Potkornjak prijeti Gorskom kotaru

Transcription

1 Časopis za popularizaciju šumarstva Broj 235/236 Godina XX. Zagreb, srpanj/kolovoz ISSN Tema broja Potkornjak prijeti Gorskom kotaru Izdvajamo... Isplaćen novac iz Fonda solidarnosti Oluja poharala UŠP Osijek Izvješće o stanju šuma Uredba o drvu Vatrogasna vježba ForestEye u Sinju Održan Floraart

2 sadržaj 3 Za štete od ledoloma i poplava iz Hrvatskim šumama isplaćeno više od 18 milijuna kuna 6 Opasni nametnik prijeti smrekovim šumama 9 Oluja poharala osječke šume 12 Jasen kritično, bukva dostiže europski prosjek 14 Vidljiv napredak u suzbijanju ilegalne trgovine drvnom građom 16 Suvremene metode praćenja vegetacijske aktivnosti 19 Hrvatske šume položile težak ispit 20 Jutro na sadnji hrasta osvojilo Grand prix 21 Hrvatske šume prepoznatljiva sastavnica Floraarta 22 Vatrogasna vježba za bolju zaštitu pograničnih područja 25 Četrnaest godina prijateljske suradnje 29 Što je raniji i nagliji, to su posljedice veće 31 Brnistra - zaštitni znak Mediterana 34 Šume nam život znače 36 Doktori za stabla postavili dijagnozu 250 godina starom hrastu 38 Najukusnija među krasnicama 40 Hrabar i ustrajan lovac 43 Maslačak čisti od toksina 44 Proglašenje Europskog stabla godine 46 Stablo do stabla - Šuma Mjesečnik»Hrvatske šume«izdavač:»hrvatske šume«d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije: Ul. kneza Branimira 1, Zagreb; tel ; faks direkcija@hrsume.hr; goran.vincenc@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Goran Dorić, U kontra svijetlu Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković, Portugalac Grafičko oblikovanje: Stjepan Laća Lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Naklada: 6200 kom CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. 2 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

3 Tekst: Danko Kuric Foto: Goran Vincenc, Darko Posarić, Denis Štimac Aktualno Fond solidarnosti Za štete od ledoloma i poplava iz Hrvatskim šumama isplaćeno više od 18 milijuna kuna Uništene ceste u spačvanskom bazenu Fond solidarnosti Europske unije (European Union Solidarity Fund EUSF) osnovan je kako bi se što uspješnije nosilo s nacionalnim katastrofama. Hrvatske šume d.o.o. kao tijelo odgovorno za izvršenje financijskog doprinosa, bile su dužne provoditi i evidentirati aktivnosti sanacije ledoloma u Gorskom kotaru i poplava u Posavini na način koji je definiran navedenim aktima, uz poseban ustroj evidencije izvršenih zahvata sanacije i obračunom prihvatljivih troškova. Početkom lipnja Hrvatskim šumama d.o.o. isplaćena su sredstva u visini dodijeljenog iznosa od 18,235 milijuna kuna. U noći s 31. siječnja na 1. veljače na području UŠP Delnice dogodila se elementarna nepogoda kakvu Hrvatska nije zabilježila u novijoj povijesti. Takozvana ledena kiša pogodila je područje Gorskoga kotara, a led koji se stvorio u krošnjama, uzrokovao je izvaljivanje i lom čitavih stabala te dijelova stabala koja su potpuno zakrčila šumske i javne prometnice na tom području. Na području UŠP Karlovac vremenske prilike su prouzročile bujice i val poplavnih voda kojim su šumske i javne prometnice na ovome području značajno oštećene čime je došlo do komunikacijskog zastoja. Ovim su pojavama nastupile ozbiljne poteškoće u funkcioniranju cjelokupnog života na oba spomenuta područja te je trebalo promptno djelovati da bi se što prije uspostavili uvjeti za provođenje hitnih sanacija kako bi se život doveo u normalu. Sanacija komunikacija i prirodnih zona bila je nužna da se ne bi događale daljnje devastacije, ali i da bi se moglo pristupiti sanacijama vodovoda, plinovoda, elektrovodova, telefonije, uspostave zdravstvene komunikacije, vatrogastva, školstva i svih ostalih gospodarskih i socijalnih čimbenika. U svibnju nastupila je slična situacija, samo uslijed poplava koja su pogodile dijelove istočne (UŠP Vinkovci) i jugozapadne Slavonije (UŠP Nova Gradiška). Višednevne kiše u slivu rijeke Save uzrokovale su podizanje razine vode koja nikada u povijesti nije zabilježena. Na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci to je dovelo do popuštanja i pucanja obrambenog nasipa 17. svibnja godine, najprije kod sela Račinovci, a zatim i kod Rajevog Sela. Nabujala rijeka izlila se iz korita i poplavila sela Račinovci, Rajevo Selo, Gunja, Strošinci, Posavski Podgajci i Đurići. U svrhu obrane sela od poplave i smanjivanja štete, voda je kanalima preusmjerena u šumu, a dijelom je u šumu otekla i prirodnim padom. Ovo je uzrokovalo znatna oštećenja u šumskim sastojinama ovoga područja. Slična je situacija zabilježena i na dijelu područja Uprave šuma Podružnice Nova Gradiška. Na oba su područja osobito stradali šumski putovi koje je trebalo hitno sanirati jer je nastupila ozbiljna opasnost od erozivnog djelovanja i daljnje devastacije, što je naročito bilo važno spriječiti jer je dobar dio ovih putova bio u funkciji povezivanja pojedinih naselja te uvjet neophodne komunikacije u nastaloj situaciji. Hrvatske šume d.o.o. odmah su pristupile pripremnim aktivnostima za prijavu za korištenje sredstava Fonda solidarnosti EU, a koje se sastoje od procjene šteta, ustroja vođenja evidencija prihvatljivih troškova hitnih sanacija te izrade elaborata o procjeni šteta. Nakon toga načinjen je izvještaj o potrebnim aktivnostima hitnih sanacija te procjenom troškova radi mogućnosti ostvarenja financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti EU. HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

4 Aktualno Uništena infrastruktura u ledolomu Fond solidarnosti Europske unije (European Union Solidarity Fund EUSF) osnovan je kako bi se što uspješnije nosilo s nacionalnim katastrofama. Fond pruža financijsku pomoć državama pogođenim katastrofom. Uredbom Europske komisije o osnivanju Fonda solidarnosti (Council Regulation (EC) No 2012/2002 of 11 November 2002 establishingthe European Union Solidarity Fund) ustanovljena su pravila i principi koji se odnose na dobivanje pomoći iz Fonda. Posebno se definiraju uvjeti za apliciranje Fondu solidarnosti kao i procedure koje je potrebno slijediti. Uredba također pojašnjava namjenu sredstava darovnice Fonda. Temeljem Provedbenih odluka Europske komisije o dodjeli financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije od 23. ožujka (CCI2014HR16SPO001 i 2014HR16SPO002), odluke Vlade Republike Hrvatske o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti od 6. studenog 2014., te Ugovora o provedbi financijskog doprinosa od 19. lipnja Hrvatskim šumama d.o.o. dodijeljena financijska sredstva su u indikativnom iznosu od ,58 eura, za sanaciju štete od elementarne nepogode nastale u siječnju/veljači godine uzrokovane ledolomom i poplavama, te u indikativnom iznosu od ,79 eura za sanaciju štete od elementarne nepogode nastale u svibnju godine uzrokovane poplavom. Hrvatske šume d.o.o. kao tijelo odgovorno za izvršenje financijskog doprinosa, bile su dužne provoditi i evidentirai aktivnosti sanacije na način koji je definiran navedenim aktima, uz poseban ustroj evidencije izvršenih zahvata sanacije i obračunom prihvatljivih troškova. Kratak opis poduzetih aktivnosti. Aktivnosti poduzete u sklopu hitnoga postupka sanacije prirodnih zona obuhvaćale su doznaku za sječu uništenih i oštećenih stabala, organiziranje šumskih radilišta te provođenje sječe i izradbe ručnostrojnim i mehaniziranim načinom, uklanjanje, izvlačenje i prijevoz posječene i/ili izvaljane i prelomljene drvne mase na posebna odlagališta i stovarišta, krčenje šuma na površinama gdje je došlo do potpunog uništenja šumske vegetacije te sanacija dijelova šumskih zemljišta gdje su se pojavila klizišta. Aktivnosti koje su poduzete u sklopu hitnoga postupka sanacije nerazvrstanih cesta i mreže šumske infrastrukture, vlaka i putova obuhvaćaju ponajprije sanaciju donjeg i gornjeg ustroja trase šumskih cesta koja je oštećena u većoj ili manjoj mjeri te neposredno uzrokuje nemogućnost prometovanja i njezino korištenje u ranije navedene svrhe. Za ovu je sanaciju prije svega neophodan dovoz dostatne količine kamenog granulata na dijelove cesta i šumskih puteva na kojima je gornji kameni sloj odnesen vodom te razastiranje dovezenog kamena i strojno poravnavanje i profiliranje. Na dijelovima prometnica također je bilo potrebno obaviti popravke bankina. U slučajevima kada je bio znatnije oštećen donji ustroj prometnice, prije popravka gornjeg ustroja na tome dijelu prometnice trebalo je provesti sanaciju postupcima stabilizacije i potom korekcije (npr. odstranjenje i premještanje zamuljenih dijelova i blata sa trase prometnice). Cijevne propuste koji su bili začepljeni, trebalo je načiniti propusnim, a one koji su uništeni, trebalo je zamijeniti novim. Sustav horizontalne i vertikalne odvodnje trebalo je dovesti u prvobitno stanje kako bi se voda mogla povući te prometnice staviti u uporabu. To se ponajprije odnosilo na čišćenje odvodnih kanala, ali i ispravljanje profila planuma prometnica kako bi se voda s planuma mogla procjeđivati do odvodnih kanala. Sanacija prirodnih zona obavljena je na području Uprave šuma Podružnice Delnice (Primorsko-goranska županija) u vremenu od 18. veljače do 30. lipnja godine. Zbog povećanih troškova uklanjanja drvne mase sanacija prirodnih zona sadržavala je niz operacija koje su u šumarijama Delnice, Fužine, Čabar i Lokve bile obavljane putem usluga sječe i izradbe ručno-strojnim (motorne pile) i mehaniziranim načinom (harvesteri), usluga uklanjanja, izvlačenja i prijevoza posječene i/ili izvaljane i prelomljene drvne mase na posebna odlagališta i stovarišta te usluga krčenja šuma na površinama gdje je došlo do potpunog uništenja šumske vegetacije. Operacije hitnog popravka nerazvrstanih cesta provedene su na području Primorsko-goranske županije u vremenu od 14. svibnja do 3. prosinca godine. Iste su bile obavljene putem radova na nerazvrstanim cestama i šumskim putovima šumarija Delnice, Fužine, Čabar i Lokve. Operacije hitnog popravka nerazvrstanih cesta provedene su u zoni odgovornosti Uprave šuma Karlovac na prostorima Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije u vremenu od 3. ožujka do 31. prosinca godine. Iste su bile obavljene putem radova, usluga i nabave roba na nerazvrstanim cestama i šumskim putovima šumarija Cetingrad, Gvozd, Jastrebarsko, Krašić, Pisarovina, Rakovica, Topusko i Vojnić. Sanacije je sadržavala uklanjanje drvne mase i šumskih ostataka te zemlje (blata) s planuma cesta, dovoz krupnog i sitnog granulata kamena, ugradnju kamenog materijala u posteljicu ceste, razastiranje navezenog kamenog materijala, poravnavanje i profiliranje bankina i planuma prometnice, čišćenje i iskop odvodnih jaraka, čišćenje cijevnih propusta. Sanacija ceste na području Lividrage uništene u ledolomu 4 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

5 Aktualno Na temelju svih odrađenih aktivnosti, evidencija i izvještaja o izvršenim sanacijama koje je provela Služba za strateški razvoj i u.o.p.te tokom unutarnje revizije procesa vezanih uz financijski doprinos (EUSF) Sektora za reviziju i unutrašnji nadzor za potrebe davanja mišljenja Neovisnog revizorskog tijela Ministarstva gospodarstva, početkom lipnja Hrvatskim šumama d.o.o. isplaćena su sredstva u visini dodijeljenog iznosa od 18,235 milijuna kuna ( ,38 eur) - tablica 1. Nakon ledoloma doznačena je velika količina drvne mase Sanacija prirodnih zona koja se odnosi na hitan popravak šumskih putova obavljena je na području Vukovarskosrijemske županije u vremenu od 17. svibnja do 31. prosinca Ista je sadržavala operacije koje su bile izvršene putem radova, usluga i nabave robe na šumskim putovima šumarija Gunja, Lipovac, Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja, a odnose se na nabavu, prijevoz, ugradnju i razastiranje kamenog granulata na oštećenim šumskim prometnicama. Kameni je granulat dovezen na sve dijelove prometnica s kojih je bio odnesen poplavnim vodama te je po profilu ceste razastrt greiderom te poravnat nakon čega je obavljeno i profiliranje planuma te bankina. Sanacija prirodnih zona kroz hitan popravak šumskih putova obavljena su na području Sisačko-moslavačke županije u vremenu od 17. svibnja do 31. prosinca Operacije su bile izvršene putem radova, usluga i nabave robe na šumskim putovima šumarija Jasenovac, Novska i Stara Gradiška. Prema uputama Ministarstva gospodarstva kao tijela odgovornog za koordinaciju izvršenja financijskog doprinosa, prijavljen je ukupan iznos prihvatljivih troškova nastalih u sanaciji elementarnih nepogoda, koji je bio nešto veći od dodijeljenog indikativnog iznosa. O tome su Hrvatske šume d.o.o. na osnovu odredbi iz Članka 5. Ugovora o provedbi financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje izvanrednih mjera za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj dostavile 24. prosinca potpunu dokumentaciju o izvršenim sanacijama i aktivnostima na područjima pogođenim navedenim prirodnim katastrofama u obliku Izvješća o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje izvanrednih mjera za sanacija šteta od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj - siječanj/veljača i svibanj UŠP (Uprava šuma podružnica) Prihvatljivi troškovi - Odobreno prijavljeno kn % kn LEDOLOM - siječanj/veljača , ,93 POPLAVA - svibanj , ,22 SVEUKUPNO: , ,15 Na ovaj su način uspješno okončane sve aktivnosti vezane za pripremu, prijavu te realizaciju financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon katastrofe uzrokovane ledenom kišom i poplavama u Republici Hrvatskoj za Hrvatske šume d.o.o. Voda teče preko šumske ceste za vrijeme poplava u Cvelferiji Uništen pomladak nakon povlačenja vode HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

6 Aktualno Potkornjak u Gorskom kotaru Opasni nametnik prijeti smrekovim šumama Tekst Foto: Goran Vincenc, UŠP Delnice Osušeni vrhovi smreka sa područja Gerova Nakon ledoloma koji je poharao šume Gorskoga kotara godine nova se opasnost nadvila nad taj kraj. Smrekov potkornjak ili smrekov pisar sekundarni je štetnik koji napada oslabljena stabla, no ukoliko mu se broj naglo poveća, stradavaju i zdrava stabla. Problem je detektiran u privatnim šumama, no postoji realna opasnost da se proširi i na područja kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Kada je naš časopis godine pisao o štetama nastalim od ledoloma u Gorskome kotaru, spomenuli smo kako zbog velike količine stradale šume postoji realna opasnost od napada potkornjaka koji kao sekundarni štetnik napada oštećena stabla. U tekstu je napomenuto kako je potrebno izvršiti detaljnu sanaciju šume kako bi se potencijalni broj žarišta napada sveo na minimum. I dok su Hrvatske šume d.o.o. na području kojim upravljaju, državnim šumama, obavile vrlo težak i opsežan posao sanacije, privatni šumovlasnici nisu bili toliko učinkoviti. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici kako većina šumovlasnika nije zainteresirana za bavljenje šumarstvom, kao i kroničnom besparicom koja dodatno opterećuje stanovnike, kako Gorskog kotara, tako i ostatka Hrvatske. Bilo kako bilo, potkornjak se iz susjedne Slovenije gdje je zabilježena puno veća šteta od ledoloma nego u Hrvatskoj, proširio i na ovu stranu granice gdje je u oštećenim i nesaniranim privatnim šumama našao idealno mjesto za svoj razvoj. Nekoć prekrasne i zelene smrekove šume po kojima je ovaj kraj bio nadaleko poznat, poprimile su žutu boju, kora im je počela otpadati te je nastupilo sušenje koje bi, ukoliko se brzo ne reagira, moglo poprimiti razmjere katastrofe. Upravo je to bio razlog da su se na inicijativu Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko goranske županije u Gerovu našli predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarskog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede, Zavoda za zaštitu šuma i Udruge privatnih šumoposjednika s ciljem pronalaska rješenja i aktivnosti koje će zaustaviti širenje nametnika koji prijeti uništenju svih sastojina smreke u ovome kraju. Smrekov potkornjak vrlo je sitan, ali opasan nametnik koji u pravilu napada fiziološki slabija stabla, no kada ima povoljne uvjete, razmnoži se u velikome broju i tada predstavlja opasnost i za zdrava stabla. Prema riječima prof. dr. sc. Borisa Hrašovca sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, u susjednoj Sloveniji je čak 30 % etata smreke zahvaćeno napadom potkornjaka što predstavlja gotovo 1, 8 milijuna kubika te vrste. To je itekako ozbiljan broj o kojem moramo razmišljati i mi u Hrvatskoj jer je riječ o sastojinama koje su stradale u ledolomu iz godine, što znači kako postoje slični uvjeti za razvoj nametnika. Situaciju su dodatno pogoršali klimatski uvjeti, tj. blage zime koje su uslijedile nakon ledoloma. Jedini pravi način borbe protiv ove pošasti jest posjeći napadnuta stabla i to ne ona osušena, već ona koja su potkornjaci tek napali i čijim je rušenjem moguće uništiti i potkornjake. - Sanacija se provodi u državnim šumama, no problem su privatne šume gdje se često ne zna niti vlasnik, a čak i kada je poznat, vlasnici nemaju sredstava za provođenje zaštite. Hrvatskim šumama ruke su zavezane jer mi bez dozvole ne 6 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

