EVALUACIJSKO IZVJEŠĆE

Transcription

1 Technical Assistance for Civil Society Organisations Croatia Office This project is financed by the EU. EVALUACIJSKO IZVJEŠĆE o radu Savjeta za razvoj civilnoga društva (SRCD) Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od do godine Pripremila: Jarmila Bujak-Stanko, stručnjakinja za vanjsku evaluaciju studeni 2012.

2 Popis kratica EGSO EK EU HS IPA LAG NZRCD OCD RH SAFU SRCD TACSO TDU ToR UZUVRH VRH Europski gospodarski i socijalni odbor Europska komisija Europska unija Hrvatski sabor Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) Instrument pretpristupne pomoći Local Advisory Group Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Organizacija civilnog društva Republika Hrvatska Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Savjet za razvoj civilnog društva Technical Assistance for Civil Society Organisations Tijela državne uprave Terms of Reference Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske 2

3 Executive Summary The purpose of this evaluation was to perform the external review of the Council for the Development of Civil Society in the period The evaluation was conducted as an activity within the implementation of the National Strategy for Creating an Enabling Environment for the Development of Civil Society in the period of , according to the measure which aims to improve the efficiency of current and establish new types and models of institutional mechanisms to support the development of civil society (measure 1., activity 1.1.). In the first phase of the evaluation, consultations were conducted with the Director of Government Office for Cooperation with NGOs, President of the Council and the contractor - TACSO Croatia Resident Advisor. In the second stage, 94 persons were contacted, and 17 of them responded. Also the abundance of detailed and comprehensive documents on the work of Council was used, from which necessary data were abstracted. During the third phase, in additional consultation process on Draft Evaluation Report all 29 members of the Council and 29 of their substitutes were included. The Council for the Development of Civil Society, is an advisory body of the Croatian Government, acting on the development of cooperation between the Croatian government and civil society organizations in the Republic of Croatia on the implementation of the National Strategy for Creating an Enabling Environment for the Development of Civil Society, development of philanthropy, social capital, partnerships and cross-sectoral collaboration. The Council was established by Government Decision in 2002 and today it operates in its fourth convocation with 29 members. Council's work is based on the Decision on the establishment of the Council for the Development of Civil Society, and professional and administrative support to the Council is provided by Government Office for Cooperation with NGOs. The main evaluation findings for The Council for the Development of Civil Society are specified by evaluation criteria: The effectiveness of the Council: On the whole, the Council has been active in implementing all the set tasks. Implemented activities were to a large degree effective (especially within a limited advisory mandates), and produced the intended results. Despite significant limitations, Council recorded a number of significant successes, but work on them is still not completed. Within each task remains a need for further engagement and room for improvement of work. All the tasks of the Council in their nature are long-term, virtually continuous, and work on them does not end in a few convocations, but they represent a continuing need in the current situation and the state of civil society. Considerable space for improving the effectiveness is seen in the shift in the design, implementation and monitoring of the Council to be more direct, more explicit and more focused towards the achievement of results, effects and impacts. 3

4 Impact of the Council: With certain limitations, it was concluded that the Council achieved impact through its work in the areas of planned purposes. The achieved results of the Council contributed to the development of cooperation between the Government and civil society in the Republic of Croatia on implementation of the National Strategy for Creating an Enabling Environment for the Development of Civil Society. Also, impacts are noticeably increased over time, although there still is a need for further improvement and strengthening of cooperation between the two sectors for their work on National strategy. Contribution to development of partnerships and cross-sectoral cooperation is extremely important, and we believe it is essential and most important purpose and impact of the Council in the reporting period. Further directions of Council s impact should go from opening collaboration toward building partnerships, toward spreading to the entire public and civil sector (from only the government and represented CSO), further expansion from the national level and greater involvement of business sector. Contribution of Council to development of philanthropy and social capital is predominantly at the level of introduction, initiation, opening and putting the focus of these topics. Greater impact on this purpose in the future can be achieved through expansion and enrichment of set tasks with additional courses of action that would lead to these changes and shifting the emphasis to cross-sectoral cooperation in producing them. Council Sustainability: Given the important and unique position and mandate of the Council, the need for its further work is still strong as a factor of sustainability. The Council is recognized as an essential and indispensable mechanism and, as such, is already institutionalized, which further strengthens its sustainability. To ensure an even greater level of sustainability, various other factors are identified through evaluation process: sustainable results and impacts, internal functioning - efficiency, Council s relationship with other stakeholders and visibility. Their maintenance and further improvement will increase the sustainability of this body. Key successes of the Council during observed period were: The greatest success of the Council is the mere fact that there exists one such well designed institutional mechanism, formalized platform for sectors dialogue, and that it has been operating continuously for a decade, with improvements. Cultivated culture of dialogue, especially of public and civil sector, testifies of years of great efforts behind the work of the Council, and regionally is an example of good practice. Complex democratic procedure of election for representatives of civil sector, which brings considerable legitimacy, is also Council s significant success. Institutionalising participation of CSOs in the programming of EU funds for the civil sector is great and concrete success. Improvement of the system and standards of the state consultations with public on new public policies has been achieved greatly thanks to the Council. Contribution to greater transparency in reporting on financing the programs and projects of CSOs from public sources, where the Council, in addition to expert and advocacy, had also an important role of the mechanism for monitoring all aspects of the financing of CSOs from public sources. Council s Participation at all stages of planning and implementation of the 4

5 National Strategy for Creating an Enabling Environment for the Development of Civil Society, which was continuously improved. Delegating CSOs, lobbying for their participation in various cross-sectoral and inter-ministerial working groups further contributes to the realization of the Council s purpose. Key challenges in the Council s work during observed period were: Many different erroneous perceptions and expectations of the Council that represented a considerable challenge for its work. As those with the CSOs - expectations that the Council can act quickly and unanimously as National Platform of CSOs - and those with the state bodies and authorities - expectations that the Council will be a substitute for the lack of dialogue with public, which is the obligation of each ministry. Further work of the Council on profiling, visibility and collaboration with stakeholders, would allow overcoming this challenge. Regarding the mechanisms of representation in the Council, in terms of achieving full representation (even through reaching some sections of civil society) and communication of represents with their bases, there are still weaknesses that consequently reduce the effectiveness of representation of civil society through the work of Council. Most of the activities of the Council, including sessions, were carried out in Zagreb, as well as the most members of the Council are from Zagreb. This is, unquestionably, logistically easier and more efficient, but it leads to lack of representation of other parts of the country in dealing with issues that are Council s mandate, reducing the impact on their interest and, consequently, to a further weakening and even greater absence. Inability to meet more frequently and be more active members of the Council in situation of limited resources is an important challenge that limited the Council's work in conditions when there was a need and opportunity to influence public policy or some events in the environment. Resolving the issue of sufficient and timely available resources, with careful selection of concrete individuals for the Council s members, would lead to overcoming this challenge. Lesser activity of some of the working groups, as well designed mechanism to increase the efficiency and effectiveness of the Council, undeterred achievement of these effects on work, but further efforts on strengthening and animating working groups could overcome the current impasse. Further strengthening already ongoing Council s participatory planning at all levels, especially at the strategic one, would solve the various issues associated with partial achievement of tasks and objectives, and with the efficiency of work. As the main factors of previous successful work of the Council there were identified: support of Government Office for Cooperation with NGOs, activities and personal contributions of the Council members, good facilitation and management of both individual sessions and the entire work of the Council, advocacy potential of CSOs themselves within the Council, a unique form and the concept of the body, and enabling environment at the national scene. 5

6 As the main limiting factors of the Council there were identified: limiting advisory mandate of the Council, dependence on political events, limited financial resources for the Council's work, the intricate intersectoral nature of Council, extremely rapid pace of adoption of laws, which was beyond the capacity of the Council to rinse them all, inability to obtain certain laws and regulations, lack of timely planning system for funding from the state budget and the lack of political support from the Government. In conclusion: On the whole, the Council as a mechanism and its achievements to date is a significant example of good practice. In the observed period the Council has, in synergy with Government Office for Cooperation with NGOs, covered a lot of issues, and has successfully launched or finished a number of initiatives that were directly aimed at strengthening civil society. Council demonstrated a commitment to long-term, substantive and systematic changes of the civil society in this period. On the whole Council has been active in implementing all the set tasks. Implemented activities were also to a large degree effective, and produced intended results, despite the strong restriction factors. Council has achieved many notable successes, but in the framework of the mandate still remains the need for further engagement and room for improvement of work - strengthening cooperation with relevant state bodies and institutions of related mandates, work on structuring and strengthening the full participation of whole civil society in these processes, opening the sphere of cooperation with the private sector, further opening to the needs and views of civil society, strengthening of systematic strategic leadership as well as planning, monitoring and regular evaluation of the Council s work. Finding a proper measure of ambition in further planned work of the Council in balance between internal capacities, strong constraining factors and dynamic environment remains an open issue. A number of positive factors indicate high sustainability of Council at the present situation, and work to improve Council s external communications with various stakeholders, would further strengthen its visibility, position, relevance and consequently the efficiency and sustainability. 6

7 Sadržaj evaluacijskog izvješća 1. Uvod 1.1. Opseg evaluacije 1.2. Savjet za razvoj civilnog društva (SRCD) Vlade Republike Hrvatske 1.3. Dizajn evaluacije Ciljevi evaluacije Kriteriji evaluacije i evaluacijska pitanja Metodološki okvir Faze evaluacije 1.4. Struktura evaluacijskog izvješća 2. Nalazi evaluacije 2.1. Djelotvornost rada Savjeta 2.2. Utjecaji rada Savjeta 2.3. Održivost Savjeta 2.4. Ključni uspjesi i izazovi u radu SRCD-a 2.5. Čimbenici uspjeha SRCD-a 2.6. Ograničenja 3. Zaključci i preporuke 7

8 1. Uvod 1.1. Opseg evaluacije Svrha ovog zadatka bila je provesti vanjsku evaluaciju Savjeta za razvoj civilnog društva (SRCD) u razdoblju od do godine. Evaluacija je provedena kao aktivnost u implementaciji Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u razdoblju , prema mjeri koja ima za cilj poboljšati učinkovitost tekućih i uspostaviti nove vrste i modele institucionalnih mehanizama za potporu razvoju civilnog društva (mjera 1., aktivnost 1.1.). Naručitelj evaluacije je TACSO Hrvatska Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva 1, čiji djelokruga rada je i jačanje odnosa između organizacija civilnog društva i vlade Savjet za razvoj civilnog društva (SRCD) Vlade Republike Hrvatske Savjet za razvoj civilnoga društva savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske koje djeluje na razvoju suradnje Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj na provođenju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje. SRCD je utemeljen Odlukom Vlade RH još godine i danas djeluje u svojem četvrtom sazivu 2. Djelovanje Savjeta temelji se na Odluci o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva 3, a stručne i administrativne poslove za Savjet obavlja Ured za udruge. SRCD ima 29 članova, i to: 14 predstavnika nadležnih tijela državne uprave i ureda Vlade Republike Hrvatske, 12 predstavnika udruga i drugih organizacija civilnoga društva i tri predstavnika civilnoga društva iz reda zaklada, sindikata i udruga poslodavaca Dizajn evaluacije Ciljevi evaluacije obuhvatili su: Procjenu ukupnog utjecaja SRCD-a Identificiranje naučenih lekcija Formulaciju preporuka za nastavak rada SRCD-a Ključna evaluacijska pitanja bila su: 1 Opći ciljevi TACSO-a su jačanje sveukupnih kapaciteta i odgovornosti organizacija civilnog društva u okviru IPA korisnika i osiguranje kvalitete usluga OCD-a i njihove održive uloge organizacija civilnog društva u demokratskim procesima. Tijekom prve faze projekta, pružene su razne vrste podrške u cilju jačanja kapaciteta institucionalnih mehanizama za potporu civilnom društvu. Između ostalog, u izradi nove Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva ( ), i SRCD. 2 Sazivi Savjeta: prvi: , drugi: , treći: , četvrti:

9 U kojoj mjeri je SRCD ispunio zadatke definirane u Odluci o osnivanju SRCD-a? Koliko je SRCD bio djelotvoran u obavljanju svoje zadaće? Koji su bili ključni uspjesi SRCD-a tijekom promatranog razdoblja? Koji su bili ključni izazovi u radu SRCD-a u promatranom razdoblju? Kako osigurati održivost SRCD-a kao institucionalnog mehanizma za potporu razvoju civilnog društva? Metodološki okvir Evaluacija je provedena kao istraživanje koje se sastojalo od: 1. Pregleda i analize raspoloživih dokumenata 4 2. Prikupljanja podataka kroz konzultacije sa ključnim dionicima, uz korištenje različitih tehnika, ovisno o ispitanicima. Dio ispitanika odgovarao je pismeno 5, a dio je bio intervjuiran 6, dok su svi članovi Savjeta u sadašnjem sazivu imali priliku dati povratnu informaciju na nacrt Evaluacijskog izvješća Faze evaluacije I. faza Definiranje detaljnog opsega evaluacije Definiranje metodologije i odgovarajućih tehnika evaluacije II. faza Prikupljanje relevantnih podataka III. faza Pregled i analiza prikupljenih podataka Priprema nacrta izvješća sa nalazima i preporukama Prezentiranje nacrta izvješća SRCD-a i drugim dionicima Priprema završnog izvješća Cijeli proces evaluacije proveden je razdoblju 1. studeni do 31. siječanj u ukupno 14 konzultantskih dana 7, što je, obzirom na širinu i složenost rada SRCD-a, ograničavajući faktor u svim fazama evaluacije. U prvoj fazi evaluacije, provedene su konzultacije s ravnateljem UZUVRH-a, predsjednicom Savjeta i naručiteljicom - savjetnicom TACSO Hrvatska. U drugoj fazi, stupilo se u kontakt s 94 osobe, a odazvalo ih se 17. Također, korišteno je obilje detaljnih i sveobuhvatnih dokumenata o radu Savjeta, odakle su crpljeni potrebni podaci. U trećoj fazi, u dodatnom konzultacijskom procesu o Nacrtu evaluacijskog izvješća sudjelovalo je svih 29 članova i članica Savjeta. Odgovori onih koji su sudjelovali u evaluaciji prilično su usklađeni i međusobno se dopunjavaju. Pouzdanosti zaključaka i rezultata evaluacije doprinosi također i višestrukost uloga osoba uključenih u evaluaciju, koje sve predstavljaju ne samo npr. članove Savjeta već i različite pod-sektore, udruge, institucije i sl., donoseći potrebne raznovrsne perspektive u svoje odgovore. Dodatno, predstavnici i predstavnice pod-sektora u Savjetu posebno su, poznajući svoje baze, prenosili i njihove stavove i 4 Popis dokumenata je u Dodatku 4: Popis pregledanih dokumenata 5 Dodatak 3: Popis konzultiranih osoba, Dodatak 5: Upitnik za članove i članice Savjeta, Dodatak 6: Upitnik za dionike Savjeta 6 Dodatak 3: Popis konzultiranih osoba, Dodatak 7: Popis pitanja za polu-strukturirane dubinske intervjue 7 Dodatak 1. Terms of Reference for the Evaluation Assignment 9

10 mišljenja, ne samo svoje Struktura evaluacijskog izvješća Ovo izvješće strukturirano je tako da nakon Uvoda s osnovnim podacima o evaluiranom tijelu te opsegu i dizajnu evaluacije, slijedi poglavlje s Nalazima evaluacije, u kojem su prikazani osnovni rezultati po šest ključnih područja evaluacije: Djelotvornost, Utjecaji, Održivost, Ključni uspjesi i izazovi i Ograničenja u radu Savjeta. U trećem - završnom odjeljku - Zaključci su i preporuke evaluacije. 10

11 2. Nalazi evaluacije 2.1. Djelotvornost rada Savjeta Evaluacijska pitanja za ovaj kriterij: U kojoj mjeri je SRCD ispunio zadaće definirane u Odluci o osnivanju SRCD-a? Koliko je SRCD bio djelotvoran u obavljanju svojih zadaća? Zadaće Savjeta su: sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javne politike koja se odnosi i/ili utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj i međusektorsku suradnju; sudjelovanje u davanju mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj te u organizaciji primjerenog načina uključivanja i sudjelovanja organizacija civilnoga društva u rasprave o propisima, strategijama i programima koji na razini Republike Hrvatske, ali i na europskoj razini, utječu na razvoj i djelovanje civilnoga društva te na suradnju s javnim i privatnim sektorom; suradnja u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima organizacija civilnoga društva iz sredstava državnog proračuna, te analiza godišnjih izvješća ministarstava i ureda Vlade Republike Hrvatske o financiranim projektima i programima organizacija civilnoga društva; sudjelovanje u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje pretpristupnih programa i fondova Europske unije koji su otvoreni za Republiku Hrvatsku, na temelju učinkovitog sustava savjetovanja s organizacijama civilnoga društva; izvršavanje zadaća kojima se ostvaruje osnovna svrha djelovanja Savjeta, a obuhvaćeni su ciljevima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. U području sudjelovanja u kontinuiranom praćenju, analizi i očitovanje mišljenja na javne politike koje se odnose i/ili utječu na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj i međusektorsku suradnju Savjet je bio veoma aktivan, čak proaktivan, gdje je Ured za udruge često tražio pojedina državna tijela da dostave određene akte za očitovanje mišljenja. Ograničavajući čimbenici za veće rezultate u ovom području bili su veoma snažni od toga da državna tijela nisu redovito bez zahtjeva dostavljala pojedine nacrte akata Savjetu, preko ubrzane dinamike usvajanja zakona u promatranom periodu u Hrvatskoj zbog pristupanja EU-u, do subjektivnih i internih razloga vezanih za kapacitete članova Savjeta koji su volonteri i koji uza sav rad u svojim Ministarstvima i OCD-ima nisu uvijek bili u mogućnosti brzo i potpuno sudjelovati u radu Savjeta. U ovakvim okolnostima, iako opsežan i zahtjevan, rad u području javnih politika po njihovu je obuhvatu, u odnosu na ukupan broj, bio malen, sporadičan, nesustavan i ad hoc, 11

12 neujednačen po područjima 8. Ipak, to jest jedna od većih i zahtjevnijih zadaća koju je Savjet kontinuirano ostvarivao i njegov doprinos je suštinski, kvalitetan i izuzetno važan. Tijekom promatranog razdoblja , Savjet je održao ukupno 36 sjednica, i to 22 sjednice u prethodnom i 14 sjednica u aktualnom sazivu. 9 O nekoj o nadsektorskih javnih politika raspravljalo se na 61 posto sjednica, i to uz porast s 55 posto u prethodnom sazivu na 71 posto u sadašnjem. Uže sektorske politike bile su manje zastupljene - na 39 posto sjednica, i to uz jasan trend pada između prethodnog saziva Savjeta - 45 posto i sadašnjeg 29 posto. Uz ove pozitivne pokazatelje, dodajemo da se Savjet na 39 posto sjednica bavio i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, kao sustavnim rješenjem. Formuliranje vlastite sustavne metodologije i plana praćenja te kvalitetne analize i davanja preporuka za javne politike dalje su intervencije koje bi mogle unaprijediti rad Savjeta u narednom periodu u ovom području, time što bi se prevladao presudan utjecaj angažmana pojedinih članova na bavljenje nekim politikama, osiguralo sustavno i pravovremeno praćenje i davanje suštinskih sugestija koje će imati utjecaja na javne politike. Pored toga, ostaje otvoreno pitanje nalaženje prave mjere ambicioznosti u daljem planiranom radu Savjeta u ovom području, to jest ravnoteže između internih kapaciteta Savjeta i dinamičnog okruženja. U oblasti sudjelovanja u organizaciji primjerenog načina uključivanja i sudjelovanja OCD u rasprave o propisima, strategijama i programima koji na razini Republike Hrvatske, ali i na europskoj razini utječu na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te na suradnju s javnim i privatnim sektorom Savjet je imao bitnu ulogu i to u nizu područja gdje su se otvarale teme koje su imale važne implikacije na razvoj i okruženje u kojima djeluju OCD-i 10. Vrlo često Savjet je vrlo proaktivno inicirao određene rasprave i predstavnici Savjeta aktivno su sudjelovali u raspravama i savjetovanjima na nacionalnoj razini. Ovdje se naročito ističe uloga Savjeta u izradi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 11 i u donošenju i primjeni sistemskog Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata 12, kao sistemskih politika od najšireg značaja za razvoj civilnog društva. U samoj primjeni od strane tijela državne uprave još uvijek ima puno prostora za poboljšanje i dalja zagovaračka uloga Savjeta vidi se i u tome. Posebno je značajno što se, nakon sudjelovanja u izradi Strategije, Savjet uspeo uključiti u praćenje i davanje preporuka za unaprjeđenje provođenja Strategije, gdje trenutno utiče na unaprjeđenje i ovih procesa. Također, Savjet je bio veoma aktivno uključen u promišljanje pojedinih europskih politika i strategija i vrlo izravno je utjecao (pogotovu na problematiku reguliranja uvjeta za financiranje i provedbu projekata udruga iz EU fondova, donekle i kroz komunikacija sa Zajedničkim savjetodavnim odborom EU-a i Hrvatske, a pogotovo je u prethodnom sazivu radna 8 Popis svih javnih politika o kojima se diskutiralo nalazi se u Dodatku 8. Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta 9 Dodatak 8. Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica 10 Popis svih aktivnosti uključivanja OCD-a u rasprave je u Dodatku 8. Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta 11 Dvije Strategije aktualne tijekom promatranog razdoblja razmatrane su na 56 posto sjednica Savjeta i to sa svih relevantnih aspekata, od iniciranja, preko izrade dokumenata, do provedbe, praćenja i evaluacije. Dodatak 8. Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta 12 Kako je već navedeno, Savjet na 39 posto sjednica bavio i ovim Kodeksom i to također od njegove izrade i usvajanja, sve do primjene i njenog praćenja. Dodatak 8. Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta 12

13 grupa za međunarodnu suradnju bila izrazito aktivna i dosta pridonijela oblikovanju nekih stajališta Hrvatske koja su od interesa za razvoj civilnog društva). O ovim temama vezanim za fondove EU-a diskutiralo se na 69 posto sjednica Savjeta sa trendom značajnog porasta od prethodnog saziva Savjeta (64 %) do sadašnjeg (79 %) 13. Dakako, u svim navedenim sferama, a pogotovo na europskoj razini i dalje postoji potreba za većim obuhvatom politika i daljim djelovanjem u svim oblastima od planski određenog prioritetnog interesa. Sfera suradnje s privatnim sektorom tek treba da bude otvorena, a kako se godinama kontinuirano i u zemljama regije procjenjuje da situacija još nije sazrela za rad s privatnim sektorom, moguć velik značaj i doprinos Savjeta se vidi u tematiziranju, otvaranju i suštinskom postavljanju na dnevni red i ove teme, s obzirom da se samostalne inicijative od privatnog ili sektora OCD-a ne mogu očekivati. Formalno, Savjet već ima u svom članstvu predstavnicu privatnog sektora, čime je prvi korak već učinjen, a upravo pitanje regulative međusektorske suradnje između sva tri sektora može biti dobro polje za otvaranje i ovog dijaloga. Oblast suradnje u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima OCD-a iz sredstava državnog proračuna, te analizi godišnjih izvješća ministarstava i ureda Vlade RH o financiranim projektima i programima OCD-a bila je od velikog interesa za Savjet i uloženo je puno napora da se postignu željene promjene u pravcu sve uređenijeg i transparentnijeg financiranja. Od početka Savjet je bio intenzivno i redovito uključen u analizu izvješća (sukladno Kodeksu) i svi komentari su uvijek imali i preporuke za unaprjeđenje sustava i procedura financiranja, koje su usvajane od strane Vlade, a Savjet je dalje pratio i zagovarao njihovu primjenu (što je bilo veoma potrebno). Sustavni napori Ureda i Savjeta rezultirali su i osnivanjem Međuresornog povjerenstva za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske, donošenjem Priručnika za primjenu Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga i prenošenjem preporuka na lokalnu i regionalnu razinu. U samo planiranje financiranja Savjet nije bio uključen u potrebnoj mjeri jer ga tijela državne uprave nisu percipirala kao relevantnog sugovornika u izradi prioriteta financiranja. Tek od ove godine je uspostavljen puno kvalitetniji sustav za planiranje prioriteta, ali i veća otvorenost i suradnja tijela državne uprave sa Savjetom u procesima planiranja uslijed novog uređenja na razini Međuresornog povjerenstva, pa se pravo sudjelovanje Savjeta u planiranju prioriteta tek očekuje. U području sudjelovanja u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje pretpristupnih programa i fondova EU-a koji su otvoreni za RH, na temelju učinkovitog sustava savjetovanja s OCD-ima Savjet je bio izravno uključen od samoga početka. Uključivanje je postignuto kroz sudjelovanje u intenzivnim sektorskim analizama svake godine i to je jedan od vrlo konkretnih doprinosa i uspjeha rada Savjeta, jer se ono što je dogovarano na sektorskim analizama poslije direktno i uključivano u programiranje. Zbog mogućnosti konflikta interesa Savjet nije mogao biti uključen do kraja u sve faze pripreme dokumentacije, ali u ovoj prvoj fazi koja je 13 Dodatak 8: Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta 13

14 otvorenija za sudjelovanje u definiranju problema i mogućih mjera za njihovo rješavanje postignuto je sudjelovanje. Također, članovi Savjeta sudjeluju u Sektorskim nadzornim odborima fondova EU-a, osiguravajući time utjecaj na šire područje od interesa za OCD-e, osim samog programiranja, a Savjet je pružao i podršku raznim drugim inicijativama OCD-a za uključivanje njihovih predstavnika u nekoliko skupina za planiranje fondova EU-a. Ograničavajući objektivni faktori u ovom području djelovanja Savjeta tiču se relevantnosti planiranih prioriteta nakon dužeg vremena, kada je novac za njihovu realizaciju iz fondova EU-a zaista dostupan OCD-ima. Ali postoje i interni čimbenici kratkoće rokova za sudjelovanju u planiranju, što čini upitnim moguće konzultiranje predstavnika sa širom bazom prije sudjelovanja u analizama kao i nepotpuno postojanje jasnog i osmišljenog sustava savjetovanja s OCD-ima. Također, u području sektorskih analiza, kako je UZVRH inicijator, postoje nejasne percepcije je li nosilac aktivnosti Savjet ili UZVRH i kako su podijeljene njihove odgovornosti. Vezano za fondove EU-a, u toku je i inicijativa prema SAFU-u i drugim provedbenim tijelima u pitanjima poteškoća koje su OCD-i imali u natječajnim procedurama, provedbi, praćenju i njihovim indirektnim utjecajima na OCD-e nosioce projekata financiranih iz fondova EU-a. Izuzetno je važno što je Savjet imao sluha za te probleme OCD-ova vezane za fondove EU-a, kao i to što je imao hrabrosti da tako zahtjevna pitanja stavi na svoj dnevni red. Posljednja zadaća iz Odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva obuhvaća izvršavanje zadaća kojima se ostvaruje osnovna svrha djelovanja Savjeta, a obuhvaćeni su ciljevima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Nije potpuno jasan smisao ove zadaće Savjete, budući da se svrha Savjeta i ciljevi Nacionale strategije poklapaju, a prethodno navedene, preciznije i konkretnije formulirane zadaće Savjeta uklapaju se i u ciljeve Strategije i u svrhe Savjeta. U tom smislu, Savjet apsolutno obavlja zadaće koje doprinose Strategiji a za koje je nositelj, sunositelj ili suradnik u provedbi, pa i gdje nije imenovan u Strategiji, ali jest u svojim zadaćama. Ukoliko se ovako formuliranom zadaćom mislilo na obavljanje aktivnosti od strane Savjeta koje izlaze iz okvira prethodnih zadaća, ali i dalje jesu u okvirima njegove svrhe, podaci o njima nisu nađeni u analiziranim dokumentima niti dobiveni od sudionika i sudionica u evaluaciji. Zato, u cilju boljeg planiranja, ali i praćenja i evaluacije rada Savjeta ubuduće, bilo bi dobro precizirati i tu zadaću. U cjelini gledano, Savjet je bio aktivan na provođenju svih postavljenih zadaća. Realizirane aktivnosti su, također, u visokoj mjeri bile djelotvorne (posebno gledano unutar ograničenog savjetodavnog mandata) i proizvodile planirane rezultate i, usprkos znatnim ograničenjima, Savjet bilježi brojne značajne uspjehe, ali rad na njima još uvijek nije završen. U okviru svake zadaće i dalje ostaje potreba za daljim angažmanom kao i prostor za unaprjeđenje rada. Sve zadaće Savjeta po svojom su smislu dugoročne, praktično kontinuirane, a rad na njima se ne završava u nekoliko mandata već one predstavljaju trajnu potrebu u sadašnjoj situaciji i stanju civilnog društva. Općenito vezano za rad na ukupnim zadaćama ostaje i pitanje sudbine danih preporuka i zaključaka Savjeta s obzirom na činjenicu da je on savjetodavno tijelo. Stječe se utisak da se donositelji odluka često oglušuju o njih i da su, s jedne strane, rad na monitoringu 14

15 i evaluaciji daljeg poštovanja preporuka a s druge strane napori na lobiranju i zagovaranju za njihovo usvajanje i primjenu preko potrebni. Tek takvom kombinacijom djelovanja na ostvarenju zadaća Savjeta postigla bi se trajnija sistemska rešenja koja bi jamčila utjecaj Savjeta na zbivanja, a ne samo davanje preporuka. Ovo je u vezi i s praćenjem utjecaja rada Savjeta, gdje bi sustavno jačanje komponenata, monitoring, a i evaluacije i lobiranja i zagovaranja u radu Savjeta u dodatku na stručnu funkciju davanja preporuka bilo ključno za povećanje djelotvornosti i utjecaja rada Savjeta. Poseban prostor za unaprjeđenju djelotvornosti vidi se u uvođenju drugačije perspektive u provođenje brojnih i opsežnih aktivnosti i zadaća tj. u pomaku u načinu planiranja, implementacije i praćenja rada Savjeta kako bi se direktnije, eksplicitnije i više usmjerio ka prostizanju rezultata, učinaka i utjecaja Utjecaji rada Savjeta Utjecaj rada Savjeta nije bio u primarnom fokusu evaluacije, ali je dotaknut ovdje zbog svoje važnosti, prirodne veze i međuovisnosti s drugim evaluacijskim kriterijima. U nedostatku cjelovitog monitoringa i evaluacije rada Savjeta, nedostaje i praćenje posebno važnih indikatora na razini utjecaja. Usprkos tome, nesustavno i ad hoc zapažaju se brojni različiti pozitivni utjecaji. Pokazatelji postignuća promjena - utjecaja na različitim razinama u različitim područjima mogu se vidjeti iz anegdotalnih i nesustavnih opažanja sudionika i sudionica evaluacije i nekih dokumenata. Karakteristični komentari sudionika i sudionica druge faze evaluacije bili su: Proces promjena u načinu ponašanja i promjeni stavova spor je i zahtjevan. Postojanje i angažman Savjeta sigurno tome doprinosi. ; Mislim da je postojanje i djelovanje Savjeta znatno pridonijelo dobroj suradnji VRH-a s OCD-om. ; Svakako je radio na postizanju (utjecaja), no kako objektivno ocijeniti koliko je bio djelotvoran? Koliko god je to bilo moguće ; Ne znam, to bi trebalo izmjeriti, ; Jako puno se napravilo po tom pitanju utjecanja i razgovora s resornim ministarstvima da se sam Kodeks primenjuje. Utjecalo se da primjenjuju što više. ; Savjet je odigrao veliku ulogu u međusektorskoj suradnji javne uprave i OCD-a, koja je najvažnija. ; Utjecaj na javne politike, na financiranje, a posebno iz EU-a, tu se puno napravilo na razini informiranja događanja o zakonodavstvima, veća je transparentnost dodjele sredstava. Najviše kroz javne politike za financiranje porezni sustav. ; Teško mi je procijeniti jer mi do sada nismo nikada radili utjecaje Savjeta. ; Sve što se radilo pridonijelo je boljoj komunikaciji i kvalitetnijoj suradnji ministarstava i OCD-a. Savjet je učinio puno u okviru mandata koji ima. To je savjetodavno tijelo vlade koje ima ograničen mandat i ograničene mogućnosti s članovima koji su tu volonterski. S obzirom na oseg i dosljednost primijećenih pokazatelja, smatramo ih vjerodostojnim pokazateljima postojanja i pravca utjecaja, ali je opseg i intenzitet proizvedenih promjena na osnovi ovakvih izvora nemoguće procijeniti. Bilo bi šteta da se takvi indikatori i sistematski ne zabilježe i dalje koriste. Stoga se preporučuje da se ubuduće 15

16 poseban fokus stavi na formuliranje i prikupljanje tih pokazatelja, a potreban je i sustavniji, planski i strateški pristup praćenju i procjeni utjecaja rada Savjeta u budućnosti, u kojem bi participirali svi njegovi članovi i članice. Uz navedena ograničenja, možemo zaključiti ja je Savjet svojim radom postigao utjecaj u područjima planiranih svrha svog rada. Postignuti rezultati rada Savjeta doprinijeli su razvoju suradnje Vlade RH i organizacija civilnoga društva u RH na provedbi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Upravo to je jedna od bitnijih uloga Savjeta, što je omogućio institucionaliziranu suradnju civilnog društva i Vlade u izradi, provedbi i praćenju Strategije. Ovo važi za obje Strategije, s tim što su napredak u razini suradnje, utjecaju Savjeta i mehanizmu utjecanja primjetno povećani kroz vrijeme, iako i dalje postoji potreba za dodatnim usavršavanjem i jačanjem i ovih mehanizama i suradnje dvaju sektora na Nacionalnoj strategiji. Pitanje u kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje, kao drugog dijela svrhe Savjeta znatno je složenije. Prije svega, pobrojane planirane promjene izrazito su široke i kompleksne društvene pojave i trendovi za čije pomake je potrebno dugogodišnje djelovanje niza aktera u povoljnoj konstelaciji vanjskih utjecaja. U tom smislu, kao dugogodišnji mandat Savjeta, ta je svrha legitimna ali izrazito zahtjevna. Dodatno, postojeće zadaće Savjeta ne predstavljaju dovoljan temelj za postizanje rezultata koji bi vodili takvim društvenim promjenama, pogotovo u dijelu razvoja filantropije i socijalnog kapitala. Stoga bi one trebale biti proširene i obogaćene dodatnim pravcima djelovanja (npr. ciljano jačanje kapaciteta OCD-a, rad s javnošću i građanima, uključivanje privatnog sektora i medija i sl.), koji bi vodili navedenim svrhama. S obzirom na široku prirodu ovih koncepata, poželjno bi bilo i akcenat pomaknuti na međusektorsku suradnju u njihovom proizvođenju umjesto samostalnog mijenjanja. Usprkos ovim ograničavajućim faktorima, Savjet je uspio utjecati na spomenuta područja prvenstveno na razini uvođenja, iniciranja, otvaranja i stavljanja u fokus mnogih od ovih tema, koje godinama nisu bile na dnevnom redu Vlade i donositelja odluka. Ovi koraci pridonijeli su promjeni diskurza i razumijevanja koncepata te osvejštavanju i senzibilizaciji za njih, prvenstveno državnih djelatnika. Osim spomenutog, dalji sadržajni i praktičan doprinos Savjeta razvoju filantropije i socijalnog kapitala očekivano je malen, iako postoji u dijelu razvoja volonterstva i zakladništva. S druge strane, sadržajni doprinos razvoju partnerskih odnosa i međusektorske suradnje izuzetno je značajan i smatramo ga suštinskom i u promatranom periodu najvažnijom svrhom rada Savjeta. U ovom području ostvaren je velik utjecaj na razvoj kulture dijaloga i jačanje dijaloga između Vlade i civilnog društva, pridonijelo se boljoj komunikaciji i kvalitetnijoj suradnji, pokrenuta je nova vrsta umrežavanja, povećano je razumijevanje potreba i funkcioniranja i države i OCD-a i otvaranje tijela državne uprave prema zainteresiranoj javnosti. Utjecaj na suradnju dvaju sektora varirao je i ovisno o području suradnje i o otvorenosti konkretnog državnog tijela, što ukazuje na 16

