Direktorij okolišnih udruga u Hrvatskoj. Direktorij i rezultati istraživanja okolišnih udruga u Hrvatskoj

Transcription

1 Direktorij okolišnih udruga u Hrvatskoj Direktorij i rezultati istraživanja okolišnih udruga u Hrvatskoj

2 Direktorij okolišnih udruga u Hrvatskoj Direktorij i rezultati istraživanja organizacija civilnog društva usmjerenih na pitanja zaštite okoliša u Hrvatskoj Uredili RICHARD FILCAK i ROBERT ATKINSON Zagreb, Hrvatska STUDENI 2006.

3 O REC-u Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu je nevladina, neovisna, nestranačka, neprofitna organizacija čija je misija pružanje podrške u rješavanju problema zaštite okoliša u zemljama Srednje i Istočne Europe. REC ostvaruje svoju misiju poticanjem suradnje između nevladinih udruga, nacionalnih i lokalnih tijela vlasti, poslovnog sektora, znanstvenih institucija, medija i ostalih dionika s područja zaštite okoliša, i to pružanjem podrške u razmjeni informacija i provedbi programa edukacije o zaštiti okoliša, unaprjeđenjem sudjelovanja javnosti u odlučivanju o zaštiti okoliša. REC su godine osnovale SAD, Mađarska i Europska komisija. Danas je rad REC-a pravno utemeljen na Povelji koju su potpisale vlade 28 zemalja i Europska komisija, te na međunarodnom ugovoru s vladom Mađarske. Pored središnjice u Szentendreu (Mađarska), REC ima nacionalne i projektne urede u svih 17 zemalja regije: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Turskoj. Predstavništva REC-a u svim zemljama korisnicama omogućavaju ujednačenu i cjelovitu provedbu REC-ovih programa u čitavoj regiji. REC-ov ured Hrvatskoj djeluje od godine, sa svrhom prilagođavanja i provedbe REC-ovih programa u lokalnom kontekstu, te osiguravanja lakšeg pristupa REC-ovim uslugama. Cjelokupni sadržaj ove publikacije jest vlasništvo Regionalnog centra zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu Niti jedan dio ove publikacije ne može biti korišten za daljnju prodaju ili reprodukciju bez prethodnog odobrenja vlasnika. ISBN: Izdavač: Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu Ured u Hrvatskoj, Đorđićeva 8a, Zagreb, Hrvatska Tel , Tel/Fax rec@rec-croatia.hr, URL: Tisak: Typonova, Mađarska Sve publikacije REC-a tiskane su na recikliranom papiru ili na papiru koji je proizveden bez korištenja klora ili kemijskih sredstava na bazi klora

4 S A D R Ž A J Skraćenice 4 Zahvale 7 Pregledna karta regije 8 Uvod 9 Metodologija istraživanja 11 Primjer profila udruge 12 Kako koristiti ovaj Direktorij 13 Direktorij on-line 15 Općenito o udrugama 17 Usporedba podataka iz i godine 18 Zakonodavni i regulatorni okvir 20 Resursi 20 Ljudski i organizacijski kapaciteti 22 Baze informacija i znanja 23 Odgovornost i vjerodostojnost udruga u javnosti 24 Direktorij okolišnih udruga u Hrvatskoj 27 Dodatak: Cjelokupni upitnik - Odjeljci A i B 53 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 3

5 S K R A Ć E N I C E A SEED ACENET ANPED APC APS AVALON CAN-CEE CCIVS-UNESCO CEE CEE SEE CEE WEB EAP ECEAT ECF ECOVAST EEB EFTE EGF EPCE ETP EU EUCC EURONET EVU EWPCA EYFA FACE FOA FoEI GLOBE GLOBE HUC IASP ICASE ICID ICLEI IFHE IGS IGU INEM INforSE Action for Solidarity, Equality, Environment and Development Association of Central European Networks for Electronic Tel-ecommmunication Alliance of Northern Peoples for Environment and Development Association for Progressive Communication Association of Plastic Societies Avalon Foundation Climate Action Network, Central and Eastern Europe Coordination Committee for International Voluntary Service, UNESCO Central and Eastern Europe BankWatch CEE BankWatch Network South Eastern Europe Central and Eastern European Working Group for the Enhancement of Biodiversity Environmental Action Programme European Center for Eco Agro Tourism European Cyclist Federation European Council for the Village and Small Town European Environmental Bureau (T&E) European Federation for Transport and Environment European Grassland Federation Environmental Partnership for Central Europe Environmenal Training Program European Union European Union for Coastal Conservation European Association for National Healthy Cities Networks European Vegetarian Union European Water Pollution Control Association European Forest Action Union of Hunters Societies of Europe Foundation of Organic Architecture Friends of the Earth International Global Legislators Organisation for a Balanced Environment Global Learning and Observations to Benefit the Environment Hucul International Federation International Association of Science Parks International Council of Associations for Science Education International Commission for Irrigation and Drainage International Council for Local Environmental Initiatives International Federation of Home Economics International Geographic Society Internationale Gesellschaft fur Umwelterziehung und Umweltaufklarung International Network of Environmental Management International Network for Sustainable Energy 4 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

6 S K R A Ć E N I C E ISC IUAPPA IUCN IVU IYNF LEAP MoE NARDA NEAP NGO PHARE REC SCI TVE UIS UN UNEP USD WBCSD WOSM WWF YEE Institute for Sustainable Communities International Union for Air Pollution Prevention Associations International Union for the Conservation of Nature International Vegetarian Union International Young Friends Local Environmental Action Programme Ministry of Environment National Association of Regional Development Agencies National Environmental Action Programme Non-governmental organisation Poland and Hungary Assistance to Restructure the Economy The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe Service Civil International (Slovak Union of Nature and Landscape Protectors) Television Trust for Environment Union Internationale de Speleologie United Nations GRID International Network-United Nations Environmental Program United States Dollar World Business Council for Sustainable Development World Organisation of Scouts Movements World Wide Fund for Nature Youth and Environment Europe D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 5