7 Aktualno smijemo ulaziti u privatne posjede i tu nastaju problemi jer se zaraza sa tih površina širi i na područja pod našom upravom. U ovakvim situacijama, pitanje vlasništva manje je važno od problema koji bi mogao nastati ukoliko ne reagiramo. Sadašnje stanje slično je onome kada zbog svinjske kuge ili ptičje gripe država donese posebne uredbe prema kojima bi državno poduzeće smjelo reagirati, - rekao je Ivan Ištok, član Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. O stanju u državnim šumama razgovarali smo sa Željkom Kauzlarićem, rukovoditeljem Odjela za ekologiju delničke podružnice, koji nam je dodatno pojasnio problematiku potkornjaka na smrekovom drveću. Pityogenes chalcographus (Linnaeus) šesterozubi smrekin potkornjak sprijeda je crn, a u stražnjem dijelu kestenjast, duljine 2-2,3 mm. Poligaman je i formira ispod kore zvjezdaste hodnike. Bračna komorica je skrivena u kori, a materinski hodnici su dobro razvijeni (jednoj bračnoj komorici pripada 3-6 materinskih hodnika). Larvalni hodnici se nalaze jedan do drugog, a pozicionirani su dijelom u bijeli sa završetkom u kori. Roji se u proljeće u doba kao i smrekin pisar travanj. Rojenje zna dugo potrajati. Rojenje druge generacije se obično zbiva u srpnju. Kod nas daje redovito dvije generacije. Napada fiziološki oslabljena stabla u stadiju letvika. Na starijim stablima obično dolazi samo u gornjem dijelovima, a na mladim stablima s tanjom korom napada čitavo deblo. Goranskoj smreci prijeti velika opasnost Šesterozubi smrekin potkornjak imago i zvjezdasti hodnik Ips typographus (Linnaeus) smrekov pisar ili smrekov osmerozubi potkornjak je crnosmeđ ili crn, s punktiranim linijama na pokrilju. Na obronku se sa svake strane nalaze po 4 zupca. Dugačak je oko 5,5 mm. Pod korom pravi jedno, dvo ili trokrake uzdužne hodnike. Duljina hodnika ovisi o gustoći populacije, odnosno intenzitetu napada. Što je napad potkornjaka jači, to su hodnici kraći i obrnuto. Pripada u srednje rane potkornjake, tj. pojavljuje se tek u travnju, a drugi put u srpnju. Smrekin pisar imago i dvokraki hodnik Druga je generacija obično slabija po intenzitetu. U povoljnim prilikama daje i treću generaciju. Imaga 2. generacije prezime pa kopuliraju tek u proljeće. Prezimljuje najčešće u šumskoj stelji u blizini drveta iz kojeg se izlegao, može također prezimljavati ispod kore dubeće ili srušene smreke ili pak u granjevini i različitim drvnim otpadcima nakon sječe. Uvjeti koji prethode masovnoj pojavi potkornjaka poglavito su klimatski, ali također i opće zdravstveno stanje i sastav šume igraju veliku ulogu. Ta su tri faktora najbitnija kod masovne pojave potkornjaka. Mjere zaustavljanja nekontroliranog napada potkornjaka i smanjenje ukupnih šteta: 1. Pravovremena sječa i izvoz zaraženih stabala iz sastojine: - sječu vršiti polovicom ili krajem svibnja (u to vrijeme ličinke su u stadiju pred kukuljenje, počele su mijenjati boju iz bijele u smeđu) - granjevinu hrpati i spaljivati - obavezan izvoz sortimenata s pomoćnog stovarišta šume - drugu sječu vršiti u kolovozu kada su ličinke pred kukuljenjem od drugog rojenja 2. Suzbijanje potkornjaka u manjim žarištima, lovnim stablima: - lovna stabla obarati koncem veljače, početkom ožujka - odabirati stabla s tanjom korom, prsnog promjera cm - na vrhu ostaviti nekoliko grana dva pršljena grana - smjer obaranja neka bude u sjenu drugih stabala - vršiti kontrolu lovnih stabala - odlupljivanjem kore dimenzija 20 x 20 cm od početka svibnja, svakih tjedan dana (u to vrijeme trebale bi biti ličinke bijele boje) - otkoravanje cijelog lovnog stabla vršiti u drugoj polovici svibnja (ličinke su u stadiju pred kukuljenje, počele su mijenjati boju iz bijele u smeđu) - koru obavezno spaliti HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

8 Aktualno 3. Suzbijanje potkornjaka biotehničkim metodama: - postavljanje feromonskih klopki - upotreba feromona koji su populacijski ili agregacijski (privlače i mužjake i ženke) - treba napomenuti da feromonska klopka neće uloviti cijelu populaciju Posebnu pažnju treba posvetiti potkornjacima nakon sušnih godina ili razdoblja, poslije snjegoloma, ledoloma ili vjetroizvala. Kako bi se spriječio kalamitet, pregledavati šume glede prisutnosti potkornjaka i rigorozno održavati šumsku higijenu. Kako stvari stoje, postojeće stanje u privatnim šumama morat će se rješavati akcijskim planom. Na sastanku je dogovoreno kako će Primorsko goranska županija goranskim šumovlasnicima pomoći oko edukacije o ozbiljnosti ovoga problema te nabavi klopki za potkornjake, kojima se na manje ugroženim područjima može usporiti širenje nametnika. Obavit će se i kontakti sa susjednim županijama, Karlovačkom i Ličko senjskom, koje su također suočene s ovim problemom, a potrebno je obaviti i kontakt sa slovenskim Zavodom za gozdove te pokušati zajednički ishodovati financijska sredstva od EU-a koja bi se uložila u sprječavanje potencijalne nove katastrofe. Jedno od rješenja uspješno primijenjenih u zemljama EU bilo je stvaranje tzv. pufer zona, kilometarskih površina na kojima se šuma potpuno posječe te se na taj način zaustavi širenje nametnika. Sličnu tehniku koriste vatrogasci prilikom gašenja velikih šumskih požara. Kako se u Hrvatskoj privatne parcele isprepliću s državnim, ovakva mogućnost moguća bi bila jedino odgovarajućom uredbom, no kako smo prethodno u članku napisali, slične su se uredbe u kriznim situacijama već donosile u Hrvatskoj. S izuzetno teškom situacijom složili su se i šumovlasnici u čije je ime govorio Siniša Lakota, predsjednik Udruge. Potvrdio je kako su navedene mjere nužno potrebne navevši pri tome primjer Slovenije gdje svaki šumovlasnik ima obavezu riješiti problem, a ukoliko to ne učini, slijedi ga kazna od 400 eura. Nažalost, kod nas još uvijek postoje problemi neriješenih imovinsko pravnih odnosa zbog kojih se ne zna tko bi potencijalnu kaznu trebao platiti. Problem se neće riješiti sam od sebe i ne bude li postojao konsenzus oko ovoga pitanja, šume Gorskog kotara mogle bi doživjeti novu gorku sudbinu. Osušena stabla ljeti pored skijaške žičare u Mrkoplju 8 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

9 Aktualno Elementarne nepogode Oluja poharala osječke šume Tekst: Goran Vincenc Foto: Stjepan Lončar, Helena Prevoznik Kaos nakon oluje Sada je već poprilično jasno kako je područje Europe, kojem pripada Hrvatska, ozbiljno izloženo klimatskim promjenama zbog kojih se sve češće javljaju klimatski ekstremi. Broj elementarnih nepogoda koji je zadnjih desetak godina nanio velike štete, kako materijalne, tako i na ekosustavima sada je već došao na impozantnu brojku, a kako stvari stoje, bit će nam još i gore. Posljednja u nizu je oluja koja je poharala osječko područje od samoga grada pa do ušća Drave u Dunav. Kada bismo samo uzeli u obzir štetu koju nam je prouzročila priroda u zadnje tri godine, stanovništvo Hrvatske bi se s pravom trebalo zapitati kako i na koji način spriječiti nastanak elementarnih nepogoda koje nam očito stvaraju veliki materijalni, a na žalost i ljudski gubitak. Počevši od oluje Teodor godine od koje se zagrebačka Medvednica još uvijek nije oporavila, ledoloma u Gorskom kotaru čije ćemo štetne posljedice osjećati još godinama, poplava u Cvelferiji gdje su se na žalost brojale i ljudske žrtve, preko požara na Pelješcu i Korčuli, gdje su u pepeo pretvorene prekrasne sastojine alepskoga bora zbog kojeg (između ostalog) turisti rado hrle na ljetovanje u Hrvatsku, došli smo u godinu gdje je mraz krajem travnja doslovno uništio mlade šume i voćnjake središnje Hrvatske, a evo nam sad i novoga problema. Krajem lipnja osječko je područje zahvatilo olujno nevrijeme praćeno tučom koje je napravilo znatnu štetu, kako na osječkim zelenim površinama tako i u šumama uz rijeku Dravu kojima gospodare šumarije Osijek i Darda. Veliku štetu su pretrpjeli i rasadnici Višnjevac te Biljski rit koji proizvode sadnice topole za gotovo sve slavonske podružnice Hrvatskih šuma d.o.o. Prema riječima Helene Prevoznik, stručne suradnice za rasadničarsku proizvodnju i sjemenarstvo, u rasadniku Višnjevac vjetar je savio dvogodišnje topolove sadnice na gotovo 5 ha dok su grane bile porazbacane skoro po cijeloj površini rasadnika. Na dva mjesta vjetar je probio ogradu rasadnika, a zbog golemih količina kiše, na mjestima su se stvorila jezerca koja su djelatnici rasadnika isušivali uz pomoć pumpe. Scene koje su dočekale djelatnike rasadnika idućeg jutra su, prema njihovim riječima, podsjećale na filmove katastrofe, a prva izvješća govore kako će se morati uložiti veliki broj radnih dana kako bi se šteta sanirala. Višak vode u rasadniku odvodio se pumpama HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

10 Aktualno Dodatni problem mogla bi predstavljati i postojeća legislativa vezana za korištenje insekticida Neemazala koji se koristi u kriznim situacijama. Naime Uprava šuma Osijek ima odobrenje koristiti ovo sredstvo u količini od 80 litara jedan put na godinu. Zbog razmjera štete, predviđanja su kako ta količina neće biti dostatna. Kada govorimo o šteti u šumi, najgore su prošle gospodarske jedinice Osječke podravske šume te Erdutske podunavske šume Šumarije Osijek te gospodarska jedinica Kopačevske podunavske šume kojima gospodari Šumarija Darda i nalaze se unutar Parka prirode Kopački rit. Kako su pojedini dijelovi još uvijek nepristupačni zbog velike količine vode koja je ostala u šumi, za sada možemo samo govoriti o prelimi- Savinute mlade topole u rasadniku narnim procjenama štete, no fotografije koje smo zaprimili s terena ne odaju niti malo lijepe prizore. Prema prvoj procjeni oštećeno je približno kubika drvne mase koju je potrebno posjeći i izvući iz šume. Za ponovno pošumljavanje procjenjuje se površina od gotovo 170 ha dok će mlađe sastojine koje su stradale zbog savijanja, biti potrebno sanirati na površini od 450 ha. No to još uvijek nisu prave brojke već procjene. Stanje na terenu se još uvijek utvrđuje jer je znatan dio površina oštećenih vjetrom još uvijek nedostupan zbog vode, prvenstveno visokog vodostaja Dunava, zbog čega je teško utvrditi prave razmjere štete te mjere sanacije. Samim time, još uvijek nije moguće iskazati financijsku štetu koju je pretrpjela UŠP Osijek. U trenutku pisanja ovoga članka, Slavoniju je zadesila nova oluja a kako nam javljaju ljudi s terena štete ćemo ponovno zbrajati na području Požeštine, Lipika te ponovno u Baranji. Iako su se i ranije u povijesti događale vremenske nepogode s vrlo izraženim štetama, niti najstariji ne pamte ovoliki kontinuitet koji sada traje, mogli bismo reći godinama. S obzirom na preveliki čovjekov utjecaj na prirodu, postavljamo pitanje može li se išta u tom pogledu riješiti ili nam je vrijeme da se naučimo živjeti s nepredvidivim vremenom. Topolova sadnica stradala u tuči Šume u okolici Osijeka sada izgledaju ovako 10 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

11 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

12 Aktualno Izvještaj o stanju šuma za godinu Jasen kritično, bukva dostiže europski prosjek Tekst Foto: Irena Devčić Sudionici na seminaru Propadanje i odumiranje stabala kompleksne je naravi i posljedica topografskih, klimatskih, pedosferskih, biotskih i drugih čimbenika. Sustavna istraživanja i praćenja oštećenosti šuma započela su u Hrvatskoj godine i od tada do danas provode se jednom godišnje. Povod za pomno praćenje stanja šuma bilo je veliko propadanje jelovih šuma sredinom 80-tih, koje su prve platile cijenu pojave kiselih kiša, globalnog zagrijavanja i povećane zagađenosti zraka. Svake godine za djelatnike Hrvatskih šuma održava se seminar za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti krošanja. Seminar je namijenjen prvenstveno stručnim suradnicima i rukovoditeljima odjela ekologije iz svih Uprava šuma podružnica. Po prvi put domaćin seminara bila je Uprava šuma Podružnica Gospić, a goste su dočekali voditelj Podružnice Josip Dasović, rukovoditeljica Odjela ekologije Mandica Dasović i upravitelj šumarije Gospić Mario Stilinović. Terenski dio održao se na području gospodarske jedinice Jadovno Jazbine, odnosno šumskog predjela Jadovno na Velebitu. Seminaru i prezentaciji o oštećenosti šuma u Hrvatskoj pridružili su se i zaposlenici Šumarske savjetodavne službe te djelatnici Nacionalnog parka Pli- tvička jezera. Seminar su vodili djelatnici HŠI dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nikola Lacković. Prije odlaska na teren sudionicima su prezentirani rezultati oštećenosti šuma za prošlu godinu. Stanje pojedinih vrsta je i više nego zabrinjavajuće. Prvenstveno se to odnosi na jasen koji je u jako lošem stanju, no na žalost čak niti za bukvu više ne možemo reći da je najmanje oštećena vrsta u Hrvatskoj jer i ona polako dostiže europski prosjek osutosti. Propadanje i odumiranje stabala kompleksne je naravi i posljedica topografskih, klimatskih, pedosferskih, biotskih i drugih čimbenika. Sustavna istraživanja i praćenja oštećenosti šuma započela su u Hrvatskoj godine i od tada do danas provode se jednom godišnje. Povod za pomno praćenje stanja šuma bilo je veliko propadanje jelovih šuma sredinom 80-tih, koje su prve platile cijenu pojave kiselih kiša, globalnog zagrijavanja i povećane zagađenosti zraka. Na žalost, od tada do danas, cjelokupna situacija sve je gora. Gledajući stanje šuma godine, sa sigurnošću možemo reći kako je prošla godina najgora od početka mjerenja, barem kada je postotak značajno osutih stabala u pitanju. Od tadašnjih 48 % značajno osutih stabala, polako ali sigurno postotak je rastao do današnjih 55 %. Kada su listače u pitanju, trend pogoršanja kreće se od 17 % zabilježen godine do 34 % za prošlu godinu. Kod četinjača za isti vremenski period, postotak značajno osutih stabala penjao se od 23 % do 39 %. Što se tiče pojedinih vrsta drveća, bukva 12 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

13 pokazuje zabrinjavajući trend propadanja. Oduvijek je to bila naša najzdravija i najotpornija vrsta, pa je tako godine procijenjeno ispod 10 % značajno osutih stabala bukve. Postotak oko brojke deset s malim odstupanjima gore ili dolje zadržao se punih deset godina, sve do godine kada je osutost naglo porasla na 17 %. Od tada negativan trend nastavio se sve do danas kada je osutost došla do zabrinjavajućih 30 %! Loše stanje poljskog jasena, nešto je s čime se šumari suočavaju zadnjih nekoliko godina. Kod ove vrste dogodilo se rapidno pogoršanje zdravstvenog stanja. Jasen je bio zdrava i stabilna vrsta sve do godine kada je započelo njegovo pojačano sušenje, a situacija u zadnje tri godine može se opisati kao dramatična. Za usporedbu, godine osutost je bila 18 % zatim godine dolazi do naglog pogoršanja te se osutost penje na 28 %, da bi do godine dosegla 50 % što znači da je praktički svako drugo stablo jasena lošeg zdravstvenog stanja. Najgora situacija je u središnjoj Hrvatskoj, žarište ovog problema je oko Zagreba, Siska i Nove Gradiške. Na području UŠP Zagreb značajna osutost jasena je 81 %, UŠP Sisak 50 % te katastrofičnih 92 % za područje UŠP Nova Gradiška. Dobra vijest je zdravstveno stanje hrastovih stabala, iz izvještaja je razvidno kako se broj značajno osutih stabala u samo jednoj godini ( ) smanjio za čak 10 % (Q. petraea i Q. robur). Kod jele je već desetljeće ista situacija ( ) koja se kreće oko 75 % značajno osutih stabala. Mediteranska vrsta, alepski bor do 2011.godine bio je dobrog zdravstvenog stanja, dapače od godine situacija se rapidno popravljala ( %; %), da bi u zadnjih nekoliko Aktualno Pregled krošanja godina njegovo zdravstveno stanje ponovno počelo opadati te je sada na 39 % značajne osutosti stabala. Prema procjeni oštećenosti stabala po upravama šuma, pozitivno se ističe UŠP Bjelovar gdje je zdravstveno stanje iznimno dobro, na 264 procijenjenih stabala bukve, kitnjaka i lužnjaka značajna osutost zabilježena je na manje od 3 %. Ispod deset posto osutosti su i šume na području UŠP Koprivnica, Delnice i Senj već duže vrijeme imaju problem s bukvom, ova nekada iznimno zdrava i otporna vrsta sve je lošijeg zdravstvenog stanja. Na 680 procijenjenih stabala bukve značajna osutost zabilježena je na preko 50 % za područje delničke uprave dok je na području Uprave šuma Senj značajna osutost bukve 31 % na 186 pregledanih stabala. Domaćini u UŠP Gospić govore kako je negativan trend za bukvu i kod njih vidljiv, posebno na pojedinim lokalitetima. Ovdje je na 286 stabala značajna osutost zabilježena na 22 %. Osutost stabala na području privatnih šuma nije rađena s velikim uzorkom, pa ćemo navesti samo ukupan broj svih pregledanih vrsta. Od 336 stabala gotovo 40 % procijenjeno je kao značajno osuto. HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

14 Aktualno Dvije godine provođenja EU Regulacije o drvu Vidljiv napredak u suzbijanju ilegalne trgovine drvnom građom Zbog porasta potražnje za drvom i proizvodima od drva, ali i zbog institucionalnih te administrativnih nedostataka koji su prisutni u sektoru šumarstva u brojnim zemljama, nezakonita sječa stabala i s njom povezana trgovina postaju sve ozbiljnije pitanje. Nezakonita sječa dalekosežan je problem od velike međunarodne važnosti. Ona predstavlja značajnu prijetnju šumama jer doprinosi procesu krčenja i propadanja šuma te je odgovorna za oko 20 % globalne emisije CO 2, ugrožava bioraznolikost i dovodi u pitanje održivo gospodarenje i razvoj šuma, kao i gospodarsku održivost subjekata koji postupaju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom. Nezakonita sječa stabala doprinosi i pustošenju ali i eroziji tla te može pogoršati ekstremne vremenske pojave i poplave. Osim toga, ima društvene, političke i gospodarske posljedice, nerijetko stoji na putu dobrom upravljanju i ugrožava sredstva za život lokalnih zajednica koje su ovisne o šumama, a može se povezati i s oružanim sukobima. Europska komisija stoga je nedavno objavila izvješće o efikasnosti europske regulative o drvu koja se počela primjenjivati godine. U izvještaju se navodi kako je EU na putu k postizanju zacrtanih ciljeva u borbi protiv nezakonite Tekst: Irena Devčić Foto: Goran Vincenc sječe te ilegalne prodaje trupaca, no izazova još uvijek ima mnogo. Napredak je vidljiv kroz sve veću osviještenost europskih trgovaca, ali i kupaca, koji inzistiraju na legalnosti proizvoda svojih dobavljača. Regulativa je također potaknula zemlje članice u razvijanju sustava i usklađivanja vlastitih zakonskih akata s uvjetima europske legislative. Prve dvije godine od provođenja Uredbe o drvu počinje se primjećivati napredak u suzbijanju ilegalne trgovine drvnom građom, no i dalje je potrebno uložiti dodatni napor za rješavanje ovog problema kako od strane zemalja članica tako i od strane privatnog sektora, navodi se u izvješću Europske komisije. Od godine pa do danas uočen je značajan napredak u implementaciji europske uredbe o drvu diljem Europske unije. I dok je te bilo čak 18 zemalja članica čije regulative nisu bile u skladu s novim europskim propisima, godinu kasnije broj je reduciran na samo četiri zemlje, Grčku, Mađarsku, Rumunjsku i Španjolsku. Prošle godine Europska komisija protiv tih zemalja pokrenula je i određene prekršajne mjere zbog neusklađivanja s europskim uredbama. Na kraju izvješća zaključeno je kako ove mjere uvelike pridonose i široj borbi protiv ilegalne sječe drva na svjetskoj razini. Zaustavljanjem loše prakse prekomjernih i najčešće ilegalnih sječa, zaustavlja se deforestacija i degradacija šumskih staništa, održava biološka raznolikost i smanjuje negativan utjecaj od klimatskim promjena. 14 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

15 Aktualno U Uredbi o drvu navodi se također kako je drvni sektor od velike važnosti za gospodarstvo Unije. Organizacije gospodarskih subjekata važni su čimbenici sektora jer predstavljaju interese tih subjekata u širim okvirima i dolaze u međudjelovanje s različitim zainteresiranim stranama. Te organizacije također posjeduju znanje i sposobnost koje im omogućuju da analiziraju relevantno zakonodavstvo i svojim članovima olakšaju usklađivanje s tim zakonodavstvom, ali oni tu svoju sposobnost ne bi trebali koristiti za ovladavanje tržištem. Kako bi se olakšala provedba Uredbe i doprinijelo razvoju dobrih praksi, primjereno je priznati organizacije koje su razvile sustave dužne pažnje koji ispunjavaju zahtjeve koji proizlaze iz Uredbe. Priznavanje i povlačenje priznanja nadzornih organizacija trebalo bi provoditi na pravedan i transparentan način. Prema Uredbi, postoje dvije skupine koje posluju s drvnom sirovinom i proizvodima od drva: poduzetnici i trgovci. Poduzetnici su oni koji prvi plasiraju proizvode od drva na EU tržište i snose najveći dio odgovornosti dok su trgovci oni koji kupuju ili prodaju drvnu sirovinu ili proizvode od drva koji su već na tržištu te imaju samo obavezu vođenja evidencije svojih dobavljača i kupaca kako bi se lakše pratio put drvne sirovine. Trgovci u svim dijelovima lanca opskrbe moraju moći navesti gospodarske subjekte koji su im isporučili drvo i proizvode od drva te takve informacije moraju čuvati najmanje pet godina. Republika Hrvatska odmah je po stupanju na snagu ove europske Uredbe uskladila i svoje zakone s europskom regulativom, a nadležna tijela za provedbu jesu ministarstvo nadležno za poslove šumarstva i drvne industrije, Ministarstvo financija i Carinska uprava Republike Hrvatske, a kazne se kreću od kuna za obrtnike pa do kuna za pravne osobe koje u Europsku uniju uvezu drvo i proizvode od drva, a koji nisu pokriveni dozvolom FLEGT. FLEGT je sustav za izdavanje dozvola za uvoz drva u EU usvojen na europskoj razini još 2005.godine, čime se uspostavio dobrovoljni sustav koji osigurava da se u EU uvozi samo zakonito posječeno drvo iz zemalja koje su pristale sudjelovati u takvom sustavu. O novom sustavu pisali smo u našem časopisu čim je stupio na snagu. U svome tekstu Ratko Matošević iznio je tada prednosti koje imaju izvoznici i drvni proizvođači iz Hrvatske zbog činjenice što drvo Hrvatskih šuma posjeduje FSC certifikat što bitno bolje identificira podrijetlo sirovine jer su nositelji certifikata pod sustavom redovne godišnje kontrole i kod njih je vrlo važan sustav sljedivosti. No, samo posjedovanje FSC certifikata nije dovoljno, pa je FSC izdao i dodatne upute za nositelje certifikata kojim ih obavezuje da u skladu s primjenjivim zakonskim propisima pruže informaciju o vrsti i podrijetlu drva koje uvoze. Dvije godine od početka primjene nove europske uredbe o drvu, izvješće pokazuje kako stvari idu na bolje, no borba protiv kriminala dugotrajna je i teška i traži apsolutnu predanost svih uključenih subjekata. HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

16 Događaji Tekst: Marija Glavaš Foto: Marija Glavaš, Goran Vincenc Održana radionica Šuma i voda Suvremene metode praćenja vegetacijske aktivnosti Gostujući izlagač Ivan Tomljenović Na području Šumarije Vrbovec, UŠP Bjelovar polovinom lipnja održana je radionica Šuma i voda daljinska istraživanja i geografsko informacijski sustavi. Sudionici su dobili pregršt informacija o mogućnostima praćenja vegetacijske aktivnosti pomoću satelitskih snimaka i softverskih alata, najmodernijim tehnikama snimanja terena i vegetacije laserskom tehnologijom, uvid u razloge i početke praćenja vegetacije u šumi Česma i neke detalje o provedenim i budućim projektima u UŠP Našice financiranim iz EU fondova. Radionica Šuma i voda - daljinska istraživanja i geografsko informacijski sustavi održana je 15. lipnja u lugarnici Fuka na području Šumarije Vrbovec Uprave šuma Podružnice Bjelovar. Izlaganja su organizirale Hrvatske šume, Hrvatski šumarski institut, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Hrvatske zaklade za znanosti. Glavni je cilj bio upoznati sudionike s načinima i mogućnostima korištenja modernih tehnologija u šumarstvu. Prisutnima se najprije obratio upravitelj Šumarije Vrbovec Željko Gubijan poželjevši im dobrodošlicu. Objasnio im je razloge zahvata i analiza u šumi Česma koja se nalazi u sklopu Šumarije Vrbovec te najavio glavnu temu, tj. praćenje i analize uz pomoć novih tehnologija. Sudionike je pozdravio i dekan Geodetskog fakulteta Damir Medak podsjetivši na činjenicu da se geodetska znanost razvila iz šumarske znanosti te je ukazao na dobrobit povratka zajedničkim istraživanjima. Razloge i početke analiza u Česmi prisutnima je približio nekadašnji upravitelj Šumarije Vrbovec Đuro Kauzlarić. Glavni razlog početka praćenja stanja u Česmi bilo je sušenje koje se najviše očitovalo na hrastu lužnjaku krajem osamdesetih godina. Zbog toga se pokušalo metodama sanacije i obnove, ali su rezultati izostali pa je šumarija u dogovoru i suradnji s Hidrometeorološkim zavodom započela mjerenja razina podzemnih voda na tom području. Nakon što su istraživanja preuzeli šumari znanstvenici iz HŠI - a u tlo su postavljeni pjezometri s kojih su podatci uzimani dva puta tjedno. Prema ideji Đ. Kauzlarića okomito, na tok rijeke Česme izgrađena je prva brana. Poslije je na brani izgrađena preljevnica koja ima ulogu otjecanja suvišne vode čime se sprječava poplava. Druga brana postavljena je nizvodno na starom isušenom koritu, a zatim je odabrano po pet lužnjakovih stabala kako bi se pratio utjecaj zahvata, unutar i izvan dohvata brane. Odabranim stablima mjerio se prirast svakih tjedan dana. Vremenom je prikupljen velik broj podataka temeljem kojih je uočeno da je prirast stabala uz branu veći za čak 46 % u odnosu na stabla izvan utjecaja. Dr. sc. Jasna Medak iz HŠI - a mjerila je fitocenološka kretanja, a u vrijeme postavljanja pjezometara izvršena su i detaljna pedološka istraživanja. Upravitelj Željko Gubijan kazao je kako su mjerenja pokazala da je nivo vode nakon izgradnje brana trajno podigao za 1,5 m. Dr. sc. Pilaš iz HŠI - a održao je izlaganje na temu Projekt AFORENSA prostorno-vremenska dinamika šumske vegetacije na području UŠP Bjelovar analizom multispektralnih satelitskih snimaka srednje rezolucije. Prisutne je upoznao s činjenicama da se u sklopu projekta već drugu godinu vrše praćenja Česme uz pomoć satelitskih snimaka. Pri tome se 16 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

17 koriste snimke srednje rezolucije od 255 m do jednog kilometra koje se, kako je naglasio mogu besplatno preuzeti s weba. U tu su svrhu uz pomoć GPS uređaja određene točne lokacije unutar Česme, a zatim su za iste s web stranica preuzete satelitske snimke za razdoblje od 16 godina. Analiza dobivenih podataka za razdoblje od do godine pokazala je točna mjesta na području Česme na kojima je došlo do povećanja, odnosno smanjenja vegetacijske aktivnosti. Na koji se način vrše analize vegetacijske aktivnosti detaljnije je pojasnio Luka Rumora s Geodetskog fakulteta u svom izlaganju pod naslovom Analiza učinka vodno retencijskih zahvata na šumsku vegetaciju u šumi Česma korištenjem multispektralnih Landsat snimaka. Rezultati mjerenja razine vode dobiveni uz pomoć pjezometara uspoređivani su s podatcima dobivenim uz pomoć besplatnih Landsatovih snimaka. Pri tome je razina vode praćena na dubinama od 20, 60, 130 i 200 cm, a rezolucija snimaka iznosila je 30 m. Rumora je istaknuo kako su mjerenja kretanja vegetacije provođena prije i poslije postavljanja brana. Mjerna jedinica kojom se koristio za mjerenje je određeni tip vegetacijskog indeksa NVI. Od kanala je koristio one koji uključuju vidljivu crvenu svjetlost i blisku infracrvenu svjetlost. Prvu lišće snažno upija, a drugu snažno odbija, zbog čega su matematički dobivene razlike najveće upravo kod korištenja ovih kanala. Analize koje su uključivale i druge parametre pokazale su pozitivne promjene, osobito na jezerskoj brani što je potvrdilo terenska mjerenja. Najveće su promjene vidljive u sastojinama u kojima je napravljena obnova. Događaji i određeno područje, tj. koji je prilagodljiv potrebama korisnika. Stručnjacima je omogućeno unijeti u program podatke prikupljene na terenu i automatski dobiti rezultate. Dr. Miler govorio je o praktičnom pokusu koji je osmislio i proveo na vegetaciji u urbanoj sredini. To je uključivalo snimanje ulice bogate vegetacijom s obiju strana. Pri tome je, kako je naglasio, nastojao da uložena novčana sredstva budu što manja. Za snimanje je koristio modificiranu GoPro kameru kakve su specijalno prilagođene za snimanju video zapisa u infracrvenom dijelu spektra i kameru koja snima u vidljivom RBG spektru. GoPro kamera je modificirana na način da je RBG leća zamijenjena bliskom IC. Kamere su spojene s GPS uređajem i tabletom. Na serveru je načinjena procesna skripta te je s weba preuzeta hrvatska aplikacija za geodiferenciranje koje predstavlja postupak pridruživanja geografskih koordinata ili pravokutnih koordinata određenoj kartografskoj projekciji pojedinim točkama. Odabran je najpogodniji indeks i zatim provedeno ručno vektoriziranje. Ova se terestrička metoda detekcije vegetacije pokazala učinkovitom jer je dobivena točnost od preko 95 %. Izlaganje kolege Đure Kauzlarića Kolega Dekanić daje dodatna objašnjenja Dr. Pilaš prisutne je obavijestio kako je od prošle godine dostupna nova europska satelitska misija Sentinel koja omogućuje rezoluciju od 10 m. Na temu AFORENSA WEB GIS: vizualizacija podataka na području UŠP Bjelovar izlagali su dr. sc. Ivan Medved zaposlen u HŠI - ju i dr. sc. Mario Miler s Geodetskog fakulteta. Dr. Medved je pojasnio koji su još podatci i materijali prikupljani te koji su softverski paketi korišteni. U svrhu obrade i analize podataka u institutu su prikupljene karte staništa, pedološke karte, objedinjene su i sistematizirane lokacije pjezometara te sakupljeni klimatski i drugi podatci. Nakon testiranja raznih softverskih paketa, uspjeli su uspostaviti softver koji računa rezultate za željeno vremensko razdoblje S najnovijom tehnikom snimanja vegetacije koja za razliku od satelitskog snimanja ne podliježe ograničenjima kao što su meteorološke pojave, poput oblaka, prisutne je upoznao gostujući izlagač mr. sc. Ivan Tomljenović. U Hrvatsku je stigao sa Sveučilišta u Salzburgu, Zavoda za geoinformatiku, a održao je izlaganje na temu Primjena daljinskih istraživanja u nadzoru i modeliranju šuma s posebnim osvrtom na LiDAR sustav. Riječ je o sustavu koji se za snimanje koristi laserima koji mogu biti pričvršćeni na razne vrste letjelica poput aviona ili helikoptera. Za pridobivanje snimaka potrebno je i više GPS uređaja, bazna stanica i sateliti. Tomljanović je nabrojio tipove LiDARa pojasnivši koji je namijenjen za kakva snimanja. Najjednostavniji među njima su daljinomjeri koji mjere udaljenosti, a služe u topografiji pa su primjenjivi u šumarstvu. Nabrojio je i neke od svemirskih sustava poput Vegetation canopy LiDAR koji je namijenjen snimanju šumskog obrasta. Pojasnio je kako funkcionira samo snimanje, tj. pojam višestrukih povrata od koji prvi povrat čine laserske zrake koje su doprle do najviših točaka na Zemlji, u našem slučaju vrhova krošanja. HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

18 Događaji Brana na rijeci Česmi Pjezometar Slijedeći, odnosno drugi povrat predstavljaju laserske zrake koje se odbiju od najviših grana, a posljednji povrat dobije se od zraka koje se odbiju od tla. Oduzimanjem prvog povrata od zadnjeg dobiva se volumen šume. Za snimanje samo sloja tla najpogodniji je Hillshade model koji omogućuje projektiranje šumskih komunikacija ili očitanje količine mrtvog drveta i sl. Format u koji se pohranjuju podaci LiDARa naziva se LAS. Stjepan Dekanić iz Instituta za razvoj održivih ekosustava dodatno je pojasnio kako se kod računanja visina dobivaju rezultati od 95 % točnosti, a za volumen po hektaru oko 80 % te je sustav za sada isplativ za mjerenje velikih površina obraslih šumom, kakve je nemoguće izmjeriti terenski, npr. u Kanadi. Dr. Pilaš je pojasnio kako je najveća primjena LiDARa u praćenju kalamiteta i projektiranju šumskih komunikacija. Nataša Rap voditeljica Odjela ekologije u UŠP Našice održala je izlaganje pod naslovom Mogućnost korištenja EU INTERREG fondova primjeri iz UŠP Našice. Izlaganje se odnosilo na dosadašnja ostvarenja i buduće planove koji bi se realizirali uz pomoć novčanih sredstava iz EU fondova. Prisutne je podsjetila kako su Našice prva UŠP koja je prijavila i uspješno provela projekt u sklopu nekad aktualnog IPARD programa. Projekt se odnosio na obnovu u Domovinskom ratu devastiranog arboretuma Lisičine. U sklopu programa INTERREG komisiji su na procjenu predana dva prekogranična hrvatsko mađarska projekta. U sklopu prvog planira se daljnja obnova te modernizacija arboretuma. Modernizacija uključuje izradu interaktivne karte te aplikacije s osnovnim podatcima o biljkama koju će biti moguće preuzeti na mobilni uređaj. Drugi projekt odnosi se na područja smještena uz mađarsku granicu i područja u neposrednoj blizini. Riječ je o obnavljanju ekološke raznolikosti, a kao i prethodni uključuje partnere iz Mađarske. U Hrvatskoj je naglasak na mjerenju podzemnih voda obzirom da na području UŠP Našice postoji veći problem sušenja sastojina hrasta lužnjaka. Plan uključuje ugradnju elektronskih naprava na već postavljene pjezometre i postavljanje novih, nakon čega bi se očitanja mogla obavljati daljinski. Sljedeća stavka je nabava nekoliko meteoroloških stanica, što uz poboljšane pjezometre čini osnovu za daljnja istraživanja. U istraživanje bi uključili snimanje uz pomoć LiDAR uređaja, što bi se provelo kroz pilot studiju na području Šumarije Koška, gdje bi analize ekosustava dale smjernice za budući razvoj ekosustava i gospodarenja šumom i vodom - kazala je Rap. Plan je, koji uključuje mađarske kolege, stvoriti koridor bez invazivnih vrsta. Hrvatske šume, točnije UŠP Našice planiraju načiniti katalog invazivnih vrsta i mobilnu aplikaciju uz pomoć koje će se nakon fotografiranja invazivne vrste u šumi na webu automatski učitati točna lokacija pronalaska. U šumarstvu se sve više koristi nova tehnologija 18 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

19 Događaji Detalj sa završnog sastanka u Muljavi FSC inspekcija Hrvatske šume položile težak ispit Tekst Foto: Goran Vincenc Krajem svibnja, u Hrvatske šume su stigli inspektori Woodmarka koji su zaduženi za kontrolu FSC certifikata u ovome dijelu Europe. Ove godine inspektori su imali superviziju u vidu predstavnika ASI-ja koji nadgledaju inspektore kako bi pravila FSC certifikata bila zagarantirano provedena. Unatoč dvostrukoj kontroli, Hrvatske šume su položile ispit što je dokaz predanosti i kvalitetnoga rada svih zaposlenika. U petodnevnom posjetu Hrvatskim šumama krajem svibnja stigli su inspektori Woodmarka. Inspektor Stanislav Lazarov iz Bugarske te Jorge Trevin iz Argentine obišli su područje kojim gospodare Uprave šuma podružnice Karlovac, Sisak te Ogulin dok je na području UŠP Osijek napravljen dodatni kontroling prošlogodišnje inspekcije. U Karlovcu je održan i početni sastanak da bi završni sastanak inspektori Woodmarka i ASI-ja odradili u Lovačkoj kući Muljava, UŠP Karlovac. Pored inspektora Woodmarka u posjeti je cijelo vrijeme bio i Tomas Malauskaa iz Litve, član ASI-ja koji je zadužen za kontrolu inspektora Woodmarka. Dodatnom kontrolom vlasnici FSC certifikata žele osigurati dosljedno provođenje FSC normi te provođenje inspekcijskog nadzora u skladu s međunarodnim akreditacijskim normama. Samim time, proces kontrole normi bio je zahtjevniji nego inače jer su inspektori zbog supervizije gledali i najsitnije detalje. No gledajući općenito, Hrvatske šume d.o.o. uspješno su položile ovaj teški ispit, što nam je potvrdio i Ratko Matošević, direktor HŠ Consulta, te glavni FSC koordinator za hrvatske šume d.o.o. - Pronađen je određeni broj nesukladnosti koji se vrlo lako mogu riješiti unutar našeg sustava. Većinom je riječ o sitnim lokalnim nedostatcima vezanim za inspekcijski pregled, ništa strašno. Ono što je zadovoljavajuće jest da smo unatoč jakom inspekcijskom nadzoru i dodatnoj superviziji položili ispit na što možemo biti vrlo ponosni, istaknuo nam je tijekom razgovora Matošević. FSC certifikat, uz neke druge certifikate, predstavlja važan dokument bez kojeg hrvatska drvna industrija ne bi mogla staviti na tržište Europske unije koje je našim pilanarima najvažnije i najpotentnije, niti jedan izrađeni proizvod. Stoga je od interesa za cijelu drvnu industriju Hrvatske kako za proizvođača sirovine, tako i za proizvođače finalnih proizvoda,imati ovaj vrijedni certifikat na svojim proizvodima. Certifikatom se potvrđuje kako se šumama i šumskim zemljištem gospodari odgovorno u skladu s postulatima potrajnoga gospodarenja zbog čega su Hrvatske šume još godine zavrijedile ovaj vrijedni dokument na području svih državnih šuma kojima gospodare. Valja napomenuti kako se FSC certifikat obnavlja svakih 5 godina za vrijeme kojih su česti posjeti inspektora. Trenutni certifikat Hrvatske šume su dobile godine i vrijedi sve do iduće godine kada kreće proces obnove certifikata. Ukoliko želimo obnoviti certifikat, važno je eliminirati sve uočene nedostatke. - Uvjereni smo kako će se svi uočeni nedostatci do sljedeće godine, kada krećemo u proces, obnove ukloniti te da ćemo dobiti certifikat na razdoblje od pa sve do godine izjavio je za kraj Matošević. Jorge Trevin, supervizor ASI tima iz Argentine HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

