Projekt graappleanin. PRIRU»NIK ZA NASTAVNIKE I. razina

Transcription

1 Projekt graappleanin PRIRU»NIK ZA NASTAVNIKE I. razina 1

2 NAKLADNIK Agencija za odgoj i obrazovanje BadaliÊeva 24, Zagreb ZA NAKLADNIKA Vinko FilipoviÊ, prof. UREDNIK Miroslav MiÊanoviÊ KNJIGU PRIREDILA Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ NASLOVNICA I GRAFI»KA PRIPREMA ZA TISAK Iva»ular, Studio grafiëkih ideja FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI UËenici O BraÊe RadiÊ, Koprivnica TISAK Teovizija d.o.o. Naklada 2000 ISBN Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Tiskano u Hrvatskoj CIP zapis dostupan u raëunalnom katalogu Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem Center for Civic Education za hrvatsko izdanje Agencija za odgoj i obrazovanje Sva prava pridræana. Obrasci u ovome tekstu mogu se umnoæavati u svrhu poduëavanja. Umnoæavanje ili prenoπenje ovog rada u bilo kojem obliku ili na bilo koji elektronski, mehaniëki ili drugi naëin, dosada poznat ili koji Êe biti izumljen, ukljuëujuêi i preslikavanje ili snimanje, i upotreba ovog rada u bilo kojem obliku i sustavu pohrane i povrata podataka zabranjeno je bez prethodnog pismenog dopuπtenja nositelja izdavaëkog prava. 2

3 Projekt graappleanin PRIRU»NIK ZA NASTAVNIKE I. razina Prevela s engleskog Renata OzorliÊ DominiÊ AUTORI Michael Fischer Charles N. Quigley Margaret Stimmann Branson Roy Erickson Duane E. Smith Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb,

4 Izvornik PROJECT CITIZEN LEVEL ONE TECHER S GUIDE 2006 Center for Civic Education All rights reserved. Forms in this text may be reproduced for instructional purposes. Reproduction or transmittal of this work in any form or by any electronic, mehanical, or other means, now known or hereafter invented, including photocoping and recording, and use of this work in any form in any information storage and retrieval system is forbidden without prior written permission of the copyright holder. 4

5 SADRŽAJ Uvod... 7 UoËavanje problema javne politike u vaπoj zajednici: 1. korak Iskustva uëitelja: 1. korak Odabir problema za istraæivanje u razredu: 2. korak Iskustva uëitelja: 2. korak Prikupljanje podataka o problemu koji Êe razred istraæivati: 3. korak Iskustva uëitelja: 3. korak Izrada razrednog portfelja: 4. korak Iskustva uëitelja: 4. korak Predstavljanje vaπeg portfelja: 5. korak Iskustva uëitelja: 5. korak Osvrt na vaπe iskustvo uëenja 6. korak Iskustva uëitelja: 6. korak Dodaci

6 Napomena Ëitateljima Dragi uëenici, uëitelji i roditelji: Mi u Centru za graappleanski odgoj pozdravljamo vaπe sudjelovanje u programu Mi narod: Projekt graappleanin, program graappleanskog odgoja. Nadamo se da Êe vam biti zanimljiv i koristan. Prema rijeëima Abrahama Lincolna, naslijedili smo vlast koja je narodna, od strane naroda i za narod. Naπe pravo na sudjelovanje u vlasti da bismo zaπtitili svoja prava i promicali zajedniëku dobrobit nosi sa sobom i odreappleenu vrstu odgovornosti. Ta odgovornost odnosi se na potrebu stjecanja znanja i vjeπtina potrebnih za inteligentno sudjelovanje te spremnost na promicanje slobode i pravde za sve. Vjerujemo da Êe ovaj program pridonijeti znanju uëenika, unaprijediti njihove vjeπtine i produbiti njihovo razumijevanje naëina na koje moæemo suraappleivati da bismo unaprijedili svoje zajednice. Nadamo se da Êe vam ovaj program biti poticajno i vrijedno iskustvo. S poπtovanjem, Charles N. Quigley IZVR NI DIREKTOR Zahvala DIREKTORU PROGRAMA PROJEKT GRA ANIN Michaelu Fischeru STRU»NJACIMA ZA RAZVOJ KURIKULUMA Charlesu N. Quigleyu Margaret Stimmann Branson Royu Ericksonu Duane E. Smith DIREKTORICI IZDAVA TVA Theresi M. Richard UMJETNI»KOM DIREKTORU Marku Stritzelu DIZAJNERICI Erin Breese 6

7 Uvod Sudjelovanje graappleana u rjeπavanju problema u zajednici A. Svrha Prema rijeëima Abrahama Lincolna, naslijedili smo vlast koja je narodna, od strane naroda i za narod. Naπe pravo na sudjelovanje u vlasti da bismo zaπtitili svoja prava i promicali zajedniëku dobrobit nosi sa sobom i odreappleenu vrstu odgovornosti. Ta odgovornost odnosi se na potrebu stjecanja znanja i vjeπtina potrebnih za inteligentno sudjelovanje te spremnost na promicanje slobode i pravde za sve. Ciljevi Projekt graappleanin uëenike upoznaje i uvodi u metode i postupke koje vlast koristi u procesu upravljanja. Cilj programa je razvijati interes uëenika za aktivno graappleanstvo i sudjelovanje u vlasti putem pruæanja znanja i vjeπtina potrebnih za uëinkovito sudjelovanje pruæanja praktiënog iskustva oblikovanog tako da potiëe osjeêaj struënosti i uëinkovitosti razvijanja svjesnosti o vaænosti graappleanskog djelovanja Vjerujemo da Êe ovaj program pridonijeti razvijanju znanja uëenika, osnaæiti njihove vjeπtine i produbiti razumijevanje toga kako ljudi svi mi zajedno moæemo zajedniëkim radom unaprijediti svoju zajednicu. B. Upoznavanje uëenika s pojmom javne politike i procesom donoπenja politike Pretpostavka uspjeπnog ostvarivanja ciljeva i svrhe Projekta graappleanin je pomoêi uëenicima da razumiju pojam javne politike i proces donoπenja politike. PreporuËljivo je da prije zapoëinjanja s aktivnostima predstavljenima u priruëniku za uëenike, uëitelj s uëenicima razradi navedene pojmove da bi uëenici razumjeli πto je to javna politika i proces donoπenja politike, u skladu s opêim znaëenjem tih pojmova i time kako ih koriste znanstvenici politolozi. 1. Definiranje javne politike Program je usmjeren na razvijanje javne politike koja se bavi odreappleenim problemom u zajednici te, ukoliko uëitelj i razred tako odluëe, preporukama te politike nadleænim dræavnim tijelima. Stoga je vaæno da uëenici razumiju pojam javne politike. U smislu ovog programa javna politika je dogovorni naëin na koji naπa vlast, na bilo kojoj razini, ispunjava svoje odgovornosti, kao πto su zaπtita prava osoba i promicanje dobrobiti svih ljudi. NajËeπÊe zakonodavstvo oblikuje javnu politiku u zakone. Ostali primjeri politike sadræani su u nalozima, pravilima i uredbama koje donose izvrπni organi vlasti, a u nekim sluëajevima to mogu biti i odluke sudova bilo koje razine. BuduÊi da je jedan od glavnih ciljeva pomoêi ljudima da nauëe kako Êe sudjelovati u vlasti, æelimo da oni is- 7