7 6 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

8 Zahvale Priprema ovakve publikacije predstavlja značajan ulog vremena i osobnog angažmana relativno velikoga broja ljudi, posebice kada se uzme u obzir da je pored izrade direktorija provedeno i cjelovito istraživanje stanja organizacija civilnog društva, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u ostalim zemljama Jugoistočne Europe. Nadalje, cijeli je postupak bio nužno dodatno opterećen vremenskim rokovima koje smo sami sebi postavili, kako bismo uskladili proces koji se odvijao paralelno u nekoliko zemalja regije. Zahvalnost prvenstveno upućujemo donatoru, Švedskoj agenciji za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA), posebice Helen Holm i Magdaleni Svensson, koje su omogućile da REC izda ovu publikaciju u okviru većeg projekta potpore organizacijama civilnog društva u zemljama Jugoistočne Europe (program SECTOR). Zahvalnost također dugujemo 70 udruga u Hrvatskoj čiji su članovi ispunili upitnik. Zahvalnost upućujemo i na dvadesetak predstavnika udruga i stručnjaka koji su prošli kroz cjelovit postupak provedbe osobnih intervjua. Za njih je izrađen ovaj direktorij i za njih je provedeno ovo istraživanje, te se nadamo da će poslužiti svojoj svrsi. U osmišljavanju i provedbi istraživanja sudjelovali su Robert Atkinson, Adriana Craciun, Richard Filcak, Dana Carmen Romanescu, Jerome Simpson, Stephen Stec, Orsolya Szalasi, Kaidi Tingas i Magdolna Toth- Nagy. Oni su razvijali metodologiju, oblikovali upitnike, provodili ispitivanja u pojedinim zemljama regije, analizirali prikupljene podatke i interpretirali rezultate istraživanja. Szilvia Pandi Szegedi sakupljala je i obradila podatke za elektronički format, i tako zapravo omogućila provedbu analize stanja nevladinih udruga. Dodatnu stručnu podršku pružili su Erzsebet Aszalos, Entela Pinguli i Todd Schenk, dok je Laszlo Leitold kontinuirano pružao administrativnu podršku projektu. Profesorica JoAnn Carmin s Tehnološkog instituta u Massachusettsu, SAD, pružila nam je vrijedne savjete glede oblikovanja upitnika. Izgled direktorija dugujemo Patriciji Barna, Sylviji Magyar i Robertu Adamu. Tekst su uredili David Landry i Steven Graning. Emese Gal pomno je pratila neposredan proces proizvodnje publikacije. Urednički dio posla i koordinaciju cjelovitog procesa obavili su Richard Filcak i Robert Atkinson, u uskoj suradnji s Dalijom Matijević, koja je uredila hrvatsku verziju Direktorija. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 7

9 P R E G L E D N A K A R T A R E G I J E 8 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

10 Uvod Pred vama je hrvatski Direktorij organizacija civilnog društva. Prikupili smo ne samo uobičajene osobne i opisne podatke o udrugama, već i činjenice utvrđene kroz istraživanje i procjenu statusa organizacija civilnog društva u zemlji. Istraživanje i Direktorij proizvodi su sveobuhvatnog programa podrške udrugama "Supporting Environmental Civil Society Organisations in South Eastern Europe (SECTOR)", koji REC provodi u razdoblju od uz financijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju (Swedish International Development and Cooperation Agency - SIDA). Iako rečeni program podrazumijeva različite oblike pomoći udrugama, kao što su primjerice programi financijskih potpora projektima udruga, procjene stanja pojedinih organizacija, sudjelovanje u procesu umrežavanja i provedba programa osposobljavanja usmjerenih na podizanje kapaciteta udruga i njihovih članova, okosnicu ovog programa potpore ipak predstavljaju: jačanje uloge civilnog društva u urbanim okruženjima i njegova održivost. Provedeno istraživanje podrazumijeva tri konkretna rezultata. Prvi je omogućavanje udrugama da se uključe u novo izdanje Direktorija na nacionalnoj i regionalnoj razini zemalja Jugoistočne Europe. Drugi je utvrđivanje trenutačnog stanja organizacija civilnog društva u njihovom operativnom okruženju, te analiza izazova i mogućnosti s kojima se one susreću. Treći je taj, da saznanja koja su rezultat provedenog istraživanja pomažu u pripremi i planiranju daljnjih oblika podrške udrugama, koje će REC provoditi u okviru SECTOR programa do godine. Direktorij je osmišljen kao korisno oruđe onima koji rade s ili u organizacijama civilnog društva. U svojoj tiskanoj i elektronskoj verziji, on je besplatan izvor informacija predstavnicima svih interesnih skupina. Prikazi pojedinih organizacija podrazu-mijevaju njihove nazive na hrvatskom i engleskom jeziku, kontakt podatke, te opis njihovih osnovnih aktivnosti i prioriteta. Nismo uspjeli uključiti sve skupine koje djeluju u okviru problematike očuvanja okoliša u Hrvatskoj, no prikupljeni podaci predstavljaju značajan broj onih koji zaista djeluju. Ispričavamo se za svaku počinjenu pogrešku i previd. Pozivamo sve organizacije koje uoče pogreške u svojim podacima, da ispravke pošalju u REC koristeći ovdje priloženi obrazac, ili pak on-line na REC web straniciwww.rec.org/rec/databases/ngo_dir ectory_see/find.html gdje će se ispravke kontinuirano unositi. Ovaj će sustav kontinuirano omogućavati obnovljenu i suvremenu elektronsku verzija Direktorija okolišnih udruga. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 9

11 10 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

12 Metodologija istraživanja Direktorij i istraživanje provedeni su u tri stadija: sakupljanje podataka iz svih dostupnih izvora; distribucija upitnika organizacijama civilnog društva (u svrhu prikupljanja podataka za Direktorij); i provedba polu-strukturiranih osobnih intervjua s istaknutim predstavnicima civilnog društva u Hrvatskoj (u svrhu prikupljanja dodatnih podataka za potrebe provedbe SECTOR programa). Tako su prikupljeni kvantitativni i kvalitativni podaci, relevantni za ovo tematsko istraživanje. Istraživanje je bilo usmjereno tematski i oblikovano u 5 modula. Dvije osnovne tematske smjernice podrazumijevaju: stanje razvoja organizacija (unutrašnje okruženje), pravne, gospodarske, socijalne i okolišne uvjete u pojedinim zemljama koji značajno utječu na organizacije civilnog društva (vanjsko operativno okruženje). Istraživanje je bilo strukturirano u okviru sljedećih 5 modula: zakonodavni i regulatorni okvir; resursi; ljudski i organizacijski kapaciteti; baza informacija i znanja; i odgovornost i vjerodostojnost udruga u javnosti. Upitnik je bio razvijen i distribuiran od strane nacionalnih ureda REC-a tijekom lipnja/srpnja godine. Podijeljen je u dva odjeljka: odjeljak A korišten je za prikupljanje osobnih podataka o pojedinim organizacijama civilnog društva, dok je odjeljak B oblikovan kao detaljnija analiza pojedine organizacije, no tako prikupljeni podaci povjerljivi su i nisu neposredno korišteni u Direktoriju, već su objedinjeni u analitičkom djelu istraživanja i procjene potreba nevladinog okolišnog sektora u zemljama Jugoistočne Europe (Prilog 1. Direktoriju donosi cjeloviti prikaz upitnika). Elektronička verzija upitnika distribuirana je putem interneta, elektroničkih mailing lista i uz pomoć baza kontakt podataka. Nacionalni ured REC-a pripremio je verziju Direktorija na hrvatskom jeziku. Organizacije civilnog društva pozvane su na sudjelovanje u istraživanju putem ispunjavanja i dostavljanja popunjenog upitnika. Prikupljeni upitnici prevedeni su potom na engleski jezik i uključeni u jedinstvenu bazu podataka. Hrvatska verzija Direktorija objedinjava podatke iz ukupno 68 popunjenih upitnika. U posljednjoj, terenskog fazi istraživanja (srpanjkolovoz 2006.) istraživački tim REC-a proveo je 21 osobni polu-strukturirani intervju s voditeljima pojedinih organizacija civilnog društva, pravnim stručnjacima, predstavnicima donatora, državnim službenicima i predstavnicima drugih relevantnih interesnih skupina. Podaci prikupljeni putem upitnika, kao i podaci iz osobnih intervjua uspoređivani su s podacima iz otvorenih dostupnih izvora, nakon čega je strukturiran nacrt cjelovite procjene civilnog društva aktivnog u podričju zaštite okoliša i održivog razvoja. Osnovni zaključci navedeni su u Direktoriju, no cjelovit tekst i preporuke navode se u posebnom izvješću. Publikacija je strukturirana u tri osnovna dijela: uvod, analiza stanja i direktorij. Uvod sadržava opis ciljeva i metodologije. Analiza stanja u zemlji podrazumijeva, između ostaloga, usporedbu podataka iz godine s podacima koje je REC sakupio u prethodnom istraživanju provedenom u godini. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 11

