GRADNJA I UREĐENJE GNOJIŠTA SUKLADNO NITRATNOJ DIREKTIVI

Size: px

Start display at page:

Download "GRADNJA I UREĐENJE GNOJIŠTA SUKLADNO NITRATNOJ DIREKTIVI"

Zoe Floyd
5 years ago
Views:

GRADNJA I UREĐENJE GNOJIŠTA SUKLADNO NITRATNOJ DIREKTIVI Stajski gnoj Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno u današnje vrijeme kada imamo sve manje i manje stoke, a s druge

Stajski gnoj je izuzetno vrijedan proizvod za cjelokupnu biljnu proizvodnju pa je važno shvatiti da ga treba pravilno skladištiti i čuvati od ispiranja jer se tako smanjuje njegova vrijednost.

Pravilnom primjenom i korištenjem stajskog gnoja nema negativnog utjecaja na okoliš.

1 GRADNJA I UREĐENJE GNOJIŠTA SUKLADNO NITRATNOJ DIREKTIVI Stajski gnoj Pravilno zbrinjavanje i čuvanje stajskog gnoja vrlo je važno u današnje vrijeme kada imamo sve manje i manje stoke, a s druge strane to također uvjetuju i zakonski propisi. Stajski gnoj je izuzetno vrijedan proizvod za cjelokupnu biljnu proizvodnju pa je važno shvatiti da ga treba pravilno skladištiti i čuvati od ispiranja jer se tako smanjuje njegova vrijednost. Stajski gnoj nezamjenjiv je u održavanju i popravljanju plodnosti tla, osigurava stabilne i visoke prinose odlične kvalitete te optimalno djeluje na dugoročno ekonomičnu opskrbu usjeva hranjivima. Pravilnom primjenom i korištenjem stajskog gnoja nema negativnog utjecaja na okoliš. Slika 1) Pašnjaci s kravama kakvih je danas sve manje Nitratna direktiva Odnosi se na zaštitu voda od onečišćenja kojeg su izvor nitrati iz poljoprivrednih izvora (COUNCIL DIRECTIVE 91 / 676 / EEC of 12 December 1991 concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources NITRATES DIRECTIVE ). Nitrati u tlo dolaze prekomjernim unosom dušika u tlo iz mineralnih gnojiva ili iz stajskog gnoja ako se njima nepravilno gospodari (prevelik unos, unos kada su tla zasićena vodom, kada su velike vrućine, itd.). Također se nitrati ispiru i iz gnoja koji je uskladišten i zrije na tlu ili u gnojištima koja su propusna. Kod gradnje novih gnojišta treba o tome voditi računa kao i o usklađivanju s propisima da ih ne bi u skoroj budućnosti trebalo rušiti i graditi nova. Ovo sve se odnosi na ona područja u Republici Hrvatskoj koja će biti proglašena područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivim od nitrata odnosno područjima na kojima će se primjenjivati odredbe nitratne direktive. Odluka o proglašenju tih područja trebala bi biti donesena do kraja ove godine. Propis koji trenutno određuje poštivanje odredbi nitratne direktive kod nas je Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08, od godine), a čija primjena započinje danom ulaska Republike Hrvatske u EU.

2 Slika 2) Odvoz gnoja na poljoprivredne površine Glavni zahtjev koji se odnosi na poštivanje nitratne direktive je godišnje ograničenje primjene čistog dušika na poljoprivrednim površinama na količinu od 210 kg/ha. Danas se u Hrvatskoj ne treba bojati prekoračenja količine N kod gnojidbe i onečišćenja tla i voda nitratima kao niti opterećenja poljoprivrednih površina prevelikim brojem UG jer imamo malo stoke u odnosu na ukupne poljoprivredne površine i unos N je relativno nizak u odnosu na druge evropske zemlje. Situacija bi za našu poljoprivrednu proizvodnju bila povoljnija da smo došli do momenta da imamo velik unos N što bi značilo da imamo i trošimo dosta gnoja kako organskog tako i anorganskog. Tablica 1) Sadržaj dušika, fosfora i kalija u stajskim gnojivima i najveća dozvoljena količina u primjeni gnojiva (količina gnojiva koja se može izvesti na poljoprivredne površine) Vrsta gnojiva % N % P 2O 5 % K 2O Najveća dozvoljena količina gnojiva u t/ha (do dozvoljene granice od 210 kg N/ha /god) Količina hranjiva (kg/ha) Dušik Fosfor Kalij Goveđi Konjski Ovčji Svinjski Kokošji Brojlerski Gnojovka goveđa m 3 /ha Gnojovka svinjska m 3 /ha

