Časopis za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Transcription

1 Časopis za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Zeitschrift für Rechts - und Sozialwissenschaften der Fakultät für Rechtswissenschaften der Universität Josip Juraj Strossmayer in Osijek Journal des sciences juridiques et sociales de la Faculté de droit Josip Juraj Strossmayer Université à Osijek Journal of Law and Social Sciences of the Faculty of Law Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

2 Pravni vjesnik Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Izdavač/Publisher Pravni fakultet u Osijeku, Stjepana Radića 13, Osijek Uredništvo/Editorial Board Prof. dr. sc. Igor Bojanić (glavni i odgovorni urednik / Editor in Chief), prof. dr. sc. Ivana Barković (izvršna urednica /Executive Editor), doc. dr. sc. Predrag Zima (tehnički urednik / Technical Editor), prof. dr. sc. Branko Babac, prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, prof. dr. sc. Vladimir Ljubanović, prof. dr. sc. Srećko Jelinić, prof. dr. sc. Nedeljko Bosanac, prof. dr. sc. Vlado Belaj, prof. dr. sc. Vilim Herman, prof. dr. sc. Renata Perić, prof. dr. sc. Nihada Mujić, doc. dr. sc. Mario Vinković, doc. dr. sc. Mira Lulić Međunarodno uredništvo/international Editorial Board Professor Fiona C. Beveridge, School of Law, University of Liverpool, Velika Britanija Prof. dr. iur. Rainer Gildeggen, Hochschule für Wirtschaft und Rech, Hochschule Pforzheim, Njemačka Prof. dr. sc. Ljubomir Zovko, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Kadriye Bakirci, Istanbul Tehnical University, Law Division of Management Faculty, Turska Prof. dr. sc. Izabela Pruchnicka-Grabias, Warsaw School of Economics, Poljska Doc. dr. sc. Justyna Maliszewska - Nienartowicz, Jean Monnet Center for European Studies, University of Torųn, Poljska Prof. dr. sc. Vid Jakulin, Univerza v Ljubljani, Pravna fakulteta, Slovenija Lektor za hrvatski jezik/croatian Language Editor Marija Šerić, prof. Prevoditelj i lektor za njemački jezik/german Language Editor Dr. sc. Ljubica Kordić Prevoditelj i lektor za engleski jezik/english Language Editor Dubravka Papa, prof. Adresa uredništva/address of the Editorial Board Pravni fakultet u Osijeku Stjepana Radića 13, Osijek, Republika Hrvatska tel: 031/ , fax: 031/ web: Časopis izlazi u 4 broja godišnje (cijena četverobroja 120,00 kn) Narudžbe slati na adresu uredništva, a novac uplatiti na žiro račun broj Naklada 500 primjeraka Izdano uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Tekstovi objavljeni u časopisu referiraju se u: Current Legal Theory, Tilburg, The Netherlands, ProQuest Research Library, Ann Arbor, Michigan, USA, Sociological Abstracts, San Diego, California, USA, EBSCO Publishing, Ipswich, MA, USA. Tisak MIT, Osijek.

3 PRAVNI VJESNIK GOD. 26 BR. 1, SADRŽAJ Nihada Mujić, Martina Mikrut, Branka Radonić Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju...7 Dubravka Akšamović Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Tunjica Petrašević, Dunja Duić Međunarodnopravni subjektivitet Europske unije Igor Vuletić, Nikol Žiha PRETHODNE RADNJE U POSTUPKU PRED QUAESTIO DE REPETUNDIS PECUNIIS S POSEBNIM OSVRTOM NA Postupak Cicerona PROTIV VERRA Bosiljka Britvić Vetma KARAKTERISTIKE I PRAVNI REŽIM RAZLIČITIH UGOVORA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU U FRANCUSKOM UPRAVNOM PRAVU...93 Anita Blagojević, Ivana Marić INSTITUCIJA OMBUSMANA POJAM, PORIJEKLO I RAZVOJ Mara Barun ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA SMRT I TJELESNE OZLJEDE PUTNIKA U HRVATSKOM ZAKONU O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRAČNOM PROMETU IZ GODINE Marinko Đ. Učur ZAKON O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA Katica Baotić DJELOTVORNOST MIROVNIH OPERACIJA UJEDINJENIH NARODA Prikazi Biljana Činčurak Prikaz konferencije Marine Traffic Engineering Conference

4 4 PRAVNI VJESNIK GOD. 26 BR. 1, CONTENT Nihada Mujić, Martina Mikrut, Branka Radonić Respect of Students Rights as a Quality Management Instrument in University Education...7 Dubravka Akšamović The New Law on the Protection of Market Competition Tunjica Petrašević, Dunja Duić International Legal Personality of the European Union Igor Vuletić, Nikol Žiha Preliminary proceedings in the proceeding before quaestio de repetundis pecuniis with a special reference to the proceeding Ciceron vs. Verres Bosiljka Britvić Vetma Features and Legal Regime of Various Public-private Partnership Contracts in French Administrative Law...93 Anita Blagojević, Ivana Marić The Institution of Ombudsman - the Notion, its Origin and Development Mara Barun THE RESPONSIBILITY OF CARRIER IN THE CASE OF DEATH AND PHYSICAL INJURY TO PASSENGERS IN THE CROATIAN OBLIGATIONS AND LEGAL RELATIONS IN AIR TRANSPORT ACT (1998) Marinko Đ. Učur Law on Ships and Harbours Security Protection Katica Baotić EFFICIENCY OF PEACE KEEPING OPERATIONS OF THE UNITED NATIONS Reviews Biljana Činčurak Conference review: «Marine Traffic Enginnering Conference 2009»

5 PRAVNI VJESNIK GOD. 26 BR. 1, INHALT Nihada Mujić, Martina Mikrut, Branka Radonić MESSUNG DER ACHTUNG VON STUDENTENRECHTEN ALS INSTRUMENT DER VERWALTUNG DER QUALITÄT IN DER HOCHSCHULAUSBILDUNG...7 Dubravka Akšamović Das neue Gesetz zum Schutz des wirtschaftlichen Wettbewerbs Tunjica Petrašević, Dunja Duić Völkerrechtliche Subjektivität der Europäischen Union Igor Vuletić, Nikol Žiha VORBEREITUNGSHANDLUNGEN IM VERFAHREN VOR DEM QUAESTIO DE REPETUNDIS PECUNIIS MIT BESONDERER RÜCKSICHT AUF DEN GERICHTSFALL CICERO VS. VERRO Bosiljka Britvić Vetma MERKMALE UND DAS RECHTSREGIME VERSCHIEDENER VERTRÄGE ÜBER DIE ÖFFENTLICH - PRIVATE PARTNERSCHAFT IM FRANZÖSISCHEN VERWALTUNGSRECHT...93 Anita Blagojević, Ivana Marić Institution Ombudsmann Begriff, Herkunft, Entwicklung Mara Barun HAFTUNG DES BEFÖRDERERS BEI TOD UND KÖRPERVERLETZUNGEN VON REISENDEN IM KROATISCHEN GESETZ ÜBER DIE SCHULDVERHÄLTNISSE IM LUFTVERKEHR AUS DEM JAHRE Marinko Đ. Učur GESETZ ÜBER SICHERHEITSSCHUTZ VON SEESCHIFFEN UND HÄFEN Katica Baotić DIE EFFIZIENZ DER UN-FRIEDENSOPERATIONEN Darstellungen Biljana Činčurak Darstellung der Konferenz: «Marine Traffic Enginnering Conference 2009»