13 P R I M J E R P R O F I L A U D R U G E Naziv nevladine udruge (uobičajeno korištena kratica naziva udruge) Osoba odgovorna za pravno zastupanje udruge Godina osnutka i službene registracije udruge Vrsta registracije Izvor financiranja udruge* Prioritetne tematske odrednice rada udruge* Prioritetne ključne aktivnosti udruge* Poznavanje jezika (osim majčinskog) u pismu i govoru ČAKOVEC ZAŠTITARSKO-EKOLOŠKA ORGANIZACIJA NOBILIS (ZEON) Eco Association Nobilis ZEO Nobilis Vrtna 1, Šenkovec Čakovec, Hrvatska Tel: (40) Fax: (40) zeo.nobilis@ck.t-com.hr Voditelj udruge: Siniša Golub, Direktor Osoba za kontakt: Ana Bajsić, Voditeljica ureda Godina osnutka: Godina registracije: Vrsta registracije: udruga Broj zaposlenih: 2 Broj članova: 38 Broj dobrovoljaca: 12 Godišnji proračun: EUR Izvor financiranja: Osnovne tematske odrednice: Aktivnosti: Razina djelovanja: lokalna, regionalna (regija/županija unutar Hrvatske), nacionalna, međunarodna Članstvo u krovnim organizacijama: na nacionalnoj razini - Zeleni forum, Dravska liga, Zeleni telefon; regija Istočne Europe - Dunavski forum Poznavanje jezika: engleski, slovenski, njemački Key publications: NOBILIS tromjesečnik tematske brošure i priručnici razglednice plakati Bilten Zlenog foruma Naziv nevladine udruge na engleskom jeziku i kratica Kontakt podaci: adresa, brojevi telefona i faksa, e- mail adresa i URL Osoba za kontakt Broj zaposlenih u udruzi, broj članova i dobrovoljaca Godišnji proračun udruge Razina djelovanja udruge (lokalna, nacionalna ili međunarodna)* Članstvo u krovnim organizacijama * Pogledati detaljnu listu znakovlja na unutrašnjoj stranici omota 12 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

14 Kako koristiti ovaj Direktorij Odjeljak analize stanja u zemlji sadržava kartu Hrvatske i pregled nevladinog sektora temeljen na statističkim podacima prikupljenim u godini. U Direktoriju se navode nevladine udruge abecednim redom, i to po kriteriju grada u kojem djeluju ili u kojem su osnovane. U slučaju kada je nekoliko organizacija iz istog grada, popis udruga uređen je abecednim redom prema nazivima. Opis pojedine nevladine udruge donosi sljedeće informacije: izvorni oblik naziva udruge, verziju naziva na engleskom jeziku, najčešće korištenu kraticu naziva; kontakt podaci s adresom, brojem telefona, brojem faksa, adresom, internetskom stranicom; kontakt osoba kojoj se treba obratiti u slučaju bilo kakvog pitanja vezanog uz udrugu; odgovorna osoba osoba koja pravno zastupa udrugu; godina osnutka, ili godina kada je udruga započela s djelovanjem; broj članova; broj stalno zaposlenog osoblja i broj osoblja zaposlenog na pola radnog vremena (plaćeno osoblje), broj dobrovoljaca (neplaćeno osoblje); godišnji proračun, prikazan je oznakama kategorija od B1 do B9. Upute za korištenje oznaka nalaze se na unutrašnjoj strani omota; izvori financiranja prikazani su oznakama od F1 do F7 - upute za korištenje oznaka nalaze se na unutrašnjoj strani omota; osnovne publikacije koje udruga izdaje; razina ili područje djelovanja udruge - pretpostavljene su četiri različite razine djelovanja: lokalna razina ili djelovanje u okvirima lokalne zajednice, regionalna razina u zemlji, nacionalna i međunarodna razina. Udruga može djelovati na više razina istovremeno; članstvo u krovnoj organizaciji i/ili mreži; strani jezici kojima se članovi udruge aktivno služe; tematske cjeline u okvirima kojih udruga djeluje - prikazane su oznakama od T1 do T26. Upute za korištenje oznaka nalaze se na unutrašnjoj strani omota; aktivnosti koje udruga redovno provodi - prikazane su oznakama od T1 do T25. Upute za korištenje oznaka nalaze se na unutrašnjoj strani omota; interes za partnerske projekte prikazan je uz pomoć tri (3) oznake: PP1 lokalno, PP2 nacionalno i PP3 međunarodno; komentari: kratak opis uspješno provedenih aktivnosti, završenih projekata, i sl. za organizaciju relevantnih informacija; U opisu svake pojedine udruge, prikazani su samo oni podaci za koje je udruga omogućila traženu informaciju. Nadalje, kao pomoć korisnicima, navode se i dva dodatna popisa udruga koje su izlistane prema sljedećim kriterijima: abecednim redom po državi, te po engleskoj verziji naziva pojedine organizacije; abecednim redom po prioritetnim interesima, te po državi. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 13

15 14 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

16 Direktorij on-line Hrvatske udruge koje su sudjelovale u istraživanju uključene su također i u Direktorij organizacija civilnog društva u Jugoistočnoj Europi koji je dostupan na web adresi: < _SEE/Find.html >. Ova elektronička, za korištenje vrlo pristupačna baza podataka koja se redovito obnavlja, nudi četiri (4) načina pretraživanja koji se mogu koristiti zasebno ili u kombinaciji: udruge razvrstane po državama udruge razvrstane po gradovima (mjestima) udruge razvrstane po nazivima (engleski nazivi) udruge razvrstane po prioritetima (temeljeno na prethodno odabranoj listi prioriteta) Direktorij on-line podrazumijeva još nekoliko dodatnih mogućnosti: mogućnost ispisa popisa udruga ili pojedinačnih cjelovitih prikaza poiedinih organizacija slanje i zaprimanje komentara i sugestija za poboljšanje kvalitete Direktorija on-line slanje i zaprimanje zahtjeva za tiskanim primjerkom posljednjeg izdanja Direktorija udruga slanje i zaprimanje novih podataka od strane pojedinih udruga Nadalje, udruge koje nisu navedene u posljednjoj verziji Direktorija mogu samostalno kreirati obrazac za svoje ulazne podatke, koji tada postaje dio cjelovite baze podataka. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 15

