RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA O OSJETLJIVOSTI ŠUME U KRAJOBRAZU HRVATSKOGA JADRANSKOG PRIMORJA

Transcription

1

2 RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA O OSJETLJIVOSTI ŠUME U KRAJOBRAZU HRVATSKOGA JADRANSKOG PRIMORJA Povezano uz raspravu o planu žirenja, ispaše i brsta "Hrvatskih šuma" u području uprava šuma Senj, Buzet i Split, želim se uključiti u raspravu koju je pokrenuo inž. Tomislav Starčević u prošlome broju "Šumarskog lista", u rubrici Izazovi i suprotstavljanja te nastavku u ovome broju. Ponukan raspravama na više skupova o sredozemnoj šumi i ekstenzivnome stočarstvu tijekom mojega radnog vijeka te rezultatima mnogih autora i vlastitih istraživanja, želim se uključiti u ovo, više gospodarsko, nego šumarsko pitanje. Prema šumarskim podacima u primorskome kršu Države Hrvatske od Istre do Dubrovnika, šume i šumskih zemljišta ima ha, od kojih 35% otpada na preborne šume bukve i jele, dakle na visoki krš, dok ha otpada na mediteranske i submediteranske šume crnike, medunca i duba. Očit je nedovoljan udjel šuma u krajobrazu koje bi trebale osigurati ekološku i socijalnu, a posebice turističku funkciju šume u ovome izuzetno vrijednome prostoru. Uvjeren sam kako je posljednji trenutak za donošenje strategije razvoja šume hrvatskoga Sredozemlja. Želimo li učinkovit hidrološki, protuerozijski i klimatski utjecaj šume u medunčevu i dubovu pojasu, treba nam 50 postotna šumovitost, a od granice primorske bukve šume do grebena Dinarida, šuma bi trebala pokrivati više od 70% površine. U crnikinu arealu Primorske Hrvatske, važno je svako stablo i svaki grm, dok je šumovitost potrebno uskladiti s ciljevima turističkoga i urbanoga šumarstva. Sigurno je, međutim, kako je današnje šumarstvo u oštroj suprotnosti s ekstenzivnim stočarstvom te se oni ni u kojem slučaju ne mogu razvijati na istoj površini. To, međutim, ne isključuje stočarstvo koje se razvija na površinama izvan državne šume, na poljodjelskom zemljištu sa šumom koju će za potrebe stočarstva uzgajati šumar. Predlažem stoga što skoriju raspravu o tome problemu u našoj stručnoj udruzi. Prof. dr. sc. B. Prpić Naslovna stranica - Front page: Smrekova sastojina u Gorskom kotaru Spruce forest in Gorski Kotar (Foto: B. Hrašovec) Naklada 1650 primjeraka

3 UDK630* (05):»54-02«/061.2 ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Socićte forcstiere croate Uređivački savjet: 1. Branko Belčić, dipl. inž. 2. Mr. se. Vladimir Bogati 3. DamirDelač, dipl. inž. 4. Ivan Đukić, dipl. inž. 5. Prof. dr. sc. Mladen Figurić 6. Ivica Fliszar, dipl. inž. 7. Dr. se. Joso Gračan 8. Ilija Grcgorović, dipl. inž. 9. Zvonko Kranjc, dipl. inž Herbert Krauthacker, dipl. inž. Milan Krmpotić, dipl. inž. Željko Marman, dipl. inž. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Damir Matošević, dipl. inž. Dujo Pavelić, dipl. inž. Mr. sc. Ivan Pentek Milan Presečan, dipl.inž Prof. dr. se. Branimir Prpić Luka Radošević, dipl. inž. Zvonko Rožić, dipl. inž. Tomislav Starčević, dipl. inž. Mario Stipetić, dipl. inž. Dr. se. Vlado Topić Berislav Vinaj, dipl. inž. Prof. dr. sc. Joso Vukelić Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: /. Šumski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. se. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Izv. prof. dr. se. Dominik Raguž, lovstvo 2. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. se. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. se. Vlado Topić, kraške šume Doc. dr. se. Željko Spanjol, zaštićeni objekti prirode 3. lskorišćivanje šuma Izv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman. šumske prometnice Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpić Tehnički urednik- Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. Lektor- Dijana Sckulić-Blažina 4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. se.milan Glavaš, šumarska fitopatologija Dr. sc.boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. sc. Petar Jurjcvić, šumski požari 5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 6. Uređivanje šuma Mr. sc. Gašpar Fabijanić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu 7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Gcobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske br od časopis»šumarski list«smatra se proizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.

4 SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK630* (Querem ilex L.) Tri naj stić, I. i Kamenj arin, J.: Fitocenološko-sintaksonomska istraživanja vazdazelenih šuma česmine (Quercus ilex 1.) na otoku Ciovu Plantsociological Researches of the Evergreen Holm-oak (Quercus ilex L.) Forests on the Island of Čiovo (Croatia) 207 UDK630* Orlić, S.: Međunarodni pokus provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) u Hrvatskoj International Test of Sitka spruce (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) Provenances in Croatia 213 UDK 630* S an i g a, M.: Struktura i regeneracijski procesi izabranih tipova prebornih šuma s pretežitim učešćem smreke u Slovačkoj The Structure and Regeneration Processes of Selected Selection Forest Types with Dominant Proportion of Spruce in Slovakia 221 UDK630* : 651 Pieman, D. &Pentek,T: Raščlamba normalnog poprečnog profila šumske protupožarne ceste i iznalaženje troškovno povoljnijih modela A Cross Section of a Normal Side View of a Forest Fire Prevention Road and Finding Expenditure Favorable Models 235 PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* Getz, D.: Zaštita prirode Beljskoga lovišta (parka prirode i posebnoga zoološkog rezervata "Kopački rit) u kontekstu povijesnih zbivanja na tlu Baranje od druge polovice 18 stoljeća do Domovinskoga rata godine Protection of the Belje Hunting Area (Kopački Rit - nature park and special zoological reserve) within the Framework of the Historical Events in Baranja between the late 18th century and the War in Croatia IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA: Milković,I.:0 paši, žirenju i brstu u šumama; za ili protiv? 261 Starčević, T: Ponoviti ću svoje; PROTIV! 263 KNJIGE I ČASOPISI: Frković, A.: Čije je to djelo 263 D u n d o v i ć, J.: Österreichische Forst Zeitung, Temeljno preustrojstvo austrijskih saveznih šuma 266 Kritički osvrti: 1. Zašto tako potajno? Austrijske savezne šume Restrukturiranje saveznih šuma - podaci na stol 270 Mikloš, I.: Acta Facultatis Ecologiae Zvolen 271 Mikloš, I.: Monti e bosehi, 1. siječanj - veljača Sabadi, R. : Lexicon Silvestre-višejezični šumarski rječnik 273 Jakovac, H.: Hrvatski inovator br. 4/ ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI (Posmrtno) Dr. se. N. Komlenović, prof. dr. sc. A. Krstinić, dr. sc. B. Mayer, mr. sc. Z. Perić i mr. sc. G. Bušić 277 PRIZNANJA: Akademik Dušan Klepac, Svjetski čovjek godine Šumarski institut Jastrebarsko, Priznanje povodom Svjetskog dana zaštite okoliša 279 NAGRADE ZA ZNANOST: Dr. se. Joso Gračan 280 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Prpić, B.: Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama, HAZU 285 Prpić, B.: Međunarodna konferecija, Održivo gosp. korištenje nizinskih rijeka i zašt. prirode i okoliša 288 Anić, I.:UsusretInterforstu' Kušan, V.: Međunarodni znanstveni skup "Sto godina fotogrametrije u Hrvatskoj" 290 Kajba, D : 1. sastanak za kulture u kratkim ophodnjama 291 IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA H u s a k, D.: Stručna ekskurzija i posjet kolegama, članovima HSD-a ogranak Vinkovci 292 Jakovac, H.: 20. lipnja Dan hrvatskog šumarstva 294 IN MEMORIAM M at i ć, S.: Prof. dr. sc. Stefan Korpel ( ) 296 Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Ogulin: Branko Sabljak, dipl. inž. šum. ( ) 297 Miroslav Družić dipl. inž. šum. ( ) 298 Boro Gašparović( ) 298 Presečan, M.: Mijo Kovačević, dipl. inž. šum. ( ) 299 GregurecJ.: Ivan Svare, dipl. inž. šum. ( ) 300 Napomena: Urednišzvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), I UDK 630* (Quercus ilex L.) FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZĐAZELENIH ŠUMA ČESMINE {Querem ilex L.) NA OTOKU ČIOVU* PLANTSOCIOLOGICAL RESEARCHES OF THE EVERGREEN HOLM-OAK (Quercus ilex L.) FORESTS ON THE ISLAND OF ČIOVO (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** i Juraj KAMENJARIN*** SAŽETAK: U raduje izvršena fltocenološka i sintaksonomska analiza vazdazelenih šuma česmine ('Quercus ilex L.) na otoku Ciovu u središnjoj Dalmaciji. Istraživanja su pokazala da česminove šume na otoku Ciovu pripadaju asocijaciji Myrto-Quercetum ilicis (H-ić.) Trinajstić Ključne r ij e ć i: Quercus i lex L., otok Čiovo, šumska vegetacija. UVOD - Introduction Onako kako je Rubić (1952) razdijelio otoke Hrvatskoga primorja, otok Čiovo spada u skupinu malenih otoka. Njegova površina iznosi 28,80 km 2, a najviši vrh dosiže visinu od 175 m nad morem, pa je sam otok razmjerno nizak. Ako se izuzmu obrađene površine i površine mnogobrojnih mjesta i naselja kuća za odmor, prirodnu, realnu vegetaciju tvore uglavnom kamenjarski pašnjaci i šume, dok vegetacija stjenjača zauzima tek neznatne površine. Šumsku vegetaciju izgrađuju dva fiziografski različita vegetacijska oblika: šume česmine - Quercus ilex i šume alepskog bora - Pinus halepensis. Kako su šume alepskoga bora najvećim dijelom subspontane, a proširile su se i na mnogobrojne površine napuštenih poljoprivrednih kultura (vinograda, maslinika), za sada nisu obuhvaćene detaljnijim sintaksonomskim istraživanjima, već su analizirane tek preliminarno, dok je najveća pozornost posvećena vazdazelenim šumama česmine (Quercus ilex). Zanimljivo je naglasiti da iz središnjega dijela Dalmacije, pogotovo iz širega područja Trogirskog primorja, o flornom sastavu i gradi česminovih šuma nema u objavljenoj literaturi nikakvih podataka. Kako bi se bar donekle popunila navedena praznina, pristupilo se fitocenološko-sintaksonomskim istraživanjima česminovih šuma na otoku Čiovu, gdje su one na nekoliko lokaliteta razmjerno dobro razvijene, iako sastojine metodološki pogodne za fitocenološku analizu ne zauzimaju velike površine. Pokazalo se da česminove šume na otoku Čiovu pripadaju čistoj vazdazelenoj šumi česmine - as. Myrto-Quercetum ilicis. MATERIJAL I METODE - Material and methods Na temelju višekratnih terenskih obilazaka otoka Čiova, moglo se uočiti daje taj otok tijekom povijesti bio pod jakim utjecajem čovjeka, što se nepovoljno odrazilo na šumski vegetacijski pokrov. Smanjenjem *Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadatka I-D-5 **Prof. drsc. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR Zagreb ***Mr se. Juraj Kamenjarin, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i obrazovnih područja, Teslina 12, Split sječe i paše, šumska se vegetacija nalazi danas u različitim fazama progresivne sukcesije, pa zbog toga nije postojao veliki izbor sastojina za florističku analizu. Malene, razmjerno dobro sačuvane i razvijene sastojine analizirane su na lokalitetu Sv. Križ, dok je u zapadnom dijelu otoka u području Okruga donjeg bilo moguće analizirati nekoliko razmjerno dobro sačuvanih sastojina. 207

6 1. Trinajslić..1. Kamenjarin: FITOCKNOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDA/KLENU I ŠUMA.. Šumarski lislbr CXX11 (1998) U sastojinama izabranim za fitocenološku analizu određene su fitocenološke snimke veličine 200 m 2, samo jednom 100 nr, a florni sastav procijenjen je prema standardnoj metodi Zürich-Montpellier. Radi što detaljnije analize antropogeih utjecaja skupina pratilica, raščlanjena je na elemente reda Quercetalia pubescentis, te razreda Erico-Cistetea i Paliuretea. AS. MYRTO-QUERCETUM Čiste, vazdazelenc šume česmine s mirtom (Myrto- Quercetum ilicis) proučavane su na otoku Ciovu na dva izolirana lokaliteta - Sv. Križ i Okrug donji - a njen je florni sastav prikazan na temelju 6 fitocenoloških snimaka ujedinjenih u Tablicu 1, Snimke 1 i 2 odnose se na područje Sv. Križ, iz sastojina s lijeve strane ceste za ILICIS NA OTOKU CIOVU Žedno u središnjem dijelu otoka. Snimke 3-6 odnose se na Okrug donji, lokalitet Kava u zapadnom dijelu otoka. U oba slučaja radi se o sastojinama s jasno razvijenim slojem drveća razvijenim iz panja, ali površine u posljednje vrijeme nisu bile utjccane sječom. Tablica As. Myrto-Quercetum ilicis (H-ić) Trinajstić 1985 Broj snimke (Nr. of veget. record): I Nalazište (Locality): Sv.B Lriž Okrug donji Veličina snimke (Size veget. record): Broj vrsta (Nr. of spec, pro veget. record): Karakt. vrste asocijacije (char.ass): B Myrtus communis C Myrtus communis Diferencijalne vrste asocijacije (dif.ass.): B Prasium majus Juniperus phoenicea Olea europaea Ephedra campylopoda +3 1 Olea sylvestris +2 1 Karakt. vrste sveze (char.all.) Quercion ilicis, reda (char.order) Onercetalia ilicis i razreda (char, class) Quercetea ilicis: A Quercus ilex Pinus halepensis Juniperus oxycedrus + 1 B Quercus ilex Pistacia lentiscus Juniperus oxycedrus Phillyrea media Juniperus macrocarpa Spartium junceum +2 (+) Lonicera implexa Rosa sempervirens Viburnum tinus + 1 Arbutus unedo + 1 Osyris alba

7 I. Trinajstić, J. Kamenjarin: ITTOCHNOLOSKO-SINTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDAZHLHNIH ŠUMA... Šumarski liši hr. 5 6, CXXI1 (I 9')X), I 1 Tablica 1 (Nastavak) Broj snimke (Nr. of veget. record): E Nalazište (Locality): Sv. Križ Okrug donj i Veličina snimke (Size veget. record): Broj vrsta (Nr. of spec, pro veget. record): Laurus nobilis + 1 C Rubia peregrina Carex distachya Asparagus acutifolius Smilax asper a Cyclamen repandum Ruscus aculeatus Clematis flammula Allium subhirsutum Quercus ilex Viburnum tinus Arum italicum Teucrium flavum Pratilice (Comp.): Elementi Quercetaliapubescentis: B Coronilla emeroides Fraxinus ornus Fraxinus ornus + 1 C Tamus communis Elementi Erico-Cistetea: C Cistus incanus subsp. creticus Cistus salvifolius Cistus monspeliensis +2 1 Doiycnium hirsutum +2 1 Elementi Paliuretea: B Rubus dalmatinus Prunus mahaleb Paliurus spina-christi + 1 Ostale (Others): C Brachypodium retusum Salvia officinalis Ceterach officinarum +2 1 Helictotrichon con volutum +2 1 Biarum tenuifolium + 1 Geranium purpureum + 1 A - Sloj drveća (Trees); B - Sloj grmlja (Shrubs); C - Sloj niskog rašća (Herbs) 209

8 I. Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCHNOLOŠKO-S1NTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDAZELENIH ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, C'XXII (1998), ANALIZA FLORNOG SASTAVA - Analysis of the floral composition Florni sastav as. Myrto-Quercetum ilicis prikazan na tablici 1, na temelju 6 fitocenoloških snimaka obuhvaća sveukupno 45 vrsta, dok pojedine snimke obuhvaćaju vrsta ili prosječno 21,2 vrste. Za pojedine sintaksone karakteristično je 29 vrsta, a skupina pratilica zastupljena je sa 16 vrsta. U preko 50% snimaka zabilježeno je 18 vrsta, od toga samo 2 vrste među pratilicama. U samo po jednoj snimci zabilježeno je 18 vrsta ili 40%, od toga u skupinama pojedinih sintaksona 10 vrsta ili ± 22%, a medu pratilicama 8 vrsta ili ± 18%. Kao dobro izražena karakteristična vrsta asocijacije ističe se mirta - Myrtus communis, a njoj se mogu pribrojiti i diferencijalne vrste asocijecije - indikatori tople i suhe klime - značajni za svezu Oleo-Ceratonion. U tom su smislu sastojine iz Sv. Križa (snimke 1-2) znatno mezofilnije, jer se razvijaju u zaštićenoj udolini sjeverne ekspozicije. Na razmjerno vlažnu mikroklimu upućuje i prisutnost vrste Viburnum tinus u snimci broj 1. RASPRAVA - Discussion Nedavno je izvršena fitocenološko-sintaksonomska analiza česminovih šuma na Kozjaku kraj Splita (usp. Trinajstić i Kamenjarin 1997), gdje su razvijene dvije česminove zajednice - Orno-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis. Na otoku Čiovu razvijena je treća česminova šumska zajednica - as. Myrto-Quercetum ilicis. Za nju je, kako je to već više puta istaknuto, u prvom redu znakovito da u svom flornom sastavu praktički ne sadrži listopadne šumske elemente. Svojedobno smo najednom mjestu (Trinajstić 1985) u sintetskoj tablici prikazali florni sastav čistih vazdazelenih šuma česmine Myrto-Quercetum ilicis iz do tada proučenih lokaliteta na temelju podataka Horvatića (1963), Trinaj stića (1968), Zi. Pavletić (1972) im. Hečimović (1982). Analizom zabilježenih lokaliteta lagano se može uočiti da je as. Myrto- Quercetum ilicis do sada poznata jedino iz otoka Hrvatskoga primorja. Medu kvarnerskim otocima poznata je iz otoka Paga (usp. Horvatić 1963), a ovom prigodom možemo spomenuti daje ta šumska zajednica razvijena i na otoku Lošinju, kao i na susjednom otočiću Unijama, ali podaci o njenom flornom sastavu iz navedenih otoka još nisu objavljeni. Od sjevernodalmatinskih otoka as. Myrto-Quercetum ilicis bila je proučavana na otocima Ugljanu i Sestrunju (Horvatić 1963), dok najveći broj podataka potječe iz srednjodalmatinskih otoka Brača (Trinajstić 1990), Biševa (Zi. Pavletić 1972), Sveca (Trinajstić 1985), te južnodalmatinskih otoka Korčule (Trinajstić 1985), Lastova (Trinajstić 1968), Mljeta (Horvatić 1963, Trinajstić 1995), Lokruma (Horvatić 1963) i Šipana(M. Hečimović 1982). Na temelju citiranih podataka o flornom sastavu as. Myrto-Quercetum ilicis, može se uočiti da između otoka Ugljana na sjeveru i otoka Brača na jugu postoji jedna velika praznina, pa podaci o flornom sastavu navedene šumske zajednice na otoku Čiovu koji se ovom prigodom objavljuju, pridonose njenom poznavanju u trogirskom dijelu našega Primorja. Kad se još prikupe podaci iz otoka šibenskoga, arhipelaga, gdje je fitocenološki detaljno proučen jedino otok Murter, ali ni ti podaci još nisu na odgovarajući način objavljeni (usp. Pandža 1995), moći će se pristupiti detaljnijoj fitogeografskoj analizi flornoga sastava čistih, vazdazelenih šuma česmine as. Myrto-Quercetum ilicis u Hrvatskoj. Kako u pojedinim dijelovima Hrvatskoga primorja vazdazelene šume česmine stoje u sindinamskim odnosima sa šumama alepskog bora (Pinus halepensis), pobliža će fitocenološka analiza pokazati u kojim je dijelovima njena areala moguće bez većih poteškoća i s odgovarajućim uspjehom prevesti šume i kulture alepskog bora u vazdazelene šume česmine. U tom će smislu najveće značenje imati šume alepskoga bora i česmine (as. Querco ilicis-pinetum dalmaicae) razvijene na dubokim tlima. Prevođenjem takvih šuma alepskoga bora određenim uzgojnim zahvatima u šume česmine, smanjila bi se opasnost od požara, a mjestimično i spriječilo širenje požara na veće površine. U nekim drugim slučajevima, posebice u najtoplijem i najsušem dijelu Hrvatskoga primorja, šume alepskoga bora sa sominom - as. Junipero phoeniceae-pinetum halepensis treba smatrati terminalnim oblikom šumskoga pokrova, slično kao i u nekim drugim, klimatski analognim dijelovima Sredozemlja. To je ujedno ono područje u kojem su tijekom ljetnoga sušnog razdoblja šume alepskoga bora najosjetljivije na požar. 210

