 175 kuna. Cjenovni pad bilježe četiri izdanja. Cijena je najznačajnije pala dionici Valamar Riviere, za 3,63 posto, pa je time ona gubitnica tjedna. Osmi po likvidnosti Ledo zabilježio je pad od 2,97 posto, odnosno cijenu od 9800 kuna, i ostvario promet od 3,1 milijun kuna. Slijedi najlikvidnija redovna dionica Adrisa (-0,83 posto), a tjedni minus bilježi još Jamnica kojoj je dionica pojeftinila za 0,70 posto te je ostvarila promet od 4,2 milijuna kuna. [Iva Skorin, 58 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

59 VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI Porastao čak 71 fond U proteklom tjednu među 82 otvorena investicijska fonda prevladali su dobitnici i to tako da je porast zabilježio čak 71 fond. Tjedan je padom vrijednosti zaključilo šest fondova, a pet ih je zabilježilo tjedan bez promjene. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sedam su mjesta zauzeli dionički fondovi, a tri mješoviti. Od 26 dioničkih fondova porasla su čak 22. Najveći porast bilježi ZB BRIC+ kojem je vrijednost udjela uvećana za 2,88 posto, što ga čini i dobitnikom tjedna. Svih sedam posebnih fondova bilježi rast. Najznačajnije je porastao Raiffeisen Harmonic za 1,52 posto. Rast bilježi 15 od 16 mješovitih fondova, a za Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond) valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 23,6377 1,43 Addiko Growth 11,9902 2,22 ZB trend $ 164,8187 1,37 KD Prvi izbor kn 15,1285 1,55 ZB euroaktiv 137,2241 0,59 Capital Breeder kn 100,2243 0,87 KD Europa 125,4417 0,40 PBZ Equity fond 12,4231 1,11 HPB Dionički kn 122,2405 1,61 Erste Adriatic Equity 109,1000-0,03 Neta Global Developed kn 90,2374-0,09 ZB aktiv kn 130,5221 0,38 InterCapital SEE Equity 109,9091 1,80 Platinum Global Opportunity $ 15,3452 1,82 KD Nova Europa kn 6,1165 1,37 OTP indeksni kn 51,4148 1,39 Platinum Blue Chip 104,6791 1,39 Neta Frontier kn 508,0079 1,79 OTP Meridian ,7516 0,79 A1 kn 107,9400 0,45 Alpen.Special Opportunity kn 160,1176 0,90 Neta New Europe kn 63,0040-3,71 KD BRIC 83,8089 2,73 KD Energija kn 9,1572-0,39 ZB BRIC+ 103,1798 2,88 Allianz Equity 174,0833 1,23 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic 123,1500 0,07 Raiffeisen Harmonic 104,8200 1,52 Raiffeisen zaštićena glavnica 104,3000 0,10 ZB Future ,3615 1,21 ZB Future ,0095 1,34 ZB Future ,7995 1,33 ZB Future ,1957 1,34 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global 174,3400 0,24 PBZ Global fond 15,6239 1,33 Addiko Balanced 13,6880 1,56 KD Balanced kn 136,9860-0,37 HPB Global kn 108,3734 2,07 OTP uravnoteženi 16,5071 1,96 Allianz Portfolio kn 169,3233 0,64 0,37 posto vrijednost je umanjena samo fondu KD Balanced. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 19 novčanih fondova, dok Raiffeisen Cash, Erste Euro-Money i Erste Money bilježe tjedan bez postotne promjene. Promatramo li prinose ostvarene od početka godine, najveći porast među dioničkim fondovima bilježi OTP indeksni za 8,41 posto, dok je najuspješniji mješoviti fond OTP uravnoteženi s prinosom od 6,72 posto. Kod obvezničkih fondova najveći prinos od 1,55 posto ostvario je Addiko Conservative. Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 0,12 posto. [Iva Skorin] naziv(fond) od do godine valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] InterCapital Smart II 103,3818 0,54 PBZ Conservative 10 fond 113,1485 0,51 You Invest Active 101,2500 0,95 You Invest Balanced 102,4300 0,73 You Invest Solid 103,0200 0,56 InterCapital Smart 102,8771 0,52 PBZ Flexible 30 fond 101,6892 0,45 OTP Absolute 99,6158 0,83 InterCapital Income Plus 101,9409 1,00 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond 195,3999 0,83 Addiko Conservative 14,6646 0,64 Raiffeisen Bonds 178,5100 0,47 PBZ Bond fond 132,7433 0,60 InterCapital Bond 215,7021 0,67 HPB Obveznički 162,0231 0,86 Neta Emerging Bond kn 84,1406 0,80 Erste Adriatic Bond 120,1600 0,42 Raiffeisen Classic 107,0400 0,47 PBZ Short term bond fond kn 102,6773 0,13 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1031 0,19 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 100,4025 0,21 Erste Local Short Term