Značenje vjeronauka u školi u Europi U zadnjih 25 godina vjeronauk u školi ima sve veće značenje u Europi. Kao dio školskog odgoja i obrazovanja on je

Transcription

1 OBLICI VJERONAUKA U ŠKOLI U EUROPI A. Th. Filipović, U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu, GK, Zagreb, 2011.,

2 Značenje vjeronauka u školi u Europi U zadnjih 25 godina vjeronauk u školi ima sve veće značenje u Europi. Kao dio školskog odgoja i obrazovanja on je i danas više pravilo, nego iznimka Tome je pridonijelo ujedinjenje i integracija Europe: pad komunizma, proširenje Europske unije, migracije i sve veća religijska pluralizacija Europe Oblici vjeronauka u pojedinim zemljama su različiti 2

3 1. Zemlje s konfesionalnim oblikom vjeronauka 1.1. Zemlje u kojima postoji vjeronauk u konf. obliku za učenike različitih konfesija i religija religija (katolički, evangelički, pravoslavni, islamski...): Alzas-Mozel (u Francuskoj) Austrija Belgija Bosna i Hercegovina Finska Hrvatska Latvija Litva Luksemburg Njemačka Poljska Portugal Slovačka Španjolska 3

4 1.2. Zemlje u kojima je državno zajamčen samo konfesionalni vjeronauk većinske religije/konfesije Irska Italija, s mogućnošću upisivanja alternativnog izbornog predmeta Italija, Grčka Malta Rumunjska 4

5 1.3. Zemlje u kojima se vjeronauk bilo koje vjeroispovijesti može održavati fakultativno, kao slobodna aktivnost, ako to zatraži određeni broj učenika/roditelja Bugarska Češka Mađarska Moldavija Rusija nije sastavni dio nastavnog programa 5

6 2. Države s istim, akonfesionalnim oblikom vjeronauka za sve učenike vjeronauk koji odgovara isključivo obrazovnim ciljevima škole razumijeva se kao nadkonfesionalan, općekršćanski, često i međureligijski informacija o religiji/religijama Danska Estonija Island Norveška Švedska mnogi kantoni Švicarske Ukrajina Velika Britanija 6

7 3. Zemlje bez bilo kojeg oblika vjeronauka u školi Albanija Bjelorusija Francuska (u novije vrijeme religijska znanja pojačano su uvedena u druge školske predmete) Francuska Slovenija (najnovije: Etika i religije u 7.,8. i 9. r.) 7

8 Različite koncepcije vjeronauka povezane su s društvenim kontekstima i odgovaraju određenim ciljevima: Učiti religiju/vjeru (learning religion) uvođenje u određenu vjersku tradiciju, obilježava usko konfesionalni vjeronauk, koji se uglavnom shvaća kao kateheza u školi učiti o religiji (learning about religion) poznavanje religije, znanje o religiji i njenu značenju za vlastite vjernike, obilježava državno-pedagoški osmišljen vjeronauk za sve učenike, koji se shvaća kao čista informacija i ne smije sadržavati konfesionalne elemente učiti od religije (learning from religion) primjena onoga što se uči o religiji na vlastitu situaciju učenika, proširenje ciljeva na doživljaj i religiozno iskustvo; značenje religije za identitet, orijentaciju i (samo)razumijevanje učenika 8

9 Noviji razvoji, modifikacije i preciziranja primjer vjeronaučnog programa iz Birminghama: Learning from faith (umjesto "from religion") i Learning about different religious traditions (umjesto "about religion") religija ne postoji apstraktno Religijskopedagoški susreti i promišljanja o oblicima vjeronauka u Europi: Europski forum za vjeronauk u školi (osnovan g., katol.) CoGREE (Coordinating Group for Religion in Education in Europe) - ekumenski bilten EREnews (European Religious Education newsletter) ur. Flavio Pajer 9

10 Vijeće Europe već nekoliko godina svjesno obrađuje pitanja religijskog pluralizma i religiozne dimenzije međukulturnog dijaloga te preporuča religiozni odgoj i obrazovanje u školama sukladno temeljnim vrijednostima Europe Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi godine objavila je Vodeća načela poučavanja o religijama i vjerovanjima u javnim školama (dokument iz Toleda), gdje se zemljama članicama preporuča uvođenje religioznog obrazovanja koje je u skladu s ljudskim pravima, koje odražava temeljna prava na slobodu, koje poštuje ulogu obitelji i vjerskih zajednica na tom području te se zasniva na kvalificiranim programima i obrazovanju nastavnika 10

11 Debate o školskom vjeronauku u Europi manje se kreću oko pitanja treba li on uopće postojati ili ne, a više oko primjerenosti i kvalitete postojećih modela (oblika) i koncepcija Zahtijeva se religijska pedagogija sposobna za pluralnost Vjeronauk u javnoj školi ispit je sposobnosti teologije da se okrene svijetu, čovjeku i društvu 11

12 Uz vjeronauk se često vežu različita očekivanja koja jedan predmet sam ne može ispuniti, npr.: da bude predvoditelj ekumenskog pokreta u obliku konfesionalno-kooperativnog kooperativnog vjeronauka da pridonese integraciji vjerskih manjina u Europi da služi kao protuteža školskoj svakodnevici koja je pretežito usmjerena na postignuća i u kojoj vlada društveni pritisak za uspjehom 12

13 Teologija sa svojim različitim disciplinama kao referentna znanost vjeronauka nalazi se pred izazovom interdisciplinarnog sučeljavanja Crkva tu susreće svoje crkveno distancirane članove i dolazi s njima u komunikaciju (učenici, roditelji, školsko okruženje) susreće svijet kao sugovornika i to u dijelu stanovništva koji je najspremniji na kritiku, a to su mladi ljudi 13

14 Promijenjeni profil vjeronauka zahtijeva odgovarajuću izobrazbu vjeroučitelja: interdisciplirani pogled (dijalog sa znanostima) međureligijski dijalog ekumenski duh značenje teologije u javnosti 14

15 Kako učenici doživljavaju vjeronauk u školi? uglavnom ga doživljavaju kao prostor slobode mogu slobodno birati vjeronauk ili se odjaviti imaju mogućnost slobodno izraziti svoje mišljenje i razgovarati o temama koje ih zanimaju 15