SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD

Transcription

1 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD Osijek, 02. veljače 2017.

2 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK Diplomski rad PLAN KVALITETE KOD IZVOĐENJA BETONSKIH RADOVA Osijek, 02. veljače 2017.

3 SVEUČILŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK Znanstveno područje: Tehničke znanosti Znanstveno polje: Građevinarstvo Znanstvena grana: Organizacija i tehnologija građenja Tema: PLAN KVALITETE KOD IZVOĐENJA BETONSKIH RADOVA Pristupnik: JOSIP NEKIĆ Naziv studija: Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo U radu je opisati pristup kontroli kod izvoďenja betonskih radova kroz primjenu plana kvalitete. Za betonsku konstrukciju potrebno je opisati plan kvalitete koji mora obuhvatiti dokumentaciju sustava kontrole kvalitete kod proizvodnje i ugradnje betona u konstrukcije. Na primjerima je potrebno prikazati proces kontrole kvalitete u obliku pregleda aktivnosti, radnji i dokumentacije tijekom izvoďenja betonske konstrukcije. Rad treba izraditi u 3 primjerka (original+2 kopije), tvrdo ukoričena u A4 formatu koji sadrži i cjelovitu elektroničku datoteku u pdf. formatu na CD-u u prilogu. Osijek, 22. ožujka godine Predsjednica Odbora za Mentorica: završne i diplomske ispite: izv.prof.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

4 SAŽETAK Planom kvalitete se planira, osigurava i prikazuje opseg i metode kontrole kvalitete koje izvođač planira poduzeti. Izvođač ovim dokumentom elaborira investitoru i projektantu način na koji će provesti kontrolu kvalitete navodeći tehnologiju koju će koristiti, aktivnosti koje će poduzeti i kako će sve to dokumentirati u svrhu ostvarivanja zahtijevane razine kvalitete tražene projektom. Planiranjem, osiguravanjem i kontrolom kvalitete upravlja se potencijalnim rizicima u projektu. U radu su navedena dva primjera iz prakse i usporedba Plana kvalitete za zgradu Građevinskog fakulteta u Osijeku i autoceste A94 (Műnchen Passau) u Saveznoj Republici Njemačkoj koja je trenutno u izgradnji. Radi se o dva različita tipa građevina. Prikazano je kako je izvođač pomoću Plana kvalitete zadovoljio projektantske zahtjeve za vidljivim betonima na pet glavnih nosača zgrade Građevinskog fakulteta u Osijeku i na koji način se provode kontrole tijekom izvođenju betonskih radova na autocesti A94 u Saveznoj Republici Njemačkoj. U ovom radu se analizira plan kvalitete i njegov sadržaj te se prikazuje njegova ulogu u postizanju kvalitete za vrijeme izvođenja betonskih radova. SUMMARY Using quality plan during construction, engineers are planning quality assurance and showing magnitude and methods of quality control which they are intending to do. Contractor with quality plan elaborates to investor and designer in which way he is going to carry out quality control stating technology, activities and way of documenting those activities, all in purpose of quality assurance in project. Quality management in a construction project is demanding professional staff. Through planning, assuring and controlling quality it is possible to manage potential risks in project. In this paper there are two examples of quality management. Those two examples are new building of Faculty of Civil engineering in Osijek and highway A94 (Műnchen Passau) in Germany. Quality plan is presented on this two different types of structures. It is shown how did the contractor, using quality plan, achieve designer's demands for visible concrete on five main girders on the new building Faculty of Civil engineering and how did the engineers on a German highway conduct quality control during the construction. This paper analyses content of quality plan and shows its role in achieving quality during construction.

5 Sadržaj 1.Proces kontrole kvalitete Zakonodavni okvir kontrole kvalitete Zakon o gradnji (NN 153/13.) Tehniĉki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.) Plan kvalitete Pojam plana kvalitete Sadrţaj plana kvalitete Plan kvalitete kod izvoċenja betonskih konstrukcija Kontrola kvalitete u proizvodnji Kontrola kvalitete na gradilištu Ispitne metode na gradilištu: slijeganje i rasprostiranje Ugradnja i zbijanje Kontrola kvalitete u laboratoriju Primjeri plana kvalitete iz prakse Nova zgrada GraĊevinskog fakulteta u Osijeku Autocesta A94 ( München Passau) Zakljuĉak Literatura Popis slika Popis tablica Prilog 1. Primjer obrasca zaprimanja narudţbi Prilog 2. Primjer obrasca naloga za isporuku betona Prilog 3. Otpremnica Prilog 4. Primjer obrasca za ispitivanje svjeţeg betona Prilog 5. Primjer obrazaca za ispitivanje oĉvrsnulog betona na tlaĉnu ĉvrstoću

6 1. Proces kontrole kvalitete Proces se definira kao slijed meċuovisnih i povezanih postupaka koji, u svakoj fazi, koristi jedno ili više sredstava za pretvaranje ulaznih resursa (osoblje, vrijeme, energiju, strojeve, novac) u izlazne resurse (podatke, materijale, dijelove i sliĉno). Izlazni resursi sluţe kao ulazni za sljedeću fazu dok se ne postigne poznat cilj ili krajnji rezultat [1]. Slika 1. Proces kontrole kvalitete Razvijena poduzeća u svojem poslovanju koriste procesni pristup kako bi ostvarili svoje ciljeve. Planiranje procesa kontrole kvalitete moţe poĉeti onog trenutka kada su ciljevi poduzeća postavljeni i kada su identificirane aktivnosti pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti. Na slici 1. prikazani su glavni koraci u procesu kontrole kvalitete. 1. korak: U procesu kontrole kvalitete cilj je identificirati predmet kontrole, bilo da je to proizvod ili odreċene znaĉajne radnje koje moraju biti kontrolirane u svrhu ostvarivanju ciljeva organizacije. Prilikom odabira predmeta kontrole prednost treba dati podruĉjima koji izazivaju sumnju ili vaţnim podruĉjima ĉiji negativan smjer razvoja moţe biti iznimno štetan te tako preventivnim radnjama onemogućiti takav slijed dogaċaja. 2. korak: Potrebno je utvrditi naĉin na koji će se provoditi radnje mjerenja kvalitete tj. voditi ispitivanja, promatranja i usporeċivanja. Rezultati mjerenja moraju biti u korelaciji s karakteristikama kvalitete odreċenih radova ili karakteristikama koje taj proizvod mora posjedovati. 2

7 3. korak: OdreĊuje se specifiĉni cilj i vrijednosti koji se zahtijevaju od predmeta ispitivanja. Standardizacijom u trećem koraku ustvari se povezuju prvi i drugi korak tako da se jasno odreċuje i usuglašava podruĉje pozitivnih i negativnih vrijednosti rubnih veliĉina koje zadovoljavaju podruĉje pozitivnih vrijednosti. 4. korak: Aktivnost mjerenja koja ne bi bila moguća bez prethodna tri koraka. U sluĉaju da prethodna tri koraka nisu usuglašena, bez jasnih dogovora i usvojenih pravila nije poznato je li rezultat mjerenja povoljan ili nepovoljan za cijeli proces. 5. korak: Prema trećem koraku u kojem je ustanovljeno podruĉje pozitivnih i negativnih vrijednosti, donosi se odluka zadovoljava li mjerenje. Rezultati kontrole i mjerenja koriste se za išĉitavanje mogućih odstupanja od planova i identifikaciju pogrešaka. U sluĉaju da mjerenje zadovoljava, ĉetvrti i peti korak se bez dodatnih radnji ponavljaju. 6. korak: Rezultat mjerenja ne zadovoljava. U sluĉaju odstupanja poduzimaju se mjere korekcije da bi rezultat naknadnog mjerenja bio u skladu s planiranim. Korekcijske mjere mogu podrazumijevati popravke, dorade ili ovisno o razini odstupanja, odbacivanje. U sluĉaju odbacivanja donosi se plan prema kojemu bi se uvele promjene u naĉinu proizvodnje kako bi se pogreške takvog tipa u budućnosti sprijeĉile [2]. Kvaliteta kao sustav zahtjeva općeniti opis tijeka procesa i njezinih vanjskih dodirnih toĉaka. Omogućavanje prikaza procesa uz pomoć priloga u obliku dijagrama ili slika smatra se pozitivnim zbog preglednosti i jednostavnosti [3]. 3

8 Slika 2. Proces upravljanja kvalitetom Zadovoljstvo kupca ili korisnika smatra se najvaţnijom stavkom, no potrebno je prepoznati i uoĉiti ţelje i zahtjeve kupca. Jedna od odgovornosti osoblja u upravljanju sustavom jest da prikuplja informacije o stanju i razmišljanjima na trţištu, takvom radnjom dobivaju se smjernice što proizvoditi te kako usmjeriti i kvalitetno trošiti resurse (Slika 2.). Kada su poznati zahtjevi trţišta nije dovoljno samo nešto proizvesti kako bi se to plasiralo na trţište, jer u interesu je poduzeća koja pruţa uslugu da se kupac vraća i da je on zadovoljan. Konkurentnost se postiţe uĉinkovitom i kvalitetnom proizvodnjom s utroškom minimalnih resursa stoga razrada detalja u cijelom procesu proizvodnje je od velikog znaĉaja da bi se na kraju dobio proizvod s obiljeţjima kvalitetno. Postizanje i odrţavanje kvalitete zahtjeva novĉane resurse i konstantnu angaţiranost osoblja, tako da za kvalitetnu proizvodnju moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: uĉinkovito korištenje vremena i sredstava educirano osoblje i tehniĉki ispravno postrojenje poboljšavanje proizvoda i njegov kontinuitet struĉnost [4]. Kada odgovornosti nisu jasno definirane znaĉi da nema sustavnog pristupa, dolazi do poteškoća u komunikaciji i upravljanju procesom. Jasnim definiranjem, dodjelom 4

9 odgovornosti i uvoċenjem dokumentiranja cijelog procesa dobiva se na transparentnosti s kojom se osiguravaju konstantna poboljšanja. Najveće pogreške dogaċaju se kada ne postoji protok informacija, u tom sluĉaju samo pojedinci raspolaţu podacima koji su bitni za funkcioniranje kompletnog osoblja, zato uvoċenjem sustava dokumentiranja omogućuje svim sudionicima u procesu pravovremeni pristup informacijama i pravovremeno djelovanje kako bi se izbjegle posljedice koje koštaju vremena i resursa [3]. Slika 3. Tri grupe aktivnosti za upravljanje kvalitetom Za potrebe upravljanja projektima organizacija Project Management Institute dijeli upravljanje kvalitetom na tri grupe aktivnosti (Slika 3.). Smatra se da planiranje kvalitete moţe utjecati na izmjenu plana troškova i plana vremena budući da se u planiranju utvrċuju standardi koji se odnose na projekt [5]. Kako bi se proces kontrole mogao provoditi prvo je potrebno strukturno definirati sustav prema kojemu će se upravljati kvalitetom, pri tome se usuglašava hijerarhija i odreċuje u kojem se smjeru kreću podaci i povratne informacije. Definiranje sustava odreċuje postojeće stanje i mogućnosti [6]. Osnivanje sustava upravljanja kvalitetom temelji se na odgovorima sljedećih pitanja: Koje su snage i slabosti? Koje podruĉje i procesi su najbitniji za poboljšanja? Naĉin poboljšanja kvalitete i zadovoljstva korisnika? Kako mjeriti kvalitetu? 5