20 Događaji Zdenko Turniški, dobitnik Grand prixa Tekst: Goran Vincenc Foto: Goran Dorić 12. salon Šuma okom šumara Jutro na sadnji hrasta osvojilo Grand prix Bjelovarski salon fotografije Šuma okom šumara sa međunarodnim djelovanjem otvorio je svoja vrata uoči Dana hrvatskog šumarstva 20. lipnja na novoj lokaciji, u Kulturnom i multimedijalnom centru Bjelovar gdje je održano svečano otvorenje kao i dodjela nagrada. I ove godine stiglo je pregršt fotografija iz cijele regije, a žiri je imao izrazito težak zadatak izabrati najbolje. Tročlani ocjenjivački sud u sastavu: Antun Krešić, akademski slikar, Dubravko Adamović, akademski slikar te Berislav Rubčić, fotograf,našli su se 15. svibnja u lugarnici Rogović kut na području Šumarije Bjelovar, mjestu gdje su šumari i umjetnici svoje dugogodišnje druženje prenijeli u sjajnu izložbu na otvorenom Svijetle pruge, te su odabrali najbolje fotografije za 12. po redu izdanje popularnog salona Šuma okom šumara. Pozivu na ovogodišnji Salon odazvalo se 38 autora koji su ukupno poslali 356 fotografija od kojih je 229 bilo u pojedinačnoj konkurenciji dok je 127 poslano u 33 serije. Žiri je na kraju odabrao 30 autora s ukupno 185 fotografija koji će predstavljati ovogodišnji salon. Grand prix 12. Bjelovarskog salona fotografije Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem pripao je Zdenku Turniškom, djelatniku Šumarije Osijek, za seriju fotografija pod nazivom Jutro na sadnji hrasta. Prvu nagradu u kategoriji serije žiri je dodijelio Hrvoju Čelikoviću, djelatniku Šumarije Okučani, za seriju Elvira dok je drugu nagradu u istoj kategoriji osvojio Miran Orožim iz Slovenije za seriju Natjecanje, a treće je mjesto otišlo u Mađarsku autoru Antalu Tarjani za seriju pod nazivom Titans Kampf. U kategoriji pojedinačnih fotografija prvu je nagradu osvojio Laszlo Greguss Geza iz Mađarske za fotografiju Ich stibitzte einen Samanchen, drugu je osvojio prošlogodišnji pobjednik Goran Dorić, djelatnik Šumarije Stara Gradiška, za fotografiju Naopačke dok je treću osvojio Oliver Vlainić iz UŠP Karlovac za fotografiju Plava meta. Tradicionalni Bjelovarski salon fotografije Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem omiljena je manifestacija brojnih šumara u Hrvatskoj i regiji, kao i brojnim ljubiteljima ovoga žanra fotografija. Ove godine, izložba je postavljena u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar gdje je upriličeno otvorenje kao i dodjela nagrada najboljim autorima. Pohvale u kategoriji serije dobili su Goran Cajzek iz Direkcije Zagreb za seriju Osmjeh na licu mome, Laszlo Greguss Geza za Bussard tragt seine Prise, te Marinko Bošnjaković iz Šumarije Obrovac za seriju Nervatura lista. U kategoriji pojedinačnih fotografija također je pohvalu dobio Goran Cajzek za fotografiju pod nazivom U mirovini koja je ujedno izabrana i za plakat 12. Salona, zatim Darko Posarić iz UŠP Vinkovci za fotografiju Dobro jutro, te Željko Gubijan iz Šumarije Vrbovec za fotografiju Braco požuri! Zbog obilježavanja 260. obljetnice osnutka Grada Bjelovara galerija Nasta Rojc Gradskoga muzeja u Bjelovaru, koja je stalno mjesto postavke ove izložbe, bila je zauzeta, stoga je otvorenje ovogodišnjega Salona premješteno u Kulturni i multimedijski centar Bjelovar, dok će izložba biti postavljena u galeriji Nasta Rojc u rujnu ove godine kako bi je građani imali prilike vidjeti. Ipak, kako se otvorenje izložbe i dodjela nagrada već tradicionalno održava uoči Dana hrvatskog šumarstva, u KMC Bjelovar bit će izložene samo nagrađene i pohvaljene fotografije koje će građani moći vidjeti u predvorju iste. Bjelovarski salon fotografija Šuma okom šumara s međunarodnim djelovanjem svake godine organizira bjelovarski ogranak Hrvatskog šumarskog društva. 20 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

21 Događaji Ni ove godine nije izostala nagrada Hrvatske šume prepoznatljiva sastavnica Floraarta Hrvatske šume d.o.o. i ove su se godine uspješno predstavile na Floraartu, najvećoj i najznačajnijoj izložbi u jugoistočnom dijelu Europe. Izložba je održana po 51. put, od čega deseti jubilarni put na prostoru zagrebačkog parka Bundek, u razdoblju od 30. svibnja do 5. lipnja. Na poziv gradonačelnika Grada Zagreba otvorila ju je pomoćnica ravnatelja Ustanove za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ljubica Lukačić. Kada se neki događaj ponavlja u isto vrijeme i na istom mjestu i k tome je svaki put rado posjećen, isti postaje prepoznat. To je svakako slučaj s međunarodnom, vrtnom izložbom Floraart koji je postao asocijacija na Bundek, a svojim sudjelovanjem na toj izložbi u kontinuitetu prepoznatljiv je postao i izložbeni prostor Hrvatskih šuma d.o.o. Prepoznatljiv je postao kao mjesto na kojem se građanstvo može informirati o ponudi naših rasadnika, ali i mjesto koje pruža vrlo ugodnu i opuštajuću atmosferu. Uz to je neizostavno postalo priznanje organizatora Hrvatskim šumama d.o.o., a ove godine naši su radnici dobili zaslužnu drugu nagradu za proizvodnju dendro materijala. Valja istaknuti da je konkurencija ove godine bila velika, jer je izlagalo više od Brojni posjetitelji obišli su izložbeni prostor Hrvatskih šuma Tekst: Marija Glavaš Foto: Tatjana Đuričić Kuric dvjesto proizvođača i aranžera biljnog materijala. Priznanje je našim radnicima dolazilo i od posjetitelja od kojih su neki poželjeli da dio parka na kome izlažu Hrvatske šume d.o.o., ostane trajno uređen kao što je to za trajanja izložbe. No krajnjem rezultatu, tj. visoko estetski uređenom i ujedno opuštajućem prostoru koji pruža ne samo informacije o prodajnoj ponudi, već daje i edukativni doprinos građanstvu s težištem na rasadničku proizvodnju prethodi veliki rad. Mirni kutak pod velikim topolama potpunosti je u suprotnosti s užurbanim pripremama koje su prethodile. Valjalo je osmisliti konačan izgled izložbenog prostora, odabrati vrste i broj biljaka i smisleno postaviti sve druge sadržaje kao što su vrtne garniture, informativne table, drvena ograda, žardinjere i dr. Kao i svake godine glavne zasluge za projekt, odnosno organizaciju i osmišljavanje nosi Uprava šuma podružnica Zagreb, a glavna koordinatorica je Tatjana Đuričić Kuric. Njoj je, kako je istaknula, veliku pomoć u organizaciji kao i prijedlozima, pružila upraviteljica radne jedinice Rasadnici Zagreb Nives Salopek. Uz to se Salopek pobrinula oko redovnog zadatka kojim se prigodom ovakvih izložbi zadužuju radnici u rasadnicima. Odnosi se na odabir i otpremu reprezentativnih hortikulturnih i šumskih biljaka. Tako je još biljaka tipičnih za kontinentalni dio Hrvatske koje su viđene na Floraartu pristiglo iz rasadnika koji se nalaze na području UŠP Koprivnice i još više iz UŠP Požege gdje djeluje šumski rasadnik Hajderovac. U flori tipičnoj za submediteran i Mediteran posjetitelji su HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

22 Događaji uživali zahvaljujući radnicima zaposlenim u rasadniku Frančeskija na području UŠP Buzet i u rasadniku Podbadanj koji djeluje unutar UŠP Senj. Odabir i dostava biljaka iz navedenih rasadnika izvršen je u dogovoru i uz suglasnost Mirjane Grahovac Tremski, više stručne suradnice rasadničke proizvodnje Hrvatskih šuma d.o.o. Biljke su bile smještene u boksevima omeđenim ogradama, žardinjerama, košarama ili keramičkim posudama, po tlu je bila razastrta sječka, a duž prostora je vodila stazica od okruglih oblutaka, a sve zajedno je djelovalo lijepo i uredno i istodobno prirodno i opuštajuće. Uz zelenilo kao i uvijek bio je izložen vrtni namještaj, sjenice i pergola, odnosno proizvodi koje izrađuju radnici zaposleni u UŠP Požega i Zagreb što su mnogi posjetitelji iskoristili za odmor. Posjetiteljima koji bi prošetali našim izložbenim prostorom i koji su iskazali interes doznati nešto više, o prodaji sadnica ili šumarstvu općenito, kao i uvijek ljubazno i strpljivo, odgovarali su dežurni radnici Hrvatskih šuma d.o.o. tijekom čitavog tjedna, koliko je trajala izložba. Jedna od tabli postavljenih na izložbi nosila je naslov Duh šume. Tekst na istoj je jasno upućivao na potrebu za očuvanjem naših šuma, jer one predstavljaju naš prostor, naše slobode i cjelovitosti, te podsjećao kako je naša imitacija prirodnih procesa ipak samo imitacija. Zato su naši rasadnici od iznimnog značaja za našu domovinu. U njima se od biranog reproduktivnog materijala proizvode sadnice kojima se pošumljavaju naše šume, a na Floraartu svake godine zapravo predstavljamo jedan djelić te proizvodnje. Predstavljamo plodove rada kojima čuvamo prostor naše slobode i cjelovitosti. Projekt ForestEye Vatrogasna vježba za bolju zaštitu pograničnih područja Šumarija Sinj bila je domaćin vatrogasne pilot vježbe održane u sklopu projekta ForestEye u okviru EU IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina Vježba je održana na graničnom predjelu Bili brig, a u njoj su sudjelovale interventne jedinice Hrvatskih šuma, Hercegbosanskih šuma te DVD-a Sinj. Izvrstan je to primjer suradnje dviju država na projektu koji ima za cilj povećati kvalitetu življenja stanovnika s obje strane granice. Tekst: Goran Vincenc Foto: Goran Vincenc, Marino Vidović Projekt ForestEye polako, ali sigurno primiče se svojemu završetku, a jedna od najvažnijih stavki u sklopu projekta jest uspostava interventnih timova između dvaju šumarskih tvrtki koje su uključene u projekt kao i vatrogasnih postrojbi s obje strane granice. U tu svrhu održana je zajednička vježba interventnih postrojbi Hrvatskih šuma i Hercegbosanskih šuma koji su u suradnji s vatrogasnom postrojbom Sinj, pred brojnim uzvanicima odradili pokaznu vježbu u kojoj je prema scenariju požar nastao na hrvatskoj strani, ali je nošen vjetrom nastavio put kretanja prema BiH. Pokazna vježba održana je na graničnom lokalitetu Bili brig. Prilikom vježbe, požar je vrlo brzo lokaliziran djelovanjem interventnih postrojbi koje su potpomognute sinjskim vatrogascima. Kolegice iz Hrvatskih šuma uvijek s osmijehom dočekuju posjetitelje našeg štanda Ove godine posebno su tražene bile sadnice divlje trešnje Zaštitna oprema financirana iz sredstava projekta ForestEye 22 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

23 Događaji Interventni timovi u akciji - Ova je vježba pokazala veliku spremnost interventnih postrojbi s obiju strana granice, a cilj joj je bio uspostaviti koordinaciju u slučaju krizne situacije u pograničnom području kako bi se štete od eventualnih požara svele na minimum, - izjavio je Zoran Šunjić, voditelj projekta ForestEye, te naglasio Projektom ForestEye obuhvaćeno je nekoliko aktivnosti kao što su upravljanje projektom i koordinacija, uspostavljanje prekograničnog protupožarnog interventnog tima i kreiranje akcijskog plana, poboljšanje pristupa za šumsko protupožarne intervencijske postupke, uspostavljanje edu-info centara i poučno rekreativnih staza, edukacija i podizanje svijesti te vidljivost i promocija kao i nabavka opreme za djelatnike šuma i vatrogasnih postrojbi. Interventni timovi su opremljeni zaštitnom opremom i obućom, kacigama i dodatnom opremom financiranom iz sredstava projekta ForestEye čija je ukupna vrijednost eura u okviru EU IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska Bosna i Hercegovina Vježbu su nadgledali član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok te predsjednik Uprave Hercegbosanskih šuma Draško Brnić koji su izrazili veliko zadovoljstvo suradnjom dviju tvrtki na projektu ForestEye kao i samom vježbom koja će doprinijeti unaprjeđenju kvalitete života u pograničnom području smanjenjem rizika i šteta od prirodnih katastrofa uzrokovanih šumskim požarima. Član Uprave Hrvatskih šuma prilikom govora u Sinju HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

24 Događaji Požar je brzom reakcijom stavljen pod kontrolu - Hrvatske šume, kao i Republika Hrvatska ovim projektom su dobile nove infrastrukturne objekte kao i bolja rješenja u sustavu protupožarne zaštite,a obje države su dobile jaču suradnju i kvalitetniju povezanost protupožarnih institucija - rekao je tom prigodom Ivan Ištok. Draško Brnić, predsjednik Uprave ŠGD Hercegbosanske šume sa sjedištem u Kupresu, iskazao je zadovoljstvo brojnim benefitima koje će njegova tvrtka i Kanton dobiti ovim projektom poput protupožarnih putova, protupožarnih osmatračnica, a što je najvažnije edukacije mladih o opasnostima koje donose požari te njihovom sprječavanju i privremenom djelovanju. Vježbu su pratili i predstavnici lokalne samouprave grada Sinja kao i dužnosnici Hercegbosanske županije koji su dali veliku potporu ovome projektu. Do sada se uglavnom radilo po principu gdje svatko gasi svoje područje no kako vatra ne poznaje granice, izrada akcijskoga plana s točno određenim mjerama, uputama i postupcima u slučaju prirodne nepogode u mnogome će pomoći u budućoj borbi protiv vatrenih stihija. Nakon odrađene vježbe za sudionike je organizirano druženje uz osvježenje i domjenak na lugarnici Peruča nadomak istoimenog jezera. Druženje sudionika nakon vježbe 24 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

25 Događaji U početku je pomagao i šumski sjekač Svijetle pruge Četrnaest godina prijateljske suradnje Skulptura Simbioza Uprava šuma podružnica Bjelovar godinama aktivno pomaže projekt Svijetle pruge. Riječ je o velikoj galeriji drvenih skulptura na otvorenom zahvaljujući kojoj je porasla posjećenost okolici općine Veliko Trojstvo, tj. području kojim gospodari Šumarija Bjelovar. Hrvatske šume d. o. o. svake godine studentima u klasi prof. Slavoljuba Drinkovića osiguraju materijal, hranu i smještaj, a mladi budući kipari svake godine iznova promijene vizuru njihova radnog okruženja i tako doprinesu promociji ne samo šumarije, već i čitavog bilogorskog kraja. Predio koji vodi duž šumske ceste Maglenča Šandrovec, predstavlja dionicu koja čini Šumariju Bjelovar jedinstvenom u Hrvatskoj. To je lokacija koja svake godine promijeni vizuru, a zbog čega je šumarija dobila na vrijednosti rekreativne funkcije. Na potezu između ceste i lijepe bilogorske listopadne šume uzdiže se, svake godine sve obraslija, još jedna šuma šuma velikih drvenih skulptura. Skulpture koje čine jedinstvenu galeriju na otvorenom izrađuju studenti Akademije likovnih umjetnosti, polaznici kiparskog odsjeka u klasi prof. Slavoljuba Drinkovića. Profesor Drinković idejni je začetnik galerije, a ideju su od početka prepoznale Hrvatske šume d.o.o. koje po dogovoru svake godine studentima osiguraju smještaj u lugarnici Rogvić kut te materijal. Takva prijateljska suradnja Uprave šuma podružnice Bjelovar i Kiparskog odsjeka traje punih četrnaest godina, točnije od godine. Radnici Šumarije Bjelovar i ove su godine posebno za studente odabrali nekoliko hrastova kitnjaka iz dovršnog sijeka. Hrast je odabran zbog svojih svojstava tvrdoće i trajnosti, a građa je dodatno pripremljena za rad na lokalnoj pilani te su pred lugarnicu stigli oljušteni trupci. Studentima je u radu u početku pomagao sjekač koji je prema njihovim uputama krojio trupce. Tijekom devet dana, koliko je trajala terenska nastava u šumi, gosti i domaćini iskoristili su priliku jedni drugima zaviriti u tajne struke i ponešto naučiti. Studentica 4. godine Mirna Krnjeta otkrila je šumarima kako se na drvu primjenjuje tehnika paljenja kako bi se drvo omekšalo i time postalo Tekst: Marija Glavaš Foto: Marija Glavaš, Željka Bakran podatnije za rad, uklonili se nezdravi dijelovi, ali i kako bi se zaštitilo. Mladi umjetnici od šumara su naučili ponešto o biologiji hrasta i općenito o šumi koja im je tih dana predstavljala svakodnevno okruženje. Šumari domaćini upoznali su i alate uz pomoć kojih se trupci preobražavaju u umjetnička djela, a korištene su sjekire, svrdla, dlijeta, kutne brusilice, ljepila, tiple i dr. Docent Neven Bilić, koji je pratio desetak studenata 2., 3. i 4. godine, pojasnio je kako ova radionica za njih ima velik značaj jer predstavlja prvi susret s velikim formatom s kakvim će u buduće raditi u praksi. Pojasnio je i kako su u praksu uveli pravilo prema kojem mlađi student pomaže starijem i na taj način stiče dodatnu praksu. Zadana tema ove je godine bila Skulptura u prostoru prirode, a fuzija mašte i fizičkog rada bilogorski je krajolik obogatila skulpturama nazvanim Ognjena zemlja, Simbioza i Casus belli (Povod za rat). Nekoć je cestom pored koje su postavljene skulpture prolazila samo biciklistička ruta i na toj dionici se malo tko zaustavljao. Danas posjetitelji zaustavljaju automobile i izlaze kako bi bolje razgledali skulpture i fotografirali ih. Tako radnici šumarije zahvaljujući ovoj galeriji ostvaruju bolju komunikaciju sa svojim sugrađanima. Svojim učešćem u projektu Svijetle pruge, Hrvatske šume d.o.o. ne samo da doprinose svojem ugledu, nego i ugledu Hrvatske. HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

