HAND IN HAND for. Održivo integralno upravljanje međunarodnim riječnim koridorima u državama jugoistočne Evrope

Transcription

1 HAND IN HAND for RIVERS Održivo integralno upravljanje međunarodnim riječnim koridorima u državama jugoistočne Evrope

2 SEE River OD LOKALNOG DO MEĐUGRANIČNOG, od vrha ka dnu, i od dna ka vrhu Jedna rijeka, različiti interesi Svaka rijeka ima svoje prirodne karakteristike. Ali, čovjek je taj koji u velikoj mjeri mijenja i utječe na rijeku. Voda za piće, sprečavanje poplava, poljoprivreda, korištenje hidroenergije, turizam, iskopavanje šljunka, plovidba i druge ekonomske koristi od vode, stambena izgradnja, rekreacija, očuvanje prirode i biodiverziteta, te ostali interesi, svi se prepliću na rijeci i priobalnom zemljištu. Pored različitih interesa na lokalnom nivou, upravljanje lokalnim, državnim i međunarodnim riječnim koridorima dodatno je pod utjecajem mnoštva državne legislative, direktiva EU i međunarodnih sporazuma. Često se čini da su ovi interesi i propisi međusobno nekompatibilni, naročito kada su u pitanju međunarodni riječni koridori. Ali, svi oni polaze od zajedničke tačke korištenje vode i priobalnog zemljišta. Ovo su ključna pitanja na osnovu kojih je i nastao projekt SEE River.

3 USKLAĐIVANJE INTERESA KROZ RAZLIČITE PRISTUPE KREIRANJE ODRŽIVOG MODELA I SMJERNICA Projekt SEE River Savremene okolnosti iziskuju integralno i strateško upravljanje rijekom koje se zasniva na kombinaciji lokalnih, regionalnih, državnih i međunarodnih pristupa, kao i na znanju i iskustvima u međusektorskom povezivanju. Iz tih razloga, cilj projekta SEE River je da se postigne zajednički dogovor o upravljanju riječnim koridorima radi usklađivanja interesa i za razvoj i za očuvanje šest odabranih rijeka. To će se postići putem bliske suradnje stručnjakainja iz različitih područja i raznih zemalja, te aktivnim uključivanjem interesnih strana iz lokalnih riječnih područja i regionalnih ili državnih organa. Ovaj projekt također predstavlja novi pristup za upravljanje planiranjem korištenja rijeka i priobalnog zemljišta kroz stavljanje fokusa na riječni koridor kao ključni dio slivnog područja gdje se najveći dio pritisaka i dešava. Set alata SEE River Projektne aktivnosti i saznanja za rezultat će imati pripremu seta alata, jedan inovativan i generalno primjenljiv model i vodič o tome kako ostvariti održivo korištenje riječnih koridora u budućnosti uzimajući u obzir i vršeći usklađivanje interesa interesnih strana na različitim nivoima. Ukupno 26 organizacija iz 12 država testirat će ovaj model kroz primjenu na šest različitih međunarodnih riječnih koridora i integrirat će ga u svoje dnevne aktivnosti. Ovaj set alata promovirat će tehnike za komunikaciju, dijalog i pružanje pomoći. Bit će konkretno kreiran, ali ipak dovoljno generalan kako bi se mogao koristiti za bilo koji riječni koridor. Cilj ovog projekta je također da se postigne saglasnost interesnih strana o konkretnim akcijama za šest riječnih koridora kao osnova za buduću implementaciju i finansijska sredstva u okviru finansijskog perioda EU. ŠTA JE TO RIJEČNI KORIDOR? Riječni koridor je područje duž obje obale rijeke gdje su se desili ili se dešavaju fluvijalni procesi. Definiraju ga vanjske granice hidroloških, morfoloških, fitocenoloških, pedoloških i/ili ekoloških fenomena. Širina riječnog koridora zavisi i varira u skladu s vrstom ili tokom rijeke, i može se mijenjati mnogo puta u skladu s privremenim ljudskim intervencijama. Riječnim koridorom mora se upravljati na održiv način jer je to i glavni dio riječnog toka. U sklopu projekta SEE River, riječni koridor definira se kao glavno područje ljudskih interesa i utjecaja duž rijeke.