6

7 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom... 7 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Izvorni znanstveni rad izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Osijeku UDK : Martina Mikrut, mag. oec., :378.1 znanstvena novakinja-asistentica Pravnog fakulteta u Osijeku Branka Radonić, studentica Pravnog fakulteta u Osijeku MJERENJE POŠTIVANJA STUDENTSKIH PRAVA KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA KVALITETOM U VISOKOM OBRAZOVANJU Sažetak: Ključne riječi: Institut studentskog pravobranitelja relativno je nov pojam u životu studentske populacijeu Republike Hrvatske a utemeljen je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/07; u daljnjem tekstu ZSZ). S obzirom da je institut Studentskog pravobranitelja na Pravnom fakultetu u Osijeku uveden u srpnju godine, provedeno je prvo mjerenje poštivanja prava studenata, a provođenje će se kontinuirano nastaviti tijekom narednih godina kako bi se mogao pratiti trend poštivanja studentskih prava. Mjerenje poštivanja studentskih prava predstavlja dio sustava za upravljanje kvalitetom u visokom obrazovanju. Jedan od osnovnih ciljeva ovog istraživačkog projekta jest upravo promicanje studentskih prava u svrhu dugoročnog upravljanja kvalitetetom studiranja. Prema Gryni i Juranu: Upravljanje kvalitetom je proces koji prepoznaje i upravlja aktivnostima potrebnim da se dostignu ciljevi kvalitete neke organizacije a jedan od temeljnih pokazatelja kvalitete visokoobrazovne institucije zasigurno jest i stupanj poštivanja prava studenata. Mjerenje poštivanja studentskih prava na Pravnom fakultetu u Osijeku provedeno je putem klasične metodologije metodom papir-olovka, na uzorku od 246 ispitanika. U istraživanju su sudjelovali studenti svih studijskih godina. Rezultati su pokazali zabrinjavajući podatak: čak 44% ispitanika smatra kako se studentska prava često krše. Nadalje, samo 1 ispitanik od cjelokupnog uzorka smatra kako se studentska prava na PFO u potpunosti poštuju. Ipak, navedeno se mora promatrati u kontekstu informacije kako tek 13% ispitanih studenata smatra kako je upoznato s većinom studentskih prava ili sa studentskim pravima u potpunosti. Potrebno je napomenuti kako je pretpostavka procjene kršenja studentskih prava - upoznatost s istima. U suprotnom, kršenje se ponekad zamjenjuje sa subjektivnim osjećajem (ne)zadovoljstva ili (ne)pravdenosti na promatranom fakultetu. Dakle, prvo u nizu istraživanja pokazalo je kako je potrebno prvenstveno raditi na edukaciji studenta (upoznavanje sa studentskim pravima), ali indicira i potrebu za poboljšanjem kvalitete, u smjeru većeg poštivanja prava sudenata. Jednako tako, istraživanje je pokazalo kako institut Studentskog pravobranitelja još uvijek nije zaživio u potpunosti (unatoč percepciji o kršenju prava, samo 12% ispitanika iznosi konkretan problem na koji želi uputiti Studentskog pravobranitelja), ali ima veliki potencijal za razvoj u budućnosti (npr. čak 1/3 ispitanika smatra kako je odnos profesora sa studentima izrazito loš ili loš). mjerenje, studentska prava, kvaliteta u visokom obrazovanju

8 8 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom UVOD Uvođenjem Instituta studentskog pravobranitelja u visokoobrazovne institucije u Republici Hrvatskoj, utemeljene Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/07; u daljnjem tekstu ZSZ) ukazala se potreba za praćenjem trenda razvoja, korisnosti i dosega samog instituta te kroz navedenu instituciju, potreba za praćenjem trenda poštivanja prava studenata. S obzirom da je institut Studentskog pravobranitelja na Pravnom fakultetu u Osijeku (dalje u tekstu PFO) uveden u srpnju godine, provedeno je prvo mjerenje poštivanja prava studenata, a provođenje će se kontinuirano nastaviti tijekom narednih godina, upravo s ciljem razvoja mjernog instrumenta, ali i uočavanja zakonitosti u poštivanju studentskih prava, identificiranja problema i prava koja se krše, razumijevanjem uzroka kršenja prava, a sve s krajnjim ciljem utjecaja na identificirane uzroke i poboljšanja kvalitete usluge visokog obrazovanja, s obzirom da je tema istraživanja, poštivanje prava studenata, neupitno jedan od bitnih pokazatelja kvalitete visokoobrazovne institucije. Kvaliteta visokog obrazovanja čini srž stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja. Sadašnje stanje stvari u Hrvatskoj u pogledu sustava kvalitete u visokom obrazovanju u nas, daleko je od zadovoljavajućeg. 1 Slijedom toga, kako bi se ukazalo na nužne promjene i pomake provedena je analiza postojećeg stanja razine poštivanja studentskih prava, na primjeru Pravnog fakulteta u Osijeku. 2. TEMELJNI POJMOVI VEZANI ZA DEFINIRANJE I UPRAVLJANJE KVALITETOM U VISOKOM OBRAZOVANJU Bitan preduvjet rasprave o instrumentima za upravljanje kvalitetom u visokom obrazovanju je definiranje pojmova vezanih za pojam kvalitete u visokom obrazovanju. Definicije korištene u ovom radu su opće prihvaćene, a izvor im je Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Osnovne definicije su 1. Definicija kvalitete u obrazovanju jest kontinuirani proces koji osigurava ispunjavanje dogovorenih standarda. Dogovoreni standardi trebali bi osigurati da svaka obrazovna institucija gdje je kvaliteta osigurana ima potencijal ostvarivanja visoke kvalitete sadržaja i rezultata. 2. Osiguranje kvalitete odnosi se na sredstva ili procese kojima institucija garantira sa sigurnošću da se standardi i kvaliteta obrazovanja koje nudi održavaju i unaprjeđuju. 3. Kontrola kvalitete odnosi se na formalni i neformalni proces verifikacije koji koriste institucije kako bi pratile kvalitetu i standarde, kojima osiguravaju zadovoljavajuće rezultate. 4. Unaprjeđivanje kvalitete je proces pozitivnog mijenjanja aktivnosti unutar institucije kako bi se osigurao kontinuiran napredak u kvaliteti obrazovanja koju institucija pruža. 5. Procjena kvalitete je proces eksterne evaluacije koju provodi tijelo izvan institucije visokog obrazovanja, s posebnim naglaskom na kvalitetu iskustva studenata unutar institucije. 6. Quality audit je proces ispitivanja procedura visokoobrazovne institucije kojom institucija osigurava kvalitetu i standarde kako bi se osiguralo ostvarivanje standarda kvalitete i provjerilo da li su dogovoreni standardi implementirani efektivno I zadovoljavaju zadane ciljeve. Posebno bitan cilj kontinuiranog QUALITY AUDITa je ustanoviti do koje 1 Tonči Lazibat, Sustavi upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju, Zagreb, 2005.

9 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom... 9 mjere institucije iskorištavaju efektivno svoje odgovornosti za standarde diploma izdanih u njihovo ime i za kvalitetu obrazovanja koje pružaju kako bi studenti uspjeli zadovoljiti standarde. 7. Kultura kvalitete je stvaranje visokokvalitetnog stupnja mehanizama osiguranja I provjere kvalitete unutar same institucije te kontinuirane primjene rezultata te provjere. Kultura kvalitete može se definirati i kao sposobnost institucije, ili individualnog programa, da razvije sistem osiguranja kvalitete u svakodnevnom radu institucije i time postigne kontinuirano osiguranje kvalitete, ne oslanjajući se isključivo na periodičnu evaluaciju. Što se tiče ukupne uključenosti studenata u osiguranje kvalitete u Europi, u većini zemalja sudjelovanje studenata u procesima evaluacije nije regulirano zakonom, već ono spada pod autonomiju visokoobrazovnih ustanova. Osim nekoliko dobrih primjera (Norveška, Švedska, Finska), većina zemalja potpisnica Bologne nije pravilno implementirala uključenost studenata u procese evaluacije na svim relevantnim razinama. Ipak, postoji praksa u kojoj studenti ocjenjuju svoje predmete i eventualno predavače, ali ne i cjelokupnost visokoobrazovne institucije. Uzimajući u obzir cjelokupni sustav osiguranja kvalitete, uključujuću njegovu unutarnju i vanjsku dimenziju, studentska uključenost se dobro provodi u samo 4 zemlje: Norveška, Švedska, Finska i Škotska. U isto vrijeme, u svim drugim zemljama studenti su nezadovoljni sustavom osiguranja kvalitete. S obzirom kako su upravo studenti ti zbog kojih visoko obrazovanje prvenstveno postoji, oni zasigurno moraju biti uključeni u sustav mjerenja kvalitete, tako i u mjerenje poštivanja studnetskih prava na fakultetima. Pretpostavka je kako studenti kvalitetu studiranja doživljavaju na vrlo različit način od npr. profesora te je stoga ključno razumjeti i studentsko stajalište o svim dimenzijama kvalitete, uključujući i poštivanju studentskih prava. 3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA POŠTIVANJA STUDENTSKIH PRAVA NA PRAVNOM FAKULTETU U OSIJEKU Mjerenje poštivanja studentskih prava na Pravnom fakultetu u Osijeku provedeno putem metode papir i olovka (paper and pen u originalu), dakle samostalno ispunjavanje ankete uz moderatora, na uzorku od 246 ispitanika. U istraživanju su sudjelovali studenti svih studijskih godina. Anketa, postupak utvrđivanja određenih značajki i njihove važnosti na jedinicama neke cjeline 2, je bila anonimna, uz samo osnovne demografske podatke. Prvenstveni cilj istraživanja bio je detektiranje problema koje studenti navode kao najznačajnije u kršenju studentskih prava, a kako bi se osvijestilo njihovog postojanje, istražili uzroci problema te poradilo na konkretnim načinima njihovog rješavanja. Anketa je provedena u razdoblju od prvog do petog lipnja za vrijeme održavanja seminarske nastave kako bi se osigurao veći broj ispitanika. Upitnik se sastojao od ukupno 14 pitanja. Čimbenici koji su odredili sadržaj upitnika bili su vrijeme (anketa je provedena pred kraj ljetnog semestra kako bi se dobila što kompletnija i bolja saznanja o stanju na pojedinoj godini studiranja) te predmet procjene (ciljano je na to da svi čimbenici obuhvaćeni pitanjima budu procjenjivi od strane studenata). Četrnaest pitanja podijeljeno je u pet skupina. Prvih pet pitanja su sociodemografska obilježja ispitanika odnosno godina studiranja, spol, status ispitanika (redovan/izvanredan student) i program studiranja. Grupa od slijedećih pet pitanja odnosi se na procjenu upoznatosti samog ispitanika sa studentskim pravima te ocjenu poštivanja, odnosno kršenja pojedinih prava na poje- 2 Statistički rječnik tumač statističkih pojmova

10 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom dinim kolegijima. Slijedeća dva pitanja zahtijevaju ocjenu pojedinih izdvojenih elemenata. Oba su pitanja, sa svojim potpitanjima, postavljena s mjernim ljestvicama od 1 do 5, ali je pri svakom od dva pitanja značenje elemenata mjerne ljestvice drugačije određeno. Skup od slijedeća dva pitanja kombiniranog je tipa jer je ispitanicima u prvom dijelu pitanja ponuđen zadatak zatvorenog tipa (alternativa - primjerena potrebama i mogućnostima/neprimjerena potrebama i mogućnostima te u skladu u Bolonjskim programom/nije u skladu u Bolonjskim programom), dok je u drugom dijelu pitanja zadatak otvorenog tipa gdje je ispitanicima dana mogućnost navođenja vlastitog primjera za odabranu alternativu iz prvoga dijela. Za sami kraj ostavljeno je pitanje otvorenog tipa kojim je ispitanicima dana mogućnost konkretiziranja određenih problema s kojima su se susreli tijekom studija, a koji nisu bili navedeni u samom sklopu ankete. Tendencija neodgovaranja na pitanja otvorenog tipa pokazala se i u ovome slučaju jer je samo oko 12% ispitanika dalo odgovor na otvoreno pitanje. Kako je već navedeno, ukupan broj ispitanih studenata iznosi 246, od čega su 52 studenti prve godine, 54 studenti druge godine, 80 studenti treće godine te 60 studenti četvrte godine. Gledano po spolnoj strukturi anketu su popunila 82 muška ispitanika te 154 ženska (10 studenata odbilo je dati osnovne demografske pokazatelje, pa tako i spol). 4. REZULTATI MJERENJA POŠTIVANJA PRAVA STUDENATA NA PFO Prije detaljnije analize, bitno je istaknuti neke generalne karakteristike i zaključke s obzirom na ispitane studente. Uočeno je naprimjer kako nema bitnih razlika između spola ispitanika i izraženog stava. Nadalje, najznačajnija razlika studenata nižih i viših godina je u stavu da se studentska prava krše često: navedeni stav daleko je prisutniji među studentima četvrte godine u odnosu na ostale, odnosno ta percepcija raste sukladno s godinama studiranja Upoznatost studenata sa studentskim pravima na Pravnom fakultetu u Osijeku Kao nužan preduvjet svijesti je li im određeno pravo uskraćeno ili se krši, studentima je postavljeno pitanje o upoznatosti sa svojim pravima. približno jedna trećina ispitanika (33%) nikada nije čitala relevantne propise PFO i Sveučilišta, jer za to nije niti imala potrebe, dok njih nešto više od pola (54%) zna tek nekoliko odredaba relevantnih propisa koji ih se tiču. Sa većinom studentskih prava te relevantnih propisa PFO i Sveučilišta upoznato je tek 11% ispitanih, dok su samo 2% ispitanika u potpunosti upoznati sa studentskim pravima reguliranim propisima PFO i Sveučilišta. Bitno je naglasiti kako su navedeni odgovori rezultat subjektivnog stava studenta o upoznatosti s pravima koja im pripadaju Poštivanje studentskih prava opća ocjena Zabrinjavajući postotak od gotovo polovice ispitanika (njih 44%) smatra kako se studentska prava na PFO često krše, njih 36% smatra kako se studentska prava na PFO krše, ali rijetko. Da se studentska prava većinom poštuju smatra tek 20% ispitanika, a tek jedan ispitanik navodi kako

