Temeljna ljudska prava: ključna pravna i politička zbivanja Prijevod nije verificiran

Transcription

1 Temeljna ljudska prava: ključna pravna i politička zbivanja 2010.

2 Ukoliko imate pitanja glede ovog prevoda molimo Vas da pogledate originalnu i službenu verziju dokumenta na engleskom jeziku. Europe Direct je služba koja Vam pomaže pronaći odgovore na pitanja o Europskoj uniji Novi besplatni broj telefona * Određeni pružatelji usluga mobilne telefonije ne dopuštaju pristup brojevima koji počinju s ili naplaćuju te pozive. U izvjesnim slučajevima ti se pozivi mogu naplaćivati i ako se upućuju iz javnih govornica ili hotela. Fotografije (na naslovnici i unutar publikacije) ustupio: istockphoto Više informacije o Europskoj uniji možete naći na internetu ( FRA Agencija Europske unije za temeljna ljudska prava Schwarzenbergplatz Vienna Tel.: +43 (0) Faks: +43 (0) info@fra.europa.eu fra.europa.eu Kataloške podatke možete pronaći na kraju ove publikacije. Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, ISBN doi: /32720 Agencija Europske unije za temeljna ljudska prava, Odobreno je umnožavanje, osim u komercijalne svrhe, pod uvjetom da se navede izvor.

3 Temeljna ljudska prava: ključna pravna i politička zbivanja 2010

4 Sažetak ovogodišnjeg Godišnjeg izvješća Agencije FRA obuhvaća nekoliko naslova iz Povelje o temeljnim pravima Europske unije, označenih sljedećim bojama: Slobode Jednakost Prava građana Pravda Azil, imigracija i integracija Granične kontrole i vizna politika Informacijsko društvo i zaštita podataka Prava djeteta i zaštita djece Jednakost i nediskriminacija Rasizam i etnička diskriminacija Sudjelovanje građana Europske unije u demokratskom funkcioniranju Europske unije Pristup učinkovitoj i neovisnoj pravdi Zaštita žrtava kaznenih djela

5 Ključna pravna i politička zbivanja Ovaj sažetak u krupni plan dovodi odabrana ključna pitanja iz Godišnjeg izvješća za Agencije Europske unije za temeljna ljudska prava (FRA). A na marginama cijele publikacije upućuje se na relevantne publikacije Agencije FRA iz 2010., kojima se može pristupiti putem mrežnih stranica Agencije FRA na adresi: fra.europa.eu. Ovogodišnje Godišnje izvješće obuhvaća izazove i postignuća u području temeljnih ljudskih prava koji su se odvijali između siječnja i prosinca (vidi polje s tekstom). Analize napretka cjelokupnog izvješća u području temeljnih ljudskih prava pokazuju da, premda je bilo važnih zbivanja, ipak nema mjesta samozadovoljstvu. Razna pitanja u području temeljnih ljudskih prava brinu Europsku uniju (EU) i njezine države članice, naime: ustrajno i ekstremno siromaštvo, kao i socijalna isključenost zajednica Roma; pogoršanje uvjeta tražitelja azila u određenim državama članicama; otvoreni izazov integracije migranata; nova pitanja u području zaštite podataka; kršenje prava djece; nedostatak jednakosti mnogih u praksi i kontinuirani primjeri rasizma i diskriminacije; nedovoljan pristup pravdi i podrazvijena zaštita žrtava kaznenih djela. U svjetlu svega toga nimalo ne iznenađuje činjenica da je Europski sud za ljudska prava (ECtHR) donio 795 pravorijeka protiv gotovo svih 27 država članica Europske unije i države kandidatkinje za članstvo, Hrvatske u 657 tih pravorijeka Sud je pronašao najmanje jedno kršenje temeljnih ljudskih prava (vidi tablicu 1). Većina tih slučajeva ne potpada u područje primjene prava Europske unije. Pa ipak, ti sudski predmeti otkrivaju samo vrh sante leda kad se u obzir uzme broj neprijavljenih slučajeva zloporabe temeljnih ljudskih prava. Također je važno naglasiti i međunarodne obveze prema ljudskih pravima koje Europska unija i njezine države članice moraju poštovati jer je pravo Europske unije u tijesnoj vezi s međunarodnim pravom o temeljnim ljudskim pravima su gotovo sve države članice Europske unije bile praćene u sklopu jednog ili većeg broja Godišnje izvješće Agencije FRA Temeljna ljudska prava: izazovi i postignuća strukturirano je duž osnovnih tematskih područja rada Agencije za razdoblje od Podijeljeno je na 10 poglavlja, uz poseban fokus na Rome i njihovo stanje temeljnih ljudskih prava u Europi. Fokus: Romi u Europskoj uniji pitanje provedbe temeljnih ljudskih prava 1. Azil, imigracija i integracija 2. Granične kontrole i vizna politika 3. Informacijsko društvo i zaštita podataka 4. Prava djeteta i zaštita djece 5. Jednakost i nediskriminacija 6. Rasizam i etnička diskriminacija 7. Sudjelovanje građana Europske unije u demokratskom funkcioniranju Unije 8. Pristup učinkovitoj i neovisnoj pravdi 9. Zaštita žrtava kaznenih djela 10. Međunarodne obveze Ovaj sažetak na 28 stranica naglašava odabrana pitanja iz ovogodišnjeg Godišnjeg izvješća Agencije FRA. Cijelo izvješće, kao i pojedina njegova poglavlja, dostupni su za preuzimanje s interneta na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na: fra.europa.eu. Sve bibliografske reference dostupne su na kraju svakog poglavlja u glavnom izvješću. 3

6 Temeljna ljudska prava mehanizama europskih (Vijeće Europe) i međunarodnih (Ujedinjeni narodi, UN) sporazuma. Zapravo, države članice Europske unije bile su predmetom više od 50 izvješća o praćenju u sklopu najvažnijih sporazuma (vidi tablicu 3 o međunarodnim aktivnostima praćenja 2010.). Europska unija bila je prva godina tijekom koje je Europska unija djelovala na temelju vlastitog pravno obvezujućeg zakona o pravima Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., predstavlja novi pravni oslonac Europske unije. S vremenom će on omogućiti povećani pristup pravdi i veće demokratsko sudjelovanje građana Europske unije. I premda Povelja o temeljnim pravima Europske unije ne proširuje nadležnosti Unije, Europski je parlament u svojoj Rezoluciji od 15. prosinca o stanju i učinkovitoj provedbi temeljnih ljudskih prava u Europskoj uniji naglasio potrebu za uzimanje te Povelje u obzir u procesima odlučivanja, kao i u provedbi zakonskih propisa. Veliki su interes ljudi za i njihova očekivanja od provedbe Povelje. Međutim, Povelja se ipak ne primjenjuje na sve situacije u kojima je riječ o temeljnim ljudskim pravima u Europskoj uniji Komisija je od šire javnosti zaprimila više od pisama o temeljnim ljudskim pravima. Otprilike tri četvrtine njih odnosilo se na slučajeve izvan područja primjene prava Europske unije. To odražava često nerazumijevanje same svrhe Povelje te situacija na koje se Povelja primjenjuje ili ne primjenjuje. [ ] Povelja se primjenjuje na djelovanje svih institucija i tijela Europske unije. Ona se poglavito odnosi na zakonodavni rad Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. [ ] Povelja se primjenjuje na države članice samo ako one provode pravo Europske unije. Europska komisija, Izvješće iz o primjeni Povelje o temeljnim pravima Europske unije, str. 3 Na temelju tog novog pravnog okružja Europska je komisija u svojem Priopćenju o strategiji provedbe temeljnih ljudskih prava ujesen zaključila da stoga postoje [sve] komponente ambiciozne politike temeljnih ljudskih prava (COM(2010) 573 konačna verzija). Sve su institucije Europske unije istaknule i obnovile svoju posvećenost temeljnim ljudskim pravima, svaka u svojem području nadležnosti. Tako je, primjerice, spomena vrijedna činjenica da od prosinca Vijeće Europske unije ima novu stalnu radnu skupinu za Temeljna ljudska prava, prava građana i slobodno kretanje osoba. Uloga te nove skupine jest baviti se pitanjima koja se odnose na temeljna ljudska prava i prava građana, uključujući i slobodno kretanje osoba, pregovore o pristupu Europske unije 4

7 Ključna pravna i politička zbivanja Europskoj konvenciji o ljudskim pravima (ECHR) i nastavak izvješća Agencije FRA je također i prekretnica koja obilježava prvi izlazak postlisabonske Europske unije na međunarodnu pozornicu, jer su rasprave utabale put za pristup Europske unije dvama međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, naime Europskoj konvenciji o ljudskim pravima Vijeća Europe (ECHR) i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda (CRPD). Tablica 1: Pravorijeci Europskog suda za ljudska prava iz u kojima je pronađeno najmanje jedno kršenje temeljnih ljudskih prava, po državama Država Austrija 16 Belgija 4 Bugarska 69 Cipar 3 Češka Republika 9 Danska 0 Estonija 1 Finska 16 Francuska 28 Njemačka 29 Grčka 53 Mađarska 21 Irska 2 Italija 61 Latvija 3 Litva 7 Luksemburg 5 Malta 3 Nizozemska 2 Poljska 87 Portugal 15 Rumunjska 135 Slovačka 40 Slovenija 3 Španjolska 6 Švedska 4 Ujedinjena Kraljevina Broj pravorijeka 14 Hrvatska 21 Ukupno 657 Izvor: Europski sud za ljudska prava, Godišnje izvješće za 2010., Strasbourg, Vijeće Europe,

8 Temeljna ljudska prava Azil, imigracija i integracija Migracijski tokovi i uvjeti prihvata u krupnom planu Prijavljene su poteškoće u pružanju adekvatnih uvjeta prihvata tražiteljima azila, primjerice, u odnosu na Belgiju, Grčku i Italiju. Kao rezultat toga, države često poduzimaju mjere ograničavanja ukupnog broja tražitelja azila koje se, pak, mogu negativno odraziti na standarde zaštite. Nadalje, životni uvjeti mogu postati teškima, primjerice, zbog pritisaka uslijed prenapučenosti. To se može primijetiti u slučaju Grčke, koju kritiziraju razna međunarodna tijela, uključujući i Odbor Vijeća Europe za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Grčka je podložna znatnom pritisku uslijed priljeva migranata: oko 75% svih uhićenja neregularnih migranata na kopnenoj granici Europske unije zbilo se upravo u Grčkoj, a gotovo 90%. U međuvremenu je sustav upravljanja azilom i migracijom u Grčkoj u ranim fazama razvoja s vrlo ograničenim kapacitetima za graničnu ophodnju, zadržavanje i prihvat. Imajući to na umu, neke su države članice odlučile privremeno obustaviti premještaj tražitelja azila u Grčku. PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Access to effective remedies: The asylum-seeker perspective ( Pristup učinkovitim pravnim lijekovima: Stajalište tražitelja azila ), rujan The duty to inform applicants about asylum procedures: The asylum-seeker perspective ( Obveza informiranja tražitelja azila o postupcima traženja azila: Stajalište tražitelja azila ), rujan Ključna zbivanja u području azila, imigracije i integracije: odredbe Kvalifikacijske direktive (2004/83/EZ) koje se odnose na ispunjavanje uvjeta za i davanje ili oduzimanje statusa izbjeglice pojasnili su pravorijeci Suda pravde Europske unije (CJEU), države članice na vanjskim granicama Europske unije suočile su se s poteškoćama u jamčenju temeljnih ljudskih prava kad su doživjele povećan priljev migranata, a posebno u pogledu uvjeta zadržavanja neregularnih migranata, premještaj tražitelja azila u Grčku prema Uredbi Dublin II, Uredba (343/2003/EZ) privremeno je ukinuta kako ne bi predstavljala opasnost po ljudska prava premještenih osoba, uvjeti zadržavanja neregularnih migranata, uključujući i one čiji zahtjevi za azilom nisu bili uspješni, predstavljali su pitanja za zaštitu ljudskih prava, prakse zaštite prema sporazumima o ponovnom prihvatu izazvale su zabrinutost u pogledu načela zabrane izručenja, veći je broj država članica uveo zahtjeve za integracijom kao uvjet davanja dozvola o stalnom prebivalištu, Vidi: publications_per_year/2010/pub_asylum-seekers_en.htm dosta je država članica raspravljalo o davanju većih političkih prava migrantima. 6

9 Ključna pravna i politička zbivanja Postupci povratka u krupnom planu zadržavanje migranata Europski sud za ljudska prava presudio je da su Rumunjska, Grčka i Malta odgovorne za nezakonito zadržavanje i nečovječno postupanje s neregularnim migrantima i tražiteljima azila. Ti pravorijeci Europskog suda za ljudska prava signaliziraju da je postupanje s migrantima u kontekstu zadržavanja i povratka još uvijek vrlo osjetljivo pitanje u području temeljnih ljudskih prava. Direktiva o povratku (2008/115/EZ) predviđa maksimalno trajanje zadržavanja od šest mjeseci, što se pod određenim uvjetima može produljiti na razdoblje od ukupno 18 mjeseci. Tom se Direktivom zahtijevalo njezino inkorporiranje u nacionalne propise do prosinca Do studenoga osam država članica Europske unije nije zakonom utvrdilo maksimalno vremensko ograničenje za zadržavanje prije udaljavanja ili za određene vrste takvog zadržavanja, uključujući: Cipar, Dansku, Estoniju, Finsku, Litvu, Maltu, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu. Premještaji prema režimu iz Uredbe Dublin II Države članice koje prema Uredbi Dublin II PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA premještaju tražitelje azila natrag u Detention of third-country nationals in return preopterećene zemlje u svrhu obrade njihovih procedures ( Zadržavanje državljana trećih zahtjeva za azilom mogu riskirati izlaganje zemalja u postupcima povratka ), rujan podnositelja zahtjeva kršenjima njihovih prava. Uredba Dublin II, baš kao i svi Vidi: publications_per_year/2010/pub_de tentionen.htm instrumenti Europske unije, mora se primjenjivati u skladu s temeljnim ljudskim pravima. Sama Uredba državama članicama daje mogućnost da u svakom pojedinačnom slučaju privremeno obustave premještaje u odgovorne države članice. Tom bi se mogućnošću trebalo poslužiti u slučajevima kada takav premještaj ne bi bio u skladu s obvezama prema ljudskim pravima. 7

10 Temeljna ljudska prava Slika 1: Maksimalno trajanje zadržavanja, po državama (u mjesecima) Francuska Nizozemska Španjolska Irska Portugal Luksemburg Češka Republika Mađarska Italija Slovačka Napomena:* Trajanje zadržavanja izraženo u danima ili tjednima u nacionalnom zakonodavstvu na ovom je grafikonu pretvoreno u mjesece. U državama u kojima postoji više od jednog vremenskog ograničenja odabrano je najdulje moguće razdoblje zadržavanja. Zemlje koje imaju gornju granicu vremenskog ograničenja samo za određene situacije zadržavanja prije udaljavanja uključene su na ovaj popis to je slučaj s Nizozemskom i Rumunjskom. Izvor: Agencija FRA (2010.), Zadržavanje državljana trećih zemalja u postupcima povratka, Beč, Agencija FRA Belgija Na početku Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava presudilo je u predmetu M.S.S. protiv Belgije i Grčke. Taj se predmet odnosio na povratak afganskog tražitelja azila od strane Belgije i Grčke pri primjeni Uredbe Dublin II. Europski sud za ljudska prava presudio je da su i Grčka i Belgija prekršile članke 3. (zabrana ponižavajućeg ili nečovječnog postupanja) i 13. (pravo na učinkoviti pravni lijek) Europske konvencije o ljudskim pravima. Do kraja pred PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Coping with a fundamental rights emergency The situation of persons crossing the Greek Europskim sudom za ljudska prava land border in an irregular manner bilo je neokončanih ( Rješavanje hitne situacije u području predmeta vezanih za primjenu temeljnih ljudskih prava Situacija osoba Uredbe Dublin II na tražitelje azila. koje na neregularan način prelaze kopnenu Oni su se uglavnom odnosili na granicu u Grčkoj ), veljača tužbe protiv Belgije, Finske, Vidi: Francuske i Nizozemske koje su publications_per_year/2011/pub_greek-border-situation_en.htm osporavale premještaj natrag u Grčku i Italiju. Austrija Bugarska Poljska Slovenija Njemačka Grčka Latvija Rumunjska 8

