ELIMINACIJA POROKA UNIFIKACIJE DEMOKRACIJE, KAPITALIZMA I GLOBALIZACIJE ILI NASTAVAK HISTERIJE ZAPUŠTENOG DRUŠTVA

Transcription

1 309 Rudolf ur i 1 UDK ELIMINACIJA POROKA UNIFIKACIJE DEMOKRACIJE, KAPITALIZMA I GLOBALIZACIJE ILI NASTAVAK HISTERIJE ZAPUŠTENOG DRUŠTVA SAŽETAK Živimo u vrlo zanimljivim i dinami nim vremenima koja posebno karakteriziraju demokracija, kapitalizam i globalizacija. Temeljni izazov za sve jest osiguranje mogu nosti izbora od agresivne unifikacije do uvažavanja razli itosti. Države/društva/gospodarstva razli ito pristupaju ovom izazovu, što se može prepoznati po njihovu pozicioniranju u me unarodnoj zajednici i (ne)raspoloženju vlastite javnosti. Raspon (ne)uspješnosti kre e se od (dobrih) uzora do (loših) primjera. Hrvatska se, nažalost, ne može pohvaliti respektabilnim rezultatima. Upravo je stoga vrlo važno što prije i odlu nije stvoriti neophodnu atmosferu, volju i odlu nost za nužni zaokret i promjenu smjera. 1.UVOD Svakome je dovoljno poznato da je ovaj svijet od svoga postanka prožet i okovan razli itim interesima, koji su uvijek predstavljali bitnu pokreta ku snagu stalnih promjena. Nažalost, nisu rijetki slu ajevi prenaglašenih parcijalnih i sebi nih interesa, koji nisu vodili previše ra una o ravnotežnim odnosima i razli itostima 1 Dipl., oecc., Rudolf ur i, Zagreb

2 310 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... utjecaja na nacionalnom i globalnom planu. Stoga nikoga ne treba iznena ivati što je povijest ovog svijeta i država na njezinu tlu uvijek bila pretjerano krvava i krivudava, sadašnjost uvijek protkana nevjerojatnim razlikama u op em i pojedina nom bogatstvu, a budu nost poprili no neizvjesna. I mi smo danas svjedoci i sudionici zanimljivih i neizvjesnih vremena velikih promjena, koje nazivamo raznim imenima: umreženo društvo, informati ka revolucija, postindustrijsko društvo, društvo znanja, divlji kapitalizam, doba westernizacije, casino ekonomija, show business ekonomija itd. Velikom brzinom približavamo se op oj situaciji u kojoj se komu ni ka cije me u ljudima, tvrtkama, institucijama i društvenim zajednicama, kao i trgovina robama, uslu ga ma, kapitalom, informacijama i znanjem, odvijaju sve brže i efikasnije, bez obzira na udaljenost, prostor, vrijeme i državne granice. Jesu li se projektanti novoga svjetskog poretka toliko neodgovorno zaigrali sve do lo šega stati kog prora una? Vjerojatno da! Ali, sre a je da prirodni zakoni nalažu da u poli tici ne može nikada biti apsolutnog i trajnog pobjednika. Nastavljaju i se na ekonomiju, to zna i da uvijek postoje realni izgledi barem za pat poziciju, koja e omogu iti ograni avanje pohlepe i grabeži privilegirane manjine u korist stvaranja mogu nosti i prilika za ve e životno dostojanstvo ogromne ve ine. Taj zahtjevni zadatak podrazumijeva povjerenje u vlastite snage i sposobnosti jer se uspješna i respek ta bilna rješenja i rezultati ostvaruju ponajprije smišljenim aktivnostima u vlastitoj ku i. Politi ki (inozemni) turizam ne treba u cijelosti odbaciti, ali bi sigurno bilo posebno dobro i korisno svesti ga na razumnu mjeru, dominantno u službi uspješnog izvršenja doma e zada e. Potrebno je posebno napomenuti da sve iznesene ilustracije, konstatacije, prijedlozi i sl. u ovom materijalu ni u kojem slu aju ne negiraju postignu a pozitivnih rezultata rasta, razvoja i napretka koje su omogu ili i poduprli mnogi asni i sposobni ljudi u podru ju politike, gospodarstva, zna nosti, medija, pravosu a itd. Me utim, ti su uspjesi sve manje poznati javnosti i sve nedo voljniji u odnosu na negativna kretanja i njihovu agresivnu promociju kao jedini dobar i obve zan smjer za sve!

3 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije DEMOKRACIJA, KAPITALIZAM I GLOBALIZACIJA PLEMENITE IDEJE S DEFEKTNOM REALIZACIJOM!? Ve dugo u ljudskoj povijesti nije jedan pojam generirao toliko straha, nade, o ekivanja i sumnji kao što je to globalizacija. Naime, raspon promišljanja, razumijevanja i definira nja vrlo je širok, a pitanja bezbroj: Je li to eksperiment, (r)evolucija, novi oblik imperijalizma, amerikanizacija svijeta, skup izazova, šansi, zamki, obmana, prijevara, iluzija i/ili...? Unato navedenomu terminološkom kaosu, nema alibija za ostajanje po strani i izostanak potrebnih aktivnosti za širenje spoznaja, produbljivanje razumijevanja i u vrš ivanje uv jerenja. I po cijenu (ne)namjernih pokušaja i pogrešaka. Stoga se vrijedi odmah podsjetiti na svojedobna zapažanja Siegfrieda Buchholza (33) o temeljnim izaziva ima promjena: Izaziva Posljedice 1 2 Slom sustava vrijednosti Razorni gubitak smisla Razvoj mo nih tehnologija Nestajanje dugoro nih perspektiva Informatizacija telekomunikacije Uklanjanje perspektive vje nosti kratkoro na vizija i siromašnija nada Važno je napomenuti da su se izaziva i promjena pojavili naglo, na prepad i prikriveni vještom manipulacijom (svjetske) javnosti. To je onemogu ilo dobre i neophodne pripreme, anticipi ranje nastanka mogu ih problema, izgradnju mehanizama prilagodbe, nadgledanje ishoda itd. Kada su razorne posljedice postale vidljive ve ini, globalizacijska lokomotiva ve je toliko ubrzala svoje kretanje proizvode i kod iznena enih i nespremnih država/društava/gospo darstava osje aj velike nesigurnosti i nemo i. Vrijedi se podsjetiti kako je Drago Gorupi svojedobno definirao uzroke nesi gurnosti (34): Vrsta nesigurnosti Objektivna Informacijska Tehnološka Spoznajna Akcijska Uzrok Nepredvidljivost uzorkovana složenoš u struktura i brzine Nepouzdanost informacija uzrokovana asimetrijom Pove anje raskoraka izme u raspoložive i tehnologije u upotrebi Nedostatnost sposobnosti i/ili volje za razumijevanje i interpretaciju pojava i informacija Nedostatnost sposobnosti i/ili volje pravovremenog donošenja i provedbe potrebnih odluka

