Zaplovila Kraljica mora

Transcription

1 Nezavisno glasilo Sindikata Pomoraca Hrvatske br. 60 siječanj 2010 godina 16 Još malo o Marku Polu Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetnije Šibenik podnio optužni prijedlog. str.5 4 posto svih klimatskih promjena uzrokuju brodovi Jedan od najznačajnijih faktora koji utječu na klimatske promjene u svakom su slučaju ispušni plinovi dizelskih motora. str.8-9 Kalmeta za povisio osnovice Ministar B. Kalmeta je krajem godine počastio pomorce povećanjem osnovica. str.6 Zaplovila Kraljica mora str.16 Sudska odluka koja ugrožava pomorce i brodare Osobna iskaznica: Neven Melvan Povjerenik po mjeri svojih članova Slučaj Scottish Bard str.13 str.4 str.14 Plavi dizel ili bankrot Jadrolinije? / SPH: zabrinut zbog sporosti / Veća suradnja transportnih sindikata

2 2 Uvodnik Štovani članovi SPH i čitatelji Vjesnika, Poruka godina pomorca Međunarodna pomorska organizacija odlučila je da ovu godinu, kao i Svjetski dan pomorstva, obilježi pod motom 2010: godina pomorca. Naša je namjera da Prije svega koristim prigodu da Vama i vašim obiteljima zaželim sretnu novu godinu. Iza nas je godina koju je obilježila globalna ekonomska financijska kriza koja je najprije pogodila brodarstvo kao najglobaliziraniju djelatnost u svijetu. Posljedica toga su drastičan pad vozarina i višak brodskog prostora. Mnoge brodarske kompanije su bankrotirale, a neke od njih su morale svoje brodove usidriti i čekati bolja vremena. Brojne kompanije su otkazale svoje novogradnje ili su pak nove brodove preuzele bez ikakve mogućnosti da ih u dogledno vrijeme zaposle. To se odnosi i na hrvatske brodare koji su godinu zaključili s negativnim poslovanjem. U mnogim kompanijama SPH je, usprkos krizi, uspio sačuvati radna mjesta, ali nažalost ne i u svim godina je godina kada bi se trebali pripremati za vrijeme izlaska iz krize, što znači da treba osigurati dobre pozicije u najboljim kompanijama i pokušati unaprijediti položaj naših pomoraca. Za takvo što potrebna je i logistička podrška unutar Republike Hrvatske, prije svega mislimo na institucije države (uprava i nadležna ministarstva), koja se dosad, nažalost, pokazala nedovoljnom. Stav SPH je da, u doba recesije, gospodarstvo mladom čovjeku ne nudi posebnu alternativu u smislu zapošljavanja, te bi država (u širem smislu) trebala više podržavati pomorstvo odnosno brodarstvo i pomorce, jer je to jedna od realnih mogućnosti gdje se mladi ljudi mogu dokazati, zaposliti i osigurati pristojnu egzistenciju za sebe i svoju obitelj. Puko birokratiziranje, plaćanje svega i svačega te neučinkovita uprava nikako nije išla u korist hrvatskog pomorca. SPH će, sukladno svojim kadrovskim i financijskim mogućnostima, činiti sve da se položaj hrvatskog pomorca unaprijedi. To ćemo to učiniti s dubokim uvažavanjem, prepoznajući izvanredne usluge koje radite svakoga dana Vašeg profesionalnog života, često pod opasnim okolnostima, u isporuci, za više od 6,5 bilijuna ljudi u svijetu, brašna od kojega se svakodnevno proizvodi kruh, plina i nafte koji grije naše domove ili pokreću naša vozila te darova koje ćemo s radošću podijeliti našim obiteljima i prijateljima tijekom blagdana. U IMO-u, smo uvijek svjesni važne uloge koju igrate da nam pomognete u postizanju pouzdanog i sigurnog brodarstva na čistim morima i oceanima cilj koji, kao specijalizirana agencija UN-a, postižemo regulacijom međunarodnog brodarstva, kao članovi globalne pomorske zajednice, smo sami sebi zadali. Obilježiti ćemo u godini Svjetski dana pomorstva s većim ponosom zbog Vašeg doprinosa našim ciljevima, održavanjem više od 90 % svjetske trgovine s održivim ljudskim razvojem. Želimo da Vama, koji ste najvažnija karika pomorske industrije, mi koji smo odgovorni za međunarodni zakonodavni režim i koji opslužujemo brodarstvo s kopna, ali i cjelokupnoj javnosti učinimo razumljivim veliki pritisak kojem ste podvrgnuti i da naše vlastite ciljeve približimo i učinimo naklonjenijima poslu koji Vi obavljate. U isto vrijeme, mi ćemo nastojati dodati zamaha kampanji Go to Sea!, koja je pokrenuta u studenom godine za privlačenje novih sudionika u brodarsku industriju i, posebno, za ohrabrivanje mladih ljudi da slijede Vaš trag tako da postanu jednog dana pomorci. Pokrenuli smo kampanju u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada (ILO) i cijelom pomorskom industrijom (International Chamber of Shipping, International Shipping Federation, BIMCO, International Association of Independent Tanker Owners i International Association of Dry Cargo Shipowners i International Transport Workers Federation ITF), a svi oni će nam se pridružiti u obilježavanju Godine pomorca. I na kraju, najvažnije, želimo da Vam prenesemo jasnu poruku da cijela brodarska zajednica razumije i brine o Vama što pokazuju i napori koje činimo da osiguramo da budete pravično tretirani kada brod na kojem plovite ima nezgodu; kada se odamo počast Vama, 1,5 milijuna pomoraca, muškarcima i ženama diljem svijeta - za jedinstveni, prečesto podcijenjeni, doprinos koji dajete za dobrobit svih nas. nađete na napuštenom brodu u nekoj luci; kada Vam nije dozvoljeno da izađete s broda iz sigurnosnih razloga; da budete zaštićeni kada Vas brod nanese u područjima piratstva; da ne ostanete bez pomoći kada ste u pogibelji na moru... 1,5 milijuna pomoraca dnevno opslužuje više od 6,5 bilijuna građana svijeta! To je činjenica koja nije dovoljno poznata ili koju većina ne zapaža, ali to je činjenica koju treba jasno i glasno javno izreći. Pomorci su zaslužili naše poštovanje, prepoznavanje i zahvalnost, a tijekom godine mi u IMO-u smo odlučili da osiguramo da svijet bude upoznat s Vašom iznimnom ulogom i doprinosom te o posebnom dugu svih nas prema Vama. Zahvaljujemo Vam! S najboljim željama za blagdane i sretan povratak kućama! E.E. Mitropoulos generalni tajnik IMO-a Apeliramo na solidarnost i suradnju među hrvatskim pomorcima i svim udrugama koje organiziraju hrvatske pomorce, jer samo zajedničkim radom možemo osigurati i održati svoje mjesto na globalnoj pomorskoj sceni. Uz mirno more i srdačan pozdrav, Predsjednik SPH Vladimir Svalina Anketa Da li smatrate da pomorci trebaju biti naoružani u zonama visokog rizika? 68% DA 32% NE rezultati ankete preuzeti sa studeni Fond solidarnosti SPH Dobro je činiti dobro Fond solidarnosti SPH se u prosincu uključio u posljednju humanitarnu akciju u prošloj godini, s ciljem pomoći obitelji pokojnog Tihomira Burčula, koji je za života bio jedan od aktivnih članova Sindikata. Nakon 28 godina provedenih u radnom odnosu na Jadroliniji, Tihomir je preminuo prošlo proljeće, ostavivši iza sebe ženu i dvoje mlađe djece koji žive u Galovcu kraj Zadra. 5. prosinca 2009., sa g. Nevenom Melvanom na čelu, uručili smo Tihomirovoj obitelji podršku u ovim za njih teškim danima, u obliku prijenosnog računala i mobilnog uređaja za djecu. Tuga nakon smrti njihovog muža i oca nije zasigurno mjerljiva darovima odnosno materijalnom pomoći, ali ponekad je i malo dovoljno kao znak pažnje. (bm)

3 3 SO SPH Foto kutak Plan rada za godinu Sa sjednice SO SPH u Puli Posljednja sjednica Središnjeg odbora u prošloj godini, sedma po redu, održana je 17. i 18. prosinca u Puli. Na sjednici je donijet plan aktivnosti za godinu iz kojega stavljamo naglasak na slijedeće zaključke: SPH će ustrajati i poduzeti sve aktivnosti vezane za povratak beneficiranog radnog staža svim pomorcima. Ukoliko se to ne riješi do 1. lipnja godine SPH će u cilju protesta poduzeti akciju blokiranja luka; Na nacionalnoj razini SPH će sa članicama NKO HTS nastaviti međusobnu suradnju; SPH će kroz svoje aktivnosti promicati profesiju pomorac kako bi se mladi ljudi vratili ovom zanimanju. SPH će dati pun doprinos godini koja je po IMO-u proglašena Godinom pomorca. Sve konferencije, okrugle stolove, skupove i slično koje će organizirati SPH u godini biti će u sklopu obilježavanja 20 obljetnice postojanja SPH. I u godini SPH će voditi pregovore za obnovu i kao i potpisivanje novih kolektivnih ugovora. Privesti će se kraju rad na KU za radnike na kopnu u Jadroliniji, kao i otpočeti pregovori za KU za brodarce u jedinom našem riječnom brodaru Dunavskom Lloydu d.d. Sisak Suradnja SPH i EMEF Članovi Središnjeg odbora SPH jednoglasno su prihvatili prijedlog Sporazuma o suradnji između Sindikata pomoraca Hrvatske i Euromediteranskog foruma (EMEF). Euromediteranski forum je nevladina organizacija, dio civilnog društva RH kojemu su ciljevi između ostalog osmišljavanje Hrvatske mediteranske strategije i politike u okvirima Unije za Mediteran, određivanje uloge Jadranskog pojasa RH u UfM i javni dijalog s Vladom RH i lokalnim vlastima gradova i županija Jadranske regije. Predsjednik EmeF-a je dr.sc. Tonči Tadić. (bm) Socijalna reforma za pomorce i dalje kašlje Dokaz tome je i ova fotografija snimljena u Središnjem uredu SPH u Rijeci: hrvatski pomorac nam je donio pet zdravstvenih iskaznica u njegovom posjedu i sve su važeće! (dp) Plavi dizel ili bankrot Jadrolinije!? Prema podacima iznijetima na sjednici Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski putnički promet u planu za godinu iz državnog proračuna Republike Hrvatske za potporu trajektnih linija biti će izdvojeno 197 milijuna kuna što je za 86,40 milijuna manje nego godine. Kada se tome pridodaju i nedostatna sredstva za ugovorene linije u godini za isti obujam prometa ukupno će nedostajati čak 113 milijuna kuna. Takva projekcija poslovanja za godinu dovodi Jadroliniju pred bankrot! Podaci su prije sjednice Upravnog vijeća iznijeti državnom tajniku za more B. Bačiću, a među mjerama za izlaz iz situacije razmatrala se mogućnost ozbiljnog smanjenja broja plovidbi: ukidanje izvansezonske dužobalne linije, ukidanje izvansezonske linije Zadar- Ancona, ukidanje jedne vožnje Split-Starigrad, smanjenje broja linija prema Korčuli i ukidanje nekih brzobrodskih linija. Međutim, sve predložene mjere ne bi pokrile manjak sredstava, pa je zauzet stav da su se trebalo linearno reducirati sve linije za 20 posto uz određeno povećanje cijena karata na brzobrodskim linijama uz otvaranje mogućnosti da se brodarima u javnom linijskom pomorskom prometu omogući korištenje tzv. plavog dizela. Ta inačica ovisi o dogovoru s premijerkom i ministrom financija. Predstavnik SPH u UV agencije V. Svalina je podržao mogućnost uvođenja plavog dizela kao dugoročnog rješenja problema brodara s obzirom da taj sustav se već godinama koristi u Italiji, a pokazati će se kao nelojalna konkurencija prilikom ulaska RH u EU. Predložio je i povećanje cijena karata na nekim linijama, posebno brzobrodskim koje su nelogično niske posebno tijekom turističke sezone pod uvjetom da hrvatski građani ostvaruju povlaštene cijene prema stvarnim pravima te je predložio da se reduciraju određene linije (prvenstveno noćne) koje su posljedica određenih zahtjeva lokalnih samouprava.(dp) Novi projekt ETF-a Europska Komisija je odobrila financiranje ETF Projekta pod nazivom Poticanje regrutiranja i osposobljavanja u europskom brodarstvu. Taj projekt je ideja sindikata pomoraca članova ETF-a među kojima je i SPH. Nedostatak dobro osposobljenih pomoraca, časnika i ostale posade svih pozicija u Europi te činjenica da je obavljanje pomorskog zvanja sve teže i složenije, stvorilo je loš imidž pomorstva uopće. To je bio dovoljan razlog da se nešto pokrene. Projekt će biti vođen u suradnji s eminentnim stručnjacima iz tog područja s Working Lives Research Institute (WLRI) iz Londona; Metropolitan University (VB); the Centre de Droit Maritime et Océanique (CDMO) s Nantes University (Francuska) i Faculty of Economics and Business of the University of Groningen (Nizozemska). Sastojati će se od tri tematske konferencije koje bi trebale dati odgovor na sljedeća pitanja: Kako promijeniti činjenicu da imamo nedostatan broj europskih pomoraca i da se smanjuje razina njihove osposobljenosti? Promijeniti imidž sektora i promovirati kvalitetnije radne i životne uvjete na moru i Kako osigurati bolji radni vijek na duže vremensko razdoblje u pomorskom sektoru? Završna konferencija će se održati u Genovi, 30. rujna godine koja bi trebala dati odgovore te natjerati sve interesne grupe u brodarstvu da promjene svoje uvjerenje da samo jeftina radna snaga iz trećih zemalja rješava njihove interese. SPH će dati puni doprinos u provođenju ovog projekta s ciljem da ponovnom pokrene cijelu problematiku i kod kuće u Hrvatskoj kako bi zaštitili interese hrvatskih pomoraca te osigurali da se ova naša tradicionalna djelatnost očuva i stalno unapređuje. (vs) Kongres ITF-a Snažni sindikati održivi transport Izvršni odbor ITF-a je krajem listopada godine raspravljao o glavnom kongresnom dokumentu koji bi se trebao usvojiti na 42. kongresu ITF-a koji će se održati od petog do 12. kolovoza godine u Mexico Cityju, u kojem se govori o činjenici da su transportni sindikati već tri desetljeća u defenzivi, a da je taj sektor devastiran privatizacijom, liberalizacijom i deregulacijom poslodavci nastoje razbiti sindikate, radnici u privatnom i javnom sektoru se razdvajaju (outsourcing) ili upućuju na rad u offshore kompanijama. Uz poslodavce, i pojedine vlade nastoje smanjivati sindikalna prava te uvjete rada i zapošljavanja. Ne treba zaboraviti da je sve eskaliralo početkom globalne ekonomske krize godine. ITF je zaključio da se postavljeni ciljevi sindikata mogu postići samo jasnom vizijom stvaranja snažnih sindikata na principu snage, vizionarstva, organizacije, borbe, povećanja broja članova, solidarnosti i demokracije. Strategija ostvarenja ciljeva usmjerena je na: gradnji snažnih sindikata, povećanju sindikalnih prava i radnih standarda te borbi za ekološku i socijalnu održivost transporta. Gradnja snažnih sindikata će se temeljiti na globalno organizirane sindikate pri čemu su glavni pravci aktivnosti organiziranje nezaštićenih radnika, outsourcing radnika i radnika na ugovor, borba protiv socijalnog dumpinga i prekograničnog organiziranja, organiziranje mladih radnika, organiziranje radnica, organiziranje u globalnoj logistici, multimodalnog putničkog prometa.(dp)