8 pitaju probleme koji postoje ili kojima bi se, barem djelomiëno, trebali baviti tijela vlasti. Rjeπenja problema koja uëenici pronaappleu trebala bi sadræavati preporuke u smislu politike za Ëiju je provedbu vlast odgovorna. PreporuËena politika moæe sadræavati i preporuke koje se odnose na dio odgovornosti ljudi u zajednici. UPOTREBA NOVINA ZA UPOZNAVANJE S JAVNOM POLITIKOM Potrebno vrijeme: Dva πkolska sata Potreban materijal: Nekoliko primjeraka lokalnih novina (8 do 12 primjeraka po razredu ili grupi) i primjerak Radnog lista za uëenike 1 i 2, za svakog uëenika. Postupci: Prvi πkolski sat 1) Podijelite uëenicima radni list to je javna politika? (Dodatak H - Radni list za uëenike i recite im da u prvi okvir navedu πto oni misle da znaëi pojam javna politika. 2) Zatim postavite cijelom razredu pitanje to je javna politika?. KoristeÊi metodu sijevanja ideja zapiπite sve odgovore na ploëu, prozirnicu ili plakat. Trebat Êete ih u sljedeêem koraku. 3) Podijelite razred u manje grupe od tri do Ëetiri uëenika. Svakoj grupi dajte jedan primjerak lokalnih novina iz kojih odabiru Ëetiri do pet Ëlanaka koji odraæavaju ono πto ta grupa podrazumijeva pod pojmom javne politike. Svaki odabrani Ëlanak mora biti iz drugog dijela novina, npr. domaêe vijesti ili vijesti iz svijeta, poslovne stranice, sport i sl. Grupe se moraju pripremiti za predstavljanje i obranu svakog Ëlanka koji su odabrale kao primjer javne politike. 4) Pozovite svaku grupu da predstavi jedan od odabranih Ëlanaka i obrani ga kao primjer javne politike pred razredom. Grupa koja dolazi sljedeêa ne bi trebala predstaviti Ëlanak koji tematski pripada istom dijelu novina kao i Ëlanak prethodne grupe. 5) Upotrijebite primjere koje su odabrali uëenici za voappleenje rasprave o tome koji su kljuëni elementi javne politike. Recite uëenicima da te podatke zabiljeæe u drugi okvir na radnom listu to je javna politika?. UobiËajeni odgovori mogli bi biti, ali nisu ograniëeni na sljedeêe: djelovanje tijela vlasti vlast/ovlast zajedniëko dobro uoëavanje problema zaπtita graappleana rjeπavanje problema 8

9 6) Nakon rasprave o kljuënim elementima javne politike, dajte vremena grupama da sastave definiciju javne politike, napiπu je na plakat, a potom je predstave razredu. 7) Nakon πto su sve grupe predstavile svoje definicije, uëitelj bi trebao podcrtati ili zabiljeæiti sve zajedniëke pojmove ili izraze koji su se pojavili u definicijama. 8) Iz ovih zajedniëkih elemenata, primjeraka iz novina, i sijevanja ideja razred bi dogovorno trebao izraditi zajedniëku definiciju javne politike. Izborna aktivnost: Kao zadatak za istraæivanje recite uëenicima da sakupe definicije javne politike iz razliëitih izvora. Neka razred meappleusobno usporedi definicije, a potom im dajte vremena da proëiste, revidiraju ili preoblikuju razrednu definiciju ako æele. Drugi πkolski sat 1) Podijelite radni list to jest i πto nije javna politika? (Dodatak H - Radni list za uëenike 2). Pregledajte upute zajedno s uëenicima i raspravite primjere navedene za prvi problem. Vratite se na definiciju koju su napisali zajedno kao razred u prvome dijelu zadatka i zamolite ih da objasne kako se ona uklapa u navedeni primjer. 2) Recite uëenicima da pronaappleu svoja vlastita rjeπenja za jedan ili viπe problema navedenih u stupcu problema u zajednici. Neka se uëenici podijele u male grupe od troje do Ëetvero uëenika i meappleusobno podijele svoja rjeπenja. 3) Dodijelite po jedan od problema u zajednici svakoj grupi i recite im da donesu jedno zajedniëko rjeπenje koje jest i jedno rjeπenje koje nije javna politika. Neka se svaka grupa pripremi za predstavljanje svog rada cijelom razredu. 4) Da biste provjerili njihovo razumijevanje, zadajte uëenicima zadatak da navedu joπ barem dva problema iz njihove zajednice i upiπu ih u prazne okvire na radnom listu. Tada mogu individualno ili za domaêu zadaêu predloæiti moguêa rjeπenja za svaki problem. Pitanja za raspravu 1. to ste nauëili o znaëenju javne politike? 2. Je li se tvoje poimanje javne politike izmijenilo uslijed ove aktivnosti? 3. Tko je odgovoran za donoπenje javne politike? 4. Kako bi se mogla postojeêa javna politika izmijeniti? 9

10 2. Proces donoπenja politike Vaæno je da uëenici razumiju srediπnju ulogu vlasti (lokalne, regionalne i nacionalne) u oblikovanju javne politike. Oni bi takoappleer trebali razumjeti da je uloga vlasti samo jedan dio procesa; sve graappleane u zajednici treba poticati na sudjelovanje. Demokratsko donoπenje odluka zahtijeva i suglasnost graappleana u imenovanju duænosnika i njihovo sudjelovanje u vlasti. Donoπenje politike moæe zapoëeti kada ljudi u zajednici uoëe da problem postoji. UoËavanje problema moæe potjeëi od medija, politiëara, udruga graappleana ili tijela vlasti. Zatim ljudi mogu razmiπljati o tome kako najbolje rijeπiti taj problem te potom nastoje uvjeriti vlast da usvoji njihova rjeπenja i provedu ih u djelo. U tome procesu vrlo Êe vjerojatno doêi do neslaganja oko toga πto bi se trebalo poduzeti u vezi s odreappleenim problemom i tko bi to trebao uëiniti.»esto se pojave i alternativni prijedlozi. Cjelokupan proces ukljuëuje prikupljanje i analizu podataka, procjenjivanje posljedica alternativnih akcija, i prikupljanje potpore za jedan ili drugi prijedlog. Kada se ljudi dogovore oko prikladnog naëina djelovanja moraju uvjeriti nadleæno dræavno tijelo da usvoji predloæenu politiku. Kada se politika usvoji, ona mora biti provedena. 3. Aktivnosti za uvoappleenje procesa donoπenja politike Dijagram tijeka pokazuje kako se proces donoπenja politike odvija u veêini sluëajeva. Pregledavanje dijagrama tijeka zajedno s uëenicima pomoêi Êe da oni bolje razumiju ovaj sloæeni proces. Primjerak koji moæete umnoæiti nalazi se u Dodatku H - Radni list 3 za uëenike. Nakon πto ste objasnili tijek politike prikazan na dijagramu, podijelite razred u male radne grupe po Ëetiri uëenika. Neka uëenici meappleusobno raspravljaju o dijagramu i provedu istraæivanje da bi bolje razumjeli proces, i kako se on moæe primijeniti na tijela njihove lokalne ili dræavne uprave. Zatim podijelite dijagram na Ëetiri odvojena podruëja: 1) Ulazni Ëimbenici 2) OdluËivanje 3) Ishodi 4) Provedba (ukljuëujuêi i vrednovanje i povratnu informaciju). Dodijelite podruëja, ili dopustite da svaki Ëlan grupe odabere jedno od podruëja i napiπe dva do tri odlomka objaπnjenja tog dijela dijagrama. Nakon πto su dovrπili pismeni zadatak neka Ëlanovi grupe oblikuju Ëetiri podruëja u esej koji opisuje proces donoπenja politike. C. Tko su donositelji odluka? Jedna od bitnih stvari koje Êe uëenici morati nauëiti u svezi s javnom politikom je da postoji viπe razliëitih donositelja odluka koji mogu biti nadleæni ili odgovorni za bavljenje nekim problemom. 1. Aktivnosti za uvoappleenje pojma donositelja odluka PomoÊu radnog lista 4A u Dodatku H pokaæite uëenicima kako razliëiti donositelji odluka mogu biti odgovorni za bavljenje Ëestim problemom neopravdanog izostajanja iz πkole. Nakon rasprave o navedenom primjeru podijelite uëenicima primjerak tablice Tko su odgovorni donositelji odluka? (Dodatak H - Radni list 4B). neka uëenici rade u malim grupama od troje-ëetvero. Zadatak je svake grupe da uoëi problem u svojoj πkoli ili zajednici koji bi mogao zahtijevati rjeπenje kroz javnu politiku, da izradi tabelu za problem koji su odabrali i predstavi svoj rad razredu. 10

11 2. Graappleani i proces donoπenja politike Vaæno je da uëenici razumiju ulogu graappleana u oblikovanju javne politike. Graappleani mogu biti ukljuëeni u sve razine procesa svojim sudjelovanjem u javnim raspravama, pisanjem pisama svojim predstavnicima i novinama, telefonskim pozivima i pisanjem poruka e-poπtom, praêenjem prijedloga i protu-prijedloga, sudjelovanjem u demonstracijama, uvjeravanjem ostalih graappleana da podræe odreappleeno alternativno rjeπenje, provedbom istraæivanja, podnoπenjem vlastitih prijedloga i svjedoëenjem na javnim sasluπanjima. Ovo nije iscrpan popis ali zorno prikazuje da postoje mnoge moguênosti za sudjelovanje graappleana u procesu donoπenja odluka. D. Pripremanje razreda Slijedite ovaj postupak da biste pripremili svoj razred za sudjelovanje u Projektu graappleanin. 1. Koristite odrasle volontere PreporuËuje se da zamolite odrasle da dobrovoljno pomognu uëenicima u provedbi zadataka potrebnih za izradu razrednog portfelja. Volonteri mogu biti roditelji, umirovljenici, suradnici u nastavi, voditelji udruga mladih ili druge graappleanski osvijeπtene osobe. Volonteri mogu s uëenicima podijeliti svoja æivotna iskustva u provedbi ideja koje se razmatraju; obogatiti praktiëno iskustvo svojom ulogom vodiëa i odgovaranjem na pitanja; uspostaviti trajnu vezu i biti redovito dostupni, bilo osobno ili telefonski, da bi odgovorili na pitanja ili probleme koji bi se mogli pojaviti tijekom programa. Navedeni popis smjernica za odrasle volontere nalazi se u Dodatku A. Moæe ga se umnoæavati i dijeliti. PRIJEDLOZI KAKO ODRASLI VOLONTERI MOGU POMO I U»ENICIMA Provjera zadataka i procedura. Pomozite uëenicima da razumiju korake koje moraju poduzeti u izradi svojih portfelja. Podijelite uëenicima primjerke radnog lista Kriteriji vrednovanja portfelja za Projekt graappleanin i sasluπanje koji se nalazi u ovome priruëniku (Dodatak H Radni list 6). PomoÊu ovog radnog lista uëenici Êe moêi samo-vrednovati svoj vlastiti rad. Prikupljanje podataka. Pomognite uëenicima pri pronalaæenju izvora podataka. Objasnite im kako Êe prikupiti podatke o problemu koji razmatraju. Odrasli volonteri mogu na primjer pomoêi uëenicima da: pronaappleu podatke u knjiænici koriste raëunalo kako bi pronaπli podatke i vrijedne izvore dostupne na Internetu koriste telefonske imenike ili raëunalne direktorije kako bi pronaπli dræavna tijela i privatne organizacije koje bi mogle raspolagati vrijednim podacima kontaktiraju ljude u zajednici koji bi mogli biti dobri izvori podataka napiπu pisma u kojima traæe informaciju se pripreme za voappleenje razgovora s osobama telefonski ili osobno osiguraju prijevoz do mjesta razgovora ili drugih mjesta gdje uëenici mogu doêi do podataka. 11

12 Priprema predstavljanja portfelja. Vodite uëenike u pripremi i organiziranju usmenog predstavljanja portfelja. Pomozite im da organiziraju predstavljanje pred skupinama u zajednici. Osvrt na iskustvo. Pomognite uëenicima u pripremi pisanih izjava o tome πto su nauëili sudjelovanjem u programu, s kojim problemima susreli i πto bi uëinili drugaëije kada bi pripremali drugi portfelj. OGRANI»ITE POMO ODRASLIH VOLONTERA Prikupljanje podataka. Odrasli ne bi trebali prikupljati podatke za uëenike pisanjem pisama ili obavljanjem telefonskih razgovora umjesto njih, ili voappleenjem istraæivanja koje bi uëenici morali sami provesti. Izrada portfelja. Odrasli ne bi trebali pomagati uëenicima pisanjem materijala za portfelj umjesto njih pisanjem govora za predstavljanje portfelja izradom ilustracija, grafikona i sliëno; ili odabirom materijala za portfelj Priprema predstavljanja portfelja. Odrasli ne bi trebali pripremati predstavljanje umjesto uëenika. Pogledajte Dodatak A. 2. Organiziranje javnih smotri Smjernice i procedura za voappleenje smotre nalaze se u Dodatku B ovog priruënika. 3. Vrednovanje portfelja i simulacija javnog sasluπanja Materijal koji vam moæe pomoêi u organizaciji i voappleenju smotre u vaπoj uëionici ili na drugom javnom mjestu nalazi se u Dodatku B. Smjernice za Ëlanove zajednice koje Êete odabrati za procjenitelje nalaze se u Dodatku C i E. Obrasci za bodovanje koje Êe procjenitelji koristi za vrednovanje postignuêa uëenika u predstavljanju portfelja i sasluπanju nalaze se u Dodatku D i F. Ove obrasce za bodovanje mogu koristiti i uëitelji u svrhu vrednovanja rada uëenika, bez obzira na to hoêe li se ili ne odræati smotra. E. PomoÊ uëenicima u izradi portfelja i pripremi za simulirano javno sasluπanje SluæeÊi se ovim prijedlozima pomozite uëenicima da razumiju korake koje treba proêi od odabira problema koji Êe prouëavati i izrade vlastitog portfelja do pripreme za simulirano javno sasluπanje. Slobodno izmijenite ili prilagodite navedene korake na bilo koji naëin za koji mislite da bi bio korisniji u vaπem razredu. Na kraju svakog koraka zamolili smo uëitelje s iskustvom u Projektu graappleanin da podijele s nama svoje najbolje ideje i prijedloge temeljene na njihovom iskustvu pokuπaja i pogreπaka. Nadamo se da Êe vam ove ideje pomoêi da rad u Projektu graappleanin bude uspjeπno odgojno-obrazovno iskustvo za vaπe uëenike. 12

13 Uvoappleenje Projekta graappleanin u razred. ZapoËnite tako da uëenici proëitaju i rasprave Uvod koji se nalazi na stranici 1 3 priruënika za uëenike. Napravite pregled uputa za program i smotru. Pregledajte zajedno s uëenicima podatke koji se nalaze u Uvodu priruënika za uëenike (stranice 1 3). U Uvodu se nalazi pregled zadataka koji se rjeπavaju kroz projekt. Da bi uëenici bolje razumjeli korake koje Êe poduzimati, pokaæite im grafiëki prikaz koji se nalazi u priruëniku za uëenike. Ako Êe uëenici sudjelovati u smotri, vaæno je da istaknete kako je to za njih prilika da na simulaciji javnog sasluπanja predstave svoj rad i razredni portfelj zajedno sa drugim razredima koji su sudjelovali u projektu. Smotra nije natjecanje. Mnogo je vaænije da se uëenici usredotoëe na to da rade najbolje πto mogu dok uëe tijekom procesa. Znanje i vjeπtine koje Êe steêi i stavovi koje Êe razviti usmjeravanjem na graappleansko sudjelovanje trajat Êe i nakon πto zavrπi smotra. 13

14 14

15 1. KORAK UO»AVANJE PROBLEMA JAVNE POLITIKE U VA OJ ZAJEDNICI SVRHA Raspravite o svrsi ovog koraka s uëenicima. Svrha je 1. koraka da uëenici: osvijeste ono πto veê znaju o problemima u svojoj zajednici rasprave o tim problemima s roditeljima, susjedima ili drugim Ëlanovima zajednice, da bi saznali πto oni znaju i πto misle o tim problemima prikupe dovoljno podataka da bi mogli odabrati problem za koji se razred dogovori da je vaæan za prouëavanje. A. Rasprava u razredu Raspravite o tome πto uëenici znaju o problemima u zajednici. Popis problema koji su Ëesti u mnogim zajednicama nalazi se u priruëniku za uëenike da se usmjeri paænja na ovaj zadatak. Navedene probleme treba predstaviti kao poticaj uëenicima da sami poënu razmiπljati o problemima u njihovim zajednicama. Obavijestite uëenike da se od njih ne oëekuje da za svoj projekt odaberu jedan od problema koji su spomenuti u priruëniku. Oni mogu odabrati drugi problem koji je znaëajniji za njihovu zajednicu. Ako ste proveli aktivnost koja se nalazi na stranicama 8 9 ovog priruënika, Upotreba novina za upoznavanje s javnom politikom, uëenici su veê vjerojatno uoëili vaæna pitanja u njihovoj zajednici koja treba detaljnije istraæiti. Vaæno je da razred odabere problem za koji oni mogu predloæiti razumnu i provedivu javnu politiku koja podrazumijeva ukljuëenost pojedine razine vlasti te u odreappleenoj mjeri i njezinu ukljuëenost u rjeπavanje problema. B. Rad u maloj grupi Uvedite uëenike u prvu raspravu o tome πto oni veê znaju o problemima navedenima u njihovom priruëniku. Neka vam tada metodom oluje mozgova navedu druge probleme koje su uoëili u svojoj zajednici. Kada su zadovoljni s popisom problema koje su odabrali (onih navedenih u tekstu i/ili vlastitih), podijelite razred u grupe od tri-ëetiri uëenika i dodijelite svakoj grupi jedan problem. Svaka grupa treba rijeπiti zadatak za rad u maloj grupi opisan na stranici 5 priruënika za uëenike pomoêu Obrasca za uoëavanje i analizu problema koji se nalazi na stranici 6, a u koji Êe upisati svoje odgovore. Na kraju, neka uëenici izvijeste o uëinjenom i rasprave svoje odgovore. 15

16 C. Zadaci za domaêu zadaêu Zadajte domaêu zadaêu. Zadajte domaêu zadaêu opisanu na stranici 7. Moæete podijeliti razred u grupe od kojih Êe svaka biti odgovorna za jedan ili viπe od navedena tri zadatka, ovisno o njihovom interesu i sposobnostima. Pobrinite se da uëenici znaju kako Êe koristiti obrasce koje se nalaze u priruëniku za uëenike na stranicama Ono πto uëenici izrade u ovom koraku koristit Êe se u Koraku 2. Napomena: UËenici mogu koristiti obrasce u svojim priruënicima ili ih vi moæete za njih umnoæiti. Komplet ovih obrazaca za umnoæavanje nalazi se u ovom priruëniku u Dodatku G, Obrasci OSVRT Korak 6 Osvrt na tvoje iskustvo uëenja odnosi se na osvrt na cjelokupni proces Projekta graappleanin, meappleutim, vjerujemo da je vaæno na kraju svakog koraka napraviti osvrt na svrhu i aktivnosti vezane za taj korak. Pitanja za osvrt mogu biti sljedeêa: 1. Na koje naëine ljudi mogu najbolje nauëiti o problemima u njihovoj zajednici? 2. to ste nauëili o problemima u svojoj zajednici? 3. Ima li svatko odgovornost da zna i razumije probleme u svojoj zajednici? Zaπto da ili zaπto ne? 4. Je li odgovornost vlasti da se bavi svakim problemom koji postoji u zajednici? Zaπto da ili zaπto ne? 5. to se moæe dogoditi zajednici ako graappleani zanemaruju njezine probleme? ISKUSTVA U»ITELJA Savjeti iskusnih uëitelja. UËitelji koji su uspjeπno provodili Projekt graappleanin sa svojim uëenicima podijelili su s nama sljedeêe ideje i prijedloge. 1. Na poëetku godine izvjesite Oglasnu ploëu zanimljivosti. Svaki put kada uëenici naiappleu na zanimljiv problem mogu ga staviti na Oglasnu ploëu zanimljivosti. Kada razred zapoëne raditi Korak 1 - UoËavanje problema javne politike u zajednici, pregledajte moæe li koji od problema s Oglasne ploëe zanimljivosti biti tema za istraæivanje. UËenici Êe saznati da su neki od problema veê rijeπeni, da nisu viπe zanimljivi, a da su neki postali joπ vaæniji. 2. Da biste potakli uëenike na razmiπljanje o procesu odabira problema tijekom godine im povremeno donesite novine da pregledaju tekuêe dogaappleaje i probleme javne politike koji se odnose na πkolu, lokalnu zajednicu i dræavu. 3. Kao zadatak izvan razreda predloæite uëenicima da razgovaraju sa raznim Ëlanovima zajednice πto oni misle o problemima koje uoëavaju. Na primjer, jednom mogu razgovarati s nekim tko je mlaapplei od njih, a drugi put s nekim tko je stariji od njihovih roditelja, i sl. Pitanja i problemi koji se pojave u tim razgovorima mogu se dodati postojeêem popisu. Pretvorite to u sat pisanja i predloæite uëenicima da napiπu esej o tome πto su nauëili o svojoj zajednici iz razgovora s njezinim pripadnicima. Ti eseji pomoêi Êe uëenicima da pojasne predstavljene ideje. 16

17 4. Pozovite ravnatelja i/ili savjetnika na razgovor o problemima koje su uoëili u πkoli. Upoznajte ih s popisom problema koji je sastavio razred i potaknite uëenike na otvorenu raspravu o tim problemima. To pruæa moguênost upravi πkole da se ukljuëi u projekt od poëetka i podræi uëenike u njihovom radu. 5. Pozovite lokalnog/gradskog duænosnika u razred na raspravu o problemima u zajednici. Drugi gosti mogu biti predsjednici povjerenstava ili voditelji udruga u zajednici. Posebne interesne grupe mogu vam takoappleer pruæiti korisne informacije. 6. Pozovite vaπeg saborskog zastupnika u razred na raspravu o problemima u svezi s kojima bi on/ona mogli pokrenuti zakonsku akciju. 7. Kad vaπi uëenici odaberu problem koji Êe rjeπavati kroz Projekt graappleanin vodite raëuna o tome da on bude realnih razmjera. Strategija koja vam u tome moæe pomoêi je dijagram stabla. Na primjer, uëenici kao problem mogu uoëiti glad u svijetu. To mogu oznaëiti kao deblo stabla. Kao grane stabla uëenici mogu navesti uz to povezane probleme koji nisu tako opêeniti i opseæni, npr. uëenici koji svakodnevno dolaze gladni u πkolu, gladni ljudi na ulicama grada i sl. 8. Vodite raëuna da su problemi koje uëenici odaberu pitanja javne politike. Tako Êe, kada doappleu do 2. koraka - Odabir problema za istraæivanje u razredu, moêi odabrati problem s popisa problema koji odraæavaju pitanja javne politike. Takoappleer, neka problemi koje uëenici odabiru budu doista formulirani kao problemi. Na primjer, izraz πkolska oprema nije definicija problema. Bolje bi bilo formulirati problem npr. naπa πkola nema dovoljno raëunala. 9. Uvijek pokuπajte ukljuëiti ostale nastavnike u projekt. Nastavnici druπtvenih predmeta, jezika, matematike i prirodnih predmeta mogu bitno pridonijeti uspjehu projekta. kolski knjiæniëar i informatiëar, uëitelj likovne umjetnosti ili tehniëkog odgoja te drugi zaposlenici πkole mogu vam pomoêi da uspjeπno dovrπite projekt. 17

18 18

19 2. KORAK ODABIR PROBLEMA ZA ISTRAŽIVANJE U RAZREDU SVRHA Raspravite o svrsi ovog koraka s uëenicima. Svrha je 2. koraka da uëenici: utvrde πto je razred nauëio o problemima u svojoj zajednici odluëe trebaju li joπ podataka prije no πto odaberu problem odaberu jedan problem koji æe kao razred istraæivati. A. Rasprava u razredu Pregledajte prikupljene podatke. Vaπ razred bi trebao pregledati πto su nauëili o problemima u zajednici prije no πto odaberu jedan problem koji Êe kao razred istraæivati. Predlaæemo vam da koristite sljedeêi postupak. Pokrenite raspravu o tome πto su uëenici nauëili kroz svoj rad 1. koraku. Raspravite o pitanjima poput ovih 1. to ste nauëili o problemima u zajednici od ljudi s kojima ste razgovarali? 2. Koji od problema vam se Ëine najvaænijima? 3. Jesu li to problemi koji se mogu rijeπiti donoπenjem javne politike? 4. Za koje probleme vam se Ëini da bi se mogli rijeπiti promjenom postojeêe javne politike? 5. Koji od problema u zajednici su najvaæniji za vas? Vaπi uëenici su do sada veê nauëili da u svakoj zajednici postoje problemi. Neki od problema koje su razmatrali odnose se samo na njihovu zajednicu, a neki su mnogo veêi i mogu se naêi gotovo u svakoj zajednici. PronaÊi problem koji ih zanima, a da ga pritom mogu i uspjeπno rijeπiti nije uvijek lako. Na primjer, znamo da nemaju svi na svijetu dovoljno hrane. Pojedinci i cijele obitelji πirom svijeta suoëavaju se s kratkoroënim i dugoroënim nedostatkom hrane uslijed vremenskih nepogoda, rata ili siromaπtva. Odabir problema gladi u svijetu je prevelik zadatak za projekt, pa uëenici vjerojatno neêe moêi provesti uspjeπno istraæivanje i doêi do provedivog rjeπenja u obliku javne politike. Ako se doista æele baviti problemom nedostatka hrane, moæete ih usmjeriti prema istraæivanju problema pojedinaca ili grupa u njihovoj zajednici koji nemaju dovoljno hrane, primjerice beskuênici, siromaπni, stariji graappleani ili djeca koja dolaze u πkolu bez odgovarajuêe prehrane. 19

20 Razmotrite ove smjernice koje razred moæe koristiti uvijek kada usporeappleuju probleme za istraæivanje: 1. Ima li vlast ovlast i odgovornost za donoπenje politike koja Êe se baviti ovim problemom? 2. Je li razumno vjerovati da bi trebalo predloæiti javnu politiku da bi se problem rijeπio? 3. Moæe li se problem rjeπavati putem javne politike koja je i praktiëna i ostvariva? 4. Je li taj problem doista vaæan za vaπu zajednicu i ima li kakav utjecaj na vas? 5. HoÊete li moêi naêi dovoljno podataka za izradu iscrpnog i uvjerljivog portfelja? Ako neki od popisanih problema ne zadovoljavaju navedene smjernice predloæite uëenicima da ih eliminiraju iz razmatranja. Kada razred izradi kratak popis problema koji su u skladu sa smjernicama, tada Êete trebati raditi s uëenicima na usuglaπavanju oko jednog problema koji Êe zajedniëki istraæivati. Usuglaπavanje razreda oko jednog problema koji Êe istraæivati. Kada uëenici misle da su spremni neka donesu odluku koji Êe problem istraæivati kao razred. VeÊinsko odluëivanje jedan je od naëina da se donese takva odluka, ali to ne mora uvijek voditi i k uspjeπnoj provedbi projekta. Vaæan cilj Projekta graappleanin je da uëenici nauëe da u demokraciji nije uvijek moguêe dobiti sve πto æele. UËiti da su pregovaranje i kompromis kljuëni dijelovi procesa donoπenja politike koji poëiva na otvorenom dijalogu u kojem svaki uëenik ima priliku izraziti svoje miπljenje i raspravljati o nedoumicama. Ako se dobro vodi, ovaj proces postizanja suglasja moæe posluæiti kao motivacija uëenicima koji nisu zainteresirani ili se ne æele baviti odreappleenim problemom, ako im se ukaæe na njegovu vaænost i uvjeri da se dobrovoljno ukljuëe u zajedniëki rad na problemu. Buduæi da Êe svatko u razredu raditi na istome problemu, vaæno je da svi uëenici postignu odreappleenu razinu dogovora oko odabranog problema da bi svi dobrovoljno sudjelovali. Postizanje grupnog dogovora znaëi nekoliko stvari. Prvo, to znaëi da je svatko imao priliku slobodno reêi πto misli. To takoappleer znaëi da su postojala razliëita miπljenja i glediπta u vezi s problemima koji su razmatrani. Niti jedan uëenik ne smije se osjeêati prisiljen od strane drugih uëenika ili uëitelja na odabir koji ne æeli. I na kraju, potrebno je uloæiti napor da bi se razliëiti stavovi i miπljenja ujedinili u konaëni dogovor. Ovo je aktivnost koju moæete provesti s razredom da im pomognete u usvajanju koncepta i prakse izgradnje i postizanja suglasja. B. Rad u maloj grupi to to znaëi usuglasiti se? Suglasje ne mora nuæno znaëiti da postoji sto postotni dogovor. No, πto to znaëi? Podijelite razred u male grupe od dvoje-troje uëenika. Recite im da naprave sljedeêu aktivnost i u razrednoj raspravi meappleusobno podjele svoj rad. 1. Pronaappleite u rjeëniku pojmove: suglasje, veêina, vladavina veêine, manjinska prava. 2. Pregledajte definicije i raspravite o njima. Zatim vlastitim rijeëima napiπite novu definiciju za svaki pojam i navedite po jedan primjer. 3. Pretpostavimo da je vaπ razred suzio izbor problema koje æele prouëavati na ova dva: poboljπanje πkolske prehrane i izgradnja nove staze za koturaljke u gradskom parku. UËitelj poziva uëenike na glasovanje i konaëan rezultat je 15 glasova za stazu za koturaljke i 14 za poboljπanje πkolske prehrane. 20