4 312 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... Otklanjanje uzroka nesigurnosti prioritetno je podru je djelovanja svake države/društva/gospodarstva koje o sebi misli ozbiljno. To ponajprije zna i da treba odmah dobronam jerno i ustrajno poticati sve raspoložive ljudske potencijale. Bez obzira na to kako e se globalizacija dalje razvijati i doživljavati, vrijeme za kontinuirano u enje (osposobljavanje) nepov ratno je nastupilo! Me utim, potrebno je napomenuti da stvaranje povoljne društvene atmosfere za kontinuirano u enje i uspješno prilago avanje mora pratiti i proces demistifikacije znanosti, te ne bismo gušili instinkt i intuiciju, univerzalno razumijevanje, logi ko zaklju ivanje, spoznavanje uzro no-posljedi nih odnosa itd. Jer, neki se pojmovi, pojave, doga aji i procesi (još) ne mogu znanstveno objasniti. Globalizacija je tipi an primjer! Upravo radi toga, u odabiru svoga puta moramo po i od prepoznavanja bitnih zna ajki globaliza cije koje obuhva aju: 1. temeljne karakteristike 2. klju ne tehnologije 3. mogu e na ine uklju ivanja država. Pri tome moramo imati u vidu (dobre) uzore i (loše) primjere u (širem) okruženju, ali i oz biljno voditi ra una o specifi nostima nacionalne situacije. Naime, nema dviju istih država s istim karakteristikama i jednakim po etnim pozicijama, prednostima i nedostacima. Potrebno je suo iti se s katalizatorima i ko nicama globalizacije, koji obuhva aju: 1. zna ajke novoga svjetskoga gospodarstva 2. globalni zna aj obrazovanja 3. remetila ke faktore globalne (ne)uspješnosti. U razmatranju ovog segmenta treba imati u vidu da globalizacija sobom nosi agresivnost, brzinu, nepredvidivost, pogrešna razumijevanja i zaklju ivanja itd., kao svoje prate e poja ve. Upravo tu leži razlog zašto su razli ite države/društva/gospodarstva nejednako uspje šne u uklju ivanju u globalizaciju. Imaju i u vidu naprijed navedeno, potpuno je jasno da su oprez i odgovornost države/ društva/gospodarstva izuzetno velike u (pr)ocjenjivanju globalizacijskih (ne)ravnoteža koje obuhva aju:

5 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije neophodne ravnoteže 2. elektroni ko krdo kao potencijalni okida pojave neravnoteža 3. osigura e nacionalne ekonomije. Od izuzetne je važnosti stalno anticipiranje mogu eg nastanka problema i alternativnih programa njihove amortizacije jer posljedice pojave bilo koje vrste neravnoteže mogu biti dugoro ne i teško popravljive, dogodile se one na globalnoj i/ili nacionalnoj razini. Realizacija uspješne participacije države/društva/gospodarstva u globalizaciji predstavlja ogledalo svih pokušaja i pogrešaka, a u sebi obuhva a: 1. globalizacijsko me udjelovanje 2. globaluciju (unifikaciju) 3. glokalizaciju (prepoznatljivost). Upravo stoga, ure ivanje ravnotežnih odnosa u ovom segmentu predstavlja najve i i istovremeno najljepši izazov. Njegovo (ne)ispunjenje osigurava kapitalizaciju izazova, šansi i potreba (svih) gra ana ili vrlo ozbiljne posljedice za postojanje suvremene države/ društva/ gospodarstva. Ovdje se vrijedi podsjetiti na dobronamjerno upozorenje Thomasa Friedmana (11): Velika pitanja u današnjem globalizacijskom svijetu teže temi pravedne raspodjele tko e što dobiti u granicama nacionalnih država koje ve postoje. Me utim, to zahtijeva odgovor na pitanje: Kako to u initi? Pri tome treba imati u vidu da nitko razuman nije trajni i nepopravljivi neprijatelj demokracije, kapitalizma i globalizacije. Ali, istovremeno, treba shvatiti i prihvatiti (i) da nitko nema patentno pravo i op u suglasnost na neprikosnovenost i provedbu (samo) svog poimanja demokracije, kapitalizma i globalizacije! Povijesno je poznato da je svaka isklju ivost najbolji i najkra i put za eksploziju nepoželjnih poroka nasuprot dobrobiti. Mali je problem samo u tome što proizvo a i poroka gaje iluzije da njihov rast, razvoj i napredak mogu (trajnije) držati pod kontrolom. Me utim, pri takvom ponašanju uvijek se zaboravlja efekt bumeranga jer se, prirodno gledaju i, neprirodne pojave kad-tad otrgnu kontroli i vrate u krilo njezinu autoru. Me utim, pravi problem nastaje tek

6 314 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... onda kad kvantiteta, asortiman i intenzitet poroka po nu mljeti temeljnu ideju iji su po etni kvantiteta, kvaliteta i intenzitet imali poprili no druga ije ciljeve i pokazivali odre ene znakove (op e) prihvatljivosti. Danas je jasno da agresija unifikacije demokracije, kapitalizma i globalizacije proizvodi tako široki asortiman poroka, unato protivljenju i nervozi njezinih autora i protago nista. Najjednostavnije re eno, svjetska je javnost ponudu autora shva ala druga ije, pa je stoga i iznena ena, nepripremljena i neprijem iva za njihovu upotrebu i širenje. Naro ito iz razloga što, s druge strane vage, ne postoje prednosti i koristi koje bi nadmašile te silne negativne i neljudske manifestacije beš utnosti prema mnogobrojnim žrtvama. Unipolarno upravljanje svijetom uglavnom se doživljava kao sijamski blizanac unificirane globalizacije sa svojom jasnom tehnologijom i klju nim polugama. To se u biti istov remeno manifestira i kao pomicanje težišta od gospodarskog poduzetništva u korist financij ske oligarhije. Taj pomak težišta najve im je dijelom uzrokovan i omogu en: 1. otklanjanjem objektivne opasnosti od sveop eg nuklearnog rata 2. raspadom i propaš u socijalizma (komunizma) 3. neukoš u u upravljanju svijetom bez alternative. Njegovo pogonsko gorivo jest dugogodišnja kumulacija profita ostvarenoga gospodarskim poduzetništvom, koje je u prethodnom razdoblju osiguravalo rast, razvoj i napredak i što je vrlo bit no zadovoljstvo ogromne ve ine. Sukladno stampedu, iju kvantitetu, asortiman i intenzitet forsira i usmjerava financijska oligarhija, uspostavljaju se nove (neprirodne) podjele pu anstva. Gledano iz razli itih uglova, susre emo ih kao posljedicu umjerene demokracije i unificirane globalizacije te kao nerentabilno pu anstvo kapitalizma. Podjele se svakim danom pove avaju i produbljuju u relacijama koje se ubrzano približavaju granicama objektivne izdržljivosti. Posebno je važno napomenuti da sve više sazrijevaju spoznaje, razumijevanja i uvjerenja o dostignu ima potpuno nepoznatim u dosadašnjoj ljudskoj povijesti:

7 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije Pojave Civilizacija pohlepe Civilizacija bilanci Civilizacijski užas Karakteristike Važno je imati, a ne biti Ra uni (cifre) važniji su od ljudi Prvi put u ljudskoj povijesti nema mjesta za sve Treba se dobro zamisliti jer smo došli do stanja kada beskrupuloznoj, arogantnoj, ba hatoj i (pre)bogatoj manjini svi ljudi nisu potrebni. Veliki broj ljudi, svakodnevno ostaju i bez posla, osje a se poniženim, isklju enim, odba enim i suvišnim. Ta, svakim danom sve broj nija vojska, ku mulira u sebi sram, strah i prezir. Razara se, gotovo svakodnevno i nepovratno, najkvalitetniji dio supstancije svake države/društva/gospodarstva, mnogi su ljudi uništeni i sudbine razorene u ko rist pove avanja potencijala lakog plijena i žrtve. Politikanti i politi ari raznih profila i opredjeljenja bave se žongliranjem rije ima i poigravanjem bira ima nude i i obe avaju i brza rješenja (u bliskoj budu nosti) za dobiveni glas (odmah). Stoga nije nimalo udno što, u tako stvorenoj klimi, iz dana u dan raste broj neuspjelih država/društava/gospodarstava, ije su temeljne karakteristike: 1. erupanje nacionalnog bogatstva 2. razaranje države i društva 3. zaštita postignu a. Ovdje se mora postaviti pitanje: Jesu li megakorporacijama uop e potrebne uspješne države/društva/gospodarstva i/ili su im smetnja i protivnik? Praksa (pre) esto pokazuje kako su im za ostvarenje njihovih paklenih ciljeva dovoljni (samo) odgovorni ljudi na nacionalnoj razini. Uz odgovorne ljude megakorporacije agresivno i uporno prepariraju javnost putem slo bodnih medija ( meke sile ) u svojem vlasništvu. Tehnologijama manipulacije kontro lira se mišljenje javnosti i provodi konsenzus odgovornih ljudi. Rimska izreka kruha i igara evoluirala je u (samo) igara! Svakodnevne nagradne igre, gdje samo treba poslati SMS poruku i/ili izrezati i poslati odre eni broj kupona, agresivno bude spasonosni izlaz iz zate ene bijede hrane i iluzije o našem sudjelovanju u svakodnevnom životu države/društva /gospodarstva. Ne ulaze i u procjene (ne)objektivnosti percepcije ve eg dijela svjetske javnosti o neprihvatljivosti i neodrživosti dominacije

8 316 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... poroka unificirane demokracije, kapitalizma i globa lizacije, svakako je vrijedno upozoriti na promišljanja Andrewa Oggea (11): Ne bih nikad podcjenjivao dosadašnje ameri ke pomo i kad su mogle pomo i no»najzemlja na svijetu«(to oni tvrde, ne ja) mora se nau iti poniznosti. Za njezinu novu slavu jednako je zaslužan i neuspjeh politi kih i gospodarskih sustava njezinih konkurenata. Ponos dolazi prije pada. Ameri koj bi vladi bilo dobro da to zapamti. Tako er, uz dužan oprez prema lingvistima i samo radi što boljeg razumijevanja iznesenih konstatacija, zapažanja i ilustracija koje prate narastanje poroka unificiranosti demo kracije, kapitalizma i globalizacije, trebalo bi razmisliti o tome može li se demokracija napisati i kao demokracija, kapitalizam kao KAPITALizam, globalizacija kao globalizacija, kladionica kao kladionica, bogatstvo kao BOGatstvo itd. Iako se radi samo o figurativ noj ilustraciji, u njoj se kriju odgovori na mnoge postavljene zamke i obmane. Agresija u smjeru unifikacije demokracije, kapitalizma i globalizacije ne može se gledati odvojeno od apetita za unipolarnim upravljanjem svijetom, s jedne strane, i djelovanja Washingtonskog konsenzusa i elektroni kog krda kao njihovih klju nih poluga, s druge strane. Stratezi rasta, razvoja i napretka na nacionalnoj razini morali bi i te kako dobro znati da ovaj snažni mehanizam funkcionira na na in od pregrijavanja do pothla ivanja nacionalnih ekonomija, esto i bez valjanog razloga, na temelju zlo este dezinformacije, iznu ivanja raznih vrsta ustu paka, dokazivanja mo i i snage itd. Me utim, nije realno o ekivati da svijet može preživjeti bez alternativnih modela demokracije, kapitalizma i globalizacije jer je raznolikost temeljni preduvjet rasta, razvoja i napretka. Istovremeno, tako er treba imati u vidu da ovje anstvo baštini odre eni obujam univerzalnih vrijednosti koje (samo) periodi no mogu biti potisnute u drugi plan. Svako ponašanje kad-tad mora biti podvrgnuto bilanciranju i inventuri uspjeha i neuspjeha, koristi i šteta itd. Razo aravaju e jedino djeluje povijesno saznanje da se trajanje loših perioda ne može matemati ki i statisti ki izra unati i predvidjeti. Tu pomaže jedino mudra narodna izreka kao stalno upozorenje (ne)odgovornima: Vr ide na vodu dok se ne razbije! Ipak, za one koji vode ra una o svom dijelu (samo)odgovornosti svakim su danom vidljiva nova gibanja: EU (Europa), Kina, Indija, Rusija, Japan... sve više ulažu energiju, vri jeme i novac u traženje druga ijih na ina i putova. Vrijedi se nadati da EU (Europa) ima pravo

9 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije i obvezu, sukladno svojoj tradiciji, važnosti i potencijalima, promicati i poticati vlastiti model, bez ikakvog osje aja inferiornosti. Jer, teško je pretpostaviti da si demokracija, kapi talizam i globalizacija mogu osigurati potreban legitimitet potpunom eliminacijom socijalnog senzibiliteta i odgovornosti prema zajednici. U tom smislu vrijedi se prisjetiti bezvremenski izre enih misli Johna Kennetha Gal braitha (36): Ameri ko je društvo bogato materijalnim dobrima, siromašno socijalnim uslu gama. Amerika je postala toliko opsjednuta proizvodnjom potroša ke robe da ju je to dovelo u opasnost i od inflacije i od recesije. Stvara se umjetna potražnja za frivolnim i esto besko risnim proizvodima, po ti e se pretjerana uporaba potroša kih kredita, a važnost privatnog sektora neopravdano se uzdiže iznad interesa zajednice. Bez obzira na poželjne razli ite na ine i putove konzumiranja demokracije, kapitalizma i globalizacije radi mogu nosti i potrebe raznolikosti i natjecanja, ne smijemo izgubiti iz vida da živimo na istom planetu. Tako er, kao što baštinimo odre eni obujam univerzalnih vrijednosti, isto tako imamo i odre ene zajedni ke obveze i odgovornosti za sigurnost i održivost planeta. U tom smislu vrijedi se usmjeriti prema pristupu koji promovira Jean-Francois Risc hard (10) 20 globalnih problema 20 godina za rješavanje. Dakle, brzih rješenja nema, stoga treba po eti odmah, strpljivo i uporno jer nam vrijeme nije saveznik! U smislu svega naprijed navedenog kao poticaj za izbjegavanje odugovla enja može nam dobro poslužiti promišljanje Williama Montgomerya (36): Povijest je puna propalih civilizacija. Neke propadaju zbog vanjskih faktora izvan njihove kontrole, neke jer nisu predvidjele ili razumjele ono što se doga a oko njih. Ako propadnemo, to e biti zato što smo odbili pri hva titi što treba u initi, u korist nekih kratkoro nih prednosti koje e uskoro zamesti vjetar. Ovo nisu dugoro ne pretpostavke. Ovo je stvarnost s kojom e se ova generacija sve više morati suo avati, svi alo joj se to ili ne. Potrebno je posebno naglasiti i stalno upozoravati planere i realizatore (egzekutore!?) unifikacije demokracije, kapitalizma i globalizacije na jednu vrlo mudru izreku: Ljudsko dos to janstvo je ne dodirljivo! Nasuprot tomu potisnutom prirodnom opredjeljenju, ve (pre)dugo traje, po kvan ti teti, asortimanu i intenzitetu, dominacija poroka unifikacije demokracije, ka pitalizma i glo bali za cije. To nas, nažalost, upu uje na dužnu pozornost i oprez prema davnoj be zvremenskoj