11 Ključna pravna i politička zbivanja Granične kontrole i vizna politika Revizija Frontexovih ovlasti u krupnom planu Nakon što je Lisabonski ugovor stupio na snagu, poduzet je čitav niz mjera poticanja poštovanja ljudskih prava tijekom zajedničkih operacija nekolicine država članica Europske unije poduzetih na vanjskim granicama Europske unije pod koordinacijom Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama (Frontex). U veljači Europska komisija predložila je izmjene i dopune Uredbe o osnivanju Frontexa (COM(2010) 61 konačna verzija). Te izmjene i dopune obuhvaćaju eksplicitna upućivanja na ljudska prava, poglavito u pogledu obuke graničnih policajaca i provođenja zajedničkih operacija. U području prisilnih udaljavanja, primjerice, njom se zahtijeva uvođenje kodeksa ponašanja u provedbi zajedničkih povratnih letova. Slijedom zahtjeva Vijeća Europske unije taj je prijedlog izmijenjen i dopunjen kako bi se Frontexu omogućila obrada osobnih podataka pojedinaca koji su vraćeni u zajedničkim operacijama. Europski nadglednik zaštite podataka (EDPS) naznačio je da bi za to bilo potrebno izraziti jasnu pravnu osnovu u toj uredbi, kao i jamstva zaštite podataka. Krajem o tom se prijedlogu i dalje raspravljalo u Europskom parlamentu i Vijeću. Reforma Šengenskog graničnog kodeksa u krupnom planu Ključna zbivanja u području graničnih kontrola i vizne politike: sporazumi o suradnji između država članica Europske unije i trećih zemalja, koji dopuštaju presretanje i povratak migranata na morskim granicama, predstavljali su opasnost za sprječavanje potrebitih međunarodne zaštite u traženju azila, poduzete su mjere osiguravanja poštovanja temeljnih ljudskih prava u kontekstu operacija pod koordinacijom Frontexa na vanjskim granicama Europske unije, U travnju Vijeće Europske unije donijelo je odluku kojom je nadopunjen Šengenski granični kodeks i kojom se utvrđuju pravila i smjernice za operacije pomorskog nadzora koje koordinira Frontex (2010/252/EU). Te se smjernice odnose na pitanja o operacijama potrage i spašavanja i iskrcavanja svih spašenih ili presretanih osoba, a prioritet se mora dati iskrcavanju u državi iz koje su te osobe otišle. Ako bi bilo nemoguće iskrcati spašene ili presretane osobe u državi iz koje su otišle, iskrcavanje se vrši u državi domaćinu operacije. Taj novi skup pravila, koje trenutačno revidira Sud pravde Europske unije, naveo je Maltu da objavi da neće biti domaćinom zajedničkih Frontexovih operacija. po prvi put Frontex je angažirao Timove za brzu intervenciju na granici (Rabit) na kopnenoj granici s Turskom, i to na zahtjev Grčke, putovanje bez viza omogućeno je vlasnicima biometrijskih putovnica iz Albanije, Bosne i Hercegovine i vlasnicima tajvanskih putovnica. 9

12 Temeljna ljudska prava Informacijsko društvo i zaštita podataka Provedba Direktive o čuvanju podataka u krupnom planu se nastavila debata o sukladnosti Direktive o čuvanju podataka (2006/24/EZ) s temeljnim ljudskim pravima. Ta direktiva, donesena 2006., prisiljava telefonske i internetske tvrtke da prikupljaju podatke o svim komunikacijama svojih korisnika. U zajedničkom pismu od 22. lipnja više od 100 organizacija iz 23 države članice Europske unije zatražilo je od povjerenika Europske unije Malmströma, Redinga i Kroesa da predlože da se opozovu zahtjevi Europske unije za čuvanjem podataka u korist sustava ubrzanog čuvanja i ciljanog prikupljanja podataka o prometu. Nacionalne kampanje protiv provedbe ove direktive zbivale su se u državama članicama, kao što su Austrija, Belgija, Bugarska i Njemačka. U listopadu rumunjski Ustavni sud (Curtea Constituţională) proglasio je neustavnim nacionalne zakonske propise kojima se provodi ta direktiva u svojoj Odluci br U ožujku pravorijekom njemačkog saveznog Ustavnog suda (Bundesverfassungsgericht, BVerfG) pravno nevažećim proglašeni su njemački propisi kojima se provodi Direktiva o čuvanju podataka, a u tom pravorijeku BvR 256/08 stoji da ona predstavlja ozbiljno zadiranje u osobna prava na privatnost. U međuvremenu je Europska komisija objavila da se Direktiva o čuvanju podataka iz sada revidira. Ključna zbivanja u području informacijskog društva i zaštite podataka: nove tehnologije pobudile su novu zabrinutost za temeljna ljudska prava i dovele do poziva na modernizaciju zakonskih propisa o zaštiti podataka Europske unije, postignut je konsenzus o tome da zaštita podataka predstavlja ključno pitanje u međunarodnim sporazumima, posebno u slučaju onih koji barataju Evidencijom osobnih imena (PNR) i swiftom, na političkoj i pravnoj razini privatne tvrtke izrazile su zabrinutost glede prisilnog čuvanja podataka o komunikaciji (telefonom i internetom), neovisnost tijela za zaštitu podataka postala je pitanjem kojim se bavilo pred Sudom pravde Europske unije, nastavila se politička debata o posljedicama uporabe tjelesnih skenera kao sigurnosnih uređaja u zračnim lukama, ravnoteža između zabrinutosti za zaštitu podataka i prava na informacije pojavila se kao bitna tema i njome se bavilo pred Sudom pravde Europske unije. 10

13 Ključna pravna i politička zbivanja Nove tehnologije i s njima povezana pitanja u krupnom planu U raznim deklaracijama Vijeća Europe bavilo se posljedicama novih tehnologija. Google Street View primjer je razvoja koji je izazvao izvjesnu zabrinutost. On nudi panoramski pogled iz različitih položaja na ulice u mnogim gradovima diljem svijeta. U tu svrhu Google šalje posebno prilagođena PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA vozila kroz gradove. To je dovelo do rasprava, a u nekim državama članicama The use of body scanners: 10 questions and Europske unije, uključujući i Austriju, answers ( Uporaba tjelesnih skenera: 10 Njemačku, Španjolsku, Sloveniju i Italiju, i pitanja i odgovora ), srpanj do sudskih postupaka. U Njemačkoj je Vidi: Savezni povjerenik za zaštitu podataka i opinions/op-bodyscanner_en.htm slobodu informacija (Bundesbeauftragter für den Datenschutz und die Informationsfreiheit, BfDI) zatražio uvođenje središnjeg registra za tužbe koje se odnose na objavu osobnih podataka na internetu, uključujući i usluge kao što je Google Street View. Bundesrat je donio prijedlog zakona kojim se izmjenjuje i dopunjuje savezni njemački Zakon o zaštiti podataka (Bundesdatenschutzgesetz, BDSG) kako bi osigurao poboljšanu zaštitu osobnih podataka u pogledu usluga koje daju zemljopisne informacije na internetu poput Google Street Viewa. Na razini Europske unije u pojedinosti se raspravljalo o temi tjelesnih skenera. 15. lipnja Europska komisija objavila je svoje Priopćenje o uporabi sigurnosnih skenera u zračnim lukama Europske unije (COM(2010) 311). U njemu se argumentira da samo zajednički europski pristup može dovesti do usklađenosti, uzimajući u obzir i standarde temeljnih ljudskih prava Europske unije o uporabi takvih skenera. Status tijela nadležnih za zaštitu podataka u krupnom planu Neovisnost, ovlasti i resursi tijela nadležnih za zaštitu podataka u državama članicama Europske unije pojavili su se kao još jedna zabrinutost. U predmetu Komisija protiv Njemačke (C-518/07) Sud pravde Europske unije po prvi puta je dao svoje mišljenje o neovisnosti tijela za nadzor zaštite PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA podataka. On je ustanovio stroge kriterije i presudio da njemačke institucije za zaštitu Data protection in the EU: the role of National podataka na razini saveznih država Data Protection Authorities ( Zaštita podataka (Länder), odgovorne za praćenje obrade u Europskoj uniji: uloga Nacionalnih tijela za osobnih podataka od strane nejavnih zaštitu podataka ), svibanj tijela, nisu dovoljno neovisne jer su Vidi: podložne državnom nadzoru. U lipnju publications_per_year/2010/pub_data_protection_en.htm Europska komisija je od Ujedinjene Kraljevine zatražila da ojača ovlasti svojeg nacionalnog tijela za zaštitu podataka, Ureda povjerenika za informacije (Information Commissioner s Office, ICO), kako bi bilo u skladu s pravom Europske unije. U prosincu Europska komisija uputila je Austriju na Sud pravde Europske unije zbog nedostatka neovisnosti njezina tijela za zaštitu podataka. Prema podacima 11

14 Temeljna ljudska prava koje je prikupila Agencija FRA tijelima za zaštitu podataka u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj dodijeljena su znatno veći ljudski i financijski resursi u razdoblju od A značajan pad u tom pogledu primijećen je u Estoniji, Irskoj, Latviji, Litvi i Slovačkoj. Prava djeteta i zaštita djece Borba protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece u krupnom planu U ožujku Europska komisija je, u cilju revizije postojećeg okvira, donijela prijedlog direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja, seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije (COM(2010) 94 konačna verzija). Njime se obuhvaća kazneno pravo, uključujući i kriminalizaciju ozbiljnih oblika zlostavljanja i iskorištavanja djece koji trenutačno nisu obuhvaćeni zakonskim propisima Europske unije; kriminalistička istraga i pokretanje sudskih postupaka; i zbivanja u okružju informacijskih tehnologija, uključujući i kriminalizaciju novih oblika seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja koji su olakšani uporabom interneta. Osim toga, taj prijedlog obuhvaća i uspostavu nacionalnih mehanizama blokiranja pristupa mrežnim stranicama s dječjom pornografijom, zajedno s mjerama brisanja sadržaja u izvoru pod nadzorom pravosudnih tijela ili policije. U srpnju na snagu je stupila Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja (Serija ugovora Vijeća Europe (CETS) br. 261). Ta je Konvencija prvi međunarodni instrument koji se bavi svim oblicima seksualnog nasilja nad djecom. Ta Konvencija također obuhvaća i seksualni turizam i Ključna zbivanja u području prava djece: Europska komisija donijela je početkom Program Europske unije za prava djeteta, koji uključuje 11 točaka djelovanja, na razini Europske unije postignut je sporazum o konačnom tekstu direktive o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i o zaštiti žrtava, koja posebnu pozornost posvećuje zaštiti djece, Vijeće Europe donijelo je Smjernice o pravdi prilagođenoj djeci i preporuku o deinstitucionalizaciji i životu u zajednici djece s invaliditetom, europska vruća telefonska linija za nestalu djecu, , funkcionirala je u samo 13 država članica Europske unije, istrage u različitim državama članicama Europske unije o zlostavljanju djece koje su počinile institucije ili članovi njihovog osoblja dale su zabrinjavajuće rezultate, spoznaje Agencije FRA naglasile su da djeca razdvojena u kontekstu migracije ili azila često nisu primjereno smještena, nije im uvijek dostupan liječnički pregled po dolasku, postupci utvrđivanja podobnosti za azil često nisu prilagođeni djeci, a kvaliteta skrbnika znatno se razlikuje u različitim državama članicama Europske unije, i dalje nema dovoljno sveobuhvatnih razvrstanih podataka o trgovanju djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja ili prisilnog rada; ondje gdje su ti podaci zabilježeni, vrlo je malen broj identificiranih žrtava trgovanja. 12

15 Ključna pravna i politička zbivanja mamljenje djece u seksualne svrhe putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (poznato još i kao pokušaj ostvarivanja fizičkog susreta s djecom putem interneta ). Danska, Francuska, Grčka i Nizozemska bile su jedine države članice Europske unije koje su do konca ratificirale tu konvenciju. Prava djece bez pratnje i razdvojene djece u krupnom planu Djeca razdvojena od oba roditelja ili primarnih njegovatelja posebno su ranjiva, poglavito u kontekstu migracija. U akcijskom planu Komisije o maloljetnicima bez pratnje za razdoblje od , koji je donesen 6. svibnja 2010., identificira se nekoliko problema i predlažu njihova rješenja (COM(2010) 213 konačna verzija). Osnovni elementi djelovanja obuhvaćaju: prevenciju nesigurnih migracija i trgovanje; prihvat i jamčenje postupka u Europskoj uniji koje obuhvaća i procjenu dobi i pitanja pronalaska obitelji; i identifikaciju trajnih rješenja uključujući i pitanja ponovnog okupljanja obitelji. To se djelovanje treba provesti nizom mjera koje nisu ograničene na imigracijske politike, nego im je cilj i baviti se glavnim uzrocima migracije. Taj Akcijski plan podržava donošenje zajedničkih standarda za skrbništvo i pravno zastupanje te preporučuje da odluku o budućnosti svakog pojedinog maloljetnika bez pratnje donese nadležno tijelo što je moguće prije, a po mogućnosti u roku od šest mjeseci. Ta bi odluka trebala PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA uzeti u obzir obveze država članica da pokušaju pronaći obitelji i istražiti ostale mogućnosti reintegracije te djece u njihovoj zemlji podrijetla, procjenjujući koje je od tih rješenja u najboljem interesu djeteta. To bi moglo obuhvaćati i davanje statusa međunarodne zaštite i preseljenje u Europsku uniju. U Priopćenju Komisije primjećuje se da je povratak djece samo jedna od opcija jer je to pitanje znatno kompleksnije i ima mnogo više dimenzija, a jasne su granice slobode djelovanja država članica kad se bave maloljetnicima bez pratnje. Separated, asylum-seeking children in European Union Member States, Summary Report ( Razdvojena djeca koja traže azil u državama članicama Europske unije, Sažeto izvješće ), travanj Separated, asylum-seeking children in European Union Member States, Comparative report ( Razdvojena djeca koja traže azil u državama članicama Europske unije, Poredbeno izvješće ), prosinac Vidi: publications_per_year/2010/pub_sep_asylum_en.htm 13

16 Temeljna ljudska prava Jednakost i nediskriminacija Ključna zbivanja u području jednakosti i nediskriminacije: i dalje su bili u tijeku pregovori o horizontalnoj direktivi u Vijeću Europske unije, države članice Europske unije i dalje su uvodile nove zakonske propise, kao i izmjenjivale i dopunjivale postojeće, kako bi u nacionalne propise inkorporirale direktive o jednakosti, naime Direktivu o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ), Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ), Direktivu o ravnopravnosti spolova u pristupu dobrima i uslugama (2004/113/EZ) i Direktivu o ravnopravnosti spolova (preinačena verzija) (2006/54/EZ), diljem Europske unije bile su različite razine prigovora koje su zaprimila tijela nadležna za jednakost. Unatoč porastu prigovora prijavljenom u 12 država članica Europske unije, ukupne su brojke ipak bile niske. Ovlasti nekih tijela nadležnih za jednakost su proširene kako bi obuhvatile više osnova diskriminacije, donesene su Direktiva o roditeljskom dopustu (2010/18/EZ) i Direktiva o ravnopravnosti samozaposlenih muškaraca i žena (2010/41/EU), kao i petogodišnja strategija promidžbe ravnopravnosti muškaraca i žena za razdoblje od U tijeku su i dalje bili pregovori o Direktivi o zaštiti trudnih radnica, službeno je otvoren Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Europska unija ratificirala je Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), kao što su učinile i još četiri države članice, što je ukupno 16 država članica koje su ratificirale tu konvenciju. Europska komisija pokrenula je svoju Europsku strategiju za osobe s invaliditetom (COM(2010) 636 konačna verzija), a neke su se države članice približile provedbi neovisnog življenja i inkluzivnog obrazovanja za osobe s invaliditetom, Odbor ministara Vijeća Europe donio je dalekosežnu Preporuku o diskriminaciji s osnove seksualne orijentacije i rodnog identiteta ((CM/Rec(2010) 5), dok je Parlamentarna skupština donijela preporuku i rezoluciju na tu temu (Preporuka 1915 i Rezolucija 1728). Precedentno pravo Europskog suda za ljudska prava i mjere nekih država članica potaknuli su zbivanja u području prava istospolnih parova, prava transrodnih osoba i provođenje Parada ponosa, diskriminacija s osnove religijske pripadnosti uzeta je u obzir u sudskim odlukama o isticanju religijskih simbola na poslu i učionicama za vjeronauk u školama, promidžba sudjelovanja i starijih i mlađih osoba na tržištu rada dobila je pozornost u inicijativama Europske komisije, primijećen je napredak u rješavanju diskriminacije s višestrukih osnova u sudovima i tijelima nadležnima za jednakost nekih država članica. 14

17 Ključna pravna i politička zbivanja (Ne)jednake razine zaštite i reforma tijela nadležnih za jednakost u krupnom planu Na razini Europske unije i dalje su se vodili pregovori o horizontalnoj direktivi u Vijeću. PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Takva bi direktiva proširila razinu zaštite od EU-MIDIS Data in Focus 3: Rights awareness etničke diskriminacije koju trenutačno pruža and equality bodies ( Podaci EU-MIDIS-a u pravo Europske unije i na sve ostale oblike fokusu 3: Svijest o pravima i tijela nadležna diskriminacije. Na nacionalnoj razini za jednakost ), svibanj hijerarhiju koja omogućuje bolju zaštitu od diskriminacije po osnovi rasnog i etničkog Vidi: publications/publications_per_year/pub_dif3_en.htm podrijetla od ostalih osnova diskriminacije ukinule su razne države članice. Kao rezultat toga, od samo je devet država članica zadržalo različite razine zaštite od različitih vrsta diskriminacije. U pogledu tijela nadležnih za jednakost mogla su se primijetiti važna zbivanja. Dvanaest od 21 države članice, u kojima su bili dostupni podaci za 2010., doživjele su porast broja pritužaba ili zahtjeva za pomoći. Institucijska reforma postojećih mehanizama, uključujući i proširenje ovlasti koje sada obuhvaćaju i ostale osnove diskriminacije, odvila se u Danskoj, Estoniji i Francuskoj. Tijela nadležna za jednakost također su se našla pod pojačanom prismotrom ugovornih tijela Ujedinjenih naroda, naime Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD), tijekom procesa periodične revizije. Pojačana borba protiv diskriminacije na osnovi invaliditeta u krupnom planu U prosincu Europska unija je, zajedno sa svojim državama članicama, po prvi puta postala ugovornom stranom Sporazuma o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda: Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD). Još su četiri države članice ratificirale tu Konvenciju, naime Francuska, Latvija, Litva i Slovačka, pa ju je ukupno ratificiralo 16 od 27 država članica. Na nacionalnoj razini i dalje se prijavljivala diskriminacija na osnovi invaliditeta. To odražava i poziciju donesenu u veljači u Preporuci Odbora ministara Vijeća Europe o deinstitucionalizaciji i življenju u zajednici djece s invaliditetom (CM/Rec(2010) 2). Nova zbivanja u području seksualne orijentacije i prava transrodnih osoba u krupnom planu Odbor ministara Vijeća Europe donio je Preporuku o mjerama suzbijanja diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, koja donosi do danas najdalekosežniju političku posvećenost na međuvladinoj razini zaštiti prava LGBT osoba (CM/Rec(2010) 5). Na pravosudnoj razini Europski sud za ljudska prava je u predmetu Schalk i Kopf protiv Austrije naglasio da je pitanje dopuštanja ili nedopuštanja istospolnih brakova prepušteno odluci država. Istodobno je Sud priznao da je došlo do nagle evolucije društvenih stavova prema istospolnim parovima te da istospolni par 15

18 Temeljna ljudska prava koji živi u stabilnom izvanbračnom de PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA facto partnerstvu potpada pod pojam obiteljskog života. Homophobia, transphobia and discrimination on grounds of sexual orientation and gender Važna su se zbivanja također zbila i u području prava transrodnih identity, 2010 Update Comparative legal analysis ( Homofobija, transfobija i osoba. U Francuskoj je diskriminacija na osnovi seksualne orijentacije transseksualnost uklonjena s popisa dugotrajnih psihijatrijskih stanja. U i rodnog identiteta, Ažurirana verzija Poredbena pravna analiza ), studeni Portugalu je donesen novi zakon o Vidi: pravnom priznavanju promjene roda. A publications_per_year/2010/pub-lgbt-2010-update_en.htm u Njemačkoj je, slijedom pravorijeka saveznog Ustavnog suda (Bundesverfassungsgericht, BVerfG), ukinut zahtjev za razvodom kao preduvjet promjene spola u službenim dokumentima. U Austriji je mišljenje sudova bilo da se kirurški zahvat ne može nametnuti kao preduvjet za promjenu imena i spola pojedinca u relevantnim dokumentima. I naposljetku, u Malti, u pravorijeku Ustavnog suda, stoji da nedostatak prava transrodne žene da se uda za svojeg muškog partnera krši članak 12. Europske konvencije o ljudskim pravima o pravu na udaju/ženidbu. U pogledu zakona o azilu šest država članica Europske unije Finska, Latvija, Malta, Poljska, Portugal i Španjolska proširile su zaštitu na lezbijske, homoseksualne i biseksualne (LGB) žrtve progona, pa sad ukupni broj država članica koje eksplicitno omogućuju zaštitu LGB žrtava progona iznosi 23 države. 16

19 Ključna pravna i politička zbivanja PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Rasizam i etnička diskriminacija Etnička diskriminacija i potreba za prikupljanjem podataka u krupnom planu Čini se da u različitim državama članicama Europske unije raste svijest o potrebi prikupljanja podataka. U Francuskoj, primjerice, u popisu stanovništva nisu obuhvaćeni nikakvi etnički podaci unatoč preporuci Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije, ponovljenoj u kolovozu Međutim, francuski povjerenik za različitost i jednake mogućnosti (Commissaire à la diversité et à l égalité des chances) osnovao je Odbor za mjerenje i procjenu različitosti i diskriminacije (Comedd). Taj je Odbor objavio svoje spoznaje u veljači i dao nekoliko preporuka, uključujući i poticanje istraživanja i eksperimentalnih istraživanja pomoću alternativnih sredstava za mjerenje diskriminacije, kao što je oslanjanje na prezimena, opservacije na licu mjesta i moguća pitanja o samoidentificiranoj etničkoj pripadnosti. Važni se podaci također mogu prikupiti i putem testiranja na diskriminaciju. Rezultati prve sustavne studije testiranja na diskriminaciju u Njemačkoj od sredine 1990-ih godina objavljeni su u veljači i pokazuju da se podnositelji zahtjeva s imenom koje zvuči turski suočavaju s diskriminatornim preprekama u pristupu tržištu rada. Istraživači su testirali 528 javno oglašavanih studentskih praksi i otkrili da su šanse da podnositelja zahtjeva s turskim Racism, ethnic discrimination and exclusion of ethnic minorities in sport: a comparative view of the situation in the European Union ( Rasizam, etnička diskriminacija i isključivanje etničkih manjina u sportu: poredbeni pogled na situaciju u Europskoj uniji ), listopad Ključna zbivanja u području rasizma i etničke diskriminacije: i dalje je prevladavala diskriminacija u području zapošljavanja sa slučajevima koji se odnose na diskriminaciju u oglašavanju radnog mjesta, postupku selekcije, radnim uvjetima i otkazima, pristup zdravstvenoj zaštiti i dalje je ovisio o nastojanjima savladavanja jezičnih barijera i prilagođavanja kulturnoj različitosti. U slučaju neregularnih migranata taj je pristup ovisio o tome je li osoblje zaposleno u zdravstvenoj zaštiti bilo dužno prijaviti osobe bez dokumenata nadležnim tijelima, premda su u samo malo država članica postojale formalne pravne i administrativne prepreke u pristupu socijalnim stanovima, raspoloživi dokazi daju zaključiti da manjine i dalje žive u stanovima manje kvalitete, što je rezultat i izravne i neizravne diskriminacije, čini se da je razdvajanje u obrazovanju i dalje velik problem koji se uglavnom odnosi na romsku djecu u nekim državama članicama. I dalje su postojale prepreke u pristupu obrazovanju djece migranata bez dokumenata u nekim državama članicama, u kojima su školska tijela dužna prikupljati informacije o i prijaviti pravni status učenika i njihovih roditelja, niz država članica počeo se približavati prikupljanju podataka o rasnoj ili etničkoj pripadnosti, što je bitan razvoj u nastojanju bilježenja i identifikacije potencijalno diskriminatornih praksi, Vidi: publications_per_year/2010/pub-racism-in-sport_en.htm većina država članica koje prikupljaju podatke o rasno motiviranim kaznenim djelima zabilježila je porast prijavljenih slučajeva. 17

20 Temeljna ljudska prava imenom nazove poslodavac bile za 14% manje od šansi koje su imali njemački sudionici testiranja, a stopa diskriminacije bila je znatno viša u malim poduzećima. Okvirna odluka Vijeća o rasizmu i ksenofobiji u krupnom planu Do 28. studenog države članice Europske unije morale su u svoje nacionalne zakone inkorporirati ovu mjeru Europske unije koja omogućuje usklađivanje zakona država članica o kaznenim djelima koji obuhvaćaju rasizam i ksenofobiju (2008/913/PUP). Rasističko i ksenofobično ponašanje moraju predstavljati kazneno djelo u svim državama članicama i moraju biti kažnjivi učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama zatvora u maksimalnom trajanju od najmanje jedne do tri godine. Potkraj države članice bile su u procesu obavješćivanja o svojim provedbenim mjerama. Čim se taj proces završi i čim budu dostupni prijevodi, Europska će komisija započeti vlastitu analizu inkorporiranja te Okvirne odluke u nacionalne zakone. PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA The impact of the Racial Equality Directive Views of trade unions and employers in the European Union ( Utjecaj Direktive o rasnoj jednakosti Stajališta sindikata i poslodavaca u Europskoj uniji ), studeni Vidi: publications_per_year/2010/pub_racial_equal_directive_en.htm PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Experience of discrimination, social marginalisation and violence: A comparative study of Muslim and non-muslim youth in three EU Member States ( Iskustvo diskriminacije, društvene marginalizacije i nasilja: Poredbena studija muslimanske i nemuslimanske mladeži u trima državama članicama Europske unije ), listopad Vidi: publications_per_year/2010/pub-racism-marginalisation_en.htm PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Understanding and preventing discriminatory ethnic profiling: A Guide ( Razumijevanje i sprječavanje diskriminatornog određivanja etničkog profila: Vodič ), listopad Vidi: publications_per_year/2010/pub_ethnic-profiling_en.htm EU-MIDIS Data in Focus 4: Police stops and Minorities ( Podaci EU-MIDIS-a u fokusu 4: Zaustavljanja od strane policije i manjine ), listopad Vidi: publications_per_year/2010/pub_dif4_en.htm 18

21 Ključna pravna i politička zbivanja Sudjelovanje građana Europske unije u demokratskom funkcioniranju Unije Ograničenja prava glasa osoba s invaliditetom u krupnom planu Istraživanje koje je provela Agencija FRA pokazalo je da su u većini država članica osobe s invaliditetom, koje su izgubile pravnu i poslovnu sposobnost, lišene prava glasa. Te spoznaje postavljaju pitanje sukladnosti sa standardima Ujedinjenih naroda zajamčenima u članku 29. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Slične su se zabrinutosti postavile i pred Europskim sudom za ljudska prava. U predmetu Alajos Kiss protiv Mađarske (br /06) Sud je presudio da automatsko oduzimanje prava glasa osobi pod skrbništvom zbog problema s mentalnim zdravljem predstavlja povredu članka 3. Protokola br. 1 Europske konvencije o ljudskim pravima. Prema Ustavu Mađarske osoba koja se nalazi pod skrbništvom nema pravo glasa. Europski sud za ljudska prava odbio je valjanost nametanja apsolutne zabrane glasovanja bilo kojoj osobi pod djelomičnim skrbništvom bez obzira na njegove ili njezine stvarne sposobnosti. Suci Europskog suda za ljudska prava smatrali su da bi samo sudska procjena svakog pojedinačnog slučaja mogla legitimizirati ograničenje prava glasa podnositelja zahtjeva. Europska građanska inicijativa u krupnom planu Ključna zbivanja u području sudjelovanja: kao rezultat niskih stopa sudjelovanja građana koji nisu državljani Europske unije na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament, započele su rasprave o izbornoj reformi u tom području, Europski sud za ljudska prava proširio je svoje precedentno pravo na pravo na slobodne izbore (članak 3. Protokola br. 1 Europske konvencije o ljudskim pravima), nakon političkog konsenzusa o Uredbi o Europskoj građanskoj inicijativi potkraj ta je Uredba i službeno donesena u veljači i može se primjenjivati od 1. travnja PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA The right to political participation of persons with mental health problems and persons with intellectual disabilities ( Pravo na političko sudjelovanje osoba s problemima s mentalnim zdravljem i osoba s intelektualnim invaliditetom ), studeni Vidi: publications_per_year/2010/pub-vote-disability_en.htm S Europskom građanskom inicijativom Lisabonski ugovor uveo je novi oblik sudjelovanja javnosti u Europskoj uniji. Člankom 11. stavkom (4) Ugovora o Europskoj uniji (TEU) predviđeno je da najmanje milijun građana koji su državljani znatnog broja država članica mogu preuzeti inicijativu da pozovu Europsku komisiju da, u sklopu svojih ovlasti, podnese bilo kakav 19

22 Temeljna ljudska prava odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je potreban zakonski propis Unije u svrhu provedbe Ugovora. Pojedinosti o operativnom dijelu ovog novog instrumenta izravne demokracije ukratko su iznesene u uredbi Europskog parlamenta, s kojom se potkraj složilo i Vijeće Europske unije. Ta je uredba i službeno donesena 14. veljače U njoj je propisano da tih neophodnih milijun potpisa mora doći iz najmanje jedne četvrtine svih država članica. Pristup učinkovitoj i neovisnoj pravdi Nove inicijative Europske unije u području kaznenih postupaka u krupnom planu Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, bivši treći stup suradnja policije i pravosudnih tijela u kaznenim pitanjima podvrgnut je redovnom zakonodavnom postupku i, što je još važnije, jurisdikciji Suda pravde Europske unije predlagane su razne zakonodavne inicijative, koje su na izvjestan način relevantne za pristup pravdi na nacionalnoj razini. U listopadu donesena je Direktiva o pravu na tumačenje i prevođenje (2010/64/EU). Njome se osumnjičenicima i optuženicima jamči pravo na pisane prijevode bitnih dijelova svih ključnih dokumenata i na tumačenje svih saslušanja i ispitivanja, kao i na tumačenje tijekom sastanaka s odvjetnicima. Ne mogu se odreći svojih prava, a da prethodno nisu primili pravni savjet ili potpune informacije o posljedicama tog čina. Svaki sudac u svakom pojedinom slučaju utvrđuje jesu li kvaliteta i opseg tumačenja i prevođenja bii dostatni. U srpnju Europska komisija donijela je prijedlog o pismu o pravima za osumnjičenike za kaznena djela kako bi se uveli zajednički minimalni standardi o pravu na informiranost u kaznenim postupcima (COM(2010) 392 konačna Ključna zbivanja u području pristupa pravdi: donesena je Direktiva EU-a o pravu na prevođenje i tumačenje (2010/64/EU) kao prvi korak u provedbi Plana puta Europske unije prema jačanju prava osumnjičenih ili optuženih osoba u kaznenim postupcima ( Plan puta ), nekoliko država članica Europske unije započelo je s reformom svojih sudova, uključujući i mjere skraćivanja trajanja pravnih postupaka i povećanja neovisnosti, nekoliko država članica poduzelo je korake k osnaživanju ili osnivanju nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI-ova). PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA FRA Opinion on the draft Directive regarding the European Investigation Order ( Mišljenje Agencije FRA o prijedlogu Direktive o Europskom istražnom nalogu ), veljača Vidi: op-eio_en.htm 20

23 Ključna pravna i politička zbivanja verzija). Ostali prijedlozi obuhvaćaju inicijativu sedam država članica za Europski istražni nalog (PUP(2010) 3). Pristup pravdi kao osnovno pitanje temeljnih ljudskih prava u krupnom planu Pristup pravdi pravo je samo po sebi, i to vrlo važno kao sredstvo ostvarivanja ostalih važnih temeljnih ljudskih prava. Međutim, pristup neovisnoj i učinkovitoj pravdi nije uvijek zajamčen Europski sud za ljudska prava pronašao je kršenje i presudio u 636 predmeta protiv 26 država članica Europske unije, od kojih je 115 predmeta obuhvaćalo kršenje prava na pravedno suđenje. PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA Priznavajući razmjere tog izazova, Odbor ministara Vijeća Europe donio je Preporuku Access to effective remedies: The država članica o učinkovitim pravnim asylumseeker ( Perspective Pristup lijekovima za predugačko trajanje sudskih učinkovitim pravnim lijekovima: Stajalište postupaka (CM/Rec(2010) 3); Vodič za tražitelja azila ), rujan dobru praksu priložen je toj Preporuci. U Vidi: Godišnjem izvješću Agencije FRA publications_per_year/2010/pub_asylum-seekers_en.htm identificirane su mjere koje se bave tim problemom u raznim državama članicama, uključujući i: Bugarsku (uspostava pričuvnih odvjetnika ), Cipar (ulaganje žalbi na predugačko trajanje sudskih postupaka moguće je na svim pravosudnim razinama), Njemačku (prijedlog zakona kojim se predviđa naknada materijalne i nematerijalne štete uslijed kašnjenja) i Latviju (sudovima je bilo dopušteno presuditi niže kazne kada sudski postupci nisu bili okončani unutar razumnog vremenskog roka). Štoviše, u njemu su istaknuti razni primjeri mjera poduzetih u državama članicama čiji je cilj jačanje neovisnosti pravosudnih tijela. Nacionalne institucije za ljudska prava i tijela nadležna za jednakost u krupnom planu Nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI-ovi), zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za jednakost, imaju PUBLIKACIJE AGENCIJE FRA značajan potencijal za olakšavanje ili pružanje izravnog pristupa pravdi. National Human Rights Institutions in the EU Nacionalne institucije za ljudska prava koje su cijelosti sukladne s Pariškim načelima to jest, onima s A statusom Member States ( Nacionalne institucije za ljudska prava u državama članicama Europske unije ), svibanj u boljem su položaju za ispunjavanje te Vidi: uloge. Pariška načela, koje je publications_per_year/2010/pub_national_hr_inst_en.htm donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda, donose autoritativne smjernice o potrebnim ovlastima neovisnih i učinkovitih institucija čija je uloga zaštita i promidžba ljudskih prava na nacionalnoj razini , nakon što je nacionalna institucija za ljudska prava u Škotskoj dobila A status, ukupan broj nacionalnih institucija za ljudska prava s A statusom u Europskoj uniji dosegnuo je 12 institucija u 10 različitih država članica, s tim da Ujedinjena Kraljevina ima tri nacionalne institucije za ljudska prava. U četiri 21

24 Temeljna ljudska prava Tablica 2: Nacionalne institucije za ljudska prava u državama članicama Europske unije i Hrvatskoj, po statusu akreditacije Status A B C Nisu akreditirane države članice bez akreditiranih institucija Cipru, Finskoj, Italiji i Švedskoj poduzeti su odlučni koraci k osnutku nacionalnih institucija za ljudska prava koje imaju potencijala za dobivanjem A statusa. Država Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Luksemburg, Poljska, Portugal, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina*, Hrvatska Austrija, Belgija, Nizozemska, Slovačka, Slovenija Rumunjska Bugarska, Cipar, Češka Republika, Estonija, Finska, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Malta i Švedska Napomene:* Povjerenstvo za jednakost i ljudska prava dijeli mjesto Ujedinjene Kraljevine u Međunarodnom koordinacijskom odboru nacionalnih institucija za ljudska prava s Povjerenstvom za ljudska prava Sjeverne Irske i Povjerenstvom za ljudska prava Škotske. Države otisnute masnim slovima naznačuju planiranu promjenu statusa akreditacije nacionalnih institucija za ljudska prava u bliskoj budućnosti. Izvor: Međunarodni koordinacijski odbor nacionalnih institucija za ljudska prava, Tablica sa statusom nacionalnih institucija, 1 siječnja

25 Ključna pravna i politička zbivanja Zaštita žrtava kaznenih djela Razvoj standarda prava žrtava kaznenih djela na europskoj razini u krupnom planu Potkraj Europski parlament i Vijeće Europske unije raspravljali su o Direktivi o suzbijanju trgovanja ljudima, koju je predložila Europska komisija. Ova Direktiva usvaja odgovor PZP na trgovanje ljudima prevencija, zaštita i progon i nastoji povećati elemente pomoći i potpore žrtvama kaznenih djela. A to vrijedi za tri specifična članka vezana za žrtve-djecu. Osim toga, trenutačno se pregovara i o prijedlogu Europskog naloga za zaštitu, koji je iniciralo 12 država članica (PUP(2010) 2). On se usredotočuje na interpersonalno nasilje, a cilj mu je pružiti zaštitu žrtvama kaznenih djela u prekograničnim slučajevima Europske unije. Taj je prijedlog u prosincu prošao prvo čitanje u Europskom parlamentu. Naposljetku, su u tijeku bile i rasprave o identifikaciji načina izmjena i dopuna ili zamjene postojećih zakonskih propisa Europske unije kako bi oni više zadovoljavali potrebe žrtava kaznenih djela. Potrebe žrtava kaznenih djela trenutačno su obuhvaćene Okvirnom odlukom o položaju žrtava u kaznenom postupku (2001/220/PUP) i Direktivom o naknadi štete žrtvama kaznenih djela (2004/80/EZ). U pogledu standarda Vijeća Europe je čitav niz država članica Europske unije ratificirao Konvenciju Vijeća Europe o mjerama protiv trgovanja ljudima (CATHB) iz 2005., uključujući i Irsku, Italiju, Nizozemsku i Švedsku. Odbor ministara Vijeća Europe također je donio Smjernice o pravdi prilagođenoj djeci; te smjernice služe za zaštitu prava djeteta u kontekstu pravnih postupaka. Ključna zbivanja u području zaštite žrtava: poduzete su inicijative na europskoj razini za poboljšanje zakonske zaštite žrtava kaznenih djela, kao što su Direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima (COM(2010) 95 konačna verzija), prijedlog Europskog naloga za zaštitu (PUP(2010) 2) i rasprave o novoj Direktivi o žrtvama kaznenih djela, postavljeni su viši standardi za zaštitu žrtava kaznenih djela, kao što je donošenje Smjernica o pravdi prilagođenoj djeci od strane Vijeća Europe, kao i ratifikacija Konvencije o mjerama protiv trgovanja ljudima od strane nekoliko država članica, došlo je do razvoja na nacionalnoj razini u cilju poboljšanja položaja žrtava kaznenih djela, uključujući i pristup naknadi štete i informiranju o njihovim pravima u kontekstu pravnih postupaka, i Vijeće Europske unije i Europska komisija poduzeli su napore za rješavanje pitanja nasilja nad ženama, poduzete su mjere poboljšanja prikupljanja podataka o žrtvama kaznenih djela, kako na razini Europske unije tako i na nacionalnoj razini. 23

26 Temeljna ljudska prava Informiranje i naknada štete žrtvama kaznenih djela na nacionalnoj razini u krupnom planu U ovogodišnjem Godišnjem izvješću Agencije FRA identificiran je niz zbivanja na nacionalnoj razini, uključujući i osnutak Međunarodne mreže pomoći žrtvama kaznenih djela (Poljska), uvođenje lakših i transparentnijih postupaka u kontekstu naknade štete žrtvama kaznenih djela (Njemačka), uvođenje obveze počinitelja da dadne doprinos fondu za žrtve kaznenih djela (Finska) i davanje prilike za podnošenje zahtjeva za naknadom štete preko interneta (Švedska). U Irskoj su javno pokrenuti Povelja o pravima žrtava kaznenih djela i Vodič kroz sustav kaznenog pravosuđa. Internet također igra važnu ulogu u ovom kontekstu: Švedska je objavila verziju svojeg didaktičkog uvoda u sudove za žrtve kaznenih djela na internetu na engleskom jeziku. 24

27 Ključna pravna i politička zbivanja Izgledi Godišnje izvješće Agencije FRA Temeljna ljudska prava: izazovi i postignuća identificira razne izazove u bliskoj budućnosti na čitav niz tema. U području azila do očekuje se dovršetak Zajedničkog europskog sustava azila. Dakle, u godini koja dolazi zahtijevat će se značajan napredak. Slijedom pravorijeka Europskog suda za ljudska prava u predmetu M.S.S. velika je vjerojatnost da će države članice, koje još uvijek nisu obustavile premještaj tražitelja azila u Grčku uslijed primjene Uredbe Dublin II, to učiniti tijekom Ostaje nejasnim hoće li se pojaviti daljnje inicijative u ovom području utemeljene na solidarnosti i kolektivnoj odgovornosti. Izazovi u području temeljnih ljudskih prava u kontekstu povratka tražitelja azila kristalizirat će se kako države članice budu usvajale Direktivu o povratku u svoje nacionalne zakonske propise i kako je budu provodile. U pogledu graničnih kontrola evaluacija prvog angažmana Timova za brzu intervenciju na granici (Rabit) u Grčkoj pružit će korisne lekcije za buduće operacije takve prirode. Uska suradnja između Frontexa, Agencije FRA i Europskog ureda za podršku azilu, kao i veće naglašavanje temeljnih ljudskih prava u ovlastima Frontexa, otvaraju vrata pretvaranju temeljnih ljudskih prava u sastavni dio upravljanja granicama. U području zaštite podataka vjerojatno će i u bliskoj budućnosti na dnevnom redu ostati posljedice novih tehničkih razvoja i one će vjerojatno pridonijeti aktualnoj sveobuhvatnoj debati o modernizaciji okvira Europske unije za zaštitu podataka, bilo u odnosu na tjelesne skenere, Evidenciju imena putnika, baze podataka ili u nekim drugim kontekstima. Imajući na umu Lisabonski ugovor, dva će pitanja biti središnja u bliskoj budućnosti: sukladnost sa standardima u području temeljnih ljudskih prava (primjerice, u kontekstu čuvanja podataka) i proširenje područja primjene općeg okvira za zaštitu podataka kako bi on obuhvatio i područja suradnje policije i pravosudnih tijela u kaznenm djelima. U pogledu prava djece stanje djece u ranjivim situacijama predstavlja ključni izazov. Ti izazovi obuhvaćaju i djecu koja nestanu iz kuće, djecu s invaliditetom, romsku djecu, djecu razdvojenu u kontekstu migracija ili azila i djecu-žrtve trgovanja u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada. Mjere Europske unije za poboljšavanje zaštite te djece moraju, kao primarnu ideju, na umu imati najbolji interes te djece. Trebalo bi saslušati i procijeniti njihova stajališta i mišljenja, uzimajući u obzir njihovu psihološku i fizičku dobrobit, kao i njihove pravne, socijalne i gospodarske interese. Agenda o pravima djeteta Europske komisije u tom pogledu donosi ambiciozan plan rada. U području jednakosti godine koje dolaze državama članicama donose novu priliku za jačanje zaštite od diskriminacije na osnovi religijske ili vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, invaliditeta i dobi onkraj područja zaposlenosti. Zbivanja poput ratifikacije Konvencije o pravima osoba s 25