26 Vijestice iz podružnica UŠP Našice Od uzgojnih radova u tijeku je doznaka stabala, njega pomlatka, strojno probijanje i održavanje uzgojnih staza. Tijekom sječe i izrade F1 ostvareno je m 3 oblovine i m 3 prostornog drveta, što ukupno iznosi m 3. Prodaja na panju ostvarena je s m 3. Tijekom faze privlačenja F2 ostvareno je m 3 oblovine i m 3 prostornog drveta, što ukupno iznosi m 3. Tijekom otpreme F3 ostvareno je m 3 oblovine i m 3 prostornog drveta, što ukupno iznosi m 3. Drvna zaliha u šumi na dan 30. lipnja iznosila je m 3 oblovine i m 3, što ukupno iznosi m 3. Na pomoćnom stovarištu drvna je zaliha iznosila m 3 oblovine i m 3 prostornog drveta, što ukupno iznosi m 3. Na glavnom je stovarištu iznosila m 3 oblovine i m 3 drveta, što ukupno iznosi m 3. U tijeku su terenski uređivački radovi u Šumariji Voćin, u gospodarskoj jedinici Đedovica Trešnjevica i u Šumariji Đurđenovac u gospodarskoj jedinici Krndija Gazijska. Obavlja se pregled i otkup šuma. Od 19 zadovoljavajućih ponuda, dio je dobio odluke za otkup od strane Uprave društva Hrvatskih šuma d.o.o. Dio je na čekanju zbog usuglašavanja cijena sa strankama. Ukupno je izvršenje prodaje ostvareno u iznosu od 84,02 mil. kn, dok je za mjesec lipanj ostvareno u iznosu od 8,7 mil. kn. Ostvarena prodaja po djelatnstima u šumskoj mehanizaciji iznosi 654 tis. kn, građevinarstvu 1,5 mil. kn, lovstvo 17,9 tis. kn, ugostiteljstvo i turizam 76,8 tis. kn, ostale djelatnosti 610 tis. kn. I stručne službe 82 tis. kn. UŠP Koprivnica Tijekom mjeseca svibnja i lipnja realizacija sječe i izrade iznosi m 3 oblovine i m 3 prostornog drva, što ukupno iznosi m 3. U prvih šest mjeseci ostvarena je proizvodnja drvne mase od m 3, odnosno 55 % planirane proizvodnje. Na području UŠP Delnice u Šumariji Crni Lug u gospodarskim jedinicama Crni Lug i Suha rečina na radovima sječe i izrade, te privlačenja s 10 zaposlenika i 2 zglobna traktora E 120 tijekom mjeseca svibnja i lipnja proizvedeno je m 3. Od uzgojnih radova tijekom svibnja i lipnja rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika, te čišćenja na površini od 660 ha. Održana su stručna povjerenstva pri izradi programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Kloštar Podravski Pitomača i programa gospodarenja šumama posebne namjene za gospodarsku jedinicu Park šume grada Varaždina. Završeni su terenski radovi na području UŠP Senj za izradu programa gospodarenja za gospodarske jedinice Pag i Novalja te programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Paške šume. Završena su prva tretiranja hrasta zbog zaštite od pepelnice na površini 413 ha. U tijeku su tretiranja ponika drugi put, a do sada je napravljeno 51 ha. UŠP Požega Izvršenje sječe i izrade u svibnju i lipnju iznosilo je m 3, a prosječna ostvarena norma na F1 16,75 m 3 /R.dan, odnosno 113 %. Otprema drvnih sortimenata kupcu u svibnju i lipnju mjesecu ostvarena je s m 3. Zaliha drvnih sortimenata na dan 30. lipnja iznosila je m 3. Proizvodnja tucanika i ostalih frakcija u svibnju i lipnju ostvarena je s m 3. Iz vlastitih kamenoloma u ovom periodu je otpremljeno m 3. Zalihe tucanika u vlastitim kamenolomima na dan 30. lipnja iznose m 3. Izgradnja donjeg stroja šumske ceste ostvarena je u dužini od 3,52 km. Izgradnja i održavanje šumskih traktorskih vlaka izvršeno je na dužini od 20,68 km. Održavanje šumskih prometnica izvršeno je u vrijednosti kn. Odjel za uređivanje šuma izvršio je završne radove na 100 ha za izradu gospodarske osnove za gospodarsku jedinicu Zapadni Papuk Zvečevački. Izvršene su izvanredne revizije na području UŠP Split: u gospodarskoj jedinici Koprsnica za površinu od ha te u gospodarskoj jedinici Čemernica za površinu od ha i u gospodarskoj jedinici J. Strazbenica za površinu od ha. Od uzgojnih radova u svibnju i lipnju su izvršeni: priprema staništa na površini od 36,00 ha, njega mladika na površini od 42,00 ha, čišćenja koljika na površini od 60,00 ha, doznaka stabala glavnog prihoda u količini od m 3 doznaka stabala prethodnog prihoda količini od m 3. UŠP Bjelovar U prvom polugodištu godine na radovima sječe i izrade od godišnje planiranih m 3, izvršeno je m³ ili 49 %, od čega m³ vlastitim kapacitetima, m 3 s radnicima UŠP Delnice, m 3 putem privatnih poduzetnika, m 3 putem prodaje na panju i m 3 putem prodaje kraj panja i samoizrade. U istom razdoblju prodano je m 3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od kn uz prosječnu cijenu od 353 kn/m 3. Izvršenje Plana prodaje je 57 %, a financijsko izvršenje je 66 %. Na području Šumarije Lipik 27. lipnja dogodilo se orkansko nevrijeme, kada je u nekoliko sati palo gotovo 70 litara kiše po m 2. Jak vjetar prouzročio je znatne štete na području gospodarske jedinice Blatuško brdo. Procjenjuje se da je od vjetroloma stradalo više od m 3 bruto drvne mase, uglavnom bukve i hrasta kitnjaka, većinom u odsjecima glavnog prihoda, a pred dovršnim sijekom. Doznaka prelomljenih i izvaljenih stabala još uvijek traje, a iz trenutno dostupnih podataka vidljivo je da su nastale velike štete na najvrjednijim sortimentima. Radovi biološke obnove šuma u punom su zamahu, naročito radovi njege pomlatka pod zastorom i njege pomlatka. Tako je tijekom lipnja žetva korova izvršena na više od ha, uglavnom s privatnim poduzetnicima i radnicima agencije. Radovi doznake stabala odvijaju se u skladu s planiranom dinamikom. Poseban naglasak daje se doznaci stabala oštećenih sušenjem, prvenstveno hrastu lužnjaku i kitnjaku. I dalje je prisutan trend sušenja kultura četinjača, iako u nešto manjem opsegu u odnosu na prethodne godine. UŠP Nova Gradiška S današnjim danom ostvarena je proizvodnja od ,16 m³, što je 47,58 % od planiranog. Na području 26 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

27 cijele UŠP u tijeku su radovi F1 i F2 (III kv ). Angažirani su svi izvršitelji s ciljem izvršenja dinamičkog plana. Vezano uz urod hrasta lužnjaka i obične bukve rade se mehaničke pripreme staništa. Na njegama pomlatka angažirani su vlastiti radnici, radnici Agencije i poduzetnici. Sav šumarski stručni kadar vršio je doznaku sušaca. Pomladak, naročito onaj oštećen od mraza, tretiran je protiv pepelnice. U rasadniku Cernik uglavnom se radilo na njezi mladih biljaka pljevljenjem i strojno međuredno te zaštita protiv pepelnice. Vršeni su uređivački terenski radovi u gospodarskoj jedinici Južni Dilj. Izvršena je reambulacija međa u gospodarskim jedinicama Južni Dilj i Gradiška brda. Izvanredna revizija vršena je za gospodarsku jedinicu Dolca. U šumskom građevinarstvu je, uz redovito održavanje izgrađeno m gornjeg stroja u šumi Oriovac na šumskoj cesti Slatinsko brdo II te 400 m gornjeg stroja u Šumariji Novska na šumskoj cesti Trstika Muratovica. U Šumariji Slavonski Brod izgrađeno je m donjeg stroja na šumskoj cesti Gradac I Gradac II od ukupno m planiranih. U kamenolomu Starča proizvedeno je m 3 tucanika. Šumarija Lipik UŠP Vinkovci U prvih šest mjeseci proizvedeno je ,71 m 3, odnosno ,62 m 3 u lipnju, čime je plan dinamike sječa izvršen u potpunosti. Proizvodnja tehničke oblovine je izvršena u količini od ,22 m 3 što je 67,32 % od ukupnog Plana sječa ( ,53 m 3 ). Prodaja za proteklo šestomjesečno razdoblje izvršena je u količini od ,81 m 3 što financijski iznosi ,51 kn, odnosno ,84 m 3 i ,81 kn za lipanj. Plan privlačenja za prethodni period (I. i II. kvartal) je u potpunosti izvršen, a nastavlja se privlačenje drvnih sortimenata svim raspoloživim vlastitim kapacitetima strojeva. Ukupne zalihe drvnog materijala su ,53 m 3, od čega je m 3 ( m 3 tehnike) u šumi. Realizacija BOŠ-a iznosi ,68 kn, što je 28 % od rebalansiranog plana ,19 kn. Dobit za prvih 6 mjeseci iznosi ,96 kn. Od uzgojnih radova u tijeku su doznake prethodnog prihoda, intenzivno se rade njege pomlatka s vlastitom radnom snagom i radnicima Agencije, a od radova zaštite šuma pri kraju je drugi krug tretiranja pepelnice na poniku hrasta lužnjaka. Na području Šumarije Gunja, Vijestice iz podružnica odnosno gospodarske jedinice Savski lugovi, u pojasu nasipa rijeke Save širine 6 m, izvršena je čista sječa kao priprema za saniranje i utvrđivanje nasipa. UŠP Zagreb U proteklom periodu izvođeni su radovi na zaštiti ponika i pomlatka od hrastove pepelnice na površini hektara. Njega mladih biljaka pod zastorom krošanja starih stabala izvršena je na 350 hektara površine. U tijeku je doznaka stabala u svrhu njege šuma prorjedom (prethodni prihod). Tijekom lipnja primijećena su gusjenična gnijezda hrastovog četnjaka u nizinskom dijelu Šumarija Popovača i Kutina na oko hektara površine. Biljke koje su u proljeće izmrzle uslijed kasnog mraza su se oporavile. U zadnja dva mjeseca posječeno je ,14 m 3 drva, od toga prostornog ,97 m 3 i oblog ,17 m 3. Privučeno je ,79 m 3, od čega oblovine ,19 m 3, a prostornog ,60 m 3. U sklopu gradskog projekta uređenja šetnice Dubravkina puta u Zagrebu je uz Radnu jedinicu Hortikultura sudjelovao i Odjel za ekologiju. Duž šetnice je postavljeno 14 novih edukacijskih ploča koje posjetitelje upoznaju s biljnim i životinjskim vrstama, poviješću staze i općekorisnim funkcijama šuma. Radna jedinica Hortikultura koja inače redovno održava šetnicu, izradila je nove table, drvenu hrastovu ogradu i obnovila klupe, kao i ostale brojne detalje za ugodan predah od gradske vreve. Time je ova šetnica zaista postala najljepša u Gradu. U Šumskom predjelu Brezovica na području Donje Stubice realiziran je vrijedan projekt pod nazivom Stazom zdravlja do izvora života. Učenici 4. b razreda okupili su pod vodstvom svoje učiteljice Tatjane Benko uredili izvor pitke vode i prilaz izvoru, postavljen je novi most, stolovi, klupe i stepenice. U sklopu međunarodne vrtne izložbe Floraart održano je početkom lipnja interesantno predavanje o običnom orahu pod nazivom Osnivanje nasada običnoga oraha u RH ovisno o regiji. Predavanje je održao dugogodišnji istraživač na Hrvatskom šumarskom institutu dr.sc. Tibor Littvay u prostoru izložbenog paviljona Botaničkog vrta u Zagrebu. HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

28 Vijestice iz podružnica Početkom srpnja održana je Javna rasprava o prijedlogu Programa gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika gospodarske jedinice Vukomeričko- Kravarska brda. Prijedlog je izradio Odjel za uređivanje šuma, koji se sada nalazi u podrumskom dijelu novokupljene zgrade Direkcije Hrvatskih šuma d. o. o. U rasadnicima se radi na održavanju proizvodnje. Vrši se okopavanje i kultiviranja šumskih sadnica, okopavanje, zalijevanje, kultiviranje i plijevljenje ukrasnog drveća i grmlja, košnja te zaštita biljaka u zemlji i u kontejnerima. Brezovica UŠP Karlovac Planski zadatci proizvodnje drvnih sortimenata u prvom polugodištu obavljeni su s 46 % ili u količini od m 3. Posljednja dva mjeseca izrađeno je m 3 drvnih sortimenata. Od ukupne proizvodnje privučeno je m 3. Prodaja u prvih šest mjeseci ove godine realizirana je u količini od m 3, vrijednosno 56,7 milijuna kuna i s prosječnom prodajnom cijenom od 299 kn/m 3. Posljednja dva mjeseca polugodišta sudjelovala su u prodaji s količinom od m 3, vrijednosti od 10,6 milijuna kuna te s prosječnom prodajnom cijenom od 235 kn/m 3. Vrijednost situiranih radova biološke obnove šuma bez sredstava OKFŠ-a u prvom polugodištu iznosi 5,5 milijuna kuna ili 16 % godišnjeg plana. Najviše radova je napravljeno na njezi mladih sastojina, čuvanju šuma i izradi šumskogospodarskih planova. U sklopu redovitog godišnjeg FSC pregleda obavljena je kontrola certifikata na području UŠP Karlovac. Na području Šumarije Duga Resa u stručnom posjetu bili su šumari iz Republike Kosovo. Aktivnosti na projektu Škola u šumi, šuma u školi održane su za učenike karlovačkih škola Grabrik i Švarča. Od Ministarstva poljoprivrede odobrene su osnove gospodarenja za GJ Topličke kose Šumarije Topusko, GJ Makovnik šumarije Josipdol. Odobrena je izvanredna revizije za GJ Strmačka šumarije Cetingrad i izvanredna revizija za GJ Crna Draga Šumarije Pisarovina. U tijeku su terenski radovi na području Petrove gore. UŠP Ogulin UŠP Ogulin je u mjesecu lipnju na radovima pridobivanja drvnih sortimenata realizirala ,49 m³ drvne mase, što s prethodnim mjesecima ove godine daje ukupnu sumu izvršenja od ,16 m 3 (42,50 % realizacije plana). Lijepo i stabilnije vrijeme pogodovalo je proizvodnji koja je porasla u odnosu na prethodno razdoblje ove godine, kada je zbog kiša i odlaska vlastitih kapaciteta u druge podružnice, dinamika izvršenja bila manja od planirane. U izvedbi su i radovi na biološkoj obnovi šuma i to radovi na njezi i podizanju novih mladih sastojina, radovi doznake stabala, kao i radovi zaštite šuma. Tako realizacija za prvih šest mjeseci ove poslovne godine iznosi 34,68 % od odobrenog plana. U rasadniku Oštarije provode se radovi na žetvi korovske vegetacije, u svrhu podizanja školovanih šumskih i hortikulturnih biljaka. Na području Uprave šuma u mjesecu lipnju su izvođeni radovi na izgradnji i održavanju šumskih prometnica, dok je nekoliko građevinskih strojeva na području podružnica Gospić, Karlovac i Koprivnica, gdje izvode građevinske radove na izgradnji šumskih cesta. Također je i kamionski prijevoz u ispomoći na području UŠP Sisak. U narednom periodu građevinski radovi biti će također provođeni i na području drugih Podružnica, što ovisi o planu i ukupnoj dinamici izvođenja svih radova. 28 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

29 Ekologija Nizinski dio šumarije Čazma pogođen mrazom Mraz, njegovo djelovanje i štete Što je raniji i nagliji, to su posljedice veće Tekst Foto: Marija Glavaš Šteta na hrastu Abiotski čimbenici, među kojima je i mraz, šumi nanose štetu kada djeluju ekstremno, a šteta se povećava intenzitetom i dužinom trajanja. Abiotski čimbenici, kao što su vjetar i snijeg, na šumu djeluju izravno mehanički i biološki. Opasnosti od njih ne mogu se otkloniti, ali šumom treba gospodariti tako da njihovo djelovanje na šumu bude što manje, odnosno da se štetne posljedice smanje do minimuma. Među njima je mraz izuzetno štetan čimbenik za šume. Mraz šumama nanosi štetu u jesen prije nego je otpalo lišće i dok još nisu odrvenjeli pojedini dijelovi. Štete od mraza nastaju u vremenu kad su biljke u vegetaciji. Šteta je veća što se mraz ranije pojavi tako da je najopasniji rani proljetni mraz. Jesenski mraz šumama nanosi manju štetu od proljetnog mraza. Od mraza stradavaju nježni biljni organi s velikim sadržajem vode kao što su pup, cvijet, list i izbojak. Što su ti biljni organi mlađi, to sadrže više vode pa su i štete od mraza veće. Često ponavljanje mraza znatno oštećuje biljke uzrokujući kržljav rast i njihovo ugibanje. Na izrazitim mrazištima nastaju čistine i plješine na kojima je onda vrlo teško pošumljavati. Trava i korov povećavaju opasnost jer otežavaju zagrijavanje tla, čine isparavanje slabijim, a snižavanje temperature bržim. Pri tome brzi pad temperature nanosi više štete od polaganog, a isto tako brzim odmr- zavanjem biljni dijelovi jače stradavaju, odnosno stradavanja su veća što je temperatura bila niža, a odmrzavanje brže. Štete od mraza nastaju tako što se u stanicama smrzne voda, a zbog povećanja volumena voda dospijeva u međustanični prostor. Tamo dospijeva zbog toga što se stanična stjenka ne stigne na vrijeme vratiti u prvobitno stanje, a posljedica je odumiranje stanice. Klorofilu je smrzavanjem vode onemogućeno kretanje te se pod djelovanjem izravnih sunčevih zraka kemijski rastvori, a list pocrni. Ako mraz nije bio jak, a zagrijavanje je bilo polagano, stanice se oporave. Mjesta ugrožena od mraza su udubljeni položaji gdje zrak miruje, mrazišta, progale, visoravni izložene hladnim vjetrovima, mokra i hladna tla, tj. nizine pogotovo. Veličina štete HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

30 Ekologija koju nanosi mraz ovisi o veličini površine na kojoj se pojavio, vremenu nastupa, padu temperature, učestalosti pojavljivanja te vrsti i razvojnoj fazi biljke i njenih organa. Na mraz su osjetljivije listače od četinjača koje se i lakše oporavljaju. Osjetljivije su vrste koje podnose zasjenu i vrste južnih područja. Prema osjetljivosti na mraz šumsko drveće se može svrstati u tri skupine. Jako osjetljive su bukva, jasen, hrast, orah, pitomi kesten i bagrem. Manje osjetljive vrste su javor, lipa, smreka i ariš. Otpornije su grab, brijest, joha, breza, trepetljika, topola, vrba i bor. Kasni mraz uzrokuje gubitak prirasta što se onda očituje pojavom uskih godova, smrzavanje pupa posljedica čega je nepravilan rast, smrzavanje cvijeta što rezultira gubitkom uroda, smrzavanje izbojaka, smrzavanje lišća ili pupova cijele krošnje. Jasno je da biljke stradale od mraza fiziološki oslabe, a takve ih lako napadaju štetni kukci i patogene gljive što može rezultirati potpunim sušenjem stabala na velikim površinama. To za sobom povlači i specifičnu sanaciju, odnosno način obnove stradalih šuma. Budući da na veličinu štete od mraza utječe i način gospodarenja šumama, opća se zaštita od mraza sastoji u poštivanju njezinih načela prilikom svakog provođenja. Na mrazištima je potrebno ukloniti zapreke koje smetaju otjecanju hladnog zraka s tamošnjih ugroženih tala. Treba točno utvrditi lokacije mrazišta, a ista pomladiti prije uklanjanja starih stabala i to vrstama otpornim na mraz. Sve radnje treba obaviti tako da se strujanjem odvodi zrak zasićen vlagom. Šteta na jasenu Međunarodni strukovni sajam za šumarstvo pilansku tehniku transport i logistiku energiju iz bioloških materijala DRVO&GRADNJA tehnika gradnje drvom i drveni proizvodi stolarske potrepštine i oprema Međunarodni sajam drva KLAGENFURT rujna SAJMIŠTE KLAGENFURT 30 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