10 318 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... for mu laciji Se dam smrtnih grijeha današnjeg svijeta Mahatme Gandhija: 1. boga enje bez rada 2. uživanje bez savjesti 3. znanje bez karaktera 4. poslovanje bez morala 5. znanost bez ovje nosti 6. religije bez žrtve 7. politika bez na ela. Vrijedi se zamisliti kako pridonosimo žilavosti održavanja i bogatstvu produbljivanja tih grijeha! Tablica 1. Prepoznavanje bitnih zna ajki globalizacije temeljni (pred)uvjet za izbor primjerenog na ina uklju ivanja države A) Temeljne karakteristike globalizacijskog sustava (1) 1. demokratizacija tehnologije (na in komunikacije) 2. demokratizacija nancija (na in investiranja) 3. demokratizacija informacija (na in gledanja na svijet) 4. demokratizacija odlu ivanja i dekoncentracija mo i (na in decentralizacije) B) Klju ne tehnologije globalizacijskog sustava (1) 1. kompjutorizacija 2. minijaturizacija 3. digitalizacija 4. satelitske komunikacije 5. opti ka vlakna 6. internet C) Mogu i na ini uklju ivanja države u globalizacijski sustav 1. preuranjeno srljanje (nespremnost) 2. postupna pravovremenost (pripremljenost) 3. zakašnjelo paljenje (zaostajanje) 4. (samo)isklju enje Izvor: (1) Thomas L. Friedman, Lexus i maslina razumijevanje globalizacije, Izvori, Zagreb, 2003.

11 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije Tablica 2. Katalizatori i ko nice globalizacije A) Zna ajke novoga svjetskoga gospodarstva (1) 1. visoka pokretnost 2. prelijevanje preko državnih granica 3. visokointenzivno znanje 4. hiperkompetitivnost B) Globalni zna aj obrazovanja (1) 1. izgradnja istinski demokratskih društava 2. razvijanje osje aja pripadnosti me unarodnoj zajednici 3. instrument postavljanja temelja održivog razvoja 4. podmirivanje rastu ih potreba gospodarstva C) Remetila ki faktori globalne (ne)uspješnosti 1. brzopletost ( brzo, brže, pogrešno ) 2. situacijska etika (cilj posve uje upotrijebljena sredstva) 3. asimetri nost informacija (izvor manipuliranja javnoš u) Izvor:(1)Jean-Francois Rischard, To no u podne 20 globalnih problema 20 godina za rješavanje, Golden-marketing Tehni ka knjiga, Zagreb, Tablica 3. Globalizacijske (ne)ravnoteže orijentiri opreznosti i odgovornosti države A) Neophodne ravnoteže globalizacijskog sustava (1) 1. izme u nacionalnih država 2. izme u nacionalnih država i ( nancijskih) supertržišta 3. izme u nacionalnih država i superosnaženih pojedinaca/ obitelji/grupa 4. izme u nacionalnih država i megakorporacija B) Elektroni ko krdo potencijalni okida pojave neravnoteža (1) 1. nikome ne daje popust 2. mrzi iznena enja 3. bježi bez upozorenja i vra a se bez najave 4. nikome ne piše molbe i isprike 5. nije nepogrešivo C) Osigura i nacionalne ekonomije 1. ministarstvo nancija 2. središnja banka 3. agencije za nadzor nancijskih tržišta i usluga Izvor: (1) Thomas L. Friedman, Lexus i maslina razumijevanje globalizacije, Izvori, Zagreb, Tablica 4. Uspješna participacija u globalizaciji dokaz prepoznatljivosti države A) Globalizacijsko me udjelovanje (1) 1. globalucija (vanjski pritisci) 2. glokalizacija (unutarnja zaštita) 3. ravnotežni odnosi globalucije i glokalizacije B) Globalucija (uni kacija) 1. stabilizacija 2. liberalizacija 3. privatizacija 4. deregulacija 5. uniformiranje jezika, kulture, na ina života... C) Glokalizacija 1. razli itost 2. vjerodostojnost 3. dostojanstvo Izvor: Thomas L. Friedman, Lexus i maslina razumijevanje globalizacije, Izvori, Zagreb, 2003.

12 320 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... Tablica 5. Prate i poroci uni kacije demokracije, kapitalizma i globalizacije A) Poroci demokracije 1. nepotizam 2. klijentelizam 3. sukob interesa 4. korupcija 5. podjela uloga u umjerenoj demokraciji 6. populizam 7. traženje renti B) Poroci kapitalizma C) Poroci globalizacije 1. uništavanje okoliša 2. nepravedna eksploatacija prirodnih bogatstava 3. nepravedna raspodjela stvorenih bogatstava 4. arogancija (ne)zasluženo (pre)bogate manjine 5. pove avanje broja nerentabilnog pu anstva 1. unipolarno vladanje svijetom 2. legaliziranje (organiziranoga) kriminala 3. bujanje (organiziranoga) terorizma 4. manipuliranje javnoš u 5. pove avanje broja neuspjelih država 6. podjela uloga u uni ciranoj globalizaciji Tablica 6. Unipolarno upravljanje svijetom sijamski blizanac uni cirane globalizacije A) Mogu i modeli upravljanja svijetom 1. unipolarnost 2. bipolarnost 3. multipolarnost B) Tehnologija unipolarnog upravljanja 1. tajne odluke 2. vidljive posljedice 3. beš utnost prema žrtvama C) Klju ne poluge unipolarnog upravljanja (1) 1. IMF 2. WB 3. WTO 4. NATO Izvor: (1) Davor Domazet-Lošo, Gospodari kaosa, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, Tablica 7. Nove (neprirodne) podjele pu anstva A) Umjerena demokracija (1) 1. odgovorni ljudi 2. odabrani o ciri 3. zbunjeno stado B) Nerentabilno pu anstvo kapitalizma 1. bolesni 2. stari 3. siromašni 4. nezaposleni 5. dio zaposlenih ( statisti i pješaci ) C) Uni cirana globalizacija 1. nasilnici 2. žrtve 3. promatra i Izvor: (1) Davor Domazet-Lošo, Gospodari kaosa, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2005.

13 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije Tablica 8. Prepoznavanje karakteristika neuspjelih država A) Na ini erupanja nacionalnoga bogatstva 1. grabež pojedinca/ obitelji 2. neopatrimonija 3. kleptokracija 4. partnerstvo politike i (organiziranoga) kriminala B) Razaranje države i društva C) Zaštita postignu a 1. fakultativnost obveza prema nerentabilnom pu anstvu 2. blagonaklonost prema poreznim varalicama 3. golemi ustupci inozemnim megakorporacijama 4. narastanje crne ekonomije 1. (samo)ubojstva 2. sklanjanje injenica 3. zaborav Tablica 9. Slobodni mediji mo no oružje za discipliniranje zbunjenog stada A) Kontroliranje mišljenja javnosti (1) 1. konstrukcija (nestvarne) stvarnosti 1. stvaranje nužnih iluzija 2. proizvodnja pristanka javnosti 3. (prešutna) suglasnost javnosti B) Konsenzus odgovornih ljudi (1) 1. odobrene istine 2. dogovorene granice kritike 3. banalizirani prostori slobode 4. namještena borba razli itih mišljenja C) Tehnologija manipulacije javnoš u 4. pošteno varanje 5. nedužna prijevara 6. organizirana laž 7. pranje (lažne) savjesti Izvor: (1) Davor Domazet -Lošo, Gospodari kaosa, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2005.