17 16 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

18 Općenito o udrugama PRIKUPLJENI PODACI Ispunjeni upitnici 70 REGISTRACIJA Broj formalno-pravno registriranih i neregistriranih udruga ČLANSTVO Broj članova u Hrvatskoj Članova po udruzi od 3 do Prosječni broj članova po udruzi 236 GODIŠNJI PRORAČUN Ukupni proračun udruga Prosječni proračun (procjena) Najčešći raspon proračuna 69 registriranih 1 neregistrirana BROJ ZAPOSLENIH Plaćeno osoblje 69 (puno/pola radnog vremena) Neplaćeno osoblje (volonteri) Odnos plaćeno/neplaćeno osoblje 1: EUR EUR 23% proračuna je u kategoriji 6 ( EUR) Udio udruga u najnižoj i najvišoj proračunskoj kategoriji i njihov doprinos u ukupnom iznosu proračuna udruga 14% udruga (kategorija 1, bez proračuna) predstavlja 0% ukupnog iznosa godišnjih proračuna svih udruga 10% udruga (kategorija 8, iznad EUR) predstavlja 43% ( EUR) ukupnog iznosa godišnjih proračuna svih udruga 3 OSNOVNA IZVORA SREDSTAVA UDRUGA IF10 članarina 78,6% IF1 donacije ili programi financijskih 64,3% potpora hrvatske Vlade i/ili javnog sektora IF7 sponzorstva, donacije ili programi 50% financijskih potpora pojedinih hrvatskih gospodarstvenika/korporacija 5 PRIORITETNIH TEMATSKIH PODRUČJA KOJIMA SE BAVE HRVATSKE UDRUGE T11 obrazovanje za okoliš/ 85,7% održivi razvoj T19 održivi razvoj 74,4% T4 biološka raznolikost 60% T25 otpad 54,3% T21 turizam /održivi-/eko-turizam 54,3% 3 OSNOVNE VRSTE AKTIVNOSTI HRVATSKIH UDRUGA A7 obrazovanje 95,7% A2 kampanje jačanja svijesti javnosti 81,4% A10 razdioba informacija 71,4% D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 17

19 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A GRAFIKON 1. Godina osnutka udruge (%) Kategorija 1. do Kategorija Kategorija Kategorija GRAFIKON 2. Razina djelovanja udruga (%) Podaci predstavljaju stvarni broj ispitanih udruga i udio od ukupnog broja ispitanih udruga. Usporedba podataka iz i godine Od do godine broj ispunjenih upitnika koje je REC zaprimio kroz istraživanje od strane udruga smanjio se sa 107 na 70. Smanjenje otežava neposrednu usporedbu prikupljenih podataka, te je korištenje prosječnih vrijednosti u ovom slučaju pouzdanije. U godini hrvatske okolišne udruge prijavile su članova (njih je okupljeno u samo jednoj udruzi koja međutim nije uključena u istraživanje u godini). U godini udruge su međutim prijavile članova (najveća udruga ima članova). Čini se da postoji znatan pad članstva (čak i u slučaju kada se izuzme najveća organizacija iz godine). Međutim, uzimajući u obzir broj zaposlenih osoba u nevladinom sektoru i razinu uključenosti volontera, jasno je vidljiv porast broja angažiranih osoba. Broj zaposlenih neznatno se povećao s 58 na 69 zaposlenih osoba, dok je broj volontera porastao s na osoba (čak i u slučaju kada se u obzir uzima manji uzorak). Također, omjer plaćenih kadrova naspram neplaćenih povećao se sa 1:26 na 1:89. Posebice je važno naglasiti činjenicu povećanja prosječnog broja plaćenih kadrova po udruzi, iako i dalje vrijedi prosjek od jedne zaposlene osobe po jednoj udruzi. Ukupni operativni proračun udruga povećao se sa EUR na EUR (također je korišten znatno manji uzorak no u godini). Prosječna okolišna udruga u Hrvatskoj ima prosječni operativni godišnji proračun od EUR, u sporedbi sa situacijom iz godine kada je iznosio EUR. Udio okolišnih udruga s minimalnim proračunom (manje od 500 EUR) smanjio se sa 35% na sadašnjih 21%. U godini, samo je 3% udruga prijavilo proračun veći od EUR. U godini taj se postotak povećao na 10%, te udruge koje pripadaju u tu kategoriju predstavljaju 43% ukupnog proračuna udruga (u usporedbi s 31% u prijašnjem istraživanju). 18 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

20 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A Ovi podaci ukazuju na postupno koncentriranje sredstava u većim i profesionalnije ustrojenim organizacijama, dok se broj manjih udruga postupno smanjuje (iako još uvijek manje udruge čine 80% ukupnog broja udruga). Analizirajući izvore financiranja, u Hrvatskoj je razvoj situacije vrlo zanimljiv. Donacije i programi f inancijskih potpora projektima udruga iz stranih/međunarodnih izvora nisu rangirani među najznačajnija tri izvora financijskih sredstava udruga u godini. U istraživanju iz godine, rečeni se izvori f inanciranja nalaze na trećem mjestu po važnosti. Članarine, donacije/programi financijskih potpora projektima udruga iz domaćih izvora, posebice sredstva iz državnog proračuna, te domaća sponzorstva gospodarskog sektora navode se kao tri najzastupljenija izvora financiranja u godini. Hrvatska se ovime razlikuje od ostalih zemalja regije, sudionica u istraživanju. Nema značajnog pomaka u prioritetnim područjima djelovanja kod hrvatskih okolišnih udruga. Kao prioritetna područja djelovanja udruga istaknuti su, kako tako i godine, obrazovanje o zaštiti okoliša, očuvanje biološke raznolikosti i održivi turizam. Novija problemska cjelina koja zaokuplja pažnju okolišnih udruga u godini je gospodarenje otpadom, što jasno navodi na sve veći značaj potrošačkog društva i turizma kao gospodarske grane. Obrazovanje, jačanje svijesti javnosti i širenje informacija ostaju najzastupljenije aktivnosti okolišnih udruga u godini. Jasno je uočljiv pomak godina starosti organizacija u kontekstu usporedbe podataka iz i iz godine godine uobičajene su bile organizacije osnovane prije godine. Sada te organizacije nisu više najbrojnije, već polako brojčano nadvladavaju organizacije registirane iza godine do danas. Što se tiče razine djelovanja udruga, značaj djelovanja u lokalnoj zajednici izjednačio se s Osnovne činjenice Zakonodavni okvir koji određuje postupak registracije udruga u Hrvatskoj vjerojatno je najkvalitetniji u regiji Jugoistočne Europe. Okolišne udruge smatraju svoj pravni status i odgovornosti ozbiljnima, iako su neke od njih sklone rastezanju značenja pravnih odrednica. Opsežni zakonski zahtjevi sprječavaju/otežavaju osnivanje zaklada. Ukidanje poreznih olakšica i općenito nepovoljan porezni režim doprinijeli su nastanku nepovjerenja između civilnog i državnog sektora. Favoriziraju se domovinske (nacionalno-kulturne i folklorne, patriotske, ratno veteranske, itd.) organizacije civilnog društva. Nedostatan i nedosljedan odgovor udrugama na zahtjeve za pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje u odlučivanju o okolišu uzrok je mišljenju javnosti kako država organizacije civilnog društva, posebice okolišne udruge, ne smatra ravnopravnim društvenim partnerima. Pravni okviri za pristup javnosti informacijama i sudjelovanje u odlučivanju o okolišu postoje, no nedostaje dosljedna primjena i provedba. Pravni sustav RH ne pogoduje izvornom obliku pravnog zastupanja javnog interesa, iako je na znatno višoj razini od sustava u ostalim zemljama regije. Okolišne udruge navode pravnu pomoć i stručnost kao svoje najznačajnije potrebe. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 19