Bond kn 99,9600 0,00 Erste Adr. Short Term Bond 99,9600 0,00 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4673 0,00 ZB plus kn 175,8997 0,01 ZB europlus 150,7251 0,00 PBZ Euro Novčani 139,3392 0,00 Raiffeisen Cash kn 158,0500 0,00 Erste Money kn 151,6800 0,00 Addiko Cash kn 152,4384 0,00 PBZ Dollar fond $ 132,6860 0,02 HPB Novčani kn 143,9012 0,00 OTP novčani fond kn 133,3371 0,03 InterCapital Money kn 130,3516 0,01 Locusta Cash kn 1366,4330 0,08 Allianz Cash kn 118,5372 0,02 Erste Euro-Money 116,1300 0,00 Auctor Cash kn 111,3586 0,03 Raiffeisen eurocash 106,0200 0,04 HPB Euronovčani 106,4371 0,00 Neta MultiCash kn 107,4077-0,00 OTP euro novčani 102,6176 0,03 JGL PRODAO DIO PORTFELJA EGISU Farmaceutska tvrtka Jadran Galenski laboratorij JGL prodala je svoj ruski portfelj proizvoda brenda D-Panthenol i proizvode iz segmenta ženskog zdravlja mađarskom Egis Pharmaceuticalsu. Osim prodaje brendova poslovni odnos uključuje i nastavak proizvodnje svih proizvoda iz ugovora u riječkom pogonu JGL-a. Iz JGL-a ističu kako su navedenom prodajom kapitalizirali vodeće tržišne pozicije svojih brendova u segmentima dermatologije i ženskog zdravlja u Rusiji, ali ne otkrivaju vrijednost transakcije. ŠIBENSKA RIVIJERA U STEČAJU Trgovački sud u Zadru otvorio je stečajni postupak nad šibenskom hotelskom tvrtkom Rivijera, čije nepodmirene obveze iznose oko 41,5 milijuna kuna. Vjerovnici su pozvani da u roku od 60 dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Ročište za ispitivanje prijavljenih tražbina zakazano je za 3. svibnja, a isti će se dan održati i izvještajno ročište. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 59

60 KNJIGOMETAR Joseph Ratzinger - papa Benedikt XVI. Eshatologija Verbum U ovoj godine prvi put objavljenoj knjizi, Ratzinger nepolemički, ali vrlo smiono, strogo znanstveno, ali duboko ukorijenjeno u objavi i tradiciji ulazi u raspravu sa svim relevantnim filozofskim i teološkim autorima te razlaže teologiju smrti, pojašnjava besmrtnost duše i uskrsnuće mrtvih te Kristov ponovni dolazak. Također, vrlo detaljno tumači i nauk o paklu, čistilištu i raju spajajući te stvarnosti s teologijom nade i vjere u budućnost. Eshatologija se smatra najznačajnijim znanstvenim radom pape Benedikta XVI. Helena Tomas Prapovijesni Kikladi Školska knjiga Knjiga Prapovijesni Kikladi prvo je izdanje na hrvatskom jeziku s temom brončanog doba na Egejskom otočju i u priobalju. Na tom prostoru, zvanome Egeida, u brončano su se doba izmijenile tri civilizacije kikladska, minojska i mikenska. Kako su to najranije europske civilizacije, Egeidu možemo smatrati i kolijevkom europske pismenosti i kulture. Autoričina je želja prirediti trilogiju s temom tih triju važnih brončanodobnih civilizacija. Objava ove knjige važan je korak naprijed u populariziranju egejske arheologije. Za Arjetu Filipo fotografije rasprostrte po stolu od trešnjevine njezine bake su priče o gradu pod opsadom, o Istri, o moru njezina djetinjstva i mladosti, o obiteljskoj tragediji i odlasku početkom 90- tih. Fotografije Pariza, gdje je studirala i zapo čela novi život, one na kojima je Arik, slikar u kojega se zaljubila, ali i mudri pticoznanac Mischa Weisband, Hiromi, s kojom je krojila Pariz, i Nadežda, s kojom je podijelila ljubav i bol. Sada, u Berlinu, taj je stol raskrižje na kojem se sve priče susreću da bi joj napokon otkrile tko je. Marica Bodrožić Stol od trešnjevine Fraktura Kroz 30 kratkih priča koje djevojčica pripovijeda otkriva se njezina zaokupljenost malim stvarima (noćni ormarić, soba, kosa, ormar, voće, crvene klompe) i načinima na koje stvari funkcioniraju. No stvari su i simbol iza kojeg se kriju kompleksne teme (gubitak bliske osobe, osamljenost, sestrinski i prijateljski odnos, zaljubljenost, bolest, tijelo). Naizgled fragmentirani zapisi premreženi su različitim motivima i oblikovani u gusto pripovjedno tkanje koje obiluje suptilnom duhovitošću koja se javlja kad djeca zbijaju šale, a da toga uopće nisu svjesna. Nada Topić Male stvari V. B.Z. Karin Fossum Kad vrag drži svijeću Edicije Božičević Tinejdžeri Andreas i Zipp ukradu torbicu iz kolica, te