14 322 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... Tablica 10. Washingtonski konsenzus i elektroni ko krdo klju ne poluge uni kacije demokracije, kapitalizma i globalizacije A) Stabilizacija (1) B) Liberalizacija (1) 1. uvo enje skalne discipline 2. preorijentacija javne potrošnje 3. porezne reforme 4. targetiranje in acije* 5. nezavisnost središnje banke 1. nancijska liberalizacija 2. uni cirana i konkurentna razmjena 3. liberalizacija trgovine 4. otvorenost za strane direktne investicije 5. eksibilno tržište rada 6. približavanje pravilima WTO-a 7. oprezno otvaranje ra una kapitala C) Strukturno prilago avanje (1) 1. privatizacija 2. deregulacija 3. sigurnost svojinskih prava 4. korporativno upravljanje 5. uvo enje me unarodnih standarda i šifara D) Ostale mjere i aktivnosti (1) 1. antikorupcijske mjere 2. formiranje mreže socijalne zaštite 3. program redukcije siromaštva E) Elektroni ko krdo klju ni režiser sudbina država (2) 1. navla enje zlatne stezulje svim državama ( univerzalni broj za sve ) 2. pašnjak krda (dionice, obveznice, novac...) 3. rogata stoka krda ( kockari, trgovci, investitori...) 4. psi krda (bonitetne agencije) 5. kroja i zlatne stezulje (IMF, WB, WTO...) F) Elektroni ko krdo klju ni distributer oblika mo i 1. formalna mo (politika) 2. pojavna mo (mediji) 3. stvarna mo (megakorporacije) 4. nadzorna mo ( rogata stoka krda) Izvor:(1):Danijel Cvjeti anin, Ekonomska sloboda: strah i nada, Zbornik radova Ekonomske slobode i poslovno okruženje, Savez ekonomista Srbije/Savez ekonomista Crne Gore, Milo erski ekonomski forum 2004., Milo er (2) Thomas L. Friedman, Lexus i maslina razumijevanje globalizacije, Izvori, Zagreb, 2003.

15 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije Tablica 11. Europska vizija budu nosti nasuprot ameri kom snu (!?) A) Faktori eko-socijalnotržišnoga gospodarstva (1) 1. natjecateljska sposobnost 2. socijalna pravednost 3. obzirno korištenje prirodnih bogatstava B) Faktori održivog društva 1. inovativno društvo 2. društvo ravnotežnih participacija svih 3. društvo visokog povjerenja C) Izazovi zajedni kog upravljanja svijetom (1) 1. perspektivnost održivosti civilizacije 2. sposobnost o uvanja svjetskog mira 3. poštivanje ljudskog dostojanstva svih Izvor:(1) Josip Baoti, Eko-socijalno-tržišno gospodarstvo europski put kao svjetski model, Intercon d.o.o., Zagreb, Tablica globalnih problema 20 godina za rješavanje (1) A) Dijeljenje planeta B) Dijeljenje ljudskosti 1. globalno zatopljenje 2. gubici bioloških vrsta i štete na ekosustavu 3. uništavanje ribljeg fonda 4. uništavanje šuma 5. nedostatak vode 6. sigurnost mora i one iš ivanje 1. snažno ubrzavanje i ja anje borbe protiv siromaštva 2. održavanje mira, sprje avanje sukoba, borba protiv terorizma 3. obrazovanje za svakog 4. globalne zarazne bolesti 5. digitalna razdjelnica 6. sprje avanje i ublaživanje prirodnih katastrofa C) Dijeljenje zajedni kih zakona 1. novi sustav oporezivanja za 21. stolje e 2. regulacija biotehnologije 3. globalna nancijska arhitektura 4. ilegalne droge 5. trgovina, investicije i pravila tržišne utakmice 6. prava iz intelektualnog vlasništva 7. regulacija trgovine elektroni kim putem 8. me unarodno radno pravo i pravila pri migracijama Izvor:(1) Jean-Francois Rischard, To no u podne 20 globalnih problema, 20 godina za rješavanje, Golden marketing Tehni ka knjiga, Zagreb, HRVATSKA MOŽE I MORA BOLJE!? U današnje vrijeme, za svaku državu/društvo/gospodarstvo (samo)odgovoran gospodarski rast i razvoj jest snažno i dominantno sredstvo za ostvarenje cilja. Ako nije dvojbeno da je gos podarski (pod)sustav dio društvenog sustava, tada je logi no i prihvatiti injenicu da je gospo dar ski rast i razvoj podrška i sredstvo ostvarenju cilja u društvenom razvoju. Upravo radi toga, go s podarski rast i razvoj u svakoj je zemlji dominantna preokupacija vlade, poduzetništva,

16 324 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... zna nosti, sindikata itd. jer je temeljni izazov kako udružiti/ komplementirati gospodarski rast i raz voj sa snažnom društvenom konferencijom i stabilnoš u u vlastitoj zemlji, ne ugrožavaju i pri tome željenu i potrebnu poziciju države/društva/gospodarstva u uspješnom sudjelovanju u pro cesu globalizacije. Uspješna realizacija tako golemog izazova nije nimalo jednostavna jer u sebi sa drži traženje odgovora na pitanje: Znamo li i ho emo li voditi sami sebe? Odgovor na ovo (pre)važno pitanje predstavlja temeljnu provjeru o potencijalu vlastitih kapaciteta i mogu nostima njegova bu enja i angažiranja u smjeru (samo)organizacije, (samo)motivacije i (samo)odgovornosti. U kontekstu navedenog, susre emo se s neophodnoš u izbora ho emo li naše temeljne pokreta ke resurse tražiti i smjestiti u podru je intelektualnog kapitala, ili kapitala, ili radne snage. Idu i dalje, dolazimo do logi nog zaklju ka da su sve naše dosadašnje podjele i etiketi ranja za i protiv, ili-ili i sl. prema demokraciji, kapitalizmu i globalizaciji ustvari umjetne, vješto usmjeravane i namještene. Razumski gledano, njihov je elementarni cilj išao i ide u smjeru stvaranja vre mena, prostora i pokri a za nasilni ku realizaciju projekta ure enja dr žave/društva/gospodarstva koji niti je imao, niti ima, niti e ikada imati zasluženi društveni legitimitet. Dakle, krajnje je vrijeme za prekid bestidnih manipulacija javnoš u i glorifikaciju rentijera postoje eg projekta, koje su dovele Hrvatsku u relativno kratkom vremenu na sam rub ban krota i ste aja. Jer, neophodno je naglasiti da u našoj državi/društvu/gospodarstvu nije i ne može postojati (stvarni) nesporazum izme u tzv. nostalgi ara i modernista, niti nacionalista, europeista i globalista itd. U povijesti je bezbroj puta dokazano da tzv. navla enje na krivi smjer može zamagljivati glavni smjer udara sve dok ne do e do formiranja kriti ne mase u širenju spoznaja, produbljivanju razumije vanja i u vrš ivanju uvjerenja javnosti o potrebi za okreta i promjene smjera. Sukladno navedenom, ne može se više odugovla iti s traženjem odgovora na pitanje: Postoje li u Hrvatskoj još uop e snage koje imaju sposobnost urediti državu /društvo/go spo darstvo na ulju enoj razini uz puno društveno priznanje i zadovoljstvo og romne ve ine njezinih gra ana? Ili je ovakvo dominantno poimanje, manifestiranje i konzumira nje demokracije, kapi ta liz ma i globalizacije ustvari realna slika naših stvarnih dometa? Kada bi to bila zaista kona na istina i/ili ne promjenjivo stanje, morali bismo si postaviti dodatno pita nje: Jesu