31 Ljeto u punom cvatu Mala enciklopedija šumarstva Brnistra - zaštitni znak Mediterana U našim krajevima brnistra je nekada bila industrijska biljka, a i sam njezin naziv govori nam za što se sve ova biljka koristila. Naime riječ spartium dolazi od grčke riječi sparthos = pleter, užad, metla ili spartion = konop. Brnistra se uvelike koristila za izradu mreža, konopa ali i kao tekstilna sirovina. Pretpostavlja se da je i grad Split dobio ime upravo po ovom grmu žutih cvjetova kojega u okolici Splita još uvijek ima u izobilju. Tekst: Irena Devčić Foto: arhiva Grm brnistre jedan je od simbola Mediterana Spartium junceum L. brnistra ili žuka, kako je češće zovu na području Dalmacije, šiboliki je grm karakterističan za područje Mediterana. Njezini žuti cvjetovi pravi su znak proljeća i nagovještaj sve bližeg ljeta. Brnistra je biljka toplih krajeva, a od prirode pridolazi na području od Kanarskih otoka preko sjeverne Afrike, od Portugala, Španjolske, Francuske, Italije, Hrvatske pa sve do Albanije i Grčke. Njezin areal nastavlja se preko Turske u jugozapadnu Aziju (Izrael, Libanon, Sirija). Na drugim je područjima kultivirana ili naturalizirana, a u Sjevernoj Americi, u području Kalifornije, predstavlja opasan korov (1858. godine donesena je u San Francisco). U našim krajevima brnistra je nekada bila industrijska biljka, a i sam njezin naziv govori nam za što se sve ova biljka koristila. Naime riječ spartium dolazi od grčke riječi sparthos = pleter, užad, metla ili spartion = konop. Brnistra se uvelike koristila za izradu mreža, konopa ali i kao tekstilna sirovina. Pretpostavlja se da je i grad Split dobio ime po ovom grmu žutih cvjetova kojega u okolici Splita još uvijek ima u izobilju. Grčki naziv za brnistru je Aspalathos/Spalatos. Brnistra je biljka iz porodice mahunarki. Najčešće se javlja u makiji, garizima i kamenjarima, a javlja se na prijelaznim područjima od vazdazelenih primorskih do listopadnih kraških šuma. Nema velikih zahtjeva u pogledu kvalitete tla, ali najbolje uspijeva na svježim tlima. Raste kao razgranati jedan do pet metara visoki grm s gustim, uspravnim, šibastometličastim, golim izbojcima koji su okruglasto i plitko izbrazdani. Kora debla je žutozelenkasta, a kod izbojaka svjetlozelena i tanka. Stablo i grane imaju jedan ili dva sloja asimilacijskog parenhima, naročito nakon opadanja lišća. Korijenov sustav je dobro razvijen i štiti tlo od erozije. Kao i druge mahunarke obogaćuje tlo dušikom. Pupovi su spiralno raspoređeni, međusobno jako udaljeni, prekriveni su HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

32 Mala enciklopedija šumarstva osnovom lista ili nešto zadebljalim lisnim jastučićem. Listovi su linearni, sitni 2-4 cm dugi, gotovo sjedeći i malobrojni, a u sušnom razdoblju opadaju. Cvjetovi su zigomorfni, u rasutim vršnim grozdovima, na tankim stapkama oko dva centimetra dugi. Gornja latica je najveća i tvori takozvanu zastavicu, dvije bočne latice su uže i tvore takozvana krila, a dvije najdonje srasle su svojim rubovima i čine takozvanu ladicu. Cvjetovi imaju deset prašnika koji su međusobno srasli u jednu cijev. Cvjetovi su mirisni. Plod je oko 4 do 8 centimetara duga crnosmeđa mahuna koja se uzdužno otvara s dva zaklopca. U jednoj mahuni nalazi se šest do devet (nekada i do 18) sjemenki. Brnistra je listopadna (lišće odbacuje tijekom ljeta kako bi smanjila transpiraciju), jednodomna i kserofilna vrsta. Dobro podnosi sušu i buru, ali je osjetljiva na hladnoću. Cvjeta od svibnja do srpnja, a razmnožava se sjemenom. Cvjetovi brnistre U nastavku prenosimo dio rada Z. Kovačevića i suradnika u kojemu se navode izuzetno zanimljive činjenice vezane uz ovu vrstu te njezinu uporabu kroz povijest na području Dalmacije. Bila je poznata već antičkim Rimljanima. U prošlosti su Grci, Rimljani i Kartažani koristili brnistru kao sirovinu za izradu užadi, mreža, torba, jedara, njom su pokrivali krovove, pa čak i izrađivali odjevne predmete. Primitivno ručno skidanje vlakana bez posebnih naprava bilo je sporo i dosta teško, a maceracija u vodi bila je dugotrajna, zagađivanje voda znatno, pa se posao s vremenom napuštao. Kroz povijest se manufakturna proizvodnja od brnistre postupno smanjivala, a sve više se koristio lan, konoplja i pamuk, da bi se zbog ekonomske krize 30-ih godina prošlog stoljeća, i nedostatka sirovina u vremenu oko I. ali i II. svjetskog rata krenulo u njenu ponovnu afirmaciju. Tako se u Italiji tijekom embarga na uvoz (rat u Etiopiji) godišnje bralo oko tona brnistre, a na njenoj obradi radilo je 61 postrojenje. Međutim, dobivanje tekstilnih sirovina iz brnistre sredinom 20. stoljeća potpuno se ugasilo. U Europi je ostalo nekoliko udruženja proizvođača brnistre, koji su dobili poticajne projekte Europske unije radi zadržavanja i napredovanja starih zanata, dok je kod nas ostalo tek nekoliko udruženja na razini turističkih atrakcija. Tako u Pirovcu udruga Porart početkom kolovoza posljednjih godina, u sklopu turističke atrakcije, organizira tradicionalno branje brnistre i njenu maceraciju u moru, što se nekad prakticiralo u našim krajevima, Za primorsko pčelarstvo važan je i cvijet brnistre. Tako su i Aristotel i Plinije hvalili med od brnistre. Općenito najviše podataka od antičkih pisaca o brnistri ostavio je Plinije Stariji, koji ju naziva genista. Međutim, on na nekoliko mjesta spominje i biljku spartum, a to je latinizirani oblik Dioskoridovog opisa biljke sparton. Danas se nakon podrobne analize opisa primjene i prerade smatra da se radi o jednoj te istoj biljci, tj. Spartium junceum. Kao što se iz prethodnog opisa vidi dvojnost naziva za istu biljku, brnistru ili žuku, proteže se od najranijih vremena. U našoj literaturi uz nazive brnistra ili žuka, nalaze se i brojne varijante jednoga i drugog naziva kao brnestra, ba(r)nestra, žukva, žuk. Međutim, kako se Spartium junaceum pojavljuje kod nas u narodu pod dva imena, tako se i naziv žuka osim na brnistru odnosi i na neke druge biljke sličnih svojstava. U čitavom mediteranskom prostoru poznata je upotreba brnistre i njena raznovrsna primjena već od antike, a koliko se danas ta upotreba može pratiti kod nas, svakako nije značajnije mlađa od ostalih poznatih pojava grčke i rimske kulture. Već i u starom Rimu brnestrište se obrađivalo kao i svako drugo polje, a biljka se u uzorane brazde sijala ili su se sadile mladice, kako to opisuje rimski agronom Columella. Prema Vergiliju, osim vrbe, lijeske, bazge i drugih biljaka, sadile su se živice i od brnistre. Prema Pliniju je sijanje i sadnja brnistre za seljaka neophodna; uz ostalo, njene grančice daju izvrstan materijal za vezanje vinove loze i mladih stabala. Da se brnistra počela vrlo rano koristiti i na našem dijelu Jadrana, dokazuju nalazi liburnskih brodova, tzv. serilia. Za ovaj tip broda karakterističan je način spajanja dijelova brodske konstrukcije sustavom šivanja pojedinih elemenata. Sve dileme oko atribucije ovog načina gradnje brodova riješili su antički pisci, koji su opisali i naziv plovila što je ovom tehnikom šivanja napravljeno. Od antičkih pisaca potječu podatci o posebnoj vrsti plovila kod Histra i Liburna i načinu njihove gradnje. Marko Verije Flak, gramatičar iz Augustovog doba, prikupio je gramatički zanimljive i slabo poznate riječi, te u svome djelu De verborum significatu donosi naziv serilia za istarske i liburnske brodove. Brnistra je na našim prostorima korištena i u srednjem vijeku o čemu svjedoči nekoliko povijesnih zapisa. Najstariji podatak, premda spominje brnistru samo usput, ipak govori o njenoj preradi u tekstilne Plod 32 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

33 Mala enciklopedija šumarstva svrhe. Nalazi se u Zbirci uredaba i zakona Statuta et leges civitatis et insulae Curzlae iz godina do 1558., gdje glava XCVIII brani zadržavanje na mulima Zavalatice, Prigradice i Blaca, jer su to vjerojatno bila stalna mjesta na kojima su žene močile lan i brnistru. Odredbe o zaštiti korisnih biljaka donose se vrlo često, kao primjerice u Bračkom statutu iz godine. Podatak o preradi brnistre na šibenskom području nalazi se u knjizi Viaggio in Dalmazia, poznatog talijanskog putopisca Alberta Fortisa, napisanoj godine. Nakon što je proputovao cijelu Dalmaciju, opis prerade i upotrebe brnistre donosi upravo s otoka Murtera te piše: Najdraži zanat Betinjana, stanovnika zapadnog kraja ovog otoka jest skupljanje, močenje, predenje i tkanje brnistre za kojom odlaze u potragu do obala Istre i po otocima Kvarnera. Od nje prave platno različite debljine, koje služi za vreće, a katkad za seljačke košulje i suknje; nema sumnje da bi od te biljke izišle bolje rukotvorine kada bi je se obrađivalo s manje grubosti. More im služi za namakanje svežanja. Sijanje i uzgoj, odnosno kultiviranje brnistre kod nas su danas nepoznati, no svakako ga je u prošlosti bilo, pa i u većoj mjeri. Nestašica tekstila godine potakla je fra Andriju Rajkovića da bi se narodno iskustvo s preradom brnistre moglo koristiti u mnogo većem opsegu, pa i industrijski. On pokreće akciju kod tadašnjih vlasti, obrazlažući potrebu, korisnost i mogućnosti prerađivanja brnistre te šalje više uzoraka gotove tkanine. U istom dopisu kaže kako je unazad 40 do 50 godina brnestra bila općenito u upotrebi no sada je pravljenje tkanine mal ne sasvim zapušteno ih godina šumari su svesrdno preporučivali uzgoj brnistre na primorskom kršu (npr. ing. Ante Premužić u Šumarskom listu i u knjižici»seljačko gospodarstvo na kršu«1940., prof. dr. M. Anić u Šumarskom listu i ing. Stane Benko u djelu o brnistri, u knjižici izdanoj pri Ministarstvu industrije i rudarstva, Zagreb, 1946.). On je po nalogu Glavne direkcije tekstilne industrije u Zagrebu riješio problem industrijske proizvodnje vlakana od brnistre. O ovom je napisana kratka crtica u prvoj godini izdanja časopisa Tekstil u broju 6 i u radu o brnistri i mogućnosti njenog korištenja u gospodarstvene svrhe [15]. Iscrpno izvješće člana Instituta za šumarska istraživanja ing. Ante Premužića pod naslovom Planski uzgoj brnistre na našem primorskom kršu kasnije objavljeno u Šumarskom listu, gdje piše: budući da brnistra uspijeva i na glinenim i vapnenim tlima neutralne, kisele i alkalične reakcije, mogu se ta njena raznovrsna biološka svojstva vrlo dobro iskoristiti i pri pošumljavanju nepodatnih terena primorskog krša. Objavljivani su i mnogi propagandni članci u dnevnicima i časopisima, a kako već biva u propagandnim sastavcima, mnoge su dobre strane uzgoja brnistre isticane u superlativima što nije odgovaralo realnom stanju. Na povećano zanimanje za brnistru najviše je utjecala ekonomska kriza i tadašnji nedostatak sirovina na svjetskom tržištu. Murterini, koji su imali velik broj ovaca, brnistru su koristili samo za izradu cipela, dok su njihovi susjedi Jezerani, za koje se kaže da su bili vrlo siromašni, mnogo češće upotrebljavali brnistru koju su miješali s nekim drugim tekstilnim sirovinama, primjerice lanom. U hrvatskim muzejima nalazi se nekoliko predmeta izrađenih od brnistre, odnosno od njenih mješavina s drugim vlaknima. Tako je u dobrom stanju sačuvan lancun (plahta) s otoka Paga (Jakišnica) dimenzija 207 x 160 cm, otkan u 4 ničanice oko godine. Prema riječima kazivača, brnistru za dobivanje tekstilnih vlakana najbolje je rezati sredinom kolovoza, nekoliko dana prije blagdana Velike Gospe. U branje brnistre kreće se zorom, oko 4 sata ujutro, kad bi providilo, jer je grane trebalo nabrati dok još ima jutarnjeg hlada. Brnistra je zrela za branje kad na granama ima smeđe mahune koje su već počele tamniti, jer ako nije zrela, nema u sebi vlati, neg je sama koža. Ako je mahuna zelena, brnistra nije zrela za preradu, a jednogodišnji izdanci se prepoznaju upravo po tome što nemaju mahunu. Grane brnistre režu se srpom ili kosirom. Sjenovita joj područja ne odgovaraju. Ima i jedno specijalno svojstvo kserofilnog bilja. Stvara na izbojcima samo po nekoliko malenih listića, a i te ljeti tijekom suše odbaci, pa asimilira tankim dugim i vitkim izbojcima, koji pod kutikulom imaju stanice s klorofilom. Čak i na suhim i kamenim tlima lako se razmnaža sjemenom, sadnicama i reznicama. Korijenje joj seže duboko i dosta dobro veže tlo, a kao lepirnjača (leguminoza) simbiozom s bakterijama u kvržicama i zadebljanjima korijenja veže atmosferski dušik te njime obogaćuje tlo. Izbojci imaju dva osnovna sloja: krut drvenast unutrašnji sloj, u sredini porozan, što čini stabljiku veoma laganom, i vanjski ovoj, kožicu protkanu žilavim vlaknima. Na presjeku izbojka brnistre opaža se epiderma, parenhim kore s klorofilom, endoderm, snopići vlakna kore i snopići vlakna pericikla. Brnistra raste u svim zemljama oko Sredozemnog mora, ali samo u obalnim područjima pored mora i na otocima. U Italiji, u mediteranskom području raste do nadmorskih visina od 975 m, a u submontanskoj zoni i kastanetumu nalazi se do nadmorskih visina od 1300 m. U Turskoj, Siriji i Palestini raste i do visina od 1700 m; (Z. KOVAČEVIĆ i sur.: Brnistra - zaboravljena tekstilna sirovina, Tekstil 59 (9) (2010.)). Industrijski uzgoj HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

34 Zaštita prirode Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije Šume nam život znače Tekst: Irena Devčić Foto: Goran Vincenc Pustinja Karakorum u Uzbekistanu i dalje se širi Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije ove se godine odvija pod sloganom Uključimo ljude, organizatori time žele naglasiti važnost međusobne suradnje ljudi, zemalja ali i aktivno uključivanje velikih korporacija koje često svojim djelovanjem doprinose ubrzavanju degradacije tla. Osim vode i zraka, za opstanak čovječanstva ne postoji ništa važnije od tla. Tri elementa bez kojih ne možemo. Ujedno tri elementa koje današnje čovječanstvo nemilice zagađuje, troši i uništava. Degradacija te dezertifikacija tla problem je s kojim se suočava sve više ljudi. Klimatske promjene koje često donose ekstremne vremenske prilike, velike suše na jednom kraju Zemlje, odnosno strahovite poplave na drugom, uništavaju tlo na kojem živimo i od kojega živimo. Velike migracije s kojima se suočava Europa uzrokovane su ne samo ratovima, već i lošim ili nemogućim uvjetima života na područjima koja su pogođena sušom i dezertifikacijom. Sredinom lipnja u glavnom kineskom gradu Pekingu, u organizaciji kineskog Ministarstva šumarstva, održana je središnja manifestacija povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dezertifikacije. Tom je prigodom kineski ministar šumarstva iznio podatak kako je u Kini tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća dezertifikacijom degradirano kvadratnih kilometara. Zbog mjera pošumljavanja koje se provode posljednjih deset godina dezertifikacija je usporena, no ambiciozni plan kineske administracije je do godine obnoviti 50 % degradiranog tla. Problem dezertifikacije u Aziji prilično je velik. Glavni tajnik UN-a, Ban Ki Moon naglasio je kako na tom kontinentu 1,3 bilijuna hektara osjeća posljedice dezertifikacije. Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije ove se godine odvija pod sloganom Uključimo ljude, organizatori time žele naglasiti važnost međusobne suradnje ljudi, zemalja, ali i aktivno uključivanje velikih korporacija koje često svojim djelovanjem doprinose ubrzavanju degradacije tla. Kina je pokrenula projekt pod nazivom The Belt and Road aludirajući na zemlje koje su nekada bile povezane putovima svile te na taj način činile ekonomski pojas Euroazije. Ovoga puta želja je da se te zemlje ujedine u borbi protiv dezertifikacije tla. Inicijativa promovira zelenu i nisko ugljičnu izgradnju infrastrukture u suradnji sa susjednim zemljama koje su povezane povijesnim putovima svile. Svjetski dan dezertifikacije, Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 17. lipnja godine, kako bi skrenula pažnju javnosti na globalne probleme dezertifikacije i degradacije zemljišta te predstavila Konvenciju Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama po- 34 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

35 Zaštita prirode gođenim jakim sušama ili dezertifikacijom. Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 4. siječnja godine. Trećina Zemljine površine, preko 4 milijarde hektara, ugrožena je širenjem pustinja. Od godine svake se godine zbog degradacije izgubi oko 6 milijuna hektara plodnoga tla. Degradacija tla u sušnim područjima, poznata pod nazivom dezertifikacija, počinje krčenjem šuma, što znači da sadnja stabala predstavlja prvi korak u pokušaju njihova ozdravljenja i zaštite od daljnjeg pustošenja. S eskalacijom utjecaja klimatskih promjena tzv. suhe šume mogu postati najvažnija odrednica održivosti suhih područja. susjednoj nam Albaniji (koja je u potpunosti zabranila sječu šuma na deset godina). Održivo i potrajno gospodarenje šumama kakvo se već desetljećima provodi u Hrvatskoj na žalost nedosanjani je san brojnim zemljama svijeta pa čak i Europe. Održiva poljoprivreda glavna je mjera u sprječavanju dezertifikacije Od godine svake se godine zbog degradacije izgubi oko 6 milijuna hektara plodnoga tla. Nažalost, svega 18 posto površine suhih područja je pošumljeno. Neprekidno i nekontrolirano krčenje šuma nema razarajuće posljedice samo na životnu sredinu i kvalitetu života, već i za ekonomije širom svijeta. Svake godine 36 milijuna hektara prirodnih šuma nestaje, što ostavlja ogromne posljedice. Stručnjaci razlikuju dva osnovna tipa dezertifikacije. Glavni i ujedno najčešći tip dezertifikacije je promjena životom bogatog i plodnog krajolika u beživotni krajolik s tlom smanjene plodnosti i osiromašenom biološkom raznolikošću. Ovaj tip dezertifikacije često ostavlja velike posljedice na stanovništvo i regionalno gospodarstvo. Drugi tip dezertifikacije je širenje pješčanih pustinja preko njihovih rubnih pojasova na okolna područja u neposrednoj blizini. Sve češći prizori uzrokovani djelovanjem čovjeka Svake godine nestaje 36 milijuna hektara prirodnih šuma Među najpopularnijim mjerama za ublažavanje posljedica dezertifikacije su pošumljavanje i sadnja zaštitnih pojasova travnjaka i stabala radi zaštite od vjetrova, pretjeranog isparavanja i erozije, te gradnja umjetnih prepreka poput nasipa i kanala. Glavna mjera za sprječavanje dezertifikacije trebala bi biti održiva poljoprivreda koja se temelji na ekološkim principima, ekonomskoj održivosti i socijalnoj pravednosti. Iako se iz naše perspektive možda čini kako današnja poljoprivreda uvelike teži upravo takvim standardima, u brojnim dijelovima svijeta situacija je u potpunosti drugačija. Afrička Republika Gana na rubu je potpune deforestacije. Stručnjaci predviđaju kako bi ta zemlja u idućih 25 godina mogla u potpunosti ostati bez svojih prašuma. Jedan od razloga je nekontrolirana i nelegalna sječa šuma. Prema podatcima Komisije za šumarstvo, više od 80 posto građe koja se proda u Gani dolazi od ilegalne sječe. Drugi razlog je uzgoj kakaovca. I dok zapadni svijet uživa u slatkom okusu čokolade, u afričkoj državi nestaju hektari i hektari šume zbog neodrživog načina uzgoja kakaovca. Seljaci nemaju dovoljno novca za gnojivo i pesticide da bi pospješili uzgoj kakaovca, pa je urod kakaa u posljednjih 30 godina ostao isti ili se smanjuje. Kako bi povećali područja za uzgoj, afrički seljaci mahom sijeku i pale dijelove tropske šume. Tako na neko vrijeme osiguravaju prehrambene tvari za uzgoj kakaovca, a zatim idu dalje. Deforestacija bilo kojeg dijela Zemlje pogađa sve nas direktno ili indirektno, bez obzira događa li se u Gani, Kini ili Uzgoj kakaovca uništio je prašume u Gani HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

36 Zaštita bilja Poznati zeleni hrast zadarskoga zaleđa Zeleni hrast zadarskog zaleđa Doktori za stabla postavili dijagnozu 250 godina starom hrastu Zeleni hrast spominje se u brojnim dokumentima kroz povijest ovoga kraja, a predstavljao je važnog međaša ne samo između veleposjednika, nego i između moćnih imperija poput Venecije i Turske u 16. stoljeću. Kao i svakom starcu, zdravlje mu u posljednje vrijeme nije baš najbolje pa je Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Zadarske županije, koja vodi brigu o zelenom hrastu, pozvala doktore za stabla da naprave pretrage i postave dijagnozu. Tekst: Foto: Irena Devčić 36 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ l 2016.