pokrenu nesretni niz događaja koji završi smrću novorođenčeta. Nesvjesni počinjenog zločina, Andreas i Zipp slijede staricu, slučajnu prolaznicu, do ulaznih vrata, i Andreas ulazi u njezinu kuću s nožem. Zipp ga čeka, ali Andreas se ne pojavljuje. Inspektor Sejer i njegov suradnik Jacob Skarre ne mogu povezati smrt djeteta s prijavljenim nestankom lokalnog delinkventa. I dok se u gradiću stvara sve veća pomutnja, nevjerojatna istina skrivena je u staričinom podrumu Cristopher Corr Duboko u šumi Planetopija Duboko u šumi stoji bijelo obojena drvena kućica s devet krasnih prozora i crvenim ulaznim vratima, i čeka svoje stanare. Kada jedan mišić zaključi da će to biti savršen dom, dođu i ostale šumske životinje pa i veliki medo. No, hoće li medo uspjeti popraviti stvar kad se njihova kuća treskom sruši? Ova bajkovita ruska narodna priča namijenjena je najmanjima, a uz to je čarobno ilustrirana te će djecu uvesti u neobičan šumski svijet u kojem su sve životinje, od vrijednog mišića do nesmotrenog mede otkrile radost i snagu zajedništva. 60 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

61 PST! PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/ , +387/61/ Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, , Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/ , +94/ Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, IZBOR IZ NADMETANJA Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/ fax.: 01/ nadmetanja@briefing.hr HRVATSKA Glina Flora VTC nabavlja glinu za nasipe i prekrivku deponije otpada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 22. veljače. Prehrambeni proizvodi Agencija za studentski standard iz Zadra nabavlja prehrambene proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kunea. Rok dostave ponuda je 17. veljače. Dizajn staklenki za med Hrvatski pčelarski savez objavio je natječaj za dizajn staklenki za med. Rok dostave ponuda 60 dana od objave. Izgradnja i opremanje dječjih igrališta Osječko-baranjska županija nabavlja radove izgradnje i opremanja dječjih igrališta na području Osječko-baranjske županije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 24. veljače. Svježe meso Ministarstvo pravosuđa, Uprava za zatvorski sustav, Kaznionica u Lepoglavi nabavlja svježe meso (junetina, svinjetina i iznutrice). Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 21. veljače. Preventivna deratizacija Grad Osijek nabavlja usluge preventivne deratizacije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 6. ožujka REGIJA Autogume Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa iz Sarajeva nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 20. veljače. Gorivo Ceste Mostar nabavljaju gorivo. Rok dostave ponuda je 28. ožujka. Putnički automobili Elektroprivreda RS-a, Hidroelektrane na Trebišnjici, nabavlja putničke automobile. Rok dostave ponuda je 24. veljače. Izgradnja Centra civilne zaštite Općina Olovo nabavlja radove izgradnje Centra civilne zaštite. Rok dostave ponuda je 6. ožujka. Medalje, pehari i sportske figure Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a nabavlja medalje, pehare i sportske figure. Rok dostave ponuda je 17. veljače. 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 61

62 STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE PRODAJE SE FARMA ZA UZGOJ JAJA, MEHANIČKA RADIONICA, HOTEL... Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: Prodaje se farma za uzgoj jaja površine 8.092,35 metara četvornih za kuna u Donjoj Bistri. Dražba će se održati 20. veljače u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 82/II. Nekretnine i dokumentaciju vezanu uz iste zainteresirane osobe mogu razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 099/ uz prethodnu uplatu naknade u iznosu 300 kuna na žiro-račun stečajnoga dužnika. Prodaje se stambeno-poslovni prostor površine 401 metar četvorni za kuna u Krapini. Ročište za prodaju održat će se 14. veljače u 10 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84/II., ulična zgrada. Prodaja se obavlja usmenom javnom dražbom po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na broj 098/ Prodaje se upravna zgrada, pogon gredica, mehanička radionica i skladište, pogon 1 i 2, hala za piljevinu, hala finog mlina, kotlovnica i ostale pomoćne zgrade i dvorište ukupne površine metara četvornih za ,74 kune u Našicama. Dražba će se održati 15. veljače u sati u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 40/II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno te su isključeni svi naknadni prigovori. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 099/ svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Zgrada i dvor ukupno površine 434 metra četvorna prodaje se za kuna u Splitu. Dražba će se održati 16. veljače u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 59/II. Jamčevinu u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti potrebno je uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR , model HR00, šifra 88, poziv na broj Prodaje se kuća na Visu površine 54 metra četvorna za kuna. Dražba će se održati 20. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 59/III. Jamčevina u iznosu od jedne trećine utvrđene vrijednosti treba se uplatiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR , model HR00, šifra 88, poziv na broj Kuća, dvorište i oranica površine 1071 metra četvornog prodaje se za kuna u Vinkovcima. Dražba će se održati 21. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna Služba u Vinkovcima, Trg Bana J. Šokčevića 17, soba broj 7. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti na IBAN Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, broj HR s pozivom na broj odobrenja Četiri zgrade, hala i tvorničko dvorište površine metra četvornog prodaje se za ,75 kuna u Laslovu. Dražba će se održati 21. veljače u sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba br. 40/II. Jamčevinu u iznosu od 10 posto od početne cijene potrebno je uplatiti na broj žiro-računa Trgovačkog suda u Osijeku HR , s pozivom na broj HR i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Hotel Nikola u Vodicama ukupne površine 2080 metara četvornih prodaje se za ,39 kune. Dražba će se održati 15. veljače u sati u zgradi Stalne službe ovog suda u Šibeniku, Stjepana Radića 81, sudnica broj 212/III. Sve obavijesti o imovini stečajnog dužnika koja je predmet prodaje zainteresirani mogu dobiti od stečajne upraviteljice na broj 022/ , 091/ Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene imovine. Zgrada i livada u Poljani Gornjoj ukupne površine metara četvornih prodaje se za ,88 kuna. Dražba će se održati 21. veljače u sati na Trgovačkom suda u Osijeku, soba broj 21/I. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje najkasnije do 18. veljače uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti imovine na žiroračun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR , s pozivom na broj HR i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. 62 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

63 TENDERI tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti. Više informacija na: tenderi.hgk.hr Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák Praha 1, Češka Republika, chromcak@ szdc.cz. Telefaks: Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Sustav upravljanja za vrtiće Fredrikstad kommune, Fridrikstad, Norveška, traži nabavu računalnog sustava za administrativne poslove upravljanja vrtićima. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Fredrikstad kommune, Postboks 1405, Karin Nordal, 1602 Fredrikstad, Norway, post@ fredrikstad.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na Supplier/CompanyInformation/Index/2226. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge Grad Zaprešić traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 23. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zaprešić, , Nova ulica 10, Zaprešić, Adela Uroić-Štefanko, austefanko@zapresic.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: DocumentManagement/DokumentPodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F Deratizacija Grad Osijek traži usluge deratizacije. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Osijek, , Kuhačeva 9, Osijek, Izidora Kušen, izidora.kusen@osijek.