9 I. Irinajslic,.1. Kamcnjarin: ITIOI 'I NOI OSKO-S1NTAKSONOMSKA ISTRAŽIVANJA VAZDAZELENIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), ZAKLJUČAK - Conclusion Otok Čiovo prema površini od 28,80 km 2 spada među malene otoke srednjodalmatinske otočne skupine trogirskoga arhipelaga. O šumskoj vegetaciji toga otoka ne postoje nikakvi literaturni podaci, pa se ovim radom bar djelomično popunjava navedena praznina. Šumsku vegetaciju otoka Čiova izgrađuju šume česmine (Quercus ilex) i šume alepskoga bora (Pinus halepensis). Podrobnijoj fitocenološko-sintaksonomskoj analizi podvrgnute su za sada jedino šume česmine koje pripadaju asocijaciji Myrto-Quercetum ilicis. Florni sastav navedene šumske zajednice prikazanje i analiziran na temelju 6 fitocenoloških snimaka iz područja Sv. Križ u središnjem dijelu otoka i područja Kava u Okrugu donjem, u zapadnom dijelu otoka. Sveukupno je registrirano 45 vrsta, od kojih je 29 vrsta karakterističnih za pojedine sintaksone i 16 vrsta uskupini pratilica. LITERATURA - References Hečimović, M., 1982: Vegetacija razreda Quercetea ilicis Br.-Bl na otoku Šipanu. Acta Bot. Croat. 41: Horvatić, S., 1963: Biljnogeografski položaj i raščlanjenje našega primorja u svjetlu suvremenih fitogeografskih istraživanja. Acta Bot. Croat. 22: Pandža, M., 1995: Floristička, fitocenološka i fitogeografska obilježja otoka Murtera. Magistarski rad, mscr. Zagreb. Pavletić, Zi., 1972: Flora i vegetacija otoka Biševa. Diss. - mscr. Zagreb. Rubić, I., 1952: Naši otoci na Jadranu. Novo doba. Split. Trinajstić, I., 1968: Šumska vegetacija otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 26/27: Trinajstić, I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31(2-3): Trinajstić, I., 1990: Šumska vegetacija otoka Brača. Glasn. Šum. Pokuse 26: Trinajstić, I., 1995: Vegetacijska značajke otoka Mljeta. Simpozij Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Priopćenja: Trinajstić, I., Kamenj arin, J., 1997: Fitocenološko-sintaksonomska analiza šuma česmine - Quercus ilex L. na Kozjaku kraj Splita. Šum. list 121(3-4): SUMMARY: The forest vegetation on the island of Čiovo consist of two physiographically different vegetation types: the holm-oak - Quercus ilex - forests and the Aleppo pine - Pinus halepensis -forests. In this work the plantsociological and syntaxonomical analysis of the evergreen holm-oak (Quercus ilex) forests has been made. The researches have shown that the holm-oak forests on the island of Čiovo belong to the association Myrto-Quercetum ilicis. This forest association has been studied on two localities: Sv. Križ in the central part of the island and in Okrug donji in the western part of the island. The floral composition of the ass. Myrto-Quercetum ilicis from the island of Čiovo is shown in table 1, on the basis of 6 plantsociological records. 211

10 8 GeoTeha Prodaja geodetskih instrumenata Prodaja fotogrametrijske opreme Prodaja GPS-sustava Servis Uredska oprema, crtaći pribor "Rotring" Dalekozori i povećala Elta R55 ZEISS NIVELIRI TEODOLITI MJERNE STANICE LASERSKI NIVELIRI MJERNE VRPCE MJERNI KOTAČI LASERSKE LIBELE S TAMAYA PLANIMETRI - klasični GeoFENNEL NIVELIRI OPREMA "GEOTEHA" PRODAVAONICA I SERVIS Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB tel/f ax 01/ , tel

11 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5 6, CXXII (1998), UDK. 630* MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr. ) U HRVATSKOJ INTERNATIONAL TEST OF SITKA SPRUCE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) PROVENANCES IN CROATIA Stevo ORLIĆ* SAŽETAK: Međunarodni pokus (IUFRO) 14 provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis) osnovan je ujesen godine u sjeverozapadnom području Republike Hrvatske. Starost sadnica bila je 2+2 godine. Razmak sadnje biljaka u pokusu je 2x2 m. Pokus je osnovan u randomiziranom blok sustavu uz četiri ponavljanja. U 18. godini od osnivanja pokusa, podaci o preživljenju te visinskom i debljinskom rastu su sljedeći: - Preživljenje biljaka kreće se u rasponu od 33.4% (prov. 3016) do 72.6% (prov. 3064). - Prosječna visina biljaka kreće se u rasponu od 5.52 m (prov. 3060) do 6.28 m (prov. 3005). -Prosječni prsni promjer kreće se u rasponu od 8.61 cm (prov. 3060) do 10.99cm (prov. 3005). - Drvna masa kreće se u rasponu od mvha (prov. 3016) do mvha (prov. 3005). Provenijencije s najbržim rastom i prirastom su iz savezne države Washington (oko 48 sjeverne širine), a najlošije su iz južnog Oregona i iz sjeverne Britanske Columbije. Ključne riječi: sitkanskasmreka, provenijencije, uspijevanje 1. UVOD Introduction Sitkanska smreka {Picea sitchensis (Bong.) Carr.) unesena je u šume Hrvatske krajem šezdesetih godina ovoga stoljeća. Prije toga mogla su se naći samo pojedinačna stabla u starijim parkovima oko dvoraca. Sredinom šezdesetih godina nabavljeni su prvi uzorci sjemena, proizveden sadni materijal i osnovani terenski nasadi veličine skupine na području Uprava šuma Delnice, Karlovac i Koprivnica (Varaždin). Međutim, znanstveni pristup započet je godine. * Dr. se. Stevo Orlić, Šumarski institut, Jastrebarsko Te godine je putem IUFRO-a nabavljeno 16 provenijencija sitkanske smreke različitoga porijekla. Šumarski institut Jastrebarsko tako se uključio u međunarodni projekt (IUFRO) proučavanja provenijencija sitkanske smreke u Europi. U taj program uključilo se više europskih zemalja: Velika Britanija, Irska, Danska, Nizozemska, Francuska, Njemačka i dr. Cilj projektaje istražiti najpovoljnije provenijencije sitkanske smreke za pojedine stojbinske uvjete u Europi. Iz istog razloga i Institut se pridružio tom projektu, kako bi se ispitala mogućnost uzgoja te vrlo produktivne i vrijedne sjevernoameričke vrste u brdskom i gorskom području na svježim stojbinama. 213

12 S. Orlić: MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKE SMREKE (Picea silchensis (Bong.) Carr. ) Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), MATERIJAL I METODA RADA - Material and work methods 2.1 Provenijencije - Provenances Nabavljeno je 16 uzoraka sjemena sitkanske smreke koji pokrivaju veliko područje prirodnoga areala sitke, od 40 do 50 sjeverne širine, od 121 do 127 zapadne dužine i 0 do 366 m nadmorske visine (Tablica 1). Tablica 1. Provenijencije sitkanske smreke-sitka Spruce provenances Broj Number lufro Broj Number Provenijencija Provenance Država State Zemljopisna dužina Geographie length Zemljopisna širina Geographie width Nadmorska visina Height a.s.l. m BELLINGHAM WASHINGTON ' 48 45' FORKS WASHINGTON ' 48 04' BRINNON WASHINGTON ' 47 42' SHELTON WASHINGTON ' 47 21' RAYMOND WASHINGTON ' 46 4L NECANICUM OREGON ' 45 49' FLORENCE OREGON ' 44 07' DENMARK OREGON ' 42 51' FAIRHARBOOR BRIT. COLUM ' 50 03' SQUAMISH RIVER BRIT. COLUM ' 49 53' VEDDER BRIT COLUM ' 49 07' PORT RENFREW BRIT. COLUM ' 48 35' STILLAGAUMISH WASHINGTON ' 48 07' BLENHEIM MT. BRIT. COLUM ' 48 54' Uzorci sjemena 16 provenijencija sitke zasijani su u rasadniku Instituta u proljeće godine. Klijanci 2+0 godina zatim su presađeni na gredice, gdje su ostali iduće dvije godine. Dvije provenijencije od nabavljenih 16 stradale su već u rasadniku od studeni (IUFRO broj: 3018, "Brooking", Oregon i 3019, "Big Logoon", California). Sadnice 2+2 godina starosti 14 provenijencija prenesene su na teren u proljeće godine. To znači daje starost pokusa kod posljednje izmjere (1995) bila 18 godina, a ukupna starost biljaka 22 godine. Razmak sadnje biljaka u pokusu je 2x2 m. Primijenjen je randomizirani blok sustav uz 4 ponavljanja. U pokusu je zasađeno ukupno 9464 biljke, od svake provenijencije 676biljaka(169x4xl4) PLAN POKUSNE PLOHE Pokus 14 provenijencija sitkanske smreke, Trušliće - Experiment of 14 Sitka Spruce provenances, Trušliće I II III IV

13 S. Orlić: MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr. ) Šumarski listbr. 5 6, CXX1I (1998), f *' " * 4» a ' * ' ü' i. * - *» ** ";.. * "". -> '/' *. * " - ; ' ' * ". * *". * "» < 1 i. \ *. ns&! % - i ** *..*.' V ""%:&.. - v ' ** - B \. #. ' '' " * '! I li.v^ 5 t i i> ' li ili i -^ - ' *." i -, ~i % _: J- "* - JF j 1 * l " i i v.. -A.:»: i I. ^rf Slika 1.: Pokus provenijencija sitkanske smreke prov. 3073, Blen- Slika 2.: Pokus provenijencija sitkanske smreke nakon obrezivanja heim, Br. Col. donjih grana Fig. 1.: Sitka Spruce provenances experiment, prov. 3073, Blen- Fig. 2.: Sitka Spruce provenances experiment after pruning. heim, Br. Col. (Foto: S. Orlić) (Foto: S. Orlić) <,.,'fi - ^ W - '- ' r «K \ r '"""V ** ~ i.,,»ar* * jalai&>> Slika 3.: Pokus provenijencija sitkanske smreke "Trušlić", Šum. Slika 4.: Pokus provenijencija sitkanske smreke "Trušlić", Šum. Varaždin, IUFR lokacija Varaždin, 1UFR lokacija Fig. 3.: Sitka Spruce provenances experiment "Trušlić" Forest Fig. 4.: Sitka Spruce provenances experiment "Trušlić" Forest service Varaždin. service Varaždin. (Foto: S. Orlić) (Foto: S. Orlić) 215

14 S. Orlić: MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr. ) Šumarski list br CXX11 (1998), Metoda rada - Work methods Izmjere u pokusu vršene su svake godine prvih pet godina, zatim u 10. i 15. godini. Totalna visina mjerena je letvom s točnosti od 5 cm, a prsni promjeri u 5., 10. i 15. godini s promjerkom točnosti 1 mm. Drvna masa obračunata je na temelju srednjeg sastojinskog stabla svake provenijencije i preživljenja biljaka (v = g x h x 0.45 ; V = v x 2500 x % preživljenja). Kod statističke obrade podataka korištena je analiza varijance, F test, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti. U pokusu je vršena okularna ocjena kvalitete stabala svake provenijencije prema vitalnosti, intenzitetu rasta, pravnosti debla, broja i razvijenosti grana, i to u tri stupnja: (0) najpovoljnije osobine, (-1) srednje povoljne o- sobine i (-2) nepovoljne osobine. Kod obračuna i obrade podataka izostavljeni su podaci prve repeticije zbog znatnijeg odstupanja u intenzitetu rasta u odnosu na II, III i IV repeticiju, što je posljedica velike razlike u kvaliteti tla tog segmenta padine (postrani greben). 3. REZULTATI I RASPRAVA - Results and discussion 3.1 Glavna obilježja stoj bine - Site characteristics Pokus je osnovan u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, zemljopisni položaj je: 46 18'N širine; 16 09'E dužine i na 169 m nadmorske visine. Lokalna klima reprezentirana je najbližom meteorološkom postajom Varaždin. Srednja godišnja temperaturaje 10.0 C, srednje godišnje padaline iznose 888 mm, srednji broj dana bez mraza 312. Prema Thornthwait-u klima ovoga područja je humidna (P/E 78). U vegetacijskom pogledu to je područje hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco - Carpinetum croaticum Horv.). Pokus je osnovan na istočnoj, blago razvedenoj padini. Tlo je definirano kao smeđe šumsko na šljuncima (Dokuš, 1984.). 3.2 Preživljenje - Survival Prosječne vrijednosti o preživljenju biljaka te visinskom i debljinskom rastu u pokusu u 18. godini od osnivanja, prikazani su u tablici 2 i na grafikonu 1. Postotak preživljenja biljaka u prosjeku iznosi 58.9%, a kretao se u rasponu od 33.4 %(prov. 3016) do 72.6 % (prov. 3059). Medu provenijencijama s najvišim postotkom preživljenja (preko 70%) su one iz Britanske Columbije (prov i 3067) s nadmorske visine do 30 m, a znatno niži postotak preživljenja (ispod 40%) imale su provenijencije iz savezne države Oregon (IUFRO broj 3016 i 3015) s nadmorske visine pre - Grafikon 1 PREŽIVLJENJE - Survival ko 150 m. Kod preostalih 10 provenijencija preživljenje se kretalo u rasponu od 55% do 66%. Iz dobivenih rezultata o preživljenju proizlazi da bi za područje sjeverozapadne Hrvatske najbolje bile provenijencije oko 48 sjeverne širine i nadmorske visine do 30 m. Naši podaci o preživljenju niži su i do 30% u odnosu na one iz Danske za istu provenijenciju (S.F. MADESEN, 1984.). U odnosu na 5. i 10. godinu starosti, postotak preživljenja biljaka u 18. godini opao je za 15%, odnosno 10% u prosjeku. Grafikon 2 VISINSKE KRIVULJE - Height curves T s3g ^ ^ ^ & ^ 11 ^ ^ ^ ^ ( i i i i i i i i i i i i i i i i Provenijencija - Provenance 216

15 S. Orlić: MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKC SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr. ) Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998) Tablica 2. Preživljenje (%), visina (hs), prsni promjer (ds) i drvna masa (mvha) Table 2. Survival (%), height (hs), breast tree diameter (ds) and volume of wood (mvha) Br. 1UFRO Broj Number Prež, % Surv, % hs Visina, m Height, m St. dev. Koef. var. % Prsni promjer, cm Breast hig. diam., cm ds St. dev. Koef. var. % Dr. masa Volume mvha Rang Range Prosjek Average Ftab.1% 2,70 F rač. 0,92 ns F rač. 1,00 ns 3.3 Visina, prsni promjer i drvna masa - Height, breast height diameter and volume of wood Podaci o visini, prsnom promjeru i drvnoj masi provenijencija dati su također u tablici 2 i prikazani na grafikonu 3 i 4. Za visinu i prsni promjer dana je standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti svake provenijencije. U 18. godini starosti pokusa srednja visina stabala kretala se u rasponu od 5.52 m (prov. 3060) do 6.29 m (prov. 3009), prosijek za pokus 5.94 m. Proizlazi daje razlika između najlošije i najbolje provenijencije 77 cm, odnosno da su sve provenijencije u datim stojbin- Grafikon 3 VISINA-height Grafikon 4 PRSNI PROMJER - Breast height diameter Provenijencija - Provenance Provenijencija - Provenance 217

16 S. Orlić: MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr. ) Šumarski list br CXX11 (1998), skim uvjetima pokazale podjednak rezultat. To se dobro zapaža i s grafikona visinskih krivulja (graf.2). Provedena analiza varijance i F test pokazali su da utvrđene razlike medu provenijencijama nisu signifikantne (F tab. 2.79; F rač ns). Standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti su također podjednaki kod svih provenijencija. Koeficijent varijabilnosti provenijencija pokazuje velike razlike u visini (21,18 do 33,49%). Iz toga proizlazi da su razlike u visini u prosjeku veće unutar provenijencije nego medu provenijencijama. Srednji prsni promjer kretao se u prosjeku od 8.61 cm (prov. 3060) do cm (prov. 3005), prosijek 9.70 cm, odnosno razlika između najlošije i najbolje provenijencije je 2.38 cm. Kao i kod visine analiza varijance i F testa pokazalo se da utvrđene razilke među prsnim promjerima provenijencija nisu bile signifikantne (F tab. 2.70; F rač ns). Standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti su podjednaki kod svih provenijencija. Koeficijent varijabilnosti pokazuje veće rasipanje podataka do 10% kod prsnog promjera nego visine. Obračunata drvna masa provenijencija kretala se u rasponu od mvha (prov. 3016) do mvha (prov. 3005), prosijek za pokus mvha. Temeljem iznesenih podataka o rastu i prirastu istraživanih 14 provenijencija sitkanske smreke proizlazi da bi za područje sjeverozapadne Hrvatske najbolje odgovarale provenijencije iz savezne države Washington (prov i 3005). HERVE VAN DE SYPE (1995.) za područje središnje Francuske preporuča provenijencije iz najjužnijih područja areala sitke (sjeverna California i južni Oregon). Pintarić imekić (1984.) osnovali su u proljeće godine 9 pokusa na području Bosne i Hercegovine sa 6-10 istih provenijencija kao i u Hrvatskoj. Glede visine i debljinskoga rasta u 10. godini, kao i u nas, među najboljim provenijencijama su one iz savezne države Washington. 3.4 Kvaliteta i vitalnost stabala - Quality and tree vitality Ocjena kvalitete i vitalnosti stabala obavljena je na temelju okularne procjene pravnosti debala, razvijenosti grana, vitalnosti i rasta i prirasta, i to u tri stupnja: (0) povoljne osobine, (-1) srednje povoljne osobine i (-2) nepovoljne osobine. Rezultati su prikazani u tablici 3. Tablica 3. Kvalitetne osobine stabala-ocjena Table 3. Quality characteristics of trees-assessment Ukupna rang lista ocjene provenijencija glede 4 karakteristike prikazana je u tablici 4. Iz navedene tablice vidimo da nema niti jedne provenijencije bez negativnog boda (0), s jednim negativnim (-1) bodom su tri provenijencije, s dva negativna boda (-2) tri provenijencije itd. S najvećim brojem negativnih bodova (-7) su dvije provenijencije (3015 i 3016) iz savezne države Oregon, iz područja južnoga areala sitkanske smreke. IUFRO Broj Number Pravnost debla Tree straigh. Razvijenost grana Branches develop. Vitalnost Vitality Rast Growth Ukupno Sum. Tablica 4. Rang lista - Range list Ukupno bodova Total score Provenijencija IUFRO broj Provenance IUFRO number (-1) (-1) 0 0 (-1) (-1) (-2) 0 (-1) 0 (-1) 0 0 (-1) (-1) (-1) (-1) (-1) (-1) (-2) (-2) 0 (-1) 0 (-1) 0 (-1) (-1) (-1) (-2) (-1) (-1) (-1) 0 (-1) (-1) 0 (-1) (-1) 0 0 (-1) (-1) (-2) (-2) (-2) (-2) (-1) 0 (-1) 0 (-3) (-2) (-2) (-1) (-2) (-4) (-7) (-7) (-3) (-5) (-1) (-3) (-2) (-1) 0 (-1) (-2) (-3) (-4) (-5) (-6) (-7) 3073,3006, ,3009, ,3001,3003, ,3016 Izneseni podaci o kvaliteti stabala pojedinih provenijencija su od praktične vrijednosti, jer kod izbora provenijencija za određeno područje treba uzeti u obzir pored intenziteta rasta i produktivnosti i kvalitetu stabala. Lines, R., Samuel, C. J. A. (1984.) daju sličnu preporuku za Veliku Britaniju. 218