10 Tko su sudionici u ostvarivanju kvalitete? Koje su vanjske potrebe i trenutno stanje u organizaciji [3]? Uspostavom sustava upravljanja usmjerava se organizacija i upravljanje organizacijom. Na temelju ukupnog cilja poduzeća, analize tijeka poslovnih informacija i resursa moguće je definirati poslovni proces [6]. Slika 4. Strategija provoċenja kvalitete Slika 4. predstavlja kljuĉne korake u strategiji poduzeća. Kada je uĉinkovitost na zadovoljavajućoj razini nuţno ju je zadrţati i pronaći naĉine kako je unaprijediti. Povratne informacije u obliku kvartalnog izvještaja pomaţu upravi u donošenju daljnjih strateških odluka vezanih uz proizvodnju i daljnju stabilnost poduzeća. Temelj svake proizvodnje je stalna komunikacija sudionika koji su izravno ili neizravno ukljuĉeni u tom procesu. Upoznavanje osoblja sa sustavom proizvodnje, prijevremeno kontaktiranje dobavljaĉa resursa ili povratna informacija od strane kupca spada u protok informacija nuţnog kako bi se izbjegli nesporazumi. Okupljanje kvalitetnog tima za obavljanje posla nije jednostavno, mogućnost edukacije postojećeg osoblja uvijek je dobra opcija kada se za tim stvori potreba dok s druge strane kadroviranje novog struĉnog osoblja ovisi o prilikama na trţištu rada. Uz pomoć kvalitetnog tima moguće je stvoriti uĉinkovit proces, a takoċer uz pomoć istog njime i upravljati. U graċevinarstvu da bi se izgradilo nešto kvalitetno, nije sve u poštivanju pravila 6

11 struke tijekom izgradnje ili zakonskih obveza. Kvalitetne sirovine koje će se upotrijebiti u gradnji imaju bitnu ulogu, zbog toga se javlja potreba za kvalitetnim dobavljaĉima koji će isporuke obavljati na vrijeme kako se ne bi dogaċali zastoji u radovima. Sve spomenuto mora poluĉiti odreċene rezultate i izvješćima pokazati u kojem smjeru poduzeće napreduje. UvoĊenje procesa kontrole kvalitete ovisi o veliĉini organizacije, projektu i raspoloţivim resursima [3]. U nastavku su navedeni koraci prema kojima se poduzeće moţe orijentirati, postepeno prilagoċavati svoj odnos i pristup projektima, podići svijest i ostvariti transparentnost: stvaranje svjesnosti o kvaliteti o odabrati kvalitetno osoblje i osigurati edukaciju o informirati i motivirati cijelo osoblje oko ciljeva i poboljšanja kvalitete imenovanje predstavnika za kvalitetu o definirati ulogu i zadatke predstavnika o osigurati direktnu komunikaciju uprave s predstavnikom o predstavnik mora imati dobre komunikacijske i upravljaĉke vještine definirati strukturu priruĉnika za kvalitetu i njegov opis o fokus na organizaciju i potrebe klijenata o opis svih kljuĉnih elemenata o provoditi unutarnje kontrole i definirati rizike o odrediti popravne mjere u suradnji s osobljem za kontrolu ukljuĉiti sve sudionike o odrediti bitne unutarnje i vanjske sudionike za kvalitetu i identificirati njihove zahtjeve o na temelju zahtjeva sudionika i strateških ciljeva napraviti plan kvalitete o definirati naĉin mjerenja kvalitete o uspostaviti komunikaciju sa svim sudionicima u procesu uspostaviti sustav dokumentiranja 7

12 o dodijeliti odgovornosti osoblju i osigurati edukaciju o napraviti opseţan pregled cijelog procesa o definirati sekcije i odrediti opseţnost izrada priruĉnika kvalitete o odrediti podruĉje primjene ( vanjska/unutarnja) o definirati sadrţaj o savjetovati se s bitnim sudionicima u projektu o traţiti od uprave odobrenje za uporabu priruĉnika uspostaviti kontrolu nad dokumentima o identificirati sve bitne tipove dokumenata, formulara i lista o definirati i dokumentirati metodu prema kojoj će se provoditi kontrola edukacija cijelog odijela za kvalitetu o osigurati cijelom osoblju edukaciju u odnosu na njihove uloge utemeljiti timove za osiguranje kvalitete o ovisno o veliĉini projekta, za osoblje treba provesti posebnu edukaciju koje će preuzeti odgovornost za specifiĉne zadatke (referent za kvalitetu, ispitivaĉ kvalitete, kontrolor podataka) o ako se radi o suradnji više organizacija, svaka bi trebala osigurati svojeg predstavnika o osigurati nadzor nad cjelokupnim voċenjem timova uspostaviti plan za kontinuirano unaprjeċenje o definirati metodu i pristup prema kojima će se osigurati poboljšanja u procesu edukacija za potrebe unutarnjeg nadzora o odabrati prikladno osoblje koje ima sljedeće osobine komunikativnost toĉnost upornost 8

13 dosljednost razuman naĉin razmišljanja o osigurati osoblju zadatke na dnevnoj bazi unutarnja procjena i provjera o definirati kriterij i provesti reviziju o uspostaviti mjere za poboljšanje o uspostaviti pregled projekta baziranog na: rezultatima vanjskog i unutarnjeg nadzora zadovoljstvu i povratnim informacijama sudionika u graċenju podacima o trenutaĉnom stanju budţetu i resursima potrebne za funkcioniranje odjela za kvalitetu sadrţaju plana odjela za kvalitetu u svrhu mjera poboljšanja kvalitete vanjska procjena i provjera o odabrati certificirano tijelo koje će provesti nadzorne mjere cijelog projekta [3]. Niz planiranih aktivnosti koje se provode na implementaciji kvalitete tijekom cijelog projekta spada pod osiguranje kvalitete. Provode se radnje provjere sa svrhom utvrċivanja jesu li usvojeni standardi zadovoljavajući i javlja li se potreba za usklaċivanjem sustava kvalitete. U kontrolu kvalitete spada evidentiranje izlaznih veliĉina i rezultata te se s usvojenim standardima kvalitete provjerava usklaċenost i identificiraju se metode korekcije za poboljšanja rezultata koji ne zadovoljavaju. Aktivnosti koje spadaju pod kontrolu kvalitete su praćenje, mjerenje i ispitivanje te usporeċivanje sa zahtjevima i preporukama iz usvojenih standarda. Na temelju sakupljenih informacija i podataka tijekom kontrola moţe se predvidjeti, razumjeti i poduzeti radnje koje će onemogućiti negativne utjecaje na vrijeme i troškove u projektu. U fazi kontrole kvalitete podrazumijeva se da okupljeni tim ljudi posjeduje tehniĉka i statistiĉka znanja koja su potrebna za kontrolu proizvoda i usluga. Ovakvo shvaćanje pojma kvalitete kompatibilno je s ISO standardom serije 9000 koji se odnosi na standard kvalitete. 9

14 Prema slici 5. prikazan je utjecaj kvalitetnog upravljanja i cjelovita kontrola u graċevinskom projektu [5]. Slika 5. Kontrola kvalitete u graċevinarstvu U fazi projektiranja definira se uĉestalost provoċenja analiza i ispitivanja budući da se u tom periodu donosi najviše konkretnih odluka koji se odnose na materijale i tehnologiju graċenja koji će se koristiti, i općenito konstrukciji. Poštuju li se odredbe o kvaliteti radova potpisane ugovorom i tko će provoditi radnje kontrole od velikog je interesa za investitora. Odnos i proceduru koja će biti u skladu sa znaĉajem i zahtjevima projekta oko kontrole kvalitete potrebno je usuglasiti unaprijed. U fazi izrade projektne dokumentacije najkvalitetnija rješenja za odreċen problem nisu uvijek i odabrana jer ta rješenja zahtijevaju novĉane resurse, stoga tijekom izrade projektne dokumentacije na temelju raspoloţivih resursa analizira se i usvaja razina kvalitete koji će se provoditi tijekom realizacije projekta. Pridrţavanjem pravila struke i usvojenih procedura tijekom projektiranja dostiţe se optimalna kvaliteta [5]. 10

15 Kontrola kvalitete primarno je usmjerena ka prevenciji pogrešaka no unatoĉ uloţenim naporima i trudu pogreške se dogaċaju, stoga sustav mora imati alate kojima će ih otkrivati. Kada se pogreška dogodi od znaĉaja je saznati: Kakva je pogreška napravljena? Gdje je napravljena? Kada je napravljena? Tko ju je prouzroĉio? Zašto se dogodila? Pet navedenih pitanja popularno se naziva 5W i kada se na njih odgovori moguće je poduzeti aktivnosti koji će otkloniti pogrešku i mjere koje će ju onemogućiti [4]. Znaĉaj aktivnosti koje su povezane s ispitivanjem i kontrolom rezultata prema odgovarajućim kriterijima rezultiraju kljuĉnim saznanjima za daljnje odluke vezane uz kvalitetu u projektu. Bez sumnje je da kvaliteta u graċevinarstvu ima utjecaj na investitora, vanjsku prepoznatljivost, cijenu i profit. Iz tog je razloga provoċenje sustava kvalitete direktno povezano sa strateškim planom i vizijom poduzeća [3]. 2. Zakonodavni okvir kontrole kvalitete Zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj koji se odnosi na kvalitetu kod izvoċenja betonskih konstrukcija sastoji se od zakona, tehniĉkih propisa, normi i uredbe: Zakon o gradnji (NN 153/13) Zakon o graċevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14) Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog ureċenja i gradnje (NN 78/15) Tehniĉki propis o graċevnim proizvodima (NN 33/10., 87/10., 146/10., 81/11., 100/11., 130/12., 81/13., 136/14., 119/15.) Tehniĉki propis za spregnute konstrukcije od ĉelika i betona (NN 119/09., 125/10., 136/12.) Tehniĉki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.) Pravilnik o tehniĉkim dopuštenjima za graċevne proizvode (NN 103/08.) Pravilnik o nadzoru graċevnih proizvoda (NN 113/08) 11

16 Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaĉavanju graċevnih proizvoda (NN 103/08., 147/09., 87/10., 129/11.) Uredba (EU) br. 305/2011; propisuje usklaċene uvjete trgovanja graċevnim proizvodima. Poštivanje niza normi koje reguliraju kontrolu kvalitete materijala i izvedbe dovodi do postizanja trajnosti betonskih konstrukcija. Norma HRN EN 206-1:2006, Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost regulira niz stavki vaţnih za kvalitetu betonske konstrukcije. Podruĉja koje norma HRN EN regulira su razredbe svjeţeg betona, oĉvrsnulog betona i izloţenosti na beton s obzirom na djelovanje okoline, postupak verifikacije i zahtjevi za beton, specifikacije betona, isporuka, kriterij kontrole sukladnosti, kontrola proizvodnje, oznaĉivanje i vrednovanje sukladnosti (Slika 6.). Slika 6. Povezanost normi koje utjeĉu na kvalitetu betonske konstrukcije 12

17 Uz postojanje normi koje reguliraju kvalitetu materijala u procesu gradnje, postoje i one koje reguliraju kvalitetu izvedbe. Normom HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio: Općenito reguliraju se podruĉja skela i oplata, armatura, prednapinjanje, betoniranja, izvedbe elemenata proizvedenih na gradilištu, nadzor te geometrijske tolerancije Zakon o gradnji (NN 153/13.) Zakonom o gradnji ureċuje se projektiranje, graċenje, odrţavanje graċevine i uporaba. U skladu s propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima koji osiguravaju temeljne zahtjeve za graċevinu i ureċuju prostorno ureċenje, provode se upravni i drugi postupci. Zakon o gradnji svojim manjim dijelom sadrţaja usmjerava sudionike u gradnji (Slika 7.) kako da provode upravljanje kvalitetom, a za detaljnija razradba na temu betona poziva se na Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.). U ĉlancima koji se odnose na izvoċaĉa i nadzornog inţenjera radova, objašnjavaju se duţnosti tih sudionika. Upravo na tom dijelu Zakon se dodiruje teme vezane uz kvalitetu kod izvoċenja radova, jer se upravo provoċenjem navedenih duţnosti u djelo provodi kontrola kvalitete u fazi graċenja graċevine koja se detaljnije razraċuje Tehniĉkim propisom za betonske konstrukcije. Duţnosti izvoċaĉa koje se odnose na kvalitetu prema Zakonu o gradnji: odabir struĉne osobe koja će voditi radove, izvoċenje radova i ugraċivanje materijala tako da budu u skladu i da ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o gradnji, osiguranje dokaza i zapisa o provedenim ispitivanjima i provedenim procedurama kontrole kvalitete, te dokaze o svojstvima ugraċenih proizvoda i sukladnosti opreme ili postrojenja. Dokumentaciju koju izvoċaĉ mora imati na gradilištu osim akata, rješenja i ugovora sadrţi i navedene dokaze i zapise o provedenim kontrolama i ispitivanjima. Zakon navodi da je izvoċaĉ duţan tijekom izvoċenja radova prikupljati zapise o provedenim kontrolama kvalitete isto kao rezultate ispitivanja i dokaze o svojstvima graċevinskog materijala kojeg je ugradio [7]. 13

18 U ime investitora nadzorni inţenjer obavlja posao struĉnog nadzora. Nadzorni inţenjer je fiziĉka osoba i ne smije biti zaposlenik osobe koja obavlja radove izvedbe na predmetnoj graċevini. Obveze nadzornog inţenjera je nadzirati graċenje tako da bude u skladu s potvrċenim glavnim projektom, graċevinskom dozvolom i rješenju o uvjetima graċenja. Kontrolira i potpisuje tehniĉku dokumentaciju, postupke dokazivanja kvalitete i ocjenjivanja sukladnosti pojedinih dijelova graċevine, upoznaje investitora i inspekcije o provedenim nepravilnostima i poduzetim mjerama, izraċuje završno izvješće o izvedbi graċevine. U svrhu provjere odreċuje provedbu ispitivanja u svrhu kontrole. Ako se na graċevini izvodi više vrsta radova razliĉitih struka ili su radovi većeg opsega, više nadzornih inţenjera mogu provoditi struĉni nadzor, pri ĉemu investitor imenuje glavnog nadzornog inţenjera [8]. Slika 7. Sudionici u gradnji 14

19 2.2.Tehniĉki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.). Tehniĉki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.) izraċen je u svrhu uspostavljanja odreċenog standarda te da pomogne svim sudionicima u gradnji da preciznije planiraju, projektiraju, kontroliraju ili izvode. Svakim svojim ĉlankom ovaj propis ima odreċen doticaj s kvalitetom, kao davanjem smjernica za projektiranje, kontrolom projektiranja, izvoċenjem ili kontrolom izvoċenja. Preventivne radnje i norme na koje upućuje propis omogućuju osiguranje kvalitete kod betonskih konstrukcija. Tablica 1. Pregled i sadrţaj priloga Tehniĉkog propisa za betonske konstrukcije Prilog Područje A Beton B Armatura, ĉelik za armiranje i ĉelik za prednapinjanje C Cement D Agregat E Dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega F Voda G Predgotovljeni betonski elementi H I J Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija Projektiranje betonskih konstrukcija u skladu s Hrvatskim normama IzvoĊenje i odrţavanje betonskih konstrukcija Sadržaj - odrţavanje svojstava - kontrola - podruĉje primjene - specificirana svojstva, potvrċivanje i dokazivanje sukladnosti i oznaĉavanje - ispitivanje - graċenje - projektiranje - upućivanje na norme Tehniĉki propis u svojim prilozima (Tablica 1.) upućuje na normu ili izravno daje tehniĉki zahtjev i specifikaciju. Upravo norme i tehniĉki zahtjevi osiguravaju ili kontroliraju kvalitetu jer se navode naĉini ispitivanja pojedinih materijala i njihovih svojstava, sve u pogledu kvalitete. Prilogom J propisuju se tehniĉki zahtjevi za izvoċenje i odrţavanje betonskih konstrukcija, odreċuju se kontrolni postupci na gradilištu, nadzorne radnje te tehniĉki zahtjevi i uvjeti u svrhu kontrole kvalitete. Navedeni su kontrolni postupci u svrhu osiguranja kvalitete koje moraju provoditi izvoċaĉ i nadzorni inţenjer, a odnose se na ugradnju betona, kontrolne postupke za svjeţi beton, oĉvrsnuli beton, uzorkovanje i evidenciju podataka. Tehniĉki propis za betonske konstrukcije opisuje koja svojstva mora 15

20 ispunjavati betonska konstrukcija u graċevini, odreċuje bitne zahtjeve prilikom projektiranja, izvedbe, odrţavanja graċevine i njene uporabljivosti. U prilozima Tehniĉkog propisa odreċeni su naĉini potvrċivanja sukladnosti, dokazivanja uporabljivosti, specificirana svojstva, ispitivanje i oznaĉavanje graċevnih proizvoda, kontrolni postupci i bitni ĉimbenici prilikom projektiranja i graċenja [9]. Prema TPBK-u sastavni je dio graċevinskog projekta dokument Projekt betonske konstrukcije koji sadrţi Program osiguranja i kontrole kvalitete betonske konstrukcije, a izraċuje ga glavni Projektant. Na temelju ĉlanka 66. Zakon o gradnji (NN 153/13.) proizlazi Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14., 41/15., 105/15., 61/16.). Neovisno o struci u projektu, Pravilnik propisuje što mora sadrţavati Program kontrole i osiguranja kvalitete. Program mora biti u skladu s ispunjavanjem temeljnih zahtjeva za graċevinu, no tip graċevine u suštini upravlja sadrţajem Programa. Primjera radi usporedi li se graċevinski projekt betonskog mosta i ceste, temeljni sadrţaj Programa u izradi je da zadovolji temeljne zahtjeve za graċevinu, no u daljnjoj razradi sadrţaja projektant u Programu će zahtijevati drugaĉije metode ispitivanja i provoċenja kontrole jer se radi o razliĉitim projektima. U Programu koji se odnosi na ceste naglasak će biti na kontrolnim radnjama ureċenja posteljice, donjeg i gornjeg nosivog sloja te habajućeg i bitumeniziranog sloja. Program kontrole i osiguranja kvalitete za betonski most sadrţavao bi ispitne i kontrolne radnje vezane uz izvoċenje betonskih konstrukcija. Sadrţaj Programa osiguranja i kontrole kvalitete obuhvaća: postupke dokazivanja uporabljivosti graċevnih i drugih proizvoda potrebna ispitivanja i svojstva bitnih znaĉajki koje moraju imati graċevni i drugi proizvodi tijekom izvoċenja dijela graċevine navode se zahtjevi koji moraju biti ispunjeni postupak dokazivanja nosivosti betonske konstrukcije tehniĉki zahtjevi za ostvarivanje kvalitete u projektu, tj. aktivnosti koje treba provesti izvoċaĉ da bi se postigla traţena razina kvalitete uvjeti graċenja i drugi zahtjevi koji bitno utjeĉu na postizanje projektiranih svojstava konstrukcije plan i nadzor betoniranja kontrola proizvodnje betona, radnje koje se moraju provesti prije, tijekom i poslije betoniranja 16

21 periodiĉne preglede i uĉestalost pregleda tijekom uporabe [10]. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonskih konstrukcija u izvedbenom projektu osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih svojstava betona tijekom faze graċenja. IzvoĊaĉ mora uspostaviti sustav kontrole i osiguranja kvalitete izvoċenja, odgovornim osobama mora dodijeliti jednoznaĉna zaduţenja i odgovornosti te ih jasno dokumentirati. Da bi izvoċaĉ osigurao kvalitetu, projektant Programom zahtjeva sljedeću dokumentaciju na gradilištu koja je direktno povezana s osiguranjem kvalitete: Dokaze o kvaliteti (izvještaji o ispitivanju) ugraċenog betona i ostalih materijala izdanih od strane ovlaštenog tijela, Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu nadzornog inţenjera ili bez njegovog naloga, a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugraċenih materijala Dokazi o uporabljivosti betonske konstrukcije koji sadrţe rezultate nadzornih radnji koji se provode prije ugradnje graċevnih proizvoda u betonsku konstrukciju i dokaze uporabljivosti poput rezultata ispitivanja, zapise o provedenim postupcima kontrole kvalitete izdanih od strane ovlaštenih tijela koje mora osigurati izvoċaĉ tijekom graċenja. IzvoĊaĉ mora navesti uvjete graċenja i druge okolnosti u graċevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju mora imati na gradilištu. Zapisi i dokumenti vezani uz kvalitetu radova, ugraċenog materijala i opreme. Pod tim se podrazumijevaju certifikati sukladnosti, certifikati tvorniĉke kontrole, uvjerenja, jamstveni listovi, uputstva za upotrebu. Uredno voċen graċevinski dnevnik i graċevinska knjiga Rješenja o imenovanju odgovornih osoba. Zapisi o provedenim postupcima kontrole kvalitete moraju sadrţavati prethodno navedene elemente. Cijeli sadrţaj programa kontrole i osiguranja kvalitete mora biti detaljno razraċen u izvedbenom projektu [11]. 17

22 3. Plan kvalitete 3.1.Pojam plana kvalitete Plan kvalitete je dokument kojim izvoċaĉ prezentira investitoru, projektantu i nadzornom inţenjeru naĉin na koji će provoditi kvalitetu tijekom izvoċenja graċevine. Kao takav, ako nadzorni inţenjer ocjeni dokument zadovoljavajućim, svojim potpisom odobrava Plan kvalitete te tada Plan postaje sastavni dio izvedbene dokumentacije. Na izradi Plana kvalitete mora sudjelovati tim struĉno osposobljenih ljudi sastavljen od inţenjera s dugogodišnjim iskustvom u podruĉju organiziranja i izvoċenja te struĉnog osoblja u podruĉju tehnologije izvoċenja. Naravno broj struĉnog kadra koji radi na izradi Plana kvalitete ovisi o sloţenosti projekta, jer nisu isti zahtjevi za stambenu zgradu ili hidroelektranu. Treba ostaviti odreċen prostor za mogućnost revizije Plana, po potrebi i izradu novog, jer ĉesto postoje okolnosti1 na koje izvoċaĉ ne moţe utjecati i koje nisu u skladu s napisanim i odobrenim Planom stoga su izmjene nuţne. U pogledu betonskih konstrukcija izvoċaĉ izraċuje Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije prema izvedbenom projektu projekt betonske konstrukcije, te izmeċu ostalog sadrţi plan betoniranja, uzorkovanja i ispitivanja. Ovisno o sloţenosti graċevine i betonske konstrukcije projektant prema normi HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio: Općenito razmatra potrebu izrade Plana kvalitete od strane izvoċaĉa. Uobiĉajeno je da se projektom zahtjeva izrada Plana kvalitete za graċevine koje su svrstane u razrede nadzora 2 ili 3 (Tablica 2.). 1 Okolnosti poput promjene dobavljaĉa betona, promjene voditelja projekta itd. 18

23 Tablica 2. Smjernice za odabir razreda nadzora kod vrste konstrukcijskog elementa i graċevine prema HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio, dodatak G Predmet Vrsta graċevine Vrsta konstrukcijskog elementa Razred nadzora 1 -Zgrada 2 kata Razred nadzora 2 - Obiĉni mostovi -Zgrade 2 kata - Armiranobetonske grede i ploĉe s rasponima < 10 m - Armiranobetonske grede i ploĉe s rasponima > 10 m - Jednostavni zidovi i stupovi - Vitki zidovi i stupovi - Jednostavne konstrukcije temelja - Glave pilota - Lukovi < 10 m Razred nadzora 3 - Posebni mostovi - Visoke zgrade - Visoke brane - Zgrade nuklearnih reaktora - Spremnici -Armirano betonski lukovi i svodovi - Elementi pod visokim tlakom - Vrlo osjetljivi i komplicirani temelji - Lukovi > 10 m Prema projektu betonske konstrukcije i uputama za ugradnju i uporabu odabranih graċevnih proizvoda izvoċaĉ je duţan izvoditi betonske radove. IzvoĊaĉ izvodi radove u skladu s normom HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija i Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (139/09,14/10,125/10,136/12). Nadzorne radnje koje izvoċaĉ mora izvršiti prije poĉetka, tijekom i poslije ugradnje betona zapisane su u TPBK prilog J, koji upućuje na HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija. Dokumentacija kod izvoċenja betonske konstrukcije sadrţi podatke: izvore materijala, potvrde o sukladnosti i dobavljaĉeve izjave o sukladnosti naĉin provedbe promjena u izvedbi pojedinih radova pisane postupke svih aktivnosti izvoċenja betonske konstrukcije plan kvalitete i nadzora izvoċenja betonske konstrukcije nacrt izvedenog stanja, ukljuĉivo i ugraċene predgotovljene elemente opis i naĉin otklanjanja nesukladnosti i poduzete popravne mjere zapise o promjenama u projektnoj specifikaciji zapise o kontroli geometrijskih odstupanja [12]. 19

24 3.2.Sadržaj plana kvalitete IzvoĊaĉ u sadrţaju Plana kvalitete prikazuje ostalim sudionicima u gradnji presjek radnji koje će poduzeti u svrhu osiguranja kvalitete u projektu. IzvoĊaĉ opisuje sustav dokumentiranja i resurse s kojima raspolaţe te predlaţe plan uzorkovanja i ispitivanja betona. Sadrţaj plana kvalitete izraċuje se na temelju zahtjeva koje je projektant naveo u Izvedbenom projektu projekt betonske konstrukcije. IzvoĊaĉ u dokumentu navodi: naĉin na koji će provoditi sustav upravljanja kvalitetom i osoblje koje ga planira provoditi i koje su odgovornosti osoblja tehnologiju izvedbe, materijale, proizvode i opremu koju će ugraċivati s kojim dobavljaĉima i podizvoċaĉima će suraċivati. Dokument je za svaki projekt razliĉit. Tehnologija izvedbe i raspoloţivi resursi zavise od izvoċaĉa do izvoċaĉa isto kao što je svaka graċevina razliĉita na svoj naĉin, iz toga razloga organizacija sadrţaja dokumenta se razlikuje. Obiĉno se sadrţaj organizira u 3 dijela: odgovornosti dokumentacija tehniĉki dio vezan uz tehnologiju izvedbe, materijale i nadzor (Slika 8.). U tehniĉkom dijelu vezano uz zadovoljenje tehniĉkih propisa i zahtjeva projekta predlaţu se mjere koje će se poduzeti u svrhu osiguranja i kontrole kvalitete [13]. Slika 8. Ĉimbenici koji utjeĉu na osiguranje kvalitete kod izvoċaĉa 20

25 4. Plan kvalitete kod izvoċenja betonskih konstrukcija U fazi izvoċenja izvoċaĉ se mora pridrţavati izraċenog Plana kvalitete. IzvoĊaĉ mora zadovoljiti zahtjeve iz Programa osiguranja i kontrole kvalitete, a naĉin na koji će to postići opisan je u sadrţaju Plana kvalitete. Dokument sadrţajno obuhvaća: 1. Uvod s primijenjenim normama i definicijama IzvoĊaĉ se tijekom izrade plana kvalitete poziva na zakone i norme kojih će se pridrţavati i prema kojima će se ostvariti traţeni zahtjevi projektanta. Navodi se podruĉje primjene u kojem stoji za što se toĉno plan kvalitete koristi, zakonodavni okvir prema kojem se formira Plan kvalitete, tj. u skladu s kojim zakonima, normama i propisima će se odvijati izvoċenje. 2. Odgovornosti Za provoċenje plana kvalitete izvoċaĉ imenuje odgovorne osobe i njihove odgovornosti. IzvoĊaĉ navodi imena osoblja kojima daje odgovornosti: glavnog inţenjera gradilišta pomoćnike glavnog inţenjera gradilišta pomoćnika glavnog inţenjera gradilišta za kvalitetu poslovoċe odgovorne osobe za uzimanje i njegu uzoraka betona 3. Dokumentacija Projektna dokumentacija koja se odnosi na betonsku konstrukciju prije poĉetka izvedbe mora biti cjelovita i dostupna, pod time se podrazumijevaju nacrti, opisi proizvoda i radova, proraĉuni pojedinih elemenata i cijele konstrukcije. Sukladno zakonima, normama i propisima izvoċaĉ evidentira svoje aktivnosti prilikom izvoċenja u cilju osiguranja kvalitete. Pod izvedbenu dokumentaciju spada graċevinski dnevnik u koji se upisuju podaci o opremi, proizvodima, porijeklu i prispijeću gradiva, vremenskim i drugim uvjetima te aktivnostima poduzetim u svrhu osiguranja kvalitete. Dokumentiraju se dokazi o izvedenim radovima (skela, oplata, armatura), obavljenim pregledima, ugraċenim proizvodima. Nadzorni inţenjer u graċevinskom dnevniku ocjenjuje usklaċenost izvoċaĉevih aktivnosti s glavnim odnosno izvedbenim projektom i tehniĉkim propisima te ima pravo zaustaviti radove ako ocjeni da 21

26 izvoċaĉ ne poštuje zakone, norme ili propise. U sluĉaju promjena u projektnim specifikacijama tijekom izvoċenja, organizira se evidenciju o pristiglim izmjenama, dopunama dokumenata od strane izvoċaĉa s naznaĉenim datumom i vremenom. Sve sudionike u graċenju u sluĉaju promjena obavijestit će se o promjenama u projektnim specifikacijama, najĉešće se to ĉini pisanim putem. Plan sadrţi opis naĉina dokumentiranja kvalitete izvedbe i kontrolnih ispitivanja koja se odvijaju tijekom izvoċenja. TakoĊer navodi se naĉin dokumentiranja kvalitete ugraċenih materijala, kvalitete izvedbe i kontrolnih ispitivanja. 4. Materijali Materijal koji se koristi u gradnji mora biti otporan na negativne utjecaje koji mogu prouzrokovati moguću destabilizaciju. IzvoĊaĉ u Planu kvalitete detaljno opisuje materijal i opremu koju će ugraċivati i koristiti: Skela i oplata: navodi se ime proizvoċaĉa, dopuštena opterećenja i naĉin rukovanja, specificira se uljni premaz oplate i naĉin uklanjanja. Armatura: porijeklo i naĉin dopreme na gradilište, a u sluĉaju da izvoċaĉ posjeduje pogon za preradu armature, tj. izradu i oblikovanje potrebno je priloţiti certifikate strojeva kojima se vrši zavarivanje odnosno savijanje te certifikate o edukaciji osoblja. Rješenja postavljanja odnosno ugradnje armature, u podruĉjima zgusnute armature, naĉin povezivanja i osiguranja zaštitnog sloja. Beton: izvoċaĉ navodi ime i adresu proizvoċaĉa betona koji će opskrbljivati gradilište svjeţim betonom. U planu kvalitete objašnjava se ustrojenost proizvodnje, naĉin dokazivanja uporabljivosti proizvedenog betona te plan uzorkovanja i ispitivanja. U skladu s HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija neovisno o konstruktivnom elementu potrebno je izraditi Plan betoniranja i nadzora koji sadrţi informacije o: o naruĉitelju i proizvoċaĉu betona o koliĉini i specifikacijama betona koji će se ugraditi, o konstruktivnim elementima koji su predmet izvedbe, o poĉetak i predviċen kraj ugradnje, o unutarnji i vanjski transport mješavine, o uzorkovanju i ispitivanju tijekom betoniranja 22

27 IzvoĊaĉ iz izvedbenog projekta konstrukcije dobiva informacije o konstruktivnim elementima s traţenim zahtjevima kojima beton mora udovoljiti, na temelju tih zahtjeva izvoċaĉ odabire beton iz kataloga proizvoda proizvoċaĉa koji udovoljava zahtjevima projektanta iz izvedbenog projekta konstrukcije. IzvoĊaĉ izraċuje tablicu sastava betonskih mješavina u kojoj navodi konstruktivne elemente te im pridodaje traţenu tlaĉnu ĉvrstoću i posebna svojstva u pogledu razreda izloţenosti, maksimalnog promjera zrna, zahtjev vodonepropusnosti, i koliĉine. U planu uzorkovanja i ispitivanja definirano je broj kontrolnih uzoraka koji je ovisan o koliĉini betona i konstruktivnom elementu u koji se ugraċuje beton te vrsti ispitivanja koje će se provesti na uzorcima. 5. Izvedba Kod izvedbe, izvoċaĉ navodi resurse i ukratko opisuje njihove karakteristike, objašnjava radnje prije, tijekom i poslije betoniranja te naĉin na koji će dokumentirati navedene aktivnosti. IzvoĊaĉ proraĉunava transportni put svjeţeg betona i ocjenjuje pristup gradilištu tijekom izvoċenja betonskih radova, u obzir se uzimaju i mogući zastoji u procesu. IzvoĊaĉ navodi naĉin na koji će se utvrditi potvrċivanje sukladnosti betona prema kriterijima norme HRN EN 206-1:2006 Beton- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost, i odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (139/09.,14/10.,125/10.,136/12.). Ako graċevni proizvodi imaju ispravu o sukladnosti i ugraċeni su na propisan naĉin te o tome postoje zapisi i dokumentacija, smatra se da betonska konstrukcija ima projektom predviċena svojstva. U obzir se uzimaju: zapisi u graċevinskom dnevniku rezultati nadzornih radnji i kontrolnih postupaka dokazi uporabljivosti (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim postupcima) uvjete graċenja i druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja U sluĉaju nesukladnosti vodi se postupak kojeg vodi odgovorna osoba u kojem se ocjenjuje i odluĉuje o daljnjem postupanju. Svaki sudionik u gradnji duţan je izvijestiti odgovornu osobu u sluĉaju uoĉene nesukladnosti za koju će se voditi zapis. 23