4 OSTVARIVANJE NAČINA I PRINCIPA RADA RAZMJENA ZNANJA I ISKUSTAVA Očekivani glavni rezultati projekta Set alata SEE River, Akcioni plan za integralno upravljanje rijekom Dravom, Pet lokalnih akcionih planova međusektorski dogovori interesnih strana o upravljanju pet pilot područja duž riječnog koridora rijeke Drave, Pet Nacrta akcionih planova za integralno upravljanje riječnim koridorima rijeka Bodrog, Neretva, Prut, Soča, i Vjosa, Baza podataka uspješnih praksi integralnog upravljanja međunarodnim riječnim koridorima, seminari za jačanje kapaciteta za širenje seta alata, popratni projektni prijedlozi pripremljeni na osnovu budućih zajedničkih akcija, plan održivosti za buduću suradnju SEE RIVER mreža, itd. Aktivno uključivanje interesnih strana Projekt SEE River jeste jedan otvoreni proces u kojem je stalna i bliska suradnja interesnih strana princip rada, a ne samo metoda. Nekoliko aktivnosti o različitim stručnim područjima razvija se s ciljem ohrabrivanja i osiguravanja uključenosti interesnih strana u svim fazama projekta. Takav princip rada poboljšava razumijevanje različitih stavova, mišljenja i znanja svih uključenih interesnih strana, kao i projektnih partnera. Ako želimo da poboljšamo status voda, smanjimo rizik od poplava, zaštitimo prirodu, biodiverzitet i ekosisteme, i istovremeno ohrabrimo ekonomski razvoj, mnoge sektorske, lokalne, regionalne i državne interese treba poštovati, o njima razgovarati i ponekad prevazilaziti ih s ciljem postizanja održivog upravljanja riječnim koridorom. Aktivnosti za i sa interesnim stranama vršit će se na nivou SEE (jugoistočna Evropa), međunarodnom nivou riječnih koridora, državnim i regionalnim nivoima, te na lokalnom nivou. Partnersko udruživanje stručnjakainja Stručnjacikinje iz 26 najrelevantnijih institucija i međunarodnih organizacija uključenih u upravljanje riječnim koridorima iz 12 zemalja jugoistočne i centralne Evrope stvorili su partnerstva kako bi se ostvario projektni cilj. Onie će kombinirati i razmjenjivati znanje, podatke, informacije i iskustva iz nekoliko različitih stručnih područja: upravljanje vodama, zaštita prirode, energija, prostorno planiranje i ostalo. Projektno partnerstvo omogućava međusektorsku, vertikalnu, lokalnu i međudržavnu suradnju, te održivost projektnih rezultata za uključene zemlje i za cijelu jugoistočnu Evropu putem uključivanja partnera u relevantna tijela i mreže. Ovaj projekt vodi Institut za vode Republike Slovenije.

5 FOKUS NA RIJEČNIM KORIDORIMA ŠEST RIJEKA U JUGOISTOČNOJ EVROPI Drava, Bodrog, Neretva, Prut, Soča i Vjosa Da bi se kreirao i realizirao set alata SEE River, obavit će se projektno istraživanje, terenski rad i aktivno uključivanje interesnih strana u okviru riječnih koridora za šest međudržavnih rijeka u jugoistočnoj Evropi: Dravu, Bodrog, Neretvu, Prut, Soču i Vjosu. 1) RIJEČNI KORIDOR 2) OSNOVNA UPOTREBA ZA POLJOPRIVREDU 3) RADOVI NA REHABILITACIJI RIJEKE 4) PLOVIDBA RIJEKOM 5) JEZERO HIDROCENTRALE 6) ROMANTIČNA RIJEKA 7) REGULIRANO RIJEČNO KORITO 8) ALPSKA RIJEKA 9) RAVNIČARSKI TOK Pilot rijeke se značajno razlikuju u svom prirodnom, društvenom, kulturnom i administrativnom okruženju, što omogućava razvoj i realizaciju projektnih aktivnosti iz različitih perspektiva. Najveći dio aktivnosti bit će kreiran i realiziran na prethodno odabranim pilot lokacijama riječnog koridora rijeke Drave u svih pet priobalnih zemalja: Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Na drugim pilot rijekama, aktivnosti će također biti usmjerene na kreiranje akcionih planova, te će pružiti pomoć za finaliziranje seta alata SEE River.