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: on/ipn/documentmanagement/dokument- PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F Bankarske usluge Hrvatska banka za obnovu i razvitak traži nabavu bankarskih usluga. Natječaj je otvoren do 8. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska banka za obnovu i razvitak, , Strossmayerov trg 9, Zagreb, Iva Međugorac, Maja Grilec, imedugorac@hbor.hr. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: DocumentManagement/DokumentPodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F Rasvjetna oprema i električne svjetiljke Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, Tallinn, Estonija, traži nabavu električnih svjetiljki i rasvjetne opreme. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Riigi Kinnisvara Aktsiaselts, , Lelle 24, Alo Pikk, Tallinn, Estonia, alo. pikk@rkas.ee. Više podataka o nadmetanju na Plastični proizvodi Ríkiskaup State trading centre traži plastične vrećice i druge proizvode od plastike. Dokumentacija dostupna na linku: Rok za predaju ponuda je 8. ožujka. Električni motori, generatori i transformatori Elektroprivredna tvrtka Swissgrid AG raspisala je natječaj za isporuku električnih motora, generatora i transformatora. Trajanje ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave je 18 mjeseci. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Rok za predaju ponuda otvoren je do 7. travnja. Više podataka o nadmetanju na: NR= veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 63

64 PRIVREDNI VJESNIK KARE OTVORIO PRVU TRGOVINU DIZAJNERSKOG NAMJEŠTAJA U ZAGREBU TEATAR NAMJEŠTAJA PRIVLAČI INDIVIDUALCE Namještaj zaslužuje odličan dizajn po atraktivnoj cijeni i s malo neuobičajenosti - naposljetku, namještaj mora biti zabavan, kažu Jürgen Reiter i Peter Schonhöfen, vlasnici tvrtke Kare. Kupci njihovog namještaja su, kažu, kreativni mislioci koji vole novu jednostavnost piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr PO GLAMUROZNI NAMJEŠTAJ VIŠE NE MORAMO DO BEČA - SAMO DO JANKOMIRA Vrhunski, nekonvencionalni namještaj njemačke tvrtke Kare od prošlog tjedna dostupan je i u Zagrebu, i to u novootvorenoj trgovini Kare u trgovačkom centru King Cross Jankomir. Atraktivni prodajni prostor proteže se na 700 četvornih metara površine, a tamo se uz maštoviti namještaj, može pronaći i rasvjeta te razne vrste dekoracije i opreme za stan. Što zapravo znači Kare? Još godine dvojica ljubitelja dizajna Jürgen Reiter i Peter Schonhöfen, tadašnji studenti, osnovali su tvrtku pod tim nazivom. Ideja im je pala na pamet kada su uređivali stan u kojem su bili cimeri. Njihova strast za stilskim namještajem bila je mnogo veća od studentskih primanja pa si ga nisu mogli kupiti, ali su pronašli bolje rješenje. Vrhunski dizajn, kažu danas, bio je rezerviran za elitu i jako skup, pa su zato izmislili svoj vlastiti, i to pod sloganom Radost življenja. Počeli su dizajnirati namještaj vodeći se mišlju da namještaj zaslužuje odličan dizajn po atraktivnoj cijeni i s malo neuobičajenosti - naposljetku, namještaj mora biti zabavan. Tako je nastao nekonvencionalni namještaj koji već 35 godina privlači pažnju građana Europe, pa tako i Hrvata. 64 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

65 Svojim inspirativnim idejama i trendovima Kare je ostavio snažan dojam na kupce, poslovne partnere, klijente te partnere franšize u svijetu namještaja. Tvrtka privlači pozornost svojim teatrom namještaja tj. posebnim izlaganjem namještaja, svjetiljki i dekoracija u salonima u kojima se prodaju takvi proizvodi. Od osnivanja do danas Kare bilježi neprekidan rast poslovanja i to, prije svega, zahvaljujući jasnoj strategiji i novim tržištima. U svojoj ponudi imaju više od 6000 raznih proizvoda te još prosječno 2000 novih proizvoda godišnje. NAMJEŠTAJ ZA INDIVIDUALCE Kare svojim kupcima nudi odličan, neuobičajen namještaj, dizajniran za individualce. Osnivajući tvrtku, moj poslovni partner i ja željeli smo ponuditi kupcima zabavan dizajnerski namještaj, ali po prihvatljivim cijenama. Sada smo konačno došli i u Zagreb, što je dugo bila naša