17 S. Orlić: MEĐUNARODNI POKUS PROVENIJENCIJA SITKANSKK SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr. ) Šumarski list br. 5-6, CXX11 (1998), PREDHODNI ZAKLJUČCI Preliminary conclusions Rezultati posljednje izmjere (15 godina od osnivanja pokusa) u međunarodnom pokusu provenijencija sitkanske smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, šumarija Varaždin, ukazuju na sljedeće predhodne zaključke: Provedena analiza varijance i F test pokazali su da utvrđene razlike u pogledu visinskog i debljinskog rasta medu provenijencijama nisu bile signifikantne (Tablica 2). Provenijencije s najintenzivnijim rastom i prirastom su one iz savezne države Washington (3005 Brinnon i 3006 Shelton) s nižih nadmorskih visina, a među najlošijima su provenijencije iz područja sjevernog (Britanska Columbija) i južnog (sjeverna Californija) prirodnog areala sitkanske smreke. Ocjena kvalitete stabala s obzirom na pravnost debala, granatost, vitalnost, i produkciju pokazala je da niti jedna provenijencija nije bez negativnih bodova (0), a najlošije imaju sedam negativnih bodova (-7), tablica 4. LITERATURA - References Herve Van De Sype, 1995.: A Sitka Spruce Provenances in Peyrat A, Fild resultsat age 18, Joint Meeting of the IUFRO Working Parties S , 06, 012 and 14, Limoges, Francuska. Soren Fl. Madesen, 1984.: IUFRO Sitka Spruce Ten provenance Experiment, IUFRO International Sitka Spruce Provenances Experiment, Edinburg. Dokus, A., 1984.: IUFRO Sitka Spruce Provenance Experiment in Croatia, Yugoslavia: 9-Year Height and Survival, IUFRO International Sitka Spruce Provenance Experiment, Edinburg. Orlić, S.; Ocvirek, ML, 1989.: Pokus IUFRO provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis (Bong.) Carr.), Radovi br. 80, str , Šumarski institut, Jastrebarsko. Pintarić,K.,Mekić,F., 1984.: The Growth in Height and Diameter of Sitka Spruce (Picea sitchensis) of Different Provenances, IUFRO International Sitka Spruce Provenance Experiment, Edinburg. Lines, R., Samuel, C.J.A., 1984.: The Main IUFRO Experiments with Sitka Spruce in Britain. Ten Years Results, IUFRO International Sitka Spruce Provenances Experiment, Edinburg. Dokuš,A.;Gračan, J., 1978.: IUFRO Sitka spruce international ten-provenance experiment in Yugoslavia, Proceeding of the IUFRO joint meeting of working parties, Vancuver, Canada. SUMMARY: In 1972 the Jastrebarsko Forestry Research Institute joined in the international project (IUFRO) for studying the provenances of Sitka Spruce (Picea sitchensis) in Europe. Seed samples were obtained with the help of the Seed Husbandry Centre Humlbek, Denmark, which organise the procurement and distribution of seeds for the majority of European countries. The research programme includes 14 provenances of Sitka Spruce from the USA and Canada (Table I). Seed samples were sown in the Spring of Saplings 2+0 years old were transplanted into seedbeds in the Spring of 1976, where they were cultivated for the following two years. In the Autumn of 1977 seedlings 2+2 years old were transferred to a field experiment. The experiment was established in the region of the Varaždin Forest District, G.j. Vinica-Plitvica, Compartment 25. It is a region with a humid climate, soil is dystric cambisol on gravel, height above sea-level approximately 240 m, eastern exposition. With regard to vegetation it is a region with forests of Sessile Flowered Oak and Common Hornbeam (Querco carpinetum croaticum Horv.L The experiment was established in a randomised block design with four replications, spacing between plants 2x2m. From each provenance 676plants were planted (13x13 rows x 4 replications). Results of measuring in the 5th and 10th years after establishment of the experiment have been published (Orlić, Ocvirek, 1990). This paper presents the results of the last measuring, i.e. in the 18th year after establishment of the experiment. 219

18 S. Orlić: MEĐUNARODNI l'okus PROVENIJENCIJA S1TKANSKE SMREKE {Picea sitehensis (Bong.) Carr. ) Šumarski list br. 5-6, CXX11 (1998), ) The results of the last measuring show that those from the Federal State of Washington (prov. 3003, 3005 and 3006) were among the best provenances, approximately 47 degrees of northern latitude and from lower heights above sea level. The provenances from British Columbia (prov and 3064 and South Oregon (prov. 3016) showed the worst results, i.e. from the northernmost and southernmost regions of natural range. With regard to stem quality and branching characteristics (straightness, sweep, branching characteristics, vitality) none of the provenances were entirely satisfactory. On the basis of the results of the last measuring extensive introduction of Sitka Spruce into the forests of north-west Croatia is not recommended. Samo za one koji su "zaboravili"! PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn + PDV Adresa: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br.: PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA Swift ŽABA HR XX) GODINI iznosi: Zagreb, Uredništvo 220

19 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPLRS Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), UDK 630* STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH ŠUMA S PRETEŽITIM UČEŠĆEM SMREKE U SLOVAČKOJ THE STRUCTURE AND REGENERATION PROCESSES OF SELECTED SELECTION FOREST TYPES WITH DOMINANT PROPORTION OF SPRUCE IN SLOVAKIA Milan SANIGA* SAŽETAK: Preborni način gospodarenja šumama Slovačke produkcijski je učinkovita i funkcijski poželjna koncepcija, koja je vezana za šumske ekosustave s velikim učešćem četinjača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešća uporaba ove metode s najmanje problema, provodi se u šumama 5. šumskog vegetacijskog tipa (jela-bukva) i 6. šumskog vegetacijskog tipa (smreka-bukva-jela). Proučavanje modela (sastojinskih tipova) prebornih šuma u geografskoj o- blasti Niskih Tatri, potvrdilo je da se kod prebornih šuma s dominantnom produkcijskom funkcijom ne bi trebalo ići na zalihu drvne mase iznad m' /ha i ciljanim promjerom stabala preko cm. Uprebornim šumama s dominantnom zaštitnom funkcijom bi se drvna zaliha trebala kretati oko 300 m! /ha s ciljanim promjerom 60 cm. U geografskoj oblasti Oravskih Beskyda preborne šume bi trebale imati svoju optimalnu drvnu zalihu m J /ha spoželjnom debljinom 65 cm. KIj u č n e r ij e č i: preborna šuma, prirodna obnova, smreka, jela. 1. UVOD I PROBLEMATIKA - Introduction and main issues Izmijenjeni ekološki uvjeti šumskih ekosustava (imisije, učinak staklenika, ozon) izrazito utječu na njihov ekološki stabilitet. Navedene činjenice prisiljavaju šumarskog stručnjaka da putem uzgojnih mjera usmjerava sastojine u smjeru funkcijski integriranog šumskog gospodarstva. Jedna forma je i europsko udruženje Pro silva, koje udružuje šumare, vlasnike šuma i istraživače u šumarstvu. Ova organizacija se orijentira na koncepcije gospodarenja u šumi, koje su vrlo slične prirodnim procesima. Autoktonost šumskih ekosustava sa sposobnošću obnove prirodnom obnovom, uvjeti su za ovu pretpostavku. Prema vrsti drveta, gospodarenje je usmjereno na prirodno pomlađivanje putem preborne tehnike. Šume Slovačke po vrsti drveta sadrže oko 70-80% šuma prethodne autoktone strukture. Navedena pretpostavka omogućava postupno povećavanje učešća prirodi blizkih gospodarskih načina ili gospodarskih formi. * Prof. inž. Milan Saniga, đr. se, Zvolcn, Češka Republika Uporaba prebornog načina gospodarenja u šumama s posebnom namjenom (naročito zaštitnih), ali i u gospodarskim šumama namijenjena je uglavnom za mješovite sastojine smreke-jele, smreke-jele-bukve i jelebukve. Autoktone preborne sastojine smreke poznate su u Slovačkoj u 7. šumsko-vcgctacijskom stupnju (lvs), ali i u 5. šumsko-vegetacisjskom stupnju, uglavnom na kiselim tlima (Fageto - abietino - piceosum), gdje je bukva u prošlom stoljeću, ali i početkom 20. stoljeća, bila pretežito sječena za paljenje drvenog ugljena (Korytnica, Stare hory), a jela je zbog intenzivnog sušenja nestala iz prethodne smjese drveća (Oravske Beskydy). PoAmmonu (1937) i Treppi (1974) navedene su tri vrste drveća, koje se odlikuju visokom tolerancijom prema svjetlu u čistim sastojinama i sposobne su formirati prebornu strukturu. Kao primjer prebornih šuma bukve može poslužiti objekat Keula i Langula (Gerold -Biehl, 1992). 221

20 M. Saniga: STRUKTURA 1 RHGENERAC1.ISKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXII( 1998) Općenito možemo reći, da formiranje preborne šume putem preborne sječe koristi sve zakonitosti koje postoje u prirodnim šumama. Putem oduzimanja drvne zalihe u sastojini, prema određenim kriterijima (zrelost, oplemenjivanje, potpora prirodne obnove) preborne sječe, osigurava se puna biloška automatizacija. Preborni način ne dozvoljava greške koje se javljaju kod oplodnih sječa u fazi obnove, osobito na dobrim staništima, gdje mlade biljke sjenke i polusjenke kod naglog osvjetljavanja nisu tako dobro pripremljene na izmijenjene uvjete, kao travna sinuzia podrasta (Reininger 1990). Prema Korpelu - Sanigi (1993) u donjim slojevima preborne šume, posebice u prizemnom zračnom prostoru i gornjim slojevima tla, za cijelo vrijeme vegetacijskog razdoblja stvaraju se vrlo povoljni ekofiziološki uvjeti za obnovu drveća vrsta sjenke ili polusjenke. Ovo vrijedi ako se preborna šuma sustavno, putem prebornih sječa, uzgojno usmjerava. Kod dugogodišnjeg izostanka prebornog sjeka, ostavljanjem preborne šume prirodnom razvoju, povoljni ekološki uvjeti za prirodnu obnovu zbog velikog povećanja broja stabala i njegove nasljedne nivelacije nestaju, čime prirodna o- bnova stagnira ili više nema uvjeta za razvoj. Iz navedenog proizilazi spoznaja o potrebnom broju mladih biljaka nastalih prirodnom obnovom i takve strukture, koja bi omogućila njihovo urastanje u srednji sloj, te pokrilo gubitak kod sječe, računajući kod toga i s određenom rezervom. U ovom području je relativno malo rezultata. Due (1991) je za švicarske preborne šume u Emmentalu odredio određen raspon biljaka prirodne obnove prema visinskim kategorijama. U fazi rasta mladika trebalo bi biti mladika na 1 ha s visinskim rasponom cm. Faza rasta letvika, služeći se poimanjem jednodobne šume, do prosječne debljine 4 cm, kom po 1 ha. Iz navedenog proizilazi daje broj jedinki navedenih kategorija vrlo nizak s velikim rasponom varijacija. O- vaj podatak potvrđuje i Trepp (1989), koji navedenu činjenicu objašnjava time, što način gospodarenja više sliči prirodnim procesima, a samim time je za kontinuitet prirodne obnove potreban manji broj jedinki pomladka, odnosno mladika. Većina prebornih šuma u Slovačkoj vezana je za smreku kao osnovnu vrstu drveta. Većina šuma u 7. vegetacijskom stupnju su čiste smrekove šume s pretežitom zaštitnom funkcijom sastojina. Prema Reiningeru (1992) moguće je upravo u ovom vegetacijskom stupnju formirati čiste preborne šume smreke, koje će optimalno ostvarivati sve svoje funkcije. Cilj ovoga rada je prijedlog modela prebornih šuma s pretežitim učešćem smreke, koje imaju ponajprije proizvodno-produkcijsku, odnosno zaštitnu funkciju u oblasti Niskih Tatri i Oravskih Beskida u 6. šumskom vegetacijskom stupnju. 2. MATERIJAL I METODIKA - Material and work methods Predmet istraživanja navedene problematike bile su preborne sastojine Šumarije Korytnica (Niske Tatre), odjel 632a, koja ima prije svega zaštitnu funkciju te sastojina u odjelu 631 s proizvodnom funkcijom. Kao karakterističan predstavnik prebornih šuma u Oravskim Beskidima izabrana je sastojina u odjelu 183a, koja svojom strukturom predstavlja većinu šuma navedene oblasti. U navedenim sastojinama osnovani su trajni pokusi (TVP) s površinom 50 x 50 m (0.25 ha), s transektom u sredini 10 x 60 m. Na transektu su posebice evidentirana stabalca promjera d, 3 od 2 cm na više s o- značavanjem njihovog prostornog rasporeda u x,y koordinatnom sustavu. Svakom stabalcu izmjerena je i visina (h), promjer d, 3, visina krošnje (h z ), širina krošnje, kao njena projekcija na tlu u 4 smjera (x, -x 4 ). Na pojedinim dijelovima (arima) transekta evidentirana je prirodna obnova prema vrsti drveta, prema starosti i visini na slijedeći način: ponik, 1 god., 2 god., 3 god., 4 god., 5 god. stabalca, stabalca visine cm, cm. Dalje su posebno evidentirana stabalca promjera d, 3 od 0,1 do 7 cm. Na cijeloj TVP (trajna pokusna ploha) evidentirana su stabla do visine 130 cm i iznad visine 130 cm s promjerom d, 3 od 0,1 do 7 cm. Dalje su evidentirana stabalca s promjerom d 1>3 iznad 8 cm, za koje je izmjerena i visina (h), visina krošnje (hz) i širina krošnje (b) u smjeru slojnica. Na temelju obrade podataka snimljenih na transektima i TVP, izračunali smo stupanj zasjene i iskorišćenje korisnog (raspoloživog) prostora i drvnu zalihu. 3. REZULTATI - Results 3.1. Niske Tatre Low Tatra Mt. Pretežiti dio prebornih šuma u oblasti Niskih Tatri nalazi se u 6. vegetacijskom stupnju, smreke-jele-bukve. Tu se radi o prebornim šumama formiranim na kiselim tlima. Zbog relativno malog učešća bukve u smjesi, najčešće su sastavljene od dvije vrste: jele i smreke. Ostale vrste, posebice bukva i javor, nalaze se 222

21 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRBBORNIH ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), samo pojedinačno. Uzornim modelnim primjerima za Sastojina Forest stand 631 navedene biljne zajednice su sastojine 632a i 631, koje su dugi niz godina uzgajane prebormm načinom i pra- Tipološki pripada u skupinu šumskih asocijacija Facene putem Katedre za uzgoj šuma. geto-abietino piceosum, nalazi se na blagoj padini jurti 30 LS-KORYTNICA m Slika 1: Profil sastojine preborne šume s dominantnom produkcijskom funkcijom Figure 1 The profile of a selection forest stand with dominant production function goistočne ekspozicije nadmorske visine m. Udjel vrsta drveta prema drvnoj masi: smreka 92%, jela 7%, ariš 1%. Sastojinsku strukturu prikazuje sastojinski profil (slika 1.). Navedena sastojina ima prioritetno produkcijsku funkciju. Iako još djelomično nedostaje srednji sloj sastojine, kod pažljivog oduzimanja drvne zalihe gornjeg sloja sastojine (tab. 1), uglavnom iz debljinskih razreda cm ili cm, moguće je srednji sloj ispuniti vitalnim stabalima donjega sloja na temelju dinamike njihovog visinskog prirasta. Liocourtova krivulja koja polazi od stvarnog broja stabala prema debljinskim razredima, izrađena je za ciljanu debljinu 60 cm; s optimalnom drvnom masom oko 350 mvha. Moguće je ustvrditi daje stvarna zaliha navedene sastojine visoka, što negativno djeluje na dinamiku prirodne obnove koja dolazi u zastoj, kao i na ritam rasta u visinu donjeg sloja (tab. 1, si. 2). Produkcijsko korišćenje raspoloživog prostora je relativno visoko 22,2%, s visokim koeficijentom pokrovnosti od 1,66. Srednji sloj nije srazmjerno zastupljen, na što ukazuju ova dva pokazatelja (tab. 3). U donjem sloju, ali isto tako i u gornjem sloju, nagomilan je veliki broj stabala, što negativno utječe na dinamiku prirodne obnove. Regenaracijski procesi smreke, ali i jele, u zadnje su vrijeme usporeni upravo većom gustinom donjeg sloja 223

22 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK.I PROCESI IZABRANIH PIROVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br CXXII (1998), Stvarni i optimalan broj stabala i zaliha drvne mase preborne šume s dominantnom proizvodnom funkcijom (Niske Tatre) Real and optimal number of trees and wood mass stock of a selection forest with dominant productive function (Low Tatra Mountains) Tablica 1. -Table 1 stvarna real optimalna (A= 159, q=l,29) optimal (A=159,q= 1,29) debljinski razred diameter class d.,3 cm d i,3 cm broj stabala n/ha number of trees n/ha zaliha mvha wood stock mvha broj stabala n/ha number of trees n/ha zaliha mvha wood stock mvha Svega - All preborne šume (tab. 2). Unatoč bogatom urodu sjemena smreke (godina 1993) i jele (1992), naša mjerenja koja su bila izvršena godine, nisu potvrdila naša očekivanja za velikim brojem 1-godišnjih biljaka smreke i 2-godišnjih biljaka jele. Proredom stabala koja urastaju, oduzimanjem mvha, prije svega iz gornjeg sloja, poboljšavaju se ekološki uvjeti potrebni za procese obnove i omogućava povećanje dinamike rasta donjeg sloja. Sastojina 632a - Forest stand 632a Tipološki pripada u skupinu biljnih zajednica na kiselim tlima, šumske zajednice Fageto-abietino piceosum, s geološkom podlogom od granita, s prevladajućim tlom tipa rankera. Funkcija sastojina je pretežito zaštitna (protulavinska). Volumno učešće vrste drveta sastoji se od smreke 91%, jele 7% i bukve 2%. Ističe se idealnom prebornom strukturom (si. 3). U sastojini se već 60 godina sustavno provodi preborna sječa s ophodnjicom od 10 godina, s intenzitetom sječe m 3 /ha. Intenzitet preborne sječe odgovara 10-togodišnjem prirastu drvne mase, koji se u ovom tipu preborne šume kreće oko mvha. Predložena optimalna Liocourtova krivulja skoro je istovjetna sa stvarnim brojem stabala po debljinskim razredima. Sastojina predstavlja model prebornih sastojina u Niskim Tatrama, koje imaju dominantnu zaštitnu funkciju. Optimalna struktura računa s drvnom zalihom mvha (tab. 4, si. 4). U navedenoj strukturi preborne sastojine odvija se i dobra dinamika prirodne obnove (tab. 5). Redovna i re- 224

23 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKJ PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br (XXII (1998) Y \\ \ d1.3 Slika 2. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja prcborne sastojinc s dominantnom proizvodnom funkcijom (Niske Tatrc) Fig. 2 Frequency curve of real tree number and Liocourt curve of selection forest stand with dominant production function (Low Tatra Mt.) Struktura prirodne obnove preborne sastojine (sastojina 631) s dominantnom proizvodnom funkcijom The structure of natural regeneration in a selection forest stand (631) with dominant production function Tablica 2-Table 2 Kategorija category Vrsta drveta (kom/ha) wood species (pes/ha) smreka spruce jela fir bukva beech svega all % % ponik 1 god. young growth 1 year 2 god.- 2 years 3 god.- 3 years 4 god. -4 years 5 god. -5 years cm cm cm 131 +cm ad, >3 do 2 cm Svega-All % d i_3 od 2 cm do 7 cm