17 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije li to isti ljudi na ovom prostoru bili sudionici i svjedoci ostvarenja samostalne i neovi sne Hrvatske? Upravo ta dva pitanja kriju željene i potrebne odgovore, bude nadu i pozivaju na ustrajnost u traženju izlaza iz slijepe ulice u koju smo u tako kratkom vremenu zalutali te ve ina misli kako izlaza (više) nema. Izuzetno je važno, gotovo sudbo nosno, vratiti se na po etak i sjetiti se našega glavnog izvora snage: jedino viša (samo)odgovornost vodi ve oj spremnosti služenja dobrobiti zajednice! Samo s takvim op redjeljenjem sposobni smo i spremni razlikovati istine i laži, bivanje i privid, kompetencije i obmanjivanja, prednosti i nedostatke itd. I ovdje se name e pitanje: Jesu li naše pozitivne vijesti zauvijek (samo) sportske ili nam upravo one promi u nadu i poti u akumuliranje snage za širi asortiman uspjeha i u drugim podru jima? Sigurno da, pa ih stoga treba bezrezervno slijediti, odnosno doživljavati (i) kao generator za naše sli ne uspjehe u drugim podru jima. Ravnotežni odnosi uvijek su poželjniji i prirodniji od isklju ivosti! Slijedom te pojednostavnjene ilustracije pruža nam se prilika za pravilno orijentiranje slijedimo (dobre) uzore i klonimo se (loših) primjera! Me utim, moramo imati u vidu da je to vrlo zahtjevan zadatak jer zate eno stanje nije nimalo povoljno. Ali, to ne može i ne smije biti razlog za obeshrabrivanje i odustajanje. Moramo što prije raskinuti s iluzijama i probu diti se iz nerealnog sna da se može uspjeti ako sebi odredimo (samo) uzimanje, a drugima samo davanje, da se dugoro no može živjeti iznad stvarnih mogu nosti sve manje raditi a sve više zara ivati, da je redistribucija neovisna o koli ini i kvaliteti stvaranja itd. Gospodar ski rast i razvoj jedina je poluga koja može stvarati realno i održivo zadovoljstvo. Da bi to stalno postizali, potrebna nam je primjena suvremene tehnologije potpomognuta istraživa njima i ino va cijama, kako bismo sve zahtjevnijem tržištu bili spremni kontinuirano nuditi atraktivne proizvode i usluge. Sve se to može posti i samo uz stalni rast i razvoj ljudskih spo sobnosti, njihovo udru živanje i poštivanje, kako bi se osiguravao stalni sinergijski u inak. Previše se bavimo naslije em, a premalo stvaranjem novog. Naime, ve pomalo dje luje degutantno rasipanje energije (samo) na privatizaciju, restrukturiranje, subvencioniranje, otpis raznih vrsta dugova i obveza naslije enih tvrtki. Tako, vrte i se (stalno) u krug, zanema rujemo provo enje stvarala kog razaranja kapaciteta. A ono podrazumijeva hrabro i pravov remeno podržavanje na slije enog

18 326 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... što može preživjeti u novim uvjetima i istovremeno stvara nje elementarnih pretpo stav ki za ra anje novog. Svakome razumnom jasno je da u novim uvjetima sve stare tvrtke ne e preživjeti iz objektivnih razloga, ali je isto tako jasno da nji hovo nestajanje mora supstituirati po ja va novih tvrtki, iji je zadatak biti lokomotivama novih kriterija uspješnosti gospodarskog rasta i razvoja kao temeljne podvrste i nade svim gra anima država/društva, odnosno njenoj potvrdi kao sposobne i uspjele. Dokle emo se u Hrvatskoj zalu ivati iluzijama da je (samo) privatizacija naslije enog dovoljan uvjet za uspjeh, da su ste ajevi i stalno otpuštanje zaposlenih u preživjelim tvrtkama naša visokoumna strategija, da su porezne prijevare, korupcijske afere i igrokazi vladavine prava naši (novi) atraktivni proizvodi itd.? Upravlja ka i nadzorna tijela koja plutaju na valovima (politikantske) podobnosti, poslušnosti i poltronstva predstavljaju zabrinjavaju u infrastrukturu za stvaranje interesnih grupa i nepoželjne simbioze, kojima se blokira razobli a vanje njihove nekompetencije i dobrih namjera. Me utim, iako su neki krivi svi smo odgo vorni! Naime, svidjelo se to nama ili ne, moramo sami sebi priznati da smo dali prešutnu su glasnost mno gim pustolovima, hohštaplerima i nitkovima da se bezobzirno poigravaju s na šom vjerodostoj noš u i dostojanstvom. Zatvorivši usta i poslavši gra ansku hrabrost u ilegalu, pristali smo na dominaciju proizvodnje pristanka. Dragocjeno je prisjetiti se svojedobne oštroumne ocjene Ivana Bili a (30): Razumije se, ve odluka da se ide u kapitalizam podrazumijevala je raslojavanje kao normalnu stvar tog sustava. Ali, naše imovinsko raslojavanje i nova nejednakost nisu rezultat objektivnih kapitalisti kih zakonitosti, djelovanja tržišnog mehanizma i spontanog procesa ve novih nepravdi. Nova nejednakost, kao posljedica imovinskog raslojavanja, rezultat je odluke državne vlasti i politi kih organa, rezultat politi ke volje vladaju e garniture da aktualnim modelom privatizacije napravi upravo takvu podjelu društvenog vlasništva kakvu je izvršila. Tako er vrijedi spomenuti i promišljanje Karle Pospišil-Završki (31): Mi smo, me utim, kad je završio taj tvorni, ubila ki rat u kojem se gube životi da bi se obranila domovina, ušli u drugi rat: ekonomski rat. Naši odnosi su se promijenili. Naši me u ljudski odnosi su se rebarbarizirali. Nismo još sanirali ratne traume, a ve smo se po eli boriti, isklju ivo za jednog boga novac. Mislim da ne u pogriješiti

19 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije ako kažem da Hrvatska živi u najgrubljem kapitalizmu, gorem nego u Engleskoj u vrijeme Charlesa Dickensa. Ako nam ti navodi nisu dovoljni, podsjetimo se (i) na promišljanja Richarda Wilkinsona (37), koji u svojoj knjizi Nezdrava društva upozorava na rezultate devet istra ži va kih grupa koje su, potpuno neovisno, došle do identi nih rezultata zdravije su one druš tvene zajednice u kojima je prisutna ve a jednakost. Društvena kohezija bitno ovisi o sma nje nim razlikama u primanjima. Smanjenje razlika u društvu bitno utje e na smanjenje kri mi nala, nasilja i stope smrtnosti. Oni koji podržavaju, veli aju i slave pretjeranu nejednakost kao (jedini) dokaz (ne)uspješnosti moraju znati da njezine popratne pojave nisu za podcjenjiva nje smrtnost vezana uz alkohol i drogu, nesre e i umorstva. Oni koji nemaju elementarne uvjete za življenje osje aju se nesigurnima i pod nesnošljivim su pritiskom, podložni su naglom starenju, zarazama i dege ne ra tivnim oboljenjima. Gotovo svakodnevno svjedoci smo tako ružnog manifestiranja najprizemnijih oblika bahatosti, arogancije i bezobzirnosti nezasluženih bogataša koji su se, esto i mimo svoje vo lje i o ekivanja, našli u pravo vrijeme i na pravome mjestu i u erupanju naslije enoga bogat stva stvaranoga generacijama, preko no i ostvarili svoj ameri ki san u Hrvatskoj. Upravo nas oni i/ili njihovi konzultanti/savjetnici/eksperti danas educiraju kako treba sužavati funkcije države, smanjivati (njihove) obveze prema društvenoj zajednici, osigurati minimum socijalne sigurnosti i mira za ostale itd. Njih uop e nije briga što su, u udnim simbiozama s politikom, upravo generirali obrnu te obveze: stavljaju i u središte svojih promišljanja bjesomu nu trku za profitom i/ili prenamjenu osvoje nih nekretnina, gurnuli su državi rješavanje problema pove ane nezaposlenosti, umirovlje nika, invalida, sve ve eg broja bolesnih itd. Djeluje krajnje neshvatljivo i ponižavaju e kako nas ti nacionalni gurui poimanja demokracije, kapitalizma i globalizacije bestidno uvjeravaju da je za nas bolje biti nezaposlen, i/ili biti zaposlen na odre eno vrijeme, imati što manje mirovine i naknade za nezaposlene, pla ati što više troškove lije enja, primati što manje pla e itd. Njihova je normalna poslovna filozofija privatizacija (vlastitih) prihoda i profita i socijalizacija (njihovih) rizika, neuspjeha i nesposobnosti. Ali, pri tome zaboravljaju jednu mudru izreku: Država nije krava koja se na nebu hrani, a na zemlji muze. Agresivnost njihove religije po