11 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom se studentska prava poštuju u potpunosti. Navedeno mora biti promatrano u kontekstu niskog poznavanja prava studenata općenito Koja se prava krše i u kojoj mjeri Studentima su na pitanje: Koja prava se krše? ponuđena pojedina prava koja im pripradaju. Kao ponuđena prava odabrana su neka od osnovnih prava studenata definirana propisima Pravnog fakulteta u Osijeku i Sveučilišta. Za iskazivanje stupnja kršenja prava, studentima je ponuđena petstupanjska mjerna ljestvica (od 1 do 5), gdje su odgovori redom značili : navedeno pravo se skoro uvijek krši, navedeno pravo često se krši, navedeno pravo krši se ponekad, navedeno pravo rijetko se krši te navedeno pravo ne krši se skoro nikad Kao studentsko pravo koje se najčešće krši studenti navode: Pravo na izbor nastavnika ukoliko za određeni predmet postoji više nastavnika. Čak oko polovice ispitanih studenata (49%) navodi kako se to pravo skoro uvijek krši, te njih 20% kako se navedeno pravo krši često. Prema mišljenju 15% studenata kršenje navedenog prava događa se ponekad, jednako toliko ispitanika smatra kako im je pravo na izbor nastavnika ukoliko ih za određeni predmet postoji više - uskraćeno rijetko ili gotovo nikada. Visoko drugo mjesto prava koja se krše zauzima: Pravo na priopćenje rezultata ispita odmah po održanom ispitu, a rezultata pisanog dijela ispita najkasnije u roku 3 radna dana od dana ispita. Gotovo 20% ispitanika navodi kako se to pravo gotovo uvijek krši, a njih 26% izjašnjava se kako se navedeno pravo krši često. Kako se navedeno pravo skoro nikada ne krši smatra tek nešto manje od 10% ispitanika. Kod Prava na konzultacije, Prava na polaganje ispita po unaprijed točno zadanoj literaturi te Prava na polaganje usmenog ispita u nazočnosti dva ili više pristupnika prisutan je znatno viši stupanj poštivanja od strane profesora, po sudu studenata. Tako manje od 10% ispitanika smatra kako se ta prava krše skoro uvijek, a manje od 20% kako se ona krše često. Pravo koje se poštuje u najvećoj mjeri je Pravo na polaganje usmenog ispita u nazočnosti dva ili više pristupnika gdje čak 60% ispitanih studenata smatra kako se to pravo skoro nikada ili tek rijetko krši Kolegiji na kojima najčešće dolazi do kršenja studentskih prava Pri analizi kolegija na kojima najčešće dolazi do kršenja studentiskoh prava, prilikom tumačenja treba imati na umu kako čak oko 2/3 ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje. Razloge tomu, možemo pronaći možda u opreznosti i strahu studenata, jer navedena anketa ipak je, iako anonimna, provođena sa studentima tijekom nastave u prostorijama Fakulteta. Sukladno tome, ipak nešto je drugačija situacija među ispitanicima četvrte godine, gdje tek polovica ispitinika ne daje odgovor na postavljeno pitanje. Navedeni upitnik nije ograničavao studente da istaknu neki od predmeta koji trenutno pohađaju. Očekivano, studenti su najčešće davali odgovore sukladno nedavnim iskustvima, tako su se njačešće odgovori i poklapali s godinom studiranja koju pohađaju Odnos profesora prema studentima Odnos profesora prema studentima, studenti su mogli ocijeniti mjernom ljestvicom od 1 do 5 kao: izrazito loš, loš, dobar, vrlo dobar ili odličan. Analiza ocjena promatranog odnosa pokazala je kako ima još dosta prostora u razvoju navedenog. Naime, 5% studenata odnos profesora prema studentima karakterizira izrazito lošim, dok ga lošim smatra čak 27% studenata. Ipak, do-