24 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKI PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRRBORNIH SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), 22 I -233 lativno dobra je prirodna obnova smreke. Jela se ističe odgovarajućom prirodnom obnovom, koja je s obzirom na kiselo tlo i ekstremne uvjete (tlo tipa rankera) dovoljna radi njenog osiguranja u smjesi preborne sastojine. Dobra dinamika prirodne obnove obje vrsteje pored uvjeta tla uvjetovana i uskladenošću sastojinske strukture, koja je određena optimalnim brojem pokrovnosti tla 1,48 i ravnomjernim korištenjem raspoloživog (korisnog) prostora od strane svih vrsta ove preborne sastojine (tab. 6) Oravske Beskydy Oravske Beskydy Sastojina Forest stand Strukturu prebornih sastojina navedene oblasti predstavlja sastojina 183. Dominantna funkcija ovog tipa šume je produkcijska. Tipološki sastojina pripada šumskim biljnim zajednicama formiranim na kiselim tlima, tipa A, šumske zajednice tipa Fageto-abietino piceosum. Tlo je fliš koji prevladava u cijeloj oblasti. Učešće vrsta drveta po drvnoj masi je sljedeće: smreka 95%, a jela 5%. Strukturu sastojine odlikuje profil na slici 5. Debljinska struktura i njena odgovarajuća drvna zaliha je prikazana je na tablici 7 i slici 6. Uvodno treba reći, daje starosna struktura ove preborne sastojine optimalna, glede nedostataka najdebljih stabala. Najveću starost od 120 godina imalo je stablo promjera d cm. Unatoč raznolike starosne strukture stabala, težište broja stabala je starosti oko godina. Debljinska struktura sastojine ukazuje na prebornu strukturu. Ova sastojina je relativno mlada, produkcijsko korisćenje prostora za rast je niže, i zbog toga je i Slika 3. Profil sastojine preborne šume s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Figure 3 The profile of a selection forest stand with dominant protective function (stand 632a) 226

25 M. Saniga: STRUKTURA 1 REGENERACUSK] PROCESI IZABRANIH TIPOVA PRHBORNIH ŠUMA... Šumarski list br CXXI1 (1 C W8), Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s pretežitom proizvodnom funkcijom (Niske Tatre) Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant production function (Low Tatra) Tablica 3 - Table 3 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3 sloj - 3rd layer svega - all 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3 sloj - 3rd layer Svega - all (m 2 ) pokrovnost krošanj stabala tree crown cover (canopy) % sloj - layer/600m korištenje raspoloživog prostora use of available space (m 3 ) % sloj-layer/18000m T d 1.3 Slika 4. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja preborne sastojine s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Figure 4 Frequency curve of real tree number and Liocourt curve of selection stand with dominant protective function (stand 632a) 227

26 M. Saniga: STRUKTURA I KEGENERACIJSKI PROCESI IZABRANI)! TIPOVA l'rebornih SUMA.. Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), ukupna zaliha drvne mase niska (239,62 mvha). Navedeni podatak potvrđuje i dosta velik nedostatak stabala debljinskih razreda cm. Za ovu je oblast, na temelju praktičnih iskustava i znanstvenih istraživanja, utvrđena ciljana debljina od 60 cm, s drvnom zalihom 320 mvha. Prijedlog optimalne zalihe preborne sastojine obrazložen je slabijom proizvodnom sposobnošću staništa (kiselo tlo sit Fap) i strukture po vrsti drveta, gdje je dominantna smreka. Istraživanja u Slovačkoj pokazala su da na kiselim tlima, kod navedene strukture po vrsti drveta, nije poželjno ići na optimalnu zalihu iznad 350 mvha, iz razloga gubljenja kontinuiteta prirodne obnove. Na temelju Liocourtove krivulje (si. 6) sa utvrđenim geometrijskim kvocijentom q = 1,3 proizlazi modelna zaliha 320 mvha. To je model kojem treba težiti ili ga eventualno lagano prekoračiti (tab. 7) Na temelju stvarnog godišnjeg tekućeg prirasta (5,96 mvha) kod navedene zalihe i relativno niskog korištenja raspoloživog prostora (tab. 9) može se ubuduće očekivati realni godišnji tekući prirast 7,29 mvha. Pokrovnost s vrijednošću 1,422 (tj. 142,2%) je također dosta niska u odnosu na dinamiku prirodne obnove za spomenutu oblast (tab. 9). Proizvodno korišćenje raspoloživog prostora (0,22) je nisko i nije proporcionalno u pojedinim slojevima preborne sastojine. U ovakvom tipu preborne sastojine trebao bi biti u rasponu 0,30-0,35, ili više. Zbog toga je moguće ustvrditi, da unatoč smanjenju broja debljih stabala i preborne strukture sastojine, nisu u punoj mjeri iskorištene proizvodne mogućnosti staništa. Sječa drvne zalihe mora biti umjerenog intenziteta, kod čega treba koristiti oko 50% akumuliranog prirasta za razdoblje jedne ophodnjice. Prirast drvne mase ne može se u cijelosti koristiti, dokle Stvarni i optimalni broj stabala i zaliha drvne mase preborne sastojine s dominantnom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Real and optimal tree number and wood mass stock of selection stand with dominant protection function (stand 632a) Tablica 4-Table 4 debljinski razred diameter class d,,3 d,,3 cm stvarni broj stabala real number of trees n/ha zaliha wood stock mvha optimalni (A=159,q=l,29) broj stabala zaliha optimal (A=159,q=l,29) number wood of trees stock n/ha mvha Svega - all

27 Saniga: STRUKTURA I REGENERAC1JSK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREB0RN1H ŠUMA.. Šumarski listbr. 5 6, CXXH (1998), m 30 SLANA VODA diel. 183 a i i 1995 Slika 5. Profil preborne sastojine u oblasti Oravskih Beskyda Figure 5 The profile of a selection forest štand in the region of Oravske Beskydy god se ne postigne modelna zaliha. S druge strane, treba sjeći bar dio akumuliranog prirasta s ciljem održanja mogućnosti odvijanja dinamike prirodne obnove i sprječavanje visinske nivelacije stabala. Navedeni sastojinski tip šume predstavlja za oblast Oravskih Beskyda, za sit Fap, model s razinom zalihe 350 m'/ha i godišnjim tekućim prirastom 6-7 mvha. Informaciju o regeneracijskim procesima pojedinih vrsta drveća daje tablica 8. Vrijednosti u tablici potvrđuju daje u ovom slučaju preborne sastojine dominantna vrsta smreka. Ovdje se radi o vrsti koja je nositelj produkcije drvne mase. Jela je po brojnosti i dinamici obnove samo svojevrsni stabilizator sastojine. Velika brojnost stabala smreke do starosti 5 godina ( kom/ha), s težištem na poniku, ali uglavnom i na dvogodišnjim jedinkama, potvrđuje redovnu i neprekidnu obnovu osnovne vrste drveta ove preborne šume. S druge strane treba zaključiti, daje broj jedinki visinske kategorije od 21 do 130 cm također znakovito visok, što ukazuje na vrlo povoljne ekološke uvjete za klijanje, preživljavanje, ali i visinski rast (odrastanje) jedinki smreke. Na temelju vizualne procjene cijele sastojine, može se reći da se javlja obnova u većim skupinama, što zahtijeva djelomično zaustavljanje. To se može postići povećanjem pokrovnosti i većim korištenjem raspoloživog prostora, povećanom drvnom zalihom, što smo objasnili kod analize strukture. Jela, kao izrazita vrsta sjenke, s malim visinskim prirastom i glede uvjete tla s manje povoljnim uvjetima za prirodnu obnovu, svojom brojnošću stvara pretpostavke za svoj opstanak i održanje svoje funkcije u prebornoj šumi (tab. 8). Jarebika, kao autoktona prateća vrsta, ima uvjete za svoju regeneraciju i početni visinski rast, ali već kad dostigne najveću visinu donje etaže, nestaje iz sastojine autoredukcijom. Ako usporedimo strukturu donje etaže navedene šume promatrajući jedinke promjera d,, od 0,1 cm do 7,0 cm, možemo zaključiti, daje brojnost obadvije glavne vrste dobra. Možemo zaključiti, daje dinamika prirodne obnove svih vrsta drveća vrlo dobra i u kontinuitetu. 229

28 M. Siiniga: STRUKTURA 1 REGENERACIJSKl PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH ŠUMA... Šumarski list br CX.XI I (1998) Struktura prirodne obnove preborne sastojine (sastojina 632a) s dominantnom zaštitnom funkcijom The structure of natural regeneration in selection stand (stand 632a) with dominant protection function Tablica 5 - Table 5 Kategorija category Ponik 1 god. young growth 1 year 2 god - 2 years. 3 god. - 3 years 4 god - 4 years. 5 god. - 5years cm cm cm 131+ cm a d] 3 do 2 cm Svega - all % d 3 od 2 cm do 7 cm Vrsta drveta (kom/ha) wood species (piece/ha) smreka jela svega spruce fir all % % Slika 6. Frekvencijska krivulja stvarnog broja stabala i Liocourtova krivulja prebornc sastojine iz oblasti Oravskih Beskyda Fig. 6 Frequency curve of real tree number and Lioeourt curve of selection forest stand in the region of Oravskc Beskydy 230

29 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACUSKJ PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXIl (1998) Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s pretežitom zaštitnom funkcijom (sastojina 632a) Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant protection function (stand 632a) Tablica 6 - Table 6 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all (m 2 ) pokrovnost krošanja stabala tree crown cover (canopy) % sloj - layer/600m korištenje raspoloživog prostora use of available space (m 3 ) % sloj-layer/18000m'' Stvarni i optimalni broj stabala i zaliha drvne mase preborne sastojine (sastojina 183, oblast Oravske Beskydy) Real and optimal number of trees and wood mass stock of selection forest stand (stand 183, region Oravske Beskydy) Tablica 7 - Table 7 debljinski razred diameter class Svega- all d l,3 cm di,3 cm broj stabala n/ha number of trees n/ha stvarna real zaliha mvha wood stock mvha optimalna (A= 159, q= 1,29) optimal (A=159,q= 1,29) broj stabala n/ha number of trees n/ha zaliha mvha wood stock mvha

30 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACIJSKl PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORNIH SUMA... Šumarski list br CXX1I (W9S), Struktura prirodne obnove preborne sastojine s dominantnom proizvodnom funkcijom (oblast Oravskih Beskyda) The structure of natural regeneration in selection forest stand (631) with dominant production function (The Oravske Beskydy region) Tablica 8 - Table 8 Kategorija category smreka spruce Vrsta drveta (kom/ha) wood species (piece/ha) jela jarebika fir beech svega all % % Ponik 1 god. young growth 1 year 2 god. - 2 years 3 god. - 3 years 4 god. - 4 years 5 god. - 5 years cm cm cm cm a d 1,3 do 2 cm Svega - all % di 3 od 2 cm do 7 cm Pokrovnost krošanja stabala i korištenje raspoloživog prostora preborne sastojine s pretežitom proizvodnom funkcijom (Oravske Beskydy) Tree crown cover (canopy) and use of available space in selection stands with dominant production function (Oravske Beskydy) Tablica 9 - Table 9 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all 1. sloj - 1st layer 2. sloj - 2nd layer 3. sloj - 3rd layer Svega - all Pokrovnost krošanja stabala tree crown cover (canopy) (m 2 ) % sloj - layer/600 m Korištenje raspoloživog prostora use of available space (m 3 ) % sloj-layer/21000m

31 M. Saniga: STRUKTURA I REGENERACT.ISK1 PROCESI IZABRANIH TIPOVA PREBORN1H ŠUMA.. Šumarski list br. 5 6, CXXI1 (1998), ZAKLJUČAK - 4. Conclusion Problematika provođenja načela prebornog načina gospodarenja šumama Slovačke, dobiva u posljednje vrijeme u stručnim šumarskim krugovima sve više na značaju, koji mu s pravom i pripada. Šumarska praksa pak treba modelne primjere za proizvodnu službu, koje bi za šumara predstavljale stvarne provedbene upute, ukoliko bi bila ostvarena u jednakim ili sličnim sastojinskim uvjetima. Polazni okvir za to su šumsko-vegetacijski stupnjevi i vezivanje na raznodobne, visinski izrazito izdiferencirane sastojine, koje imaju približno ili u potpunosti nekadašnju prirodnu strukturu po vrsti drveta. Preborni način gospodarenja kao produkcijski učinkovit i funkcijski poželjna koncepcija u šumama Slovačke, vezana je za ekosustave s visokim učešćem četinjača, koje su tolerantne na zasjenu. Najčešće se provodi, a najmanje problema ima u šumama 5. šumskog vegetacijskog stupnja (jela-bukva) i 6. šumskog vegetacijskog stupnja (smreka-bukva-jela). Istraživanje modela (sastojinskih tipova) prebornih šuma u oblasti Niske Tatre, potvrdilo je da kod prebornih šuma s dominantnom proizvodnom funkcijom ne treba s optimalnom drvnom zalihom ići preko mvha i ciljanim promjerom cm. U prebornim šumama s dominantnom zaštitnom funkcijom drvna zaliha bi se trebala kretati oko 300 mvha, s ciljanim promjerom 60 cm. U oblasti Oravske Beskydy preborne šume bi trebale imati svoju optimalnu drvnu zalihu mvha, s ciljanim promjerom 65 cm. 5. LITERATURA - References 1. Ammon, W., 1946: Vyberkovy princip vo švaj- 4. Reininger, M., 1990: Das Plcenterprizip čiarskom lesnom hiospodärstve. Bratislava II.-Anwendungsbereiche Öster. Fostzeitung SNLP, 115s. 103(4):20-21 Gerold, D., Bi eh 1, R., 1992: Vergleich zwischen Buchenplenterwald und Buchenbetriebsklasse. Allg. Forstzeitschrift (2): Korpel, S., - Saniga, M., 1993: Vyberny hospodärsky spösob. Matica lesnicka Pisek, 127s. Trepp, W., 1974: Der plenterwald ein Lichtwuschbetrieb - beste Schutz - und Wohlfahrtswirkungen und hohste nachhaltige Erträge. Hespa-Mitteilung 66, 68s. SUMMARY: The application of the sustainable forest management principle in Slovakia is an issue that has lately with good reason increasingly drawn attention in forestry circles. However, forestry practice needs production models to be used as real instructions. A starting point should be forest vegetation degrees and connecting to the uneven-aged, height-differentiated stands with nearly or entirely original natural structure as to the tree species. A productively effective and functionally desirable concept, selective forest management in Slovakian forests is associated with the ecosystems with high proportion of shade-tolerating conifers. It is mainly practiced, and with fewest problems in the forests of 5th (fir/beech) and 6th forest vegetation degrees (spruce-beech-fir). The research on the selection forest models (stand types) in the region of Low Tatra Mountains has proved that in case of selection forests with dominant productive function the optimal wood stock need not go over mi/ha, the target diameter cm. In selection forests with dominant protective function the stock should be about 300 mi/ha, the target diameter 60 cm. In the region of Oravske Beskydy, selection forests should have their optimal wood stock of m3/ha, the target diameter 65 cm. Professor Milan Saniga, Ph.D. 233

32

33 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI1 (1998), UDK 630* : 651 RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE I IZNALAŽENJE TROŠKOVNO POVOLJNIJIH MODELA A CROSS SECTION OF A NORMAL SIDE VIEW OF A FOREST FIRE PREVENTION ROAD AND FINDING EXPENDITURE FAVORABLE MODELS Dragutin PIČMAN* & Tibor PENTEK** SAŽETAK: S intenzivnijom gradnjom šumskih protupožarnih cesta na području Republike Hrvatske započelo se godine, da bi danas ovo bila jedina kategorija šumskih cesta koja se izvodi u značajnijoj količini. Proučavanjem strukture troškova s posebnim naglaskom na troškove zemljanih radova, a polazeći od normalnog propisanog poprečnog projila SPPC, željelo se utvrditi je li momentalno važeći normalni poprečni profil SPPC uistinu najpogodniji za područje krša, te je li primijenjena tehnologija gradnje na/ekonomičnija. Dobiveni rezultati su u najmanju ruku diskutabilni. U radu je predložena nova tehnologija gradnje tzv. bočnom kompenzacijom zemljanih masa, izvedeni su matematski izrazi kojima se omogućuje dosta točan izračun troškova zemljanih radova pojedine inačice ŠPPC, te odabir najpovoljnije. Cjelokupna metoda bazirana je osobnim računalom i temelji se na digitaliziranim kartama i na njima položenim nul-linijama koje predstavljaju inačice pojedinih SPPC, te na izrađenim digitalnim modelima terena. Izrađen je kompjutorski program TROŠAK, koji se pak temelji na izvedenim matematskim izrazima. Ključne r ij eči: šumske protupožarne ceste, troškovi zemljanih radova, normalni poprečni profil, bočna kompenzacija zemljanih masa. UVOD - Introduction Šumske protupožarne ceste (ŠPPC) su posebna kategorija šumskih cesta, koje su izravno vezane uz mediteransko i submediteransko područje pridolaska naših obalnih i priobalnih šuma. Primarna im je zadaća preventivna zaštita šuma od šumskih požara, a u slučaju izbijanja šumskog požara one moraju pružiti najpovoljnije uvjete za njegovo lokaliziranje te konačno suzbijanje. Važnost im se može se potkrijepiti rječima Androić (1971.): "Zato... između najvažnijih problema zaštite šuma na kršu, u mediteranskoj zoni, šumske požare, bez ikakve dileme, stavljam na prvo mjesto kao stalnu opasnost za kulture i za šume ovoga područja". *Doc. dr. se. Dragutin Pičman, Šumarski fakultet Zagreb **Mr. se. Tibor Pcntek, Šumarski fakultet Zagreb Kao takove šumske se protupožarne ceste odlikuju nizom svojih posebnosti, koje su prije svega povezane s postupkom njihova planiranja, projektiranja i izvedbe. Jedan od osnovnih zahtjeva pri dizajniranju mreže ŠPPC je minimaliziranje troškova njihove izvedbe s ciljem izgradnje što veće količine kilometara cesta, otvaranje što većih površina neotvorenih ploština uz poštivanje zahtjeva za kakvoćom izvedenih cestovnih objekata. U strukturi troškova izgradnje šumskih cesta, najveći se upliv može izvršiti na troškove zemljanih radova koji u pravilu najviše opterećuju ukupnu cijenu ŠPPC na krškom području. Zbog navedenog, prišlo se raščlambi normalnog poprečnog profila ŠPPC, njegovih osnovnih sastavnica i njihova utjecaja na troškove zemljanih radova. Istražene su prednosti i nedostaci trenutno važećeg normalnog poprečnog profila, te je predložena mogućnost uklanjanja nedostataka. 235

34 D. Pičman, T. I'enlek: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA SUMSKK PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br CXX11 (1998), PROBLEMATIKA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA The problems and results of the research Pri izboru određene inačice šumske protupožarne ceste, veliku ulogu ima konačna cijena izvedbe. Troškovi zemljanih radova predstavljaju glavni izvor troškova na koje se pri planiranju buduće trase protupožarne ceste može utjecati. Položaj šumskih protupožarnih cesta u postupku njihova planiranja moguće je na digitaliziranoj šumsko-gospodarskoj karti dovoljno krupnoga mjerila i sa prihvatljivom gustoćom ucrtanih slojnica, predstaviti nul-linijama različitoga nagiba, ovisno o nagibu terena. Značajka je svake nul-linije daje kota nivelete u osi buduće ceste jednaka koti terena u točkama dobivenim projektiranjem nul-linije na digitaliziranoj karti (točkama koje leže na slojnicama). Budući daje poznat normalni poprečni profil šumske protupožarne ceste i daje položena nul-linija koja aproksimira buduću situaciju na terenu, moguće je u vrlo kratkom vremenu odrediti i usporedne cijene više inačica budućih trasa šumskih protupožarnih cesta. Teoretske pretpostavke su daje poprečan nagib terena (nagib terena okomit na nul-liniju) stalan za čitavu širinu planuma ŠPPC, za određeni segment nul-linije, koja kod normalnog poprečnog profila iznosi 4.00 m. Izgled normalnog poprečnog profila šumske protupožarne ceste prikazan je na slici 1. Teren Kolnička konstrukcija (drobljeni kamen debljine 15 cm) m^:! a 2% ŠP/2 ŠP/2 """"^ n=l:l ŠP= 4,00 Slika 1: Normalni poprečni profil šumske protupožarne ceste Figure 1: A regular cross profile of a forest fire prevention road gdjeje: SP - širina planuma, m, b - pola širine planuma, m, a - kut nagiba terena okomito na nul liniju, c m = 4:1- projektirani nagib kosine zasjeka, n = 1:1 - projektirani nagib kosine nasipa. Pri izvođenju matematičkih izraza za izračun površina iskopa i nasipa koji su nam potrebni za dobivanje volumena zemljorada i u konačnici za dobivanje približnih troškova zemljorada, uporabit ćemo trokute površina P i P N. Slika 2: Trokuti P, i P N iz kojih računamo površine iskopa i nasipa Figure 2: Triangles P, and P N of which we calculate the surface to be excavated and dumped on 236