21 UËitelj tada najavljuje da Êe razred raditi na pitanju izgradnje staze za koturaljke. Recite uëenicima da individualno odgovore na ova pitanja i podijele svoje odgovore s razredom. a. Kako bi se osjeêao da si ti htio da se poboljπaju πkolski obroci i zaπto? b. ZnaËi li vladavina veêine uvijek konsenzus? Zaπto da ili ne? c. Zaπto misliπ da je vaæno da se razred usuglasi koji problem Êe se prouëavati? Provedite, ako je potrebno, daljnje istraæivanje. Ako uëenici ne znaju dovoljno da mogu odluëiti koji problem Êe prouëavati; ako uslijed rasprave poæele prouëavati i druge probleme; ili ako se ne mogu usuglasiti koji problem Êe odabrati; zadajte im da prikupe podatke o drugim problemima. Neka se koriste obrascima iz 1. koraka u prikupljanju i biljeæenju podataka o dodatnim problemima. Vaænost odabranog problema. Problem koji uëenici odaberu treba biti slobodno odabran prema njihovu miπljenju vaæan za odreappleenu grupu u zajednici (npr. vlasnici kuêa u zapadnom dijelu grada, ili svi uëenici sedmog razreda osnovne πkole). Pripremljeni portfelj ne treba vrednovati na temelju toga smatraju li uëitelj ili procjenitelj odabrani problem znaëajnim ili vaænim. Vrednovati treba uspjeπnost razreda u prikupljanju, biljeæenju i vrednovanju podataka o problemu, uspjeπnost istraæivanja, kvalitetu javne politike koju predlaæu i plan akcije za njenu promidæbu. OSVRT Kao πto je veê spomenuto, 6. korak Osvrt na tvoje iskustvo uëenja odnosi se na osvrt na cjelokupni proces Projekta graappleanin, meappleutim, vjerujemo da je vaæno na kraju svakog koraka napraviti osvrt na svrhu i aktivnosti vezane uz taj korak. Pitanja za osvrt u 2. koraku mogu biti sljedeêa: 1. Je li razredu bilo teπko dogovoriti koji Êe se problem prouëavati? Zaπto da ili ne? 2. to je olakπalo ili oteæalo odabir problema za prouëavanje? 3. OsjeÊaπ li da si dobio priliku izreæi svoje ideje i miπljenja. Zaπto da ili ne? 4. Zaπto je usuglaπavanje vaæan dio grupnog odluëivanja? 5. Koje moguênosti imaπ na raspolaganju kada grupa donese odluku s kojom nisi suglasan? ISKUSTVA U»ITELJA Savjeti iskusnih uëitelja. UËitelji koji su uspjeπno provodili Projekt graappleanin sa svojim uëenicima podijelili su s nama sljedeêe ideje i prijedloge. 1. Neka uëenici ukratko predstave i objasne πto su pronaπli o problemu koji su analizirali. Ostali uëenici moju im postavljati pitanja vezana uz taj problem. Prije kratkih prezentacija neka razred metodom oluje mozgova predloæi moguêa opêa pitanja koja bi mogli postaviti uëeniku koji predstavlja. Npr. Je li vlast ukljuëena u rjeπavanje ovog problema? ili Koje je dræavno tijelo ukljuëeno u rjeπavanje ovog problema? UËenici mogu traæiti dodatna objaπnjenja nekih ideja vezanih uz problem koji se predstavlja, ili pitati radi li se o problemu za koji je ostvariv te je za pretpostaviti da ga se moæe rijeπiti relativno jednostavnom politikom. 21

22 2. Potaknite uëenike da pripreme iskaz motivacije za problem koji ih najviπe zanima. Ponekad iskaz motivacije moæe potaknuti druge uëenike da prepoznaju vaænost ideja koje netko drugi predlaæe, ili pokazati uëeniku da je njegove prijedloge teπko obraniti. 3. Usuglaπavanje u razredu pri odabiru problema koji Êe se istraæivati zahtijeva mnogo viπe truda nego odluëivanje veêinskim glasovanjem. Da svi uëenici dobiju priliku reêi πto misle istaknite probleme na ploëu ili plakat. Prije toga uklonite sve probleme koji ne ukljuëuju javnu politiku i provedite jednu ili viπe navedenih aktivnosti za postizanje suglasja: 1. Podijelite svakom uëeniku po tri raznobojne naljepnice. Neka zalijepe naljepnice pored problema koji je njima najvaæniji. Uz problem mogu nalijepiti jednu ili viπe naljepnica ovisno o tome koliko im je taj problem vaæan. Ovaj postupak pomaæe kod suæavanja poëetnog popisa i daje vizualnu povratnu informaciju o tome πto zanima uëenike. Moæete ponoviti ovu aktivnost i pri odabiru jednog problema ili dodatnom suæavanju popisa. 2. Zalijepite papire s jednim navedenim problemom uzduæ zida. Neka se uëenici svrstaju ispred problema koji je njima najvaæniji. UËenici tada objaπnjavaju zaπto taj problem smatraju najvaænijim za istraæivanje. Nakon πto se iznesu sve informacije, uëenici se mogu premjestiti ako su promijenili miπljenje. 3. Recite uëenicima da problem koji im je najvaæniji napiπu na komad papira. Presavijene papire stavite u koπaru, promijeπajte ih i neka uëenici izvlaëe po jedan papir, proëitaju i objasne πto oni misle zaπto je neka osoba odabrala taj problem. Potom utvrdite je li tko od uëenika moæda promijenio miπljenje. 4. Ako se nakon odabira problema nekoliko uëenika ne slaæe s odabirom postavite im nekoliko pitanja, npr. Postoji li neko podruëje koje je dio problema, a koje bi ti æelio istraæivati? Ako uëeniku zadate odreappleeni zadatak u okviru odabranog problema moæete ga pridobiti za sudjelovanje. 5. U svakome razredu pojavit Êe se jedan ili dva uëenika koji neêe biti sasvim zadovoljni s razrednim odabirom. Dajte im do znanja da razred mora istraæiti i suprotna miπljenja kako bi njihov projekt bio potpun da Êe to za njih biti izvrstan zadatak. 6. Vi kao uëitelj moæda Êete smatrati da problem koji je razred odabrao nije najvaænije pitanje javne politike u πkoli ili zajednici. No ako ste sigurni da to jest javna politika i da uëenici pokazuju velik interes da se njime bave kroz Projekt graappleanin tada biste trebali podræati njihov izbor jer je to njihov projekt, i njihov izbor ne mora biti i vaπ. 7. Ako imate nedoumice u vezi s radom na kontroverznom problemu koji moæda neêe dobiti podrπku ili Êe izazvati kritiku roditelja, uprave πkole ili kolega uëitelja moæda biste trebali razmisliti o tome da odustanete od tog projekta. Vaπe je pravo, a u nekim sluëajevima i obveza da sebe i svoje uëenike ne izlaæete nepotrebnom riziku. 22

23 3. KORAK PRIKUPLJANJE PODATAKA O PROBLEMU KOJI E RAZRED ISTRAŽIVATI SVRHA Raspravite o svrsi ovog koraka s uëenicima. Svrha je 3. koraka da uëenici odluëe gdje mogu dobiti dodatne podatke o problemu koji su odabrali prepoznaju da postoje razni izvori kojima se mogu koristiti u prikupljanju potrebnih podataka nauëe vrednovati kvalitetu izvora podataka i podataka koje su prikupili A. RASPRAVA U RAZREDU Pronaappleite izvore podataka. Kad je razred odabrao problem, uëenici Êe trebati prikupiti detaljne podatke koje Êe koristiti u izradi svog portfelja. Predlaæemo vam da koristite sljedeêe postupke. Provedite s uëenicima raspravu o izvorima podataka koji se nalaze na stranicama priruënika za uëenike. Dodajte druge izvore podataka koji su dostupni u vaπoj zajednici. Kada raspravljate o svakom potencijalnom izvoru navedite uëenike da kaæu πto veê znaju o tom izvoru i prethodnim iskustvima s tim izvorom podataka. Moæete pitati uëenike poznaju li neke odrasle osobe povezane s tim izvorom koje bi se moglo kontaktirati radi dobivanja podataka. Npr. poznaju li odvjetnika, znanstvenika, osobu koja radi u dræavnom tijelu, ili volontera u zajednici? Zabiljeæite te podatke jer Êe ih koristiti istraæivaëki tim. B. SMJERNICE Prije no πto uëenici zapoënu kontaktirati s izvorima podataka vaæno je da pregledaju smjernice na stranici 15 priruënika za uëenike. Neka samo jedan uëenik uspostavi kontakt s jednim uredom i traæi potrebne podatke ili ugovori razgovor, tako da vaπ zadatak nepotrebno ne optereti urede, tvrtke ili pojedince. C. ZADATAK ZA DOMA U ZADA U Pronaappleite izvore podataka koje Êe vaπ razred istraæivati. Podijelite razred u istraæivaëke timove, od kojih Êe svaki biti zaduæen za prikupljanje podataka iz jednog izvora. U zadatku za domaêu zadaêu, koji se nalazi na 23

24 stranicama priruënika za uëenike, nalaze se smjernice za uëenike i obrasci za prikupljanje i biljeæenje podataka. Pregledajte obrasce zajedno s uëenicima, provjerite razumiju li pitanja i naëin biljeæenja odgovora. Moæete zamoliti jednog ili dvoje odraslih volontera da pomognu istraæivaëkom timu u provedbi ovog zadatka. Odrasli volonteri mogu pomagati uëenicima ali ne smiju obavljati posao umjesto njih (vidi Dodatak A), OSVRT Kao πto je veê spomenuto, 6. korak Osvrt na tvoje iskustvo uëenja odnosi se na osvrt na cjelokupni proces Projekta graappleanin, meappleutim, vjerujemo da je vaæno na kraju svakog koraka napraviti osvrt na svrhu i aktivnosti vezane uz taj korak. Pitanja za osvrt u 3. koraku mogu biti sljedeêa: 1. S kojim si se problemima susreo kada si pokuπao prikupiti podatke za vaπ projekt? 2. Jesi li mogao uspjeπno suraappleivati s drugim Ëlanovima tima u prikupljanju podataka potrebnih za projekt? Zaπto da ili ne? 3. Kako su se poboljπale tvoje istraæivaëke vjeπtine u prikupljanju podataka potrebnih za projekt? 4. to si mogao nauëiti o ulozi vlasti ili dræavnih sluæbenika kada si provodio istraæivanje za projekt? 5. Je li se tvoje miπljenje o dræavnim sluæbenicima promijenilo uslijed istraæivanja za projekt? Ako se promijenilo, objasni na koji naëin se promijenilo. Ako nije, objasni zaπto. ISKUSTVA U»ITELJA Savjeti iskusnih uëitelja. UËitelji koji su uspjeπno provodili Projekt graappleanin sa svojim uëenicima podijelili su s nama sljedeêe ideje i prijedloge. 1. Nakon πto je razred uspjeπno dovrπio 2. korak projekta, napiπite na ploëu, prozirnicu ili plakat sljedeêu reëenicu Problem je.... Neka svatko u razredu napiπe nekoliko reëenica o problemu, tako da svi shvate problem na isti naëin. PomoÊu metode sijevanje ideja neka uëenici predloæe vrste podataka koje æele prikupljati te izvore i metode koje pritom mogu koristiti da bi saznali πto viπe o problemu. Npr. oni mogu predloæiti da se anketiraju svi uëenici od petog do osmog razreda o tome πto misle o πkolskoj prehrani, prebroje svi automobili koji prolaze preko pjeπaëkog prijelaza ispred πkole svakog jutra prije poëetka nastave, ili da se pronaappleu Ëlanci iz Ëasopisa i struënih publikacija o uëinku pasivnog puπenja na djecu. 2. Razmotrite moguênost upotrebe Primjera izvora podataka koji se nalaze u priruëniku za uëenike na stranicama Upotrijebite ih kao pomoê u organiziranju istraæivaëkih grupa. PomoÊu obrazaca u Dodatku G, Radni listovi 1, 2, 5, 6 i u priruëniku za uëenike na stranicama organizirajte vrste istraæivanja prema izvorima podataka koje Êe pojedina istraæivaëka grupa obraditi (vidi Dodatak G, Radni listovi 5 i 6). Neki od istraæivaëkih zadataka koje Êe uëenici vjerojatno trebati ukljuëuju sljedeêe: voappleenje razgovora i saæimanje kljuënih podataka iz razgovora; pronalaæenje i Ëitanje relevantne dokumentacije i pisanje saæetka; izrada grafikona i/ili tablica s prikazom rezultata ankete i prikupljanje fotografija i crteæa vezanih za problem. 24

25 UËenici u svakoj istraæivaëkoj grupi trebali bi imenovati voditelja grupe koji Êe popisati zadatke i osobe zaduæene za pojedini zadatak. Voditelj grupe redovito provjerava napredak svakog pojedinca u grupi. 3. Prikupljanje podataka iz razliëitih pisanih i elektronskih izvora vaæan je dio 3. koraka. Izvori se odnose na podatke prikupljene iz knjiga, novina, Ëasopisa, broπura, studija, izvjeπêa, anketa uëenika i podataka s interneta. Neka uëenici naprave kopije dokumenata koje su pronaπli. Predloæite im da pri Ëitanju materijala koriste markere i oznaëe bitne Ëinjenice i podatke. UËenici bi trebali pripremiti kratak saæetak podataka koji su najvaæniji, pa taj pisani saæetak priloæiti dokumentu i pospremiti u odgovarajuêi dosje. Da biste bili sigurni da su svi izvori ispravno dokumentirani, izradite obrazac u kojem se navodi koji Êe podaci biti potrebni s liste izvora, ili bibliografiju. U svakoj istraæivaëkoj grupi imenujte jednog uëenika koji Êe biti odgovoran za bibliografiju. On Êe prikupljati tekstove citata i podataka koji Êe se kasnije koristiti pri izradi portfelja i dokumentacijske mape. Vaæno ja da uëenici razumiju da Êe naëin na koji postave anketna pitanja odrediti mogu li se rezultati kvalitetno obraditi. Na temelju problema koji uëenici istraæuju napravite nekoliko primjera loπe sastavljenih anketnih pitanja da biste pokazali uëenicima kako takva pitanja oteæavaju prikupljanje podataka koji su im potrebni. Nemojte pretpostaviti da svi vaπi uëenici imaju iskustva s prikupljanjem podataka iz razliëitih izvora kao πto su novine, knjiænice ili putem raëunala. Neki uëenici nikada nisu traæili podatke na internetu, primili e-poπtu, bili u gradskoj knjiænici ili Ëitali novine.»ak i ako imaju raëunalo kod kuêe, moæda ga nikada nisu koristili u akademske svrhe. Ako vam se to Ëini prikladnijim moæete veêi dio istraæivanja napraviti u razredu tijekom nastave. 4. Uz prikupljanje podataka iz pisanih i elektronskih izvora, od uëenika se oëekuje i voappleenje razgovora s Ëlanovima zajednice u svrhu pribavljanja dodatnih podataka ili razliëitih miπljenja. Ovi razgovori mogu se voditi osobno, telefonom ili pisanim putem (pismom ili e-poπtom). Recite uëenicima da unaprijed pripreme pitanja za razgovor. Pregledajte pitanja zajedno s uëenicima i predloæite ispravke tamo gdje je to potrebno. Prije no πto uëenici zapoënu voditi razgovore s Ëlanovima zajednice treba im pruæiti priliku da uvjeæbaju vjeπtinu voappleenja razgovora. Neka odaberu temu i u paru odigraju razgovor u kojem Êe jedan uëenik postavljati pitanja a drugi odgovarati. Potom raspravite o tome πto su uëenici uëinili dobro a πto treba poboljπati. Trebali biste s uëenicima razgovarati i o tome kako Êe se postaviti ako je netko prema njima grub ili ih ne shvaêa ozbiljno tijekom voappleenja razgovora. Ako Êe se razgovori voditi sa zaposlenicima πkole, obavijestite ih e-poπtom da Êe ih posjetiti uëenici i navedi te im koja Êe biti tema razgovora. Razgovore bi trebale voditi grupe od tri uëenika. Ako je moguêe, pri telefonskom razgovoru koristite konferencijsku vezu. Jedan uëenik bit Êe odgovoran za postavljanje pripremljenih pitanja a druga dva Êe pisati odgovore. Ako nije moguêe koristiti konferencijsku vezu, uëenik koji vodi razgovor morat Êe ponavljati odgovore sugovornika. 25