21 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A regionalnim aktivnostima udruga. Ovaj podatak možda ukazuje na širenje djelovanja udruga iznad razine isključive usmjerenosti na interese i potrebe lokalnih zajednica. Zakonodavni i regulatorni okvir Hr vatska je usvojila jednostavan i brz postupak registracije udruga. Također, dostupne su smjernice i pomoć tijekom postupka registriranja, tako da dodatna pravna pomoć u tome udrugama nije potrebna. Hrvatske okolišne udruge smatraju svoje pravne obveze ozbiljnima i nastoje uskladiti svoj pravni status aktivnostima koje trenutačno provode. Međutim, rečena jednostavnost postupka registracije odnosi se isključivo na udruge, dok je postupak registracije zaklada znatno zahtjevniji i složeniji. Istovremeno, okolišne udruge otvoreno priznaju da razvlače odrednice razumijevanja i tumačenja svojih pravnih obveza, osobito u smislu financiranja i poreza. Sadašnji porezni režim smatra se izrazito nepovoljnim u odnosu na organizacije civilnog društva, a udruge općenito uzevši ne misle da će se to stanje promijeniti u bližoj budućnosti. Smatraju da je trenutačna vlast neprijateljski nastrojena prema organizacijama civilnog društva. Izrazito sporna je točka ukidanja izuzeća od plaćanja poreza na dodanu vrijednost iz godine, što doprinosi javnom mišljenju o Hrvatskoj kao jednoj od zemalja s najnepovoljnijim poreznim režimom za organizacije civilnog društva. To je imalo za posljedicu odlazak nekoliko međunarodnih (donatorskih) organizacija iz Hrvatske. Međutim, porezne olakšice su ipak dostupne u slučaju nekih donacija, a posebni status oslobođenja od plaćanja PDV-a na nabavu roba i usluga iz inozemnih donacija imaju humanitarne udruge. Unatoč značajnim naporima koji se poduzimaju u financiranju udruga iz državnog proračuna kroz Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, procesi i odnosi države prema nevladinom sektoru smatraju se nedovoljno transparentnima. Zakonodavni okvir pristupa pravosuđu nedostatan je, no ipak je evidentirana nešto viša razina razvijenosti rečenog sustava u odnosu na druge države Jugoistočne Europe. Hrvatske udruge dijele sa svojim bosanskim kolegama ekstremno negativan stav prema nacionalnom pravnom sustavu, kako zakonodavnom tako i provedbenom. Također, predstavnici nevladinog sektora rijetko bivaju uključeni u izradu nacrta zakona, iako je jedan od pozitivnih primjera bio nedavni proces donošenja Zakona o ambalažnom otpadu. Ipak, Hrvatska je obavila kvalitetan posao na razvijanju pravnih okvira za pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu, te je čak razvila i internetske obrasce za pristup javnosti informacijama. No rezultati ipak nisu zadovoljavajući i udruge imaju snažan dojam da su državne strukture potpuno neosjetljive na njihove potrebe i uvjete rada. Velik dio udruga smatra da je pravna stručnost njihova velika potreba, te su mnogi zatražili dodatno obučavanje u tom kontekstu. Resursi U Hr vatskoj je situacija f inanciranja nevladinog sektora značajno drugačija no u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, u kojima još uvijek dominira financijska pomoć iz stranih izvora. Hrvatske okolišne udruge navode sredstva prikupljena iz članarina kao najčešći i najzastupljeniji način financiranja. Na drugom mjestu po značaju navode se programi potpora projektima udruga iz domaćih proračunskih sredstava. Na trećem mjestu po značaju našla su se sponzorstva/ darovnice domaćih gospodarskih subjekata. Unatoč uobičajenosti članarina kao izvora financiranja, većina udruga smatra ih manje važnima za stvaranje prihoda. Zbog toga se najvažnijim izvorom prihoda smatraju donacije/darovnice domaćeg državnog/javnog sektora. Međutim, darovnice stranih zaklada navode se kao relativno važnije od sredstava iz domaćih zaklada. 20 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

22 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A Osnovne činjenice Domaći su se izvori financiranja tijekom posljednjih nekoliko godina povećali. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva poboljšala je izvore financiranja udruga, iako je moguće da kao donator u okviru nevladinog sektora iskazuje izraženu dominaciju. Međutim, hrvatski primjer ipak može poslužiti kao model za ostale zemlje regije Jugoistočne Europe. Programi lokalnih uprava značajan su izvor financiranja za udruge, no rečeni su programi opterećeni nejasnim procedurama i kriterijima. No, važno je naglasiti kako se situacija ipak poboljšava. Strani donatori povlače se s domaćeg tržišta, te postoji opasnost da bi mogla izostati potpora politički manje favoriziranim aktivnostima, koju su strani donatori osiguravali u proteklom razdoblju. Općenito uzevši, hrvatske okolišne udruge pokazuju pozitivniji financijski status u usporedbi s njihovim kolegama iz Jugoistočne Europe. Prioriteti donatora na udaru su kritike stoga što ne odražavaju potrebe okolišnih udruga. Dvije trećine hrvatskih udruga izjavljuju da raspolažu adekvatnom opremom, što je znatno više od prosjeka regije. Više od jedne trećine hrvatskih okolišnih udruga obavlja svoju djelatnost u neslužbenim radnim prostorima ili pak izjavljuje da uopće ne trebaju radni prostor. Hrvatske okolišne udruge teško zadržavaju stalne zaposlenike, jer ne mogu ponuditi dovoljno primamljiva osobna primanja. Manji broj okolišnih udruga financijski je samodostatan. Organizirani razvoj filantropije polako se pokreće u Hrvatskoj. Vidljivi su pozitivni pokazatelji povećanja potpora iz gospodarskog sektora. Evidentna je činjenica da se hrvatsko civilno društvo pomaklo izvan okvira tradicionalnih stavova prema stranim fondovima i ohrabrilo za pristup domaćim izvorima f inancijskih sredstava iz javnih i privatnih fondova. Razlike u sastavu i zastupljenosti različitih domaćih fondova u odnosu na druge zemlje Jugoistočne Europe mogu se objasniti važnošću i utjecajem središnje i lokalne vlasti kao izvorom prihoda za udruge, posebice važnošću Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Ovo odražava situaciju punjenja domaćih fondova, koja se dešava uporedo sa smanjivanjem stranih sredstava potpore. Međutim, stvaranje vlastitih prihoda trenutačno se za okolišne udruge čini manje važnim, a financiranje iz javnog sektora, posebice putem ugovornih odnosa, još je uvijek prilično neredovito i možda ta činjenica ukazuje na manjak društvene i institucionalne svijesti o značaju rada udruga ili pak na manjak povjerenja društva u rad udruga i njihovu stručnost. Prosječni proračun okolišnih udruga u Hrvatskoj u zadnjih se pet godina znatno povećao. U godini REC je kao najuobičajeniju zabilježio kategoriju proračuna ispod 500 EUR. Sada je najzastupljenija kategorija « EUR», a odmah za njom slijedi kategorija « EUR». Međutim, treba imati na umu da je uzorak sada manji nego prije pet godina, što može biti uzrokom nekih nepravilnostu u procjeni nastalih promjena. Također, 20% okolišnih udruga ima proračun ispod 500 EUR, što je i dalje relativno velik broj. D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 21