35 D. Pieman. T. Pentek: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), Ako uporabimo pravilo daje površina trokuta jednaka umnošku duljina dviju stranica trokuta podijeljenim s dva i pomnoženim sa sinusom kuta između njih, imamo sve poznate elemente pomoću kojih možemo izračunati površinu trokuta P,: P a, -b sin*, Slika 3: Prikaz osnovnih sastavnica za izračun površine iskopa Figure 3: A view of basic components for the calculation of the surface to be excavated Kut a je kut nagiba terena kojeg očitamo s digitalnoga modela terena. Veličinu b izračunamo iz poznate ukupne širine planuma ŠPPC: gdjeje: a - kut nagiba terena okomito na nul liniju,, ß, - kut između kosine zasjeka i terena,, X] - veći kut između kosine zasjeka i horizontale,, 5, - manji kut između kosine zasjeka i horizontale,, P p - širina planuma, m, b - pola širine planuma, m, m - projektirani nagib kosine zasjeka, a, - duljina kosine iskopa, m, P, - površina iskopa, m 2. P Iz planirane kosine zasjeka označene s trt, izračunat ćemo manji kut između kosine zasjeka i horizontale (8,): S, - arctg(m) Iz slike 3 vidimo da vrijedi odnos: X,+ö, =180" ^,=180-5, Suma kutcva u bilo kojem trokutu iznosi 180, pa možemo pisati: a + ß l+ x: =m 0 =>ß I =m 0 -a- Xl Slika 4: Prikaz osnovnih sastavnica za izračun površine nasipa Figure 4: A view of basic components for the calculation of the surface to be dumped on Postupak izvoda potrebitih obrazaca za izračun površine nasipa isti je kao i kod izvoda formula za izračun površine iskopa. Dobivene formule razlikuju se samo u indeksima uz oznake i veličine. Konačni izrazi su: P b = 2 <5 V = arctg(n) z = 180-5», Vrijede i matematički izrazi: ß N = 180 -a - X N sina sin/3 ; sinj, sina a, v sin ß, - = sin % A b c N sin a b sin ß v sina sin ß, a, b sina b sin ß j D a N b sinj. 237

36 D. Pieman. T. Pentek: RAŠČLAMBA NORMALNO«POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. S 6, CXXII (1998), gdje je: a - kut nagiba terena okomito na nul liniju,, ß N - kut između kosine nasipa i terena,, X N - veći kut između kosine nasipa i horizontale,, S N - manji kut između kosine nasipa i horizontale,' P - širina planuma, m, b - pola širine planuma, m, n - projektirani nagib kosine nasipa, a N - duljina kosine nasipa, m, P N - površina nasipa, m 2. Pomoću dobivenih matematskih formula, a za različite širine planuma SPPC, izračunate su površine iskopa i površine nasipa na normalnom poprečnom profilu. Kao promjenjiva veličina uzet je i poprečni nagib terena, a dobviveni rezultati prikazani su na slici Površina iskopa za ŠP=3,00 m Površina iskopa za ŠP=3,50 m Površina iskopa za ŠP=4,00 m Površina iskopa za ŠP=4,50 m Površina iskopa za ŠP=5,00 m I Nagib terena, 2 c ;«> i.5 > o Q. 1 5 r Površina nasipa za ŠP=3,00 m - Površina nasipa za ŠP=3,50 m - Površina nasipa za ŠP=4,00 m Površina nasipa za ŠP=4,50 m - Površina nasipa za ŠP=5,00 m Nagib terena, Slika 5: Odnosi površine iskopa i površina nasipa ŠPPC kod različitih poprečnih nagiba terena Figure 5: The relation between the surface to be excavated and the dumped surface of a FFPR at various diagonal gradients of a site. Površine iskopa kao i površine nasipa za šumsku protupožarnu cestu stalne širine planuma povećavaju se proporcionalno s povećanjem poprečnoga nagiba terena, (slika 5). Postavlja se pitanje što se dešava s površinom iskopa u odnosu na površinu nasipa kod stalne širine planuma ali kod promjene poprečnog nagiba terena 238

37 D. I'ičman, T. Penlck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br CXXH (1998) CM 7 - Površina nasipa za ŠP=3,00 m Površina iskopa za ŠP=3,00 m 10 - CM 9. Površina nasipa za ŠP=3,50 m Površina iskopa za ŠP=3,50 m co CL 'co 5 co c 4 - co Q. O T - CO >CO > 1 - o Q. 1 ' Nagib terena, «- 8 - % 1- ; 2 6- : i 5-4- ; co 3 - c KÖ Nagib terena, 14 c\j E 12 CO CLco CO 8 c Površina nasipa za ŠP=4,00 m Površina iskopa za ŠP=4,00 m ^16 co" I 12 Površina nasipa za ŠP=4,50 m Površina iskopa za ŠP=4,50 m i CO CL o c O «4 co O CL Nagib terena, CO f 8 co c 4 >w 0 - _ rd Nagib terena, " co" CL co c Površina nasipa za ŠP=5,00 m Površina iskopa za ŠP=5,00 m CO g-10 j ^ CO CO C 5 >co > o Nagib terena, Slika 6: Grafički prikaz ovisnosti površine iskopa i nasipa na karakterističnom poprečnom profilu ŠPPC pri različitom poprečnom nagibu terena i širini planuma Figure 6: A graphical view of the dependence of the surface to be excavated and dumped on, on a characteristic cross profile of a FFPR at various cross gradients of a site and the width of the project Iz slike 6 uočljiv je manjak zemlje za izradbu nasipa (crvena boja) kod propisanih planiranih kosina nasipa i zasjeka. Manjak zemlje za izradbu nasipa u odnosu na raspoloživu zemlju iskopanu pri izvedbi zasjeka proporcionalno raste s povećanjem poprečnoga nagiba terena i povećanjem širine planuma. To je u suprotnosti sa zahtjevom da SPPC budu što jeftinije, kako bismo mogli izvesti što više kilometara ŠPPC uz jednaka financijska ulaganja. To znači da bi manjak materijala za izradbu nasipa trebalo riješiti na najekonomičniji način. Ideja o tomu kako riješiti ovaj problem bila je u primjeni tehnologije gradnje tzv. bočnom kompenzacijom zemljanih masa. Drugim riječima, sva zemlja koja se iskopa kod izvedbe zasjeka, ugrađuje se u nasip ŠPPC, pa je nepotrebno otvarati pozajmišta (ako postoji mogućnost) ili dovoziti materijal. Radi osiguranja potrebite količine zemlje, a na najekonomičniji način, neophodno je bilo pronaći visinu c, za koju je kotu nivelete trebalo spustiti ispod kote terena. 239

38 D. Pieman, T. Penlck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPRKČNOCi PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski list br. 5-6, CXX1I (1998), Teren f Kota nivelete Kota terena Trokut P v X / bi ŠP --^~ b N -/ Slika 7: Spuštanje kote nivelete normalnoga poprečnoga profila ŠPPC ispod kote terena Figure 7: Lowering the elevation (final height) ofa normal cross profile ofa FFPR below the determined elevation (height) gdjeje: šp - širina planuma, m, b - pola širine planuma, m, b, - širina planuma u iskopu za koju je površina iskopa jednaka površini nasipa, m, b N - širina planuma u nasipu za koju je površina iskopa jednaka površini nasipa, m, c - razlika između kote terena i kote nivelete, m. Treba zamijetiti dvije promjene što nastaju pri pomicanju kote nivelete ispod kote terena, a koje su važne za daljnji tijek rada: 1. sadašnja površina iskopa jednaka je površini nasipa, 2. odnos širine planuma u zasjeku i širine planuma u nasipu više nije 1:1. Radi novonastalih promjena, bilo je nužno pronaći novi omjer širina planuma SPPC u iskopu i u nasipu: Površine iskopa i nasipa iskazane su u ovisnosti o b, i B N, i u ovisnosti o poprečnome nagibu terena mogu se iskazati ovim izrazima. ^v sinj, -b 2 2 sin ß sinj v -b N 2 sina 2 sin ß v -sina Za planiranu kosinu iskopa m = 4:1 i planiranu kosinu nasipa n = 1:1, uvrštavanjem u gornje formule dobit ćemo: 0,970-b, 2 -srna P, ' ~2-sin(75,95-a) 0,707 -b N 2 sina 2 sin(45- a) 240

39 D. Pieman, T. Pentek: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE CESTE... Šumarski listbr. 5-6, CXX1I (1998), Budući se radi o bočnoj kompenzaciji, mora biti zadovoljen uvjet daje površina iskopa jednaka površini nasipa: V,=P r l V = P / '~ N=> b N ~\ bj_ 0,707- sin(75,95-g) 0,970-sin(45-a) dok će se za čitavu protupožarnu cestu, volumen potrebitih iskopa i nasipa izračunati prema formulama: Označimo li izraz pod korijenom sa k i ako znamo ukupnu širinu planuma, vrijedi: b,+b N =P V r rt - 7 V /t/a'. ć-l I, 1=1 n ' NUK. ~ Z TN, b» = ITT Rješavanjem dvije jednadžbe s dvije nepoznanice (b] i b N ), jednostavno ćemo izračunati širinu planuma u zasjeku i širinu planuma u nasipu. a želimo li doći do ukupnoga troška izvedbe iskopa i nasipa na protupožarnoj cesti, uporabit ćemo ove obrasce: * /UK. = ' IUK. ' ^ I T =V C 1 NUK. 'NUK. ^N Slika 8: Prikaz trokuta P x iz kojega računamo kotu nivelete Figure 8: A view of triangle Px from which we calculate the final layer Iz trokuta PX izračunat će se razlika kote terena i kote nivelete (c): tga = => c = tga (b, - b) Kad znamo površine iskopa i nasipa koje vrijede za svaki segment nul-linije, a određuju se na sredini segmenta, moguće je, budući daje svaki segment nul-linije jednake duljine (duljina je jednaka izračunatom koraku šestara za određeni nagib), odrediti i volumen zemljorada iskopa i nasipa za svaki segment nul-linije i to ovim izrazima: gdjeje: V, - volumen iskopa pojedinog segmenta nul linije, m\ V N - volumen nasipa pojedinog segmenta nul linije, m 1, P, - površina iskopa izračunata na pola segmenta nul linije, m 2, P N - površina nasipa izračunata na pola segmenta nul linije, m 2, 1 - duljina segmenata nul linije, m, V IUK. - ukupni volumen zemljorada iskopa za cijelu ŠPPC, m\ V NUK. - ukupni volumen zemljorada nasipa za cijelu ŠPPC, m\ i - redni broj segmenta nul linije, T UK. - ukupni troškovi zemljorada iskopa za cijelu ŠPPC, kn, T NUK. - ukupni troškovi zemljorada nasipa za cijelu ŠPPC, kn, C - cijena izradbe 1 m 3 iskopa, kn, C N - cijena izradbe 1 m 3 nasipa, kn. 241

40 I). I'ičmaii, T. Pi-ntck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROFILA ŠUMSKE PROTUPOŽARNE TESTE... Šumarski list br CXXH (1998), ZAKLJUČAK - Conclusion Kod normalnog poprečnog profila šumskih protupožarnih cesta javlja se znatan manjak zemlje potrebite za izradbu nasipa u odnosu na raspoloživu zemlju iskopanu pri izradi zasjeka. To pretpostavlja dopremu materijala ili otvaranje pozajmišta ukoliko to terenske prilike dozvoljavaju. Oba navedena rješenja znatno poskupljuju konačnu cijenu izgrađene SPPC, stoje u potpunoj suprotnosti s osnovnim zahtjevom za izgradnjom što više kilometara šumskih cesta uz što manja ulaganja. Detaljnija raščlamba normalnog poprečnog profila ŠPPC pokazala je da se treba nešto mijenjati promijeniti u svezi s konačnom zadaćom rješavanja navedenih problema. Jedan od mogućih puteva kojim treba krenuti je primjena tehnologije bočne kompenzacije zemljanih masa iskopa i nasipa na određenoj duljini SPPC. Izvedeni su matematski izrazi koji za propisani normalni poprečni profil ŠPPC omogućuju izračun veličine potrebitog spuštanja kote nivelete ispod kote trerena (veličina c). Daljnjim postupkom uvođenja duljine segmenta nul-linije dobije se nužna količina iskopa i nasipa iskazana u m 5, a kada uvedemo važeće cijene koje imaju upliv na zemljane radove dobit ćemo trošak zemljanih radova pojedinog segmenta nul-linije buduće šumske protupožarne ceste. Sumiranjem troškova zemljanih radova za svaki segment nul-linije dobiju se ukupni troškovi ove kategorije troškova za sveukupnu duljinu ŠPPC. Što sve navedeno znači u postupku planiranja ŠPPC, moći će se egzaktno odgovoriti tek po značajnijoj primjeni predložene metode u privredi. Na osnovi izvedenih matematskih izraza izrađen je u programskom jeziku C++ kompjutorski program, koji u vrlo kratkom vremenu na osnovu temeljnih sastavnica normalnoga poprečnog profila ŠPPC i poprečnoga nagiba terena očitanog na sredini svakog segmenta nul-linije, daje dovoljno točne podatke za vrlo brz i precizan odabir troškovno najpovoljnije inačice ŠPPC, u ovoj fazi planiranja predstavljene nul-linijom, sa stajališta najmanjih troškova zemljanih radova. Program bi uz doradu i uključivanje ostalih vrsta troškova koji se javljaju pri izgradnji šumskih cesta mogao biti još djelotvorniji. Uz navedena unapređenja na području pojeftinjenja izgrađenog kilometra ŠPPC, u daljnjim bi istraživanjima posebnu pozornost trebalo obratiti na planiranu kosinu nasipa i zasjeka, budući se ŠPPC na području krša većinom izvode u materijalu IV i V, a nešto rjeđe III i VI kategorije. Isto tako treba ispitati nosivost nasipa za veće poprečne nagibe terena i male širine planuma, jer dolazi do produljenja nožice nasipa, pa eventualno treba predvidjeti tehničke mjere osiguranja kosine nasipa, što dakako poskupljuje cijenu ŠPPC pa su stoga nužne detaljnije kalkulacije. LITERATURA - References Androić,M., 1971: Zaštita šuma na kršu. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu, s , Zagreb. P e n t e k, T., 1995: Protupožarne ceste u Upravi šuma Buzet i njihova uloga pri spriječavanju požara, Diplomski rad, šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s P e n t e k, T. 1998: Šumske protupožarne ceste kao posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji utječu na njihov razmještaj u prostoru, Magistarski rad, šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., s Pičman,D.,Pentek, T. 1996: Fire-prevention roads in the area of the Forest enterprise Buzet, Zbornik gozdarsta in lesarstva 49, Ljubljana, Slovenija, 1996., s Pieman, D., Pentek, U, 1997: Forest fire prevention roads on the Karst area of Republic of Croatia, International Scientific Conference FOR EST-WOOD-ENVIRONMENT 1997., Working Group 1: Forest Ecology and Integrated Forest Protection, September 1997, Zvolen (Slovakia), Zbornik, s Pičman,D., Pentek,T. &B. Mikić, 1997: Planiranje i projektiranje šumskih prometnica primjenom osobnog računala, šumarski list CXXI (11-12), Zagreb, Hrvatska, 1997., s Potočn i k, I., 1989: Odvisnost širine cestnega telesa od naklona terena in vrste kamnine. Gozdarski Vestnik, 19, Ljubljana, s S p i n e 11 i, R., 1996: A literature review of the environmental impacts of forest road construction, Seminar on "Environmentaly sound forest roads and wood transport", Sinaia (Romania), June 1996., voluntary paper, p ****** 1995: Prijedlog izgradnje protupožarnih prometnica na području krša od do godine, J.P. Hrvatske šume, Zagreb, s ****** 1997: Izvješće o problematici gradnje i održa- 242

41 D. Pičman. T. Pcntck: RAŠČLAMBA NORMALNOG POPREČNOG PROLILA SUMSKH PROTUPOŽARNI: CTSTE... Šumarski lisl br. 5 6, CXX1I (I9')X), vanja šumskih i protupožarnih prometnica i sta- ****** 1997: Prijedlog metodologije izrade katastra nju otvorenosti šuma, J.P. Hrvatske šume, Za- šumskih i protupožarnih prometnica na području greb, s J. P. Hrvatske šume, Zagreb, s SUMMARY: A more intensive road construction of forest fire prevention roads has been started in 1990 in the Republic of Croatia, leaving this the only category of forest roads being built extensively today. By studying the structure of the expenditures with a special accent on the costs of the excavation process, with initial reference to the regular prescribed cross profile of a forest fire prevention road (from here on referred to as a FFPR), it was intended to determine whether the cross profile of a FFPR, valid at this moment, is really the most appropriate for a rocky ground area, and whether or not the applied construction technology is the most affordable. The results acquired are quite debatable. A new technology of work has been recommended, a so called side compensation of large ground loads. Within it, mathematical expressions have been traced out which enable a quite accurate calculation of the costs for the excavation process of individual versions of a FFPR and the choice of the most favorable. The whole method is supported by personal computers and is based on digitized cards, and on the ground centre lines set on them that represent versions of specific FFPRs and on constructed digitized models of the site. There is a computer program named "Trošak" ("Cost") that is based on derived mathematical expressions. Keywords: forest fire prevention roads, side compensation of large ground loads, a regular cross profile. 243

42 \Ö\ VNIKOHERC d.o.o.

43 PREÜLEDNI ČLANCI UDK: 630* REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXX1I (1998), ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA ( PARKA PRIRODE I POSEBNOGA ZOOLOŠKOG REZERVATA "KOPAČKI RIT" ) U KONTEKSTU POVIJESNIH ZBIVANJA NA TLU BARANJE OD DRUGE POLOVICE 18. STOLJEĆA DO DOMOVINSKOGA RATA GODINE PROTECTION OF THE BELJE HUNTING AREA (KOPAČKI RIT - NATURE PARK AND SPECIAL ZOOLOGICAL RESERVE) WITHIN THE FRAMEWORK OF THE HISTORICAL EVENTS IN BARANJA BETWEEN THE LATE 18TH CENTURY AND THE WAR IN CROATIA Darko GETZ* SAŽETAK: Na području Baranje, u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, nalazi se poznato lovište "Belje ", u čijem sastavu su Park prirode i Posebni zoološki rezervat "Kopački rit". Do zakonskoga proglašenja većeg dijela Beljskog lovišta zaštićenim objektima prirode trebalo je više od dva stoljeća. Razdoblje do proglašenja trajalo je od (otprilike) druge polovice 18. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća (1954), kada se ubrzava postupak za proglašenje Kopačkoga rita upravljanim prirodnim rezervatom (1967). Uz ovo razdoblje vezana su imena poznatih istraživača, putopisaca, sakupljača životinja, novinara, počevši od Rudolf a Oesterreicha, A. Brehma, E.F. Homeyera, A. Mojsisovicsa, E. Rösslera, J. Phennigbergera, J. Dividla, M. Marinovića, Z. Szecsenya, Albrechta Habsburga - Teschenskog i drugih, koji su svojim radovima, putopisima, znanstvenim priopćenjima, izvješćima i na drugi način pobuđivali pozornost europske javnosti, znanstvenih krugova i lovaca za ovo područje. U razdoblju intenziviranja postupka za proglašenje Kopačkoga rita zaštićenim objektom prirode, naći će se i LSG "Jelen " kao korisnik objekta, Sabor R. Hrvatske, Izvršno vijeće R. Hrvatske, Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu i veći broj znanstvenih institucija. Vrijedna spomena su imena: Drage i Renate Rucner, Zvjezdice Mikulić, Zvonka Cara, Marinke Kamenarović, Ratka Keve i drugih, koji su uložili dodatne napore da se Kopački rit zakonski zaštiti. PREDGOVOR Iz praktičnih razloga tematiku zaštite prirode Kopačkog rita* 1 u Baranji podijelili smo u dvije cjeline, - prvu, razdoblje u kojem se brojnim napisima u dnevnom tisku, a posebno u stručnim i znanstvenim časopi- *Mr. se. Darko Gctz, dipl. inž. biologije, stručni suradnik za ekologiju J.P. "Hrvatskih šuma", Osijek, ul. Svete Ane 23, Hrvatska *' Pod pojmom Kopački rit podrazumijeva se poplavno područje koje se nalazi sjeveroistočno od grada Osijeka u Baranji u zamišljenom trokutu Dunava i Drave. Rijeka Dunav je istočna, Drava je južna a glavni obrambeni nasipi "Drava-Dunav", "Zmajevac-Kopačevo", koji se kod mjesta Batine na 1425 rječnom kilometru spajaju s Dunavom zamišljena je sjeverozapadna granica. Stariji naziv je Dunavsko-dravski kut ili samo Dravski kut. Prema katastru Ribolovni centar "Apatin", Kopački rit je ribarski revir istočno od sela Kopačeva veličine ha (Crvenčanin-Pinćir, 1965.) sima privlačila pozornost domaće i europske javnosti prema ovom području i njegovim ekološkim posebnostima, i drugu, kao razdoblje pojačanih napora, gotovo borbe za zakonsko proglašenje zaštićenim objektom prirode. Uz promidžbeno razdoblje zaštite prirode, koje je trajalo od početka 18. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća, spomena su vrijedni i mnogi prirodoslovci, sakupljači životinja, putopisci, lovci koji su kraće ili dulje vrijeme boravili na ovom području, istraživali ga, skupljali znanstveni materijal (pretežito sisavce, ptice, gmazove, itd.) i odnosili ga većim dijelom u svoje matične centre (Budimpeštu i Beč) na obradu te o tome pisali. 245

44 s $ - 3 K. i s ; a a a p if 8 "; 0 i- a s? 1 4 -" > = jf; on!.';, > * 2 w T *x. i 5 ^ ^ * &? s i UJ 3! 4- < ^, s to ft _: t>j s LJ., j - " s: OJ 'j, <" _,_ KJ 5 V 4* ~ <J1 - iä 1 5 : ;-' Q / "j N- < o / 5 < J" s /?^ 5 / > rr / ZEC, Lepus europaeus transsylvamcus Matseh VJEVERICA, Sciurus vulgaris 1., OBIČNI VUK, Cam's 1. lupus L H pi o Bl i e/i O - "^ U os ( j w 3 rt s X O «O- O > oo -' O K * oo " **. j tj S3 (J i w ÜS -U so o. O U* " _ - (O SO K S OBIČNA LISICA, Vulpes v crucicera Bech. LASICA, Musrela nivalis I KUNE, TVOROVI, Mustelidae VIDRA OBIČNA, Lulral. Intra (L 1758.) JAZAVAC OBIČNI. Melesm. meles L., DIVLJA MAČKA, Felis s, silvestris Seh ("; - > i - > ft s *!* os K?i s! rri ^ # V i, - i-1 «_ U> _ DIVLJA SVINJA Susserol'al JF.LEN, mužjak. Ccrvus elaphus L Os telad s g g B Os S3 * a Os Os O s 1 Ui S3 s Os a S " - * ^ & s s <ä SRNA, mužjak, smdae C aprcolus eapreolus I Ženka, srna DIVLJE GUSKE, J^. so o* Anatiade S ft _ _,!1 bi _ * 'f '- UJ v r-. * * g M - ORLOVI Faleonilormes JASTREB. SOKOL. SKANJACMISAR, EJE, LUNJE, Faleonilormes S 3 r, 4^» K Os ~- s 1 ~- KOBAC. VJFTRUŠA, SOKOKRAGULJ- ČIČ, SOKOL GRLAŠ, Faleonilormes Ov _ ŠUMSKA ŠLJUKA. Seolopax rusticola I > sd ŠLJUKA KOKOSIC'A. BLKASINA. Gallinago gallinago (L )1758. z 1 i ^ Ö i <3 _ 5 _ Ü ' " *,jj _ " * '- 5 w _ V s O - «"* s IO - " - 2 s 'ćl SS =c " 1J - ^ 5 a " FAZAN, Phasianus colchicus (I...) JAREBICA, TRČKA, Perdix perdix (I...) PREPELICA Coturnix eoturnix (L.,) f i._ y li * 3 č i i /j i _ s ^ s SIVA VRANA. VRANAOAČAC, S VRAKA, Corvidae

45 I). Getz: ZAŠTITA PRIRODE BEUSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 7-«. CXXI (I ( )97) U ovom drugom razdoblju vodila se prepiska između Republičkog zavoda za zaštitu prirode", Izvršnog vijeća Sabora NR Hrvatske i njegovih organa s Lovnošumskim i poljoprivrednim gazdinstvom "Jelen" kao korisnikom prostora. Inicirali su se brojni sastanci, razgledavao se teren, pisali su se zapisnici, manji elaborati itd. Tražila se potpora od Sveučilišta u Zagrebu, poznatih političara, ekološkog društva, pa i Kabineta predsjednika Republike. Do vremena proglašenja ovog područja zaštićenim objektom prirode postoji podulja povijest koju danas otkrivamo čitajući znanstvene radove, znanstveno popularne članke, znanstvene izvještaje, priopćenja, različitu korespondenciju, zakonske odluke, rješenja i si. iz kojih proizlazi veliki ekološki značaj i vrijednost Kopačkog rita i njegovog biljnog i životinjskog svijeta. Iza svih tih pisanih dokumenata stoje imena, sakupljača životinja (Tiersammlera) ali i prinčeva, nad- vojvoda, političara, prirodoslovaca, putopisaca, lovaca, šumara, - a koji su na neki način doprinijeli da se taj prostor jednoga dana stavi pod zakonsku zaštitu. U svezi ove problematike upoznavanja s ovim područjem vezali smo uz povijest Vlastelinstva "Belje": - Vlastelinstvo "Belje" od 1784.*' do pod upravom obitelji Habsburg - Sasko - Teschen, - Državno dobro "Belje" od do pod Kraljevinom Srba-Hrvata-Slovenaca (i kasnije Kraljevine Jugoslavije) i njezinih organa vlasti i službi, - Vlastelinstvo "Belje" za vrijeme Kraljevine Mađarske od do i uprave nadvojvode Albrechta - Habsburg - Teschena, - Lovno-šumsko područje pod upravom Poljoprivredno-industrijskog kombinata "Belje" od do 195 Li samostalnog poduzeća L.Š.G. "Jelen" Beograd od do 1990.g. VLASTELINSTVO "BELJE" POSJED OBITELJI HABSBURG-TESCHEN ( ) Darovnicom (Donation Leopoldiana) iz g. Leopold I. hrvatsko-ugarski kralj ( ). uvodi Eugena Franju Savojskog (Principes Eugenius de Sabauda) u posjed 13 sela, 22 napuštena dobra, darivajući mu više od katastarskih jutara: oranica, livada, pašnjaka, šuma, vinograda, voćnjaka, ribnjaka, mlinove, carinarnice, kao i pravo patronata i mača. (Kara man, 1986.). Imanje je dobio za vojne zasluge, odanost kruni i za uspješno završenu bitku s Turcima kod Sente (na Tisi) godine. Novom darovnicom cara Karla od 12. ožujka g. (Donatio Carolina et mandatum statutorium) posjed je nešto proširen i zvanično obznanjen kao Savojsko vlasništvo. Budući da nije imao krvnoga sljednika, Vlastelinstvo je nakon njegove smrti g. pripalo Carskoj kruni. Uprava imanja povjerena je kraljici Elizabeti Habsburg koju kasnije nasljeduje Marija Tcrezija ( ). Dvorska komora ga godine iznajmljuje nekim Armencima, Isaku i Kišu, na devet godina za pristojbu od forinti godišnje. Po isteku zakupa Vlastelinstvo kupuje princeza Marija Kristina i njen suprug nadvojvoda Albrecht Sasko Teschenski za " Do 1962.g. Republički zavod za zaštitu prirode iz Zagreba zvao se Konzervatorski zavod Narodne Republike Hrvatske, Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti Zagreb. ' ; Gospodarstvo "Bclje" gruntovno je provedeno na bračni par Marija Christina i Aibrecht-Sasko- Teschen. Istovremeno s pretvaranjem dobra u obiteljski posjed gospodarstvo je podignuto na viši stupanj što se može zaključiti iz izvršenih premjera zemljišta, uredno vodenih zemljišno- posjedovnih knjiga, statistike lova i drugih dokumenata. Službeno preuzimanje imanja uslijedilo je 1784.g. * 4 Albrecht Habsburg Teschen sin je Karla Teschenskoga i majke Henriete Nassaui forinti, te ga godine gruntovno prevode u svoje vlasništvo (Payr, 1824.). Iz oskudne dokumentacije zaključujemo daje Marija Kristina bila poduzetna žena. Dotadašnji način iskorištavanja šuma od zakupaca i urbarijalaca, koji nije bio nimalo stručan, zbog čega su stradale uglavnom srednjodobne sastojinc, promijenila je uvođenjem suvremenih metoda gospodarenja na temelju novijih dostignuća znanosti i drugih spoznaja do kojih se došlo u šumarstvu i lovstvu (Yarady, 1894.). Iz njenoga vremena dostupna je statistika lova, koja poznavatelje ovoga područja impresionira brojčanim vrijednostima odstreljenih sisavaca i ptica (Mar ino - v i ć, 1932) (tablica 1). U vrijeme Marije Kristine i njenoga (adoptiranoga) nasljednika princa Albrechta ( )* 4, - Belje su posjetili mnogi poznati sakupljači životinja (H odek i drugi), koji su u svojim putopisnim izvješćima isticali i opisivali posebnost prirode i životinja koje su ondje živjele. U tom kontekstu zanimljiv je i vrijedan spomena putopis grofa H o f m a n n s e g a (L a s z 1 o et al., 1971). U proljeće obišao je jašući na konju sve poznatije močvare u Vojvodini, a zatim se uputio u Kolođvarski rit i Kopački rit. Namjeravao je "nekoliko tjedana provesti u močvarama (Kopačkoga rita) i tražiti močvarice". Tijekom svoje sakupljačke ekskurzije došao je do lijepih primjeraka šljukarica (Charadriiformes). Njegovo sljedeće putovanje odvijalo se na relaciji Titel - Szeged - Petrovaradin - Osijek - Pančevo -Timosoara - Erdelj. Ptice je slao u Sasku. Još dva zanimljiva rada datiraju iz toga vremena koja detaljnije opisuju dobro "Belje". Prvi je nepoznatog autora "Gospodarstvo Belje, ugarski veleposjed 247

46 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I ZOP REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXXI1 (1998), Slika 2. Obitelj Fridricha Habsburga Sasko-Tešenskoga ( ) i njihovi prijatelji. Prvi s desna: Fridrich, četvrti (gospodin s bradom) šumar Phcnnigberger. Slika 1. Dvorac u Bilju, nekadašnje sjedište Beljskog vlastelinstva. Kasnije Mađarski muzej (Biološka stanica) i O.N. Institut LŠG "Jelen" njegove carske visosti nadvojvode Albrechta,* 5, Beč, 1883.godine" koji je često koristio Mojsisovics i drugi prirodoslovci toga vremena. Drugi rad je rad Josepha Payra (1954)* 6 "Opis Vlastelinstva "Bellya" iz godine, s puno korisnih podataka. Sa stajališta ekologije, vrlo je zanimljiv iskaz površina, opis nekih i danas postojećih lokaliteta u Kopačkome ritu. Opisuje šume, vrste drveća, divljač i ptice. Dok još nisu bili izgrađeni glavni nasipi, Dunav je redovito poplavljivao veći dio posjeda (oko kj). Na "otoku"* 7 Petrešu živjelo je jelenske divljači i mnogo barskih ptica. Zvanično o zaštiti prirode u Europi, u okvirima zakonske regulative, može se govoriti tek od godine kada je francusko Zakonodavno vijeće Druge Republike (Napoleona III) šumu Fontainebleau kraj Pariza proglasilo rezervatom prirode. Dvadeset godina kasnije (1872) Amerikanci proglašavaju područje Yellowstone nacionalnim parkom. Međutim, to promotivno vrijeme početka zaštite prirode bilo je još * 5 Nadvojvoda Albrecht Teschen - Habsburg ( ) posjednik Vlastelinstva "Bcllyc", vojskovođa, vojni inspektor. Zajedno s Radctzkyjem (Johann Joseph, ) austrijskim feldmaršalom bio je u vojnom pohodu u Italiji (Custozze, Novare). Obnašao je dužnost Generalnoga guvernera u Ugarskoj ( ). Nakon Revolucije i uspostave Austro- Ugarske Monarhije biva degradiran na dužnost generalnoga vojnog inspektora. *'' Iako je ovo nesumnjivo originalno djelo koje je preveo August Horvat godine, original nije pronađen. Navodno se nalazi u posjedu obitelji Pcšić (Beli Manastir) s ostalom arhivskom dokumentacijom, koju je jedan od članova obitelji prikupljao u Pcčuhu i Budimpešti za PIK"Beljc". *' Najvjerojatnije daje u prošlom stoljeću Petreški kanal bio moćan vodotok koji je oplakivao današnji Petreš, pa je on ličio na neku izdvojenu površinu, nalik "otoku" ili na veliku dunavsku "adu" (sprud). daleko od ovoga kraja i ljudi i njihove svijesti. U to vrijeme Kopački rit našao se u opasnosti da se promjeni i nestane. Gradnja glavnih obrambenih nasipa, "Zmajevac-Kopačevo" i drugih bila je u tijeku (Maj s toro - vić, 1988). Bagerima i drugim strojevima presjecani su dunavski meandri, kako bi se riječni tok usmjerio u pravac; obala bi se nakon toga učvršćivala kamenom i drugim materijalom. Mogućnost razlijevanja rijeka postojala je sve manja, a silina toka kroz zaobalje sve slabija. U branjenom području prokopavali su se melioracijski kanali, kojima se postupno isušivalo tlo. Jedna za drugom nestajale su poznate bare, jezera i ritovi, koji bi zatim bili preorani i zasijani poljodjelskim kulturama. Izgradnja nasipa započetih još u 18. stoljeću postepeno se tijekom druge polovice 19. stoljeća privodila kraju. Za nepunih 160 godina Dunav je dobio novo korito; razlijevanje rijeke ograničeno je na pojas zaobalja, čija širina od mađarsko-hrvatske državne granice do ušća Drave varira od 0,4 km do 12,5 km. Računa se da je izgradnjom nasipa područje slobodnoga razlijevanja rijeka Dunava i Drave umanjeno za hektara (Getz, 1988). S druge strane tok rijeke Dunav od državne granice do ušća Drave skraćen je za 19 kilometara. Međutim, posljedice gradnje nasipa na ekosustav Kopačkoga rita nisu se još dugo zapažale, tako da su ondašnji sakupljači životinja, lovci, istraživači bili oduševljeni bogatstvom i raznolikošću živoga svijeta i nisu isticali ovaj problem bitnim. Brojnost i raznolikost ptica močvarica,: gnjuraca (Podicipedidae), čaplji (Ardeidae), ibisa i žličarki (Threskiornithidae), divljih pataka i gusaka (Anatidae), liskarica (Rallidae), vivčarica (Charadriidae), šljukarica (Scolopacidae), galebova (Laridae), čigri {Sternidae) te orlova i sokolova (Falconiformes) i ostalih močvarica, bila je još uvijek impresivno velika. O tome u 248

47 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BhUSKOÜA LOVIŠTA (PARKA PRIRODH 1 POS. ZOP REZERVATA "KOPAČKI RIT ")s Šumarski list br CXXI1 (1998), svojoj knjizi "Lov i motrenja" Rudolf von Oe st erreich (1887) s ushićenjem piše: "dvanaest orlova štekavaca, jedan orao zmijar, tri orla ribara, jedna šumska sova, osam do devet gavranova, između dvadeset i trideset crnih roda i oko dvadeset gnijezda malih grabljivica. U kojem se to gospodarstvu može naći tolika množina grabljivica? Gdje je dobrobit, u kojem se to dijelu srednje Europe i to još u blizini jednoga grada kakva je Pešta može naći mjesto azila za posvuda već poplašene ptice grabljivice." Ushićen je i krajolikom koji mu pomalo sliči onom na Misisipiju u Americi.* 1 * Iako je posjet Rudolfa von Oesterreicha i njegovih prijatelja Leopolda Bavarskog, Bombellesa, Homeyera, Brehma imala obilježje znanstvene ekskurzije (Rudolf von Oesterreich, Brehm Homeyer, 1879), njihov opis područja i bogatstvo ptičjeg svijeta tiskan u više različitih znanstvenih izvješća, nesumnjivo daje pobudio pozornost ondašnje europske javnosti i kasnije pomogao u promicanju ideje o potrebi očuvanja ovoga područja za neko buduće vrijeme. S gotovo istovjetnim motivom ovo područje posjećuje nekoliko godina kasnije profesor dr. August Moj - si so vies von Mojswar, kustos muzeja*" na Visokoj školi (Joannaeum) u Grazu. Ponesen radovima i opisima putovanja princa Rudolfa, Brehma i Homeyera, brodom od Pešte do Fruške Gore, odlučio je i sam posjetiti ove krajeve. Nakon što je dobio financijsku potporu Ministarstva kulture i školstva*'", uputio se 9. kolovoza na studijsko putovanje. * 8 Landschaftlich war diese Gegend weder pittoresque noch grossartig zu nennen, doch das frische üppige Grün ergoss einen lieblich Anstrich über das ganze Bild... Die Auen und die beiden mächtigen Ströme haben hier einen mississipiartigen Charakter, die mächtigen Gewässer Amerika's kann man sich mich imposanter, mich schöner vorstellen. *' August Mojsisovics je kasnije postao profesor zoologije na Carskoj i kraljevskoj tehničkoj školi u Gratzu. *"' Die besondere Munificenz des hohen Ministerium für Cultur und Unterricht *" Uralte, zum Theile gipfeldürrc Eichen, mächtige Silberpappeln, Weiden verschidenester Form und Grösse sind durch ein Jeglicher Beschreibung spottendes Dickicht, durch Schlingpflanzen und fast mannshohes Gras inselartig zu einem Ried - Urwalde ein miniature verenigt; umgefallene Baumkolosse, Astwerk, überwachsene Gruben und Mulden dazwischen stehendes Rohr erschweren an machen Stellen das Eindringen derart das man nich selten in die Lage versetzt wird, sich vorerst einen Weg auszubrechen, eine Manipulation, die übringes illusorisch wird, wenn der Fuss an einem der den Boden bedeckenden Hindernisse strauchelt, indess das Auge nur die bunten Sträucher und meterlangen Riedpflanzen als Hemmisse erkennt Donauarm das kleine Eldorado oder richtiger gesagt, er schneidet von dessen östlichem Theile eine schmale Randparthic ab, welche mit dem inneren oder eingedämmten "Ludas" in direktem Zusammenhange steht. *' : Systematisches Vcrzcichniss der in den Jahren für die Umgebung des Drau - Eckes nachgewicssenen Vögel. *'' U muzejskoj zbirci u dvorcu u Bilju nalazilo se u vitrinama 322 primjerka ptica od 194 vrste. Zbirka je bila kratkoga vijeka, jer veći dio dermoplastičkih preparata nakon jubilarne izložbe lova i ribolova u Budimpešti godine nije vraćen Belju. Preostali dio razdjeljenje po školama (Rucner, I960.). * 14 Ervin Rössler objavio je u časopisu "Aquila" svoja zapažanja s gospodarstva "Belje" i popis ptica Muzeja u Bilju. Vjerovatno mu toga trenutka nije bilo ni nakraj pameti da će se ova kratka ekskurzija pretvoriti u višegodišnje "hodočašće" koje će uroditi brojnim znanstvenim prilozima, izvješćima i priopćenjima. U razdoblju od do godine, osim "Belja" (Kopačkog rita), posjetio je Obedsku baru, Frušku Goru, Vizić baru kraj Červića, pustaru Neštin, baru Palaču kraj Osijeka. U Baranji gaje posebno oduševio Dunavsko-Dravski kut, Keskenderska šuma*" (šuma Kozarac), lokaliteti kao što su Ludoš i drugi. Bio je vrstan ornitolog i još bolji putopisac. Vrlo su zanimljivi njegovi opisi krajolika, ljudi i običaja (M oj - sisovics, 1883., 1884., 1885., 1886., 1887.," 1889). U opisu bare Palače (Kolodvarski rit) dao je vrlo uvjerljivu sliku nekadašnje vrlo velike kolonije čaplji. U odnosu na današnje vrijeme Mojsisovics je bio nesumnjivo jedan od najuvjerljivijih promicatelja ekoloških i estetskih vrijednosti ovoga područja. Završnica njegova rada je popis ptica okolice Dravskoga kuta. U popisu se nalazi 251 vrsta ptica, od čega 225 potječu iz muzejske zbirke iz Bilja.* 12 Svaki dolazak Mojsisovicsa na gospodarstvo "Belje" bio je popraćen velikim štovanjem uposlenih i direktora. Mojsisovicsu je često bio od velike pomoći šumarski savjetnik Josef Phennigberger, inače vrstan vodič i poznavatelj područja. Šumar po struci a u duši veliki zaljubljenik u prirodu, nije mogao ostati samo ravnodušni sudionik jednoga vremena, a ne reagirati na pojave koje su se zbivale u šumama i ritovima prouzročene materijalnim interesima vlasnika veleposjeda. Njemu se pripisuje osnivanje ornitološke zbirke i velika uloga pri izradi znanstvenoga kataloga*" te sigurno jedna velika, nažalost nevidljiva uloga, uloga pravoga zaštitara prirode. Izvjesno je da R ö s s 1 e r kasnije ne bi mogao napisati svoj poznati rad o Muzeju u Bilju* 14 i Kopačkom ritu, u kojemu između ostaloga sa žaljenjem piše o području nakon izgradnje nasipa i hidromelioracija. Nestankom staroga šumara, piše Rössler (1908), koji nije bio samo ljubitelj prirode već i izvrsni poznavatelj faune i odličan motritelj, a koji je Gospodarstvu "Belje" darovao svu svoju ljubav i interes za prirodu, iščeznut će ideali suprotstavljeni konzervativnim gledištima da sve počiva na čistim materijalnim interesima, a što će (zbog ove doktrine) utjecati i na ptičji svijet, budući da se sustavno i sukcesivno pogoršavaju uvjeti opstanka Sigurno je jedan od boljih poznavatelja Dunavsko- Dravskoga ugla bio upravo Ervin Rössler. Još kao gimnazijalac, i kasnije student zoologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, počeo se baviti ornitologijom. U Glasniku hrvatskoga naravoslovnoga društva objavljivao je od do godine svoja motrenja ptica osječke okolice (Rössler, 1898., 1899., 1901.). Kasnije kao pročelnik Ornitološke centrale u Zagrebu organizirao je mrežu motritelja, pa je tako došao do dra- 249