Gradnja gnojišta Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva stajski gnoj se treba skladišti na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama,

Spremnici, platoi, lagune odnosno jame za stajski gnoj moraju biti vodonepropusni tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš i onečišćenja podzemnih i

Potrebno je osigurati prostor za prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje.

nakupine gnoja od 2 m odnosno 8 m³/ug prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra za gnojnicu (tekući dio) je potrebno napraviti spremnik od 2 m³/ug za

3 Gradnja gnojišta Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva stajski gnoj se treba skladišti na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u nekim drugim spremnicima. Spremnici, platoi, lagune odnosno jame za stajski gnoj moraju biti vodonepropusni tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. Potrebno je osigurati prostor za prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje. Slika 3) Nedovoljan kapacitet spremišta za stajski gnoj Prema Pravilniku za jedno uvjetno grlo (UG) potrebno je osigurati: za kruti stajski gnoj najmanje 4 m² /UG površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m odnosno 8 m³/ug prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra za gnojnicu (tekući dio) je potrebno napraviti spremnik od 2 m³/ug za skladištenje gnojovke u lagunama treba osigurati 10 m³/uo Prema dosadašnjim iskustvima s terena za šestomjesečno razdoblje čuvanja stajskog gnoja potrebno je osigurati veće spremnike naročito kod skladištenja gnoja visokoproizvodnih životinja. Preporuka i naših susjeda Slovenaca, koji imaju veće iskustvo od nas, također je da se grade veća gnojišta od preporučenih. Zato je preporuka da se gradi minimalno 6 m²/ug gnojišta za kruti stajski gnoj ili 12 m³/ug lagune za gnojovku.

Slika 4) Uređeno gnojište, Zagrebačka županija Gradnja novog ili proširenje kapaciteta postojećeg gnojišta spada u građevinske radove rekonstrukcije postojećeg objekta pa je prije izvođenja radova

4 Slika 4) Uređeno gnojište, Zagrebačka županija Gradnja novog ili proširenje kapaciteta postojećeg gnojišta spada u građevinske radove rekonstrukcije postojećeg objekta pa je prije izvođenja radova potrebno ishoditi potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju. Gnojište, isto kao i silosi je sastavni dio gospodarskog objekta za držanje stoke (staje) i svaka izmjena u smislu povećanja kapaciteta prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji traži ishođenje građevinske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja. Slika 5) Gradnja nove staje s predviđenim spremištem za gnoj ispod rešetki

Izračun veličine potrebnog gnojišta Da bi jedno gospodarstvo znalo koliki prostor za gnoj treba urediti mora preračunati ukupan broj životinja u svojoj staji u ukupan broj UG prema slijedećoj

te dozvoljeno opterećenje poljoprivrednih površina gospodarstva za različite vrste stoke Vrsta i kategorija stoke UG/životinji Dušika u stajskom gnoju (kg/ug/god.

0,15 Odrasli konji 1,0 Ždrebad i omad 0,5 60 2,8 Ovce i koze 0,15 70 2,4 Rasplodne krmače i 0,30 nerasti 80 2,1 Tovne svinje 0,15 Kokoši nesilice 0,004 85 Tovni pilići 0,0025 2,0 Purani 0,02 U

To nam je važno za izračun potrebnih površina koje gospodarstvo mora imati da se zadovolji uvjet ograničenja primjene maksimalne količine čistog dušika od 210 kg po jednom hektaru.