4 4 Tko je Neven Melvan? Po zanimanju sam operater pomorskih komunikacija (ex- radiotelegrafista). Već 20 godina radim na obalnoj radijskoj postaji Splitradio u sastavu Plovputa. Prije toga sam plovio na Jadroplovu- na Herojima. Inače me za Plovput i njegove preteče vežu i duboke obiteljske veze. Moj pradjed i djed su čitav svoj radni vijek bili svjetioničari, moja majka se rodila na svjetioniku Tajer, a djetinjstvo provela na svjetioniku Pinida na Brijunima. Zato sam poprilično nezgodan kada se opstojnost Plovputa dovodi u pitanje. Par riječi o Plovputu.. Plovput je društvo u stopostotnom vlasništvu RH kojem je temeljna zadaća sigurnost plovidbe na moru. Bavi se održavanjem svjetlosne signalizacije i radijske službe, a sukladno Pomorskom zakoniku. S obzirom da je Plovput registriran kao trgovačko društvo (d.o.o.) može se baviti i poslovima za treća lica (priobalni i podvodni građevinski radovi te turizam). Pretežito se financira iz naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju brodovi. U sastavu Plovputa su sedam plovnih područja (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik), tri obalne radijske postaje (Rijeka, Split i Dubrovnik), Baza za održavanje se nalazi u Splitu kao i direkcija društva. Plovput posjeduje četiri radna broda (Svjetionik, Sušac, Svilaja i Saida) te sedam brzih brodica (Plovput 1-7). Ukupno ima oko 280 radnika, vrlo različitih profila zanimanja. Plovput je godine nastao iz Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova koja se bavila istim poslovima, ali na prostoru bivše države. Tekući problemi u Plovputu Trenutno u Plovputu imamo Kolektivni ugovor, pregovara se o poboljšanjima. Država naravno ima svoje argumente, a sindikati pokušavaju Plovputu i državi kao vlasniku nametnuti svoje. Ukratko, uobičajena situacija, ali dok se razgovara i pregovara - dobro je. Sada smo u situaciji da ćemo, zbog nebuloznih naputaka i odluka Vlade RH koji su za posljedicu imale smanjivanje plaće u uspješnoj tvrtki, izgleda ponovno morati sudom utjerivati svoja prava i tako raditi štetu i Plovputu i državi kao vlasniku. Uprava provodi naputke Vlade RH, tako da pregovaranje gubi smisao. Svi sindikati koji djeluju u Plovputu su zajednički upozorili i predsjednicu Vlade, skupštinu, NO i upravu na posljedice. Još se uvijek nadamo da ćemo problem riješiti i da će Vlada RH povući besmislene odluke. Ukoliko neće, mi znamo što nam je činiti i sigurno se nećemo ustručavati. SPH podružnica u Plovputu SPH mi je omogućio sindikalnu edukaciju. Centar za industrijsku demokraciju koji je prije petnaestak godina educirao veliki broj sindikalnih povjerenika, i to vrlo uspješno i temeljito, danas na žalost ne postoji. Pohađao sam i ljetnu školu ITF-a. Osim edukacije jako cijenim poznanstva i prijateljstva koja se tako ostvare i puno pomažu u radu. Kada se godine SPH osnivao, iz Plovputa su u SPH bili samo radiotelegrafisti s obalnih radijskih postaja, a su se uključili i drugi radnici. Što se sve do prije par godina događalo u Plovputu je poznato i nema smisla ponavljati. Povjereništvo SPH i Radničko vijeće je tada, uprkos teškim pritiscima, dokazalo ono što su mnogi negirali, a to je da je Plovput dobra tvrtka koja ima budućnost. Čiji je interes bio tvrditi drugačije i kakve su bile konačne namjere..srećom, možemo samo pretpostavljati. Osobna iskaznica: Neven Melvan Povjerenik po mjeri svojih članova snimio: dp Moj rad za Sindikat pomoraca Hrvatske Povjerenik sam u Plovputu desetak godina. Povjerenici se biraju za određene grupacije - pomorci, radnici direkcije, baze, obalne radijske postaje.. Sastajemo se po potrebi, a na sastanke se pozivaju i članovi Radničkog vijeća i svi koji žele sudjelovati u radu. Trudimo se širiti krug aktivnih članova i ne ponavljati pozicije u povjereništvu i Radničkom vijeću. Mnogo je konstruktivnije i ugodnije raditi sa što većim brojem ljudi. Članovi, pa i oni koji to nisu mi se često obraćaju i s problemima u kojima sindikat ne može pomoći, osobnim i poslovnim problemima. Trudim se koliko mogu da i izvan tog sindikalnog dijela pomognem, nekad s više, nekad s manje uspjeha. Ali, ponekad je ljude najteže obraniti od njih samih. Osim podružnice, uključen sam i u: - Središnji odbor SPH- predsjedanje Kada sam, nakon posljednjeg Kongresa SPH izabran za predsjedavajućeg SO SPH, nisam pretpostavio da taj posao može biti zahtjevan. Trudim se omogućiti članovima SO što kvalitetniji rad na sjednicama, priliku za raspravu i pitanja, a od članova Izvršnog odbora i profesionalaca u SPH se očekuje da odgovaraju na njih i tumače ono što treba tumačiti. Koji put je prilično teško održati tu ravnotežu, mislim da se u prvom mandatu ovakvog načina rada svi skupa moramo još malo uvježbati. Unatoč tome, osobno sam zadovoljan tekućim radom; u SO ima zainteresiranih, koji rasparavu čine zanimljivom i konstruktivnom. Odluke su dobro isecirane i usaglašene, pa se na kraju donose jednoglasno ili velikom većinom. -Fond solidarnosti SPH Zamolba za pomoć se može podnijeti u pisanoj formi (postoji obrazac u uredima, na web stranici, po podružnicama...) može se uputiti poštom ili uručiti osobno u svakom Uredu SPH, svakom povjereniku SPH ili izravno na Fond. Pomoć mogu zatražiti svi članovi SPH, a posmrtnu pomoć u slučaju smrti člana dobiva njegova uža obitelj. Također postoji institut pozajmice za slučajeve kada član ne ispunjava kriterije FS, ali mu je pomoć hitno potrebna ili kada jednostavno želi vratiti sredstva Fondu. U prošloj godini odobreno je 56 od 59 zahtjeva za pomoć. Velika većina zahtijeva je pozitivno riješena, a odbijene su samo one zamolbe koje nisu bile u sukladnosti s Pravilnikom Fonda. Kroz FS se itekako osjeća recesija u Hrvatskoj. Broj zahtijeva se povećava. Ovu godinu smo završili na rubu budžeta, prvi put od utemeljenja Fonda. Moje kolegice i ja se trudimo rasporediti sredstva najbolje što znamo. Određivati prioritete u teškim situacijama i vagati ljudsku nesreću je nezahvalan posao. Pomorci i religija - suradnja s Apostolatom mora Suradnja sa svim udrugama koje rade za dobrobit pomoraca je apsolutno dobrodošla. Već desetak godina SPH razvija dobre odnose s Apostolatom, a osobno se angažiram protekle tri godine. Posljednji godišnji susret u Karlobagu pokazuje koliko je rad Apostolata uznapredovao. Veliki broj nazočnih, izuzetno zanimljive teme, pomlađivanje u AM, interes medija... Sve je to pokazatelj da se ide u dobrom smjeru. Interesi Apostolata i Sindikata pomoraca su zajednički; pomoći pomorcima i njihovim obiteljima. Pomoć može biti u duhovnom, moralnom, pravnom, zdravstvenom i u materijalnom smislu, a svaka od tih jedinki je potrebna za održavanje zdrave cjeline. Osobno jako cijenim rad fra Zlatka Šafarića, a radujem se i suradnji s mlađim članovima Apostolata. Neven Melvan, pomorski radiotelegrafist i operator pomorskih komunikacija je jedan od najaktivnijih članova Sindikata pomoraca. Razgovarali smo o suvremenim pomorskim bitkama, o zaboravljenom značenju riječi solidarnost, o odnosu religije i pomorca i pitanjima koja muče hrvatskog pomorca u ova teška i nemirna vremena... Piše: B. Manojlović Pomorske bitke jučer- danas- sutra Kada sam se prvi put kao asistent RTG-a ukrcao na m/b Heroj Paić, crew lista je brojala 36 članova posade. Ne sjećam se da smo u bilo kojoj luci boravili manje od tri dana. Plaća i tadašnji valutni dodatak nisu bili za hvaliti, ali s druge strane mirovinsko, zdravstveno i socijalno pravo za pomorca i njegovu obitelj nisu bili upitni. Nije mi cilj buditi nostalgiju za prošlim vremenima, ali ova nesigurnost i prekomjerno iskorištavanje pomoraca koja se danas događa i koja je rezultat borbe za profit po svaku cijenu, dovodi do toga da ćemo za koju godinu hrvatske pomorce brojiti u stotinama, a ne u tisućama kao danas. Modernizacija jest smanjila potrebu za pomorcima, ali ni izbliza onoliko koliko bi to vlasnici brodova htjeli i koliko to pokušavaju prikazati. Pozitivno je to što hrvatski pomorci već dugi niz godina rade u kapitalističkom ustroju, pa nisu imali problem snalaženja u novim uvjetima kao što to danas imaju radnici u Hrvatskoj. Ono što bih želio u budućnosti i na čemu ću raditi jest zajedništvo sindikata, i u Plovputu i šire, Povijest nam je pokazala kako je SUPROTNO besmisleno i kontraproduktivno. Tri sindikata na 250 radnika Plovputa. To nije demokracija, nego ludost. Ludost koja najviše pogoduje poslodavcu, a najmanje radniku. To se mora promijeniti, ako nam je na pameti dobrobit radnika, a ne osobni probitak.