17 potrebu daljeg sustavnog djelovanja i institucionalizacije, čime bi suradnja i partnerstvo postali standard, a ne ad hoc odluke. Dalji pravci utjecaja Savjeta trebali bi ići od otvaranja suradnje ka izgradnji partnerstava, ka širenju na čitav javni i civilni sektor (sa same Vlade i reprezentiranih OCD-a) i daljem širenju s nacionalne razine. Posebno važna sugestija u tom smislu bi bila da u budućnosti treba suradnju kontinuirano promatrati tro- umjesto dvo-sektorski, tj. uključiti poslovni sektor dalje od samog članstva u Savjetu Održivost Savjeta Evaluacijsko pitanje za ovaj kriterij: Kako osigurati održivost SRCD-a kao institucionalnog mehanizam za potporu razvoju civilnog društva? S obzirom na važan i jedinstven položaj i mandat Savjeta kao ključnog Vladina tijela za komunikaciju Vlade i OCD-a, potreba za njegovim daljnjim radom i dalje je izražena, kao jedan od faktora održivosti. Savjet je prepoznat kao ključni i neophodni mehanizam. Također, kao mehanizam već je i institucionaliziran, što dodatno jača održivost. Međutim, za osiguranje još većeg stupnja održivosti, postoje razni drugi faktori i brojne mogućnosti unaprjeđenja njihova funkcioniranja, koji su identificirani procesom evaluacije. Prije svega kvaliteta rada, odražena u značajnim i održivim rezultatima i utjecajima rada Savjeta jest faktor održivosti. Rad Savjeta je, koliko god je to bilo moguće, bio usmeren na promjene koje su strukturne i imaju potencijal da budu nepovratne. Kreirani su sustavni, strateški, nadsektorski mehanizmi koji nadilaze ad hoc rješavanje pojedinačnih problema. Uslijed toga, rad Savjeta je ponekada percipiran kao spor, nedovoljno konkretan i nedovoljno direktan odgovor na potrebe civilnog sektora. Ali je upravo taj pristup pokrenuo rješavanje problema koji se tiču cjeline sektora na razini politika i donio dugoročne visoko održive promjene kulture rada i suradnje sa civilnim sektorom i OCD-ima u državnim tijelima. Uspostava ovakvih mehanizama osigurava dugoročnost i neovisnost o stranačkoj politici, ali ostaje otvoreno pitanje ovisnosti o ljudima koji ih trebaju primijeniti (dakle monitoringa njihove primjene), kao i širenja obuhvata novih standarda na cjelinu javnog sektora. Interno funkcioniranje, učinkovitost rada Savjeta, nije bilo u primarnom fokusu ove evaluacije, ali je niz aspekata iz ove domene prepoznato kao bitan čimbenik održivosti Savjeta i djelotvornosti i učinkovitosti njegova rada (što se opet posljedično odražava na održivost). Prije svega, sam koncept i osnovna postavka funkcioniranja Savjeta veoma su dobro osmišljeni i poslije gotovo desetljeća usavršavanja predstavljaju nezamjenljiv mehanizam za ostvarivanje postavljanih zadaća. Osim toga, navodimo osnovne aspekte internog funkcioniranja Savjeta čije unaprjeđenje bi bilo u funkciji veće održivosti i efektivnosti Savjeta. Savjet kontinuirano radi s veoma limitiranim financijskim resursima, koji ne 17

18 osiguravaju ni sve potrebne materijalne troškove puta i, eventualno, smještaja članova i članica iz cijele Hrvatske. Iako je iz drugih izvora (TACSO) sporadično bilo moguće osigurati potrebna sredstva, kontinuirano, potpuno i plansko financiranje svih ovakvih troškova (pogotovo za radne skupine i neophodne konzultativne procese), bilo bi efikasnije i unaprijedilo bi rad Savjeta. Dodatno, predstavnici OCD-a i državnih tijela nisu u jednakom položaju vezano za resurse, budući da OCD-i nemaju budžetski osiguran stalni priljev sredstava, što znači da oni i za tekuće troškove svog angažmana u Savjetu (telekomunikacijski troškovi npr.) prikupljaju sredstva samostalno. Kronično nedostatan resurs u radu Savjeta jeste vrijeme koje članovi i članicevolonteri mogu odvojiti za sudjelovanje u Savjetu. Usprkos postojanju interesa, prepoznavanju potreba i mogućnosti za djelovanje, angažman Savjeta općenito ostaje manji nego što bi bilo moguće, samo uslijed tog razloga. Dodatno, velike su i individualne razlike među članovima i članicama u vremenu koje mogu posvetiti radu Savjeta, zbog drugih obaveza, udaljenosti od Zagreba ili potrebe za vremenski zahtjevnom komunikacijom s bazom. U tome postoji i znatna razlika između državnih službenika, kojima je sudjelovanje u Savjetu dio opisa posla, i predstavnika OCD-a, koji moraju samostalno osigurati sredstva (vrijeme) za svoj rad u Savjetu. Ovo je mnogo kompleksnije pitanje nego što na prvi pogled može izgledati i naizgled jednostavno rješenje djelomične profesionalizacije, tj. financijske naknade za sudjelovanje u Savjetu, ne djeluje kao najbolje jer može otvoriti čitav niz novih problema (od same kvantifikacije angažmana, preko reakcija baze, do nereprezentativnosti za određene dijelove baze, različitog angažmana pojedinih članova i sl.). Možda bi neka složenija rješenja, koja bi išla u pravcima mobilizacije resursa cjelokupne baze OCD-a i olakšanog prikupljanja neophodnih sredstava još u procesu selekcije predstavnika OCD-a, bila mnogo učinkovitija. U svakom slučaju smatramo da je potrebno naći sustavno rešenje za ova pitanja koja izravno utječu na rad Savjeta. Pitanje izrazitih razlika u angažmanu u Savjetu također zavređuje pažnju, pa bi i neki oblici rotacije na različitim dužnostima, internog izvještavanja i ocjene individualnog učinka mogli biti od koristi u tome. Niz pitanja vezanih za mehanizam reprezentacije obaju sektora u Savjetu odražava se na održivosti. Ponajprije, unaprjeđena demokratska procedura delegiranja predstavnicima OCD-a daje legitimitet te podiže profil cijelog tijela, što se pozitivno odražava na održivost. Sa svoje strane predstavnici državnih tijela imenovani u Savjet nisu visoki dužnosnici, čime je riješeno pitanje njihove dostupnosti za suradnju, ali s druge strane oni nemaju mogućnost odlučivanja, što stoga usporava i ograničava rad Savjeta. Na strani OCD-a, ukupna kvaliteta rada Savjeta uvelike ovisi o ukorijenjenosti, uporištu OCD-a u njegovim bazama i sposobnosti OCD-a za dvosmjernu komunikaciju s njima, a osim delegiranja pri selekciji predstavnika, ostatak reprezentacije prepušten je na odgovornost predstavnicima OCD-a. Smatramo da bi se sustavni, transparentni i planski procesi suradnje s bazom trebali razviti kao dio procedura Savjeta, čime bi se pozitivno utjecalo i na njegove performanse i pozicioniranje, ali i na predstavljanje mišljenja pod-sektora. Osim toga, ostaje otvoreno i pitanje potpunosti predstavljanja u Savjetu, jer predstavnici ne reprezentiraju čitav pod-sektor nego primarno bazu koja je glasovala za njih. Stoga 18

19 bi dodatne raznovrsnije kanale komunikacije i mehanizme predstavljanja cjeline podsektora trebalo posebno jačati (s čime se već počelo), posebno imajući u vidu da su inputi članova Savjeta glavni kanal saznavanja potreba OCD-a. Kako bi Savjet učinkovitije funkcionirao, osmišljen je mehanizam prethodnog promišljanja i rasprave s različitim ekspertima kroz radne skupine, prije nego što materijal stigne na sjednicu Savjeta. Međutim, ovakva praksa nije dovoljno zaživjela i bilo bi poželjno da ubuduće sve radne skupine preuzmu inicijativu i budu mnogo aktivnije. Vezano za interno funkcioniranje Savjeta kao međusektorskog tijela, trebalo bi ojačati zastupljenost i aktivnost privatnog sektora, jer je ona za sada na razini gotovo formalnog prisustva, dok postoji potreba za mnogo većim angažmanom i tog sektora. Formalni preduvjet učinkovitijeg rada Savjeta jeste i izmjena same Odluke o osnivanju, čime bi se jasnije definirali mandati i nadležnosti Savjeta, posljedično unaprijedio menadžment, izgradila realnija očekivanja, olakšalo kvalitetnije pozicioniranje prema ostalim državnim tijelima i među svim drugim akterima na sceni te suradnja sa njima. 14 Logistička, administrativna i stručna podrška UZUVRH-a ključni je čimbenik i dosadašnjeg rada i buduće efikasnosti i održivosti Savjeta. S obzirom na ograničene mogućnosti izdvajanja vremena za angažman u Savjetu, čak i veća stručna, logistika i administrativna potpora UZUVRH-a povećala bi učešće i efikasnost članstva. Učinjeni su veliki napori da se planiranje rada Savjeta unaprijedi i da se steknu/osiguraju uvjeti da ono bude što utemeljenije/kvalitetnije. Počevši od osiguranja inputa koji ga omogućuju npr. lobiranja i zagovaranja da se Savjetu na vrijeme osiguraju planovi državnih tijela za donošenje propisa i zakona, do organizacije procesa strateškog planiranja za članove Savjeta. Postojanje strateškog plana Savjeta izuzetno je važno, samo kao dio unaprjeđenja planiranja nego i kao višestruko koristan proces za same članove kao rad na njihovu informiranju, edukaciji, motivaciji, međusobnoj komunikaciji i suradnji, ali i kao svojevrstan retreat, neophodan za jačanje ovog tijela. I dalje, samo planiranje Savjeta, iako postoji na svim razinama, od razine aktivnosti do strateške razine, ostavlja prostora za unaprjeđenje koje bi se posljedično znatno odrazilo i na učinkovitost i efikasnost rada Savjeta. Savjet ima izrađene različite dokumente kao vodilje za svoj rad (Strateški plan Savjeta , Odluka o osnivanu Savjeta za razvoj civilnog društva 2009.), ali konkretni detaljni i potpuni planovi aktivnosti nedostaju. Stoga se ne može precizno procijeniti uspješnost realiziranja planova na razini aktivnosti. U okruženju u kome Savjet djeluje, teško je bilo i izraditi takve planove, a zatim ih i implementirati, uslijed brojnih snažnih vanjskih utjecaja i ograničenja. Kako je sada Savjet bolje pozicioniran, a okruženje manje turbulentno i poznatije, ipak, radi uspješnijeg i efikasnijeg rada Savjeta i omogućavanja monitoringa i evaluacije i na 14 Dodatak 9: Analiza Odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva u svjetlu nalaza evaluacije 19

20 ovoj razini, svakako se preporučuje ubuduće ojačati planiranje na razini aktivnosti. Planiranje na razini zadaća u okviru Savjeta dominantno je i najrazvijenije. Zadaće i svrhe Savjeta sadržane su u Odluci o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva iz godine i od tada nisu mijenjani. Ta Odluka predstavlja i strateški okvir rada Savjeta, a godine izrađen je i Strateški plan SRCD-a za period Tom planu, trebalo bi pridružiti Operativne planove te planove monitoringa i evaluacije. Sve do sada Savjet nije provodio ni unutrašnje niti vanjske evaluacije svoga rada. Kako su redoviti monitoring i evaluacije od suštinskog značenja za rad i ovog tijela, svakako se preporučuje nastavak i daljnje unaprjeđenje takve prakse, a razvoj i osnaživanje planiranja u okviru Savjeta priidonijet će, kao temelj i input, također jačanju i većoj ulozi procesa monitoringa i evaluacije. Radi bolje orijentacije na postizanje rezultata i utjecaja, predlaže se i promjena oblika godišnjih izvješća o radu savjeta. Budući da zapisnici sa svake Sjednice već postoje, veća korist bi bila ako bi izvješća i prethodno promišljanje bila u obliku analize postizanja zadaća i svrha rada Savjeta, s makar malenom internom evaluacijom, a ne u obliku sažetka zapisnika s održanih sjednica. Odnos Savjeta s drugim dionicima na nacionalnoj sceni nije bio u primarnom fokusu ove evaluacije, ali je on veoma bitan čimbenik održivosti Savjeta, pa se zato ovdje dotičemo i te teme. S obzirom na mandate i način funkcioniranja Savjeta, na nacionalnoj sceni postoji čitav niz aktera koji su prirodno dionici Savjeta barem u nekim segmentima rada. Ponajprije bi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, koja je u pet navrata prisustvovala i sjednicama Savjeta, mogla imati znatno širu suradnju sa Savjetom. Zatim, brojna savjetodavnih tijela osnovana pri raznim ministarstvima koja se bave specifičnim područjima i uključuju predstavnike OCD-a, a sa kojima bi suradnja mogla biti proširena i mimo delegiranja predstavnika OCD preko Savjeta 15. Također, za Savjet su važni i pojedinačni OCD-i i njihove mreže i koalicije. O njihovim pojedinačnim zahtjevima, Savjet se očitovao na 36 posto sjednica s trendom znatnog smanjenja među sazivima 16. Dosadašnja interakcija i odnos Savjeta s njima bili su na razini ad hoc, po potrebi kontakata i ograničene suradnja na pojedinačnim pitanjima s pojedincima. Stoga postoji prostor za znatno unaprjeđenje odnosa s ovim dionicima u pravcu stalne suradnja i čak partnerstava. U uvjetima limitiranih ljudskih i vremenskih kapaciteta savjeta, smatramo da su nedovoljno iskorišten resurs i koordinacija i suradnja sa inicijativama, koalicijama, institucijama i tijelima koja se bave srodnim pitanjima. Preporučuje se da se i resursi raznih inicijativa OCD-a, kada se poklapaju sa aktivnostima Savjeta, izravnije koriste kroz osmišljene mehanizme suradnje, razmjene i zajedničkog djelovanja, a ne samo preko zastupničkog člana u Savjetu. Isto vrijedi i za bolji koordinaciju s državnim tijelima koja rade stvari relevantne za Savjet. Zatvorenost i nezainteresiranost pojedinih 15 Primjerice, na 61 posto sjednica Savjet je diskutirao o delegiranju predstavnika OCD-a u različita tijela i to sa trendom porasta od prethodnog saziva s 50 posto prema sadašnjem 79 posto. Popis tijela za koja su predlagani predstavnici OCD-a je u Dodatku 8. Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta 16 Na 55 posto sjednica u prethodnom sazivu i sedam posto u sadašnjem. 20