12 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom brim bi ga okarakteriziralo nešto više od polovice ispitanika (njih 52%), vrlo dobrim 14%, dok odličnim bi odnos profesora prema studentima opisao tek 1% ispitanika. Nije zanemarivo spomenuti da su nastavnici i asistenti Pravnog fakulteta prema Jedinstvenoj sveučilišnoj anketi koja je provedena gotovo istodobno, dobili značajno povoljnije ocjene (3,61 za nastavnike i 3,85 za asistente). Ovdje su studenti, prije svega ocjenjivali kvalitetu nastave koju izvode odnosni nastavnici, dok je u istraživanju poštivanja studentskih prava ocjenjivana komunikacija student-nastavnik (asistent). 5. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja može se zaključiti kako je percepcija studenata na Pravnom fakultetu u Osijeku da su im prava općenito - povrijeđena. Gotovo polovica ispitanih (44%) navodi kako im se prava često krše; na isto pitanje afirmativno se izjašnjava tek 20% studenata. Međutim, u procesu konkretiziranja i materijaliziranja povrijeđenih prava studenti nisu do te razine otvoreni. Navedeno može proizlaziti iz nelagode ili straha, ali i subjektivno negativnog osjećaja, uvjetovanog, po njihovoj procjeni, nezadovoljavajućim odnosom profesora i studenata (čak trećina studenata odnos profesora i studenata karakterizira kao loš ili izrazito loš). Raskorak koji nastaje između očekivanja i percepcije ostvarenja zadovoljenosti studentskih prava rezultira latentnim i manifestnim nezadovoljstvom studenata glede istraživane tematike. S druge strane, potrebno je napomenuti kako je razina upoznatosti studenata s njihovim pravima također niska, te je prvi korak svakako informiranost o istima, gdje važnu ulogu može odigrati i institut Studentskog pravobranitelja. Kako je isti na Pravnom fakultetu u Osijeku još uvijek u povojima, vrijeme njegove potpune afirmacije tek dolazi. Ovaj bi se institut mogao pokazati važnom poveznicom u relaciji profesor student te odigrati značajnu ulogu tijekom narednih godina, kao korektiv u razvoju odnosa student - profesor, unaprijeđenju informiranja o studntskim pravima i poštivanja studentskih prava, a samim tim i poboljšanju kvalitete, kao osnovne težnje, ali i bitnog činitelja konkurentnosti te postizanja izvrsnosti na Pravnom fakultetu u Osijeku, ali i u institucijama visokog obrazovanja uopće. Provedeno istraživanje ima višeslojno značenje. Ono je svojevrsno vježbanje etičnosti i demokracije jer je njime obuhvaćen respektabilan i relevantan broj studenata a Studentska pravobraniteljica je u njemu sudjelovala aktivno i ravnopravno s nastavnicima Pravnog fakulteta. Dobiveni rezultati upućuju na kritične točke kvalitete na koje moramo djelovati a bit će prezentirani u različitim glasilima kako bi bili što dostupniji i studentima i nastavnicima. I na kraju, ali ne i najmanje važno, istraživanje pridonosi razvoju modela za ocjenjivanje kvalitete usluga u visokom obrazovanju koji se u okviru projekta Javni menadžment upravljanje kvalitetom usluga, provodi na Pravnom fakultetu u Osijeku a financira ga Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

13 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom LITERATURA: 1. Agencija za znanost i visoko obrazovanje: Vodič kroz osiguranje kvalitete u visokom školstvu za studente, 2. Cronin, J.J., Taylor.S.A. (1992), Measuring Service Quality: A Reexamination and Extension, Journal of Marketing, Vol.56(3), pp Lazibat, T (2005), Sustavi upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju, Sinergija - nakladništvo d.o.o. Zagreb 4. Mencer, I: (2003): Osiguranje kvalitete i visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj, Zagreb 5. Vodič kroz osiguranje kvalitete u visokom školstvu za studente, (Agencija za znanost i visoko obrazovanje) 6. Parasuraman,A., Zeithaml, V.A. and Berry, L.L. (1985), A conceptual model of service quality and its implications for future research, Journal of Marketing, Vol. 49, Fall, pp

14 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom DSc Nihada Mujić, associate professor, Faculty of Law in Osijek Martina Mikrut, mag. oec., junior researcher, Faculty of Law in Osijek Branka Radonić, student, Faculty of Law in Osijek Respect of Students Rights as a Quality Management Instrument in University Education Summary The institute of Students Attorney is a new notion introduced for the students population of the Republic of Croatia and it is based on the Law on Students Assembly and other Students Organisations (NN 71/07; furtheron ZSZ). Since the institute of Students Attorney was introduced at the Faculty of Law in Osijek in July 2008 the first survey of the level of students rights respect has been done and it will be continued in the course of the years to come. The survey of students rights respect is part of the university education quality control system. One of the main aims of this research project is promotion of students rights for the purpose of long-term study quality control. According to Gryn and Juran: «Quality management is a process that recognizes and manages activities necessary for achieving the quality goals of an organisation» and one of the basic indicators of university institution quality is for sure the level of students rights respect. The survey at the Faculty of Law in Osijek was done by a paper-pencil method sampling 246 respondents. The research included students of all study years. The results indicate a worrying data: almost 44% of the respondents consider their rights to be often violated. Only 1 respondent considers that students rights are fully respected at the Faculty of Law in Osijek. However, this should be observed in a wider context of the information that only 13% of the students in the survey think that they are informed about the majority of students rights. It should be noted that the awareness of students rights violation presumes the knowledge of these rights a whole. Otherwise it can be confused with the feeling of personal (dis)content or (in)justice at the faculty subject to survey. Therefore, the first survey has shown that it is necessary to educate students about their rights but it also indicates the need for quality improvement, i.e. greater respect of students rights. The survey has also shown that the institute of Students Attorney has not started operating completely (in spite of the rights violation perception only 12% of the respondents set out the concrete problem before the students attorney) but it has a great potential for future development ( e.g. almost 1/3 of the respondents think that the relationship between students and professors is exceptionally bad or bad). Key words: survey, students rights, university education quality

15 Prof. dr. sc. Nihada Mujić, Martina Mikrut, mag. oec., Branka Radonić: Mjerenje poštivanja studentskih prava kao instrument upravljanja kvalitetom u visokom Prof. Dr. Nihada Mujić, außerordentliche Professorin an der Fakultät für Rechtswissenschaften in Osijek Martina Mirkut, Mag. oec, wissenschaftliche Hilfskraft an der Fakultät für Rechtswissenschaften in Osijek Branka Radonić, Studentin an der Fakultät für Rechtswissenschaften in Osijek MESSUNG DER ACHTUNG VON STUDENTENRECHTEN ALS INSTRUMENT DER VERWALTUNG DER QUALITÄT IN DER HOCHSCHULAUSBILDUNG Zusammenfassung Studentenombudsmann ist ein verhältnismäßig neuer Begriff im Leben der Studentenpopulation in der Republik Kroatien, der im Gesetz über Studentenversammlung und andere Studentenorganisationen verankert ist (NN 71/07; im weiteren Text GSVuSO). Da das Institut des Studentenombudsmann an die Fakultät für Rechtswissenschaften in Osijek in Juli 2008 eingeführt wurde, wurde unlängst die erste Messung der Achtung der Studentenrechte durchgeführt, und die weitere Durchführung wird im Laufe der kommenden Jahre erfolgen, um den Tendenzen der Achtung der Studentenrechte folgen zu können. Die Messung der Achtung von Studentenrechten stellt einen Teil des Systems der Verwaltung von Qualität in der Hochschulausbildung dar. Ein der gundlegenden Ziele dieses Forschungsprojekts ist die Förderung von Studentenrechten zum Zweck der langfristigen Verwaltung der Qualität des Studierens. Nach Gryni und Juran ist «... die Verwaltung von Qualität ein Prozess, das solche Tätigkeiten erkennt und verwaltet, die zur Erreichung der Ziele der Qualität einer Organisation notwendig sind», und ein der wesentlichen Indikatore der Qualität einer Hochschulinstitution ist die Stufe der Achtung von Studentenrechten. Die Messung der Achtung der Studentenrechte wurde mit Hilfe der klassischen Methodologie (Methode Papier-Bleistift) auf dem Musterstück von 246 Befragten durchgeführt. An der Forschung haben Studenten aller Studienjahren teilgenommen. Aus den Resultaten ergab sich eine beunruhigende Angabe: 44% der Befragten sind der Meinung, dass Studentenrechte häufig verletzt werden. Nur ein der Befragten im ganzen Umfragemuster äußerte die Meinung, dass an der Fakultät für Rechtswissenschaften in Osijek Studentenrechte völlig geachtet werden. Trotzdem müssen die Ergebnisse der Umfrage im Lichte der Information betrachtet werden, dass nur 13% der befragten Studenten mit Mehrheit der Studentenrechte oder mit allen Studentenrechten vertraut sind. Hier sollte bemerkt werden, dass Vertrautheit mit den Studentenrechten eine Voraussetzung für die Einschätzung ihrer Verletzung darstellt. Im entgegengesetzten Fall wird die Verletzung der Rechte manchmal mit dem subjektiven Gefühl der (Un)Zufriedenheit oder der (Un)Gerechtigkeit an der erforschten Fakultät verwechselt. In der ersten der Forschungen erwies sich also, dass es nötig ist, vor allem an der Edukation der Studenten zu arbeiten (um sie mit ihren Rechten vertraut zu machen). Die Forschung weist aber auch auf das Bedürfnis nach einer besseren Qualität in Richtung besserer Achtung der Studentenrechte hin. Desgleichen stellte es sich in der Forschung heraus, dass das Institut des Studentenombudsmanns noch nicht völlig zu Stande gekommen ist (trotz dem Eindruck über die Verletzung der Rechte, geben nur 12% der Befragten ein konkretes Problem an, das dem Studententenbeauftragten verwiesen werden sollte), das aber ein grosses Potential für die Entwicklung in der Zukunft innehat (z.b. ein Drittel der Befragten ist der Meinnung, dass die Beziehung der Professoren gegenüber Studenten ausdrücklich schlecht oder schlecht ist). Schlüsselwörter: Messung, Studentenrechte, Qualität in der Hochschulausbildung