23 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A Osnovne činjenice Koncepcija strateškog vodstva, upravljanja procesima i korištenje odgovarajućih alata općenito su dobro poznati i korišteni od strane hrvatskih okolišnih udruga. Mnoge okolišne udruge smatraju nužnom potrebu za boljom suradnjom i komunikacijom s državnim institucijama, stoga što raste razina njihovog interesa i sudjelovanja javnosti u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša. Okolišne udruge izrazito su orijentirane ka pitanjima pristupa Europskoj uniji. Hrvatske udruge općenito su jake, no postoji opasnost glede njihovog opstanka i učinkovitosti, vezana za njihove sposobnosti i mogućnosti provedbe projekata uslijed nedostaka kadrova i nedostatne infrastrukture, što se posebice odnosi na manje organizacije. Posebno je također naglašena relativno slaba i neujednačena potpora javnosti radu i nastojanjima udruga. Primjerice, potpora javnosti izrazitija je na sjeveru, zapadu i sjeverozapadu Hrvatske, što je vjerojatno posljedica tamošnjeg izrazitijeg ekonomskog razvitka. Ljudski i organizacijski kapaciteti Okolišne su udruge u Hrvatskoj općenito svjesne važnosti primjene metoda strateškog vodstva u kontekstu njihove bolje učinkovitosti. Također, dobro im ide razvoj i korištenje strateških planova, zadovoljavajući tako potrebe svog neposrednog operativnog okruženja i stvarajući solidne uvjete za ostvarivanje svojih misija. Strukturalno gledajući, hrvatske okolišne udruge prilično su fleksibilne, tj. općenito uzevši radi se o jakim organizacijama koje mogu podnijeti promjene. Većina ispitanih hrvatskih okolišnih udruga smatra da su uspješno poslovale tijekom prošle godine. Međutim, još uvijek imaju značajnih problema u komunikaciji i suradnji s državnim institucijama, kao i u pridobivanju interesa javnosti za aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša. Većina aktivnosti hrvatskih okolišnih udruga usmjerena je trenutačno na pitanja vezana uz pristupanje EU-u i fondovima EU-a. Stoga udruge naglašavaju potrebu bolje informiranosti o ustroju, propisima i modelima f inanciranja Europske unije. Dodatno se naglašava potreba za osposobljavanjem u pisanju prijedloga projekata koje udruge mogu prijaviti za sredstva iz fondova EU-a. No udruge uvijek iznova naglašavaju činjenicu kako problematika pristupanja EU-u, strategije koje primjenjuju pojedina tijela vlasti, kao i prioriteti donatora imaju značajan utjecaj na učinkovitost provedbe i ispunjavanja njihovih misija. Samo mali broj udruga smatra da ispunjavanje njihovih misija nije pod utjecajem i pritiskom naprijed navedenih čimbenika. Jačanje kapaciteta hrvatskih okolišnih udruga i dalje ostaje njihova naglašena potreba. Međutim, kako su udruge u Hr vatskoj općenito razvijenije no u drugim zemljama Jugoistočne Europe, jačanje njihovih kapaciteta naglašava se više u kontekstu profesionalizacije ili proširenja sposobnosti za uključivanje u proces pristupanja EU-u, za samof inanciranje, samoodrživost, te kompetentno bavljenje pravnim pitanjima. Udruge zapošljavaju malen broj stalno zaposlenih ili honorarnih djelatnika, sa samo jednim plaćenim zaposlenikom naspram 89 volontera, što pridonosi činjenici da hrvatske udruge zapošljavaju najmanje plaćenog osoblja u usporedbi s drugim zemljama u regiji. Općenito uzevši, prevladava stav da je u okviru nevladinog sektora angažirano premalo stručnjaka i mladih. Stoga su ljudi zaposleni u udrugama preopterećeni i stalno izloženi premoru i zasićenju. Dodatno, niska osobna 22 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

24 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A Osnovne činjenice Postoje slabosti u sustavu informiranja javnosti o održivom razvoju i zaštiti okoliša, no uglavnom, po mišljenju udruga, uslijed nepostojanja učinkovitog sustava širenja i razdiobe rečenih informacija. Službene informacije dostupne udrugama loše su kakvoće (zastarjele, loše predstavljene, nepouzdane). Distribucija službenih informacija o održivom razvoju i zaštiti okoliša (kako aktivna, tako i pasivna) nedostatna je i udruge navode izrazitu potrebu za unaprjeđenjem toga sustava, koji se uglavnom odnosi na državne institucije i organizacije. Gotovo sve okolišne udruge pozdravljaju poboljšanja u sustavu razmjene, kako fizičkih tako i virtualnih informacija s državnim institucijama i organizacijama, istovremeno tražeći veću otvorenost i preglednost sustava odgovornosti vladinog sektora i otvorenost ka svim oblicima sudjelovanja i uključivanja javnosti. Hrvatske okolišne udruge predstavljaju značajne izvore informacija, stoga što kvalitetno održavaju svoje zbirka knjiga, časopisa, izvadaka iz dnevnog tiska, brošura, CD-ROMova, baza podataka, zbirki statističkih podataka o okolišu, te općenito smatraju da njihova organizacija ima primjerene kapacitete/vještine/znanja o specifičnim temama zaštite okoliša koje su posebno u fokusu njihovih interesa. Ipak, sve udruge izražavaju želju za dodatnim osposobljavanjem i unaprjeđenjem svojih znanja. Udruge obično za svoj rad sakupljaju sekundarne informacije. Njih oko 50% opremljeno je za izdavaštvo i održavanje baza podataka, a njih 20% raspolaže GIS sustavom. Leci, brošure i članci najpopularniji su oblici informacija. Za širenje informacija udruge rado koriste e-poštu i bogati izbor ne-elektroničkih alata. Širenje informacija, po mišljenju udruga, otežano je nezainteresiranošću medija i cenzurom. primanja vode ka osipanju kvalitetnih kadrova. Udruge u Hrvatskoj imaju prilično ujednačen udio zaposlenih/angažiranih muškaraca i žena, s time da je broj žena neznatno veći. Baze informacija i znanja Što se tiče operativnog okruženja okolišnih udruga, njih 43% opisuje općenitu dostupnost informacija o održivom razvoju i zaštiti okoliša kao neodgovarajuću, dok njih 50% smatra rečenu razinu dostupnosti primjerenom. Okolišne udruge naglašavaju da internetska stranica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sadržava značajnu količinu podataka, no istovremeno postoji niz baza podataka koje su nedostupne za javnost. Što se tiče kakvoće rečenih informacija, praktično sve ispitane udruge naglašavaju potrebu poboljšanja učestalosti informacija (92%), poboljšanja načina predstavljanja informacija (92%) i poboljšanja pouzdanosti (82%) službenih informacija Glede aktivne razdiobe informacija, više od 80% udruga smatra da je napredak sustava potreban, posebice u smislu olakšavanja pristupa informacijama, razdiobe informacija putem medija, pristupa elektronskim i tiskanim obrascima, dostupnosti putem javnih informacijskih centara. Službeni odgovori na zahtjeve za informacijama također su negativno ocijenjeni, s tim da se ističe da udruge ipak ovise o neslužbenim izvorima informacija, a kakvoća i dostupnost službenih informacija ovise u velikoj mjeri o osobi kojoj je upit za informacijom upućen. Nadalje, udruge smatraju da predstavnici lokalnih vlasti raspolažu izrazito slabim sustavom D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 23