21 dionika za Savjet moguće će biti strateški prevladati većom vidljivošću, boljim pozicioniranjem, lobiranjem i zagovaranjem od strane svakako proaktivnog Savjeta, ali i politička podrška, koju on kao službeno tijelo može dobiti svakako jeste važna. Jasno je da to može biti rizičan pothvat, protumačen kao pristranost Savjeta, međutim se to mehanizmima suradnje i protokolima može izbjeći. Svakako Savjet mora održati svoj jasan profil i neutralan status, ali bi se i održivost i učinkovitost znatno unaprijedile jačanjem suradnje s različitim dionicima. Savjet i UZUVRH praktično deluju sinergijski, što daje veoma dobre rezultate i takvu čvrstu suradnju treba nastaviti. S druge strane, imajući u vidu održivost Savjeta, veća vidljivost jasnih razgraničenja uloga na relaciji Savjet-UZUVRH omogućila bi precizniju percepciju oba i doprinijela održivosti i pozicioniranju ovako prepoznatog Savjeta. Posebno pitanje je to što je Ured stručna i administrativna potpora Savjeta i ovako kvalitetno i sveobuhvatno pružena. Ona je ključni čimbenik održivosti Savjeta i stoga neophodna i nadalje. I uz ovo, moguće je postići veću vidljivost razgraničenja između Ureda i Savjeta, ali je moguće i razmatrati scenarije u kojima bi stručnu i administrativnu potporu Savjetu pružao netko drugi, dok bi ostali aspekti suradnje bili očuvani. S obzirom Na dosadašnje odlično funkcioniranje, mi preporučujemo da potpora Savjetu ostane u nadležnosti Ureda, a da se dodatno radi na jasnijoj percepciji koju okolina ima o njihovim mandatima. Vidljivost Savjeta također nije bila u primarnom fokusu ove evaluacije. Međutim, ona se ovdje razmatra u svjetlu svoje veze s održivošću i učinkovitošću rada. Savjet je u promatranom periodu bio veoma malo vidljiv u javnosti/medijima, a stav je i da njegovi članovi i članice, budući savjetodavno tijelo Vlade, nemaju niti takav mandat da daju izjave o određenim temama u ime Savjeta, što bi medijima bilo od interesa. Situaciju dodatno otežava i to što mediji imaju veliku moć u formiranu javnog mišjenja, ali u tekućem periodu nemaju pozitivan stav prema udrugama, što su skloni skandaliziranju, a sami Savjet i krug tema kojima se bavi im nisu od interesa. Tako se predstavnici medija gotovo i nisu pojavljivali na inače otvorenim sjednicama Savjeta, čak ni kada su bili pozivani - bili su prisutni svega na tri sjednice Savjeta što je osam posto od ukupnog broja. S obzirom na moć medija i mandat Savjeta, smatramo da bi umjerene medijske aktivnosti, planske i sustavne, mogle imati veoma povoljan efekt na stvaranje pozitivnije slike o civilnom sektoru i javnosti, osvješćivanje javnosti u vezi s različitim problemima, promociju međusektorske suradnje u njihovu rješavanju i šire. Sve bi to bili važni koraci k ostvarenju svrha Savjeta. Dodatno, rad na vidljivosti omogućio bi i lakše profiliranje Savjeta kao primjera dobre prakse i smanjio pogrešna očekivanja od Savjeta, ali i utjecao na njegovo pozicioniranje, njegovu suradnju s dionicima i, posljedično, održivost. Uslijed odabranog pristupa radu s javnošću i medijima, Savjet je ipak najviše poznat u nekim dijelovima stručne javnosti. Čak i regionalno, EK i njezina tijela citiraju Savjet kao primjer dobre prakse. Unutar Hrvatske, Savjet je vidljiv kod državnih tijela, svakako, ali bi ovaj obuhvat trebao biti potpun i uključiti i izgradnju potpune slike o mandatu Savjeta i realnih očekivanja kod svih relevantnih tijela. U civilnom sektoru, koliko god heterogen i amorfan bio, Savjet bi također trebao podići svoju vidljivost tako da obuhvati i OCD-e izvan kruga direktno uključenih u članstvo i predstavljanih, ali i šire. S obzirom na ranije spominjanu potrebu širenja suradnje na sva tri sektora u 21

22 društvu, i dosezanje privatnog sektora bilo bi značajno. I rad na vidljivosti i profiliranju kod stručnih javnosti doprinio bi suradnji s njima, kao i boljim performansama Savjeta i većoj održivosti. 22

23 2.4. Ključni uspjesi i izazovi u radu SRCD-a Evaluacijska pitanja za ovaj kriterij: Koji su uspjesi SRCD-a bili ključni tijekom promatranog razdoblja? Koji su izazovi u radu SRCD-a bili ključni u promatranom razdoblju? Ključni uspjesi SRCD-a tijekom promatranog razdoblja bili su: Najveći uspjeh Savjeta je sama činjenica što postoji jedan ovako kvalitetno koncipiran institucionalni mehanizam, formalizirana platforma za dijalog sektora, i što on uz usavršavanje kontinuirano djeluje već cijelo desetljeće. Odnjegovana kultura dijaloga, prvenstveno javnog i civilnog sektora, svjedoči o dugogodišnjim velikim naporima koji stoje iza rada Savjeta i regionalno predstavlja primjer dobre prakse. Složena demokratska procedura izbora predstavnika i predstavnica civilnog sektora, koja donosi znatan legitimitet, također je značajan uspjeh Savjeta. Institucionaliziranje sudjelovanja OCD-a u programiranju fondova EU-a, za civilni sektor velik je i konkretan uspjeh. Unaprjeđenje sustava i standarda savjetovanja države s javnošću o novim javnim politikama postignuto je velikom zaslugom Savjeta. Doprinos većoj transparentnosti izvještavanja o financiranju programa i projekata udruga iz javnih izvora, gdje je Savjet uz ekspertsku i zagovaračku imao i važnu ulogu mehanizma monitoringa za sve aspekte financiranja udruga iz javnih izvora. Sudjelovanje Savjeta u svim fazama planiranja i provođenja Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, koje je kontinuirano unaprjeđivano. Delegiranje OCD-a, lobiranje za njihovo sudjelovanje u različitim međusektorskim i međuresornim radnim tijelima dalje pridonosi ostvarenju svrha Savjeta. Ključni izazovi u radu SRCD-a u promatranom razdoblju bili su: Brojne različite pogrešne percepcije i očekivanja od Savjeta predstavljale su znatan izazov za njegov rad. Kako one sa strane OCD-a očekivanja da Savjet djeluje brzo i jednoglasno kao nacionalna krovna platforma OCD-a tako i one sa strane državnih tijela i organa - očekivanja da Savjet bude zamjena za nepostojanje dijaloga sa javnošću, koji je obveza svakog ministarstva. Daljnji rad Savjeta na profiliranju, vidljivosti i suradnji s dionicima, omogućio bi prevladavanje ovog izazova. Vezano za mehanizme predstavljanja u Savjetu, u pogledu postizanja punog predstavljanja (čak i kroz dopiranje do nekih dijelova civilnog društva) i komunikacije predstavljača sa svojim bazama, još uvijek postoje slabosti koje posljedično umanjuju učinkovitost zastupanja civilnog društva kroz rad Savjeta. Većinom su aktivnosti Savjeta, uključujući i sjednice, realizirane u 23

24 Zagrebu, kao što je i većina članova i članica Savjeta iz Zagreba. To je, neosporno, logistički lakše i učinkovitije, ali dovodi do nezastupljenosti ostalih dijelova zemlje u rješavanju pitanja koja su mandat Savjeta, smanjenog utjecaja na njihovu zainteresiranost i, posljedično, do daljnjeg zamiranja i još veće nezastupljenosti. Nemogućnost češćeg sastajanja i većeg angažmana članova i članica Savjeta u uvjetima limitiranih resursa bitan je izazov koji je ograničio rad Savjeta i u uvjetima kada je postojala potreba i mogućnost za utjecaj na neke javne politike ili zbivanja u okruženju. Rješavanje pitanja dovoljnih i pravodobno dostupnih resursa, uz pažljiv izbor konkretnih osoba u članstvo Savjeta, dovelo bi do prevladavanja ovog izazova. Slabija aktivnost nekih radnih skupina kao odlično zamišljenog mehanizma za povećanje učinkovitosti i djelotvornosti Savjeta, omela je postizanje tih učinaka na rad, ali bi se daljnjim naporima na osnaživanju i animiranju radnih skupina mogao prevladati trenutni zastoj. Dalje jačanje već započetog participativnog planiranja Savjeta na svim razinama, a posebno na strateškom, riješilo bi različita pitanja povezana s djelomičnim postizanjem postavljanih zadaća i ciljeva te s učinkovitošću rada. 24

25 2.5. Čimbenici uspjeha SRCD-a Brojni čimbenici pridonijeli su dosadašnjem uspješnom radu Savjeta. Ponajprije su to: UZUVRH kao najvažniji faktor, pružajući stalnu logističku, administrativnu ali i stručnu potporu radu Savjeta. Presudna važnost ovog čimbenika prepoznata je od strane svih sudionika i sudionica u evaluaciji, a posebno naglašavamo njegov strateški izabran pristup podršci Savjetu kroz posredovanje suradnje između sektora. Aktivnost i osobni doprinos članova i članica Savjeta čije su zalaganje i predanost omogućilo pomake. Kvalitetna facilitacija i vođenje kako pojedinačnih sjednica tako i cijelog rada Savjeta, koji su omogućili izgradnju odnosa i atmosfere suradnje, dobre komunikacije i donošenje odluka u prilično zahtjevnom okruženju različitih sektora. Zagovarački potencijal samih OCD-a unutar Savjeta i, u sklopu toga, prepoznata važnost ove vrste aktivnosti, uz dodatno prepoznavanje ekspertskih aktivnosti kao ključnih za djelotvornost Savjeta. Jedinstvena forma i koncept ovog tijela kao redovitog foruma za dijalog gotovo svih relevantnih državnih tijela i predstavnika CD-a o pitanjima od važnosti za razvoj civilnog društva, za čijim radom postoji kontinuirana potreba. Povoljno okruženje na nacionalnoj sceni u smislu autoriteta EU-a koji je stajao iza napora suradnje, i pritisak koji je proizlazio iz obveza pristupanja EUu, a koji su uvjetovali i davali vjetar u leđa i civilnom sektoru i entuzijastima u državnim tijelima da se pokrenu određene promjene. 25

26 2.6. Ograničenja u radu SRCD-a Različiti veoma snažni čimbenici izvan utjecaja Savjeta ograničavali su njegov rad u promatranom razdoblju i nošenje s njima iziskivalo je puno, često strateških napora: Ograničavajući savjetodavni mandat Savjeta; Uvjetovanost političkim zbivanjima, zbog čega je nastupila stanka u radu zbog parlamentarnih izbora, konstituiranja nove Vlade i procedure imenovanja predstavnika i predstavnica u Savjet; Ograničeni financijski resursi za rad Savjeta; Međusektorska priroda Savjeta uslijed koje su sukobljeni interesi, suprotne pozicije i bitno drugačiji način funkcioniranja prirodna situacija koju stalno treba prevladavati; Izrazito brza dinamika usvajanja zakona kroz proces pristupanja EU-u, koja je nadilazila kapacitete Savjeta da ih sve proprati; Nemogućnost pravodobnog dobivanja pojedinih zakona i propisa uslijed neadekvatnog mehanizma planiranja donosilaca odluka i samim tim sužene mogućnosti Savjeta da djeluje na njih; Nepostojanje osmišljenog pravodobnog sustava planiranja financiranja iznosa i prioriteta iz državnog proračuna, čime su Savjetu bile vezane ruke u utjecaju na planiranje prioriteta; Nepostojanje političke podrške od strane Vlade uvjetovalo je da se od nekih aktivnosti odustajalo iako su bile bitne. 26