26 26

27 4. KORAK IZRADA RAZREDNOG PORTFELJA SVRHA Raspravite o svrsi ovog koraka s uëenicima. Svrha je 4. koraka da uëenici: odgovore kao razred na bitna pitanja koja Êe usmjeriti izradu portfelja u Ëetiri radne grupe za izradu portfelja izrade svaki od Ëetiri dijela portfelja odaberu i upotrijebe najbolji materijal koji su prikupili i stvorili te izrade sva Ëetiri dijela portfelja A. Radni listovi Usuglaπavanje i postizanje dogovora u razredu. Do ovoga trenutka vaπ razred bi trebao raspolagati s dovoljno podataka da moæe pristupiti izradi portfelja. Meappleutim, iskustvo nam govori da je vaæno provesti dolje navedenu proceduru prije no πto imenujete Ëetiri grupe za izradu portfelja. Ako prerano imenujete radne grupe uëenici Êe se usredotoëiti na planiranje i rad na onom skupu zadataka u izradi portfelja koji im je dodijeljen, umjesto da usmjere paænju na sva Ëetiri dijela portfelja. Rezultat Êe biti zabuna meappleu uëenicima i nepovezanost krajnjeg proizvoda. Iz perspektive upravljanja razredom zapoëinjanje s izradom portfelja bez provedbe ovog koraka moæe uzrokovati to da treêa i Ëetvrta grupa sjede besposlene dok prva i druga grupa dovrπavaju svoj posao. S obzirom na to, svakako vam preporuëujemo da provedete sljedeêu proceduru da biste postigli najbolji moguêi uspjeh. Neka u razrednoj raspravi svi doprinesu izradi odgovora na pitanja koja se nalaze na Ëetiri radna lista u priruëniku za uëenike na stranicama Isti radni listovi za umnoæavanje nalaze se i u Dodatku G Radni listovi 7, 8, 9 i 10. Ako æelite moæete zapoëeti ovu aktivnost tako da uëenici rade individualno, a potom usporede, rasprave i brane svoje odgovore u razrednoj raspravi. Vodite raëuna o tome da Êe uëenicima jedan od teæih zadataka biti izrada teksta javne politike koju predlaæu. Radni list Zadatak tri Predlaganje javne politike moæe dati neke smjernice, ali to moæda neêe biti dovoljno. U radnom listu 5 za uëenike u Dodatku H nalaze se smjernice koje mogu pomoêu uëenicima da bolje razumiju πto je potrebno pri pisanju teksta prijedloga zakona ili javne politike. Kad svi uëenici zajedniëki uspjeπno dovrπe zadatke na sva Ëetiri radna lista moæete krenuti s formiranjem Ëetiriju grupa za izradu portfelja. 27

28 B. Zadaci za grupe Podijelite razred u Ëetiri grupe za izradu portfelja. Pregledajte i raspravite u razredu Ëetiri zadatka za grupe koji su ukratko objaπnjeni na stranici 28 priruënika za uëenike. Prema vaπoj procjeni dopustite uëenicima da sami odaberu grupu u kojoj æele raditi, ili ih vi podijelite u Ëetiri grupe za izradu portfelja. Svaka grupa mora imati podjednak broj uëenika. Pregledajte zadatke i kriterije za izradu portfelja. Pobrinite se da svim uëenicima u svakoj grupi bude jasno πto se od njih oëekuje i koji je krajnji proizvod. Zajedno sa svakom od grupa, korak po korak, prouëite opêenite i posebne zadatke koji su opisani u priruëniku za uëenike na stranicama Upotrijebite podatke koje su prikupile istraæivaëke grupe. Podaci koje su u 3. koraku prikupile istraæivaëke grupe Ëesto mogu biti korisni ne samo jednoj grupi. Da biste osigurali da svaka grupa dobije podatke koji su joj potrebni moæete: a. dati svakoj od Ëetiri grupe odreappleeno vrijeme da sjedi za stolom ispred razreda. Grupa tada treba proëitati razredu pitanja i objaπnjenja koja je ona duæna dati u svojem dijelu portfelja. Nakon πto grupa proëita pitanje, uëenici iz razreda mogu ponuditi relevantne podatke koje su prikupili, a koji se odnose na to pitanje. Pisani ili tiskani podaci koji mogu trebati viπe no jednoj grupi mogu se umnoæiti i podijeliti grupama. b. grupe tada mogu uz pomoê dobivenih podataka pristupiti izradi svog zadatka, kako je navedeno u priruëniku za uëenike. Izrada portfelja. ZapoËnite tako da svaka grupa izradi svoj dio razrednog portfelja. Upute za svaku od Ëetiri grupe nalaze se u priruëniku za uëenike na sljedeêim stranicama: Grupa za izradu portfelja 1, stranice Grupa za izradu portfelja 2, stranice Grupa za izradu portfelja 3, stranice (ukljuëujuêi i Obrazac za ustavno miπljenje ) Grupa za izradu portfelja 4, stranice Ako jedna od grupa nema sve podatke koji su joj potrebni za dovrπavanje zadatka, uëitelji, drugi uëenici i odrasli volonteri trebali bi pomoêi grupi u pronalaæenju izvora potrebnih podatka. Napomena za portfelj. Portfelj je svrhovita i integrirana zbirka radova uëenika odabranih u skladu s posebnim smjernicama. Smjernice se mogu razlikovati ovisno o predmetu ili disciplini te svrsi vrednovanja portfelja. Portfelji su najëeπêe zbirka odabranih radova jednog uëenika. Meappleutim, u Projektu graappleanin svaki portfelj sadræi odabrani rad cijelog razreda, koji je suradniëki radio na izradi prijedloga javne politike kojom bi se moglo pristupiti rjeπavanju problema u zajednici. C. KRITERIJI VREDNOVANJA U vrednovanju portfelja kljuëan je termin odabrani rad. Niti ogledni panoi niti dokumentacijska mapa ne bi trebali biti zbir svega πto su uëenici pronaπli o pojedinoj temi. Portfelj treba sadræavati materijal koji predstavlja najkvalitetnija nastojanja uëenika u provedbi zadataka koji su im dodijeljeni i njihovu najbolju procjenu toga koji materijal je najvaæniji. Svaki od Ëetiri panoa i njima pripadajuêi dio u dokumentacijskoj mapi treba gledati kao dio jednog rada i vrednovati ga ukupno, a ne kao dva razliëita dijela. Isto vrijedi za 28