5 Izračun veličine potrebnog gnojišta Da bi jedno gospodarstvo znalo koliki prostor za gnoj treba urediti mora preračunati ukupan broj životinja u svojoj staji u ukupan broj UG prema slijedećoj tablici: Tablica 2) Koeficijenti za izračunavanje broja uvjetnih grla (UG), količina proizvedenog dušika po UG/god. te dozvoljeno opterećenje poljoprivrednih površina gospodarstva za različite vrste stoke Vrsta i kategorija stoke UG/životinji Dušika u stajskom gnoju (kg/ug/god.) Dozvoljeno opterećenje (UG/ha) Odrasla goveda 1,0 Goveda od 1-2 god. 0,6 Goveda 6-12 mj. 0,3 70 2,4 Telad do 6 mj. 0,15 Odrasli konji 1,0 Ždrebad i omad 0,5 60 2,8 Ovce i koze 0, ,4 Rasplodne krmače i 0,30 nerasti 80 2,1 Tovne svinje 0,15 Kokoši nesilice 0, Tovni pilići 0,0025 2,0 Purani 0,02 U tablici 2) se osim koeficijenta za izračun broja uvjetnih grla (UG) nalazi i prosječna količina dušika koju proizvodi jedno UG tijekom jedne godine. To nam je važno za izračun potrebnih površina koje gospodarstvo mora imati da se zadovolji uvjet ograničenja primjene maksimalne količine čistog dušika od 210 kg po jednom hektaru. Važno je također naglasiti da je uvijek potrebno osigurati i spremnik (jamu) za tekući dio jer i u sustavima krutog izgnojavanja uvijek je dio gnoja u obliku gnojovke i/ili gnojnice. Osim toga, gnojišta su gotovo uvijek otvorena sa svih strana (platoi) ili imaju nenatkrivenu odnosno otvorenu gornju stranu i jedan bočni zid za ulazak mehanizacije pa nakon kiše dolazi do otjecanja viška vode koja se nakupi u gnoju. Slika 6) Gradnja nove staje s vanjskim spremnicima za gnoj dovoljnog kapaciteta

Gnojišta nije nužno potrebno ograđivati sa svih strana i podizati zidove jer to poskupljuje gradnju ali je često to jedino rješenje ako ne želimo da dođe do ispiranja vrlo vrijednih hranjiva iz gnoja

Slika 6) Plato za stajski gnoj s odvodom za tekući dio u sabirnu jamu U nastavku su tri jednostavna primjera izračuna potrebnog prostora za gnoj: Primjer 1 (30 krava): Farma od 30 krava i 30 komada

6 Gnojišta nije nužno potrebno ograđivati sa svih strana i podizati zidove jer to poskupljuje gradnju ali je često to jedino rješenje ako ne želimo da dođe do ispiranja vrlo vrijednih hranjiva iz gnoja i onečišćenja okoliša odnosno okolnih vodotokova i podzemnih voda. Važan razlog gradnje zidova s barem tri strane je i taj što se tako gnoj lakše slaže i manipulacija je jednostavnija. Slika 6) Plato za stajski gnoj s odvodom za tekući dio u sabirnu jamu U nastavku su tri jednostavna primjera izračuna potrebnog prostora za gnoj: Primjer 1 (30 krava): Farma od 30 krava i 30 komada raznih kategorija podmlatka ima oko 45 UG (30 krava = 30 UG + 15 junica do 1 god. = 4,5 UG + 15 junica iznad 1 god. = 9 UG) Za taj broj UG potrebno je osigurati: 45 UG x 6 m² = 270 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i 45 UG x 2 m³ = 90 m³ gnojne jame Primjer 2 (10 krava i 4 krmače): Gospodarstvo ima 10 krava s podmlatkom i 4 krmače s tovom ima oko 22 UG (10 krava = 10 UG + 5 junica do 1 god. = 1,5 UG + 5 junica iznad 1 god. = 3 UG ) (10 krmača = 3 UG + 40 tovljenika = 6 UG) Za taj broj UG potrebno je osigurati: 22 UG x 6 m² = 132 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i 22 UG x 2 m³ = 44 m³ gnojne jame Primjer 1 (40 koza ili ovaca): Farma od 40 koza ili ovaca : 6 UG Za taj broj UG potrebno je osigurati: 6 UG x 6 m² = 36 m² betonskog platoa s mogućnošću slaganja visine gnoja od 2 metra i 6 UG x 2 m³ = 12 m³ gnojne jame

7 HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA Javna poljoprivredna savjetodavna služba Radna skupina za izradu letka : Anđelka Pejaković, dipl.ing.agr. Mirjana Bengeri, dipl.ing.agr. Valerija Čižmak, dipl.ing.agr. Jurica Bengeri, dipl.ing.agr. Josip Komljenović, dipl.ing.agr.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako