NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Transcription

1 Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa NASTAVNI PLAN I PROGRAM Obrazovni sektor: Promet i logistika Zanimanje: Ribarsko-nautički tehničar Zagreb, svibanj 2008.

2 SADRŽAJ: 1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOG PROFILA Opći podatci 1.2. Tehnički podatci Područje rada Stupanj stručne spreme Sredstva za rad Karakteristični poslovi, radni zadatci, radne operacije Poslovi i zadatci Radne operacije 1.3. Uvjeti rada Objektivni uvjeti rada pod kojima se rad obavlja Psihofizičke sposobnosti koje rad uključuje Tjelesne aktivnosti koje zahtijeva rad Sredstva tehničke zaštite 1.4. Znanja Općenito Posebna 2. NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE RIBAR-NAUTIČAR I RIBARSKO-NAUTIČKI TEHNIČAR Općenito Cilj i zadaće obrazovanja za zanimanje ribarsko-nautički tehničar Nastavni plan Obvezni način provjeravanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Izvođenje programa NASTAVNI PROGRAM Općeobrazovni dio programa 3.2. Stručno-teorijski dio programa Nastavni predmet: Biologija s ekologijom Nastavni predmet: Ribarstvena biologija s ekologijom Nastavni predmet: Morski ribolov Nastavni predmet: Tehnologija očuvanja i preradbe morskih organizama Nastavni predmet: Marikultura Nastavni predmet: Ribarske i mornarske vještine Nastavni predmet: Plovidba Nastavni predmet: Sigurnost na moru Nastavni predmet: Brodski pogon Nastavni predmet:poduzetništvo Nastavni predmet: Praktična nastava OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOG PROFILA 2

3 1.1. OPĆI PODATCI Gospodarska djelatnost: ribarstvo Osnovna djelatnost: ribarstvo Utvrđeni naziv zanimanja: RIBARSKO-NAUTIČKI TEHNIČAR 1.2. TEHNIČKI PODATCI Područje rada: pomorski, riječni i lučki promet Stupanj stručne spreme: srednja stručna sprema Sredstva za rad: Osnovna sredstva za rad: Nautički i strojarski simulator Pomoćna sredstva za rad: Obalne, kursne i generalne navigacijske karte i planovi, komplet signalnih zastavica međunarodnoga signalnog kodeksa s jarbolom za isticanje signala, pravna dokumentacija, spisi i međunarodni propisi iz pomorskoga i ribolovnog prava, zbirka užadi, uzorci uzlova, uzorci mrežnoga tega i ribarskog pribora, grafoskopi, grafofolije, dijapozitivi, računala, projektor, mikroskop, pribor za seciranje, kemikalije, TV i video oprema, mikrobiološki uzorci Karakteristični poslovi, radni zadatci, radne operacije Poslovi i zadatci: - upoznavanje s dijelovima ribarskog broda, opremom na ribarskom brodu, instrumentima i palubno-ribolovnim uređajima - ovladavanje radom na nautičkom i strojarskom kompleksu - ovladavanje postupcima rada na uzgoju i servisiranju gospodarski značajnih organizama mora - ovladavanje tehnološkim procesima preradbe i metodama očuvanja morskih organizama - uočavanje pogrješaka i pronalaženje načina za njihovo otklanjanje Radne operacije: - priprema sredstava za rad i potrebnih materijala za izvršenje radnog zadatka - održavanje tehnoloških postrojenja, broda i palubno-ribolovnih uređaja te rad na njima - kontrola kvalitete sirovine, poluproizvoda i gotovih proizvoda - otklanjanje uzroka pogrješaka koji se javljaju u postupku rada UVJETI RADA Objektivni uvjeti rada pod kojim se rad obavlja Rad se obavlja u otvorenom ili zatvorenom prostoru u svim vremenskim uvjetima. I jedan i drugi prostor moraju biti organizirani prema propisima. Položaj prilikom rada je najčešće stojeći uz učestalo ili povremeno propinjanje i sagibanje Psihofizičke sposobnosti koje rad uključuje Ribarsko-nautički tehničar radi poslove koji zahtijevaju vještinu i spretnost u radu te brzo reagiranje u alarmantnim situacijama. Zbog rukovanja ribolovnim uređajima, mrežom, instrumentima, potrebna je tjelesna kondicija, sposobnost timskoga rada te emocionalna stabilnost. Zahtijeva se i smisao za tehničke probleme koji podrazumijevaju ispravno rukovanje uređajima i instrumentima. Rad, dakle, zahtijeva vrhunske psihofizičke aktivnosti tijekom cijeloga radnog vremena: - prosječno razvijene opće intelektualne sposobnosti 3

4 - zadovoljavajuću motoriku, odnosno spretnost ruku i prstiju - dobru okulomotornu koordinaciju - dobar sluh - sposobnost ispravnog razlikovanja boja - smisao za tehničke i mehaničke probleme - sposobnost točnoga i brzog otklanjanja pogrješke - emocionalnu stabilnost, ustrajnost i odgovornost u radu - zadovoljavajuću tjelesnu izdržljivost Tjelesne aktivnosti koje zahtijeva rad Rad se obavlja stojeći ili uz kretnju i manipulaciju teretom. Upis u ovo zanimanje neizostavno uključuje liječničko uvjerenje o sposobnosti za rad Sredstva tehničke zaštite Ribarsko-nautički tehničar svakodnevno radi u svakojakim vremenskim uvjetima na otvorenom ili u zatvorenom prostoru s tehnološkim linijama. I u jednom i drugom slučaju je - u skladu s propisima zaštite na radu - potrebna uporaba zaštitnih sredstava ZNANJA Općenito Profil sadrži sustavno usvojena funkcionalna znanja, odgovarajuće psihofizičke sposobnosti, radne navike i vještine, razvijanje spretnosti, navike za timski rad, strogu primjenu i poštivanje propisa i tehnološke discipline Posebna Teorijska Ova znanja uključuju poznavanje pomorskih aktivnosti i procesa ribarenja ribolovnim alatima, tehnološkog procesa preradbe i marikulture te tehničkih zakonitosti i uvjeta pod kojim se odvija i radi, uključujući zaštitu na radu. Praktična znanja Praktična znanja su znanja i vještine potrebne za upravljanje ribarskim brodom do 500 BT i 1500 kw, obavljanje procesa ribolova i temeljnih operacija u riboprerađivačkoj industriji i uzgoju, a sve radi ostvarenja ulova, uzgoja i preradbe morskih poluproizvoda i proizvoda. 4

5 2. NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE RIBAR-NAUTIČAR I RIBARSKO-NAUTIČKI TEHNIČAR 2.1. Općenito Odgojno-obrazovni program za zanimanje ribarsko-nautički tehničar sastoji se od općeobrazovnih i strukovnih sadržaja. Općeobrazovni sadržaji utvrđeni su odlukom Ministarstva prosvjete i športa o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: / ; URBROJ:532-08/91-01 od 2. lipnja 1991.) i odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkoga i izbornog dijela nastavnoga plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme (KLASA:602-03/96-01/1170; URBROJ:532-03/ od 25. lipnja 1996.) Strukovni se sadržaji temelje na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN, br:19/92., 27/93., 59/95., 59/01., 114/01., 69/03. pročišćeni tekst). Izmijenjeni program ribarsko-nautičkog tehničara proizašao je iz zahtjeva struke (zapovjednik ribarskog broda do 500 BT i/ili voditelj stroja do 1500 kw) i potrebe: za određivanjem jasnih kompetencija RI-NA tehničara; za većom primjenom praktičnih i stručnih strukovnih znanja; za prijelazom s modela faktografske nastave (ploče i krede) prema aktivnom učenju (vježbe na nautičkom i strojarskom simulatoru); za prekvalifikacijom ili usavršavanjem kroz pomorske škole; za primjenom STCW konvencije (Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca); za sukladnošću stečenih kvalifikacija s Pravilnikom o obrazovanju pomoraca. Slijedeći nove trendove u obrazovanju, program objedinjuje srodne nastavne predmete i time što su pojedini nastavni sadržaji usklađeni s STCW-ovom konvencijom, što učenicima omogućava polaganje pojedinih tečajeva. Sastavnice nastavnoga plana i programa za zanimanje ribar-nautičar i ribarsko-nautički tehničar su: Osnovna obilježja programa Nastavni plan Obvezni način provjeravanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Izvođenje programa Nastavni program - katalog znanja, vještina i umijeća po pojedinim predmetima 2.2. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA ZA ZANIMANJE 5

6 RIBARSKO-NAUTIČKI TEHNIČAR Cilj: Stjecanje znanja, vještina i navika za kvalitetno i stručno obavljanje poslova u zanimanju ribarskonautički tehničar; ribolovu, uzgoju, preradbi i prometu morskih organizama i upravljanju brodom. Zadatci: - znati temeljna znanja iz područja alata i tehnike ribolova te poznavati ribarski brod i luke; - ovladati vještinama ribolova, preradbe i uzgoja; - razvijati ekološku svijest; - ovladati vještinama primjene hidroakustičnih instrumenata i interpretacije rezultata; - steći temeljna znanja o obnovljivim resursima mora; - znati tehnološke postupke preradbe morskih organizama i osnove mikrobiologije preradbe ribe; - ovladati osnovnim teorijskim i praktičnim znanjima iz područja uzgoja morskih organizama; - znati temeljna stručno-praktična znanja iz područja pomorstva i ribarstva; - osposobiti se za vođenje broda u obalnoj navigaciji; - znati primijeniti temeljna znanja iz navigacije; - znati temeljna praktična i teorijska znanja o sigurnosti i preživljavanju na moru u svim situacijama; - upoznati rad glavnih motora, parnih kotlova, pomoćnih strojeva i uređaja, elektrike i automatike; - ispunjavati samostalno postavljene zadatke i otkloniti moguće pogrješke u radu strojnog kompleksa; - ispunjavati samostalno postavljene zadatke i otkloniti moguće probleme pri navigaciji; - osposobiti se za poduzetništvo; - upoznati se s ribolovnim i pomorskim pravom; - znati primijeniti pravila zaštite na radu i poštivati sigurnosne propise. Trajanje obrazovanja za zanimanje ribarsko-nautički tehničar: 4 godine Uvjeti za upis: U obrazovni program mogu se upisati svi učenici koji su završili osnovnoškolsko obrazovanje. Škola objavljuje javni natječaj za upis učenika u prvi razred, i to temeljem odluke (na prijedlog škole) i kriterija što ih utvrđuje ministar znanosti, obrazovanja i športa. Posebno se vrjednuje opći uspjeh u sedmom i osmom razredu osnovne škole i ocjene sedmoga i osmog razreda iz sljedećih predmeta: biologija, fizika, matematika, hrvatski i strani jezik. Uvjeti za napredovanje: prijelaz u viši razred - uspješno završeni prethodni razred; mogućnost nastavka školovanja. Učenici koji su uspješno završili obrazovni program ribarsko-nautički tehničar mogu se ravnopravno natjecati za upis na visoka učilišta. 6

7 2. 3. NASTAVNI PLAN I. OPĆEOBRAZOVNI DIO PROGRAMA NASTAVNI PREDMETI TJEDNI BROJ SATI 1. r 2. r 3. r 4. r 1. Hrvatski jezik Engleski jezik* Povijest Zemljopis Tjelesna i zdravstvene kultura Vjeronauk/Etika Matematika Fizika Računalstvo Politika i gospodarstvo Talijanski jezik 2 2 UKUPNO ZAJEDNIČKI DIO II. STRUČNO-TEORIJSKI DIO PROGRAMA 12. Biologija s ekologijom Ribarstvena biologija s ekologijom Morski ribolov Tehnologija očuvanja i preradbe 15. morskih organizama*** Marikultura Ribarske i mornarske vještine Plovidba* Sigurnost na moru* Brodski pogon * Poduzetništvo Praktična nastava** ** 2+40** 4 UKUPNO STRUČNI SADRŽAJI UKUPNO SADRŽAJI I + II RIBARSKO-NAUTIČKI TEHNIČAR * U sadržaje nastavnih predmeta uključeni su sadržaji iz Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN, br. 50/07.): D2 D5 D8 D9 D19 D38 7

8 ** U sadržajima praktične nastave 80 sati se realizira u 2. razredu u bloku nakon 35. nastavnog tjedna, 40 sati u 3. razredu u bloku nakon 35. nastavnog tjedna. *** Kemija je uključena u nastavni predmet Tehnologija očuvanja i preradbe morskih organizama 2.4. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA Obvezni načini provjere Red.br. Predmeti strukovnog dijela programa ocjenjivanja znanja i umijeća praktični rad usmeno pisano 1. Biologija s ekologijom 2. Ribarstvena biologija s ekologijom 3. Morski ribolov 4. Tehnologija očuvanja i preradbe morskih organizama 5. Marikultura 6. Ribarske i mornarske vještine 7. Plovidba 8. Sigurnost na moru 9. Brodski pogon 10. Poduzetništvo 11. Praktična nastava STRUČNA PRAKSA Obvezni načini provjere ocjenjivanja znanja i umijeća praktični rad usmeno pisano 8

9 2.5. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Red. br. Nastavni predmet strukovnog dijela programa Nastavnik Izobrazba 1. Biologija s ekologijom profesor 1. i 2. godina: profesor biologije; dipl. ing. biologije. 2. Ribarstvena biologija s ekologijom 3. i 4. godina: dipl. ing. pomorskoga prometa, smjer ribarstvena tehnologija; dipl. ing. morskoga ribarstva, dipl. ing. biologije i zaštite mora. 3. Morski ribolov profesor dipl. ing. pomorskoga prometa, smjer ribarstvena tehnologija; dipl. ing. morskoga ribarstva. Dodatni uvjet: angažman profesionalnoga ribara, SSS i 10 godina radnog iskustva. 4. Tehnologija očuvanja i preradbe morskih organizama profesor dipl. ing. ribarstvene tehnologije; dipl. ing. morskoga ribarstva; dipl. ing. prehrambene tehnologije. 5. Marikultura profesor dipl.ing. pomorskoga prometa, smjer pomorskoribarska tehnologija; dipl. ing. morskoga ribarstva. 6. Ribarske i mornarske vještine profesor stručni učitelj, ing. pomorskoga prometa s najmanje 1 godinom plovidbenoga staža u svojstvu časnika plovidbene straže; dipl. ing. pomorskoga prometa s najmanje 1 godinom plovidbenoga staža u svojstvu časnika plovidbene straže; dipl. ing. pomorskoga prometa, smjer ribarstvene tehnologije; dipl. ing. morskoga ribarstva. Dodatni uvjet: angažman profesionalnoga ribara. 7. Plovidba profesor dipl. ing. pomorskoga prometa s najmanje 1 godinom plovidbenoga staža u svojstvu časnika plovidbene straže; i/ili dipl. meteorolog, prof. geografije s odslušanom meteorologijom za sadržaj nastavnoga predmeta iz područja meteorologije. 8. Sigurnost na moru profesor dipl. ing. pomorskoga prometa s najmanje 1 godinom plovidbenoga staža u svojstvu časnika plovidbene straže; i/ili dipl. pravnik za sadržaj nastavnoga predmeta iz područja pomorskoga prava i ribolovnih propisa; i/ili liječnik - doktor medicine za sadržaj nastavnoga predmeta iz područja osposobljenosti pružanja medicinske prve pomoći. 9. Brodski pogon profesor 2. godina: diplomirani ing. pomorskoga prometa - 9

10 10. Poduzetništvo profesor dipl. ekonomist brodostrojarski smjer; dipl. ing. strojarstva; 3. godina: dipl. ing. elektrotehnike; diplomirani ing. pomorskoga prometa - brodostrojarski smjer. 11. Praktična nastava profesor 1. godina: stručni učitelj, ing. pomorskoga prometa s najmanje 1 godinom plovidbenoga staža u svojstvu časnika plovidbene straže; dipl. ing. pomorskoga prometa s najmanje 1 godinom plovidbenoga staža u svojstvu časnika plovidbene straže; 2. godina: dipl. ing. pomorskoga prometa - brodostrojarski smjer; dipl. ing. strojarstva; 3. godina: dipl. ing. elektrotehnike; dipl. ing. pomorskoga prometa - brodostrojarski smjer; 4. godina: dipl. ing. pomorskoga prometa - smjer ribarstvene tehnologije; dipl. ing. morskoga ribarstva; prof. biologije ili kemije; dipl. ing. kemije ili biologije. Napomena: Osim navedenih nastavnika, nastavne predmete mogu izvoditi i drugi nastavnici prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjim školama (NN, 1/96.; Glasnik Ministarstva prosvjete i športa 3/96.). 10

11 2.6. IZVOĐENJE PROGRAMA Rad s učenicima u skupinama Nastavni predmet Nastavnik Razred Broj sati Br učenika u skupini Biologija s profesor 1. 2 ekologijom 2. 2 Ribarstvena profesor 3. 2 biologija s ekologijom 4. 3 profesor 4. 3 Morski ribolov 2. 2 Tehnologija očuvanja i preradbe morskih organizama Marikultura Ribarske i mornarske vještine Plovidba Sigurnost na moru Brodski pogon Praktična nastava Poduzetništvo profesor profesor stručni učitelj profesor profesor profesor profesor stručni učitelj profesor profesor * * * Računalstvo profesor * Broj učenika u skupini određen je brojem mjesta na simulatorima brodostrojarskoga i nautičkog simulatora. Isto je uvjetovano propisima STCW konvencije. 11

12 Objašnjenje: Nastavni predmet: Ribarske i mornarske vještine Vježbe obuhvaćene nastavnim predmetom Ribarske i mornarske vještine zahtijevaju individualan rad jer profesor svakom učeniku mora pokazati radnje pri izvođenju vježbi. Za izvođenje programa potrebno je imati učionicu opremljenu odgovarajućim pomagalima: zbirkom užadi, uzorcima uzlova, maketama ribolovnih alata, uzorcima mrežnoga tega i ribarskog pribora te školskim brodom (ili ribarskim brodom u privatnom vlasništvu s licencijom, brodicom). Objašnjenje: Nastavni predmet: Plovidba Profesor je dužan pri izradbi izvedbenoga plana i programa rada voditi računa o broju sati pojedinih sadržaja sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Nastavne cjeline Rukovanje brodom i teretom i Osnove meteorologije izvode se u drugom polugodištu prvoga razreda (2 + 2 sata). Nastavne cjeline Manevriranje brodom i pravila izbjegavanja sudara na moru i Osnove elektroničke navigacije izvode se u drugom polugodištu trećega razreda (2 + 2 sata). Vježbe propisane za nastavnu cjelinu Osnove elektroničke navigacije izvode se u skupinama do po 6 učenika. Kabineti moraju biti opremljeni računalima (jedan na dva učenika, jedan za nastavnika s projektorom ili prijenosno računalo s projektorom). Radarski simulator. Objašnjenje: Nastavni predmet: Sigurnost na moru Profesor je dužan pri izradbi izvedbenoga plana i programa rada voditi računa o broju sati pojedinih sadržaja sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Nastavne cjeline Pomorske komunikacije i Medicinska prva pomoć izvode se u drugom polugodištu četvrtoga razreda (2 + 2 sata). Vježbe za nastavne cjeline Poseban program temeljne sigurnosti na brodu, Pomorske komunikacije i Medicinska prva pomoć izvode se u skupinama od pola razrednog odjela. Nastava se izvodi u kabinetima (Kabinet za protupožarnu zaštitu i spašavanje na moru; Kabinet za pomorsku medicinu; Kabinet za pomorsko pravo, osobnu sigurnost i društvenu odgovornost; Kabinet za pomorske komunikacije GMDSS simulator). Kabineti moraju biti opremljeni računalima (jedan na dva učenika, jedan za nastavnika s projektorom ili prijenosno računalo s projektorom). Bazen - za izvođenje vježbi okretanja splavi, skakanja s prslukom ili bez, ili koncesija za bazen. Protupožarni poligon. Brodica za spašavanje s opremom zatvorenog tipa sa sohama. 12

13 3. NASTAVNI PROGRAM 3.1. Općeobrazovni dio programa Sadržaji nastavnih predmeta objavljeni su u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa RH - posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj Stručno-teorijski dio programa Nastavni predmet: BIOLOGIJA S EKOLOGIJOM Razred br. sati tjedno 2 2 br. sati godišnje Cilj programa: Upoznati učenike s temeljnim pojmovima i znanstvenim dostignućima citologije, biologije razvoja, genetike, evolucije, ekologije, čovjekova zdravlja, funkcioniranja organizma kao cjeline, sa živim, tj. obnovljivim resursima mora, sa životinjskim organizmima u moru koji predstavljaju važne ribarstvene objekte (ribe, glavonošci, rakovi, školjkaši, spužve, koralji, puževi i bodljikaši). Zadatci programa: Zadatci nastave su da se učenici upoznaju: - s osnovnim dijelovima prokariotske i eukariotske stanice, s njezinim biokemijskim sastavom; - s biološkim mehanizmima koji osiguravaju protok energije kroz stanicu; - s genetičkim zakonitostima; - sa značajem genetike riba za očuvanje ribljih populacija; - s genetičkim inženjerstvom i njegovom primjenom u proizvodnji; - s temeljnim načelima evolucijske znanosti; - s općim značajkama mora kao životnoga prostora, osobito glede ovisnosti života u okolišu; - s osnovnim organskim sustavima i funkcioniranjem organizma kao cjeline te očuvanja zdravlja; - s osnovnom ribarstvenom problematikom izlovljavanja obnovljivih ribljih populacija mora, osobito Jadranskoga; - s biologijom i ekologijom gospodarskih značajnih skupina morskih organizama; - sa stanjem i kretanjem svjetskoga ribolovnog bogatstva; - s osnovama pravilnoga gospodarenja živim bogatstvima mora; - s osnovnim faunističkim, biološkim i ekološkim značajkama važnih organizama mora; - s potrebom razumnoga iskorištavanja i zaštite morskih organizama, posebice u Jadranskome moru; - s ulogom mikroorganizama kao vrlo bitne sastavnice u morskom ekosustavu, koji sudjeluju u svim trofičnim procesima; - sa značajem fitoplanktona i ostalih biljaka u procesima primarne organske proizvodnje. 13

14 Sadržaj programa: 1. razred Red. Naziv nastavne cjeline Očekivani rezultati br. (znanja, vještine i umijeća) 1. Citologija - da učenici upoznaju građu stanice, njezinu veličinu te da uoče postupnost otkrića pojedinih dijelova stanice i imena prvih mikroskopičara, - da učenici nauče da je živi svijet izgrađen kao i neživi, ali zastupljenost pojedinih kemijskih elemenata je drugačija u svakom od njih; zatim naučiti da su organski spojevi osnovne skupine molekula i makromolekula od kojih su izgrađeni živi organizmi te usvojiti predodžbu o organizaciji eukariotske stanice i staničnih organela. 2. Metabolizam i protok energije 3. Biologija razvoja organizama Učenici moraju razumjeti da je život rezultat mnogih kemijskih reakcija koje se zbivaju u stanici te da su te reakcije međusobno usklađene i da jedne pokreću druge. Učenici trebaju razumjeti da svaka stanica nastaje iz već postojeće - diobom te da život započinje oplodnjom. Trebaju prepoznati faze diobe i, na osnovi stečenoga znanja, snaći se na mikroskopskom preparatu. 4. Fiziologija čovjeka Učenici moraju naučiti osnovna kemijska svojstva tjelesnih tekućina, razlikovati sastav i funkcije pojedinih sastojaka krvi te shvatiti funkciju i rad srca, dišnoga i imunološkoga sustava, kože, bubrega, endokrinog i živčanoga sustava. Moraju naučiti da svaka tvar koja mijenja raspoloženje djeluje na živčani sustav te shvatiti da te tvari mijenjaju kemizam i ravnotežu u tijelu. Upoznat će se i s građom i funkcijom spolnih organa. Okvirni obrazovni sadržaji - predmet i metode istraživanja stanice; - oblici i veličine stanica; - tipovi stanica (prokariotska, eukariotska, biljna i životinjska stanica); - kemijski sastav stanica (anorganski i organski spojevi); - morfološka građa stanice (stanična membrana, citoplazma i citoplazmatske organele, jezgra i kromosomi). - fotosinteza; - fermentacije; - stanično disanje. - životni ciklus stanica; - mitoza; - mejoza (oogeneza i spermatogeneza); - embrionalni razvoj životinja. - tjelesne tekućine (krv); - srce i krvožilni sustav; - dišni sustav; - imunološki sustav; - sustav organa za izlučivanje (koža, bubreg); - endokrini sustav; - živčani sustav; - osjetilni sustav; - bolesti ovisnosti (pušenje, alkohol, droga): - spolni i reproduktivni sustav; - spolne bolesti; - oplodnja, trudnoća, porođaj. 14

15 2. razred Red. Naziv nastavne cjeline Očekivani rezultati Br. (znanja, vještine i umijeća) 5. Genetika Učenici trebaju znati i razumjeti: - genetiku kao znanost o nasljeđivanju, - što proizlazi iz nasljedne tvari, - navesti osnovna obilježja nasljedne tvari, - pojam genetički kôd, antikodon, transkripcija i translacija, - pojmove križanje, mendelizam, čista linija, dominantno, recesivno, homozigot, heterozigot te na osnovi primjera objasniti Mendelove zakone, - pojam i vrste mutacija te shvatiti da su one uzrokovane kemijskom ili morfološkom promjenom kromosoma i gena, - što je kloniranje, opisati tehniku rekombiniranja DNK te primjenu u industriji, medicini i drugim granama. 6. Evolucija - pojam evolucije, - zašto biološku evoluciju ne možemo eksperimentalno ponoviti, - opća načela prirodoznanstvenih evolucijskih teorija, kao i važnost povezivanja prirodoznanstvenih nastavnih sadržaja, - navesti nekoliko ključnih trenutaka iz života Charlesa Darwina te objasniti njegovu selekcijsku teoriju, - objasniti na primjeru kako dolazi do oblikovanja novih vrsta, tj. specijacije. 7. Ekologija - definirati pojam ekologija i navesti bitna obilježja jedinke, populacije i biocenoze, - razlikovati abiotičke od biotičkih čimbenika, - navesti bitne značajke biocenoza u moru te objasniti vertikalan i horizontalan raspored života u njemu, - odnos kruženja tvari i protjecanja energije u lancima ishrane mora te što sve utječe na rast i smrtnost populacije riba, kao i na njihove fluktuacije, Okvirni obrazovni sadržaji - osnovni pojmovi o biološkom nasljeđivanju; - kromosomska teorija nasljeđivanja; - kemijske osobine i djelovanje gena; - genska uputa; - hibridizacija i Mendelovi zakoni; - nasljeđivanje po Mendelu kod ljudi; - mutacije i mutageni; - DNK popravak; - promjene broja i strukture kromosoma; - genetika riba; - genotoksični učinci i kromosomi riba; - genetičko inženjerstvo i kloniranje stanica i organizama; - primjena DNK tehnologije. - temeljna načela evolucijske znanosti; - postanak Zemlje i Sunčeva sustava; - kemijska evolucija; - teorije organske evolucije i dokazi; - živi svijet u prošlosti; - Darwinova selekcijska teorija evolucije; - tipovi i stupnjevi evolucije i specijacije; - izolacijski mehanizmi; - specijacija čovjeka kao biološke vrste. - okoliš i ekologija; - ekološki čimbenici (abiotički i biotički); - struktura biocenoze i stratifikacije; - zoniranje biocenoza mora (plankton, nekton, bentos); - životna područja u moru (supralitoral, mediolitoral i infraliroral); - kruženje tvari i protjecanje energije u moru; - odnosi ishrane u moru; - biološke sukcesije; - fluktuacije; - rast i smrtnost populacije riba; - primarna i sekundarna 15

16 Nastavni predmet: RIBARSTVENA BIOLOGIJA S EKOLOGIJOM Razred br. sati tjedno 2 3 br. sati godišnje razred Red. Naziv nastavne cjeline Očekivani rezultati br. (znanja, vještine i umijeća) 8. More kao životni prostor Učenici moraju znati i razumjeti: - teorije o postanku mora i navesti bitna obilježja morskoga ekosustava, - kako su organizmi prilagođeni, različite temperature, svjetlost, salinitet, stlačljivost i phvrijednost morske vode, - kako morske struje, valovi i morska doba djeluju na raspored živih bića u moru. 9. Biologija i distribucija ribljih stokova Jadrana - latinske nazive vrsta i porodica, - biologiju, životni prostor, vrijeme mrijesta, kao i najvažnija lovišta, te ribolovne alate za ulov najznačajnijih vrsta (srdele, brgljuna, papaline, skuše, plavice, trlje, oslića, gire, bukve i drugih značajnijih riba u Jadranu), - sve o mlađi riba i njezinoj zaštiti u Jadranu. Okvirni obrazovni sadržaji - postanak mora; - osnovne značajke morskoga ekosustava; - more i oceani (granice između velikih mora); - fizičko-kemijska svojstva mora (temperatura, svjetlost, salinitet, stlačljivost, phvrijednost, morske struje, valovi i morska doba). - srdela, brgljun, papalina, skuša, plavica, trlja, oslić, gire, bukva, tunj i druge značajnije ribe; - biologija, kretanje i migracija spomenutih vrsta; - posebnu pozornost posvetiti srdeli (količini, fluktuaciji, rasprostranjenosti, najvažnijim lovištima te načinu traženja); - riblja mlađ u Jadranu; - zaštita i rasprostranjenost; - ribarstvo Italije u Jadranu. 10. Stanje i kretanje svjetskih ribarskih resursa - stanje i kretanje ribljih resursa u Sredozemnome moru, - raspored i kretanje glavonožaca i sisavaca u svjetskim morima, - primjerenu zaštitu ribljega bogatstva mora, posebice onog otvorenoga, - važnost lagunarnoga ribolova i njegov udio u svjetskom ribolovu. - pregled ribljeg bogatstva Sredozemnoga mora; - glavna lovišta riba u Sredozemnome moru; - pregled glavonožaca u svjetskim morima i njihova glavna lovišta; - sisavci u moru i njihova lovišta; - pregled lagunarnoga ribolova u svijetu; - način zaštite ribljega bogatstva mora. 16

17 4. razred Red. Naziv nastavne cjeline Očekivani rezultati br. (znanja, vještine i umijeća) 11. Osnovne značajke Učenici moraju znati i razumjeti: morskoga ekosustava - horizontalnu i vertikalnu rasprostranjenost, - koje skupine živih bića žive u danom prostoru te njihovu ulogu u primarnoj i sekundarnoj produkciji organske tvari. 12. Sistematika živih bića - nazive i značajnije sistematske jedinice, podjelu živih bića na carstva te položaj ribarstveno važnih organizama u sistematici živoga svijeta. 13. Morfologija riba - na osnovi praktičnoga rada odrediti morfometrijske i merističke osobine riba. 14. Anatomija i fiziologija riba - secirati, upoznati anatomiju, morfologiju i fiziologiju navedenih sustava u riba, - uočiti međuovisnost životnoga prostora i građe živih bića te njihovu prilagodbu na uvjete sredine, - shvatiti da organizam može funkcionirati samo kao cjelina, - upoznati i ostale važne organske sustave te njihovu građu i fiziologiju (riblji mjehur, električne, otrovne i svjetleće organe). 15. Pregled značajnih porodica riba i njihovi predstavnici - sistematizirati ribe na osnovi građe kostura te povezanosti ribljeg mjehura i probavila i tvrdoće žbica, kao i njihove osnovne značajke i obilježja. 16. Rakovi - najčešće rakove, njihovu anatomiju, fiziologiju i životni prostor te način lova i zaštite. 17. Glavonošci - najčešće glavonošce, njihovu anatomiju, fiziologiju i životni prostor te način lova i zaštite. 18. Školjkaši - najčešće školjkaše, njihovu anatomiju, fiziologiju i životni prostor te način lova i zaštite. 19. Opći pregled faune ostalih organizama mora - najčešće puževe, njihovu anatomiju, fiziologiju i životni prostor te način lova i zaštite. 20. Mikrobiologija mora - fitoplankton i zooplankton mora, njihovu rasprostranjenost te ulogu u kruženju tvari i energije u moru. 21. Pregled ostalih biljaka u moru - sistematizirati alge i morske cvijetnjače, njihove osnovne Okvirni obrazovni sadržaji - horizontalna i vertikalna raspodjela mora (oceanska i neritička provincija, pelagijal i bental); - značaj pelagijala i bentala u produkciji organske tvari. - sistematika živih bića; - mjesto značajnih ribarstvenih organizama u sistematici. - oblik tijela riba; - morfometrijske osobine riba; - merističke osobine riba. - skeletni sustav riba; - mišićni sustav riba; - kožni sustav i pigmentacija; - živčani sustav riba; - osjetilni sustav riba; - krvožilni i limfni sustav riba; - dišni sustav; - probavni sustav; - bubrežni sustav; - endokrini sustav; - spolni sustav i razmnožavanje riba; - ostali organski sustavi (riblji mjehur, električni, otrovni i svjetleći organi. - hrskavičnjače (morski psi, raže i mačke); - koštunjave ribe (mekoperke, bezzrakovodnice i tvrdoperke). - anatomija, fiziologija i sistematika rakova te značajniji predstavnici. - anatomija, fiziologija i sistematika glavonožaca te značajniji predstavnici. - anatomija, fiziologija i sistematika školjkaša te značajniji predstavnici. - puževi, spužve, koralji i bodljikaši. - autohtoni mikroorganizmi u moru (fitoplankton, cijanobakterije, fotosintetske i kemosintetske bakterije, heterotrofne bakterije); - zooplankton. - zelene, smeđe i crvene alge; - morske cvijetnjače. 17

18 Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom: Red. Naziv nastavne cjeline Br. sati po godinama obrazovanja Ukupan br br. sati 1. Citologija Metabolizam i protok energije Biologija razvoja organizama Fiziologija čovjeka Genetika Evolucija Ekologija More kao životni prostor Biologija i distribucija ribljih stokova Jadrana 10. Stanje i kretanje svjetskih ribarskih resursa 11. Osnovne značajke morskoga ekosustava 12. Sistematika živih bića Morfologija riba Anatomija i fiziologija riba Pregled značajnih porodica riba i njihovi predstavnici 16. Rakovi Glavonošci Školjkaši Opći pregled faune ostalih organizama mora 20. Mikrobiologija mora Pregled ostalih biljaka u moru UKUPNO: * Prema zahtjevima prakse u izvedbenom planu i programu mijenjati broj sati pojedinih nastavnih cjelina Metodičke napomene: Oblici rada: frontalni, individualni, rad u skupinama, praktični rad, demonstracija. Materijalni uvjeti: Za uspješno izvođenje ovog predmeta potrebno je osigurati učionicu opremljenu odgovarajućim pomagalima: priborom za seciranje riba, mikroskopom te audiovizualnim nastavnim pomagalima koja bi imala osnovnu zadaću da učenicima zorno predoče navedene programske sadržaje. Obveze učenika: Učenici moraju imati propisane udžbenike, bilježnicu za vođenje bilježaka, sredstva za pisanje. Moraju redovito pohađati nastavu te savjesno koristiti i čuvati školsku opremu i pribor. 18

19 Načini ocjenjivanja: Usmeno, pisano, vježbe. Obveze nastavnika: Nastavnici moraju vladati osnovnim stručnim, pedagoško-psihološkim, metodičko-didaktičkim i informatičko-komunikacijskim znanjima i vještinama te se neprestano usavršavati u svim navedenim područjima. Literatura za nastavnike: A. Požar-Domac, O biologiji mora, Mala ekološka biblioteka, knjiga 2., Zagreb P. Cetinić, B. Swiniarski, Alati i tehnika ribolova, Logos, Split I. Jardas, Jadranska ihtiofauna, Školska knjiga, Zagreb T. Bačić, R. Erben, M. Krajačić, Raznolikost živog svijeta, Školska knjiga, Zagreb. T. Treer, R. Safner, I. Aničić, M. Lovrinov, Ribarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb Kadrovski uvjeti: 1. i 2. godina: profesor biologije, dipl. ing. biologije. 3. i 4. godina: dipl. ing. pomorskoga prometa - smjer ribarstvena tehnologija, dipl. ing. morskoga ribarstva. 19

20 Nastavni predmet: MORSKI RIBOLOV Razred br. sati tjedno br. sati godišnje Cilj programa: Cilj obrazovanja ovog predmeta je stjecanje temeljnih znanja iz područja alata i tehnike ribolova te poznavanje ribarskoga broda i luke. Zadatci programa: - upoznati povijest ribolova, ribolovnih alata i ribolovne tehnike; - navesti i objasniti osnovne pojmove koji se koriste u ribolovnoj tehnici; - identificirati i objasniti značajke materijala koji se upotrebljavaju u izradbi ribolovnih alata; - klasificirati ribolovne alate prema načinu ulova; - navesti i opisati osnove ulova pojedinih vrsta ribolova; - navesti pravila i nabrojiti sredstva zaštite za siguran rad; - objasniti organizaciju rada prilikom obavljanja pojedinih vrsta ribolova; - identificirati i objasniti ulogu sredstava za armiranje ribolovnih alata: a) konstrukcijom ribolovnih alata, b) načinom ulova ribe s pojedinim ribolovnim alatima s posebnim naglaskom na plivaričarski, koćarski i ribolov malim ribolovnim alatima; - navesti i objasniti razlog i načine selektiranja, očuvanja i preradbe ribe na ribarskim brodovima; - upoznati se s podvodnim ribolovom; - upoznati se s lovištima Jadrana, Sredozemlja i glavnim svjetskim lovištima; - objasniti utjecaj fizičko-kemijskih činitelja na ulov ribe; - objasniti utjecaj meteorološko-hidrografskih i klimatoloških uvjeta na ulov ribe; - nabrojiti i objasniti osnovne pojmove o mjerama gospodarenja bogatstvima mora putem reguliranja ribolova i uporabe ribolovnih alata i mjera zaštite; - upoznati se s propisima koji reguliraju ribolov; - upoznati se sa sustavom kontrole kvalitete - HACCP i preduvjetnim programima; - prometom ribe s naglaskom na prodaju ribe putem veletržnica; - upoznati se sa svjetskom i hrvatskom ribarstvenom statistikom; - upoznati se s prometom, tržištem ribe i osnovama ekonomike morskoga ribarstva; - navesti i objasniti osnovne konstrukcijsko-tehničke osobine broda i njegove značajke s posebnim naglaskom na ribarski brod te stabilitet ribarskoga broda; - navesti i objasniti osnovne pojmove o ribarskim brodovima i ribolovnim uređajima; - upoznati se s hidroakustičnim instrumentima, teorijskim osnovama hidroakustike i njihovom praktičnom primjenom u ribolovu; - upoznati se s ribarskim lukama i njihovim osnovnim tehnološko-tehničkim i eksploatacijskim značajkama. 20

21 Sadržaj predmeta: 1. razred Red. Naziv nastavne cjeline br. 1. Općenito o morskom ribolovu 2. Osnovni pojmovi korišteni u ribolovnoj tehnici 3. Tekstilne sirovine korištene u mrežarstvu Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća) Učenici moraju znati i razumjeti: - povijest ribarstva, - navesti biološko bogatstvo mora, opisati trofične odnose u njemu te objasniti teorijske osnove njegova racionalnog iskorištavanja, - fluktuaciju ulova i stoka populacije, - procjenu veličine stoka, - navesti biološko bogatstvo Jadrana i mogućnosti njegova iskorištavanja, - usvojiti stajalište o važnosti morskoga ribarstva kao gospodarske djelatnosti. - osnovne pojmove koji se koriste u ribolovnoj tehnici. - namjenu materijala koji se koriste u izradbi ribolovnih alata. 4. Klasifikacija ribolovnih alata - klasificirati ribolovni alat prema načinu ulova. 5. Vrste ribolova - osnove ulova male i krupne plave ribe, osnove koćarskoga ribolova te osnove ribolova s ostalim ribolovnim alatima. 6. Zaštita na radu pri obavljanju ribolova 7. Organizacija rada pri obavljanju pojedinih vrsta ribolova 8. Sredstva za armiranje ribolovnih alata - pravila i sredstva zaštite za siguran rad, - stajalište o važnosti njihova pridržavanja. Okvirni obrazovni sadržaji - povijest ribolova, alata i ribolovne tehnike u svijetu i kod nas; - biološko bogatstvo mora i teorijske osnove njegova racionalnog iskorištavanja; - živo bogatstvo mora i trofični odnosi u njemu; - fluktuacija ulova i stoka populacije; - procjena veličine stoka; - biološko bogatstvo Jadrana i mogućnosti njegova iskorištavanja; - važnost morskoga ribarstva kao gospodarske djelatnosti. - oceanotehnika; - ribarstvo; - ribolov i ribarsko gospodarstvo; - ribolovni alati i ulov; - ribolovni sastav i ribolovni kompleks; - strategija ulova; - intenzitet ribolova; - ribolovni napor, ribolovna snaga i ribolovna sposobnost; - lovnost, selektivnost. - prirodna i sintetička vlakna; - ribarski konac; - mrežni teg; - osnovna svojstva tekstilnoga mrežnog materijala; - tekstilna, čelična i kombinirana užad. - klasifikacija ribolovnih alata prema načinu ulova. - osnove ulova male i krupne plave ribe; - osnove koćarskoga ribolova; - osnove ribolova s ostalim ribolovnim alatima. - dužnosti posade broda. - dužnosti posade broda. - broj, identifikaciju i namjenu sredstava za armiranje ribolovnih alata. - sredstva plivanja; - sredstva opterećenja; - sredstva širenja; 21

22 9. Pregled gospodarski najvažnijih vrsta morskih organizama - podjelu ribe na «plavu i bijelu», navodeći bitna obilježja demerzalne i pelagične ribe te najznačajnije gospodarske predstavnike. - sredstva povezivanja. - gospodarski najvažnije demerzalne vrste riba; - gospodarski najvažnije pelagične vrste riba. 22

23 2. razred Red. Naziv nastavne cjeline br. 10. Konstrukcija, tehnika ribolova i lovnost ribolovnih alata 11. Metode očuvanja i preradbe ribe na ribarskim brodovima Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća) Učenici moraju znati: - opisati način rada pojedinih ribolovnih alata, - nabrojiti dijelove pojedinih ribolovnih alata, - prepoznati ribolovni alat, - objasniti prednosti i nedostatke u usporedbi s drugim ribolovnim alatima. - navesti i objasniti razloge i načine selektiranja, očuvanja i preradbe ulova na ribarskim brodovima. Okvirni obrazovni sadržaji - probodni ribolovni alati; - udičarski ribolovni alati; - klopkasti ribolovni alati; - procjedni ribolovni alati; - povlačni ribolovni alati; - potegače; - okružujući ribolovni alati; - nadizni ribolovni alati; - poklopni ribolovni alati; - zaglavljujući ribolovni alati; - zaplićući ribolovni alati; - zaglavljujuće-zaplićući ribolovni alati; - zagrađujući ribolovni alati; - ribolovni strojevi. - selektiranje morskih organizama na ribarskom brodu; - očuvanje ulova na ribarskim brodovima; - preradba ribe na ribarskim brodovima. 12. Podvodni ribolov - nabrojiti alate podvodnoga ribolova, - prepoznati alat, - navesti zakonodavstvo koje se odnosi na podvodni ribolov. 13. Lovišta Jadrana - objasniti pojam ribljega bogatstva i pojam lovišta, - objasniti distribuciju gospodarski važnih ribljih stokova Jadrana te navesti njihova važna lovišta, - navesti čimbenike koji utječu na sezonu ribolova, - navesti opću sliku stanja koćarskoga i plivaričarskoga ribolova u RH, - objasniti pojam nadzora (monitoringa) i prepoznati važnost gospodarenja resursima Jadrana. 14. Lovišta Sredozemlja - nabrojiti gospodarske važne vrste Sredozemnoga mora i navesti glavna lovišta. - alati podvodnoga ribolova; - zakonodavstvo koje se odnosi na podvodni ribolov. - pojam ribljega bogatstva mora; - pojam lovišta ribe; - distribucija ribljih stokova Jadrana: mala, krupna plava riba te ostale ribe; - lovišta spomenutih i drugih vrsta riba u Jadranu; - kretanje i migracija spomenutih vrsta; - čimbenici koji utječu na sezonu ribolova; - opća slika stanja koćarskoga ribolova u RH; - opća slika stanja plivaričarskoga ribolova u RH; - nadzor i gospodarenje resursima Jadrana. - glavna lovišta i riblje bogatstvo Sredozemnoga mora. 23

24 3. razred Red. Naziv nastavne cjeline Očekivani rezultati br. (znanja, vještine i umijeća) 15. Glavna svjetska lovišta Učenici moraju znati: - navesti rasprostranjenost gospodarski važnih vrsta te lovišta Atlantika, Tihoga oceana, Antarktika. 16. Utjecaj fizičko-kemijskih i ostalih činitelja na ulov ribe - objasniti utjecaj fizičkokemijskih i ostalih važnih činitelja na ulov ribe. Okvirni obrazovni sadržaji - pregled rasprostranjenosti i ulova male i krupne plave ribe nad kontinentalnim šelfom Afrike; - glavna lovišta tunja i tunju sličnih riba u afričkim vodama; - rasprostranjenost i lovišta pridnenih vrsta riba u afričkim vodama; - bogatstvo atlantskih područja, posebice istočnih voda južne Amerike (Argentinski plato, Brazil); - resursi Tihoga oceana; - rasprostranjenost, bogatstvo i lovišta Antarktika. - reakcija objekta ulova na uvjete sredine, ribolovne alate, predatore, svjetlosne, zvučne, mehaničke i električne podražaje. 17. Osnovni pojmovi o mjerama gospodarenja živim bogatstvima mora 18. Nacionalno i međunarodno zakonodavstvo - navesti oblike suvremenoga ribarsko-biološkog gospodarenja, - definirati pojam prelova i pojam populacije i stoka, - navesti biološka bogatstva mora i teorijske osnove njegova racionalnog iskorištavanja, - objasniti fluktuaciju ulova i stoka populacije, - definirati lovnu i prirodnu smrtnost, - odrediti selektivnost pojedinih ribolovnih alata, - podijeliti alate na selektivne i neselektivne, - objasniti načine nadzora živih bogatstava mora. - navesti i objasniti nacionalno i međunarodno zakonodavstvo u gospodarenju živim bogatstvima mora. 19. Ribarstvena statistika u RH - organizaciju ribarstvene statistike u RH, - navesti osnovne elemente ribarstvene statistike. 20. Svjetska ribarstvena - svjetsku ribarstvenu statistiku. - FAO statistika 21. Promet, potrošnja i tržište ribom - cijene ribe u svijetu, važnost veletržnica i svjetske trendove. - osnovni oblici suvremenoga ribarsko-biološkog gospodarenja; - prelov; - pojam populacije i stoka; - biološko bogatstvo mora i teorijske osnove njegova racionalnog iskorištavanja; - fluktuacija ulova i stoka populacije; - lovna i prirodna smrtnost; - selektivnost ribolovnih alata; - nadzor živih bogatstava mora. - nacionalno i međunarodno zakonodavstvo u gospodarenju živim bogatstvima mora; - međunarodni sporazumi i konvencije; - mjere reguliranja ribolova. - organizacija ribarstvene statistike u RH; - očevidnici. - veletržnice; - cijena ribe u svijetu; - trendovi. 24

25 22. Ekonomika morskoga ribarstva - socijalno-ekonomska važnost morskoga ribarstva, - definirati pojam i elemente ribarske djelatnosti, - mjesto i ulogu ribarstva u djelatnosti države, - mogućnosti investiranja te registriranja mogućih ribolovnih djelatnosti, - navesti proizvodne kapacitete ribarske flote kod nas i u svijetu, - planove razvoja morskoga ribarstva, ekonomske položaje i mjere. 23. Glavni dijelovi broda - nabrojiti i objasniti glavne dijelove broda. 24. Temeljni pojmovi o brodu - objasniti temeljne pojmove o brodu, - objasniti ulogu klasifikacijskih društava i certfikacijskih kuća, - nabrojiti klasifikaciju ribarskih brodova. 25. Podjela brodova - navesti podjelu brodova prema vodama kojima plove, prema kategorijama plovidbe te prema svrsi i konstrukcijsko-tehničkim osobinama. 26. Opće značajke ribarskih plovila 27. Osnovne značajke najvažnijih tipova ribarskih brodova - navesti podjelu ribarskih brodova, - navesti značajke i opće zahtjeve koje ribarsko plovilo mora ispunjavati - opisati ribarsko plovilo kao prerađivačku jedinicu, - navesti eksploatacijske sustave ribarskoga plovila. - nabrojiti osnovne značajke koćara, plivaričara, višenamjenskih brodova te plovila za ribolov malim ribolovnim alatima. - socijalno-ekonomska važnost morskoga ribarstva; - pojam i elementi ribarske djelatnosti; - mjesto i uloga ribarstva u djelatnosti države; - domaći proizvod i njegova raspodjela; investicije; poduzeća, zaposlenost; - čimbenici koji utječu na gospodarenje u morskom ribarstvu; - proizvodni kapaciteti ribarske flote kod nas i u svijetu; - planovi razvoja morskoga ribarstva, ekonomski položaji i mjere. - trup; pramac; krma; rebra; nadgrađe. - uvjet plovnosti; deplasman; nosivost; skladišna mogućnost; kapacitet; obujam; nadvođe; - potezna sila ribarskoga broda; - okretnost i stabilitet ribarskoga broda; - konstrukcija, otpor i propulzija broda; - brzina broda; - klasifikacijska društva; - Hrvatski registar brodova. - prema vodama kojima plove; - prema kategorijama plovidbe; - prema svrsi; - prema konstrukcijsko- -tehničkim osobinama. - podjela ribarskih plovila; - značajke i opći zahtjevi koje ribarsko plovilo mora ispunjavati; - ribarsko plovilo kao prerađivačka jedinica; - eksploatacijski sustavi ribarskoga plovila. - koćari; - plivaričari; - višenamjenski brodovi; - plovila za ribolov malim ribolovnim alatima (mreže stajačice, parangali...). 25

26 28. Palubno-ribolovni uređaji - nabrojiti, prepoznati i opisati palubno-ribolovne uređaje, - navesti položaj palubno-ribolovnih uređaja na brodu, - navesti i opisati ribolovne strojeve, - opisati ribolovne strojeve i navesti njihovu ulogu - način upravljanje palubno-ribolovnim uređajima, - uređaje za očuvanje kvalitete ribe. 4. razred Red. Naziv nastavne cjeline Očekivani rezultati br. (znanja, vještine i umijeća) 29. Ribarstvena hidroakustika Učenici moraju znati: - objasniti osnove akustike i hidroakustike te načela rada hidrolokacijskih instrumenata, - navesti osnovne dijelove i vrste hidrolokacijskih uređaja, - razvijati vještinu prepoznavanja znakova različitih vrsta riba i ribljih koncentracija i ostalih znakova, - opisati i objasniti način procjena razmjerne i ukupne količine ribe, - nabrojiti pelagične stokove otvorenoga mora, pelagičnu ribu u plitkim vodama, - nabrojati demerzalnu ribu, - navesti načine i svrhu analize podataka te specifičnosti Jadranskoga mora glede primjene hidroakustičnih instrumenata, - objasniti ribarevu primjenu hidroakustike. 30. Ribarske luke - navesti definiciju, podjelu i zadatke ribarske luke, - navesti i objasniti objekte ribarske luke te objekte ribarske luke koji služe posluživanju ribarskih brodova i sirovine, - nabrojiti redoslijed poslova što ih obavlja ribarski brod po svršetku ribolova i uplovljenja u ribarsku luku, - opisati kretanje i posluživanje brodova u ribarskoj luci, - navesti značajke istovara ribarskih brodova, - objasniti osnovne značajke nekih ribarskih luka. - koćarska soha; - plivaričarska soha; - koćarsko vitlo; - plivaričarsko vitlo; - kombinirano vitlo; - puretić blok; - raspored uređaja na palubi; - ribolovni strojevi; - upravljanje palubno-ribolovnim uređajima. Okvirni obrazovni sadržaji - osnove akustike i hidroakustike; - načela rada hidrolokacijskih instrumenata; - osnovni dijelovi i vrste hidrolokacijskih uređaja; - znakovi različitih vrsta riba i ribljih koncentracija; - ostali znakovi: plankton, glavonošci. krupne ribe; - procjena razmjerne i ukupne količine ribe; - pelagični stokovi otvorenoga mora; - pelagična riba u plitkim vodama; - demersalna riba; - analiza podataka; - Jadransko more i njegove specifičnosti glede primjene hidroakustičnih instrumenata; - ribareva primjena hidroakustike. - definicija, podjela i zadatci ribarske luke; - objekti ribarske luke; - objekti ribarske luke koji služe posluživanju ribarskih brodova i posluživanju sirovine; - redoslijed poslova što ih obavlja ribarski brod po svršetku ribolova i uplovljenja u ribarsku luku; - kretanje i posluživanje brodova u ribarskoj luci; - značajke istovara ribarskih brodova; - propusnost ribarske luke; - osnovne značajke nekih ribarskih luka. 26

27 Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom: Red. Naziv nastavne cjeline Br. sati po godinama obrazovanja Ukupan br br. sati 1. Općenito o morskom ribolovu Osnovni pojmovi korišteni u 4 4 ribolovnoj tehnici 3. Tekstilne sirovine korištene u 1+1* 2 mrežarstvu 4. Klasifikacija ribolovnih alata 1+1* 2 5. Vrste ribolova 8+2* Zaštita na radu pri obavljanju ribolova Organizacija rada pri obavljanju 4 4 pojedinih vrsta ribolova 8. Sredstva za armiranje ribolovnih alata 8+2* Pregled gospodarski najvažnijih vrsta morskih organizama 15+5* Konstrukcija, tehnika ribolova i 35+5* 40 lovnost ribolovnih alata 11. Metode očuvanja i preradbe ribe na 4+2* 6 ribarskim brodovima 12. Podvodni ribolov Lovišta Jadrana Lovišta Sredozemlja Glavna svjetska lovišta 12+2* Utjecaj fizičko-kemijskih i ostalih 4 4 činitelja na ulov ribe 17. Osnovni pojmovi o mjerama 6 6 gospodarenja živim bogatstvima mora 18. Nacionalno i međunarodno zakonodavstvo 19. Ribarstvena statistika u RH Svjetska ribarstvena statistika Promet i tržište ribom Ekonomika morskoga ribarstva 10+4* Glavni dijelovi broda 8+2* Temeljni pojmovi o brodu Podjela brodova Opće značajke ribarskih plovila Osnovne značajke najvažnijih tipova 15+5* 20 ribarskih brodova 28. Palubno-ribolovni uređaji 14+2* Ribarstvena hidroakustika 20+6* Ribarske luke UKUPNO: * Prema zahtjevima prakse u izvedbenom planu i programu mijenjati broj sati pojedinih nastavnih cjelina Metodičke napomene: Oblici rada: individualni i zajednički rad učenika i nastavnika. 27