5 5 Bez prejudiciranja nevinosti članova posade broda Marko Polo ili krivice tužitelja. Zgrozila me objava na vijesti u kojoj nadležno ministarstvo objavljuje da je CITIRAM: Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetnije Šibenik podnio optužni prijedlog Vijeću za prekršje te lučke kapetanije protiv zapovjednika Jadrolinijinog broda Marko Polo, drugog časnika palube te dvojice kormilara, obzirom da je došlo do propusta u vođenju navigacije, te se putnički RO-RO brod u subotu, 24. listopada godine u sati nasukao na sjeverozapadnu stranu otoka Sita. Što je u tome grozno? Hrvatska se, Ministarstvo mora posebno, busa u prsa junačka, kako je pomorska zemlja i prokazuje druge koji kriminaliziraju pomorce. Što ona radi nego, kriminalizira! Zašto? U svakoj uljuđenoj zemlji, da bi netko podnio prijavu mora i istražiti i imati argumente za prijavu, pa tako i ovdje, gdje te kadija istražuje i tuži i sudi, pa opreza nikad dosta. Istraga koju je vodilo Povjerenstvo sukladno Pravilniku o istraživanju pomorskih nesreća (dalje u tekstu Pravilnik), mogla bi, jako uvjetovano rečeno, biti ona u kojoj nije nužno pomorcu osigurati pravni savjet. Zašto? CITIRAM iz Pravilnika: Pomorska sigurnosna istraga je istraživanje pomorske nesreće ili nezgode s osnovnim ciljem da se unaprijedi pomorska sigurnost i zaštita okoliša. Pomorska sigurnosna istraga se obavlja kako bi se utvrdili uzroci pomorske nesreće s ciljem da se kroz pouke spriječi ili smanji vjerojatnost ponavljanja sličnih pomorskih nesreća ili nezgoda u budućnosti, a obuhvaća prikupljanje i analizu dokaza, utvrđivanje uzročnih faktora i, prema potrebi, izradu sigurnosnih preporuka. Zašto naglašavam jako uvjetovano? - zato što je osnovni cilj onaj koji pomaže i učesnicima u nesreći/nezgodi u budućem radu i unapređenju zaštite. No ako ima osnovnog cilja, naravno da ima i drugih ciljeva. Kako kod nas sve dobije izobličenu sliku, tako i ova istraga biva iskorištavana u svrhe u koje se ne smije koristiti, a to je pribavljanje dokaza o krivnji. Nama u pomorstvu, upravo zbog iskrivljavanja dobrih namjera, ne sažive izvanredno dobre ideje. Tako se događa da prijava o bliskom prolazu sa mišljenjem o poboljšanjima koja će ih ubuduće spriječiti, završavaju otkazom zapovjedniku. Događa se da opisom tijeka nesreće na radu u kojem se naglase dodatni sigurnosni elementi koji bi mogli pomoći da se ubuduće nesreće spriječe ili obim štete smanji, bude upotrijebljen za dokazivanje krivnje i otkaza zapovjedniku, časniku ili pomorcu izvršitelju. I da ne nabrajam. Započne s dobrim namjerama, a završi s kaznama. Da li se u to pretvara i Sigurnosna pomorska istraga? Bez cenzure Još malo o Marku Polu Očigledno da, zato što bi za postizanje osnovnog cilja pomorska sigurnosna istraga morala bili napravljena od potpuno nezavisnih stručnjaka (sudskih vještaka) ili pak uključivati SVE zainteresirane strane. Nažalost kod nas Povjerenstvo imenuje ministar Mora iz redova ministarstva (jedan član HRB i ponekad jednog člana s Pomorskog fakulteta). Ima li tu neovisnosti? Nema. Možete misliti što će netko, tko je brodu dao klasu ustvrditi da je tehnički neispravan. (HRB) Možete misliti što će netko tko je dopustio isplovljenje broda iz luke ili uplovljenje u luku ustvrditi da je brod ruina koja nije smjela ući u vodu, a kamo li navigati u našim teritorijalnim vodama. (MMPI-a). Možete zamisliti što će isti ustvrditi da nisu reagirali na vrijeme kod poziva u pomoć, da organizacijski nisu spremni spriječiti veće nesreće na moru i da ne znaju otsukati brod. (Špekuliram da se razumjemo). I sada dolazimo do Upravne istrage. Ova je navodno vođena u isto vrijeme kada i Sigurnosna istraga. Ona pak ni u najboljem slučaja NE SMIJE biti vođena, bez da se pomorce upozori na njihova prava i da im se ista osiguraju. Zašto? Odgovor je u nastavku teksta MMPI-a, koji izaziva užas, a glasi: CITIRAM: Također, cjelovita dokumentacija dostavljena je na nadležno postupanje Državnom odvjetništvu u Šibeniku i na njihovo traženje Krim odjelu policijske postaje Šibenik: A rezolucija IMO A.987(24) koja označava Guidelines on fair treatment of seafarers in the event of maritime accident, a koja je od , (konačno!) obvezujuća za sve zemlje potpisnice Konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, s time i za Hrvatsku (pa ona je pomorska zemlja ili se opet busamo u kriva prsa), kaže i nalaže državi: da osigura da istraga koja se provodi radi utvrđivanja uzroka pomorske nezgode bude obavljana na FER i brzi način (kod nas za izvješće imaju godinu dana što sve mogu promijeniti u to godinu dana?) surađuje i komunicira sa SVIM zainteresiranim stranama, brodovlasnicima i pomorcima i PODUZMU MJERE DA PREDSTAVNICI ORGANIZACIJA POMORACA U LUCI ILI U OBALNOJ ZEMLJI IMAJU PRISTUP POMOR- CIMA. poduzima potrebne i učinkovite mjere da se zaštite ljudska prava pomoraca za cijelo vrijeme... osigurava da se s pomorcima postupa na način koji osigurava njihovo ljudsko dostojanstvo za cijelo vrijeme istrage osigurava da je za cijelo vrijeme procesa pomorcima osigurana zaštita na, ne -diskriminirajućoj osnovi. Ne želim podsjećati na EU direktive, koje s očajničkom ljubavlju uvlačimo u naše zakonodavstvo gdje treba i gdje ne treba. Što je od toga država Hrvatska napravila u slučaju pomoraca s Marka Pola? NIŠTA. Sve se krši, ali koga briga. Oni su obični kriminalci. Vidi što su napravili? Nasukali brod. Ogromna šteta. Tekuće vijesti bez cenzure možete pratiti na službenom blogu kapetana Brazzodura. Najveća šteta u svemu tome je da je država, po tko zna koji put, PALA na ispitu iz prava i pravde, a nauštrb njenih građana. Što mislite tko su najslabije karike u cijelom lancu događanja? Naravno, Zapovjednik, koji je po ocjeni tužitelja morao biti na mostu prilikom prolaska kroz rivanjski kanal, a prema Pomorskom zakoniku. Uz najbolju volju i dugotrajno listanje i prelistavanje Pomorskog zakonika, Izmjena i dopuna, tekstova o Pomorskom zakoniku, konzultacijama s mnogim (NEZAVISNIM) stručnjacima, nisam mogao utvrditi koji je to članak Pomorskog zakonika koji optužuje zapovjednika. Jedino sam UTVRDIO da Zapovjednik određuje, tko će i kada gdje biti, i ima li pravo spavati kad je more mirno, vrijeme idealno za plovidbu, a posada sa ispravnim svjedodžbama koje su izdali članovi Povjerenstva (valjda u nekom drugom životu), na svojim mjestima. Kormilar, koji nije bio na mostu, jer je po nalogu obavljao redoviti obilazak broda??? I to s imenom i prezimenom na stranicama ministarstva koje bi trebalo provoditi prihvaćene obveze iz članstva u međunarodnim organizacijama. Sramota. Užas. Grozno. Kap. P.Brazzoduro P.S. Neka mi se javi roditelj koji će svoje dijete poslati u pomorsku školu da postane pomorac. Ne čovjek, već pomorac kojemu se uskraćuju ljudska prava, dostojanstvo. Koji je kriminalac dok ne dokaže suprotno i sve to u tzv. Pomorskoj zemlji.

6 6 Doprinosi OSNOVICE ZA DOPRINOSE POMORACA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZA GODINU Kalmeta za povisio osnovice! Ministar B. Kalmeta je krajem godine počastio pomorce povećanjem osnovica za obvezne doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Da podsjetimo, SPH je prilikom donošenje socijalne reforme tražio da se svi iznosi vezani za davanja pomoraca (obvezni doprinosi, porezi) dogovaraju, a ne da ih donosi ministar svojom naredbom. Osnovice osiguranja su povećane unatoč tome što je brodarstvo u krizi, što su vozarine niske, a brodovi vezuju što se izravno zrcali na pomorce koji ostaju bez posla (zamjenjuju ih jeftinije posade), dulje ostaju kod kuće što znači da će ove godine teže ispuniti uvjet za oslobađanje plaćanja poreza. (dp) Kategorija Radno mjesto zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik osoblja, upravitelj osoblja u strojarnici prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu okoliša drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik stroja, rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist, operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog objekta, operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja na jahti treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi, četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje (časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik, elektroničar, časnik plovidbene straže u strojarnici više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje (niži časnici), električar, mehaničar, prvi kuhar, prvi konobar, vođa palube, vođa stroja, poslužitelj sisaljki (pumpman), vozač na RO-RO brodovima, medicinska sestra, alatničar, dizaličar, bušač, ronilac, bravar, cjevar, varioc osnovica 2009 (kn) osnovica 2010 (kn) 35,5% 6.935, , , , , , , , , , , , , , ,85 član plovidbene straže na palubi (kormilar), član plovidbene straže u strojarnici (mazač), hotelsko osoblje, tehničko osoblje , , ,36 7 drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.865, , ,87 8 vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici, mornar, čistač, mladić sobe, mladić kuhinje, pomoćnik električara, pomoćnik mehaničara, pomoćnik poslužitelja sisaljki (pumpman), pomoćno hotelsko osoblje, pomoćno tehničko osoblje 2.611, ,60 958,71 Jadrolinija Aktivnosti u godini Povjerenik SPH u Jadroliniji, Dragomir Mucić napisao je detaljni izvještaj o radu Jadrolinije u prošloj godini, odnosno u razdoblju u kojem je postao povjerenik Sindikata pomoraca Hrvatske u tom brodarskom divu, od kojeg prenosimo najvažnije: Kroz proteklo vrijeme, uz stalni aktivni rad podružnice i održanih 6 (šest) sjednica Povjereništva, paralelno su se odvijale i radnje poduzimane u cilju jačanja SPH u društvu Jadrolinija, zaštiti prava radnika i pomoraca (dalje samo RiP), prvenstveno misleći na zaštitu prava na rad RiP zaposlenih po osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme i pružanja informacija svim članovima. Jedan od najvećih problema, kako za agencije, tako i za brodove predstavlja radno vrijeme, te da bi se to riješilo pokrenuta je inicijativa za ponovno aktiviranje rada radne grupe, s cijem donošenja Odluke o radnom vremenu, ali ne na osnovama Prijedloga za izmjenu Odluke o radnom vremenu donesene od strane Uprave Jadrolinije. Na zajedničkim sastancima s kolegama iz NSPPBH i Predsjednikom Uprave Jadrolinija, S. Lončarom, zaključeno je da se nastavi s donošenjem Odluke o radnom vremenu, uz prijedlog Predsjednika Uprave da se razmisli o vezivanju plaća pomoraca za zvanje, liniju i brod, te primanju iste plaće kući i na brodu, s razlikom pomorskog dodatka. Predloženo je da se odmah pristupi pilot-projektu na jednom brodu u svakom plovnom području. Postojeći Ugovori o radu na određeno vrijeme, kojih ima među pomorcima preko 500, a među radnicima na kopnu oko 170, odnosno od ukupno zaposlenih u Jadroliniji oko 65%, su, isto tako, veliki problem u Jadroliniji. Naime, odlukom Vlade RH o smanjivanju bruto mase plaća za 10 % i načinom rješavanja toga od strane Uprave Jadrolinije (za sada ne produžavanje ugovora o radu na određeno vrijeme), vidljivo je kako će veći radnika RiP ostati bez posla, uz dio radnika s umanjenim koeficijentom. Na sjednicama Povjereništva podružnice SPH donesen je zaključak, koji je podržan i na 16. sjednici IO SPH, da se stane u zaštitu svih RiP, makar i sudskim putem, koji su dobili prekide Ugovora o radu na određeno vrijeme u Jadroliniji, nevezano za njihov status u članstvu SPH, s tim da se mora paziti na zakonske rokove podnošenja žalbe na prekide radnog odnosa. U će se obavezno inzistirati na nastavku izrade NKU, tražeći sastanak s ministrom B. Kalmetom, kako bi MMPI izvršilo pritisak na male brodare na sudjelovanje u izradi NKU, da bi se izbjegla nelojalna konkurencija. Predsjednik Uprave Jadrolinije, na sastanku sa Sindikatima se je složio s našim stavovima i obećao prihvaćanje svega što prihvate i mali brodari, uz opasku da u budućim pregovorima ne moraju biti prisutni svi mali brodari. Okvirno KU za radnike na kopnu je izrađen i uručen Upravi Jadrolinije i kolegama iz NSPPBH s našom željom da isti prouče, u njega ugrade sve što misle da je dobro i na kraju da ga zajednički donesemo kako bi oko 500 radnika na kopnu bilo kvalitetno zaštićeno u svojim pravima. Pri kraju je izrada kriterija za utvrđivanje minimalnog broja članova posade broda u javnom obalnom pomorskom prometu u komercijalnoj eksploataciji, od strane radne grupe čiji sastavni dio čine i predstavnici SPH. Zaključeno je da se moramo izboriti i u Zakon o mirovinskom osiguranju, Pomorski zakonik i ZOR ubacili zvanje pomorac, pošto svima predstavlja veliki problem ne postojanja zanimanja pomorac, što se reflektira kroz razne probleme s kojima se susreću pomorci. I dalje ćemo inzistirati, kod VRH, na ponovnom uvođenju beneficiranog radnog staža za pomorce po osnovi dostavljenog im elaborata. U ovim kriznim vremenima recesije, iznos članarine za sve članove, koji plaću primaju u kunama prevelik, te je prihvaćeno na 6. sjednici SO SPH održanoj 20. listopada da se isti smanji s 1 na 0,5 % bruto plaće s početkom primjene od godine. Priredila B. Manojlović

7 SPH:zabrinut zbog sporosti Tijekom godine održana su dva sastanka u MMPI u svezi traženih promjena Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Ovdje se ponajviše radilo o problematici u dijelu vezanom za stjecanje najviših zvanja u pomorstvu, iako je taj dio ostavljan za kasnije rasprave i usaglašavanja, a rješavana su samo pitanja vezana za primjedbe EMSAa (European Maritime Safety Agency). Da podsjetimo: s obzirom da veliki broj hrvatskih pomoraca ne može napredovati do najviših zvanja zbog toga što se za ta zvanja zahtjeva fakultetska naobrazba pokrenuta je inicijativa (s više strana) da se dodatnom fleksibilizacijom naobrazbe časničkog kadra koji imaju dugogodišnju praksu omogući stjecanje najviših zvanja. SPH je u svom prijedlogu zahtijevao da časnici s dužim stažom plovidbe (npr. 3-5 godina, iako to još nije definirano) mogu, uz dodatnu naobrazbu i polaganje određenih ispita, doći do najviših zvanja što je poznata praksa i u drugim europskim zemljama. Pomorski fakulteti u Hrvatskoj imaju zadatak da odrede potrebnu razinu (broj sati, predmeti) edukacije. Takva edukacija odvijala bi se isključivo u okviru fakulteta, pa bi se položeni ispiti priznavali za eventualno daljnje školovanje. SPH zahtjeva da se takav sustav obrazovanja prilagodi pomorcima: - da se broj sati svede na razumnu mjeru, - da svi pomorci imaju jednaka prava i mogućnosti, da pomorci mogu (s obzirom na smjene i boravak na brodu) predavanja slušati i ispite polagati na bilo kojem pomorskom fakultetu u RH, i - da takva naobrazba bude cijenovno u rangu drugih europskih zemalja. Prema najavama, prvi ovogodišnji sastanak radne grupe koja priprema prijedloge, očekuje se najranije u veljači, pa SPH izražava zabrinutost sporošću, jer ukoliko se nastavi ovakvim tempom novi način naobrazbe za najviša zvanja neće moći startati na vrijeme, u najboljem slučaju, prije slijedeće godine. (bb i dp) Šibenska plovidba mrtvo slovo na papiru U utorak 20. listopada godine u turističkom kompleksu Solaris kraj Šibenika održana je konferencija za novinare Sindikata pomoraca Hrvatske na kojoj je Milko Kronja, bivši povjerenik SPH za Slobodnu plovidbu iz Šibenika objavio vijest o sporazumu Jadranske banke Šibenik i bivših zaposlenika Slobodne plovidbe prema kojoj će banka otkupiti tražbine bivših radnika, njih 58 koji imaju pravo potraživanja jer su na dan proglašenja stečaja bili još u radnom odnosu sa SP. Sporazum je formuliran tako da će im Podsjetnik Rok do godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uputilo je u procedure Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, a isti se donosi u cilju produženja roka u kojem su pomorci dužni zamijeniti svoje svjedodžbe o ospobobljenosti koje su, sukladno ranijem propisu, izdavane s neograničenim rokom trajanja. Prema prijedlogu novog Pravilnika, krajnji rok za zamjenu svjedodžbi o osposobljenosti biti će 1. lipnja godine. Zamjena svjedodžbi Obavještavamo Vas da Sukladno izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (Narodne Novine broj 62/2009), pomorci koji su do 6. lipnja godine odnosno stupanja na snagu izmjena i dopuna Pravilnika stekli: Svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti za temeljnu sigurnost na brodu Svjedodžbu o osposobljenosti za člana posade koji čini dio plovidbene straže Svjedodžbu o osposobljenosti za člana posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici Svjedodžbu o osposobljenosti za upravljanje gašenjem požara Svjedodžbu o osnovnoj osposobljenosti za rad na tankerima Svjedodžbu o osposobljenosti za rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom osim brze spasilačke brodice Svjedodžbu o osposobljenosti za rukovanje brzom spasilačkom brodicom Svjedodžbu o osposobljenosti za pružanje medicinske prve pomoći Svjedodžbu o osposobljenosti za rad s opasnim teretima moraju zamijeniti iste u roku od 5 godina od dana izdavanja, a najkasnije do 06. lipnja godine bez uvjeta. Pomorci koji ne zamijene svjedodžbe u roku morat će ponovno odslušati program izobrazbe i polagati ispit. Osposobljenost za pružanje medicinske skrbi na brodu Podsjećamo pomorce da Sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, pomorci koji su do dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika stekli svjedodžbu o osposobljenosti za pružanje medicinske skrbi na brodu mogu zamijeniti iste najkasnije do 25. svibnja godine. do konca listopada biti isplaćene zaostale ( zakonski minimalne ) plaće i otpremnine u iznosu od kuna a ukoliko banka uspije naplatiti još nešto u daljnjem tijeku stečajnog postupka, obvezuje se isplatiti radnicima još 50 % od tog eventualnog naplaćenog dodatnog iznosa. Inače, ukupna priznata potraživanja radnika iznose kuna. Uz Kronju javnosti su se obratili Svjedodžba ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja. Nakon istjeka propisanog roka svjedodžba će se moći zamijeniti isključivo uz potvrdnicu o izobrazbi. Podsjetnik za vježbenike Podsjećamo da Sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, vježbenik palube ili stroja dužan je prije početka vježbeničke službe ovjeriti obrazac vježbeničkog dnevnika u nadležnoj lučkoj kapetaniji. Također su dužni tijekom vježbeničke službe slijediti propisani program izobrazbe na brodu, pod nadzorom i uz praćenje od strane osposobljenog i ovlaštenog časnika na takvom brodu te voditi vježbenički dnevnik na hrvatskom ili engleskom jeziku sukladno obrascima propisanim u Prilozima E i F koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Časnik od 20 godina! Smatralo se da je prošlo vrijeme kada su se svjedodžbe mogle dobiti kupovinom. Sjećamo se slučaja gen. tajnika ITF-a Davida Cockrofta koji je dokazao da se bez dana plovidbe može dobiti svjedodžba prvog časnika godine ili slučaja dvadesetgodišnjeg pomorca koji je imao svjedodžbu prvog časnika stroja. Sredinom prošle godine ciparski PSC je otkrio da od 24 zapovjednika, prvih časnika palube i stroja na šest brodova samo četvorica imaju valjane svjedodžbe! Još je sramnija bila činjenica da je većina tih pomoraca imala zakonite svjedodžbe koje je izdala državna administracija koja je potpuno zanemarila svoja temeljne obveze iz svete knjige međunarodnog prava, UN Convention on the Law of the Sea. Tužna je bila i činjenica da su časnici PSC koji su razgovarali s mladim časnikom, s osnovnim obrazovanjem koji je posjedovao svjedodžbu za drugog strojara uz pomoć prevoditelja, jer nije znao ni riječi engleskog, na pitanje što će biti s njegovom pomoračkom karijerom ako ne bude mogao ploviti kao časnik. Odgovor je bio: imam obitelj koju moram prehraniti i ostati ću na brodu i raditi kao mazač! (dp) 7 i Vladimir Svalina, predsjednik SPH, Branko Berlan, tajnik SPH i Nikša Ninić, jedan od bivših zaposlenika te šibenske kompanije. Brodarska kompanija koja je desetljećima bila zaštitni znak grada Šibenika, ali i izvor prihoda za sam grad i širu okolicu, već deset godina je u procesu stečaja. Sudbina Slobodne plovidbe je od listopada do službenog proglašenja stečaja, godinu dana kasnije, bila prepuštena političkoj volji šačice ljudi koji su bez pardona odlučili šibensku kompaniju, već onda na početku propasti, svojevoljno pogurnuti i ubrzati taj proces. Prethodno Prethodno najavi o prvom prosvjedu SPH u Šibeniku koji je održan 13. travnja godine, osnovana je nova tvrtka Šibenska plovidba, ali samo na papiru. No, unatoč javno izrečenim obećanjima iz Zagreba i napravljenim elaboratima isplativosti kupnje 5 do 8 rabljenih brodova, državne garancije nisu stizale. Šibenik je ostao bez svoje 50-godišnje tradicije, a ljudi bez dostojanstva. Sa čime smo zaslužili takav tretman?, završio je konferenciju Nikša Ninić. Tekst i slika: B. Manojlović Za veću suradnju transportnih sindikata u Hrvatskoj U Zagrebu je na inicijativu SPH 15. prosinca godine održana sjednica NKO HTS (predstavnici transportnih sindikata iz Hrvatske koji su članovi ITF-a odnosno ETF-a (Sindikat strojovođa Hrvatske, Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat službi kontrole leta, Sindikat lučkih radnika Hrvatske), odnosno sindikati koji su odaslali molbu za prijem ( Sindikat prometnika vlakova Hrvatske). Sastanak je organiziran nakon što je SPH izašao iz članstva SSSH, a zaključeno je da se s tim sindikatima nastavi suradnja s ciljem otvaranja dijaloga oko podizanja razine suradnje odnosno da se dogovori prijedlog rada za godinu. Suradnja među transportnim sindikatima formalno je započela godine ustanovljavanjem Nacionalnog koordinacijskog odbora hrvatskih transportnih sindikata, a aktivnost odbora doživjela je svoj vrhunac godine kada je zajednički organiziran Prvi kongres ETF-a u Zagrebu, a u sklopu priprema za sudjelovanje na Trećem kongresu ETF-a prošle godine zajednički su podnijeli kongresnu rezoluciju pod nazivom Socijalni dijalog i prava radnika koja je, nakon predstavljanja, prihvaćena od delegata kongresa. Na sjednici u Zagrebu je zaključeno da se odbor treba izboriti da osigura mjesto za svog predstavnika u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), da se zajednički snažnije nastupa prema Vladi RH i MMPI oko praćenja završnih pregovora oko Poglavlja 14- Transport u procesu pristupanja EU. Do konca siječnja godine izraditi će se tekst Statuta odnosno prijedlog aktivnosti u godini. (dp)

8 8 9 U godini Kyoto protokol iz godine za sprječavanje klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji je stupio na snagu u listopadu godine prestaje važiti. Njime su se trebale emisije stakleničkih plinova do godine smanjiti za 5 posto ispod razine iz godine. No, Protokol nisu prihvatili SAD i Australija. Zbog toga je na klimatskoj konferenciji koja je održana u Copenhagenu u prosincu prošle godine u s svakom slučaju trebalo donijeti bilo kakav završni dokument. Jedan od najznačajnijih faktora koji utječu na klimatske promjene u svakom su slučaju ispušni plinovi dizelskih motora. Ispušni plinovi s brodova smatraju se značajnim izvorom onečišćenja zraka, jer u njima ima % dušikovih oksida (NO X ) i 9 % sumpornih oksida (SO X ) koji se smatraju onečišćivačima. Ostali sastojci-onečišćivači su ugljični monoksid (CO), ugljikovodici (HC) i ugljični dioksid (CO 2 ). Prema nekim istraživanjima 15 velikih brodova emitira istu količinu sumpornog oksida kao svi automobili zajedno! U godini, kažu zaštitnici okoliša, oko 4 % onečišćenja zraka potjecati će iz ispušnih plinova brodova. Ako je točan podatak da svjetskim morima plovi oko brodova od kojih je 90 % pogonjeno dizelskim motorima koji su pouzdani, efikasni, laki za održavanje, ali teško da mogu udovoljiti i zahtjevima za što nižom emisijom štetnih plinova. Zašto brodski motori onečišćuju Kako bi se postigla što veća efikasnost brodskih dizelskih motora, skraćuje se vrijeme izgaranja goriva u cilindru, pa se motoru s duljim stapajem povećava kompresijski omjer.to dovodi do izgaranja goriva u cilindru pri višim temperaturama, što uzrokuje pojavu štetnih plinova. Sumpor je jedan od sastojaka goriva sporohodnih dizelskih motora, a smanjenje udjela sumpora u gorivu poskupljuje njegovu proizvodnju i time povisuje njegovu cijenu. Srednjehodni dizelski motori, kao i plinske turbine, koriste kvalitetnija goriva, pa time smanjuju onečišćenje, ali imaju i manji stupanj iskoristivosti. Ovakva ograničenja visoke iskoristivosti i povećanih ekoloških zahtjeva otvaraju potrebu za razvojem novih pogonskih postrojenja: putnički i ro-ro brodovi sve Tema broja 4 posto svih klimatskih promjena uzrokuju brodovi! više koriste prihvatljiviji elektromotorni pogon, radi se na razvoju nove generacije plinskih turbina, a iznimka nisu više kombinirani pogonski sustavi. U brodarstvu je sva pozornost prebačena na smanjenje dušikovih oksida (NO X ). Smanjenje NO X -a može se izvršiti na tri osnovna načina: obradu prije uporabe goriva, unutarnje ili primarne metode i sekundarne metode. Obrada prije uporabe goriva temelji se na smanjivanju dušika u gorivu (denitracija), ali još nema u uporabi praktične metode. Unutarnje ili primarne metode mijenjaju konfiguraciju samog motora i djeluju izravno na proces izgaranja. Stvarno smanjenje ovisi o tipu motora i metodi smanjivanja (10-50%). Modifikacija procesa izgaranja može se izvršiti na više načina: smanjenjem tlaka izgaranja čime se smanjuje skok temperature i zastupljenost NO X (ta metoda povećava potrošnju goriva); druga je metoda prilagodba sapnice rasprskača. Tvrtka MAN B&W je uvela rasprskač kliznog tipa koji smanjuje količinu ugljikovodika i krutih čestica za 30 % i smanjuje potrošnju goriva (samo za motore s više od 600 mm promjera cilindra). Promjenom osobina uštrcavanja goriva može se birati između ekonomičnosti ili niske emisije NO X -a. Može se koristiti i uštrcavanjem vode ili vlaženjem voda se dodaje u komoru izgaranja odvojenim sapnicama (smanjuje se NO X za motor na MDO gorivo za %). Još jedan je način ubacivanjem vode u prostor izgaranja vlaženjem ispirnog zraka ( smanjenje i do 50 % NO X -a, ali nedostatak je velika potrošnja vode). Sekundarne metode podrazumijevaju smanjenje emisije bez promjene konstrukcije motora (selektivno katalitičko smanjenje NO X -a do 95 % uz dodatak amonijaka ili uree u ispušni plin prije ulaska u katalitički pretvarač). Ta metoda je trenutno najdjelotvornija i zadovoljava najstrože zahtjeve za plovidbu morem. No, svaka metoda nosi sobom kompromise: smanjuje se emisija NO X -a povećava se potrošnja goriva odnosno emisija nekih drugih štetnih plinova. SAD prednjače Prema izvješću Irene Blooming, glasnogovornice europske udruge Seas at Risk, gorivo koje se koristi za pogon tankera i kontejnerskih brodova ima visoki sadržaj sumpora pa je stoga jeftiniji u odnosu prema gorivu koje se koristi za pogon vozila na kopnu. -Brod kroz ispušne plinove izbacije oko 50 puta više sumpora od cestovnog tegljača po metričkoj toni prevezenog tereta, ističe Blooming. Povećanje trgovinske razmjene između SAD i Kine posljedično povećava broj brodova koji plove Tihim oceanom i stvara velike probleme zaštiti okolišu. Uz to da bi se zadržala razina ekonomskog rasta u Kini, ITF zaštitnik sigurnog i čistog transporta International Transport Worker s Federation prometnuo se u zaštitnika sigurnog i čistog javnog transporta na posebnom seminaru za delegate na Konferenciji o klimatskim promjenama koja je održana u Copenhagenu 15. prosinca. Seminar je bio posvećen ulozi čistih, zelenih poslova u smanjenju emisija, borbi protiv klimatskih promjena i osiguranju sigurnije i svjetlije budućnosti. Generalni tajnik ITF-a, David Cockroft je tom prilikom izjavio da je transport globalni fenomen koji zahtjeva globalno zakonodavstvo, globalnu suradnju i globalnu tehnologiju kako bi se ostvarila stvarna održivost za ljude i robu u putovanjima koje moraju napraviti. On je naglasio da jeftini, neregulirani transport ne znači samo smanjenje plaća i trošak rada, već i oštećivanje okoliša odnosno stvaranje rizika kako za putnike tako i za radnike. -Pronalaženje boljih rješenja u poštivanju okoliša počinje s nalaženjem rješenja koja poštuju onoga tko u transportu radi i putuje, zaključio je Cockroft. Kada je UN-ova konferencija počela, međunarodna udruga brodara (International Chamber of Shipping-ICS) je objavila da snažno podupire globalne mjere koje će se prihvatiti u Copenhagenu za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u brodarstvu. - Najdjelotvorniji način smanjenja ugljičnog dioksida s brodova znači za konferenciju u Copenhagenu da da Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (agenciji UN-a) mandat da finalizira sveobuhvatan paket tehničkih i ekonomskih mjera koji je već razvijen, stav je ICS-a. EU je zatražila dogovor u Copenhagenu za plan smanjenja emisija u globalnom pomorskom sektoru za 20 posto od do godine. Unutrašnja plovidba - 30 % Bez obzira na summit u Copenhagenu o klimatskim promjenama, Inland Navigation Europe, European Barge Union i European Skippers Organisation su se dogovorili da znatno smanje emisiju ugljičnog dioksida: To je jedino što mi možemo učiniti da učinimo svijet boljim za življenje za sadašnje i buduće generacije. Unutrašnja plovidba je najveći prijatelj okoliša u transportu (3,5 puta manje ugljičnog dioksida po toni/kilometru u usporedbi s cestovnim prijevozom), ali to nije sve, ova grana transporta je smanjila potrošnju goriva od godine do danas za 15 posto. kupuju se velike količine žita i rudače koje se prijevoze brodovima, a broj putovanja, prema realnim procjenama, će nastaviti rasti. Inače, ispitivanja utjecaja ispušnih plinova s brodova na onečišćenje zraka počelo je godine u Kanadi na brodu Griffin, a kasnije se proširilo na 15 trgovačkih brodova koji su plovili kanadskim vodama. Rezultati su predstavljeni u studenom godine u IMO-u. Podaci su iskorišteni da se potkrijepi odluka o donošenju zakonskih akata i pravila o onečišćenju zraka kao i za potkrijepu tvrdnje da su brodski ispusi generatori onečišćenja. SAD prednjače u donošenju zakonskih akata za sprječavanje onečišćenja zraka s brodova, pa su nedavno donijeti standardi za motore i goriva za brodove koji viju američku zastavu koji će smanjiti onečišćenje i uštedjeti preko sto bilijuna dolara zdravstvu za liječenje bolesti koje se javljaju kao posljedica onečišćenja zraka. Cilj je da se do godine smanji godišnja emisija dušičnog oksida (NO X ) s velikih tankera, teretnih brodova i brodova za krstarenje za oko 1,2 milijuna tona. Kada se standardi budu u potpunosti primjenjivali emisija NO X -a će se smanjiti za čak 80 posto u odnosu na današnje stanje. Iznijet je i podatak da će primjena tih standarda u godini smanjiti broj preranih smrtnih slučajeva između 12 i te da će se uštedjeti čak 1,4 milijuna radnih dana. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) će ove godine u ožujku objaviti zajedničku američko-kanadsku zonu, u kojoj će se neumoljivo provoditi strogi standardi u pogledu čistoće ispušnih plinova za velike brodove pod stranim i američkom zastavom koji će ploviti tim područjem. Što s Hrvatskom? U travnju godine hrvatska je Vlada donijela Uredbu o potvrđivanju Protokola iz godine na Međunarodnu konvenciju o sprječavanju onečišćenja s brodova, kako je preinačena Protokol iz godine. Konvencija o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, kako je preinačena Protokolom (MARPOL 73/78) stupila je na snagu 2. listopada Republika Hrvatska je stranka Konvencije, temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada godine. Konvenciju je ratificiralo, prihvatilo ili joj je pristupilo 130 država. Konvencija ima pet priloga koji uređuju: Prilog 1. sprječavanje onečišćenja uljem - stupio na snagu ; Prilog 2. sprječavanje onečišćenja štetnim tekućim tvarima koje se prevoze u razlivenom stanju - stupio na snagu ; Prilog 3. sprječavanje onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u upakiranom obliku - stupio na snagu ; Prilog 4. sprječavanje onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama s brodova - stupio na snagu i Prilog 5. sprječavanje onečišćenja smećem s brodova- stupio na snagu Protokolom iz godine na Međunarodnu Konvenciju o sprječavanju onečišćenja s brodova, kako je preinačena Protokolom (MARPOL 73/78) koji je stupio na snagu 19. svibnja godine, uvoden je Prilog 6. kojim se uređuje sprječavanje onečišćenja zraka od brodova. Sprječavanje onečišćavanja zraka obuhvaća: nadzor nad ispuštanjem dušikovih oksida (NO X ) u ispušnim plinovima diesel motora snage iznad 130 kw; nadzor nad ispuštanjem tvari koje uništavaju ozon; nadzor nad ispuštanjem sumpornih oksida (SO X ) u ispušnim plinovima diezelskih motora; nadzor nad ispuštanjem hlapljivih organskih spojeva s tankera i nadzor rada brodskih spaljivača. I na kraju, zaštita morskog okoliša od onečišćenja iz zraka je novijeg doba, nema međunarodnih ni regionalnih ugovora koji su samo posvećeni zaštiti mora od onečišćenja iz zraka. Zbog toga pravila za sprječavanje onečišćenja iz zraka nalazimo u konvencijama koje se bave nadziranjem i sprječavanjem emisija u atmosferu i konvencijama o onečišćenjima s brodova i iz kopnenih izvora. U Rio de Janeiru je godine donijeta Konvencija UN-a o promjeni klime. U njezinoj primjeni države su obvezne surađivati u izradi nacionalnih i regionalnih programa mjera za ublažavanje klimatskih promjena kontrolom emisija plinova koji pridonose globalnom porastu temperature, a nisu obuhvaćeni Montrealskim protokolom. Uz Konvenciju donijet je i Protokol u Kyotu godine. S primjenom tog protokola se zakasnilo, jer njime predviđene mjere nisu dostatne s obzirom na to da je sve više znakova globalnog zatopljenja. Summit u Copenhagenu usvojio je dokument nazvan Copenhagen Accord, usvojen konsenzusom male grupe zemalja uključujući dva svjetska najveća onečišćivača zraka Kine i SAD. Sporazum je djelo Baracka Obame (zajedno s predstavnicima Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike, uz konzultacije s predstavnicima Francuske, Njemačke i V. Britanije), a sporazumu su se protivile Venezuela, Bolivija, Ekvador i Kuba. Konferencija nije prihvatila taj sporazum, već je on primljen na znanje. Što to znači? Pozitivno je da su po prvi puta na istoj strani SAD, Kina i druge najrazvijenije zemlje u zajedničkom naporu da se smanji emisija plinova, a negativno je da nema zajedničkog cilja za smanjenje emisija do godine, i da je sporazum neodređen u svojim ciljevima. (Korišteni podaci B. Milošević-Pujo, N. Jurjević: Onečišćenje mora iz zraka emisijom ispušnih plinova) Priredio: D.Prestint

9 10 Dodjela Plave vrpce Vjesnika najhrabrijima V. Glavočić prima Plavu vrpcu umjesto kap. J. Brajčića Svečana dodjela prestižnih nagrada održala se petog prosinca godine na trajektu Zadar privezanom u Zadru. Plavu vrpcu u pojedinačnoj konkurenciji dobio je dubrovački kapetan Jurica Brajčić, a u momčadskoj je Plavu vrpcu dobila posada»donata«tankerske plovidbe pod zapovjedništvom kapetana Tonija Dunatova.»Plava vrpca Vjesnika je nagrada koja se dodjeljuje najhrabrijima među najhrabrijima za iznimne podvige u spašavanju ljudskih života na moru. Po uzoru na međunarodnu nagradu plave vrpce, Vjesnikov urednik Pomorske rubrike Ratko Zvrko prije 43 godine utemeljio je i našu nagradu na koju je Vjesnik jako ponosan«, naglasio je Marinko Bobanović, zamjenik glavnog urednika Vjesnika.»Toliko puno ima pomorskih pothvata u Jadranu i na svim morima svijeta da je zaista teško izabrati najbolje i najpožrtvovnije«, istaknuo je Mate Botica, predsjednik Odbora za dodjelu nagrada. Nagradu je u ime kapetana Brajčića primio njegov kolega, voditelj ureda SPH i kapetan Vladimir Glavočić iz Dubrovnika, a uručio ju je Bojan Divjak, direktor Narodnih novina pressa i član Uprave. Kapetan Brajčić je u to vrijeme bio na istoj ruti na kojoj je 30. studenoga spasio kruzer»oceania Nautica«od napada somalskih gusara u vodama između Jemena i Somalije. Brajčić se satelitskom vezom zahvalio nazočnima, istaknuvši:»velika mi je čast dobiti Plavu vrpcu. Ovo je i nagrada svim časnicima i posadi koji su sa mnom bili na brodu u trenutku napada gusara.«milivoj Fučkar, predsjednik Uprave Narodnih novina je uručio Plavu vrpcu u momčadskoj konkurenciji Toniju Dunatovu, kapetanu»donata«. Tanker»Donat«Tankerske plovidbe iz Zadra plovio je Adenskim zaljevom 4. siječnja 2009, u trenutku kad ih je napala skupina pirata. Mlazom iz vodenih topova i vatrogasnih cijevi uspješno su odbili napad somalskih gusara i spasili brod.»najvažnija je priprema, jer nepripremljeni brodovi najlakši su plijen gusarima, a tamo su svi gusari, pa i ribarski brodovi, i nije se lako boriti protiv njih«, rekao je kapetan Dunatov. U radu ocjenjivačkog suda za dodjelu Plave vrpce Vjesnika sudjelovao je, u ime SPH, kap. Predrag Brazzoduro. Hrvati spasili 18 brodolomaca Pred dodjelu Plave vrpce Vjesnika u SU SPH u Rijeci pristigao je o pothvatu posade LNG Pioneer (dužine 277 metara) koja je pod zapovjedništvom Nikole Brzice spasila 18 brodolomaca u Indijskom oceanu, na pola puta između Šri Lanke i Australije, oko 650 kilometara od najbližeg kopna. Još devetoricu je iz mora izvukla posada broda Kuamg. LNG Pioneer je plovio iz Hazire (Indija) za australsku luku Dampier kada je dobio zahtjev australskih vlasti za pružanje pomoći brodu u nevolji. Ukrcavši svih 27 brodolomaca, brod ih je, skrenuvši s kursa, sigurno iskrcao, nakon pružene tople odjeće, pića i hrane, na Božičnim otocima. Brod je u managementu MOLNG Transport Europe i vije zastavu Bahama. Zapovjednik i posada su početkom ove godine dobili pismo zahvale Australia Border Patrol. Kriminalizacija Osiguranje pomoraca Članovi Središnjeg odbora raspravljali su o prijedlogu osiguranja pomoraca članova SPH od kažnjavanja, na prijedlog P. Brazzodura. Nakon slučaja Marka Pola, gdje smo bili sudionici javnog linča od strane medija na pomorce i to u trenutku kada im nije bila dokazana krivnja, podržan je prijedlog uz nadu da će ovakvih slučajeva biti malo ili da ih možda neće niti biti. nakon rasprave donesene su sljedeće odluke: Da se nakon upravne istrage objavi i prihvati plaćanje kazne za prekršaje pomorca do najvećeg iznosa od ,00 kuna. Da je pomorac član SPH sa redovito plaćenom članarinom od najmanje 5 godina. Da pomorac u svojoj odbrani od samog početka istražnog postupka (pomroske istrage) do kraja upravnog postupka mora angažirati SPH, ovlastiti predstavnika SPH. Da je pomorac dužan osobno podmiriti iznos ukoliko je kazna veća od ,00 kuna. Ukratko SO SPH donio je odluku da članarina SPH pomoraca i ostalih radnika-članova SPH koji plaću primaju u kunama iznosi 0,5 posto od bruto plaće (dosad 1 %). Ova visina članarine primjenjuje se do trenutka ukidanja tzv. kriznog poreza. SO SPH donio je odluku da vježbenici na brodu kao i radnici pripravnici koji su pristupili SPH plaćaju jedinstvenu članarinu od 20 kuna mjesečno. SO SPH donio je odluku da, u slučaju kada SPH po prvi put pokreće svoje aktivnosti u nekoj kompaniji te učlanjuje nove članove u toj kompaniji, članarina za prvu godinu iznosi 30 kuna mjesečno. SO SPH donio je odluku da studenti i đaci koji su odlučili pristupiti SPH plaćaju jedinstvenu članarinu od deset kuna mjesečno dok su u tom statusu. 20 = 60 U godini Sindikat pomoraca Hrvatske obilježava 20. obljetnicu svog postojanja koja će se obilježiti uglavnom radno organizacijom okruglih stolova i konferencija o problemima koji tište pomorce i ostale zaposleniku u pomorskoj privredi. Tako je već u siječnju planirano održavanje okruglog stola na temu Mirenja u pomorskim sporovima u Splitu, a u travnju će se organizirati Međunarodna (Italija, Slovenija, Crna Gora, Albanija) konferencija o provođenju FOC kampanje u Hrvatskoj odnosno u Jadranu. Na proljeće će se organizirati i međ. konferencija o kriminalizaciji pomoraca te okrugli stol o sigurnosti plovidbe na Jadranu. Istovremeno je pred Vama i 60. broj Pomorskog vjesnika što znači da je, u prosjeku, Pomorski vjesnik tiskan triput na godinu. Međutim, valja imati na umu da je prvih godina Pomorski vjesnik (u starom formatu) tiskan svega jednom na godinu. Blue Line Ltd traži suglasnost Agencija za obalni linijski putnički promet dobila je zahtjev za davanje suglasnosti plovidbenog reda za novonabavljeni trajekt tvrtke Blue Line Ltd (Split, odnosno druge hrvatske luke talijanske/jadranske luke). Predstavnik SPH u UV agencije V. Svalina je upozorio da SPH više godina upozorava da ovaj, po svemu sudeći, hrvatski brodar djeluje na tržištu pod dampiškim uvjetima s brodovima koji su upisani pod zastavom pogodnosti Paname što podrazumijeva angažman jeftinije posade drugih nacionalnosti i angažman dijela hrvatske posade (časnika) prema uvjetima međunarodne plovidbe prema Pomorskom zakoniku, što se ne može primijeniti za jadransku kabotažu. Predstavnik SPH je istaknuo da će problem dodatno eskalirati ukoliko se donese odluka o ukidanju linija prema talijanskim lukama koje sada održava Jadrolinija, koja zapošljava isključivo hrvatske pomorce prema postojećem Pomorskom zakoniku i Nacionalnom kolektivnom ugovoru te da će SPH pozvati kolege iz drugih sindikata i sindikata lučkih radnika ( uključujući i one s druge strane Jadrana) da iskoriste sve zakonske mogućnosti i poduzmu industrijske akcije kako bi se spriječio takav razvoj događaja.(dp)

10 11 Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju Utjecaj na obvezna osiguranja u Hrvatskoj Prema Ustavu RH međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona. To znači da u slučaju kolizije između odredbe međunarodnog ugovora i zakonske odredbe koja uređuje isti pravni odnos ili situaciju, u praksi se primjenjuju odredbe međunarodnog ugovora. Obvezu na osiguranje prema mjestu rada sadržavaju svi međ. ugovori o soc. osiguranju (moguća je i obveza prema mjestu prebivališta). U slučaju RH, svi ugovori sadržavaju obvezu na osiguranje u državi u kojoj se obavlja rad ili djelatnosti, što znači obveznost na osiguranje (mirovinsko, zdravstveno i dr.) u državi rada. U pravilu nije moguće biti zaposlen i u državi rada biti osiguran samo na zdravstveno, a u državi podrijetla ostati osiguranim na mirovinsko osiguranje. Posljedica obveze osiguranja u jednoj državi je isključivanje iz obveze na osiguranje u drugoj državi. Time se izbjegava plaćanje dvostrukog doprinosa povodom iste činjenice rada. No, postoje i izuzeća. Npr. posada broda (izričito se navodi) je obvezna na osiguranje prema zakonodavstvu države pod čijom zastavom brod plovi. Hrvatsko zakonodavstvo ima posebne odredbe o obveznom osiguranju članova posade broda (čl. 16 st. 1 ZOMO i čl i 129. Pomorskog zakonika o prijavi i odjavi, osnovici i Ugovori o socijalnom osiguranju koji su u primjeni Država Zdravstveno osiguranje Mirovinsko osiguranje Ozljede na radu i prof. bolesti obvezi plaćanja doprinosa na obvezna osiguranja članova posade broda). Valja napomenuti i da se ovo izuzeće odnosi ne samo na članove posade brodova u riječnoj plovidbi. U izuzeća spadaju i zaposleni u utovaru i istovaru broda, uključujući tu i zaposlene na popravku i nadzoru broda, koji su obvezni na osiguranje prema propisima države ugovornice u kojoj je luka u kojoj se nalazi brod. Primjena ovih dvostranih međudržavnih ugovora ne bi smjela biti i povod za izbjegavanje plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje (često pitanje pomoraca da li trebaju plaćati obvezna osiguranja), jer ta obveza važi uvijek u jednoj od ugovornih strana. (dp) Nezaposlenost Obiteljska davanja AUSTRALIJA AUSTRIJA BELGIJA BiH BUGARSKA ČEŠKA DANSKA FRANCUSKA ITALIJA JUGOSLAVIJA KANADA QUEBEC LUKSEMBURG MAĐARSKA MAKEDONIJA NIZOZEMSKA NORVEŠKA NJEMAČKA RUMUNJSKA POLJSKA SLOVAČKA SLOVENIJA ŠVEDSKA ŠVICARSKA TURSKA VELIKA BRITANIJA Pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Rep. Hrvatskoj Država ALBANIJA AUSTRIJA BELGIJA BJELARUS BiH BUGARSKA CRNA GORA ČEŠKA ČILE DANSKA ESTONIJA FINSKA FRANCUSKA GRČKA IRAN IRSKA ITALIJA IZRAEL JORDAN JUŽNOAFRIČKA REP. KANADA KINA KOREJA LATVIJA LITVA MAĐARSKA MAKEDONIJA MALEZIJA MALTA MAURICIJUS MOLDOVA NIZOZEMSKA NORVEŠKA NJEMAČKA POLJSKA RUMUNJSKA RUSKA FED. SAN MARINO SLOVAČKA SLOVENIJA SRBIJA ŠPANJOLSKA ŠVEDSKA ŠVICARSKA TURSKA UJEDINJENO KRALJEVSTVO V. BRITANIJE I S. IRSKE UKRAJINA Predmet ugovora Vlada Hrvatska ratificirala Konvenciju o radu pomoraca Predsjednik RH Stjepan Mesić je 28. listopada proglasio Zakon o potvrđivanju Konvencije o radu pomoraca iz godine koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 23. listopada godine. Treba naglasiti da ova Konvencija obvezuje samo one članice Međunarodne organizacije rada čije je ratifikacije registrirao glavni ravnatelj, da ova Konvencija stupa na snagu 12 mjeseci od datuma registriranja ratifikacija najmanje 30 članica s ukupnim učešćem u svjetskoj bruto tonaži brodova od najmanje 33% te da ova Konvencija stupa na snagu za bilo koju članicu 12 mjeseci od datuma registriranja njezine ratifikacije godina raspisivanje koncesija Prema najavama iz MMPI u godini pripremiti će se i raspisati natječaj za sve linije (trajektne i brodske putničke) koji bi trebao dovoljno dugo biti otvoren da se do konca godine zaključe ugovori s brodarima s uključenim žalbenim rokovima. S obzirom na raspisivanje natječaja za novi način funkcioniranja javnog linijskog pomorskog prometa MMPI je mišljenja da je potrebno vrlo brzo za svaku liniju izraditi poseban elaborat. Kako se navodi Europska komisija ne bi utjecala u hrvatskom javnom linijskom pomorskom prometu do istjeka zaključenih ugovora brodara za obavljanje ove djelatnosti, a nakon istjeka tih ugovora na natječaje za obnovu ugovora o dodjeli koncesija mogli bi se javiti i drugi brodari iz EU.(dp) Obavijest studentima SPH obavještava studente koji su primali stipendije od MMPI, a ne mogu dobiti ukrcaj za obavljanje vježbeničkog staža da (prema odgovoru mr.sc. Siniše Prnjaka, dipl. iur, višeg pravnog savjetnika u MMPI) se trebaju obratiti Mare Nostrum, Udruzi hrvatskih poslodavaca-brodara u međunarodnoj plovidbi (Av. V. Holjevca 20, Zagreb) i Split Ship Managementu (za CROSMA- Udruga hrvatskih poduzetnika u pomorskom poslovanju, Boktuljin put bb, Split). Ukoliko navedene Udruge potvrde da brodari nisu u mogućnosti studenta ukrcati na brod, isti nije dužan vratiti stipendiju, jer se nije mogao ukrcati zbog objektivnih razloga, a ne svojom krivnom.

11 12 Odluka općinskog suda u Kopenhagenu, kojom je odbačen zahtjev četvorice pomoraca koji su proveli 83 dana zatočeništvu, nakon otmice broda DANICA WHITE, mogao bi biti presedan s nesagledivim negativnim posljedicama za pomorce, ali i za brodare. Brod su oteli pirati 1. lipnja godine uz obale Somalije. Četvorica pomoraca tužili su kompaniju, vlasnika broda H.Folmer potražujući naknadu za štete koje su im nastale, a koje uključuju osobne povrede, izgubljenu zaradu i naknadu ukradenih stvari. Potražuju ukupno US$ naknade. Pomorci tvrde da se radi o nemaru kompanije koja je promjenila cilj putovanja i uputila brod uz obalu Somalije, a da nije savjetovala siguran kurs kroz opasno područje. Zapovjednik nije postavio stražu i plovio je 140 milja od obale, ignorirajući savjetovanih najmanje 200 nautičkih milja (u to doba). Na brod koji vozi brzinom od 6 čvorova i čija se glavna paluba nalazi samo 1,5 metara iznad vodene linije, pirati su se ukrcali a da ih nitko nije opazio. U tužbi je istaknuto i to da zapovjednik nije uključio alarm. Prema tužbi brod je predstavljao, kako ističu tužitelji otvoreni poziv piratima da se popnu. Iako je u svojoj odluci sud utvrdio krivicu zapovjednika i odgovornost brodara za radnje zapovjednika, iako se zapovjednik ne nalazi među četvoricom tužitelja, sud je presudio u korist brodovlasnika H Folmera, jer tužitelji nisu dokazali da je nemar tuženika, direktno uzrokovao otmicu broda od strane pirata. Pomorci su uložili žalbu višem sudu u Danskoj, nadajući se da će ovakav neprihvatljiv stav suda biti promjenjen. Rasprava se očekuje tek za šest mjeseci. Zašto je to loše za pomorce i za brodare? Pirati Pomorci su uskraćeni za naknadu i onda kada su potpuno bez svoje krivnje i volje dovedeni u opasno područje i kada se kompanija odnosi neodgovorno i ne poštuje osnove sigurnosti uvjetovane i međunarodnim obveznim pravilima Sudska odluka koja ugrožava pomorce i brodare (ISPS, ISM). U ovom je slučaju očigledno da nisu imali izbora, jer je destinacija broda promjenjena bez mogućnosti da posada odustane od puta što je osnovno pravo pomorca. Radi se o brodu koji ima minimalni broj posade (bolje rečeno ispod minimuma potrebnog za područje plovidbe), kojim se onemogućuje dovoljno dobra straža za brod koji je u potpunosti izložen po svojim maritimnim karakteristikama (mala brzina i niski freebord) piratskom napadu. Iz svega je vidljivo da brodar nije poduzeo ništa radi povećanja sigurnosti i pružanja minimalne zaštite pomorcima, a očigledno nije ni mario o povećanim rizicima plovidbe u području u koje je poslao brod. U ovakvom postupku nije ni moguće dokazati, niti je potrebno dokazivati NAMJERU brodara da izazove otmicu. Dokaz namjere bi vodio u krivičnu odgovornost brodara. Ovdje je bilo dovoljno dokazati da je nečinjenjem brodar izložio brod i posadu većem riziku od onoga kojega bi imali da je postupao pažnjom dobrog brodara. Čak i da je poduzeo mjere kao što su: - omogućiti zamjenu pomorcima koji ne žele ploviti u područje s povećanim rizikom; - odrediti prolaz uz Somalijsku obalu dalje od 400 Nm; - ukrcati dodatni broj članova posade radi 24 satne straže s najmanje 2 lookouta; - zatražiti pratnju i/ili nadzor ratnih brodova u području plovidbe; - ograditi žicom brod da se oteža pristup na palubu; - uključiti vodene topove/pumpe; - podesiti alarma za automatsko alarmiranje i dr., njegova bi odgovornost za štetu nastalu brodu i posadi bila neupitna, ali bi mogla biti ograničena na ugovorenu naknadu. Brodari ovom presudom gube, jer će se pomorci morati prilagoditi ovakovim sudskim rješenjima, te će odustajati od plovidbe u opasna područja. To je dugoročno gledano puno veći trošak od naknade koju je u ovom slučaju trebalo, po pravdi, isplatiti pomorcima. Piše: Kap. P. Brazzoduro Tajne mora, more tajni Moby Prince 6 Uz to, te noći na sidrištu luke Livorno navodno se nalazila i ribarica/brod za prijevoz rashlađenog tereta 21 Oktobaar II u vlasništvu talijansko-somalske tvrtke koji će nekoliko godina kasnije biti u središtu istrage nakon ubojstva novinarke Ilarie Alpi koja je ubijena dok je istraživala krijumičarenje oružja i otrovnih otpada u Somaliju. Zaključak: trajekt se te večeri našao na krivom mjestu u potpuno krivo vrijeme. Pitanje je zbog čega su svi putnici pronađeni u pramčanom salonu s pojasevima za spašavanje i prtljagom kao da su spremni za iskrcavanje? Navodno je zapovjednik Ugo Chessa (stari morski vuk koji je godinu dana održavao liniju Livorno-Olbia, u prošlosti je bio zapovjednik jahte Nabila u vlasništvu miljardera Kashoggija, slučajno je i to ime povezano sa sumnjivim poslovima u trgovini oružjem), iako je vidljivost dobra, odlučio vratiti se u luku. Putnici su obaviješteni i okupljeni u U istrazi je pronađeno da na pramčanim propelerima trajekta ima tragova eksploziva. I to više vrsta eksploziva: pet od njih su civilni, a dva su vojni koji se koriste za rušenje. Svi su jake razorne moći, kako sami tako i u zajedničkoj smjesi. salonu gdje su nađeni mrtvi. Da li je rješenje tajne: trajekt se vraćao u luku? Dok se trajekt vraćao, barža, koja je gorjela, eksplodira oštećujući antene i instrumente na trajektu. Trajekt mijenja smjer da se ne sudari s baržom, ali ne uspijeva izbjegnuti ogroman tanker. Svi drugi brodovi bježe, a nafta s tankera pali trajekt. Ometanje radio veza i radara na cijelom području onemogućuje spasitelje da lociraju trajekt, a tu je i dim. Salon u kojem su putnici puni se otrovnim plinovima dok putnici umiru očekujući pomoć. Na suđenju u studenom godine na optuženičkoj klupi su četvorica: treći časnik palube tankera Agip Abruzzo Valentino Rolla optužen za višestruko ubojstvo i požar, Angelo Cedro, zamjenik lučkog kapetana i dežurni časnik Lorenzo Checcacci optuženi su također za višestruko ubojstvo, jer nisu na vrijeme aktivirali spasitelje, a Gianluigi Spartano, običar ročnik, je optužen da nije proslijedio poziv za pomoć. Prvog studenog dvije godine kasnije sud odlučuje da nitko nije kriv. Odbijeno je i samooptuživanje vođe palube Cira di Laura koji je tvrdio da je on oštetio kormilarski uređaj na podrtini Moby Princea te tehničkog direktora Navarme zaduženog za održavanje trajekta Pasqualea D Orsija kojeg je prozvao vođa palube... Vraćamo se na noć desetog travnja godine zbog još nekih detalja: u zapovjednik broda Efdim Junior, brod koji su unajmili Amerikanci za svoje vojne potrebe, vjerojatno pod grčkom zastavom, piše u brodskom dnevniku da je dobio obavijest u sudaru između nekog tankera i trajekta te da priprema brod za udaljavanje iz sigurnosnih razloga. To čine i drugi brodovi (vojni) koji provode precizni sigurnosni protokol, suprotan normalnim nautičkim pravilima koji propisuju da se svaki brod mora približiti brodu u nesreći kako bi pomogao. No, s obzirom na teret koji voze shvatljiva je njihova žurba: moraju se što brže udaljiti od zone sudara zbog rizika za teret u njihovim skladištima. Između sebe ne komuniciraju radio vezama, vjerojatno i zbog toga što se na brodovima nalaze posebni ljudi zaduženi za veze (pripadnici vojske, mornarice ili unajmljeni civili) koji odgovaraju samo Amerikancima, koji koriste šifrirane poruke i koji su u vezi sa svojim terminalom putem baze Coltano. Protokol predviđa da se ponovno sakupe u sigurnoj zoni, koju osiguravaju Amerikanci. Dakle, nema lutanja i samostalnog donošenja odluka svi odlaze sjeverno od Darsena Toscana, gdje se već nalaze brodovi za prijevoz barži i gdje je sigurnost na većoj razini nego na prethodnom sidrištu. Ti brodovi pružaju sjenu (makar i nenamjerno) i za još dva ili tri mala broda koji, nakon što su se našli u zoni sudara, dolazeći sa sjevera, uzimaju rutu prema sjeveru (Darsena Calambrone- Tirrenia-Marina di Pisa). Njih slijedi, navodno, helikopter koji će se spustiti nedaleko od Marine di Pisa. Jedan od tih navodnih glisera ili većih gumenjaka s tri čovjeka na palubi ostaje u zoni gdje Moby Prince ploveći krmom radi koncentrične krugove. Spasitelji žure prema Agip Abruzzu i još ne znaju za trajekt... Therese (postoji mogućnost da se radi o istome brodu koji je s hrvatskom posadom nedavno uhvaćen u Panami s drogom, ali u to doba s ukrajinskom posadom) bježi s problemima na kormilarskom uređaju, teško manevrirajući i rizikujući da se i sama sudari s brodom Nervi... Naša istraživanja pokazuju da je Nervi ustvari tanker koji će potonuti s teretom melase i djelomično hrvatskom posadom (stradao upravitelj stroja) nekoliko godina kasnije pod imenom Kristal! nastavlja se Piše: D.Prestint