27 3. Zaključci i preporuke U cjelini gledano, sam Savjet kao mehanizam i njegova dosadašnja postignuća predstavljaju značajan primjer dobre prakse, regionalno čak impresivan. To vrijedi pogotovo uzimajući u obzir dinamičan kontekst u kome je Savjet do sada djelovao i u kome se uspješno pozicionirao i ostvario svoje rezultate. Savjet je u sinergiji s UZVRH-om u promatranom razdoblju tematizirao velik broj pitanja i uspješno je što pokrenuo što završio niz inicijativa koje su bile direktno usmjerene na jačanje civilnog društva. Očita je njegova posvećenost dugoročnim, suštinskim i sustavnim promjenama. U cjelini gledano Savjet je bio aktivan na provođenju svih postavljenih zadaća. Realizirane aktivnosti su, također, u visokoj mjeri bile djelotvorne (posebno gledano unutar ograničenog savjetodavnog mandata) i proizvodile planirane rezultate i, unatoč snažnim čimbenicima ograničenja, Savjet bilježi brojne značajne uspjehe, ali u okviru svih mandata i dalje ostaje potreba za daljnjim angažmanom kao i prostorom za unaprjeđenje rada. K tome, ostaje otvoreno pitanje nalaženja prave mjere ambicioznosti u daljnjem planiranom radu Savjeta, koja treba uključiti ravnotežu između internih kapaciteta i resursa Savjeta, snažnih čimbenika ograničenja i dinamičnog okruženja. U kontekstu daljnjeg rada na međusektorskoj aktivnosti u razvoju civilnog društva, posebno bi bilo važno da Savjet dalje jača suradnju s relevantnim državnim tijelima i institucijama srodnih mandata, kako bi se otvorila polja za daljnji utjecaj u tom pravcu. S druge strane, da dalje radi na strukturiranju i jačanju pune participacije cjeline civilnog društva u ovim procesima, kao i da konačno otvoriti sferu suradnje s privatnim sektorom. Imajući u vidu osnovni mandat Savjeta razvoj civilnog društva, uza sva dosadašnja postignuća i jasno usmjerenje u ovom pravcu, preporučuje se i dalje otvaranje za potrebe, stavove i raznoliko sudjelovanje cjeline civilnog društva te još proaktivniji odnos prema ovom složenom i heterogenom dijelu društva. Određivanje dodatnih resursa za jačanje sustavnog strateškog vodstva Savjeta u budućem razdoblju jačanja participativnog planiranja na svim razinama, monitoringa i redovite evaluacije, čimbenik je koji bi veoma brzo mogao doprinijeti daljnjoj djelotvornosti i učinkovitosti Savjeta, pa stoga preporučujemo da se svi ovi započeti procesi u navedenim područjima dalje nastave, unaprijede i intenziviraju. Brojni pozitivni čimbenici ukazuju na visoku održivost Savjeta u sadašnjim uvjetima, a rad na unaprjeđenju vanjske komunikacije Savjeta s različitim dionicima dodatno bi osnažio njegovu vidljivost, poziciju, relevantnost i posljedično djelotvornost i održivost. 27

28 Popis dodataka: Dodatak 1: Terms of Reference for the Evaluation Assignment Dodatak 2: Plan evaluacije Dodatak 3: Popis konzultiranih osoba Dodatak 4: Popis pregledanih dokumenata Dodatak 5: Upitnik za članove i članice Savjeta Dodatak 6: Upitnik za dionike Savjeta Dodatak 7: Popis pitanja za polu-strukturirane dubinske intervjue Dodatak 8: Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta Dodatak 9: Analiza Odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnog društva u svjetlu nalaza evaluacije 28

29 Technical Assistance Service Contract for the implementation of the project Capacity Building of Civil Society in the IPA countries and Territories (Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Former Yugoslav Republic of Macedonia, Kosovo under UNSCR 1244/99, Montenegro, Serbia and Turkey). EuropeAid/127427/C/SER/Multi additional services TERMS OF REFERENCE Short Term Expert(s) for an external evaluation of the Council for Civil Society Development (CCSD) of the Government of the Republic of Croatia in the period Background of the assignment The general objectives of this project are to strengthen the overall capacities and accountability of the Civil Society Organisations (CSOs) within the IPA beneficiaries and to guarantee the quality of services of CSOs and a sustainable role of the CSOs in the democratic process. The main purposes of the project are to: increase and improve the capacity and actions of CSOs and to improve the democratic role of CSOs. An important activity under this heading is strengthening relationship between civil society organizations and government. During the first phase of the TACSO project various types of assistance have been provided in order to strengthen capacity of the institutional mechanisms for civil society support. Among other things, assistance has been offered in drafting new National Strategy for Creating an Enabling Environment for Civil Society Development ( ) and to the CCSD which has been established as an advisory body to the Government of the Republic of Croatia with the aim to improve cooperation between the Government and the civil society organizations in implementation of the previous National Strategy ( ) The purpose of this assignment is to conduct an external evaluation of the CCSD in the period This evaluation is conducted as an activity in implementation of the National Strategy for Creating an Enabling Environment for Civil Society Development in the period , according to the measure which aims to improve effectiveness of the current and establish new types and models of the institutional mechanisms for supporting civil society development (measure 1., activity 1.1.). Scope of the assignment The STE will conduct evaluation of the work of the CCSD in the period according to the following key evaluation questions: 29

30 To what extent did the CCSD perform the tasks defined in the Decision on the Establishment of the CCSD? How effective has been the CCSD in performing its tasks? What were the key successes of the CCSD during the observed period? What were the key challenges in the work of the CCSD during the observed period? How to ensure sustainability of the CCSD as an institutional mechanism for supporting civil society development? Evaluation report provide recommendations on the ways to improve effectiveness of the CCSD in the upcoming period and on the changes needed for that purpose in the new Decision on the Establishment of the Council for Civil society Development (to be released in November 2012). Evaluation will be conducted in cooperation with the Director of the Government office for Cooperation with NGOs of the Government of the Republic of Croatia, President of the Council for Civil Society Development and TACSO Croatia Resident Advisor. Activities to be carried out Define detailed scope of the evaluation assessment Define methodology and appropriate assessment tools Collect, review and analyse relevant data Prepare draft report with findings and recommendations Present draft report to the CCSD and other stakeholders Prepare final report Deliverables/results By the end of the assignment, the STE should have finalized: Evaluation plan with methodology Draft evaluation report in PPT format with preliminary findings and recommendations Final evaluation report with findings and recommendations Reports should be in Croatian language, with summaries in English. Location of assignment Croatia Duration and timing of the assignment 30

31 The assignment needs to be conducted from 17 September until 19 November 2012 with duration of 14 working days in total. Profile of the STE University degree in Social Sciences, Humanities or other suitable discipline At least 8 years of experience with civil society development At least 5 years of experience in evaluations and other types of assessments Excellent communications skills and fluency in Croatian and English Good understanding of institutional mechanism for support to civil society in Croatia Applicants must be independent and free from any conflict of interest. Note that civil servants may not be recruited as STE without prior written approval from the Contracting Authority. Monitoring and evaluation of the STE The activity will be monitored by the TACSO Croatia Resident Advisor and Team Leader. The STE will deliver final report in Croatian language, with an Executive Summary in English, to the TACSO Croatia Resident Advisor before remuneration. Application Applications must be in English and entail the following: Letter of intent and availability, including information on financial requirements. Please note that all costs, including travel and accommodation costs, should be included in the offer Proposal for evaluation methodology and structure of the evaluation report CV in EU format 3 references from similar assignments The application should be sent by to the TACSO Croatia Resident Advisor Aida Bagić, aida.bagic@tacso.org by 3 September, Only short-listed applicants will be contacted. Issued on 31 July 2012 PLAN METODOLOGIJE EVALUACIJE I STRUKTURE 31

32 EVALUACIJSKOG IZVJEŠĆA Savjeta za razvoj civilnoga društva (SRCD) Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od godine Svrha ovog zadatka je provesti eksternu evaluaciju SRCD u razdoblju od godine. Primarne ciljane publike evaluacijskog izvješća su: SRCD Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske TACSO Hrvatska Sekundarne ciljane publike evaluacijskog izvješća su: Hrvatski OCD Lokalne institucije koje rade s organizacijama civilnog društva Međunarodne i domaće organizacije i institucije koje se bave sličnim temama Ostali TACSO uredi Ciljevi evaluacije odnose se na: Procjenu ukupnog utjecaja SRCD Identificiranje naučenih lekcija Formulaciju preporuka za nastavak Ključna evaluacijska pitanja: (Puni i precizan popis evaluacijskih pitanja i indikatora će biti definiran na temelju dokumentacije SRDC i u suradnji sa njegovim članovima) U kojoj mjeri je SRCD izvršio zadatke definirane u Odluci o osnivanju SRCD? Koliko je SRCD bio djelotvoran u obavljanju svoje zadaće? Koji su bili ključni uspjesi SRCD tijekom promatranog razdoblja? Koji su bili ključni izazovi u radu SRCD u promatranom razdoblju? Kako bi se osigurala održivost SRCD kao institucionalnog mehanizma za potporu razvoju civilnoga društva? Metodologija evaluacije Evaluacija će biti izvedena kao istraživanje, koje se sastoji od: 1 Pregleda raspoloživih dokumenata Lista dokumenata za pregled i analizu: Odluka o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva Odluka o izmjenama odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva Poslovnik Savjeta za razvoj civilnoga društva 32

33 Izvješća o radu SRCD Zapisnici sa Sjednica SRCD Bilješke sa sastanaka Radnih skupina Savjeta za razvoj civilnoga društva Materijali o radu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od do godine i Operativni plan provedbe Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od do godine 2 Prikupljanja podataka na terenu, koristeći se različitim tehnikama, ovisno o ispitanicima (Svi podaci osobne/organizacijske prirode koje anketirane osobe iznesu u upitnicima i intervjuima, biće tretirani kao povjerljivi, a svi njihovi odgovori će biti prikazani samo u okviru zbirnih rezultata.) Prijedlog plana prikupljanja podataka sa terena Br Osobe Preferirana metoda 1. Svi članovi Savjeta za razvoj civilnoga društva (eventualno zamjenici) 2. Predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske 3. TACSO CRO Resident Advisor Individualni Skype intervju (eventualno popuna upitnika ili grupni intervju) Individualni Skype intervju Preferirano vrijeme kontakta listopad (s uključenima u planiranje evaluacije, kontakti tijekom cijelog trajanja evaluacije) listopad Bilješka Individualni Skype listopad intervju 4. Prilikom posjete Savjetu, po potrebi dodatne grupne ili individualne konsultacije sa nekima iz gornje 3 kategorije će biti posebno zakazane 5. Međunarodne i organizacije i institucije koje se bave sličnim temama u Hrvatskoj Individualni Skype intervju listopad 6. Domaće institucije koje rade s organizacijama civilnog društva 7. Predstavnici Hrvatskih OCD koji nisu članovi SRCD, a dobro su upoznati sa njegovim radom 8. Predstavnici OCD u savjetodavnim tijelima Vlade koji su dobro upoznati sa radom SRCD 9. Hrvatske OCD koje se bave razvojem civilnog društva, Individualni Skype intervju Anonimni upitnik/grupni skype intervju Anonimni upitnik/grupni skype intervju Anonimni upitnik/grupni listopad listopad listopad listopad 33

34 a nisu već u nekoj od prethodnih kategorija 10. Drugi eksperti za civilni sektor (koji nisu već uključeni u nekoj drugoj kategoriji) - kao nezavisni treneri i konsultanti, istraživači sektora. skype intervju Individualni Skype intervju listopad Uzorak ispitanika od kojih će se podaci prikupljati će biti odabran da obuhvati SRCD dionike, uz uključivanje SRCD i vanjskih suradnika. Veličina i struktura uzorka će ovisiti o stvarnoj veličini i strukturi SRCD korisnika i ostalih zainteresiranih strana, imajući u vidu usporedbe sa početnim podacima i odredit će se u prvoj fazi evaluacije. Sljedeće tehnike evaluacije će se koristiti: analiza dokumentacije (uključujući planove, periodična izvješća, izvješće o procjeni potreba, izvješća o evaluaciji) i drugih relevantnih dokumenata (razni strateški dokumenti i međunarodne smjernice); eventualno analiza sadržaja nekih SRCD produkata, fokus grupe, individualni i grupni polu-strukturirani intervjui, upitnici i radionice Faze evaluacije STE će provesti evaluaciju SRCD u sljedećim fazama: I faza jedan Definiranje detaljnog opsega procjene Definiranje metodologije i odgovarajućih tehnika procjene II. faza dva Prikupljanje, pregled i analiza relevantnih podataka III. faza tri Pregled i analiza prikupljenih podataka Priprema nacrta izvješća sa nalazima i preporukama Prezentiranje nacrta izvješća SRCD i drugim dionicima Priprema završnog izvješća Trajanje i vrijeme izvođenja evaluacije Cijeli proces će se odvijati od 17. rujna do 19. studenoga 2012 u trajanju od ukupno 14 radnih dana. Produkti: Plan evaluacije sa metodologijom Nacrt evaluacijsko izvješće u PPT formatu s preliminarnim nalazima i preporukama Završno evaluacijsko izvješće s nalazima i preporukama Sve na hrvatskom jeziku, sa sažecima na engleskom jeziku. 34