28 6. Nadzor Struĉni nadzor ovlašten od strane investitora obavlja fiziĉka osoba, nadzorni inţenjer. Razred nadzora koji se vrši ovisi o konstrukcijskoj sloţenosti i definiran je normom HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija 1. dio: Općenito. Projektom je dan razred nadzora koji će se provoditi, a u Planu kvalitete sukladno odabranom razredu razraċuje se planiranje nadzora, aktivnosti i dokumentacija u nadzoru. Postupak provjere sukladnosti svojstava proizvoda i materijala koji će se upotrijebiti te nadzor nad izvedbom radova prije, poslije i nakon betoniranja detaljno se opisuju u Planu kvalitete. Razred nadzora moţe se primijeniti na cijelu konstrukciju, pojedine dijelove konstrukcije, materijale ili tehnologiju izvedbe [14]. Kontrolne postupke kod utvrċivanja svojstava svjeţeg i oĉvrsnulog betona na mjestu ugradnje provodi nadzorni inţenjer, te se provode prema Planu uzorkovanja i ispitivanja koji je izradio izvoċaĉ u planu kvalitete izvedbe konstrukcije a odobrio nadzorni inţenjer. O aktivnostima koje provodi nadzorni inţenjer i izvoċaĉ potrebno je voditi zapis koji odobravanje sadrţaja zapisa svojim potpisom potvrċuju izvoċaĉ i nadzorni inţenjer. Nadzorni inţenjer izraċuje završni izvještaj u kojem se prikazuju podaci potrebni za dokazivanje uporabljivosti betonske konstrukcije [12]. 7. Vrednovanje sukladnosti i postupci u sluĉaju nesukladnosti IzvoĊaĉ smatra da je betonska konstrukcija izvedena tako da ima projektom zahtijevana svojstva ako: se tijekom izvoċenja pridrţavao Tehniĉkog popisa za betonske konstrukcije uvjeti graċenja tijekom izvedbe nisu utjecali na projektom traţena svojstva postoje zapisi i dokumentacija koji će potvrditi prethodno navedeno. U sluĉaju uoĉenih nesukladnosti izvoċaĉ navodi da će voditi zapis i bez odgaċanja izvijestiti odgovorne osobe u projektu koje će procijeniti stupanj nesukladnosti [14] Kontrola kvalitete u proizvodnji Izdavanje proizvoda nuţno kontinuirano pratiti i ispitivati. Uvijek su postojali kvalitetni i manje kvalitetni proizvodi, ali provedbom zakona kojeg prati niz normi uspostavljen je standard koji je nuţno pratiti ako netko ţeli u ovom sluĉaju sudjelovati na trţištu graċevinskih 24

29 materijala ili sirovina. Proizvode se mora drţati pod stalnom kontrolom tako da se ispituje ispravnost strojeva u proizvodnom pogonu, odreċuje kvaliteta dospjele sirovine i educira osoblje koje provodi postupke ispitivanja [15]. Prema Tehniĉkom propisu za betonske konstrukcije beton se proizvodi kao: projektirani beton zahtijevana svojstva su uvjetovana beton zadanog sastava sastav betona i uporaba sastavnog materijala su uvjetovani normirani beton zadanog sastava sastav betona odreċen vaţećom normom [16]. Doziranje i mjerenje sastojaka koji mogu biti kruti ili tekući spada pod najvaţnije postupke kod ostvarivanja ţeljenih svojstava betona. Agregat i cement mjere se prema masi, a tekući dodatci i voda volumenski. Doziranje sastojaka vrši se preciznim vagama i u dokazanim omjerima. Prije procesa proizvodnje potrebno je provjeriti vlaţnost agregata jer doziranje agregata se vrši prema gustoći zasićenog površinski suhog zrna stoga je potrebno oduzeti taj dio vlaţnosti jer ono ne sudjeluje u slobodnoj vodi za formiranje cementne paste. Mješavinu je nuţno dobro promiješati da se beton homogenizira kako bi kada oĉvrsne u svakom dijelu imao jednaka svojstva. Omjerom vode i cementa u svjeţoj mješavini betona direktno se utjeĉe na mehaniĉke karakteristike oĉvrsnulog betona. Takav omjer naziva se vodocementni faktor. Smanjenjem v/c odnosno povećanjem koliĉine cementa u mješavini dobiva se veći udio cementnog kamena što rezultira mogućnošću pojave pukotina tj. pukotine u ovom sluĉaju su posljedica veće topline hidratacije, puzanja i skupljanja. Iz rezultata smanjenja vodocementnog faktora proizlazi povećanje ĉvrstoća i vodonepropusnosti, no moguće su navedene posljedice. Na pukotine se moţe utjecati dodacima i odabirom kvalitetnijeg cementa [17]. ProizvoĊaĉeva odgovornost je da asortimani betona koje nudi moraju biti kontrolirani. Odrţavanje svojstava betona kontrolom proizvodnje postiţe se mjerama poput izbora materijala, pregleda opreme za transport, korištenjem rezultata ispitivanja sastavnih materijala, projektiranjem i proizvodnjom betona. Opseg provedbe tih mjera ovise o veliĉini proizvodnje, a dodatni zahtjevi su mogući ako je to potrebno zbog specifiĉnosti konstrukcije ili konstrukcijskog elementa. Osoblje i nadleţna tijela koja izvode i odobravaju radove imaju odgovornost kojom odreċuju kvalitetu betona. Da bi se osigurala uĉinkovitost i podobnost proizvodnje, uprava proizvodnje mora revidirati sustav kontrole proizvodnje najmanje svake dvije godine. Cijeli sustav kontrole treba sadrţavati upute i postupke koje će biti adekvatno 25

30 dokumentirane, a u izvještajima navesti rezultate kontrole i ispitivanja koje je potrebno ĉuvati najmanje 3 godine. Poĉetna ispitivanja provode se za betone novog sastava koji u odreċenom podruĉju imaju specifiĉna svojstva, no ako postoje iskustveni podaci u odreċenom vremenskom periodu poĉetna ispitivanja se ne provode. Za mješavine koje su normirane ili su zadanog sastava nisu potrebna poĉetna ispitivanja. Norma HRN EN 206-1:2006 Beton- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost preporuĉuje nadzor i kontrolu od strane ovlaštenog i nadzornog certifikacijskog tijela te daje naputke za uĉestalost i vrstu ispitivanja sastavnih materijala, nadzora opreme i kontrolu svojstava projektiranog betona. Kod kriterija sukladnosti i plana uzorkovanja i ispitivanja razlikuje se poĉetna proizvodnja koja pokriva proizvodnju dok se ne dobije 35 rezultata istraţivanja i neprekidnu proizvodnju koja je postignuta kada se u periodu kraćem ili jednakom od 12 mjeseci dobije najmanje 35 rezultata istraţivanja [18]. Tablica 3. Minimalni broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti prema HRN EN 206-1:2006 Beton- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost Minimalna uĉestalost uzorkovanja Proizvodnja Poĉetna (dok se ne dobije najmanje 35 rezultata Neprekidnaᵇ (kad se dobije najmanje 35 rezultata Prvih 50m³ proizvodnje 3 uzorka Nakon prvih 50 m ³ proizvodnje Beton s certificiranom Beton bez certificirane kontrolom proizvodnje kontrole proizvodnje 1/200 m ³ ili 2/proizvodni tjedan 1/400 m ³ ili 1/proizvodni tjedan 1/150 m ³ ili 1/proizvodni dan Uzorkovanje treba biti rasporeċeno kroz svu proizvodnju i ne treba biti veće od 1 uzorak na svakih 25 m ³ ᵇ Kada standardno odstupanje posljednjih 15 rezultata ispitivanja iznad 1,37 σ uĉestalost treba povećati na onu traţenu za poĉetno ispitivanje za sljedećih 35 rezultata ispitivanja 26

31 Sustav potvrċivanja sukladnosti betona je 2+ prema Uredbi (EU) br. 305/2011. Prema dodatku C u normi HRN EN 206-1:2006 Beton- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost pravna osoba ovlaštena za provoċenje ocjenjivanja sukladnosti provodi postupak ocjenjivanja dva puta godišnje na temelju rezultata ispitivanja sluĉajnih uzoraka betona na tlaĉnu ĉvrstoću i rezultata nadzora unutarnje kontrole proizvodnje, provode se nadzorni pregledi odnosno potvrċivanje sukladnosti betona. Za postizanje i odrţavanje kvalitete tvorniĉka kontrola proizvodnje poduzima mjere kojima odrţava i postiţe kvalitetu poput izrade radnih uputa i priruĉnika kvalitete, imenovanjem odgovornih osoba i organiziranjem laboratorija koji bi provodio stalnu tvorniĉku kontrolu proizvodnje [12]. Umjesto pojma sustava ocjenjivanja sukladnosti (system of assessment of conformity) nova europska uredba za graċevne proizvode uvodi pojam sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava (system of assessment and verification of constancy of performance). Tablica 4. Skupina radnji koje provodi proizvoċaĉ u sustavu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava prema Uredbi (EU) br. 305/2011 ISPRAVA O OCJENJIVANJU I PROVJERI STALNOSTI RADNJU PROVODI PROIZVOĐAĈ CERTIFIKAT + IZJAVA IZJAVA SUSTAV OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI Kontrola tvorniĉke proizvodnje Daljnja ispitivanja uzoraka uzetih u tvornici u skladu s propisanim planom ispitivanja OdreĊivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju koje je proveo proizvoċaĉ), proraĉuna tipa, tabliĉnih vrijednosti ili opisne dokumentacije proizvoda