25 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A prikupljanja informacija. Takvi su sustavi kvalitetni i učinkoviti samo u nekoliko županija. U vezi poboljšanja mehanizama razmjene informacija s vlastima, 85% udruga pozdravlja ideju fizičkih foruma, dok njih 82% pozdravlja i ideju provedbe virtualnih foruma. Što se tiče organizacijskog okruženja okolišnih udruga, udruge predstavljaju važan izvor informacija, s otprilike 66% njih koje održavaju svoje zbirke knjiga, članaka i javnih priopćenja. Njih više od 55% održava zbirke brošura, CD-ROM-ova o zaštiti okoliša, baze podataka o praćenju stanja okoliša i baze statistističkih podataka. 82% udruga opisuje svoje kapacitete/vještine/znanja kao primjerene. Ipak, svi naglašavaju želju za dodatnim programima osposobljavanja u svrhu poboljšanja kakvoće i razine znanja u udruzi. Prilikom prikupljanja podataka o održivom razvoju i zaštiti okoliša, udruge se oslanjaju na raznolike izvore, podrazumijevajući privatne kontakte, službene državne izvore, druge udruge, prekogranične elektroničke mreže udruga i slično. Ipak, čini se da se samo malen broj hrvatskih okolišnih udruga odlučuje na samostalno provođenje istraživanja, osim ako takva aktivnost nije f inancirana u okviru nekog njihovog specifičnog projekta. Oko 50% hrvatskih udruga oslanja se pri raspolaganju svojim informacijama na izdavaštvo i baze podataka, dok se njih 20% oslanja na GIS alate. Brošure i novine/periodički članci najpopularniji su oblici informacija (smatra 50% hrvatskih udruga). Njih oko 20% tiska letke. Za distribuciju informacija najčešće se koriste telefon, faks i e-pošta (100%, odnosno 98%). Popularni ne-elektronički načini prijenosa informacija podrazumijevaju poštu, nezavisne novinske članke ili oglase, plakate, demonstracije, radio programe i oglašavanje (95%). Internetske stranice ocijenjene su kao nedostatno učinkovite, dok je učinkovitost konferencija za novinare ocijenjena kao suviše ovisna o trenutačnom interesu javnih medija, koji su skloni filtriranju poruka i informacija. Odgovornost i vjerodostojnost udruga u javnosti Uvid u trenutačno stanje javne odgovornosti u Hr vatskoj ukazuje u najmanju ruku na značajnu razliku između zakonske osnove i praktične primjene prava temeljenih na odrednicama Aarhuške konvencije. Hrvatska je potpisnica konvencije, no proces ratifikacije rečenog dokumenta još nije dovršen. Odredbe Aarhuške konvencije stoga još nisu u cijelosti ugrađene u hrvatski pravni sustav. Uslijed procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, većina horizontalnoga zakonodavstva već je ugrađena u domaći pravni sustav. Međutim, udruge smatraju kako postoji tendencija minimalnog udovoljavanja uvjeta pravnih odrednica direktiva EU-a. Pravni mehanizmi kao takvi postoje (Zakon o pristupu informacijama, mogućnost sudjelovanja javnosti u odlučivanju), no postupci i praktična provedba nisu dostatno razvijeni, posebice u kontekstu pristupa pravosuđu. Jedna izrazita prepreka učinkovitom osiguravanju prava koja jamči Arhuška konvencija, u Hrvatskoj ratificirana u prosincu 2006., jest uvjet dokazivanja neposrednog pravnog interesa za sudjelovanje u javnim raspravama u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš, što ograničava mogućnost uključenosti udruga. Pozitivna je činjenica da Hr vatska ima službene strukture i razvijenu politiku prema organizacijama civilnog društva, što se odražava kroz rad odbora za regionalna partnerstva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Međutim, udruge navode nepostojanje jasnih pravila i kriterija odabira i delegiranja predstavnika udruga u različita državna tijela za suradnju. Rezultat je taj da udruge osjećaju kako je njihovo uključivanje još uvijek ovisno o trenutku i nedovoljno transparentno. Također, na razvoj pravnih i administrativnih okvira suviše utječu vanjski čimbenici, prvenstveno obveze vezane uz proces pridruživanja EU-u, te programi i interesi donatora. Sposobnost i spremnost državne uprave na suradnju s okolišnim udrugama trebala bi biti izrazitija. 24 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