6 Ukrajina SEE RIVER MAPA Slovačka Moldavija Austrija Mađarska Rumunija Slovenija Hrvatska Bosna i Hercegovina DRAVA Srbija Bugarska (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska) BODROG (Ukrajina, Slovačka, Mađarska) Italija BJR Makedonija NERETVA (Bosna i Hercegovina, Hrvatska) Albanija PRUT (Ukrajina, Rumunija, Moldavija) Grčka SOČA (Slovenija, Italija) VJOSA (Grčka, Albanija) 300 km

7 Rijeka Drava DraVA Dužina: 893km / ukupna površina slivnog područja: km 2 / priobalne zemlje: Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska i Mađarska. Iako je originalno imala brz tok, postala je jako izmijenjena zbog hidroelektrana, kako suukupno 22 brane izgrađene na području Austrije, Slovenije i Hrvatske, dok su duž donjeg toka sačuvana prirodna staništa, pružajući utočište jedinstvenom sklopu flore i faune, te nekoliko endemičnih vrsta. Pilot područja rijeke Drave ITALIJA: Problemi povezani s tokom mogu se riješiti uz pomoć utvrđivanja održivih zaštitnih mjera, zasnovanih na vidljivoj analizi troškova i koristi i na evaluaciji usluga ekosistema. Akcionim planovima treba da izvrši procjena i da se ublaži utjecaj prirodnih nepogoda i odgovarajućih promjena u sistemu: poplave, tok drobine, rušenje stijena i lavine. Ovo je način da se iznađe balans između zadržavanja vode, korištenja zemljišta i zaštićenih prirodnih područja. AUSTRIJA: Za gornji Dunav, međusektorska integracija već postoji i to na osnovu različitih procedura za upravljanje korištenjem zemljišta: to se odnosi na Program integralnog razvoja rijeke koji je podređen državnom planu upravljanja riječnim bazenima, te planovima upravljanja rizicima od poplava i planiranjem područja pogođenih poplavama. Pored toga, postoje još i planovi upravljanja Natura 2000, te regionalno i lokalno prostorno planiranje. U ovom pilot projektnom području, postoji potreba i mogućnost da se ispita i poveća takva integracija. SLOVENIJA: Duž odabranog pilot područja, prisutni su različitost i rivalstvo među sektorskimciljevima ključnih interesnih strana za vode. Glavni izazov predstavlja postizanje zajedničkog konsenzusa o upravljanju riječnim koridorom rijeke Drave sa međusektorskim aspektima, poštujući ciljeve zaštite vode, smanjenja rizika od poplava, očuvanja prirode i proizvodnje hidroenergije, s težnjom ka održivom upravljanju prirodnim dobrima i zaštićenim područjima duž pilot područja. HRVATSKA: Na ovom pilot području, planovi nekolicine sektora su međusobno nekompatibilni. To zahtijeva da se unaprijedi međusektorska suradnja za upravljanjeduž regionalnog koridora rijeke Drave. Kaoalternative neodrživom korištenju zemlje i resursa,utvrdit će se konkretne akcije i promovirat će se potencijali za održivi ekonomski razvoj. Fokus će biti stavljen na rehabilitaciju starog riječnog korita i uspore, kao i na usporavanje erozije. MAĐARSKA: Riječni koridor rijeke Drave u Mađarskoj je uglavnom pošumljeno i unikatno prirodno područje koje je također i dio međugraničnog biosfernog rezervata gdje su ekonomske i rekreativne aktivnosti ograničene. Uslijed blizine državne granice, ekonomski razvoj u regiji je već nekoliko decenija onemogućen. Uključivanje interesnih strana nije prioritet tokom procedura planiranja. Postoji nekoliko planovaza rehabilitaciju rukavca duž rijeke. Rijeka BODROG Bodrog Dužina: 67 km / ukupna površina slivnog područja: km 2 / priobalne zemlje: Ukrajina, Slovačka, Mađarska. Područje duž rijeke Bodrog karakteriziraju intenzivna poljoprivredna proizvodnja, erozija i osjetljivost područja na poplave. Teško je provoditi strukturalne i nestrukturalne mjere zbog promjene imovinskih prava. Okolišni problemi ne predstavljaju primarni interes uslijed ograničenih ekonomskih i socijalnih uvjeta. Subvencije farmerima karakterizira nedostatak održivosti. Glavni izazov za područje rijeke Bodrog jeste ostvarivanje suradnje između organizacija za upravljanje vodama, organizacija za očuvanje prirode, te farmera, kako bi se na jedan integralan način upravljalo vodama i upotrebom zemlje, i kako bi se izmijenile poljoprivredne prakse s ciljem postizanja prilagodljivosti poplavnim katastrofama.