32 Tablica 5. Skupina radnji koje provodi ovlaštena osoba u sustavu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava prema Uredbi (EU) br. 305/2011 ISPRAVA O OCJENJIVANJU I PROVJERI STALNOSTI RADNJU PROVODI OVLAŠTENA OSOBA CERTIFIKAT + IZJAVA IZJAVA SUSTAV OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI Ispitivanje sluĉajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na trţište + Stalni nadzor, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvorniĉke proizvodnje a) Poĉetni pregled proizvodnog pogona i kontrole tvorniĉke proizvodnje a) OdreĊivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuĉujući uzorkovanje), proraĉuna tipa, tabliĉnih vrijednosti ili opisne dokumentacije proizvoda a ) ovlaštena osoba izdaje certifikat o sukladnosti kontrole tvorniĉke proizvodnje U ocjenjivanju i provjeri stalnosti svojstava graċevnih proizvoda ukljuĉena su tijela: certifikacijsko tijelo za proizvod tijelo koje ima odgovornost i struĉnost za provoċenje certificiranja proizvoda sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti 1+ i 1. certifikacijsko tijelo za kontrolu tvorniĉke proizvodnje - tijelo koje ima odgovornost i struĉnost za provoċenje certificiranja kontrole tvorniĉke proizvodnje sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti 2+ ispitni laboratorij: prijavljeno tijelo koje odreċuje karakteristike ili svojstava graċevnih proizvoda, materijala i osposobljenosti ispitivanjem, istraţivanjem, umjeravanjem i mjerenjem za sustav ocjenjivanja i provjere stalnosti 3 [19]. Proizvodnja betona moţe se odvijati na gradilištu ili se dopremati iz tzv. centralnih betonara. Izbor izmeċu ove dvije opcije primarno se temelji na ekonomskom aspektu. U takvim situacijama potrebno je napraviti detaljnu analizu. Potrebno je prema dinamiĉkom planu utvrditi koje su dnevne koliĉine betona potrebne da bi gradilište ne smetano funkcioniralo, te treba uzeti u obzir ekonomsku isplativost transporta betona (Prilog 1). 28

33 Centralnim tvornicama betona ostvaruje se ušteda na radnicima i energiji. Mnoga poduzeća posjeduju svoje privatne centralne tvornice betona kojima se opsluţuje gradilišta koje vodi poduzeće, ali isto tako i prodaju beton za trţište u slobodnim terminima (Prilog 2). Centralne betonare rade kontinuirano i imaju programiran rad, u sklopu betonare nalaze se laboratoriji u kojima se provjerava kvaliteta proizvoda i provodi redovno ispitivanje rada betonare. Posjedovanje takve centralne betonare iziskuje ulaganje velikih novĉanih sredstava i organiziranje transporta betona. Gradilišna betonara se montira kada su u pitanju veliki gradilišni zahvati koji zahtijevaju veće dnevne koliĉine betona te kada nije ekonomski prihvatljiv transport betona iz centralne betonare ili je jednostavno najbliţa centralna betonara na neprihvatljivoj udaljenosti zbog mogućnosti vezanja betona prilikom transporta. Nuţno je prije nego se donese odluka razmotriti naĉin opskrbe agregatom i cementom [20]. 4.2.Kontrola kvalitete na gradilištu Doprema iz centralne tvornice betona javnim putevima obiĉno se odvija s automješalicama (mikserima). Vrijeme trajanja transporta mora biti u realnom vremenu, tj. prije poĉetka vezanja betona, ne smije nikako dovesti u pitanje da vrijeme trajanje transporta utjeĉe na svojstva mješavine. Svjeţi beton je osjetljiv stoga je poţeljno transportirati i ugraditi ga u što kraćem roku. Beton je odgovornost proizvoċaĉa prilikom proizvodnje i transporta, stoga kako bi se proizvoċaĉ kontrolirao ali i zaštitio ispunjava obrazac Otpremnica betona (Slika 9.) [17]. Otpremnica (Prilog 3) ima posebne rubrike u kojima se navodi naknadno dodavanje dodataka betonu pod odgovornošću proizvoċaĉa ili kupca, ovisno tko ih dodaje te se odgovorna strana mora potpisati. 29

34 Slika 9. Informacije na otpremnici Za betone krute konzistencije postoje kamioni dizajnirani koji se koriste specijalno u tu svrhu, no transport se moţe obaviti i obiĉnim kamionima. Razlog je što se betoni krute konzistencije teško istovaruje iz automješalice, stoga se koriste navedena transportna vozila. Unutarnji transport betona moţe se odvijati kranom pomoću posude za prijenos betona kible, transportnom trakom, betonskim pumpama i dizalom za materijal. Konzistencijom se iskazuje pokretljivost i krutost mješavine u rangu od kruta, slabo plastiĉna, plastiĉna i teĉna. U jednu ruku konzistenciju se promatra kao komponentu obradivosti a glavna poveznica ta dva pojma je vlaţnost betona, no treba znati optimalne granice vlaţnosti. Što je mješavina vlaţnija obradivost je bolja ali tada postoji opasnost od segregacije. Ako je vlaţnost mješavine mala tada je teţe postići kompaktnost. Za svjeţi beton na gradilištu najvaţnije je ispitivanje konzistencije svjeţeg betona. Konzistenciju (Prilog 4) se ispituje na nekoliko naĉina, a u praksi se najviše primjenjuje postupak slijeganja krnjeg stošca (slump test) kojeg regulira norma HRN EN i postupak rasprostiranja na potresnom stolu kojeg regulira norma HRN EN

35 Konzistencija betona odreċuje se i mjeri prema postupcima: slijeganjem (HRN EN ), Vebe postupak (HRN EN ), stupanj zbijenosti (HRN EN ), rasprostiranjem (HRN EN ) [18] Ispitne metode na gradilištu: slijeganje i rasprostiranje Ispitna metoda odreċivanja konzistencije betona postupkom slijeganja se izraţava veliĉinom slijeganja krnjeg stošca koji je propisno ugraċen u kalup standardnih dimenzija: promjer dna: 200 mm promjer vrha: 100 mm visina: 300 mm Unutrašnjost kalupa mora biti glatka, a otvori paralelni. Kalup mora imati dvije drške koje sluţe za povlaĉenje u visinu nakon propisnog zbijanja svjeţeg betona. Kalup je smješten na postolje na kojem ga je moguće fiksirati dok traje proces ispunjavanja i zbijanja svjeţeg betona. Uzorkovanje se odvija prema normi HRN EN ; Uzorkovanje. Kalup se ispunjava u tri sloja (Slika 10.), svaki sloj je otprilike 1/3 volumena i zbija se s 25 udaraca štapom. Udarce se distribuira ravnomjerno unutar popreĉnog presjeka za svaki sloj. Ako se sluĉajno tijekom zbijanja dogodi da beton nije u ravnini s gornjim popreĉnim presjekom kalupa, dodaje se betona koliko nedostaje. Prije izvlaĉenja kalupa potrebno je oĉistiti postolje od eventualnih neĉistoća. Trajanje izvlaĉenja kalupa je od 2 s do 5 s i mora biti vertikalan te se ne smije dogoditi torzijski ili boĉni pokret. Odmah nakon izvlaĉenja kalupa slijedi mjerenje slijeganja. Mjeri se razlika izmeċu visine kalupa i najviše toĉke uzorka svjeţeg betona. Ako se dogode dva uzastopna neuspjeha kod ispitivanja, betonu nedostaje plastiĉnost i kohezija, tada Slump test nije prikladan naĉin ispitivanja. 31

36 Slika 10. Ispitivanje svjeţeg betona slijeganjem (Slump test) Tablica 6. Razredi slijeganja ( Gradiva, Beton Svježi beton, Osijek, šk.god. 2010/2011) Dopuštena odstupanja Razred Slijeganje (mm) S1 od 10 do 40 +/-10 S2 od 50 do 90 +/-20 S3 od 100 do 150 +/-30 S4 od 160 do 210 +/-30 S5 >220 / (mm) Izvješće o ispitivanju mora sadrţavati: identifikaciju testnog uzorka lokaciju ispitivanja datum ispitivanja tip slijeganja (ispravno / neispravno) mjerenje slijeganja (do najbliţih 10 mm) 32

37 odstupanja od standardne procedure ovlaštena osoba koja je osposobljena za obavljanje ispitivanja temperaturu uzorka vrijeme odrţavanja ispitivanja Ovaj naĉin ispitivanja nije odgovarajući za svjeţe betone koji imaju maksimalnu veliĉinu agregata veću od 40 mm [21]. Rasprostiranje je druga navedena ispitna metoda i tim se ispitivanjem odreċuje konzistencija svjeţeg betona mjerenjem rasprostranjenosti betona na potresnom postolju. Od instrumenata ovo ispitivanje sadrţi postolje dimenzija 70x70 cm na koje se postavlja kalup. Linijama koje povezuju suprotne kutove oznaĉavaju središte postolja te iz toga središta je iscrtan krug promjera 210 mm. Kalup u koji se ugraċuje uzorak svjeţeg betona je napravljen od metala, unutrašnjost kalupa mora biti glatka kako izvlaĉenje istog ne bi utjecalo na ispitivanje. Dimenzije kalupa su: promjer dna: 200 mm promjer vrha: 130 mm visina: 200 mm Štap za zbijanje na jednom dijelu ima kvadratni oblik dimenzija 40 mm i duljine 200 mm, na to se nastavlja okrugli popreĉni presjek kao rukohvat duljine 135 mm. Postolje za ispitivanje se postavlja horizontalno. Potrebno je oĉistiti postolje, kalup i štap za nabijanje od neĉistoća ako one postoje. Kalup se postavlja u oznaĉeno središte na postolju te poĉinje puniti svjeţim betonom. Ispunjavanje kalupa se odvija u dva sloja, svaki sloj zbijamo lagano deset puta, ako kalup nije do vrha ispunjen nakon zbijanja, dodaje se svjeţeg betona koliko je potrebno da bude u ravnini s otvorom na vrhu kalupa. Nakon što je kalup ispunjen svjeţim betonom potrebno je priĉekati 30 sekundi, nakon tog vremena uklanja se kalup. Sljedeći korak je izvršiti 15 udaraca postolja. Postolje je moguće s jedne strane podići rukohvatom na visinu od 40 mm te se potom pušta da slobodno padne. Ciklus traje ne manje od 2 sekunde i ne više od 5 sekundi. Pomoću metra se mjeri rasprostranjenost betona u dva smjera, d1 i d2. Ispitivanje rasprostiranjem nije prikladno za betone koji imaju veliĉinu zrna veću od 63 mm. 33

38 OdreĊivanje razreda rasprostiranja prema formuli: Slika 11. Potresno postolje i kalup Tablica 7. Razredi rasprostiranja ( Gradiva, Beton Svježi beton, Osijek, ak.god. 2010/2011) Razred Promjer Dopuštena rasprostiranja (mm) odstupanja (mm) T1 <340 T2 350 do 410 T3 420 do 480 +/-30 za sve vrijednosti T4 490 do 550 T5 560 do 620 T6 >630 34

39 Izvješće o ispitivanju mora sadrţavati: identifikaciju testnog uzorka lokaciju ispitivanja datum ispitivanja bilo kakve naznake segregacije betona za viskozne betone vrijeme završetaka izmeċu ciklusa i mjere (u sekundama) izmjerene vrijednosti d1 i d2 (do najbliţih 10 mm) odstupanja od standardne procedure ovlaštena osoba koja je osposobljena za obavljanje ispitivanja temperaturu uzorka vrijeme odrţavanja ispitivanja [22] Ugradnja i zbijanje Ugradnju betona regulira norma HRN ENV , Izvedba betonskih konstrukcija. Obvezno je pregledati beton prije ugradbe kako bi se utvrdilo da je naruĉeni beton upravo taj koji je dopremljen na gradilište. Štetne mjere koje mogu utjecati na promjenu svojstava prilikom utovara, prijevoza, istovara i prijenosa na gradilištu potrebno je svesti na minimum. Ugradnja betona moţe biti jednostavna ili komplicirana. Ovisno od sluĉaja do sluĉaja i projekta na kojemu se odvija, jednostavan sluĉaj moţe biti kada se npr. betonira jednostavna podna ploĉa, trakasti temelj, stropna ploĉa. Kompliciranije situacije se dogaċaju kada se beton mora ugraditi na odreċenoj visini ili kod uskih armiranih prostora, stoga je ugradbu moguće podijeliti: direktno s transportnog sredstva pomoću tobogana pomoću cijevi. 35