26 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A Osnovne činjenice Pozitivna je činjenica da Hrvatska ima službene strukture i razvijenu politiku suradnje s organizacijama civilnog društva, što se odražava u radu odbora regionalnih partnerstava i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Okolišne udruge tvrde da nema jasno postavljenih pravila odabira i delegiranja predstavnika udruga u različita državna tijela. Postoji stvarna suradnja s lokalnim zajednicama i građanima, kroz redovne kontakte zajedničke aktivnosti s lokalnim vlastima. Još je uvijek vidljiv nedostatak povjerenja javnosti prema udrugama. Potrebna je veća javna prisutnost i transparentnost njihovog rada, primjerice javnih prezentacija i dostupnosti godišnjih izvješća. Hrvatske udruge trebaju moći bolje pokazati svoj društveni utjecaj i rezultate koje postižu. Neke su udruge razvile strategiju rada s poslovnim subjektima, iako je suradnja u okviru takvih inicijativa različite kakvoće. Suradnja varira između dobre i konstruktivne i one uglavnom povremene, ovisne o trenutku. Iako Hrvatska, u trenutku pripreme ovog Direktorija, još nije ratificirala (potvrdila) Aarhušku konvenciju, sve je spremno za to. Na raspolaganju su brojni pravni instrumenti, no ostaje problem dosljedne provedbe zakonskih odredbi. Stoga okolišne udruge naglašavaju svoj kritičan stav u odnosu na sve aspekte pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša. Udruge iskazuju mišljenje kako su suočene s ograničenjima u pristupu informacijama, stoga što su sustavi pribavljanja informacija slabi. Na službene zahtjeve za informacijama obično se ne odgovara u zakonskom roku ili su odgovori nepotpuni. Međutim, udruge naglašavaju znatno pozitivniji stav prema Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nego prema ostalim ministarstvima. Značajna prepreka za ostvarivanje prava iz Aarhuške konvencije u okviru procjene utjecaja na okoliš jest uvjet dokazivanja neposrednog pravnog interesa za sudjelovanje u javnim raspravama, što ograničava sudjelovanje udruga. Pristup pravosuđu je težak. Nije uvijek jasno kome zapravo treba uputiti žalbu (primjerice u slučaju ograničenog pristupa informacijama). Udruge su najaktivnije na području problematike sudjelovanja javnosti, no manje aktivne u podnošenju službenih zahtjeva za informacijama. U okviru problematike pristupa pravosuđu nisu uočljivi značajni pomaci unaprijed. Hrvatske udruge razvile su dobre metode suradnje s različitim partnerima, kao što su primjerice javnost i lokalne zajednice. Primjerice, udruge su uspjele povezati svoje prioritete s prioritetima lokalne zajednice, te se u partnerstvu provode projekti pomoći hendikepiranim i starijim osobama, ekoturizam, uvođenja biciklističkih staza te projekti osmišljavanja održivog načina korištenja prostora. Međutim, postoje ipak neki društveni problemi koje bi okolišne udruge mogle rješavati na kvalitetniji način (primjerice gospodarenje otpadom), a vidljivost i transparentnost rada udruga trebalo bi potencirati kroz kvalitetniju razdiobu informacija i javna predstavljanja konkretnih rezultata rada udruga. Okolišne udruge tvrde da njihova suradnja s gospodarskim sektorom varira od dobre i D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 25

27 O P Ć E N I T O O U D R U G A M A konstruktivne suradnje na lokalnoj razini, do povremene ad hoc suradnje s većim tvrtkama. Međutim, velik dio suradnje temelji se ipak na osobnim kontaktima. Dobri primjeri suradnje podrazumijevaju provedbu konkretnih projekata izgradnje pročistača otpadnih voda i uspostava «riječne» koalicije okupljene oko pitanja upravljanja vodama. 26 D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J

28 B I L J E B U Z E T BILJE Udruženje za mir i ljudska prava "Baranja" Association for Peace and Human Rights "Baranja" (Udruženje Baranja) Petefi Šandora 78, Bilje, Hrvatska Tel: (385-31) Faks: (385-31) adresa: baranja@inet.hr WEB adresa: Voditelj: Milorad Nenadović, Izvršni direktor Kontakt osoba: Gordana Stojanović, Direktorica za razvoj Godina osnutka udruge: Godina registracije: Broj zaposlenih: 7 Broj članova: 35 Broj volontera: 4 Godišnji proračun: , ,00 EUR Izvor financiranja: FS1, FS2, FS6, FS10, FS11 Glavne teme: T7, T18 Aktivnosti: A1, A7, A12, A17 Razina aktivnosti: lokalno, regionalno, nacionalno Članstvo u krovnoj organizaciji: Koalicija za promociju i zaštitu ljudskih prava Jezici: engleski Anti-diskriminacijski propisi u RH, Prava starijih osoba, Vodič upravljanja imovinom u lokalnim samoupravama Komentari: pravo na pristup informacijama, kampanja rada sudova, informatička edukacija po ECDL standardu, nenasilje u školama BJELOVAR Priroda i društvo - Udruga za promociju prirodnih, društvenih i kulturnih vrijednosti Nature and Society - Organization for Promotion of Nature, Social and Cultural Values (PID) Jakova Gotovca 50, Bjelovar, Hrvatska Tel: (385-43) Faks: (385-43) adresa: djuro@pid.hr WEB adresa: Voditelj: Đuro Gavran, Predsjednik Kontakt osoba: Sanja Uranić, ovlaštena osoba Godina osnutka udruge: Godina registracije: Broj zaposlenih: 0 Broj članova: 6 Broj volontera: 6 Godišnji proračun: 5.001, ,00 EUR Izvor financiranja: FS1, FS10 Glavne teme: T4, T10, T11, T13, T17, T19, T20, T23, T25, T26 Aktivnosti: A2, A3, A6, A7, A20, A24, A25 Razina aktivnosti: lokalno, regionalno Članstvo u krovnoj organizaciji: Jezici: hrvatski, engleski, njemački Komentari: Plan rada u 2007.: carfree edukacija, mobility week + carfree dan - stvar grada, izložba U tekućem stanju, edukacija Budimpešta 4/2007, Istambul 10/2007, Fade IN 11/2006, skupština udruge s ciljem donošenja trogodišnjeg razvojnog plana i detaljnog plana rada za godinu, radionica video-aktivizma BUZET Udruga Sovinjak NGO Society Sovinjak Sovinjak 11, Buzet, Hrvatska Tel: (385-52) Faks: (385-52) adresa: maiv@hotmail.com WEB adresa: Voditelj: Dario Sirotić, Predsjednik udruge Kontakt osoba: Mauro Ivančić, Tajnik udruge Godina osnutka udruge: Godina registracije: Broj zaposlenih: 0 Broj članova: 58 Broj volontera: 15 Godišnji proračun: 1.001, ,00 EUR Izvor financiranja: FS7, FS9, FS10 Glavne teme: T1, T2, T11, T12, T13, T17, T18, T19, T20, T25, T26 Aktivnosti: A1, A3, A4, A5, A7, A10, A11, A17, A19, A20, A21 Razina aktivnosti: lokalno, regionalno, nacionalno Članstvo u krovnoj organizaciji: Zeleni Forum Jezici: hrvatski, engleski, talijanski Komentari: Kampanja protiv izgradnje odlagališta komunalnog i industrijskog otpada Golače na poljoprivrednom zemljištu u dolini rijeke Mirne u neposrednoj blizini Istarskih Toplica (Sveti Stjepan), investitora Grada Buzeta; Kampanja protiv izgradnje golf igrališta na staništu tartufa u dolini potoka Butoniga, suinvestitora Grada Buzeta, Istarske županije i inozemnog investitora; Tradicionalno (10-godišnje) svibanjsko takmičenje u oranju traktorom; Zaštita doline rijeke Mirne u prostorno-planskoj dokumentaciji D I R E K T O R I J O K O L I Š N I H U D R U G A U H R V A T S K O J 27