20 328 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... kriteriju sebi (ugodan) život na zemlji (odmah), a ostalima (bolji) život na nebu (sutra) predstavlja eklatantan primjer nep ristojnosti i nedostatka minimuma dobroga ku nog odgoja! Stoga vrijedi podsjetiti na mudru izreku: Tko daje, nikada ne može biti slab tko (samo) uzima, (nikada) ne može biti jak. Ovdje tako er treba spomenuti i upozorenje Francisa Fukuyame (20): Zbog rasprostranjenog nepovjerenja u društvo... pla aju svi oblici eko nomskih aktivnosti, što društva visokog povjerenja ne moraju platiti. Upravo je širenje povjerenja vrsta društvenoga kapitala u koju se stalno mora ulagati ukoliko se (iskreno) želi izgra diti respektabil nu državu/društvo/gospodarstvo. Treba stalno imati na umu da je održivost (dugovje nost) najsnažniji kriterij i mjerilo uspješnosti primijenjenog modela. To je svojevremeno pojasnio i Werner von Siemens (utemeljitelj današnje megakorporacije): Odbijam prodati našu budu nost radi brzog (da našnjeg) profita. Takav je pristup duboko logi an i prirodan: human odnos prema ljudima uvijek e stvarati zasluženo bogatstvo! I još nešto: treba imati u vidu da sadašnje generacije uvijek na slje uju od prethodnih i posu uju od budu ih. Upravo tu leži klju sva ije (samo)odgo vornosti. Suprotno tome, negativisti ki pri stup ima druga iju filozofiju: prije mene ništa nije vrijedilo i valjalo, a poslije mene može biti i potop! Iz svega navedenog vidljivo je da se Hrvatska nalazi pred tako golemim (novim) izazovom, koji po potrebnoj energiji, (samo) odgovornosti i vremenu nije gotovo ništa manje vrijedan i zahtjevan od borbe za samostalnu i neovisnu državu. Naime, nastavak zate enih trendo va vrlo brzo e legitimirati Hrvatsku, i u doma im i me unarodnim relacijama, kao neu spjelu drža vu/druš tvo/gospodarstvo na samom rubu bankrota i ste aja. A to zna i protektorat eli nog zagrljaja vjerovnika svih vrsta, boja, profila, opskurne prošlosti itd., koji su nam sve srdno po magali, a mi ih slijepo slušali i slijedili. Stoga se samo po sebi name e pi ta nje: Što mo žemo i mo ramo u initi da prekinemo nepoželjne trendove i koji su nam orijentiri po trebni i korisni za zaokret i promjenu smjera? Podsje aju i se na svojedobna dragocjena promišljanja Zvonka Fijana (32), bez obzira na naša sadašnja i stalna razmimoilaženja i nerazumijevanja, koja su najve im dijelom uzroko vana ne shva anjem i/ili neprihva anjem bitnih promjena i novih trendova koji se odvijaju u našem širem okruženju, moramo biti spremni suo iti se s promjenom

21 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije op e filozofije rasta, razvoja i napretka države/društva/gospodarstva. Nju možemo spoznati i razumjeti prema op oj krivulji: Slika 1. Naše dosadašnje razumijevanje, središnji interes i promišljanje bili su usmjereni prema (extra)profitu, pa stoga nije udno da je samo rast njegove stope i veli ine bio smatran jedinim kriterijem i mjerilom uspješnosti, te su slijedom toga svi napori i zahtjevi bili orijen tirani samo u smjeru ispunjenja toga svetog cilja. Upravo stoga ne treba previše uditi, naro ito one koji širenju svojih spoznaja prilaze krajnje površino i neodgovorno, da i u ostvariva nju neželjenih rezultata, nastajanju kriza i traženju (mogu eg) izlaza, ponajprije zastupaju rješenja da se samo i jedino pove avanjem stope i mase (extra)profita može prona i spasono sni izlaz. Nažalost, naprijed navedeno pojednostavnjivanje, slu ajno ili namjerno, zaboravlja da se ve danas poprili no nalazimo u fazi prijelaza jer su prijašnja temeljna opredjeljenja sve više podložna ozbiljnoj kritici, propitivanju i traženju primjerene alternative. Naime, središte rasta, razvoja i napretka, polako ali sigurno, premješta se od profita prema ovjeku, što izaziva nešto druga ije i slojevitije krizne

22 330 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... situacije i stanja, pa samim time i druga ija rješenja i izlaze. Ta klju na promjena mora se respektirati pravovremeno i na pravi na in kako bismo mogli ispravno shvatiti uzro no-posljedi ne odnose i uhvatiti korak i ritam s potpuno novim izazovima. U protivnom, naša država/društvo/gospodarstvo postat e zapam ena i poznata kao promotor i konzument (gotovo) samo onih proizvoda kojima je istekao rok trajanja! Nakon ovoga temeljnog opredjeljenja mogu e je krenuti dalje, odlu no i bez straha. Ve u sljede em koraku brzo e nam se pojasniti neophodno razlikovanje hardvera i softvera, nji ho ve strukture, uzro no-posljedi nih odnosa itd. To možemo spoznati i razumjeti prema jednostavnoj tablici: Hardver Softver 1 2 Država Društvo Rast Razvoj Materijalne vrijednosti Duhovne vrijednosti Pro t ovjek Umjetnost izgradnje uspješne države/društva/gospodarstva jest ostvariti skladne ravnotežne odnose hardvera i softvera, ne zadovoljavaju i se jedino i isklju ivo izra unavanjem aritmeti ke sredine kvalitete dijelova, nego njihovim umnoškom! Idu i korak logi an je nastavak prethodnih utemeljenja: razlikovanje alternativnih izbora u izgradnji uspješne države/društva/gospodarstva. Kada je u pitanju izbor na ina izgradnje države, neophodno je imati u vidu da se dokaz umješnosti sastoji u pozicioniranju u te meljne kvadrante koji osiguravaju uspostavu i konzumiranje najprikladnije kombinacije njihovih klju nih faktora: 1. kvadranti opsega i snage nadležnosti države 2. kvadranti specifi nosti i transakcijskog obujma usluga države 3. kvadranti ekonomskih i politi kih sloboda. To je izuzetno zahtjevan zadatak s kojim se hrvaju i mnogo uspješnije države/društva /gospodarstva kako bi održale i unaprijedile svoj ugled me u vlastitim gra anima i u me unarodnoj zajednici. Me utim, ta injenica nas ne smije obeshrabrivati, nego upravo suprotno! Kada je u pitanju izbor na ina izgradnje društva, susre emo se s trima temeljnim faktorima/ kriterijima/mjerilima:

23 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije kreativnost 2. humanost 3. povjerenje. Treba imati u vidu da unutar svakog faktora postoji gradacija u rasponu od-do. Me utim, ovdje je važno napomenuti da je temeljni generator kvantitete, kvalitete i in tenziteta svakog faktora i njegova osvojenog stupnja jedino i isklju ivo ovjek! Logi an sljede i korak jest, nakon države i društva, pozicionirati neophodnost prihva a nja raznolikosti nasuprot glorifikacije (ne)uspjeha isklju ivosti u (pod)sustavu gospodarstva. Naime, tu se susre emo s trima klju nim faktorima: 1. vlasništvo 2. poduzetništvo 3. tržište. Asortiman ponude životne i realne stvarnosti puno je druga iji od virtualne isklju ivosti koju promoviraju nekompetentne svete krave naše (novo)stvorene, (samo)progla šene i nelegitimne politi ke, gospodarske i znanstvene elite. Ukoliko se to ne promijeni, mi bi smo, u odnosu na (vlastiti) uspjeh, mogli (trajno) podle i eksperimentu naših (stranih) konzulta na ta/savjet nika/ekspe ra ta kojima ne pada na pamet to primijeniti u svojoj državi/druš tvu/go spo darstvu! Me utim, postavlja se pitanje: Što još, pored iznesenog, treba u initi kako bi dodatno u vrstili naša usmjerenja i podržali realizaciju uspješne države/društva/gospodarstva? Odgovor je jasan osigurati certifikat društvene odgovornosti kao bitno mjerilo prepoznavanja djelovanja svih, neophodnih linija razgrani enja i (ne)priznavanje društvene legitimnosti! Taj pristup podrazumijeva: 1. temeljne pretpostavke 2. pokazatelje sposobnosti 3. dokaze izgra enosti. Zadatak nije nimalo lak, ali ako iskreno želimo služiti zajednici, radovati se postignutim uspjesima i osigurati primjereno mjesto naše države/društva/gospodarstva u me una rodnoj zajednici, njegovo nam izvršenje nije neostvarivo. Dapa e, stoji nam nadohvat ruku,

24 332 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije... glave, srca i duše. I nitko nas u tome ne može sprije iti, osim nas samih! Naše temeljne ko nice i blokade smještene su u podru ju poimanja mjesta, uloge i zna enja politike. Naime, svi gra ani moraju biti svjesni injenice da iako se oni ne žele baviti politikom, politika e se (uvijek) baviti njima. Dakle, postavlja se pitanje (vlastitog) izbora: Želimo li biti subjekti ili objekti? Priklanjaju i se opredjeljenju da je ovjek društveno bi e, naš je izbor zadan. A to zna i baviti se politikom! Ali, pitanje je na koji na in? Jedini mogu i od go vor jest vrlo jasan i precizan državni kim ponašanjem! Ta kav pristup ne uvjetuje obnašanje vi so ke politi ke funkcije, nego podrazumijeva poimanje politike kao važne društvene djelatnosti i na ina naše odgovorne participacije. Bez obzira na to gdje i kako emo smjestiti naše neophodne aktivnosti politi ke stranke, udruge civilnog društva itd. temeljna, gotovo sudbonosna obveza jest napustiti komotne pozi ci je angrizavih promatra a i neplodne rasprave o prednostima i nedostacima vladavine naroda, i/ili ve ine, i/ili manjine. Nasuprot svemu tome stoji prijem iva definicija državni kog pona ša nja vladavina ( iste) savjesti! Nažalost, naše politi ke stranke op e prakse još su (pre)daleko od takvog ponašanja. Me utim, plutanje na valovima politikantstva i politi arstva ima ogra ni e ni rok trajanja, pa je u idu em razdoblju realno o ekivati ozbiljne iskorake barem nekih po liti kih stranaka koje e time ostvariti nedostižnu prednost prema ostalima, legitimiranjem sposobnosti uspješnog putovanja kroz (nadolaze e) vrijeme. Neophodno je dobronamjerno napomenuti da e brzina transformacije i dubina selekcije politi kih stranaka op e prakse najve im dijelom ovisiti o kvantiteti, kvaliteti i intenzitetu pritiska civilnog sektora. Jer, ne treba zatvarati o i pred injenicom da je stanje u državi/društvu/gospodarstvu vjerna preslika stanja u politi kim strankama. Posebno je važno napomenuti da u osmišljavanju, projektiranju i realizaciji zaokreta i promjene smjera nitko nema patentno pravo (ekskluzivitet) na svoje sebi no vi enje izgradnje države/društva/ gospodarstva i na ina konzumiranja demokracije, kapitalizma i globalizacije. Nasuprot tomu, neophodan je društveni konsenzus radi osiguranja legitimnosti! Razradimo rang-listu (prioritete), odredimo brzinu rješavanja (vrijeme/dinamika), osigurajmo sigurnosne mehanizme (zaštitu) i prihvatimo (samo)odgovornost.

25 Rudolf ur i : Eliminacija poroka uni kacije Tablica 13. Alternativni izbori na ina izgradnje države A) Kvadranti opsega i snage nadležnosti države (1) 1. ograni eni opseg državnih fun kcija jaka institucionalna u inkovitost 2. ekstenzivni opseg državnih funkcija jaka institucionalna u inkovitost 3. ograni eni opseg državnih funkcija slaba institucionalna u inkovitost 4. ekstenzivni opseg državnih funkcija slaba institucionalna u inkovitost B) Kvadranti speci nosti i transakcijskog obujma usluga države (1) 1. visoka speci nost niski transakcijski obujam 2. visoka speci nost visoki transakcijski obujam 3. niska speci nost niski transakcijski obujam 4. niska speci nost visoki transakcijski obujam C) Kvadranti ekonomskih i politi kih sloboda u državi (2) 1. visoka razina ekonomskih sloboda visoka razina politi kih sloboda 2. niska razina ekonomskih sloboda niska razina politi kih sloboda 3. niska razina ekonomskih sloboda visoka razina politi kih sloboda 4. visoka razina ekonomskih sloboda niska razina politi kih sloboda Izvor:(1)F. Fukuyama, Izgradnja države Vlade i svjetski poredak u 21. stolje u, Izvori, Zagreb, (2)D. uri in D. Petrakovi, Ekonomske slobode u poslovnom ambijentu Srbije, Zbornik radova Ekonomske slobode i poslovno okruženje, Savez ekonomista Srbije/Saveza ekonomista Crne Gore, Milo erski ekonomski forum 2004., Milo er Tablica 14. Alternativni izbori na ina izgradnje društva A) Kreativnost B) Humanost C) Povjerenje (1) 1. inovativno društvo 1. društvo ravnotežnih 1. društvo visokog participacija svih povjerenja 2. imitativno društvo 3. neinventivno društvo 2. vlasni kokonzumeristi ko društvo 3. društvo papirnatog poduzetništva 2. društvo niskog povjerenja 3. društvo nepovjerenja Izvor: (1) James Ogilvy (prema F. Fukuyami), Ekonomi nost povjerenja Harvard Business Review 11-12, prijevod Rajko Ljerka, Slobodno poduzetništvo, 7/96, TEB, Zagreb, srpanj v. (prema F. Fukuyami) Tablica 15. Realnost raznolikosti nasuprot glori kaciji (ne)uspjeha isklju ivosti A) Vlasništvo B) Tržište C) Poduzetništvo 1. javno 1. savršena konkurencija 1. javno/privatno 2. privatno 3. mješovito (javno-privatno partnerstvo) 2. monopoli 3. dogovorne kvote 4. eksternalije (prelijevanja) 2. inter/intra 3. realno/ papirnato