želja. Raduje nas što se sada i u hrvatskoj metropoli nudi namještaj zbog kojeg su mnogi građani Hrvatske nekada putovali do Beča kako bi ga kupili, rekao je Schonhöfen. Dodao je kako su kupci njihovog namještaja kreativni mislioci koji vole novu jednostavnost, ali i romantičan te pomalo ekscentričan namještaj. U skladu s vlastitim stilom i ukusom u Kare kolekciji svatko će pronaći nešto za sebe - od komoda i stolića, stolova i naslonjača, preko raznih vrsta lustera ili stolnih lampi do vaza i bračnih kreveta. Njegov poslovni partner Jürgen zadužen je za razvoj dizajna i inspirativnih ideja, a sve pod brendom Kare. No, on se ne bavi samo dizajnom nego 200 dana u godini putuje svijetom kako bi pronašao proizvode koje su stvorili talentirani dizajneri u svojim radionicama. Od njih otkupljuje komade namještaja, ali i razne vrste dekoracija te time osigurava da se police Kare svijeta namještaja redovito pune novim primjercima takvog nekonvencionalnog namještaja. NADGLEDANJE MREŽE Peter je pak zadužen za širenje tvrtke na međunarodnoj razini te globalni marketing. I on putuje svijetom obilazeći više od stotinjak trgovina Karea u pedesetak zemalja te pritom nadgledajući što nedostaje u pojedinom salonu te što bi se još moglo ponuditi kupcima. Uz vlastite salone, tvrtka opskrbljuje još stotine dizajnerskih salona i salona namještaja u Njemačkoj i diljem svijeta, a svojim zaposlenicima i prodajnim partnerima nudi redovite edukacije kroz Kare Akademiju. YOUNG LIONS CROATIA DANI KOMUNIKACIJA UZ STEGA TISAK Stega Tisak ove godine podržava Dane komunikacija u području izrade svih tiskanih materijala festivala i glavni je pokrovitelj natjecanja Young Lions Croatia, zahvaljujući kojem će tim mladih profesionalaca dobiti priliku predstavljati Hrvatsku na svjetskom natjecanju Young Lions u Cannesu. Natjecanje u organizaciji HURA-e održat će se u sklopu festivala Dani komunikacija u tri kategorije: Cyber, Design i PR, a svaki tim u roku od 24 sata od prezentiranog briefa mora producirati kampanju za neprofitnu humanitarnu organizaciju ili organizaciju civilnog društva koja sve materijale dobiva na korištenje bez naknade, što cijelom natjecanju daje i humanitarni karakter. Izuzetno nam je drago što možemo podržati mlade profesionalce na ovakvom natjecanju, a uz sve to i pomoći nekoj od udruga. Vjerujemo kako će natjecanje privući velik broj onih koji žele odmjeriti snage te da INOVATIVNI PROJEKT PODRAVKE će uz našu pomoć postati dio tradicije Dana komunikacija, istaknuo je Marko Štritof, vlasnik i generalni direktor Stega Tiska. Prijave na natjecanje otvorene su do 15. ožujka, a sve informacije dostupne su na službenim stranicama Dana komunikacija Festival se održava od 30. ožujka do 2. travnja u Hotelu Lone u Rovinju. SUPISOL ZA AUSTRALIJU Koprivnička Podravka proteklog tjedna predstavila je vlastitu inovaciju i patentirani proizvod - Supisol, zamjenu za sol sa 35 posto manje natrija u odnosu na običnu kuhinjsku sol. Slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, u Podravki su svoj Supisol kreirali tako da se može koristiti pri kuhanju, ali i kao samostalni dodatak. Koprivnička tvrtka, kao jedna od vodećih kompanija u Adria regiji, ima ambiciju širiti zdrave prehrambene trendove, pa i na drugom kraju planeta. Supisol je apsolutna novina na hrvatskom, ali i svjetskom tržištu, a uskoro ćemo ga ponuditi na australskom tržištu. Podravka je trendsetter na hrvatskom i regionalnom tržištu, a to želimo biti i na globalnoj razini, rekao je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Dodao je kako se komercijalizacija prvih proizvoda sa Supisolom na hrvatskom tržištu očekuje početkom drugog kvartala ove godine. (S.P.) 13. veljače broj 3965 PRIVREDNI VJESNIK 65