37 Zaštita bilja U zaleđu Zadra, točnije na raskršću putova Poličnik, Posedarje, Islam Latinski, nalazi se jedan poseban hrast. Zeleni hrast ili vučji hrast toliko je impozantan da ga promašiti ne možete, a u koliko dogovarate sastanak u okolici, zeleni hrast najbolje je mjestu rendezvous-a. Toliko je zapravo poznat da me ne bi čudilo da su mu koordinate upisane u autonavigaciju. A nije ni čudno, ljudi su se pod njegovim krošnjama sastajali i pred 150 godina, baš kao i danas. Zbog svoje starosti, ali i morfoloških karakteristika te habitusa, proglašen je prirodnom rijetkošću i stavljen pod zaštitu države još davne godine, danas o njemu skrbi Javna županijska ustanova Natura Jadera. Zeleni hrast spominje se u brojnim dokumentima kroz povijest ovoga kraja, a predstavljao je važnog međaša ne samo između veleposjednika, nego i između moćnih imperija poput Venecije i Turske u 16. stoljeću. Naravno, teško je vjerovati da se radi o baš istom stablu koje se i danas nalazi na ovom mjestu. Najvjerojatnije se radi o sukcesivnom pojavljivanju na istom lokalitetu starog stabla i njegovih potomaka, koji su dosegli također impresivne dimenzije. Moguće je da je današnji stari hrast treća ili četvrta generacija starog zelenog hrasta od prije tisuću godina. A zašto naziv vučji hrast, pitate se. Pa uz to ime vezana je jedna narodna predaja. Naime, za vrijeme okupacije, talijanska vojska krenula je srušiti zeleni hrast koji im je bio potreban za ogrjev. Lokalno stanovništvo koje je, baš kao i danas, bilo vezano uz ovo stablo, upozorilo je vojnike kako je hrast ukleto stablo koje je nemoguće srušiti. Prije nego su krenuli zabiti sjekiru u deblo jedan vojnik je, ipak za svaki slučaj, ispalio puščano zrno prema stablu. Kada su se vojnici približili hrastu rupe od metka nije bilo. Danas se predaja objašnjava debelom hrastovom korom u koju je metak ušao, a s obzirom na ispucanost hrastove kore teško je bilo vidjeti mjesto koje je zrno pogodilo. Možda je vojnik i promašio stablo, tko će ga znati, no svakako zeleni hrast je ostao živ i neposječen, stari gorostas kao živi svjedok svoga vremena. Kao i svakom starcu (starost se procjenjuje na preko 250 godina), zdravlje mu u posljednje vrijeme nije baš najbolje pa je Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Zadarske županije, koja vodi brigu o zelenom hrastu, pozvala doktore za stabla da naprave pretrage i postave dijagnozu. Bodo Siegert zajedno sa suradnicom Ivanom, "prikopčao" je hrast na aparate i krenuo s pretragama. Prvo što su uočili je smanjena lisna masa u usporedbi s fotografijama od prije nekoliko godina. Također uočeno je dosta suharaka u krošnji. Sve je upućivalo na smanjeni vitalitet stabla. Nakon vizualne procjene krenulo se s dijagnostikom zdravstvenog stanja i statike hrasta. Prvo je napravljena tomografija. Prilikom tomografije, na deblo se postavljaju senzori, koji se međusobno povezuju kablovima. Zatim se čekićem kucka po svakom senzoru, te se zvučni signali prenose kroz deblo do drugih senzora koji očitavaju brzinu prolaska zvuka kroz deblo. Očitanja se registriraju na računalu koje je bluetooth vezom spojeno sa senzorima, te se dobiva presjek debla u razini na kojoj su senzori postavljeni. Što je veća brzina prolaska zvuka, znači da je drvo bolje strukture. Ako zvuk prolazi sporije, to indicira da u deblu postoji šupljina, ili drvna masa razgrađena djelovanjem gljiva truležnica. Na računalu se zdrave zone drveta prikazuju zelenom bojom, a trule zone crvenom. Mjerenje tomografom u nekoliko razina, može se dobiti 3D prikaz debla, objasnila nam je Ivana Medved. Bodo Siegert i Ivana Medved Impulsna tomografija izvršena je u tri razine, na pridanku, na 120 cm i 200 cm od razine tla. Slike su pokazale kako je u razini pridanka prisutna trulež, no to je uobičajena pojava kod ovako starih stabala. Za stabilnost je bitno da je barem 1/3 debla zdrava što ovdje na sreću i jest slučaj. Na visini od 120 cm uočeno je da se površina trulog drva znatno smanjila, a na visini od 200 cm gotovo da je cijeli presjek zdrav. Obzirom na sve navedeno može se zaključiti kako naš starac nema problema sa statikom. No, da bi se ovi rezultati potvrdili i sigurnije interpretirali bilo je potrebno obaviti još 12 ispitivanja rezistografom. To je svojevrsni EKG stabla. Rezistografija funkcionira tako da se u deblo ubušuje igla promjera 2 milimetra, te se mjeri otpor koji ta igla pruža dok prolazi kroz drvo. Što je otpor veći, to znači da je drvo u boljem stanju. Ako igla lako prolazi kroz drvo, otpor je manji i to znači da je došlo do razgradnje drvne mase djelovanjem gljiva truležnica. Ako se na ispisu rezistografa ne očitava nikakav otpor, znači da je trulež unutar debla toliko uznapredovala, da se formirala šupljina, te igla ne mora savladati nikakav otpor za prolaz. Ispis rezistografa je vizualno vrlo zanimljiv, jer se dobiva svojevrstan EKG stabla, govori Ivana pripremajući stablo za ispitivanje i ostavljajući nas u čudu od silne aparature koje primjenjuju. Nakon što su dobili EKG debla, vrijeme je da se pozabave i stanjem korijenova sustava. Izmjera korijenova prostora vrši se arboradixem, njime se dobiva slika rasprostranjenosti korijena. Mjerenje se izvodi tako da se metalna šipka povezana kablom sa senzorima na stablu i kompjutorom, postavlja okomito na tlo, na različite udaljenosti od stabla. Čekićem se šipka udara, te se zvuk prenosi u tlo. Kada zvuk naiđe na korijen stabla, to se registrira na kompjutoru, te se na taj način dobiva slika korijenskog sustava stabla. Ovom pretragom se ustanovljuje ima li stablo dobro razvijen korijenski sustav, ili u staništu postoje problemi koji oneomogućuju pravilan i dostatan razvoj korijenja. Iz slike koja je dobivena vidljivo je da je HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

38 Zaštita bilja Gljive naših krajeva Golubača ljetna gljiva Najukusnija među krasnicama Golubača ili krastava krasnica, znanstvenog naziva Russula virescens, pripada porodici krasnice (lat. Russulaceae). Ime roda Russula, u koji je uvršteno oko 750 vrsta, odabrano je zbog toga što je boja klobuka kod većine vrsta crvena, a latinsko ime vrste virescens znači ono što postaje zeleno. Postavljanje instrumenata za dijagnostiku korijenov sustav zelenog hrasta rasprostranjen u radijusu od čak deset metara. Ono što je sve najviše iznenadilo je činjenica kako se najduže korijenje nalazi baš pod asfaltom ceste. Sve u svemu nakon što su naši doktori završili sa svim pretragama ustanovljeno je kako pacijent i nije u tako lošem stanju unatoč poznim godinama. Predložili su kao osnovnu mjeru uspostavljanja sigurnosti u okolišu zelenog hrasta orezivanje suhih grana. Nadalje, za opstanak stabla važno je napraviti orezivanje u svrhu regeneracije prilikom koje se krošnja reducira za 30 %, te se osigurava prolaz svjetla unutar krošnje, kako bi se formirali mladi izbojci. Ovim postupkom imitira se proces koji se događa u prirodi sa starim stablima - stare suhe grane se odlamaju uslijed vjetra, krošnja se otvara i omogućuje prolaz svjetla, koje zatim stimulira rast mladih izbojaka. Na taj način stvara se sekundarna krošnja koja je manja od prvotne, stvara se nova lisna masa i stablu se produžuje životni vijek. Potrebno je također poboljšati uvjete staništa, jer oni imaju veliki utjecaj na vitalitet i životni vijek stabla. Obzirom na kompresiju tla, potrebno je ogradu oko hrasta pomaknuti za četiri do pet metara kako bi se spriječilo parkiranje vozila ispod stabla te izbjeglo daljnje zbijanje tla. I tako je naš starac s prolaznom ocjenom prošao sistematski pregled uz želje da nam još dugo godina bude živ, zdrav i tako gorostasan. Gljivu je prvi opisao njemački mikolog Jacob Christian Schaffer godine. Nadjenuo joj je latinski naziv Agaricus virescens, u vrijeme kada je većina stapčara s listićima bila smještena u rod šampinjona. Švedski mikolog Elias Magnus Fries premjestio je golubaču u rod Russula godine. Rasprostranjenost i stanište: Vrsta nije brojna, ali ima velik areal na području Euroazije, a nalazi se i po Sjevernoj Africi. Vrsta koja raste po Sjevernoj Americi nije čista, već himera sastavljena od još jedne ili dviju vrsta. Raste po šumama listača gdje joj osobito odgovaraju hrast, obična bukva i pitomi kesten. Opis: Ektomikorizna je gljiva. Klobuk je u početku bačvast, kasnije postaje konveksan do izravnan, a u središtu je udubljen poput koncentričnog bazenčića. Sa starošću dosegne širinu od 5 do 15 cm. Središte klobuka je zeleno zbog zelene boje kutikula. Od otprilike polovine klobuka kutikule su rjeđe. Boja klobuka koji nije prekriven kutikulama varira od gotovo bijele do mliječno-zelene ili do blijedo-plave boje. Sa zrelošću zelene kutikule u središtu blijede i prelaze u mat smeđkastu oker boju. Klobuk je baršunast i suh. Listići su pričvršćeni za stapku ili gotovo slobodni, gusti, bijele do krem boje, vremenom tamne. Stapka je krta i suha, glatka, bijele ili krem boje, blago smeđi vremenom. Nema prstena, visine je od 3 do 8 cm, promjera od 1,5 do 4 cm, cilindrična ili vretenasta. Baza se kod nekih primjeraka sužava. Meso je bijelo, krto, gusto i ne mijenja boju nakon što se razreže. U ruci se drobi poput krede pa je to korisna karakteristika za raspoznavanje. Otisak spora je bijele do krem boje. Klobuk je prekriven karakterističnim zelenim kutikulama 38 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

39 Gljive naših krajeva Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiva Golubača najukusnija krasnica Miris i okus: Miris nije intenzivan, okus je blag i podsjeća na orašaste plodove, intenzivira se sušenjem. Predstavlja jednu od najukusnijih gljiva unutar roda Russula. Vrijeme sakupljanja: Od lipnja do studenog, a u pojasu uz Jadransko more i do kraja studenog. Kemijski sastav: Ugljikohidrati čine glavninu plodnih tijela, 11,1 % od njih čine šećeri od kojih značajan udio čini manitol. Lipidi, odnosno masti čine do 1,85 % suhe tvari. Najvažnije masne kiseline uključuju palmitinsku, stearinsku, oleinsku i linolensku. Prisutno je nekoliko aktivnih komponenti. Sto grama suhe tvari sadrži 49,3 µg tokoferola i 0,19 mg karotenoidnog pigmenta likopena. Od organskih kiselina prisutne su oksalna, malična, limunska i fumarna kiselinu. Sadrže i fenolnu komponentu 4 - hidroksibenzojeve i cinamične kiseline. Općenito, krasnice u svom sastavu sadrže vitamine PP, C, B1, B2, F, značajnu količinu hranjivih vlakana, saharida, odnosno jednostavnih ugljikovodika, masnih kiselina i lecitina. Od minerala sadrže kalcij, fosfor, željezo, magnezij, natrij i kalij. Ljekovita svojstva: Vitamin PP pronađen u krasnicama, odnosno jedan od oblika vitamina B3 sudjeluje u razmjeni ugljikovodika, poboljšava rad srca, krvožilnog i živčanog sustava. Koži daje elastičnost i svježi izgled. Vitamin E kao antioksidans, poboljšava prijenos kisika u tkiva, hrani kožu i mukozne membrane i sprječava njihovo sušenje. Vitamin C važan je za normalan rad imunosustava, sprječava djelovanje slobodnih radikala kisika u klijetkama i jača krvne žile. Vitamini grupe B sudjeluju u svim vidovima izmjene tvari u sastavu enzima koji ubrzavaju biokemijske reakcije, sprječavaju razvoj anemije i oboljenja živčanog sustava. Kontraindikacije: Krasnice opterećuju jetru ljudi kod kojih je funkcija tog organa narušena. Ne preporučuju se djeci do sedme godine života jer im je enzimski sustav jetre nedovoljno aktivan za otpuštanje kemijskih produkata iz organizma. Slične vrste: Većina autora tvrdi da ju je gotovo nemoguće zamijeniti s nekom drugom vrstom gljive, no u praksi se dogodio slučaj otrovanja zelenom pupavkom (Amanita phalloides). Neki primjerci imaju bazu koja se sužuje HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

40 Lovstvo Kinologija Hrabar i ustrajan lovac Pripremio lovac i kinološki sudac HKS-FCI-ja: Dražen Matičić, mag. ing. agr. Jazavčar je vedar, živahan, hrabar i ponosan pas, premda nije jako agresivan, drži do svog dostojanstva. Privržen je vlasniku i može biti vrlo ljubomoran, čak i u tolikoj mjeri da usmrti suparnika ili suparnicu. Ponekad je svojeglav pas koji kada nešto naumi, a to se najčešće događa kad prati njemu neki vrlo interesantan trag (dlakavi predatori), ne reagira ni na kakve pozive ili zapovijedi, praveći se potpuno gluh. Oštrodlaki jazavčar Pasmina jazavčara priznata je krajem 19. stoljeća, njihove su prve slike vrlo stare, a pronađene su na lijevoj obali Nila na nadgrobnom spomeniku Anifesta II. Taj daleki predak zvao se teckel, što proizlazi iz grčke riječi tekal (oštro, ljuto) te su Nijemci zadržali taj naziv i danas. O psima sličnim današnjim jazavčarima pisali su atenski filozof Ksenofon ( p.n.e.) i Flavius Anianus ( pr. Kr.). Slični psi nađeni su i u Španjolskoj, a pretpostavlja se da ih je donio vojskovođa Hanibal ( pr. Kr.). Inače u Europu su dospjeli preko trgovaca s istoka. Prema starim germanskim zakonima iz 19. stoljeća može se zaključiti da su pretci današnjih jazavčara bili korišteni za lov na dabrove (Castor fiber L.). Prvi standard za jazavčara (kratkodlakog), donesen je godine, a prvi pasminski klub osnovan je godine u Duisburgu, Njemačka. Jazavčar je jedna od najraširenijih i najomiljenijih pasmina pasa. Uzgajaju se u tri veličine: normalne težine (standardni), mali (patuljasti) i kunićar. Svaka veličina dijeli se na tri, po dužini krzna - dlake i njenom kvalitetu. Znači: kratkodlaki, oštrodlaki i dugodlaki. Tako se grupiraju i izdvajaju na izložbama pasa (IV-FCI-grupa). Najteža pasmina jazavčara je standardni: ženke teže od 6,5 kg, a mužjaci teže od 7 kg - kratkodlaki, oštrodlaki i dugodlaki. Lakša pasmina jazavčara je patuljasti: ženke ne teže od 6,5 kg, a mužjaci ne teži od 7 kg - kratkodlaki, oštrodlaki i dugodlaki. Kunićar: ne teži ženka od 3,5 kg i mužjak ne teži od 4 kg s opsegom grudi u dobi od 15 mjeseci uzrasta 30 cm kod sve tri varijante krzna - dlake. Svi jazavčari podliježu ocjeni oblika i polaganju IPO (Pra- 40 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

41 Lovstvo vilnik za ispitivanje rada jazavčara i ispit prirođenih osobina jazavčara (IPO), Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 2007.). U mom skoro četrdesetgodišnjem lovno - kinološkom iskustvu uz mnoge lovne pasmine pasa koje sam uzgojio i lovio s istima, bio sam vlasnik tri standardna jazavčara oštre dlake (2 m. + 1 ž.), a danas posjedujem standardnog jazavčara kratke dlake (m.) Groma, uvezenog iz Slovenije. Glede naprijed navedenog osjećam potrebu da pismeno iznesem svoja zapažanja i utiske o jazavčarima koje sam posjedovao i koristio za lovne svrhe kao što ću to nastaviti i s mojim kratkodlakim jazavčarem Gromom. Jazavčar je vedar, živahan, hrabar i ponosan pas, premda nije jako agresivan, drži do svog dostojanstva. Privržen je vlasniku i može biti vrlo ljubomoran, čak i u tolikoj mjeri da usmrti suparnika ili suparnicu. Ponekad je svojeglav pas, koji kada nešto naumi, a to se najčešće događa kad prati njemu neki vrlo interesantan trag (dlakavi predatori), ne reagira ni na kakve pozive ili zapovijedi, praveći se potpuno gluh. Iako hrabar i temperamentan, jazavčar nije divlje agresivan i lako ga je odučiti od nasrtanja na domaće životinje, a s drugim psima se najčešće dobro slaže. Zna biti strpljiv u lovu, u automobilu ili stanu, da bi svoj temperament iskazao na pravom mjestu u polju i u šumi. Zbog tih svojih osobina vrlo je ugodno društvo za vlasnika-lovca u gotovo svakoj situaciji, jer mu ni na koji način ne smeta, može biti samo od velike koristi. Vesela narav, velika privrženost i simpatičan izgled učinile su ga primamljivim pripadnicama ljepšeg spola, koje su ga vrlo brzo usvojile i odvojile od lovaca te se tako nalazi i u nelovačkim rukama. Teško je naći lovačku pasminu pasa koja u tako malom izdanju sjedinjuje veliki broj kvaliteta sa širokim spektrom uporabljivosti u lovu - lovištu. Jazavčar je odličan jamar, manje agresivan od njemačkog lovnog terijera, ali hrabar i ustrajan oblajivač. U stanju je da svaku lisicu savlada ili istjera iz jame (jazbine), a jazavca blokira dok god ga lovac ne otkopa. Osim toga jazavčar je i odličan kratkonogi gonič koji zvonkim glasom slijedi trag divljači. Tijekom vremena rada sa psom u lovištu, opredjeljuje se za traženje one vrste divljači koju njegov vlasnik - lovac najviše lovi - odstreljuje. Skoro je nemoguće pronaći jazavčara, a pogotovo kratkodlakog i oštrodlakog, koji nije slijedoglasan. Zdravu divljač obično slijedi tragom, goni 10 do 15 minuta ali ponekad i znatno duže. Divljač ga se u principu previše i ne boji Kratkodlaki jazavčar Vlasnik i autor teksta sa svojim jazavčarem Gromom i ne bježi pred njim, već se samo lagano krećući izvlači tj. dolazi - izlazi na premet i tako postaje lak plijen za lovca na štandu. I pored kratkih nogu, jazavčar je iznenađujuće uporan i izdržljiv pas. Tijekom lova sigurno neće posustati, ma koliko bili teški tereni i uvjeti rada. Bilo je lovova kada sam cijeli dan lovio po snijegu dubokom i preko 20 cm, a da uopće nisam imao potrebu da ga nosim u naručju ili naprtnjači. Cijelo vrijeme zainteresirano se kreće po lovištu u potrazi za divljači, a vrlo vješto zna koristiti moj trag u snijegu za svoje kretanje do mene. Pri kraju jednog lova na zečeve, čak je prije moja dva istarska goniča pronašao nastrijeljenog-ranjenog zeca, potjerao ga na puškomet kolegi lovcu, a po odstrjelu ga snažno zgrabio za vrat, ne dozvoljavajući drugim psima da mu priđu jer to je lovina njegova i njegovog gospodara. U kontaktu s divljači, a pogotovo s dlakavim grabežljivcima, taj mali, veseli i dobroćudni pas izrasta u neustrašivog gorostasa: iz očiju mu sijevaju munje, a iz usta suklja vatra i sijevaju gromovi. Tada ga je zaista teško prepoznati! Njuh jazavčara jedno je od njegovih najvećih svojstava. Bez teškoće prati svježi trag odbjegle divljači, a kad završi sa gonjenjem lako pronalazi svog gospodara lovca, bilo u polju ili šumi. Trag nastrijeljene - ranjene krupne divljači dobro i uporno slijedi, a zna ju i spontano oblajavati te čuvati do dolaska svog gospodara lovca, bilo od drugih lovaca ili lovačkih pasa. U lovu na divlje svinje jazavčar može biti vrlo koristan. On ne može u trku pratiti divlje svinje jer nema potrebnu brzinu za to, ali pri obilasku lovišta lako će i više stotina metara pratiti trag vepra koji se povukao na dnevni odmor, pronaći ga na logi i uporno oblajavati, pa i sat vremena ako treba, sve dok gazda lovac ne priđe divljači na puškomet. Pri tome se neće uplašiti i otjerati je, a zahvaljujući malom rastu, divljač ga ne doživljava kao opasnog protivnika, a on vješto izbjegava nasrtaje vepra ili divlje svinje (pod uvjetom da nije visoki snijeg jer tada se isti i ne koristi za lov). Jazavčar je idealan lovački pas za zaposlenika i profesionalca u lovištu. Veselo će ga pratiti prilikom svakog obilaska lovišta pri čemu ni najmanje neće smetati divljači (proganjati ju ili utjecati na mir u lovištu). Upravo zbog tog malog rasta divljač ga se ne boji (podsjeća na kunu). Jazavčar će više naznačiti pra- HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