16

17 Dr. sc. Dubravka Akšamović: Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 17 Dr. sc. Dubravka Akšamović, viša asistentica Pravnog fakulteta u Osijeku Pregledni znanstveni rad UDK Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Sažetak: Ključne riječi: U radu se razmatraju odredbe novog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) koji je donesen u srpnju ove godine. Ovaj je propis, treći po redu propis kojim se u nas uređuje materija tržišnog natjecanja. Njime se, jednako kao i prethodnim propisima, temeljno uređuju sva tri materijalnopravna instituta prava tržišnog natjecanja: zabranjeni sporazumi, vladajući položaj i zlouporaba vladajućeg položaja te ( zabranjene) koncentracije poduzetnika. Novi ZZTN, u odnosu na dva ranija propisa, u tome segmentu ne donosi posebno važne i revolucionarne novine. Njime je domaće pravo tržišnog natjecanja (u tome segmentu regulacije) osuvremenjeno, provedene su potrebne prilagodbe domaćeg prava tržišnog natjecanja s pravnom stečevinom Zajednice i slično. Međutim, bitna je novina u domaćem pravu tržišnog natjecanja, a to je ujedno i jedan od temeljnih razloga donošenja novog ZZTN-a, promjena ranijeg sustava sankcioniranja počinitelja zabranjenih djela prava konkurencije. Prema novom sustavu, izricanje kazne i kažnjavanje prekršitelja propisa o konkurenciji stavljeno je u nadležnost AZTN. Ranije su za taj dio provedbe prava tržišnog natjecanja bili zaduženi prekršajni sudovi. Takav je model bio suprotan rješenjima koja poznaju druga suvremena zakonodavstva o tržišnom natjecanju (SAD, EU, Njemačka), a osim toga, isti sustav nije davao željene rezultate u provedbi prava tržišnog natjecanja. Slijedom navedenog, izložen je kritici šire stručne javnosti, već duže vrijeme, zbog čega su i najavljivane izmjene rečenog propisa. U radu se, dakle, razmatraju navedene odredbe novog ZZTN-a. Iznose se pravna rješenja koja predstavljaju okosnicu domaćeg prava tržišnog natjecanja. Posebna se pažnja poklanja materiji upravno-kaznenih mjera i novom sustavu kažnjavanja počinitelja zabranjenih djela prava tržišnog natjecanja. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, instituti tržišnog natjecanja, poduzetnik 1. Uvodne napomene U radu se razmatraju odredbe novoga ZZTN-a koji je donesen u srpnju ove godine. Novi je ZZTN treći po redu propis kojim se u nas uređuje materija tržišnog natjecanja. Ovome je Zakonu prethodio (prvi) ZZTN iz godine, kojim je u hrvatsko pravo i praksu uvedeno pravo i politika tržišnog natjecanja.