40 Slika 12. Pumpa betona Direktna ugradnja zavisi od uvjeta površine u radnom okruţenju. Za betoniranje velikih površina, npr. ploĉa ili stropova najpogodnije djeluje kran s posudom, budući da on nesmetano vrši transport, ali kod uskih zidova ili stupova površina posude je obiĉno prevelika stoga nastaju poteškoće. Kada se unošenje svjeţeg betona dogaċa iz jedne pozicije najpogodnije je koristiti pomoćnu konstrukciju tobogan. Tobogan moţe biti napravljen od lima ili drveta oblika pravokutnog ili trokutnog oluka. Kutom ugradbe 45 α 60 potrebno je postići kretanje betonske smjese, kod kretanja bitno je da tobogan nema veliki koeficijent trenja koji moţe utjecati na svojstva svjeţe betonske mješavine, stoga je zahtjev da tobogan bude gladak. Za ugradbu betona u vertikalnom poloţaju najĉešće se koristi cijev u obliku hlaĉa. Pumpama za beton (Slika 12.) moţe se ugraċivati samo beton plastiĉne konzistencije. Ograniĉenja transporta pumpama redovno se novim inovacijama pomiĉu, naravno da sve to ovisi o pumpi koja se koristi i njenoj snazi. Tijekom betoniranja u betonu se nalazi odreċena koliĉina zraka koja štetno utjeĉe na konaĉna svojstva betonskog elementa. Dobivanje kompaktnog elementa bez takvih štetnih primjesa postiţe se uz pomoć pravilnog zbijanja te se tako uklanjaju moguće šupljine. Za manje graċevinske zahvate zbijanje se moţe odvijati ruĉno, dok kod velikih je nuţno da to bude mehaniĉko. Vibracijom se utjeĉe na betonsku 36

41 smjesu i istjeruje zrak na površinu. Postoje razliĉiti naĉini na koje je moguće vibrirati beton, a ureċaji se dijele na: vibrostolove površinske vibratore unutarnje vibratore oplatne vibratore. IzvoĊenje velikih betonskih elemenata je zahtjevan zadatak jer se radi o velikim koliĉinama svjeţeg betona kojeg je potrebno zbijati. Primjerice izvoċenje predgotovljenih AB elemenata poput stupova, sanduka, greda ili zidova (Tablica 8.). Kod izrade takvog tipa elementa, za zbijanje se koriste oplatni vibratori. U većini sluĉajeva ugradba svjeţeg betona se izbjegava kada u radnom okruţenju temperatura doseţe odreċene ekstreme za beton (Tablica 9.), no ponekad je neizbjeţno. Povoljne temperature za ugradbu kreću se u rasponu od 10 C do 25 C. Zimi graċevinske aktivnosti slabe zbog nepovoljnih uvjeta za rad na koje direktno utjeĉe temperatura i atmosferske prilike. Dinamiĉki planovi i kratki rokovi potaknuli su nove naĉine razmišljanja i razvoj novih tehnologija u smjeru omogućenja rada u ekstremnim uvjetima, u ovom sluĉaju temperaturama. Iz tog razloga izvoċaĉ radova izraċuje dokument Plan betoniranja u kojemu su definirane mjere kojima će se postići traţena kvaliteta i svojstva. Sastavni dijelovi su opisi naĉina proizvodnje, ugradbe, postupci u sluĉaju prekida betoniranja, nezadovoljavajuće kvalitete, kontrole armature te se navodi oprema kojom će se izvoċaĉ sluţiti za vrijeme ugradnje. Da bi se odredile mjere i postupci prvo je potrebno znati o kakvom tipu graċevine se radi, izvodi li se unutarnji ili vanjski element, njegovu namjenu i dimenzije. Da bi se omogućili povoljni uvjeti za proces hidratacije i beton prilagodio niskoj temperaturi, moguće je korigirati sastav smjese betona. Upotreba aluminatnih cementa i cementa veće kvalitete dovodi do razvijanja većih temperatura tijekom hidratacije, a dodavanjem aditiva koji utjeĉu na vodocementni faktor, postiţu se rane ĉvrstoće i zaštita od smrzavanja. Jedna od mjera koja se primjenjuje kod betoniranja pri niskim temperaturama jest zagrijavanje vode i agregata prije spravljanja betona. Vodu je moguće zagrijavati do 85 C, da se izbjegne burna reakcija prvo se dodaje agregat da se prilagodi temperaturi, zatim se dodaje cement. Postoji mogućnost zagrijavanja agregata posebnim cijevima pomoću vodene pare, ali za to je nuţna posebna oprema u sklopu betonare. Beton se moţe grijati u pretovarnom silosu dok je privremeno odloţen, mogućnost grijanja nakon ugradbe preko oplate uz dobru 37

42 toplinsku provodljivost oplate ili elektriĉnom energijom kroz armaturu. Zaštita od djelovanja vanjskog zraka tijekom noći od mogućeg mraza izvodi se pomoću PVC folije. Tablica 8. Minimalna preporuĉena temperatura pri betoniranju i njegovanju s obzirom na dimenzije popreĉnog presjeka, (V. Ukrainczyk "Beton, svojstva, tehnologija") Temperatura zraka [ C ] <30 cm cm >180 cm 5 C do -1 C do -18 C < -18 C U sluĉaju visokih temperatura poduzimaju se mjere koje će omogućiti betonu pravilan prirast ĉvrstoće, izgled i svojstva. Ugradba betona moţe se odvijati u kasnim popodnevnim ili veĉernjim satima kada su temperature zraka nešto niţe ili promijeniti omjere sastojaka betona te tako utjecati na konzistenciju. Mogućnost usporavanja vezanja pomoću dodataka, korištenje cementa niske topline hidratacije, dodavanje usitnjenog leda u miješalicu, zaštita agregata na deponiji od sunĉevog utjecaja, betoniranje u slojevima, polijevanje vodom ugraċenog betona nakon nekoliko sati te dulje zadrţavanje betona u oplati neke su od mjera koje se koriste tijekom visokih temperatura [22]. 38

43 Tablica 9. Preporuĉljivo minimalno trajanje njegovanja svjeţih betona (M. Muravljov "Osnovi teorije i tehnologije betona") Relativna vlažnost [ % ] Temperatura [ C ] bez posebnog njegovanja 4.3. Kontrola kvalitete u laboratoriju Ispitivanje uzoraka u laboratoriju ili na gradilištu provodi se zbog stalnog razvijanja znanja o svojstvima betona. Beton je vaţan konstrukcijski element i prilikom gradnje ispitivanja su obvezna, a u tu svrhu graċevinska poduzeća moraju osigurati i ako je to traţeno priloţiti odgovarajuću dokumentaciju u kojoj su navedeni rezultati ispitivanja, koji se arhiviraju kao dokaz u sluĉaju da se u budućnosti razvije problem. Osim ispitivanja uzoraka betona, u laboratoriju se provode ispitivanja komponenata betona, kako bi se potvrdila svojstva koje je naveo proizvoċaĉ ili kako bi se utvrdila svojstva novih materijala za koje još nema podataka. Upravo sumnjiva kvaliteta betona ili nekog drugog materijala kod poduzeća koja i na štetu sigurnosti korisnika rade uštede, pridodala je vaţnosti uloge laboratorija u kontroli kvalitete [23]. 39

44 Sustavno provoċenje niza aktivnosti u svrhu osiguranja kvalitete rezultata ispitivanja u laboratoriju (Slika 13.) nuţno je ako uprava koja vodi laboratorij kao ustanovu ţeli biti kompetentna. Neke su od tih aktivnosti poput izobrazba osoblja, organizacija rada, iskazivanje mjerne sigurnosti, program ispitivanja sposobnosti, iskazivanje mjerne nesigurnosti itd. Laboratorijska oprema za ispitivanje neizostavan je ĉimbenik koji sudjeluje u odreċivanju rezultata i donošenju zakljuĉka stoga je bitno utvrditi jesu li svojstva opreme koja se nabavlja za laboratorij u skladu s ispitnim metodama i traţenim specifikacijama u tim metodama. Pregled mjerila podrazumijeva radnje umjeravanja jednog ili više svojstava mjerila, mjerenje i usporeċivanje dobivenih rezultata kako bi se utvrdilo udovoljavaju li dobiveni rezultati postavljenim zahtjevima i je li za svako svojstvo postignuta sukladnost. Opremu je nuţno redovito odrţavati i osigurati mjernu sljedivost do meċunarodnih etalona. Slika 13. Dokumentacija sustava upravljanja laboratorija Osim ispravnog mjernog instrumenta u ispitivanju, da bi se bi se dobio pouzdan rezultat mora se pravilno rukovati i postupati s ispitnom opremom. Svaki ureċaj bi trebao imati izraċen postupak rukovanja u kojem su objašnjeni posebni zahtjevi odrţavanja, naĉin korištenja ureċaja i upućivanje na naĉin umjeravanja. Osim internog educiranja osoblja, moguće je organizirati i vanjsku izobrazbu za pravilno rukovanje sloţenijih ureċaja. Ĉesto 40

45 vanjsku izobrazbu organiziraju proizvoċaĉi opreme. Organizacija rada laboratorija iziskuje veliki trud i potraţuje vrijeme za izradu plana [24]. Ispitne metode koje nije moguće provoditi na postrojenju za proizvodnju betona ili na gradilištu, provode se u laboratoriju. Ispitivanje komponenata betona ili samih uzoraka betona odraċuje struĉno osoblje s odgovarajućom opremom, ovisno o ispitnoj metodi. Slika 14. Norma HRN EN Ispitivaje očvrslog betona sa svojim dijelovima Vezano uz ispitivanje oĉvrsnulog betona, u laboratoriju najĉešće se izvodi ispitivanja uzoraka na tlaĉnu ĉvrstoću, dubinu prodiranja vode pod tlakom i otpornost na zamrzavanje i odmrzavanje odnosno ljuštenje (Slika 14.). Većina potrebnih podataka o specifikacijama oĉvrsnuloga betona moţe se išĉitati iz rezultata ispitivanja na tlaĉnu ĉvrstoću prema normi HRN EN ; Tlačna čvrstoća ispitnih uzoraka, no ono ne odreċuje u potpunosti sve specifikacije koje su potrebne da bi se sa sigurnošću ustanovilo da je beton pouzdan, naravno to ovisi i o podruĉju u kojem se beton nalazi. Norma HRN EN ; Određivanje dubine prodiranja vode pod tlakom najĉešće se upotrebljava kada se predmetni beton nalazi u vlaţnim podruĉjima u kojima postoji mogućnost udara vode pod pritiskom. Ispitivanje otpornosti na zamrzavanje i odmrzavanje regulirano je normom HRN CEN/TS ; Određivanje otpornosti na zamrzavanje i odmrzavanje Ljuštenje. Ispitivanje ovakvoga tipa vaţno je za prometnice u zimskim uvjetima kada se ceste posipaju kombinacijom soli i kalcijevog klorida. Ispitivanje oĉvrsnulog betona obiĉno se odvija na uzorcima (Slika 15.) 41