35 Prijedlog strukture evaluacijskog izvješća Osnovne informacije o Savjet za razvoj civilnog društva (SRCD) Vlade Republike Hrvatske Opseg i dizajn evaluacije o Svrha i ciljevi evaluacije o Kriteriji evaluacije i evaluacijska pitanja o Metodološki okvir Nalazi evaluacije o Glavne snage i slabost SRCD i naučene lekcije o Čimbenici uspjeha SRCD o Ograničenja Zaključci i preporuke Plan rada i broj dana za angažman Aktivnost Datumi Broj dana Pripremna faza (definiranje metodologije i odgovarajućih tehnika procjene) Prikupljanje (pregled dokumentacije, intervjui) i analiza relevantnih podataka Priprema Izvješća sa nalazima i preporukama Predstavljanje nacrta izvješća SRCD-u i drugim dionicima Priprema završnog izvješća 17. Rujan 8. listopad listopad 1. studeni studeni 2012 Kraj listopada / početak studenog 2012 (prisustvovanje sjednici SRCD) studeni Ukupno 14 Novi Sad Listopad Jarmila Bujak Stanko 35

36 Dodatak 3: Popis konzultiranih osoba U prvoj fazi evaluacije, sljedeće osobe su intervjuirane (po abecednom redoslijedu): 1) Aida Bagić - TACSO Hrvatska, Savjetnica 2) Branka Kaselj SRCD saziv godine, Slagalica, Osijek 3) dr.sc. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge SRCD saziv godine 4) Lana Vego SRCD saziv godine, Kuća ljudskih prava 5) Marlena Plavšić TACSO LAG, Udruga Suncokret, Pula 6) mr.sc. Slađana Novota, predsjednica Savjeta SRCD saziv godine, SMART 7) Ninoslav Šćukanec, SRCD saziv godine, Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb 8) Saša Šegrt - Transparency International 9) Snježana Ivčić SRCD saziv godine, Vanjska suradnica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Centra za promociju europskih standarda u zdravstvu U drugoj fazi evaluacije, sljedeće osobe su popunile evaluacijske upitnike (po abecednom redoslijedu): 1) Emina Bužinkić SRCD saziv godine, Mreža mladih Hrvatske 2) Josipa Čobanov SRCD saziv godine, Ured Predsjednika Vlade Republike Hrvatske 3) Katarina Pavić SRCD saziv godine, Mreža mladih Hrvatske 4) Lidija Pavić-Rogošćić SRCD saziv godine, Udruga Odraz i Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Zagreb 5) Ljiljana Canjuga SRCD saziv godine, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH 6) Nikolin Svalina SRCD saziv godine, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek 7) Sanja Major SRCD saziv godine, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, načelnica Sektora za tržište rada i zapošljavanje 8) Suzana Kunac SRCD saziv godine, B.a.B.e. / Centar za mirovne studije (CMS) U trećoj fazi evaluacije, konzultirani su svi članovi i članice i zamjenici članova aktualnog saziva Savjeta (po abecednom redoslijedu): 1. Ana Balaband, savjetnica u Uredu, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske 2. dr. sc. Vesna Batistić Kos, pomoćnica ministrice, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 3. Nevenka Benić, pomoćnica ministra, Ministarstvo branitelja 4. Ivan Bete, viši stručni savjetnik, Ministarstvo kulture 5. Zorislav Bobuš, dr.med., Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske SOIH 6. Jagoda Botički, pomoćnica ministra, Ministarstvo uprave 7. Gorenka Bulj, pomoćnica ministra, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 8. Dejan Buvač, Savez udruga - Hrvatski sabor kulture 36

37 9. Emina Bužinkić, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava 112a 10. Ljiljana Canjuga, dipl. soc. Radnik, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH / UDVDR RH 11. Bruno Čavić, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH / UDVDR RH 12. Josip Čop, dipl.oec., Hrvatski olimpijski odbor 13. Tatjana Dalić, pomoćnica ministra, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 14. Dalibor Dvorny, zamjenik predstojnika Ureda, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske 15. Tomislav Đidara, prof.def., Ministarstvo zdravlja 16. Hajdica Filipčić, viša stručna savjetnica u Sektoru za državno računovodstvo i financijsko izvještavanje, Ministarstvo financija 17. Mirela Gudan, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) 18. Jany Hansal, dipl.oec., DEŠA Dubrovnik 19. Marija Hanževački, prof., Glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata 20. Zlatko Herček, dipl. oec., Savez udruga - Hrvatski sabor kulture 21. Siniša Ivanković, Savez izviđača Hrvatske 22. Bernard Ivčić, potpredsjednik ZA, Zamjenik bez prava glasa, Zelena akcija 23. Snježana Ivčić, dipl.muzeolog, Vanjska suradnica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Centra za promociju europskih standarda u zdravstvu 24. Ivana Jakir Bajo, ravnateljica Uprave za izvršavanje državnog proračuna, Ministarstvo financija 25. Ana Jerković, savjetnica u Kabinetu ministra, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 26. Ingrid Jurela Jarak, načelnica Odjela, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 27. Boris Jurinić, viši stručni savjetnik, Uprava za normativne i upravno-pravne poslove, Zamjenik predsjednice Savjeta, Ministarstvo kulture 28. Branka Kaselj, Slagalica 29. mr.sc. Suzana Kunac, B.a.B.e. / Centar za mirovne studije (CMS), Kuća ljudskih prava 30. Romana Kuzmanić Oluić, savjetnica u Službi za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 31. Ružica Lah, Koalicija udruga u zdravstvu 32. Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., načelnica Odjela za opće programe i strategije, Ured za udruge 33. Željka Leljak Gracin, dipl.iur., Zelena akcija 34. Ines Loknar Mijatović, savjetnica u Uredu, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 35. Jasna Malus Gorišek, dipl.ing.biolog., Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK) 36. Sanja Major, načelnica Sektora za tržište rada i zapošljavanje, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 37. Alena Marković, načelnica Odjela za opću upravu i provedbu Zakona o općem upravnom postupku, Ministarstvo uprave 38. Ante Martić, voditelj Službe za suradnju s mladima, Ministarstvo socijalne politike i mladih 39. Dragan Milec, Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK) 37

38 40. Ana Milićević Pezelj, voditeljica Sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske 41. mr.sc. Slađana Novota, predsjednica Savjeta, SMART 42. Katarina Pavić, Mreža mladih Hrvatske 43. Ana-Marija Peharda, Kabinet ministrice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 44. mr.sc. Lidija Pozaić Frketić, Savez izviđača Hrvatske 45. Antonija Roszahegy Nikolić, dipl.klin.defekt., Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko-neretvanske županije 46. Zvijezdana Schulz Vugrin, SMART 47. Jasmina Serdar, dipl.iur., Kabinet ministrice, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 48. Leke Sokolaj, dipl.iur., Hrvatski savez udruga invalida rada HSUIR, 49. Maja Sporiš, pomoćnica ministrice, Ministarstvo socijalne politike i mladih 50. Maja Stanojević Pokrovac, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) 51. Marijana Tkalec, voditeljica Službe, Ministarstvo branitelja 52. Lana Vego, dipl.pol., B.a.B.e. / Centar za mirovne studije (CMS), Kuća ljudskih prava 53. dr.sc. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda, Ured za udruge 54. Tatjana Vlašić, pomoćnica ravnatelja, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 55. mr. Luka Vončina, dr. med., pomoćnik ministra, Ministarstvo zdravlja 56. Biserka Vrbek, dipl.iur., Hrvatski olimpijski odbor 57. Drago Vručinić, Zaklada Zamah 58. Katja Vujasinović, mag.cult., savjetnica u Kabinetu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 38

39 Dodatak 4: Popis pregledanih dokumenata Odluka o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva Odluka o izmjenama odluke o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva Poslovnik Savjeta za razvoj civilnoga društva Sva izvješća o radu SRCD Zapisnici sa svih Sjednica SRCD Bilješke sa sastanaka Radnih skupina Savjeta za razvoj civilnoga društva Strateški plan savjeta za razvoj civilnog društva godina Summary of Strategic Planning Process for Council for Civil Society Development, Period Materijali o radu SRCD sa Internet stranice Materijali o radu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske sa Internet stranice Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od do godine i Operativni plan provedbe Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od do godine 39

40 Dodatak 5: Upitnik za evaluaciju SRCD za razdoblje Zahvaljujemo Vam se na doprinosu evaluaciji rada Savjeta za razvoj civilnog društva! Sve informacije osobne/organizacijske prirode će se tretirati kao povjerljive i vaši odgovori će biti prikazana samo kao dio zbirnih podataka. Sva polja za unos odgovora možete proširiti prema potrebi. Od kada ste uključeni u rad Savjeta? U kojem svojstvu ste uključeni u rad Savjeta? Da li su sve aktivnosti Savjeta realizirane uspješno i u skladu s planovima? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u kontinuiranom praćenju i analizi javne politike koja se odnosi i / ili utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj i međusektorsku suradnju? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na civilno društvo, Vladu RH i međusektorsku suradnju? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u davanju mišljenja Vladi RH o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na Vladu RH i OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u organizaciji primjerenog načina uključivanja i sudjelovanja OCD u rasprave o propisima, strategijama i programima koji na razini Republike Hrvatske, ali i na europskoj razini utječu na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te na suradnju s javnim i privatnim sektorom? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na OCD, Vladu RH, na europskoj razini i na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te njegovu suradnju s javnim i privatnim sektorom? 40

41 U kojoj mjeri i na koji način je Savjet surađivao u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima OCD iz sredstava državnog proračuna, te analizi godišnjih izvješća ministarstava i ureda Vlade RH o financiranim projektima i programima OCD? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na dodjeljivanje financijskih potpora Vlade RH i na OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje pretpristupnih programa i fondova EU koji su otvoreni za RH, na temelju učinkovitog sustava savjetovanja s OCD? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na programiranje i utvrđivanje prioriteta za korištenje EU fondova i na OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet izvršavao zadaće kojima se ostvaruje osnovna svrha djelovanja Savjeta, a obuhvaćeni su ciljevima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na civilno društvo, Vladu RH i međusektorsku suradnju? Ukupno gledano, koliko je Savjet bio djelotvoran u obavljanju svojih zadaća? U kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju suradnje Vlade RH i organizacija civilnoga društva u RH na provedbi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva? U kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje? Ukupno gledano, koliko je Savjet bio djelotvoran u postizanju planiranih utjecaja? Ako do ovih promjena nisu dovele (samo) aktivnosti Savjeta, što jeste? Zašto? Tko se još u Hrvatskoj bavio ciljevima i aktivnostima kao Savjet, na koji način u kojoj mjeri? Kako je rad Savjeta utjecao na glavne dionike Savjeta (stakeholderi - svi koji su na neki način zainteresirani za rad Savjeta, tj. koji imaju neki udio u njemu)? Da li se nešto neočekivano dogodilo kao posljedica rada Savjeta? 41

42 Koliko i kako je Savjet bio vidljiv u javnosti/medijima? Kako i u kojoj mjeri je rad Savjeta utjecao na širu javnost-okruženje? Kako i u kojoj mjeri je Savjet pridonijeo vidljivosti uočenih problema u javnost? Kakve poruke su nastupi u javnosti slali o civilnom društvu, radu Vlade RH i međusektorskoj suradnji? Koliko su postignute pozitivne promjene trajne? Kod OCD? Kod Vladinih tijela i organa? Stakeholdera? U javnosti? Da li i dalje postoji potreba za ovakvim radom Savjeta? Što bi se dogodilo s ustanovljenim mehanizmima i aktivnostima kada bi rad Savjeta prestao? Da li resursi za rad Savjeta dovoljni i da li mogu i u budućnosti biti osigurani bez problema? Što je potrebno kako bi se osigurala održivost Savjeta kao institucionalnog mehanizam za potporu razvoju civilnog društva? Koliko dobro / efikasno je koncipiran rad Savjeta? Koliko dobro / efikasno je upravljanje Savjetom? Je li nešto može biti bolje osmišljeno ili provedeno - naučene lekcije menadžmenta? Kako funkcionira mehanizam reprezentacije OCD i Vladinih tijela u Savjetu? Kako su članovi Savjeta birani / delegirani od strane OCD, koga predstavljaju / tko im je constituency i kako im polažu račun? Kako komuniciraju sa svojim bazom? Da li su resursi iskorišteni na najbolji način za postizanje maksimalnih zadaća i svrhe? Jesu li se isti svrhe / zadaće mogle postići drugim aktivnostima i uz bolju iskorištenost resursa? 42