28 Temeljna ljudska prava invaliditetom, Preporuka Vijeća Europe o mjerama suzbijanja diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i petogodišnja strategija Europske unije o promidžbi ravnopravnosti muškaraca i žena daju smjernice u tom pogledu. Štoviše, višestruka diskriminacija i dalje je naša stvarnost koja se velikim dijelom ne odražava ni u pravnom okviru Europske unije i njezinih država članica niti u pristupu sudova i tijela nadležnih za jednakost. Povećanje razumijevanja i svijesti o višestrukoj diskriminaciji i integracija tih uvida u pravni proces izazov je za nadolazeće godine. U pogledu rasizma i diskriminacije neke su države članice uspješno primijenile testiranje na diskriminaciju kao sredstvo praćenja prevladavanja diskriminacije i dokazivanja diskriminatornih praksi u sektorima zapošljavanja i stanovanja. Kao rezultat proteklih uspjeha, očekuje se da će takvo testiranje postati uobičajenije u cijeloj Europskoj uniji. Štoviše, prikupljanje podataka o rasnom i etničkom podrijetlu, u skladu s preporukama Europskog povjerenstva protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe i Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) Ujedinjenih naroda, i dalje je otvoreni izazov za mnoge države članice. Također, i u području kaznenog prava, kad se u obzir uzme da kaznena djela na osnovi rasizma i dalje predstavljaju problem diljem velikog dijela Europske unije, još uvijek je potrebno da se mnoge države članice posvete rješavanju kaznenih djela na osnovi rasizma u skadu s Okvirnom odlukom Europske unije i Konvencijom o kibernetičkom kriminalu Vijeća Europe. Kad je riječ o sudjelovanju građana Europske unije u demokratskom funkcioniranju Europske unije, najveća je prekretnica bilo donošenje Uredbe o Europskoj građanskoj inicijativi. Dok je ta Uredba na snazi, države članice Europske unije moraju na nacionalnoj razini organizirati strukture i postupke kojima bi se olakšalo prikupljanje milijuna potpisa potrebnih za pokretanje građanske inicijative. Međutim, građanska inicijativa trebala bi pomoći u osvještavanju važnih pitanja europske integracije u umovima građana Europske unije. U području pristupa pravdi i dalje su neophodne kontinuirane reforme pravosudnih sustava u državama članicama, poglavito u pogledu pretjerano dugačkog trajanja sudskih postupaka. To bi se trebalo sagledati u kontekstu provođenja reformi u Europskom sudu za ljudska prava kako bi se riješila velika količina zaostalih predmeta. Jer jedino će osiguravanjem adekvatnosti nacionalnih pravosudnih sustava biti moguće smanjiti količinu posla u Europskom sudu za ljudska prava. Istodobno, jačanje drugih mehanizama, posebice tijela nadležnih za jednakost i nacionalnih institucija za ljudska prava, može pomoći u rješavanju sistemskih problema na nacionalnoj razini. Ostaje da se vidi hoće li se države članice Europske unije i dalje kretati prema jačanju nacionalnih institucija za ljudska prava u svjetlu prevladavajućih mjera štednje. I naposljetku, u području zaštite žrtava kaznenih djela ima obećavajućih zbivanja i na razini Europske unije i na nacionalnoj razini. Inicijative o pravima osumnjičenika i optuženika (posebice Plan puta ) imale bi koristi od paralelnog razvoja u području prava žrtava kaznenih djela kako bi se omogućili jasniji i sveobuhvatniji zakonski propisi o pravima osumnjičenih i optuženih osoba, kao i o pravima žrtava i svjedoka kaznenih djela. 26

29 Ključna pravna i politička zbivanja Predstojeće Europsko istraživanje sigurnosti, zajedno s istraživanjem Agencije FRA o nasilju nad ženama, koje obuhvaća nasilje u djetinjstvu i obrasce prijavljivanja među žrtvama, u cijelosti će rasvijetliti na koji način žrtve kaznenih djela uživaju svoja prava u praksi. 27

30 Temeljna ljudska prava Tablica 3: Pregled izvješća o praćenju država članica Europske unije i Hrvatske prema postupcima praćenja Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe 2010., po državama CERD HRC CESCR CEDAW CAT Austrija 3 Belgija 4 Bugarska 3 Cipar 1 Češka Republika 2 Danska 2 Estonija 3 Finska 1 Francuska 3 Njemačka 1 Grčka 0 Mađarska 3 Irska 0 Italija 3 Latvija 0 Litva 0 Luksemburg 2 Malta 1 Nizozemska 3 Poljska 2 Portugal 0 Rumunjska 2 Slovačka 3 Slovenija 2 Španjolska 2 Švedska 1 Ujedinjena Kraljevina 1 Hrvatska* 3 CRC CRC-OP -SC Ukupno Napomena: * Prema članku 28. Uredbe o osnivanju Agencije FRA (EZ) br. 168/2007, Hrvatskoj, kao državi kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji, dopušteno je sudjelovati u aktivnostima Agencije. = Izvješće o praćenju usvojeno CERD Odbor za eliminaciju svih oblika rasne diskriminacije HRC Odbor za ljudska prava (tijelo za praćenje Međunarodnog sporazuma o građanskim i političkim pravima, ICCPR) CESCR Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava CEDAW Odbor za eliminaciju diskriminacije žena CAT Odbor protiv mučenja CRC Odbor za prava djeteta CRC-OP-SC Odbor za prava djeteta (praćenje opcionalnog protokola o prodaji djece) UPR Univerzalna periodična revizija ECPT Europska konvencija za prevenciju mučenja ECRML Odbor stručnjaka za regionalne i manjinske jezike FCNM Savjetodavni odbor za nacionalne manjine ECRI Europsko povjerenstvo protiv rasizma i netolerancije UPR ECPT ECRML FCNM ECRI Ukupno 28

31 Agencija Europske unije za temeljna ljudska prava Temeljna ljudska prava: ključna pravna i politička zbivanja str ,7 cm ISBN doi: /32720 Velika količina informacija Agencije Europske unije za temeljna ljudska prava dostupna je na internetu. Možete im pristupiti putem mrežnih stranica Agencije FRA na adresi fra.europa.eu. Besplatne publikacije: Kako nabaviti publikacije Europske unije putem Knjižare Europske unije ( u predstavništvima ili delegacijama Europske unije. Njihove kontakt podatke možete naći na internetu ( ili slanjem telefaksa na broj Publikacije uz plaćanje: putem Knjižare Europske unije ( Pretplate uz plaćanje (npr. godišnje serije Službenog lista Europske unije i izvješća o predmetima pred Sudom pravde Europske unije): putem nekog od prodajnih agenata Ureda za publikacije Europske unije (

32 01-HR-N HELPING TO MAKE FUNDAMENTAL RIGHTS A REALITY FOR EVERYONE IN THE EUROPEAN UNION bila je prva godina tijekom koje je Europska unija (EU) djelovala na temelju pravno obvezujućeg zakona o pravima Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Ovogodišnji sažetak godišnjeg izvješća Agencije Europske unije za temeljna ljudska prava u krupni plan dovodi odabrana ključna politička i pravna zbivanja u Europskoj uniji i njezinim državama članicama dok one nastoje ubrizgati injekciju života u svoju predanost temeljnim ljudskim pravima. Napredak ostvaren obuhvaćao je, između ostalog, jačanje provjere prijedloga zakonskih propisa Europske unije u pogledu temeljnih ljudskih prava i donošenje Uredbe o građanskoj inicijativi važne nove alatke participativne demokracije Europske unije. Tu su sliku nadopunili pokušaji nekolicine država članica da osnaže ili osnuju nacionalne institucije za ljudska prava i ratifikacija Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) Ujedinjenih naroda od strane Europske unije. Pa ipak, nema mjesta samozadovoljstvu. Europska se unija i dalje suočava s raznim uzrocima zabrinutosti u području temeljnih ljudskih prava, kao što su ustrajno i ekstremno siromaštvo, kao i socijalna isključenost romskih zajednica i pogoršani uvjeti tražitelja azila u određenim državama članicama Europski sud za ljudska prava donio je više od 600 pravorijeka u kojima je presudio protiv gotovo svih 27 država članica Europske unije zbog kršenja ljudskih prava. U ovom sažetku naglašena su ključna pitanja u području temeljnih ljudskih prava, koja obuhvaćaju sljedeće teme: azil, imigracija i integracija; granične kontrole i vizna politika; informacijsko društvo i zaštita podataka; prava djeteta i zaštita djece; ravnopravnost i nediskriminacija; rasizam i etnička diskriminacija; sudjelovanje građana Europske unije u demokratskom funkcioniranju Unije; pristup učinkovitoj i neovisnoj pravdi; i zaštita žrtava kaznenih djela. EUROPEAN UNION AGENCY FOR FUNDAMENTAL RIGHTS Schwarzenbergplatz Vienna - Austrija Tel. +43 (1) Fax +43 (1) fra.europa.eu - info@fra.europa.eu facebook.com/fundamentalrights twitter.com/eurightsagency