18 18 Dr. sc. Dubravka Akšamović: Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Potonji je propis bio zamijenjen ZZTN-om iz godine, uglavnom radi usklađivanja domaćeg prava o tržišnom natjecanju s pravnom stečevinom zajednice, a na što se Hrvatska pravno obvezala sklapanjem SSP. U četrnaest godina, koliko dugo su u nas ova dva zakona bila na snazi, učinjeno je mnogo na planu pravne regulacije tržišnog natjecanja, ali i afirmacije prava i politike tržišnog natjecanja 1. Uz navedena je dva zakona, doneseno i niz uredaba, kojima se detaljno uređuju brojna pitanja tržišnog natjecanja, osnovana je AZTN, uspostavljena je suradnja s drugim regulatornim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja u pojedinim sektorima itd. Međutim, pravo tržišnog natjecanja pripada u skupinu pravnih grana i disciplina koje karakterizira brz razvoj i česte mijene, zbog čega svjedočimo intenzivnoj zakonodavnoj aktivnosti i relativno učestalim zakonskima izmjenama. Novi je ZZTN najavljivan u širim stručnim krugovima već duže vrijeme. Temeljne su zamjerke ranijeg ZZTN-a iz godine bile da zbog zakonskih rješenja kojima se AZTN-u daju ograničene ovlasti u sankcioniranju počinitelja djela konkurencije, provedba prava konkurencije nije dovoljno učinkovita. Osim toga, prisutna je stalna obveza i pritisak, usklađivanja domaćeg zakonodavstva o tržišnom natjecanju s pravnom stečevinom zajednice, koje je i u EU podložno učestalim promjenama. Slijedom navedenog, od novog se ZZTN-a može u prvom redu očekivati sljedeće: 1/ izmjene dosadašnjih odredaba o kažnjavanju počinitelja imenovanih djela konkurencije, a što je do sada bilo u ingerenciji prekršajnih sudova, i prenošenje istih ovlasti na AZTN, 2/ unaprjeđenje i poboljšanje domaćeg prava tržišnog natjecanja u skladu sa zahtjevima i kritikama struke, 3/ (daljnje) ujednačavanje pozitivnog domaćeg prava tržišnog natjecanja s pravnom stečevinom EU (riječ je o trajnom procesu, posebno imajući u vidu činjenicu da je pravo tržišnog natjecanja jedno od najdinamičnijih pravnih područja u EU) kako bi domaće zakonodavstvo bilo u što većoj mjeri u suglasju s pravom tržišnog natjecanja EU u trenutku ulaska Hrvatske u EU. 2. Struktura i sadržaj novog ZZTN Novi je ZZTN Hrvatski sabor izglasao 24. lipnja godine. Objavljen je u NN broj 79./09. Međutim, novi ZZTN ne stupa na snagu danom njegova donošenja ili u uobičajenom roku od 8 dana od njegove objave, nego tek za godinu dana, odnosno 1. listopada godine. Rok od godinu i više dana, koliko iznosi vacatio legis, ocjenjuje se, je određen kako bi se u tom roku stvorile pretpostavke i provele potrebne prilagodbe za primjenu novog sustava izricanja kazni i sankcioniranja prekršitelja propisa o konkurenciji. Međutim, ovako dug zakonski rok, od dana donošenja do stupanja na snagu novog zakona, ima još jednu dobru stranu. On daje dovoljno vremena da se kritički preispitaju i analiziraju tek usvojena zakonska rješenja. Novi ZZTN ima XI glava. On se jednako kao i prethodna dva ZZTN-a, temeljno bavi zabranjenim djelima prava konkurencije, zabranjenim sporazumima (glava II), zlouporabom vladajućeg položaja (glava III) i zabranjenim koncentracijama (glava IV). 1 Pravo tržišnog natjecanja definira se kao pravna disciplina, odnosno dio zakonodavstva koje se bavi sprječavanjem različitih oblika protutržnog ponašanja poduzetnika. Ono je neodvojivo povezano s politikom tržišnog natjecanja i odraz je te politike. Politika tržišnog natjecanja podrazumijeva ukupnost mjera i pravila ponašanja koje pojedina država propisuje i provodi na području tržišnog natjecanja. Rječnik pojmova prava i politike tržišnog natjecanja i srodnih područja, TEB- poslovno savjetovanje, Zagreb, 2004., str.95. i100.

19 Dr. sc. Dubravka Akšamović: Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 19 Njime se nadalje, kao i u prethodnim propisima u kojima se obrađuje ista materija, definiraju temeljna statusna i druga pitanja djelovanja AZTN, njezine ingerencije i odluke koje donosi AZTN kao krovno tijelo kojem je u Hrvatskoj povjerena zaštita tržišnog natjecanja ( glava V, VI i VII novog ZZTN-a). Osim potonjeg, u novom se ZZTN-u definiraju i brojna druga, a temeljna pitanja koja su nužna za učinkovitu provedbu propisa o konkurenciji, kao što je određenje pojma poduzetnika, mjerodavno tržište i druga ( glava I). I konačno, novi ZZTN u glavi VIII te glavi X definira upravno- kaznene mjere koje u postupcima zabranjenih sporazuma, zlouporabe vladajućeg položaja i zabranjenih koncentracija može izreći AZTN. Navedene odredbe predstavljaju zapravo najznačajniju novinu u domaćem pravu tržišnog natjecanja. One su nužne za implementaciju novog sustava kažnjavanja prekršitelja djela o konkurenciji u praksi. Podredno se, slijedeći strukturu novog ZZTN-a, iznose ona zakonska rješenja koja su okosnica domaćeg prava tržišnog natjecanja. Ukazuje se na najznačajnije i bitne izmjene zakonskih rješenja koje u odnosu na ranije propise sadrži novi ZZTN. Zaključno se daje kritički osvrt na uočene propuste i nedoumice novog ZZTN-a Pojam poduzetnik prema novom ZZTN-u Pojam poduzetnik jedan je od središnjih pojmova prava tržišnog natjecanja. Njegovo je ispravno i sveobuhvatno određenje nužno radi učinkovite provedbe politike konkurencije. Pod obuhvat propisa o tržišnom natjecanju doći će samo osobe koje sukladno zakonskim vrelima ispunjavaju uvjete da ih se smatra poduzetnicima. Usko i neadekvatno određenje istog pojma onemogućit će primjenu propisa o konkurenciji na one osobe koje sudjeluju u razmjeni roba i /ili usluga na tržištu i obavljaju neki vid gospodarske aktivnosti. Zbog nedovoljno preciznog ili nedovoljno sveobuhvatnog određenja pojma poduzetnik iste bi osobe mogle ostati izvan dometa propisa o tržišnom natjecanju. Slijedom navedenog, propisi o tržišnom natjecanju posvećuju veliku pažnju pravilnom definiranju potonjeg pojma. Pojam poduzetnik se redovito za potrebe propisa o konkurenciji vrlo široko tumači, znatno šire nego li primjerice u pravnoj teoriji prava društava. Tako su, najšire rečeno, a sukladno stajalištu koji je godine zauzeo i Europski sud 2, pojmom poduzetnik obuhvaćene sve osobe koje obavljaju neki vid ekonomske aktivnosti, bez obzira na izvore njihova financiranja i njihov organizacijski oblik. Iz navedenog je sudskog stajališta izvedeno tumačenje prema kojem je u određenju pojma poduzetnik, usvojen funkcionalni, a ne formalni kriterij. Prema njemu, dakle, za određenje neke osobe poduzetnikom nije bitan pravni i ustrojbeni oblik. Bitno je da je ona svojim djelovanjem prisutna na tržištu i da je na taj način u prilici sudjelovati u tržišnoj utakmici, bilo trajno ili hotimice. 2 Europski sud je godine u predmetu Höfner and Elser v. Macrotron u kojem se kao o meritum ustvari odlučivalo o tome može li se Zavod za zapošljavanje smatrati poduzetnikom, iznio danas dominantan i uvriježen stav prema kojem pojam poduzetnik obuhvaća sve osobe koje se bave nekim vidom ekonomske aktivnosti, bez obzira na pravni status osobe ili izvore iz kojih se financira. V. Höfner and Elser v. Macrotron GmbH ( C- 41/90), 23 April 1991, ( 1991) ECR I-1979,( 1993) 4 CMLR 306; Više o pravnoj kvalifikaciji pojma poduzetnik u pravu tržišnog natjecanja EU vidi: Louri, Victoria, Undertakings as a Jurisdictional Element in EC Competition Rules,Legal Issues of Economic Integration, vol. 29, , Kluwer International, The Hague, Netherlands