46 oblika kocke ili valjka a metode ispitivanja regulirano je normom HRN EN 12390; Ispitivanje očvrslog betona koja u svojih devet dijelova opisuje naĉine ispitivanja oĉvrsnulog betona. Slika 15. Primjeri uzoraka za ispitivanje oĉvrsnulog beton 5. Primjeri plana kvalitete iz prakse 5.1. Nova zgrada GraĊevinskog fakulteta u Osijeku Zgrada GraĊevinskog fakulteta smještena je u sklopu sveuĉilišnog kampusa u Donjem gradu u Osijeku na lokaciji bivše vojarne Drava i proteţe se na relaciji sjever jug. Osnovni uzduţni konstruktivni sustav saĉinjen je od 5 visokostjenih armiranobetonskih perforiranih nosaĉa koji su oznaĉeni konstruktivnim osima A, E, I, O, U. Nosaĉi se izvode kao vertikalni ( u osima A, E, O ) i kosi u otklonu od (os I ) i ( os U ). Debljine zidova nosaĉa su: jednoslojni zidovi debljine 58, 48, 40 ili 30 cm; troslojni s nosivim dijelom od AB debljine 40 ili 30 cm, 10 cm termoizolacije i 8 cm obloţenim AB slojem. Duţina nosaĉa prilagoċena je tlocrtnom obliku graċevine, te iznosi od 89 do 107 m. Visina nosaĉa od kote krajnje zaravnatog i ureċenog terena uz graċevinu iznosi 19,3 m. Nivo završne obrade ukljuĉivao je finalni izgled ploha. Plohe su izvedene ujednaĉeno i ravno s dozvoljenim kontroliranim tragovima spojeva oplate. Zahtjevi projektanta su bili vezani uz boju, kvalitetu i teksturu betona tako da budu ujednaĉeni i isti na svim plohama masivnih zidova. 42

47 Slika 16. Zgrada GraĊevinskog fakulteta u Osijeku Predmetna graċevina (Slika 16.) je u svakom pogledu posebna zbog zahtjeva projektanta za vidljivim betonima i razine kvalitete koje je bilo potrebno izvesti u završnim fazama prema njemaĉkim pravilima izvoċenja konstrukcija s vidljivim betonom i vidljivim betonskim fasadama. Zahtjevi projektanta: ujednaĉenost vidljivih betonskih površina dozvoljeni procjedak cementnog mlijeka od 10 mm širine i 5 mm dubine/visine vertikalni pomak na mjestu spojeva dozvoljen do 5 mm dozvoljen vidljiv otisak okvira Tijekom izvoċenja svih armiranobetonskih nosaĉa sa završnim vidljivim plohama koristila se glatka drvena oplata, a prije korištenja bilo je potrebno posebno pripremiti oplatu s njenim pripadajućim elementima. Ovakav tip armirano betonske konstrukcije s vidljivim SCC betonima i zahtjevima projektanta po prvi puta se izvodio u Republici Hrvatskoj [25]. Betonska konstrukcija na ovom projektu bila je iznimno zahtjevna sama po sebi, a zahtjevi projektanta vezani uz vidljive betone uĉinili su ovaj projekt svojevrsnim izazovom za izvoċaĉa. Na projektu većina radova odnosila se na izvedbu betonskih konstrukcija, stoga je od strane izvoċaĉa izraċen dokument Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije. U 43

48 dokumentu je navedeno podruĉje primjene, norme i definicije koje je izvoċaĉ slijedio tijekom izvedbe betonskih konstrukcija i dodijeljene su odgovornosti osobama koje su bile zaduţene za provoċenje kvalitete na projektu. U cilju ispunjenja normi, tehniĉkih propisa i zakona izvoċaĉ je morao dokumentirati (Slika 17.) aktivnosti pomoću kojih je osiguravao kvalitetu. U tu svrhu izvedbena dokumentacija na gradilištu je bila: GraĊevinski dnevnik Dokumenti o promjenama u projektnim specifikacijama Dokumenti o kvaliteti ugraċenih materijala Dokumenti o kvaliteti izvedbe (obrasci): o Plan betoniranja i pregled izvršenog betoniranja o Izvještaj o nesukladnostima o Evidencija nesukladnosti Dokumenti o kontrolnom ispitivanju o Identiĉnost tlaĉne ĉvrstoće o Knjiga uzoraka identiĉnosti tlaĉne ĉvrstoće o Ispitivanje svjeţeg betona 44

49 Slika 17. Hijerarhija dokumentacije pri izvoċenju betonskih konstrukcija Radnje prije poĉetka ugradnje betona dokumentiraju se u obrazac Izvedba betonskih konstrukcija. S obzirom na sve navedeno vezano za specifiĉnost betonske konstrukcije, velika paţnja se daje svjeţem betonu. Nadzor pri preuzimanju svjeţe betonske mješavine temeljilo se na provjeri otpremnice betona na kojoj se nalaze specifikacije svjeţe mješavine. Vizualno se pregledavala konzistencija i homogenost betona, a u sluĉaju nesukladnosti ugraċivanje bez odgode prekinuto. Planom kvalitete u skladu s pripadnim normama ustanovljeno je za postupke tlaĉnog ispitivanja uzimanje uzoraka neposredno prije ugradnje. Broj uzoraka za ispitivanje tlaĉne ĉvrstoće bio je ovisan o dinamici radova zbog mogućih nepredvidivih okolnosti. 45

50 Tablica 10. Nadzor svjeţeg betona na novoj zgradi GraĊevinskog fakulteta prema Planu kvalitete poduzeća Gradnja d.o.o. Predmet Metoda Zahtjev Otpremnica, ako je potrebno - Vizualni pregled - Sukladnost sa specifikacijom - Konzistencija kakva je naruĉena - Vizualni pregled Konzistencija betona Ujednaĉenost betona Ispitivanje identiĉnosti tlaĉne ĉvrstoće - Primjenom odgovarajućeg ispitivanja konzistencije¹ - Vizualni pregled - Ispitivanje usporedbom svojstava poduzorka uzetih iz razliĉitih dijelova mješavine ³ - Ispitivanje prema HRN EN 206-1:2000² - Sukladnost s razredom konzistencijom - Homogen izgled betona - Poduzrci moraju imati ista svojstva - Sukladnost s razredom tlaĉne ĉvrstoće² Razred nadzora 2 - Svaka isporuka - Svaka isporuka - Pri ispitivanju oĉvrsnuloga betona i u sluĉaju sumnje - Svaka isporuka - U sluĉaju sumnje - Za beton bez oznake CE iii bez certifikata treće strane - U skladu s projektnom specifikacijom - U sluĉaju sumnje Ostale znaĉajke: ³ ³ Zamješavanje - Doziranje i vrsta - Zapis za svaku - Zapis dodataka na dodataka isporuku gradilištu Vrijeme dostave - Zapis - Svaka isporuka Vrijeme ugradnje - Zapis - Svaka isporuka Temperatura - Zapis - Ako se zahtjeva Napomena: 1) Za ispitivane identiĉnosti vrijedi kriterij dan u normi HRN EN 206-1:2000 2) Ispitivanje identiĉnosti za ĉvrstoću, ako se zahtijeva; tj. za betone bez oznake CE ili bez certifikata treće strane 3) Prema odreċenim normama ili dogovoru 4) U okviru preciznosti ispitivanja i u dogovorenim odstupanjima 5) Prema normi HRN EN 206-1:2000 i projektnoj specifikaciji 46

51 Za dokazivanje uporabljivosti betonske konstrukcije uzimali su se u obzir zapisi u graċevinskom dnevniku, zapisi rezultata nadzornih radnji, dokazi uporabljivosti tijekom graċenja i uvjeti graċenja. U sluĉaju nesukladnosti vodio se zapis Izvještaj o nesukladnostima, a sama nesukladnost evidentirala se u obrascu Evidencija nesukladnosti. Za postupanja u sluĉaju nesukladnosti odgovorna osoba je donosila odluke o daljnjim postupcima. Postupci su podijeljeni u tri kategorije: nesukladnost nema bitnog utjecaja na konaĉnu konstrukciju, te se radovi mogu nastaviti, a element zaprimiti kao sukladan nesukladnost je moguće otkloniti popravnim radnjama, koje se dokumentiraju i moraju prethodno biti odobrene, a nakon popravnih radnji ponovnim ocjenjivanjem potvrditi sukladnost nesukladnost je takva da se element ne moţe popraviti i mora biti odbaĉen [26]. Kontrola na ovom projektu provodila se sustavno i organizirano, pod time se podrazumijevaju kontrolne aktivnosti i zapisi o istim te voċenjem evidencije o dokazima uporabljivosti materijala i opreme zbog toga što se radi o vidljivim betonima. Da nije bilo upravljanja kvalitetom na ovom projektu svakako ne bi bilo moguće ispuniti zahtjeve Projektanta za vidljivim betonima. 47

52 5.2.Autocesta A94 ( München Passau) Na primjeru autoceste u Saveznoj Republici Njemaĉkoj prikazat će se kako je poduzeće Arge A94 koje izvodi taj projekt, organizirala aktivnosti vezane uz kvalitetu. Slika 18. Opseg betonskih radova na izgradnji autoceste A94 Projekt izgradnje autoceste A94 nalazi se u juţnom Bayernu, duţina trase iznosi 33 km i namjena je spojiti postojeću dionicu i tako rasteretiti prometnice u smjeru jugoistoka. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 440 milijuna eura. Zahtjevan teren dirigira opseţnim zemljanim ali i betonskim radovima. Slika 18. prikazuje tipove i broj graċevina u izvoċenju. Arge A94 nastalo je kao udruţenje tri velika poduzeća ( Berger bau, Wayss & Freytag i Eiffage ) koja su s Autocestama drţave Bavarske sklopile javno privatno partnerstvo. Arge A94 se obvezao izgraditi spomenutu dionicu autoceste te time ostvaruje pravo na koncesiju u trajanju od 30 godina. Zanimljivo je da grupacija koja je sklopila ugovor o izgradnji ustvari ne izvodi radove, već su u svrhu toga izabrani su najkompetentniji podizvoċaĉi koji mogu izvoditi radove u skladu sa zahtjevima Arge-a A94. Ovaj projekt je zanimljiv iz razloga spomenute koncesije, jer je u interesu grupacije da odradi najkvalitetnije mogući posao kako u budućnosti ne bi trošio novac na moguće sanacije. Uprava Arge-a A94 daje posebnu paţnju kontroli kvalitete i u svrhu toga osmišljen je cijeli sustav koji brine upravo o tome. Formirana su dva odjela od kojih se jedan bavi kontrolom 48