48 D. Geta ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXX11 (1998) Slika 3. Supruga Fridricha, princeza i nadvojvotkinja Izabela Croy - Dülmen bila je pasionirani fotoamater. Fotografije su joj objavljivane u poznatijim časopisima. Slika 4. Insignije Eugena Savojskog (1665. nad ulaznih vrata dvorca u Bilju ) na pročelju izgocjenih podataka o seobi i gnježđenju ptica. Godine pozvan je na "Belje" da znanstveno obradi popis dermoplastičkih preparata zoološke zbirke, o kojoj se u to vrijeme brinuo Pfennigberger. Usput je iskoristio priliku i obišao neke dijelove Kopačkoga rita, o čemu uvjerljivo svjedoči njegov rad. S današnjega gledišta zaštite prirode, to je prvi cjelovitiji rad koji govori o problematici ekosustava i njegove faune tijekom i nakon dovršenja* 15 izgradnje glavnih baranjskih nasipa i isušivanja zemljišta unutar nasipa. Najveći problem u zaštiti prirode ovoga područja vidio je u neshvaćanju njegove ekološke i estetske vrijednosti, u nadvladavanju materijalnih interesa* 16 nad kulturološkim, u težnji ondašnjih ljudi za zemljišnom rentom, do koje je bilo moguće doći oduzimanjem novih površina, gradnjom novih nasipa, kanala itd. (... ihre Schlachtrufe nach Land und höchstmöglicher Bodenrente werden immer dringlicher. Das nennt man modern ). Poslije smrti Eugena Savojskoga (1736), pa do završetka I. svjetskog rata (1918) Gospodarstvom "Belje" upravljali su brojni članovi obitelji Habsburg - Teschen. Zadnji posjednik imanja* 17 bio je nadvojvoda Fridrich ( ), koji je upravu nad dobrom preuzeo od svoga strica Albrechta* 18. Sa suprugom Izabellom - Croy - Dülmen imao je osam kćeri i jednoga sina. Fridrich i Izabella su veći dio svoga života proveli na Belju, iako su imali posjede u Austriji (Halbthurn, Altenburg i dr.). Izabella je bila izvrsni fotoamater. Njeni radovi objavljivani su u dnevniku "Vasarnapi Ujsag", časopisima "Heimstrikerinnen", te na raznim izložbama. I danas pobuđuju pozornost iako su to crno-bijele fotografije, u vrijeme dok je postupak izrade fotografije još bio u razvoju. Posebno lijepi i zanimljivi su pejsaži ("Ribar na jezeru", "Ribar na Hosuthaju" itd.), prizori iz lova i narodnih svečanosti u kojima je obitelj aktivno sudjelovala. Iza Izabelle i ostalih članova obitelji koji su se bavili fotografijom (Rudolf, Stephania, Joseph, Augusta, Franz Ferdinand), ostalo je više od 800 pozitiva i oko 600 negativa. Za Izabellu se može reći daje prvi (foto) snimatelj prirode Kopačkoga rita i Beljskoga lovišta (Heiszleretal ). LOVNI REZERVATI KRALJA A. KARAĐORĐEVICA; DRŽAVNO DOBRO "BELJE" Raspadom Austro-Ugarske Monarhije godine, nastale su istovremeno nove nacionalne države među kojima i Kraljevina Srba-FIrvata-Slovenaca (SHS). Baranja je do odluke Velike skupštine u Novom Sadu ( ) o prekidu svih državno-pravnih poslova s Austro-Ugarskom bila u sastavu Ugarsko-Hrvatske krune. Saint-Germainskim ugovorom o miru (čl. 208), uz istovremeno razgraničenje s Kraljevinom Mađar- *" Vordem Jahre war schon ein Teil des herrschaftlichen Uberschwemmungsgcbites durch Robotarbeiten eingedämmt *"' Die Poesie des Riedes mit seiner immerns reichen Tierwelt geht ihrem Ende unaufhaltsam entgegen. Die realen sozialen und politischen Verhältnisse, ihre unabweisliechen sich immer höher spannenden Ansprüche lassen sentimentale Rücksichten nicht gelten; *" U posjedovnici Gospodarsva "Belje" pod upravom obitelji Habsburg - Teschen bilo je: k.j. od toga: kj oranica, kj pašnjaka, kj šuma, kj livada i kj neproduktivnih površina (ritova, bara, tršćaka, vodotoka), 28 pustara (Maierhöfe) od toga 3 u zakupu. Posjedovali su 483 kuće, od čega 177 obiteljske, 3 kamenoloma i predionicu (kudjeljaru), 1 paromlin s mašinom od 371 KS. Uposleni: 39 činovnika i 867 ostalih djelatnika (Heiszleretal., 1989.) *" Budući da Albrecht nije imao muškoga potomka, na temelju odredbe o neotuđivosti imanja (fideikomis), adoptira Fridricha, sina svoga brata Karla Ferdinanda, korisnikom Beljskoga veleposjeda. 250

49 P. Gctz: ZASUTA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), skom (1920.), veći dio Baranje pripao je Kraljevini SHS. Gospodarstvo "Belje" ušlo je u sekvestar Generalne direkcije državnih dobra koja je djelovala pri Ministarstvu financija u Beogradu. Već godine "Belje" je proglašeno državnim dobrom (D i v i d 1, 1932.).* 19 Ugovorom o razgraničenju Kraljevine Mađarske i Kraljevine SHS, obitelj Habsburg-Teschen gubi oko 2/3 Belja, odnosno južne dijelove Baranje gdje se nalazi i Kopački rit.* 2 " U novoosnovanoj Kraljevini SHS, D.d. "Belje" bilo je podijeljeno na 11 poljodjelskih i 4 šumske uprave, a samo lovište u 4 šumsko-lovna rejona.* 21 Iz publikacija toga vremena, a posebno iz "Lovačkoga glasnika" iz godine, dostupni su nam zanimljivi opisi lovišta, divljači, te lovaca-gostiju. U spomenutom glasniku osim naslovnice glavnoga urednika pojavljuju se napisi poznatih lovnih stručnjaka Zoričića, Marinovića, Borisavljevića i drugih. Zanimljiv je članak Marinovića "Iz predratne statistike lova na dobru "Belje", u kojem je i tablični pregled ulovljene divljači, sisavaca i ptica od godine. Podaci ulovljene divljači djeluju impresivno u današnjem poimanju brojnosti sisavaca i ptica. Tako npr., začuđuje podatak da je tijekom četiri godine ( ) odstreljeno 347 orlova i velikih grabljivica (dakle opet orlova, sokolova, jastrebova, škanjaca itd.), zatim 93 vuka. U usporedbi s tim podacima o životinjskom obilju, današnji životinjski svijet ovoga područja izgleda siromašno. Ocjenu gospodarenja lovištem i divljači za vrijeme Kraljevine Jugoslavije opisao je Szechenyi Zsigmond, kojega je u studenome godine pozvao Albrecht na Belje. Između ostalog piše: "Jugoslaveni su gospodarili lovištem na način samo njima znan".* 22 Međutim, pišući o orlovima štekavcima koji odlijeću sa stabla tek kada im se približi, zaključuje da su bili zaštićeni i čuvani od jugoslavenskih lovaca. Szechenyi posebno lijepo piše obeljskom krajoliku koji ga podsjeća na Afriku.* 21 Ponosan je što u njegovoj zemlji postoji takvo područje, koje je doduše tako malo da bi ga se za 15 minuta moglo preletjeti zrakoplovom, ali istovremeno toliko zanimljivo, impresivno, uzbudljivo i jedinstveno da zavrijeđuje posebnu pozornost. Javlja mu se ideja da bi ga trebalo zaštititi i prozvati Beljskim nacionalnim parkom na radost budućim naraštajima i proučavanju. Istina, piše, da u njemu ne bi bilo kao u Yelowstonu grizlija, wapiti jelena... no zato bi se ovdje mogle vidjeti divlje svinje, jeleni, srne, crne rode, kormorani, orlovi, vidre, divlje mačke. Ovaj Mađar bio je zaista jedan od najboljih promicatelja ideje o zaštiti Kopačkog rita. Piše impresivno, pomalo pjesnički "u starom gnijezdu (orla) mlada sreća". Između dva rata lovište "Belje" često su posjećivali novinari, prirodoslovci, ljubitelji prirode i lovci * 24 (G e t z, 1996). Postoji velik broj novinskih naslova koji se odnose na ovo područje i njegov bogat životinjski svijet. Svi oni na ovaj ili onaj način veličaju prirodne ljepote i (ekološke) osobitosti ovoga kraja, pa je zapravo čudo što se već tada nije javno iskazivala želja za zakonskom zaštitom prirode, a ona se iz konteksta tih naslova itekako naslućuje. Premda izgleda paradoksalno velike zasluge u promidžbi i zaštiti ovoga područja imaju lovci, u svakom slučaju oni iz najviših državnih političkih tijela. Uz stalnu težnju za obogaćivanjem lovišta, ponajprije jelenskom divljači, provlačilo se i nastojanje za očuvanjem ekosustava, stoje i logično. Da nije bilo te težnje za vrhunskim trofejama jelenske divljači, i lovištem koje je ispred mnogih sličnih u Europi, tko zna što bi se dogodilo s Kopačkim ritom? Možda je to samo jedan od bitnih razloga, međutim postoje i drugi, koje vjerovatno nitko u potpunosti neće moći objasniti. Sama priroda ovdje je jedna posebnost začuđujuće i neobjašnjive ljepote i uprizorenja, koja je mnoge nadahnjivala i *" Godine ( ) donesena je Uredba o organizaciji i uređenju Državnoga dobra "Belje", koja je iste godine zamijenjena Zakonom o državnom dobru "Belje". * 2 Obitelj Habsburg-Teschen izgubila je Mirovnim ugovorom u Saint-Germainu (Francuska) temeljem čl kj površine, praktično južni dio Baranje, glasovito lovište i poznato obitavalište ptica, današnji Park prirode i Posebni zoološki rezervat "Kopački rit". * 21 Lovište "Belje"; Prvom (I) šumsko-lovnom rejonu pripadale su površine Šumske uprave "Tikveš" i dio Šumske uprave "Zmajcvac" (8.632 ha), koje su proglašene rezervatom Njegovoga kraljevskog veličanstva Aleksandra Karađorđevića. U šumsko-lovni rejon II upisane su površine Šumske uprave "Beli Manastir" i dio šume Siget Šumske uprave "Tikveš" (2.877 ha), a u šumsko-lovni revir 111 ostale površine Šumske uprave "Zmajevac" (7.481 ha), osim šume Bikovac i Sarvašhata, koje su uvrštene u šumsko-lovni revir I. U IV šumsko-lovnom rejonu nalazio se današnji Kopački rit (9.207 ha) *" A jugoszlävokpedig kifogastalanu, igaz vadaszokhoz nagyon is meltö mödon kezeltek nekik jutott teriiletet, kimclćtes szakćrtelcmmel gazdakoldtak szarvasaikkal, ahogyhallom - manapsäg teszik. * 23 Inkäbb valami egzotikus, dzungelszerü vadonsagnak tünik cz a videk... höködös idö järja-, megis Afrika jut eszembe, mikor az eppen elejtett. meg gözöglö... * 24 Na području lovišta "Belje" boravili su (u razdoblju od 1880.do 1918.) Franjo Josip I. Austro- Ugarski car, Rudolf von Ocstcrrcich, prijestolonasljednik i ornitolog, Franjo Ferdinand austrijski nadvojvoda, Wilim I. Hohenzollern pruski car, Brehm Edmund Alfred zoolog, (od do 1941.) Aleksandar Karadorđević I. kralj Kraljevine Jugoslavije, Ciano Galcazzo ministar vanjskih poslova Italije, (od ) nadvojvoda Albrecht Habsburg Teschen, Szecheny Zsigmond putopisac i poznati lovni stručnjak (od ) Josip Broz predsjednik SR Jugoslavije, Lavoslav Ružička kemičar, nobelovac, Nikolai Ceausescu, političar predsjednik R. Rumunjske, Janos Kadar političar predsjednik R. Mađarske, Nikita Sergejević Hruščov, političar, predsjednik SSSR, Leonid Brežnjev, političar predsjednik SSSR, Erich Honecher, političar predsjednik DDR Njemačke, Abdoreza Pahlavi iranski princ, brat Reze Pahlavija, iranskoga šaha, Mahendra, nepalski kralj, Gustav Krklec, hrvatski književnik i pjesnik, Bernhard Grzimek, njemački zoolog, Yves Jaques Cousteau, istraživač, putopisac, filmski stvaralac i drugi. 251

50 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), poticala, i nesvijesni toga, oni bi joj se ponovno vraćali čim bi im se pružila prilika. Za uzgoj i zaštitu jelenske divljači, njeno rasplođivanje i ostvarenje trofeja vrhunske ljepote i vrijednosti, nesumnjivo velike zasluge ima Koloman Schaler. Na "Belju" je započeo raditi još u vrijeme nadvojvode Fridricha. Pažljivim praćenjem razvoja pojedinih vrijednijih grla, ali i cijele populacije jelenske divljači te selekcijom svih trofejno lošijih jedinki, uspio je uzgojiti jelene vrhunske ljepote rogovlja. Nažalost, nije bio vičan pisanju pa nije ostavio nijedan pisani rad.* 25 Jedan od Schalerovih pomoćnika bio je Ferdo Stile n t i ć. Za razliku od Schalera, Sulentić (1988) je bio dobar pisac. Svoje službovanje u lovištu "Belje" (od i od ) susrete s divljim životinjama, prirodom i ljudima koji su u to vrijeme živjeli, opisao je u prigodnim publikacijama "Lovačkoga vjesnika" i drugim časopisima. Pod kraj života (1988), u vlastitom izdanju tiskana je knjiga "Na šumarskim i lovačkim stazama". Nekoliko poglavlja knjige posvećeni su i lovištu, ljudima i događajima, u koje se nažalost, često uplitala politika, bacajući tamnu sjenu na idiličnu sliku prirode, divljači i svih onih čulnih uprizorenja ovoga kraja. BIOLOŠKA STANICA "ALBERTINA", "BELJE" ZA VRIJEME KRALJEVINE MAĐARSKE od 1941 do godine Za razvoj znanosti i zaštite prirode, od posebne je važnosti bilo osnivanje biološke stanice u Bilju. Naime, u travnju godine, Baranju i Vojvodinu zaposjela je vojska Kraljevine Mađarske. U činu pukovnika četvrte pukovnije vratio se Albrecht Habsburg Tescheni, nepriznati vlasnik Beljskoga veleposjeda* 26 (Nova k o v i ć, 1986), nadajući se povratu imovine oduzetu Saint-Gcrmanskim mirovnim ugovorom godine. Princ Albrecht bio je osnivač Biološke stanice "Albertina", koja je djelovala u okviru Mađarskoga narodnog muzeja iz Pešte, sa sjedištem u dvorcu Eugena Savojskoga u Bilju. Biološka stanica "Albertina"okupila je, za ono vrijeme, vrlo poznate mađarske biologe, specijaliste za pojedina znanstvena područja, koji su ubrzo započeli s istraživanjima. Homo n a y Nandor, ornitolog, napisao je izvrstan rad o orlovima štekavcima i crnim rodama, kao i pregled ekoloških prilika na poplavnom području Kopačkoga rita. Woynarovich E., istraživao je ekološke čimbenike (temperaturu, prozirnost, boju, kemizam) vode Kopačkoga i Biljskoga jezera, Drave i Dunava u odnosu na opstojnost praživotinja, kolnjaka, rakova i nekih vrsta kukaca (Chironomus); Pongratz Sandor, bavi se vretencima (Odonata) i ravnokrilasima (Orthopteroida). Evidentirao je 40 vrsta; Hortobagyi Tibor, nadovezao se na istraživanja Woynarov i c s a, istraži vao je fitoplanktonske alge; zabilježio je 172 vrste od kojih neke koje nisu bile na popisu flore Ugarske; S z e n t 1 vany Joszef, skupljao je leptire na hrvatskoj strani Drave; na "Belju" je u pet dana ulovio i odredio 60 vrsta leptira; S z e 1 e n y i Gustav, istraživao je faunu gnijezda bijele pliske (Motacilla alba), bijele rode i domaćeg goluba; posebno je opisao vrstu kukca (Cephalonomia nidicola); Szekessy Vilmos, bavio se faunom gnijezda bijele rode; pronašao je 94 vrste beskralježnjaka. Wagn e r Janos, u jednom radu opisuje velikoga puža Kopačkog rita (Viviparus hungaricus), a u drugom stradanja ptica od školjki; Rotarides Miliary, napisao je kraći rad o ribarstvu; osvrnuo se na ulov velike morune (Huso huso) i hibride riba; B o ro s Adam, opisuje kijevsku koprivu (Urtica kioviensis) i njezina nalazišta. Osnivanje Biološke stanice bio je prvi ozbiljniji znanstveni napredak na ovom području, nažalost kratkotrajan, jer su već krajem mjeseca studenog ( ) Baranju okupirali Titovi partizani i neke jedinice Crvene armije. Nadvojvoda Albrecht, kao i mnogi drugi plemići napustili su Baranju i Mađarsku i potražili utočište u prekomorskim zemljama Latinske Amerike. Umro je u Argentini godine. Za to vrijeme Dvorac i Muzej su opljačkani, nestao je cjelokupan inventar, te biblioteka zajedno s preostalim dermoplastičnim preparatima životinja. Do godine tiskanje samo jedan broj časopisa "Albertina", dvojezično na mađarskom i njemačkom jeziku. S današnjeg gledišta, ovi znanstveni radovi i danas predstavljaju osnovna počela za daljna istraživanja na ovom području. Iako ne raspolažemo nekim zvaničnim dokumentima, nekom naredbom, ukazom i sličnim zakonodavnim aktom Kraljevine Mađarske o zakonskoj zaštiti ovoga područja, što ne isključuje njegovo postojanje, pretpostavka je daje Albrecht ponukan primjerima iz drugih europskih zemalja (ili zbog nekog drugog raz- "' Navodno je postojala knjiga odstrjela divljači i popis lovaca koja je izgubljena. Moguće da se nalazi kod obitelji Ivana lsakovića u Beogradu " 26 Saint-Germainskim ugovorom o miru između Kraljevine SHS i Mađarske i razgraničenju, veći dio posjeda "Bclja" pripao je Kraljevini SIIS. Nezadovoljan takovim ishodom Fridrich je tužio Kraljevinu SMS Međunarodnom sudu i tražio povrat imovine koja mu nakon presude nije vraćena. Nadajući se povratu imovine. Albrccht upućuje zamolbu ministru pravosuđa Bardossyiju, koji godine donosi rješenje kojim se Državno dobro "Belje" prenosi s državnog erara Kraljevine Jugoslavije na državni erar Kraljevine Mađarske zbog čega nastaje imovinsko-pravni spor s Albrechtom koji nije riješen do završetka Drugog svjetskog rata. 252