42 Lovstvo vac kretanja traga divljači nego li je zaista goni u stilu jednog vrsnog goniča. Na čeki ili štandu, jazavčar je u stanju mirovati i naizgled biti nezainteresiran, da bi ipak prvi pokretima ušiju i tihim režanjem najavio dolazak divljači. Znao sam jazavčara staviti u lovačku naprtnjaču, ostaviti mu samo glavu da viri iz iste i objesiti naprtnjaču s njim na stablo ispod kojeg čekao. Dobro je podnosio tu ulogu promatrača. Dugodlaki jazavčar Sve naprijed navedene osobine čine ga pravim lovčevim pomagačem, hrabrim i ustrajnim lovcem, a pogotovo je pogodan za lovišta u kojima se gospodari s krupnom divljači te se nesmetano može voditi u lovište tijekom čitave lovne godine (Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov NN-143/10., čl.11, st.4.). NOVI PROIZVOD Ekonomična pilana za zahtijevno korištenje Okvir-držač pilanske glave - krut, čvrst okvir koji nosi kontrolnu ploču, motor i glavu pilane. Pilanska glava kreće se naprijed/natrag duž postolja, na bočno postavljenim, dvostrukim čeličnim šipkama na okviru postolja. POSTOLJE PILANE - POTPUNO NOVI DIZAJN Postolje LX100 pilane je potpuno novog dizajna, projektirana da izdrži kontinuirani i vrlo zahtijevni rad iskoristiti te stoga je konstrukcija izrađena od profila debljeg presjeke. Pilanske noge su pričvršćene izravno na okvirima, tako da je trupac podržavan izravno iz same noge, a ne okvira. Poprečni držači su viši od uzdužnih bočnih provila, tako da je lako postaviti trupac na postolje s viličarom, bez potrebe kotrljanja trupaca na pilanu. Obvezni pokrovi poprečnih držača su od nehrđajućeg čelika E profila. STANDARDNA OPREMA POGON KAPACITET GLAVA TRUPCI Već od ,00 kn. PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, ZAGREB Fax: Mob: pregimex@pregimex.hr 42 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

43 Lako dostupan u velikim količinama Maslačak čisti od toksina Ljekovito bilje Sjeme na sebi nosi srebrno-bijele perjanice Maslačak su Kinezi kao ljekovitu biljku poznavali puno prije drugih naroda. U starom je vijeku maslačak kao ljekovita biljka bio nepoznat, jer se u tako običnoj biljci uopće nije naslućivala ljekovitost. U Europi se počeo upotrebljavati tek u 10. i 11. stoljeću i to pod utjecajem arapskih liječnika. Od tada je u stalnoj uporabi za liječenje mnogih bolesti. Rasprostranjenost i stanište: Maslačak je biljka kozmopolitskog rasprostiranja sjeverne zemljine polutke. Jako je raširen i brojan. Javlja se na livadama, pašnjacima, travnjacima, uz ceste, na narušenim riječnim ili jezerskim obalama i zapuštenim staništima. Odgovaraju mu vlažna područja. Opis: Višegodišnja je zeljasta trajnica koja puno varira u obliku. Ima snažan, vretenast glavni korijen dužine do 30 cm. Prizemni listovi su složeni u rozetu, duboko su perasto razrezani i s trokutastim vrhovima. Iz središnjeg dijela rozete razvije se uspravna, šuplja, cjevasta stabljika, obično visine cm, bez listova. Na vrhu stabljike razvije se krupna cvjetna glavica. Oblik glavice i veličina mogu znatno varirati, ovisno o podvrsti i varijetetu biljke. Glavicu čini mnoštvo žutih cvjetova po čemu je maslačak uočljiv i poznat. Počinje cvjetati u proljeće i to se nastavlja tako da se u cvatu može naći čak i zimi kada nema snijega. Nakon oplodnje razviju se brojne sjemenke kružno okupljene na cvjetištu. Svaka Maslačak (Taraxacum officinale) cvatuća je zeljasta višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Dobro je poznat, prvenstveno po svojim cvjetnim glavicama, bilo da su u fazi cvata pa nose jarko žute latice, bilo da nose sjemenke s bijelo-srebrnim perjanicama. Vrlo je cijenjena ljekovita biljka jer sadrži velik broj aktivnih tvari. Postoji čak 200 podvrsta i varijeteta maslačka. Tekst: Marija Glavaš Foto: Marija Glavaš, arhiva sjemenka ima čuperak raširenih dlačica, pa uz pomoć vjetra može odletjeti i po nekoliko stotina metara daleko od biljke. Vrijeme sakupljanja: Cvjetovi se beru tijekom cvatnje. Lišće se sakuplja prije cvatnje jer je tada manje gorko. Korijen se vadi u rano proljeće ili u ranu jesen, a suši se na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici na 40ºC. Ovisno o vremenu vađenja, u korijenu je različito učešće pojedinih kemijskih sastojaka. Kemijski sastav: Izuzetno je bogatog kemijskog sastava. Čitava biljka sadrži inulin, taraksacin, taraksin, taraksacerin, fitosterole, kiseline, enzime, saponeine, tanine, smolu, vosak, sluz, šećer, bjelančevine, brojne mineralne tvari i dr. Lišće je bogato vitaminima A, B, C i D. Ima više željeza nego špinat, a navodno ima više vitamina A nego mrkva. Ljekovita svojstva: Smatra se jednom od najboljih ljekovitih biljaka kod problema bubrega, jetre i žuči. Djeluje na poboljšanje cjelokupne izmjene tvari. Njime se liječe razne bolesti svih unutarnjih organa, razne upale, krvarenja i kožne bolesti. Pripravci stimuliraju sve žlijezde i muskulaturu probavnog sustava, pojačavaju lučenje žlijezda, potiču resorpciju produkata metabolizma, dobre su za čišćenje kožnih nečistoća i liječenje reumatskih bolesti i gihta. Korijen po- HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

44 Ljekovito bilje Zanimljivosti Drveće s pričom Proglašenje Europskog stabla godine Izrazito žute cvjetne glavice boljšava djelatnost probavnog trakta, pročišćuje krv, rastvara, osvježava, čisti, otvara, pomaže izlučiti znoj, mokraću i žuč, odstranjuje otrovne tvari iz tijela, pomaže oporavku jetre. Svježe iscijeđeni sok čisti i jača krv, a koristi se za liječenje jetre, žutice, bubrega, slezene, mokraćnog mjehura, osipa, reume ili za izlučivanje kamenaca i otrova iz tijela. Cvjetne stabljike otklanjaju svrbež, lišaje i osipe, pročišćuju želudac od svih otrovnih tvari. Kao diuretik vrlo uspješno djeluje na izlučivanje tekućine i time otrovnih tvari iz tijela. Izuzetno je svojstvo maslačka čišćenje krvi. Preporuča se šećernim bolesnicima, a važan je i za liječenje dišnih organa, bolesti očiju i kožnih oboljenja. Maslačak je dragocjena ljekovita biljka i treba ga koristiti svestrano i redovito. Potencijalne nuspojave: Savjetuje se da se maslačak ne rabi za vrijeme terapije antibioticima. Ako se biljka konzumira u velikim količinama, može izazvati proljev, smetnje u srčanom ritmu i krvarenja kod djece. Potreban je oprez kod teško oboljele jetre, viška želučane kiseline, čira na želucu i žučnih akutnih tegoba. Pelud i med mogu kod osjetljivih osoba razviti alergijsku reakciju. Partnerstvo za okoliš (EPA) od godine jednom godišnje organizira ceremoniju prilikom koje se proglašava Europsko stablo godine. Proglašenje se odvija u proljeće, u Bruxellesu, a stablo koje dobije najviše glasova donosi nagradu svojoj zemlji. Traži se osobito stablo koje istodobno predstavlja prirodnu i kulturnu baštinu. Ove je godine pobjedu odnio jedan mađarski hrast. Natjecanje za proglašenje Europskog stabla godine ima za cilj naglasiti, kako navode na stranici EPA - e značaj starih stabala kao prirodnog i kulturnog naslijeđa koje zaslužuje našu brigu i pažnju. Ono se ne fokusira na ljepoti, veličini ili starosti stabla, već na priči koja stablo povezuje s ljudima, a koje je postalo dio zajednice. Natjecanje organizira Partnerstvo za okoliš (Environmental partnership association), a podupire Europarlament. Čini ga konzorcij od šest osnivača koji dolaze iz Republike Češke, Slovačke, Poljske, Bugarske, Mađarske i Rumunjske, a suosnivač je Europska unija. Partnerstvo podupire projekte zajednica koji su temeljeni na zaštiti okoliša i podupire ostvarenje potencijala lokalnih zajednica. Natjecanje za proglašenje Europskog stabla godine inspirirala je Češka partnerska zaklada za okoliš (Czech Environmental Partnership Foundation), a u istom sudjeluje 15 europskih zemalja. Svečano proglašenje objavljuje se u proljeće u Bruxellesu. Veliki kolonizator Brijest, simbol grada Slivena u Bugarskoj 44 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

45 Zanimljivosti Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiva Zemlje sudionice natjecanja Za Europsko stablo godine glasalo je više od ljudi iz cijele Europe tijekom veljače. Najviše glasova dobio hrast medunac Quercus pubescens iz Bátaszéka u Mađarskoj. Svečano proglašenje organizirano je krajem travnja pod pokroviteljstvom dr. Pavela Poca podpredsjednika Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i dr. Ladislava Mika zamjenika generalnog direktora Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane. Tom je prilikom Róbertu Bozsoliku, predstavniku Mađarske, uručena unikatna drvena skulptura i ček u vrijednosti od 560 namijenjen brizi o drveću i pošumljavanju od sredstava koje su prikupili glasači. Medunac koji je ove godine osvojio najviše glasova, najstarije stablo u gradu Bátaszéku, preostao je od šume koja je postojala u 18. st. Nalazi se ispred kapelice podignute u vrijeme kuge kamo su se ljudi sklonili od poplave godine. Lokalni farmeri oduvijek vode brigo o njemu, orezuju suhe grane i premazuju donji dio debla. Tradicionalno ga prskaju vinom zbog vjerovanja da će to osigurati bogat urod grožđa iduće godine. Prošle je godine najviše bodova, također osvojio hrast. Veliki lužnjak nalazi se nasred nogometnog igrališta u mjestu Orissaare u Estoniji. Legenda tvrdi da su stablo u vrijeme staljinizma pokušali iščupati iz zemlje uz pomoć dva traktora, ali je ono odoljelo. Bila to istina ili ne, na kori su vidljivi tragovi od kablova. Godine pobjedu je odnio brijest iz Bugarske, simbol grada Slivena koji je nacrtan na grbu. Pamti povijesne događaje, domaćima služi kao mjesto sastanaka, a došljacima u grad kao orijentir. Godinu ranije za najstablo Europe izglasana je jedna platana iz Mađarske, pozamašnih dimenzija. Legenda da je imalo ulogu orijentira za turskog napada u 16. st. pokazala se netočnom jer je dokazano da je sađeno kasnije, u 18. st. Ipak, stablo je omiljeno među žiteljima grada Egera, poznatog po termalnim izvorima i o njemu se vodi dobra briga. Obzirom da je godine za Europsko stablo godine proglašena čarobna, višestoljetna lipa u Mađarskoj to je za sada zemlja s najviše glasova. Njezinim sjemenom je prije mnogo godina izvršena sanacija požarišta, prema legendi uz pomoć mitoloških bića garabonaciása. S vremenom je i samo stablo postalo garabonaciás i sada štiti okolnu šumu čarobnim moćima. Prvo stablo koje je odnijelo pobjedu je lipa koja se nalazi u selu Lelicena u Rumunjskoj. Ta petstogodišnja dama, oko koje su se odvijali svi važni društveni događaji, postala je simbol sela. Seljani vjeruju da je posađena na sretnom mjestu jer je preživjela duge periode suša, tuče, požare i veliku poplavu godine. Premda Hrvatska do sada nije sudjelovala u natjecanju za Europsko stablo godine, događaj može biti zanimljiv i nama. Kada bi Hrvatska sudjelovala u glasanju za Europsko stablo godine sigurno bi predstavljala ozbiljnog konkurenta. Teško da bi spomenik prirode kao što je naša Gupčeva lipa ostala nezapažena, a sigurno imamo još stabala s pričom koja možemo prezentirati Europi i svijetu. Europsko stablo godine HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

46 Dječji kutak Bukva Stablo do stabla Šuma Dječji vrtić Josipdol već sedmu godinu za redom surađuje s časopisom Hrvatske šume u rubrici Dječji kutak. Ovogodišnja tema Dječjeg kutka potaknula nas je na jedan kraći projekt o šumi. Skupina Pčelice okuplja najstariju dječicu u našem vrtiću. To su djeca u dobi od 5 do 7 godina, čije likovne radove objavljujemo u Dječjem kutku. Odgojiteljice u skupini dogovorile su posjet rasadniku kao poticaj kojim bi zainteresirale dječicu za usvajanje novih znanja i širenje interesa o šumi. Posjetili smo rasadnik u Oštarijama koji je u vlasništvu Hrvatskih šuma i Šumarije Josipdol. Ostvarili smo odličnu suradnju s djelatnicima rasadnika kao i same šumarije. Djeca su u rasadniku vidjela i saznala kako se siju sjemenke, razmnožavaju i sade nove sadnice, kuda se presađuju, kako se čuvaju šume od nestajanja i sl. Samim obilaskom rasadnika interes za šumu kod djece je značajno porastao. Djeca su u vrtić donosila različite pisane i slikovne materijale o šumi koje su kod kuće sakupila s roditeljima. Suradnju s Hrvatskim šumama nastavili smo i otišli na izlet i piknik u šumu Alilovica u Modrušu. Naš vodič bio je šumarski tehničar koji je vrlo rado odgovarao na različita dječja pitanja i s njima se i poigrao. U šumi smo promatrali stabla, uspoređivali ih i tražili razlike, istraživali korijenje stabala, pronalazili mlade izdanke stabala, upoznavali ostalo šumsko bilje te sakupljali prirodne materijale za rad u vrtiću. Prikupili smo češere, koru drveća, lišće, suhe grančice i bilje, mahovinu i još štošta. U vrtiću su djeca prikupljene materijale proučavala i od njih izrađivala nove igračke, igre, božićne aranžmane, plakate, likovne radove i ostalo. Dječjim likovnim radovima i dramatizacijom igrokaza Prijatelj medo, djeca su se predstavila u Ogulinu na otvaranju likovne izložbe povodom 250 godina šumarstva u Hrvatskoj. Voditelj UŠP Ogulin, Dražen Stošić nagradio je djecu za trud novim priborom za crtanje. Izložbu dječjih radova preselili smo iz Ogulina u Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Tamo je bila predstavljena javnosti zajedno s likovnim radovima djece Dječjeg vrtića Zapruđe iz Zagreba, a u organizaciji Ljiljane Ivković, stalne suradnice časopisa Hrvatske šume. Izrazito smo ponosni na ovu izložbu jer smo mi maleni vrtić sa samo tri odgojne skupine, ali s velikim srcem i velikim potencijalom. Svoj projekt o šumi djeca su predstavila široj javnosti u kratkoj prezentaciji na Danima otvorenih vrata Dječjeg vrtića Josipdol. Suradnju s Hrvatskim šumama nastavljamo i dalje. Nadamo se da i među našim vrtićancima raste neki budući šumar ili šumarka koji će čuvati naše šumsko blago i nastaviti ono što su naučili u malom vrtiću podno Male Kapele. Tekst Foto: Odgojiteljice Darinka Salopek i Maja Marinić, Dječji vrtić Josipdol 46 HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ 2016.

47 Dječji kutak DV Zlatna ribica, Kostrena Nacrtala: Laura Tatiana de Sousa, 6 god. Komentar: : Bukva ima glatku, sivu koru pa je lako možemo prepoznati. Odgajateljice: Dragana Soldatić Petrović i Barbara Puž DV Gustav Krklec, Krapina Nacrtao: Josip Belošević, 6,5 god. Komentar: Bukva je drvo i raste u šumi. Može narasti jako visoko. Drvo se pili pilom i onda imamo daske. Majstori stolari mogu napraviti od drveta bukve: stolove, ormare, male i velike stolice i parkete u raznim bojama. Plod bukve zove se bukvica, a obožavaju ga jesti puhovi. Odgajateljice: Mirjana Gumbas i Božena Kavać DV ZAPRUĐE, ZAGREB Nacrtala: Tara Tripalo, 6,5 god. Komentar: Ja sam vidio bukvu u Petrinji s mamom. Odgajateljica: Marijana Frntić i Danijela Brumec DV Josipdol, Josipdol Nacrtala: Nika Sabljak, 6,8 god. Komentar: Bukva raste u šumi. Kad sam išao s tatom u šumu on mi ju je pokazao. Odgajateljice: Maja Marinić i Darinka Salopek DV PLOČE, PLOČE Nacrtala: Rina Živković, 6 god. Komentar:...bukva ima veliko korijenje, ne može je iščupati ni najjači vjetar. Odgajateljica: Snježana Merdžan HRVATSKE ŠUME broj 235/236 l SRPANJ/KOLOVOZ

48