8 Rijeka NERETVA Rijeka PRUT Neretva Dužina: 240 km / ukupna površina slivnog područja: km 2 / priobalne zemlje: Bosna i Hercegovina, Hrvatska. Riječni koridor rijeke Neretve bogat je prirodnim resursima, ali je ugrožen i eksploatiše se na jedan neodrživ način. Problemi su vidljivi i još uvijek se rješavaju samo u okviru sektorskih aktivnosti, bez adekvatne integracije sa ostalim sektorima. Riječni koridor je pod utjecajem postojećeg i planiranog korištenja hidroenergije, iskopavanja šljunka i pijeska, regulacije rijeke do koje dolazi uslijed upotrebe poplavnih ravnica za poljoprivredu i naselja, plovidbe, upotrebe vode za navodnjavanje, neadekvatnog upravljanja ribnjacima, itd. Buduća rješenja uključivala bi usklađivanje pristupa obje zemlje kako bi se osiguralazaštita prirode u skladu s održivim razvojem. Sporazum različitih sektora bio bi od pomoći za očuvanje zaštićenih područja i prirodnih dobara. Prut Dužina: 967 km /ukupna površina slivnog područja: km 2 / priobalne zemlje: Ukrajina, Rumunija, Moldavija. Poljoprivreda je jedna od najvažnijih ekonomskih aktivnosti koja se često obavlja na neadekvatan način; također se i kvaliteta vode određuje preko neprečišćenih ili nedovoljno prečišćenih općinskih, industrijskih i životinjskih otpadnih voda, nekontroliranih deponija, ilegalnog odlaganja otpada iz domaćinstva, promjena u korištenju zemljišta, te preko riječne hidraulike. Poplavne ravnice sužene su nasipima za zaštitu od poplava, dok su prirodna staništa i vrste još uvijek dobro očuvane i prepoznate kao lokacije Natura 2000, parkovi prirode ili rezervati prirode. Jedan od najvažnijih ciljeva predstavlja razvijanje integralnog upravljanja riječnim koridorom sa adekvatnom pažnjom, kada je u pitanju integralni pristup i adekvatna koordinacija među interesnim stranama.

9 Rijeka SOČA Rijeka VJOSA Soča Dužina: 137 km / ukupna površina slivnog područja: km 2 / priobalne zemlje: Slovenija, Italija. Kao tipična alpska rijeka karakteristična po svojoj smaragdnozelenoj boji, rijeka Soča drastično se mijenja nakon prve brane, ne samo zbog pregradnog profila rijeke već i kao posljedica geografskih i hidroloških specifičnosti. Utjecaji i interesi interesnih strana razlikuju se naročito u gornjem toku rijeke. Rijeka i njen koridor pod utjecajem su iskopavanja šljunka, sportskog turizma, ribarskog turizma, problema očuvanja prirode, te prostornog planiranja. Glavni izazov jeste da se upravljanje riječnim koridorom rijeke Soče dovede na viši nivo, pri tom uključujući interesne strane kako bi se utvrdilo najodrživije korištenje riječnog koridora. Također postoji i potreba da se napravi osnova za promoviranje integralnog upravljanja rijekom na prekograničnom području. Vjosa Dužina: 260 km / ukupna površina slivnog područja: km 2 / priobalne zemlje: Grčka, Albanija. Rijeku Vjosu karakteriziraju urbane, industrijske i poljoprivredne aktivnosti. Glavno zagađenje prouzrokuje sljedeće:ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda, prekomjerno vađenje nanosa, nezakonita sječa drveća, ispaša, degradacija drenažnih sistema, erozija tla i klizišta, prekomjerna eksploatacija riječnog korita zbog šljunka i iskopavanja kamena, ilegalna gradnja i nekontrolirano kretanje stanovništva, hidroenergetski projekti, itd. Nekontrolirana eksploatacija rijeke uzrokuje poplave koje direktno dovode do smanjenja kvalitete života. Rast turizma potpomaže ekonomiju, ali zato utječe na kvalitetu voda. Glavna rješenja za riječni koridor rijeke Vjose uključivala bi zaštitu kvalitete vode od gradskog zagađenja, nekontrolirane upotrebe fertilizatora, tekrčenja šuma i povezanih negativnih utjecaja na floru, faunu i stopu erozije, zatim uključivala bi i provođenje zajedničkih odluka i postizanje konsenzusa od strane svih aktera na ovom području.