12

13 14 Motorni tanker Scottish Bard od tona nosivosti, koji plovi pod zastavom otoka Man, a u vlasništvu je grčke kompanije Merchant Marine Management na sidrište luke Rijeka je stigao još petog ožujka godine s 23 člana posade iz Rusije, Indije, Bangladeša i Filipina. Prije toga je, skoro dvije godine, bio angažiran na prijevozu naftnih derivata između luka Sredozemlja i Nigerije. Kada je brodu istekla klasa, poslan je na putovanje iz Lagosa u Rijeku u balastu kako bi ovdje napravio neophodne popravke. Iako je udaljenost od Nigerije do Jadrana poprilična, u odluci Grka ima i dodatne logike, naime, brod je pod imenom Tasman izgrađen prije 19 godina baš u pulskom Uljaniku. Nakon dolaska na sidrište ispred Rijeke ništa se posebno nije događalo mjesecima, sve do 22. kolovoza, kada je brod konačno ušao u remontno brodogradilište Viktor Lenac. Tu je ostao do 15. listopada i obavio neophodne radove kako bi mogao produžiti svjedodžbe. U svemu se vlasnici nisu previše žurili, pošto je u proteklom razdoblju recesija dobrano pogodila tržište tekućih tereta. Isto tako, nisu naručili dokovanje u remontnom brodogradilištu, jer su namjeravali zatražiti od klasifikacijskog društva dozvolu da brod obavi još jedno putovanje do Pireja, gdje su očigledno planirali odgađanje odlaska u dok sve dok se stanje na tržištu ne popravi. Međutim, to im nije dopušteno, i od tada, odnosno ponovnog dolaska na Iz dnevnika ITF inspektora Slučaj: sidrište Rijeka, počinju nevolje posade, koja je u međuvremenu prestala dobivati plaće. Isplate su do kolovoza bile uredne, a nakon toga nisu dobili ni centa na svoje bankovne račune, brodske zalihe hrane su sasvim okopnile, isto ako ne i gore je bilo sa pitkom vodom. Posebna priča je to što je kompanija dopustila da zalihe goriva dođu skoro do nule, iako ga se maksimalno štedjelo, tako da pomorci nisu mogli niti pripremati hranu niti se normalno grijati niti osvijetliti brod. Stoga su zatražili žurnu pomoć ITF-a i 26. listopada je inspektor Milko Kronja stigao na brod kako bi utvrdio točno stanje i Unatoč problemima osmjeh na licu posade Scottish Bard usidren u Kvarnerskom zaljevu Scottish Bard probleme na brodu. Nakon sagledavanja sveukupne situacije, zaključeno je da je prioritet hitno nabaviti gorivo, bilo pritiskom na kompaniju bilo alarmiranjem nadležnih osoba u MMPI, pošto brod bez propisnog osvjetljenja predstavlja opasnost za plovidbu po noći. Uspjelo se nabaviti 20 tona dizel goriva te su se zalihe hrane i vode popunile tako da mogu potrajati do konca studenoga. Brodovlasnik je i dalje inzistirao na odlasku broda u Pirej, te je iznio plan da ga tamo otegli i zatim raspremi. Pošto je, i bez tih problema, tanker bio pod sudskom zabranom isplovljenja zbog duga prema brodogradilištu, logično je bilo da se bar dio posade pokuša iskrcati i to prije svega oni pomorci kojima je istekao ugovor. To se i uspjelo ostvariti, pa je sedam indijskih pomoraca repatrirano kućama te su im isplaćene zaostale plaće u iznosu od američkih dolara. Nakon toga se pristupilo aktivnostima po pitanju repatrijacije idućih nekoliko pomoraca, međutim problem je i u činjenici da na brodu mora biti minimalni broj članova posade previđen dokumentom o sigurnosti plovidbe, a to je u ovom slučaju 14. Manji broj je predviđen isključivo ako brod uđe u raspremu, a to se na sidrištu nije moglo dopustiti. Stoga je bilo rješenje ili brod privezati opet u Lencu ili ishoditi sve potrebne papire i platiti dugovanja kako bi se mogao otegliti do Pireja, a posada iskrcati, jer u tom slučaju nitko od sadašnjih pomoraca ne bi imao obvezu ostati na tankeru. Kako se u trenutku dovršetka ovog teksta čini, brodovlasnik se ipak odlučio za drugu soluciju i jedan od tamošnjih tegljača čeka nalog da isplovi prema Rijeci. U svakom slučaju, posada željno iščekuje epilog događanja oko Scottish Barda i svoje teško zarađene plaće iako sa brodom praktički nisu plovili ništa, osim onih par milja od sidrišta do brodogradilišta pa opet nazad. Posla na palubi i u stroju ne manjka ni u tim okolnostima, a onih čuvenih sedam kora je u njihovom slučaju dobilo bar koju više. Iako je motorni tanker Scottish Bard i na početku godine još uvijek bio na sidrištu riječke luke, za pomorce koji su na njemu mjesecima bili u gorem položaju nego da su na robiji, stigli su bolji dani. U dva navrata tijekom studenoga je repatrirano ukupno 12 pomoraca, pretežno Filipinaca. Dug im je isplaćen u potpunosti, ukupno US$. Naposljetku su 23. prosinca kući otputovali i dva Indijca, prvi časnik palube Kazi Abdul Kader te drugi časnik stroja, Dayaram Ratawjiya. Njih dvojica su morali čekati dolazak smjene zbog održavanja minimalnog broja članova posade na brodu. Ovim pomorcima je također u potpunosti isplaćen dug koji je do dana iskrcaja iznosio US$. Od stare posade je još ostao slučaj zapovjednika, Alexandera Kobushkina, čija je zamjena već trebala biti na brodu, ali je u međuvremenu došlo do komplikacija, pa će ukrajinski zapovjednik još neko vrijeme ostati na brodu. Što se tiče samog broda, većina dugova prema hrvatskim vjerovnicima je podmirena, te se očekuje konačna odluka brodovlasnika o idućoj destinaciji, već prije je bilo najavljivano da će ga se otegliti u Pirej. Ovdje je mogao biti vaš oglas! Kontakt dprestint@sph.hr bmanojlovic@sph.hr Piše i snima: M. Kronja

14 15 Nove knjige Mornarska trilogija Mornarska trilogija kap. d. pl. Bruna Proface, književnika, novinara i publicista sadrži dvije knjige putopisa: Ploviti se ne mora i Pred morem si uvijek na početku te knjigu reportaža Galeb koji se smije o istaknutim hrvatskim i stranim pomorcima te o nekim fatalnim događajima na moru. Svaka knjiga ima oko 270 novinskih kartica. Knjige Ploviti se ne mora i Pred morem si uvijek na početku su sabrani putopisi, kojima se autor desetljećima javljao u medijima. U prvoj knjizi to su zapisi s Mediterana, Atlantika i Dunava, a u drugoj s Atlantika i Tihog oceana. Međutim, ovo putopisno štivo, koje odražava suvremenu pomorsku misao, mnogo je slojevitije. Odgovara duhu našeg vremena, osmišljenog blagodatima, ali i nesavršenošću novih tehnologija na brodovima. U prvoj knjizi Ploviti se ne mora prikupljena su autorova rana pomoračka iskustva kao mladog časnika na brodu Mornar, protkana ironijskim viđenjem svijeta i lučkog polusvijeta. Ti zapisi dijelom izlaze iz okvira pitomog Mediterana i Dunava do obala hladnog Sjevera, a dijelom do zelenih rubova zapadne Afrike. Druga knjiga Pred morem si uvijek na početku je nastala u nešto zrelijoj dobi na putu oko svijeta na stranome brodu Tropical Veneer pod liberijskom zastavom. Obje knjige imaju dvije razine pripovijedanja, što je istaknuto različitim tiskarskim slogom. Putopisna proza s elementima popularnog viđenja navigacijskih pojedinosti tiskana je u standardnom slogu, a humorne zgode i nezgode po raznim lukama u kurzivu. Treća knjiga Galeb koji se smije je najpretencioznija, što je i razumljivo, kad je riječ o trilogiji. Obuhvaća burno prošlo stoljeće do naših dana u kojemu su se pogibelji mora znatno izmijenile, ali se nisu smanjile. Sadrži tekstove o nizu istaknutih hrvatskih pomoraca, naših suvremenika, i njihovoj pustolovnoj plovidbi u ratu i miru preko Sedam mora, te o još neobjašnjenim brodolomima. Pored toga i intervjue s desetak zapovjednika, uglavnom školskih brodova s kojima se autor družio kao direktor splitske luke. Riječ je o zanimljivim pojedinostima o talijanskoj, kineskoj, portugalskoj, ruskoj, egipatskoj, danskoj, indijskoj, norveškoj, brazilskoj i mađarskoj trgovačkoj mornarici. Svaka knjiga ove autorske trilogije posebna je cjelina s dodatnim proznim tekstom kao knjiga u knjizi. Prvi dodatak Četiri milje na dan govori o dramatičnom tegljenju jednog super-tankera preko Atlantika kao najtežoj strani mornarskog kruhoborstva. U dodatku druge knjige, koji nosi naslov: Pakleni otok sunca opisano je još jedno mornarsko iskušenje na brodu Marystar pod panamskom zastavom, sekvestriranom u mafijaškom gnijezdu Trapani na Siciliji. U treću knjigu uvršten je prozni dodatak Don Kihoti oceana, neobične zapise jedriličara-samotnjaka na putu oko svijeta. Autor je za ovu trilogiju dobio poticaj Ministarstva kulture za godinu, a jedan od sponzora bio je i SPH. Knjige se mogu preporučiti svim ljubiteljima mora i brodova, te budućim naraštajima moreplovaca, koji se pripremaju za zahtjevno pomoračko zanimanje. Impressum Pomorski vjesnik ISSN Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, Rijeka Za nakladnika: Vladimir Svalina Glavni i izvršni urednik: Danilo Prestint Dizajn i prijelom: Roman Cetin Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, Rijeka Naklada: Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju. Kud plovi ovaj brod prosincu je u Rijeci predstavljena U najnovija knjiga riječkog novinara i publiciste Gradimira Radivojevića (i počasnog člana SPH) Kud plovi ovaj brod (Istinite slane priče). U 45 priča autor spominje na desetine hrvatskih G. Radivojević brodova i pomoraca, njihove često nevjerojatne sudbine, (ne) poznate kapetane te događaje o kojima se dosad nije pisalo. Jedna od prešućenih povijesnih činjenica je i prijevoz Židova hrvatskim brodovima preko hrvatskih luka, prvenstveno Bakra, između i godine u njihovu novu domovinu (Izrael). Ta je tema desetljećima bila strogo čuvana tajna Jedna od najtragičnijih događaja iz doba jedrenjaka je priča o barku Stefano koji je izgrađen u riječkom brodogradilištu J. Brazzodura: dio njegove posade (preživjela su samo dvojica) pokušao je kanibalizmom izbjeći smrt u australskoj pustinji, što je jedini takav slučaj u povijesti hrvatskog pomorstva Tu su još priče o kap. Medaniću (kriv zasvjetski rat), posadi broda Izabran, životu kapetana Lovričevića, kapu Acu Paškvanu, kapetanu Veli s Morske ruže Posljednje priče (Ništa bolje ni u 21. stoljeću) odnose se na kap. Laptala i iskustvima hrvatskih pomoraca s piratskim napadima. Knjigu je izdao Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, a ilustracije su djelo riječkog slikara, pomorskog hiperrealiste Nevenka Žunića. Među mnogobrojnim sponzorima koji su pomogli u izdavanju ove knjige je i Sindikat pomoraca Hrvatske. (dp)

15 16 Tradicionalna pulena na pramcu Svečana gala Zaplovila Kraljica mora Petog prosinca, u sklopu obilježavanja Dana pomoraca is v. Nikole održano je svečano predstavljanje novog školskog broda Republike Hrvatske Kraljice mora. Brod je izgrađen u velalučkom brodogradilištu Montmontaža-Greben, a riječ je o motornom jedrenjaku tipa loger s dva jarbola dužine 35, širine 8,5 metara koji će moći ukrcati 28 učenika ili studenata, četiri nastavnika i sedam članova posade. Brod ima 298 brt-a, a razvijati će brzinu od 6 odnosno 11 čvorova ovisno o tome plovi li na jedra ili motorom. Brod je opremljen najmodernijom opremom, a njegova vrijednost s dodatnim radovima iznosi oko 37 milijuna kuna. Brod je radno porinut u more 13. studenog, a kuma broda je predsjednica Vlade J. Kosor. Prilikom predstavljanja državni tajnik za more B. Bačić je istaknuo kako je ovo prvi školski brod izrađen u Hrvatskoj koji će omogućiti da hrvatski pomorci steknu takvo obrazovanje da i dalje budu među najcjenjenijim pomorcima u svijetu. Treba reći da je Vlada krajem svibnja godine donijela zaključak kojim je prihvatila program financiranja gradnje i korištenja školskog broda zbog sve veće potrebe hrvatskih brodara za časnicima koji se školuju u pomorskim školama i fakultetima. Naručitelj broda bilo je MMPI, idejni projekt izradio je Brodarski institut iz Zagreba po željama posebne radne grupe MMPI u čijem je radu sudjelovao i kap. V. Glavočić iz SPH. Posljednji školski brod Vila Velebita izgrađen za potrebe pomorskih škola uplovio je po prvi put u Bakar (a planira se da će i prva destinacija novog školskog broad biti Bakar) u listopadu godine. Nakon potonuća tog broda u Drugom svjetskom ratu hrvatske pomorske škole i fakulteti kao školske brodove koristili su preuređene ribarske brodove ili islužene putničke brodove. Napisao i snimio: D.Prestint Prema Pomorskom leksikonu: loger. Adresar 1. Jedranjak s dva jarbola:sošna jedra i vrške;prečke. 2. opalubljena nizozemska i njemačka ribarska jedrilica (Logger, Zeilloger);uspravnja pramčana statva, krma eliptična;snast keča: gl. je sošno jedro, a krmeno trokutasto, kosnik (pomični) s 2 prečke (prečka, letnjača); duljina m, širina m; t. 3. brod za obalnu plovidbu i ribarenje na engl. i franc. obalama; 2-3 jarbola s oglavnim jedrima, kosnik (pomični) i prečke. 4. Neworleanski loger, poluotvoreni ribarski čamac s ušća Mississippija;oštra pramca, krma u obliku slova V, uvlačna kobilica;jarbol s oglavnim jedrom; duljina 12,3 m, širina 3,8 m, visina 1,45 m. SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, Rijeka Tel.: Fax: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr; vsvalina@sph.hr; predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr; pbrazzoduro@sph.hr; brazzoduro_predrag@itf.org.uk; ljiljana.bobic@sph.hr; amanojlovic@sph.hr; bmanojlovic@sph.hr; dprestint@sph.hr URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, Zadar Tel.: Fax: sph-zadar@zd.t-com.hr; mmiocic@sph.hr; ivica.jambrek@zd.t-com.hr URED SPLIT, Marmontova 1, Split Tel.: Fax: sph-split@st.t-com.hr; bberlan@sph.hr; amalger@sph.hr URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, Dubrovnik Tel.: Fax: sindikat-pomoraca-hrvatske@du.t-com.hr; vglavocic@sph.hr;glavocic_vladimir@itf.org.uk URED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, Šibenik Tel.: Fax: mkronja@sph.hr; kronja_milko@itf.org.uk Brodsko zvono