20 20 Dr. sc. Dubravka Akšamović: Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Isti pristup slijedi i novi ZZTN, s tim da on taksativno nabraja osobe na koje se propisi o tržišnom natjecanju primjenjuju. Prema odredbi iz članka 3. novog ZZTN-a poduzetnicima se smatraju trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno u pružanju usluga, državna tijela i jedinice lokalne i područne samouprave, kada izravno ili neizravno djeluju na tržištu, kao i sve druge fizičke ili pravne osobe te udruge, sportske organizacije, ustanove, vlasnici autorskih i sličnih prava i ostali koji djeluju na tržištu. Isti je (funkcionalni) kriterij u određenju pojma poduzetnik sadržavao i raniji propis, a uvriježen je i prihvaćen i u praksi AZTN već duže vrijeme. No, raniji je propis taksativno navodio osobe obuhvaćene primjenom propisa o konkurenciji, ne imenujući ih sve jedinstvenim nazivljem poduzetnik, za razliku od novog ZZTN-a koji to sada čini i izrijekom Mjerodavno tržište Uz pojam poduzetnik, za provedbu prava i politike konkurencije, iznimno je važan još jedan pravni pojam, koji temeljno pripada pravu konkurencije, a taj je pojam mjerodavnog tržišta. Naime, tržišno natjecanje ne postoji kao apstraktna kategorija. Ono se odvija na određenom zemljopisnom području i u određenim uvjetima konkurencije, a koje je u svakom pojedinom slučaju, kojim se nadležna tijela za tržišno natjecanje bave, potrebno odrediti. Kako bi to bilo moguće, svi suvremeni propisi o tržišnom natjecanju definiraju način i kriterije određenja mjerodavnog tržišta. Ono se određuje u zemljopisnom smislu, kada govorimo o mjerodavnom zemljopisnom tržištu 3 i u proizvodnom smislu, kada govorimo o mjerodavnom tržištu u proizvodnom smislu 4. Ova su pitanja u nas u novom ZZTN-u, ali i starom ZZTN-u, tek načelno definirana. Način određenja mjerodavnog tržišta i druga pitanja povezana s kriterijima određivanja istog iscrpno su definirana Uredbom o načinu određivanja mjerodavnog tržišta iz godine 5. Ista su pravna vrela poduzetnicima od velike važnosti jer im omogućuju da sami odrede mjerodavno tržište, svoju tržišnu snagu i/ili položaj na istom i slično, te da na taj način procijene primjenjuju li se u konkretnom slučaju propisi o konkurenciji na njih, jesu li možda u vladajućem položaju kada se na njih primjenjuju posebna pravila i očekuje drugačije ponašanje na tržištu nego li u slučaju kada na tržištu nemaju vladajući položaj i slično. 3 Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu definira se kao zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi robe i/ili usluge ( čl 7. st. 3 ZZTN) 4 Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve robe i/ili usluge koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjive s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe. 5 NN br. 51/04 od 21. travnja 2004.; Uredba o načinu određivanja mjerodavnog tržišta je dostupna na sljedećoj web adresi :

21 Dr. sc. Dubravka Akšamović: Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Temeljni instituti prava tržišnog natjecanja - zabranjeni sporazumi, zlouporaba vladajućeg položaja, zabranjene koncentracije sukladno rješenjima novog ZZTN-a Pravo tržišnog natjecanja (u užem smislu) 6 bavi se svim oblicima sprječavanja, ograničavanja i narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Njegova je temeljna zadaća osigurati da se tržišno natjecanje slobodno i neometano odvija. Razlozi zaštite tržišnog natjecanja danas su općepoznati i nisu predmetom dvojbi 7. Gospodarski je prosperitet moguć i ostvariv samo u uvjetima slobodne i neometane konkurencije. Iskustva država u kojima se pravo i politike konkurencije ne provode, pokazuju da su proizvodi skupi i loše kvalitete, da su domaći proizvodi nekonkurentni na stranim tržištima, da su cijene proizvoda visoke i u nesrazmjeru s kvalitetom i slično 8. Stoga danas sve suvremene države u svijetu, radi ekonomskog prosperiteta nacionalnih ekonomija, ali i poradi zaštite potrošača, provedbom prava i politike konkurencije nastoje osigurati i očuvati uvjete slobodne konkurencije i slobodno tržišno natjecanje. Suvremeno pravo tržišnog natjecanja kao temeljne načine narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja identificira sljedeće: zabranjene sporazume, zlouporabu vladajućeg položaja te zabranjene koncentracije Zabranjeni sporazumi Sukladno odredbi iz članka 8. novog ZZTN-a zabranjeni su sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovine ili prodajne cijene, ograničava ili nadzire proizvodnja, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganje, dijele tržišta ili izvori nabave, primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima i slično. Pojam ( zabranjeni) sporazumi iz članka 8. ZZTN-a je pravno tehnički izraz. On se ne odnosi, stricto lege samo na formalne i izričite oblike suradnje između sudionika tržišne utakmice. Njime su sukladno odredbi iz članka 8. st. 2. ZZTN-a obuhvaćeni: (i) ugovori između poduzetnika, (ii) pojedine odredbe ugovora, (ii) usmeni ili pisani dogovori među poduzetnicima i (iv) usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora. Isti pojam nadalje obuhvaća i odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opće uvjete poslovanja i druge akte poduzetnika koji mogu biti ili jesu, sastavni dio ugovora neovisno o tome je li riječ o poduzetnicima koji djeluju na istoj ili različitoj razini proizvodnje ili distribucije robe i /ili usluge. 6 U skladu s pravnom stečevinom zajednice domaće se pravo tržišnog natjecanja dijeli na pravo tržišnog natjecanja u užem smislu i na pravo tržišnog natjecanja u širem smislu. Pravo tržišnog natjecanja u užem smislu ( anti-trust) regulira pitanja zabranjenih koncentracija poduzetnika, zabranjenih sporazuma i zlouporabu vladajućeg položaja i dijelom je ZZTN. Pravo tržišnog natjecanja u širem smislu odnosi se na kontrolu državnih potpora ( tzv. state aid) koja su predmetom regulacije Zakona o državnim potporama. 7 Vidi o tome primjerice: Korah, Valentine, EC Competition Law and Practice, Hart Publishing, 2004, str ; i dalje, Gellhorn, E., Antiturst Law and Economics in a Nutshell, sec. ed. West Publishing Co., 1981, str Više o razlozima zaštite tržišnog natjecanja vidi: Korah, Valentine, EC Competition Law and Practice, Hart Publishing, 2004, str ; i dalje, Gellhorn, E., Antiturst Law and Economics in a Nutshell, sec. ed. West Publishing Co., 1981, str ; i dalje, Mlikotin Tomić Deša et al, Europsko tržišno pravo, Školska knjiga, Zagreb,2006., str i dalje, Broadly, J., The Economic Goals of Antitrust: Efficiency, Consumer welfare and Technological Progess, 62 N.A.U.L.Rev. 1020, 1987.