43 Kako je Savjet prihvaćen / funkcionirao u okruženju (od strane Vlade, drugih organizacija i institucija, kod OCD, kod građana iu cijeloj javnost)? Kakva je suradnja s relevantnim akterima na nacionalnoj sceni? Kako su potrebe OCD procjenjivano / praćene tijekom rada Savjeta i utjecale na njegov rad? Je li bilo teškoća u radu Savjeta s OCD i / ili Vladom, razlozi? Ako da, kako su prevazilažene? Je li bilo izmjena u planu rada Savjeta? (Ako da, navedite kakvih i zašto) Da li broj/vrsta i obuhvat zadaća Savjeta u odnosu na potrebe civilnog društva adekvatan? U radu Savjeta posebno uspješno je bilo: Uspješnom radu Savjeta osobito su pridonijeli... U radu Savjeta posebno teško/izazovno je bilo: Za rad Savjeta naročita smetnja/ograničavajući faktori su bili... Ako bi se rad Savjeta iz prethodnog perioda sada ponovio, posebno bi bilo važno da se drugačije uradi: Budući rad Savjeta bi bio lakši/uspješniji kada bi se izmijenilo... 43

44 Dodatak 6: Upitnik za evaluaciju SRCD za razdoblje Zahvaljujemo Vam se na doprinosu evaluaciji rada Savjeta za razvoj civilnog društva! Sve informacije osobne/organizacijske prirode će se tretirati kao povjerljive i vaši odgovori će biti prikazana samo kao dio zbirnih podataka. Sva polja za unos odgovora možete proširiti prema potrebi. Od kada ste upoznati s radom Savjeta? Na koji način ste upoznati s njegovim radom? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u kontinuiranom praćenju i analizi javne politike koja se odnosi i / ili utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj i međusektorsku suradnju? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u davanju mišljenja Vladi RH o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u organizaciji primjerenog načina uključivanja i sudjelovanja OCD u rasprave o propisima, strategijama i programima koji na razini Republike Hrvatske, ali i na europskoj razini utječu na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te na suradnju s javnim i privatnim sektorom? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet surađivao u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima OCD iz sredstava državnog proračuna, te analizi godišnjih izvješća ministarstava i ureda Vlade RH o financiranim projektima i programima OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje pretpristupnih programa i fondova EU koji su otvoreni za RH, na temelju učinkovitog sustava savjetovanja s OCD? Ukupno gledano, koliko je Savjet bio djelotvoran u obavljanju svojih zadaća? 44

45 U kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju suradnje Vlade RH i organizacija civilnoga društva u RH na provedbi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva? U kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje? Ukupno gledano, koliko je Savjet bio djelotvoran u postizanju planiranih utjecaja? Ako do ovih promjena nisu dovele (samo) aktivnosti Savjeta, što jeste? Zašto? Kako je rad Savjeta utjecao na glavne dionike Savjeta (stakeholderi - svi koji su na neki način zainteresirani za rad Savjeta, tj. koji imaju neki udio u njemu)? Koliko i kako je Savjet bio vidljiv u javnosti/medijima? Kako i u kojoj mjeri je rad Savjeta utjecao na širu javnost-okruženje? Kako i u kojoj mjeri je Savjet pridonijeo vidljivosti uočenih problema u javnost? Koliko su postignute pozitivne promjene trajne? Da li i dalje postoji potreba za ovakvim radom Savjeta? Što bi se dogodilo s ustanovljenim mehanizmima i aktivnostima kada bi rad Savjeta prestao? Kako funkcionira mehanizam reprezentacije OCD i Vladinih tijela u Savjetu? Kako su članovi Savjeta birani / delegirani od strane OCD, koga predstavljaju / tko im je constituency i kako im polažu račun? Kako komuniciraju sa svojim bazom? Kako je Savjet prihvaćen / funkcionirao u okruženju (od strane Vlade, drugih organizacija i institucija, kod OCD, kod građana iu cijeloj javnost)? Kakva je suradnja s relevantnim akterima na nacionalnoj sceni? Kako su potrebe OCD procjenjivano / praćene tijekom rada Savjeta i utjecale na njegov rad? Da li broj/vrsta i obuhvat zadaća Savjeta u odnosu na potrebe civilnog društva adekvatan? U radu Savjeta posebno uspješno je bilo: 45

46 Uspješnom radu Savjeta osobito su pridonijeli... U radu Savjeta posebno teško/izazovno je bilo: Za rad Savjeta naročita smetnja/ograničavajući faktori su bili... Ako bi se rad Savjeta iz prethodnog perioda sada ponovio, posebno bi bilo važno da se drugačije uradi: Budući rad Savjeta bi bio lakši/uspješniji kada bi se izmijenilo... 46

47 Dodatak 7: Popis pitanja za polu-strukturirane dubinske intervjue Sve informacije osobne/organizacijske prirode će se tretirati kao povjerljive i vaši odgovori će biti prikazana samo kao dio zbirnih podataka. Od kada ste uključeni u rad Savjeta? U kojem svojstvu ste uključeni u rad Savjeta? Da li su sve aktivnosti Savjeta realizirane uspješno i u skladu s planovima? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u kontinuiranom praćenju i analizi javne politike koja se odnosi i / ili utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj i međusektorsku suradnju? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na civilno društvo, Vladu RH i međusektorsku suradnju? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u davanju mišljenja Vladi RH o nacrtima propisa kojima se utječe na razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na Vladu RH i OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u organizaciji primjerenog načina uključivanja i sudjelovanja OCD u rasprave o propisima, strategijama i programima koji na razini Republike Hrvatske, ali i na europskoj razini utječu na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te na suradnju s javnim i privatnim sektorom? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na OCD, Vladu RH, na europskoj razini i na razvoj i djelovanje civilnoga društva, te njegovu suradnju s javnim i privatnim sektorom? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet surađivao u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima OCD iz sredstava državnog proračuna, te analizi godišnjih izvješća ministarstava i ureda Vlade RH o financiranim projektima i programima OCD? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na dodjeljivanje financijskih potpora Vlade RH i na OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet sudjelovao u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje pretpristupnih programa i fondova EU koji su otvoreni za RH, na temelju učinkovitog sustava savjetovanja s OCD? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na programiranje i utvrđivanje prioriteta za korištenje EU fondova i na OCD? U kojoj mjeri i na koji način je Savjet izvršavao zadaće kojima se ostvaruje osnovna svrha djelovanja Savjeta, a obuhvaćeni su ciljevima Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva? U kojoj mjeri i na koji način su ove aktivnosti Savjeta utjecale na civilno društvo, Vladu RH i međusektorsku suradnju? 47

48 Ukupno gledano, koliko je Savjet bio djelotvoran u obavljanju svojih zadaća? U kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju suradnje Vlade RH i organizacija civilnoga društva u RH na provedbi Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva? U kojoj mjeri su postignuti rezultati doprinijeli razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje? Ukupno gledano, koliko je Savjet bio djelotvoran u postizanju planiranih utjecaja? Ako do ovih promjena nisu dovele (samo) aktivnosti Savjeta, što jeste? Zašto? Tko se još u Hrvatskoj bavio ciljevima i aktivnostima kao Savjet, na koji način u kojoj mjeri? Kako je rad Savjeta utjecao na glavne dionike Savjeta (stakeholderi - svi koji su na neki način zainteresirani za rad Savjeta, tj. koji imaju neki udio u njemu)? Da li se nešto neočekivano dogodilo kao posljedica rada Savjeta? Koliko i kako je Savjet bio vidljiv u javnosti/medijima? Kako i u kojoj mjeri je rad Savjeta utjecao na širu javnost-okruženje? Kako i u kojoj mjeri je Savjet pridonijeo vidljivosti uočenih problema u javnost? Kakve poruke su nastupi u javnosti slali o civilnom društvu, radu Vlade RH i međusektorskoj suradnji? Koliko su postignute pozitivne promjene trajne? Kod OCD? Kod Vladinih tijela i organa? Stakeholdera? U javnosti? Da li i dalje postoji potreba za ovakvim radom Savjeta? Što bi se dogodilo s ustanovljenim mehanizmima i aktivnostima kada bi rad Savjeta prestao? Da li resursi za rad Savjeta dovoljni i da li mogu i u budućnosti biti osigurani bez problema? Što je potrebno kako bi se osigurala održivost Savjeta kao institucionalnog mehanizam za potporu razvoju civilnog društva? Koliko dobro / efikasno je koncipiran rad Savjeta? Koliko dobro / efikasno je upravljanje Savjetom? Je li nešto može biti bolje osmišljeno ili provedeno - naučene lekcije menadžmenta? Kako funkcionira mehanizam reprezentacije OCD i Vladinih tijela u Savjetu? Kako su članovi Savjeta birani / delegirani od strane OCD, koga predstavljaju / tko im je constituency i kako im polažu račun? Kako komuniciraju sa svojim bazom? Da li su resursi iskorišteni na najbolji način za postizanje maksimalnih zadaća i svrhe? Jesu li se isti svrhe / zadaće mogle postići drugim aktivnostima i uz bolju iskorištenost resursa? Kako je Savjet prihvaćen / funkcionirao u okruženju (od strane Vlade, drugih organizacija i institucija, kod OCD, kod građana iu cijeloj javnost)? Kakva je suradnja s relevantnim akterima na nacionalnoj sceni? Kako su potrebe OCD procjenjivano / praćene tijekom rada Savjeta i utjecale na njegov rad? Je li bilo teškoća u radu Savjeta s OCD i / ili Vladom, razlozi? Ako da, kako su prevazilažene? Je li bilo izmjena u planu rada Savjeta? (Ako da, navedite kakvih i zašto) 48

49 Da li broj/vrsta i obuhvat zadaća Savjeta u odnosu na potrebe civilnog društva adekvatan? U radu Savjeta posebno uspješno je bilo: Uspješnom radu Savjeta osobito su pridonijeli... U radu Savjeta posebno teško/izazovno je bilo: Za rad Savjeta naročita smetnja/ograničavajući faktori su bili... Ako bi se rad Savjeta iz prethodnog perioda sada ponovio, posebno bi bilo važno da se drugačije uradi: Budući rad Savjeta bi bio lakši/uspješniji kada bi se izmijenilo... 49

50 50

51 Dodatak 8: Analiza sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta Napomena: prilikom analize sadržaja zapisnika sa sjednica Savjeta, zapaženo je kako, budući da je period evaluacije dugačak, stil pisanja i način strukturiranja zapisnika varira, pa nisu svi podaci relevantni za analizu sadržaja s jednakom detaljnošću i na jednak način bilježeni u svim periodima. Na primjer u nekim zapisnicima se navodi kako su članovi i članice Savjeta pozvani da prisustvuju događajima - konferencijama, stručnim skupovima i slično., ali u narednim zapisnicima nema bilježaka o tome da li se netko odazvao. U nekim zapisnicima postoji odjeljak "Zaključci i preuzeta obveze" a u drugima ne. Tako da nedostaju povratne informacije u nekim zapisnicima o tome što je točno dogovoreno ili kako su dogovorene i predložene aktivnosti između sjednica i realizirane. Također je analizu limitiralo i to što se u nekim zapisnicima u jednom poglavlju zapisnika "Izvješća o aktivnostima članova Savjeta za razvoj civilnoga društva i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske između dvije sjednice Savjeta" po tezama navode vrlo sažeto različite aktivnosti, iz čega nije u svim slučajevima jasno jesu li članice i članovi Savjeta i sudjelovali u nekoj aktivnosti ili se ona tu navodi samo kao relevantna za rad Savjeta, ili kao aktivnost UZUVRH, zapravo bez učešća Savjeta per se. Na drugim mjestima u zapisnicima se, primjerice, navode različita zbivanja i aktivnosti članica i članova Savjeta relevantni za rad Savjeta, ali nije jasno da li su spomenute aktivnosti bile u svojstvu članova Savjeta ili u svojstvu članova svojih matičnih udruga, tijela i slično, a u zapisniku se spominju samo kao relevantni za sadržaj rada Savjeta. Stoga se popisi aktivnosti u ovom dokumentu ne mogu smatrati u potpunosti iscrpnima, odnosno, moguće je da su članovi i članice Savjeta imali još neke aktivnosti izvan samih sjednica koje ovdje nisu spomenute. Broj i dinamika sjednica Savjeta Godina Ukupno Broj sjednica

52 Broj sjednica/godini Broj sjednica/godini

53 Dinamika sjednica SRCD siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac UKUPNO Sjednica u godini Ukupno sjednica u