66 U FINALU EUROPSKE POSLOVNE NAGRADE ZA IZVRSNOST, INOVACIJU I ETIKU U POSLOVANJU SVETA KATARINA MEĐU NAJBOLJIM BOLNICAMA EUROPE Ove godine je za nagradu konkuriralo tvrtki iz 34 zemlje svijeta, a naša bolnica je ušla među 110 najboljih kao finalist u kategoriji The Award for Customer Focus piše Miro Soldić soldic@privredni.hr Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, internu medicinu, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina iz Zaboka odabrana je kao jedan od finalista Europske poslovne nagrade za izvrsnost, inovaciju i etiku u poslovanju za 2016./2017. O kakvom se uspjehu radi svjedoče brojke - naime, ove godine je za nagradu konkuriralo tvrtki iz 34 zemlje svijeta, a naša bolnica je ušla među 110 najboljih kao finalist u kategoriji The Award for Customer Focus. Sveta Katarina inače je jedna od naših najpoznatijih privatnih zdravstvenih ustanova, a koliko je cijenjena među pacijentima pokazuje i povjerenje koje joj ukazuju naši vrhunski sportaši, od nogometne reprezentacije, rukometaša i košarkaša pa sve do Janice Kostelić i Mirka Filipovića. Utemeljio ju je godine naš poznati liječnik i bivši ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac koji je i danas na čelu bolnice, zajedno sa suprugom Jadrankom koja obnaša funkciju financijske direktorice. BOLNICA BUDUĆNOSTI Naš koncept je jednostavan, željeli smo ponuditi cjelovitu zdravstvenu uslugu našim pacijentima, odnosno omogućiti da dobiju sve što im treba za izlječenje ULOŽILI SMO 16 MILIJUNA EURA DA BISMO DOŠLI TU GDJE SMO DANAS, KAŽE DR. PRIMORAC na jednom mjestu. Sudeći po dosadašnjim rezultatima i priznanjima poput ovog, čini se da smo pronašli idealnu ravnotežu između uspješnog poslovnog modela, bez kompromitiranja brige za pacijente, istaknula je Jadranka Primorac, dodavši kako to potvrđuje i stalni rast bolnice u broju zaposlenih i prometu. Trenutno zapošljavaju 60-ak ljudi, a promet im iz godine u godinu raste i po 30 posto. Uložili smo 16 milijuna eura da bismo došli tu gdje smo danas. Povezani smo s brojnim fakultetima i znanstvenim ustanovama što nam omogućava zapošljavanje vrhunskih stručnjaka. Vjerujemo da je personalizacija medicinske skrbi budućnost, a to znači pružiti pacijentu pravu terapiju u pravo vrijeme, naglasio je Dragan Primorac, uz napomenu da im ovo nije prvo priznanje jer ih je prije dvije godine International Certification Association (ICERTIAS) proglasio najboljom privatnom bolnicom u Hrvatskoj. I u ocjenjivanju najboljih brendova u Hrvatskoj, Sv. Katarina je u kategoriji Medicina ostvarila status Superbrands u godini. Za finaliste Europske poslovne nagrade izabrao ih je panel nezavisnih sudaca u kojem sjede vodeći poslovni ljudi, stručnjaci i politički lideri. Inače, Europska poslovna nagrada dodjeljuje se već 10 godina, a osnovana je kao podrška razvoju jače i uspješnije poslovne zajednice širom Europe. Laureati nagrade koja se dodjeljuje u 11 kategorija bit će objavljeni na velikoj gala večeri koja se 4. svibnja održava u Dubrovniku, a do tada možete glasovati na web stranici Business Awards Europa. 66 PRIVREDNI VJESNIK broj veljače 2017.

67 Provjereni partner gospodarstva! PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu. Uvijek uz gospodarstvo. PRETPLATITE SE! NEK POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima. Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan. Tjednik za one koji odlučuju. SVAKI TJEDAN PRED VAMA! Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. Svaki pretplatnik za vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu! JEDINSTVENO! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata 50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave Pretplaćujem se na Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese) Datum: primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja. Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0) , poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR Zagreb, ili na pretplata@privredni.hr. PRIVREDNI VJESNIK

68 automobili vikend destinacije moda putovanja turističke posebnosti interijeri stil tehnika estetska kirurgija gastro knjige umjetnost vina film privredni vjesnik intervjui Magazin Privrednog vjesnika o poslovnom o životnom stilu! Rezervirajte r na vrijeme prostor marketing@privredni.hr tel: 01/ BESPLATNI MAGAZIN KOJI KUPCI DOBIVAJU NA VIŠE MJESTA - PRIGODOM KUPNJE U ODABRANIM PRODAVAONICAMA, BENZINSKIM POSTAJAMA, HOTELIMA, KAFIĆIMA I RESTORANIMA TE FITNESS CENTRIMA KAO I SVI ČITATELJI PRIVREDNOG VJESNIKA.