10 SEE River u Bosni i Hercegovini USPOSTAVA MEĐUSEKTORSKE MREŽE INTERESNIH STRANA U okviru projektnih aktivnosti u Mostaru je 7. juna/lipnja 2013 održana prva radionica sa aktivnim učešćem interesnih strana u okviru riječnog koridora Neretve u Bosni i Hercegovini, sa ciljem razvoja zajedničke vizije za održivo integralno i međusektorsko upravljanje vodama. 43 predstavnika javne administracije na različitim razinama (BiH državni nivo, entitetski nivo Federacija BiH i Republika Srpska, zatim Hercegovačkoneretvanski kanton, predstavnici lokalnih zajednica), predstavnici akademskih i naučnoistraživačkih institucija, NVOa, stručnjaci iz oblasti prostornog planiranja, biologije, zaštite prirode, hidroenergetskog korištenja i drugi su pozvani na ovu radionicu kako bi doprinijeli ciljevima radionice. Cilj radionice je uspostava međusektorske mreže interesnih strana, putem koje će se dobiti komentari u cilju postizanja zajedničke vizije za područje riječnog koridora Neretve, a usmjereni ka održivom upravljanju vodama. Prvi komentari na nacrt ciljeva su primljeni u toku radionice i odnosili su se na efekte klimatskih promjena i potrebe za ublažavanjem istih, te uz pozitivne komentare predstavnika sektora prostornog uređenja i sektora vodoprivrede, usaglašena je početna vizija od strane 30 učesnika radionice. U sljedećoj fazi projekta očekuju se komentari i prijedlozi i drugih sektora, te zajednička međunarodna radionica sa partnerima iz Republike Hrvatske. Kao osnova za stvaranje zajedničke vizije interesnih strana, nacrt ciljeva za postizanje zajedničkog pristupa u upravljanju vodama, sprječavanju poplava, hidroenergetskom korištenju i zaštiti prirode i očuvanju biodiverziteta za rijeku Neretvu, pripremljen je u skladu sa relevantnim EU direktivama iz ovih oblasti. Jedan od ciljeva ističe težnju da rijeka Neretva bude primjer uspješne integralne implementacije politika EU u upravljanju vodama i zaštiti od poplava, obnovljivim izvorima energije i održivom korištenju hidroenergije, zaštiti okoliša i očuvanju biodiverziteta na rijeci Neretvi kao prekograničnom riječnom koridoru za Bosnu i Hercegovinu i za Hrvatsku.

11 SEE River u Bosni i Hercegovini 1) POČITELJ 2) RADIONICA U MOSTARU 3) RIJEKA RAKITNICA, DESNA PRITOKA NERETVE 4) KANJON NERETVE 5) NERETVA KOD MJESTA KAŠIĆI INSTITUT ZA HIDROTEHNIKU Institut za hidrotehniku iz Sarajeva, kao istraživačka i konzultantska institucija u oblasti hidrotehnike i upravljanja komponentama okoliša, učestvuje kao jedna od partnerskih organizacija na SEE RIVER projektu kako bi sa ostalim partnerima na projektu ojačala multisektorsku mrežu interesnih strana koje dijele teritoriju međudržavnog riječnog koridora i kako bi se stekla saznanja i iskustvo u planiranju i implementaciji procesa za integraciju postojećih sektorskih politika, planova i programa. Cilj je postizanje općeg konsenzusa o integralnom upravljanju međunarodnim riječnim koridorima, uzimajući u obzir kako željeni razvoj tako i potrebe zaštite prirode i očuvanja biodiverziteta. KONTAKT U BOSNI I HERCEGOVINI Branko Vučijak, E: branko.vucijak@heis.com.ba, Semra Fejzibegović, E: semra.fejzibegovic@heis.com.ba Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu Stjepana Tomića Sarajevo Bosna i Hercegovina

12 Partneri projekta Projekt SEE RIVER SEE River Opće informacije Naziv projekta: Održivo integralno upravljanje međunarodnim riječnim koridorima u državama jugoistočne Evrope Trajanje projekta: oktobar 2012 septembar godine Vrijednost: ,30 EURA Finansira: Prekogranični kooperativni program za jugoistočnu Evropu Website: Facebook: KOntaKTI Aleš Bizjak, menadžer projekta E: ales.bizjak@izvrs.si Institut za vode Republike Slovenije Hajdrihova 28c, SI1000 Ljubljana, Slovenija Mateja Softić, međudržavni koordinator E: mateja.softic@alianta.si Izrada brošure Tekst: Lucija Marovt, uz doprinos sljedećih autoraica: Aleš Bizjak, Mateja Softić i Primož Skrt Grafički dizajn: Vladan Srdić, Fotografije: A. Bizjak, D. Lesar, A. Mohl, K. Dapra, S. Dobrotka, P. Skrt, B. Mitendorfer, AKL8/Tichy, L. Messina, W. Petutschnig, M. Snape Štampa: Broj primjeraka: Ova publikacija održava samo stavove njenih autora i autorica, tako da se Upravni organ Programa South East Europe ne smatra odgovornim za bilo kakvu vrstu upotrebe informacija koje su ovdje iznesene.

13 Institute for Water of the Republic of Slovenia Hajdrihova 28c, SI1000 Ljubljana