51 D. Cici/: ZAŠTITA PRIRODE BELJSK.OGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list hr (XXII (1998) loga) interno zaštitio područje proglasivši ga Prirodnim že zaključiti iz uvodnika A. Pongratza u prvom broju zaštićenim područjem (Naturschutzgebiete), što se mo- "Albertine".* 27 NASTANAK SAVEZNIH LOVIŠTA (1952.) I UPRAVLJANOG PRIRODNOG REZERVATA (1967) (Lovište "Belje" ; LŠG "Jelen" ) Nastankom Titove Jugoslavije, cijelo je područje, a posebno divljač (jelenska, srneća, divlje svinje) izložena nemilom progonu i zatiranju. Tko god da se ćutio lovcem, ribolovcem ili je imao druge nečiste namjere, našao bi se na ovom području i uzimao od prirode stoje htio. Nitko to nije branio. Posebno privilegirana kasta bili su ondašnji borci - "drugovi". Ulazili su u Kopački rit i druge dijelove beljskoga lovišta kada su htjeli, lovili su sve što im je došlo pod pušku, na udicu ili u mrežu. Danas je teško objektivno objasniti sve motive koji su doveli do izdvajanja šuma i lovišta iz sustava "Belja". Razloge i objašnjenja imao je LŠG "Jelen" ("Jelen", Jubilarno izdanje u povodu 25 godina rada LŠG "Jelen". 1977). "Do izdvajanja šumskoga kompleksa iz sastava "Belja" došlo je uslijed neravnopravnog položaja šumarstva i lovstva u odnosu na poljoprivredu. U cilju podmirenja velikih rashoda u poljoprivrednoj proizvodnji vršila se neracionalna i prekomjerna sječa i iskorištavanje šumskog fonda, istovremeno za obnovu šuma i razvoj lovstva davala su se neznatna sredstva stoje dovelo do pojave velikih površina bez šume... nije se poklanjala pažnja uređenju lovnih terena i objekata dok se s fondom divljači nije organizirano gospodarilo." Da lije zaista bio u pitanju nemar čelnih ljudi PIK-a "Belje", određeno nerazumjevanje i neshvaćanje vrijednosti šuma, divljači, ili su postojali neki drugi razlozi? U svakom slučaju oni koji su pokrenuli proces za izdvajanjem lovišta i šuma iz sustava "Belja", danas nisu živi, ili ako jesu, nemaju prilike da o tome govore, ili neće s razlogom. Od do godine raznim odlukama, rješenjima i si. državno-pravnim aktima Vlada Narodne Republike Hrvatske i Vlada Federativne Narodne Republike Jugoslavije odvajaju i spajaju šumska gospodarstva i njihove dijelove u jedinstveno lovno-šumsko područje, tako da će do kraja listopada dozrijeti trenutak za osnivanje Uprave saveznih lovišta "Jelen" - Beograd* 2 ", samostalnoga poduzeća, koje će godine dobiti naziv Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen". U to vrijeme PIK "Belje" zalagao se za isušivanje Kopačkoga rita; predlagala se sječa šuma Haljevo i Kozarac (Koha) s ciljem dobijanja novih poljorpivrednih oranica. Po jednom francuskom projektu hidromelioracija iz prošloga stoljeća, trasa glavnoga nasipa trebala je ići neposredno uz obalu Dunava i Drave. Daje kojim slučajem došlo do realizacije projekta, danas gotovo i ne bi bilo Kopačkoga rita. Na jednom sastanku s čelnicima "Belja", Josip Broz* 2 ''je predložio modernizaciju poljodjelstva, uvođenje suvremene tehnologije u proizvodnju ratarskih kultura, modernizaciju strojnoga parka i si., umjesto isušivanja Kopačkoga rita i uklanjanja šuma Haljevo i Kozarac. Sasvim sigurno daje u svemu tome postojao i osobni interes Josipa Broza i njegovih čelnih ljudi ondašnjega političkog etablissementa. Ustalom osobni interes lovca koji je u jednom trenutku povijesti bio usmjeren težnji osnivanja velikoga lovišta zbog ugode i zadovoljstva malobrojnih, odabranih iz svjetskog i domaćeg "Jet-Seta", doveo je do učinkovite zaštite današnjega Kopačkog rita. Nastavljajući tradiciju europskoga lovstva, kojega su začetnici mađarsko-tešenski Habsburzi, LŠG "Jelen" je nažalost, unatoč proklamiranom bratstvu i jedinstvu svih južnih Slavena, provodio određenu pro-srpsku politiku, favorizirajući sve stoje dolazilo iz Srbije i Beograda, a na štetu ostalih naroda i narodnosti bivše Jugoslavije. Veći dio visoko obrazovnog osoblja "Jelen" dolazio je s beograskog Sveučilišta. Malo je bilo * :7 Ertzhcrzog Albrecht deklarierte nich nur grosse Teile der Herschaft Bellyc Naturschutzgebiete, sonder verlieh auf seinem entschiedenen Wunsche Ausdruck, an dieser Stelle eine biologische Forschungsstatiton zu errichtet * lx U prosincu godine beljske šume i lovište preuzima Direkcija šuma u Somboru (Vojvodina). Rješenjem Ministarstva poljoprivrede FNR Jugoslavije (od ) ponovno se vraćaju "Bclju". Na temelju tog rješenja Glavna uprava državnoga dobra "Belje" osniva šumsko odjeljenje koje upravlja šumama i lovištem do , kada je osnovano Šumsko gospodarstvo "Košutnjak", kao samostalna poslovna jedinica u sastavu "Belja". Slijedi Rješenje Vlade FNRJ br. IV-0444 od , kojim se Savezna lovišta pri Savjetu za poljoprivredu i šumarstvo prenose na Vladu FNRJ, zatim nekako u isto vrijeme Generalni sekretar Vlade FNRJ odlukom br. IV-521/52 od predaje Vladi NR Srbije dio iločkog lovišta "Srijemski borac", koji se nalazi na teritoriju NR Srbije, dok je sva ostala lovišta zadržao u Predsjedništvu Vlade FNRJ u Upravi saveznih lovišta. Zatim Vlada NR Hrvatske Rješenjem POV 287/52 od prenosi na Vladu FNRJ: Poljoprivredno dobro "Zlatna Greda" (Kneževi Vinogradi), Preduzeće za ribolov i preradu ribe "Dunav" u Apatinu, sa svim ribolovnim vodama osim Stare Drave (Biljski rit - Dravica) i dunavca na Puškašu, Šumsko gospodarstvo "Košutnjak" (Bilje) osim šuma Šarkanj, Busiklica, Haljevo, Biljski rit i pilane u Kneževu. Vlada FNRJ Rješenjem br. 1V-2590 od proglašava Upravu saveznih lovišta - Beograd privrednom ustanovom sa samostalnim poslovanjem. Slijedi, Rješenje Saveznog izvršnog vijeća (SIV) br. 431 od , kojim se ukida spomenuta Uprava saveznih lovišta i osniva Uprava uzgajališta divljači "Jelen"-Bcograd sa samostalnim financiranjem. Tek godine Rješenjem SIV-a R. p. br. 295 od Uprava uzgajališta divljači "Jelen" mijenja naziv u Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen"-Beograd. *-" Josip Broz, političar, predsjednik SR Jugoslavije od g. 253

52 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski lisl br. 5 6, CXXII (1998), Slika 5. Lovački dvorac "Köriserdö" ("Jasenak"), od "Tikvcš" u kojem je živjela obitelj Fridricha. Izgrađen je u drugoj polovici 19. stoljeća. hrvatskih znanstvenika koji su imali pristup lovištu LŠG "Jelena". Trend političkog izolacionizma prema svemu što je Hrvatsko zadržao se sve do Domovinskoga rata 1991/92., kada je dio uposlenih javno stao na stranu velikosrpske politike, uzeo oružje i protjerao iz Baranje gotovo sve Hrvate, Mađare, djelatnike lovstva i zaštite prirode. Istovremeno s osnivanjem Operativno-naučnog centra (ONC-a 16. travnja 1961.) u Bilju, odnosno Operativno-naučnog instituta "Dr. Ilija Đuričić", započela je manja suradnja sa znanstvenim institucijama iz Zagreba, Ljubljane i inozemstva. Jedan od prvih poznatijih ornitologa koji su posjetili Kopački rit nakon osnivanja Uprave uzgajališta divljači "Jelen" (U.U.D. "Jelen"), bio je bračni par Rucner (Drago i Renata). Na zamolbu Odjela za zaštitu prirode Konzervatorskoga zavoda iz Zagreba, boravili su prvi puta na području Kopačkog rita od 15. do 17. lipnja godine. Tamo su upoznali Josipa Majica, poznavatelja ptica i područja, kojega će kasnije obučiti vještini prepariranja životinja i uputiti ga osnovama prikupljanja znanstvenoga materijala. Tijekom idućih 17 godina, Majić će izraditi stotinjak dermoplastičkih preparata ptica i sisavaca, sakupiti veći broj ptičjih jaja, jelenskih rogova, lubanja i zubi divljih svinja, lisica, divljih mačaka, lovačko oružje, mreže, udice i drugi ribolovni pribor za budući Prirodoslovni muzej u selu Kopačevu.* 3 " Drago i Renata Rucner obavljali su terenska istraživanjajoš i ( ), ( ) i ( ). U dva navrata bili su gosti U.U.D. Slika 6. Oznaka Mađarskoga narodnoga muzeja nađena je u obrambenom jarku dvorca u Bilju. Na emajliranom limu bio je natpis: Magyar Nemzcti Muzeum, Albrccht Kir. Herceg, Biologiai Allomasa, Bellyc - Baranya "Jelen" s kojim su sklopili ugovor o znanstvenoj suradnji, a rezultat toga su vrijedni radovi, posebice "Prilog poznavanju ornitofaune Kopačkog rita i okolice u Baranji". Taj je rad nastavak opisivanja i popisivanja ptica koji je započeo Pfennigberger, Mojsisovics, Rössler, a kasnije nastavili neki drugi istraživači. Rucnerovim izvješćem o Kopačkom ritu, koji je podnio Odjelu za zaštitu prirode, potaknut je proces* 31 provođenja zakonske zaštite cijeloga područja, iako je u to vrijeme svaka misao i prijedlog kojim bi se od "Jelena" oduzelo dio lovišta i stavilo ga pod nadzor Odjela za zaštitu prirode Konzervatorskog zavoda, bio ravno herezi. Takvi prijedlozi, i to još od strane Zagreba, nisu dobro došli, stoga su svi posjetitelji, istraživači, profesori i voditelji studentskih ekskurzija bili na oprezu prilikom iznošenja svojih stavova o zaštiti prirode ovoga područja. Taj oprez vidljiv je i u radovima prof. M a t o - ničkina, Pavletića i drugih (1964.). Uostalom, ideja o upravljanju prirodom koju su zastupali u "Jelenu", pokazala se kasnije kao jedinom mogućom i realnom za to područje. Rezolutni zagovornik zakonske zaštite prirode Kopačkoga rita bila je Zvjezdica M i k u 1 i ć *' 2 (1965), koja je po službenoj dužnosti od početkka pratila tijek pregovora između LSG "Jelen" i Republičkog zavoda za *'" Iz političkih i drugih razloga Majica su godine nakon smjenjivanja direktora LŠG "Jelen" Adalberta Tićaka i postavljanja novog direktora, doslovce protjerali iz "Jelena". Uz podršku nekih ljudi našao je provizorni smještaj za zbirku u Društvenom domu u selu Kopačevu, gdje je kasnije osnovan "Zoološki muzej Baranje".. *" Citat iz izvješća Rucnerovih:... "Na temelju svih ovdje iznesenih podataka potpuno je jasno da Kopački rit s okolnim močvarama i šumama predstavlja vanredno zanimljivo područje kojem bi u smislu zaštite trebalo posvetiti veliku pažnju Dosadašnjim istraživanjima ptica u Kopačkom ritu i okolici dovoljno je dokazano da to područje zavređuje maksimalnu zaštitu jer to je u smislu suvremene biološke nauke važan naučni objekt". (R.Z.Z.P., 1966.) * 32 Zvjezdica Mikulić (citat)... Zaštita Kopačkoga rita je nužna, a djelomično se sprovodi, jer su korisnici toga područja svjesni njegove vrijednosti; ipak zaštita još nije formalno provedena iako je Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu poduzeo sve stoje potrebno. 254

53 D. Geiz: ZAŠTITA PRIRODE BEUSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXX11 (1998), 'Mi.rt*"* Slika 7. Zgrada Mjesnog odbora u selu Kopačevi! u kojoj se od god. nalazila lovačko-zoološka zbirka preparata životinja sakupljenih sa područja Kopačkoga rita. zaštitu prirode i drugih sudionika u provedbi zakonske zaštite Kopačkoga rita. Intenzivni pregovori odvijali su se od 1957 do godine. Osim LŠG "Jelena" i Konzervatorskog zavoda NR Hrvatske, uključenje bio Sabor NR Hrvatske, Izvršno vijeće i njegovi organi uprave* 3 ' i drugi. LSG "Jelen" je godine predložio osnivanje Nacionalnog parka "Moša Pijade". Prijedlog je uručio Zavod za zaštitu prirode R. Srbije Kabinetu Predsjednika Republike, s čim se nije složio Konzervatorski zavod.* 34 U godini Zavod za zaštitu prirode Hrvatske uz potporu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) ponovno aktualizira postupak zakonske zaštite Kopačkog rita, uz zahtjev za osnivanjem biološke stani ce (Getz, 1973). Za biološku stanicu pokazale su veliko zanimanje mnoge poznate znanstvene ustanove u Hrvatskoj.* 3 ' Istovremeno od Savjeta za znanstveni rad Hrvatske zatražena su sredstva za istraživačke projekte. U međuvremenu "Jelen" nastoji dobiti na vremenu, pa Izvršnom vijeću i Zavodu za zaštitu prirode šalje poznate dokumente o nenadležnosti Hrvatske nad ovim područjem (vidi napomenu pod * 2X ). Osnivanju (Hrvatske) biološke stanice oponiraju osnivanjem Operativno-naučnog instituta "Dr. Ilija Đuričić" u Bilju (ONI)* 3 ", u kojem je u to vrijeme već radilo 32 uposleni- ABERTINA A MAGYAR NEMZETI MUZEUM, ALBRECHT KIR. HERCEG BIOLOGIA1 ALLOMASANAK KIADVANYAI. VERÖFFENTLICHUNGEN AUS DER ERYHERYOG ALBRECHT BIOLO GISCHEN STATION DES UNGARISCHEN NATIONAL-MUSEUMS 1 VOL. I ] 9 PHOTO. HOMONNAY KIADJA A MAGYAR NEMZETI MUZEUM, ALBRECHT KIR. HERCEG, BIOLOGIA1 ALLOMASA: BELLYE SZERKESZTIK HOMONNAY NANDOR ES SZEKESSY VILMOS Slika.8. Preslik naslova Biološke stanice "Albertina" ka, od toga 18 na različitim znanstvenim temama (ukupno 41). Bilo je dosta vanjskih suradnika iz drugih znanstvenih kuća i sveučilišta.* 37 Od ukupno osam brojeva Posebnog izdanja "Jelen" koji je izlazio od 1964 do 1969., objavljeno je 57 znanstvenih radova ("Jelen", jubilarno izdanje, 1972.): 1 iz klimatologije, 1 iz opće ekologije, 4 iz pedologije, 1 iz hidroekologije, 2 iz fitocenologije, 4 iz entomologije, 3 iz fiziologije životinja, 5 iz ornitologije, 1 iz genetike, 10 iz šumarstva, 21 iz lovstva, 1 iz medicine rada, 2 iz ekonomije, 1 iz turizma. Paralelno je izlazio bilten "Jelen". Od 1958do godine tiskano je 44 (?) brojeva biltena. Nakon prestanka izlaženja biltena, od godine tiska se Informativni list* 3s, u kojem su se povre- * " U pregovore oko proglašenja Kopačkog rita zaštićenim objektom prirode bili su uključeni: Sekretarijat za poljoprivredu, Uprava za ribarstvo. Sekretarijat za šumarstvo, Uprava za vodoprivredu, kasnije Institut za slatkovodno ribarstvo, Kotar Osijek i drugi. * u Uz obrazloženje: "s obzirom na izraženo privredno značenje Kopačkog rita pogoduje kategorija upravljanog prirodnog rezervata u kojem se mogu dozvoliti izvjesni zahvati (ribolov, lov)". * ls Institut za biologiju i Institut za botaniku, Institut za šumarstvo i lovna istraživanja. Institut za slatkovodno ribarstvo, Hrvatski narodni zoološki muzej, svi iz Zagreba. * '" O osnivanju Operativno-naučnog centra (ONC) i kasnije Operativno-naučnog instituta "Dr. Ilija Đuričić iz Bilja (ONI) postoje dosta oprečna mišljenja. Dok neki tvrde da je osnivanjem ONI-a "Jelen" pokušao otkloniti opasnost od osnivanja biološke (Hrvatske) stanice i infiltracije hrvatskih znanstvenih institucija na ovo područje, drugi su mišljenja daje ONI bio utočište suvišnih djelatnika s fakultetskom i srednjoškolskom naobrazbom kojih je u jednom trenutku bilo previše zbog pogrešne kadrovske politike. *' S LŠG "Jelen" (ONI-jem) surađivao je: Zavod za ornitologiju iz Zagreba. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka, Šumarski fakultet iz Zagreba i Beograda, Pedagoški fakultet iz Osijeka, Veteri narski fakultet iz Beograda, Prirodoslovno-matematički fakultet iz Beograda i mnogi drugi. *" Puni naslov: Informativni list radnika osnovnih organizacija udruženih u LŠG "Jelen"-Beograd. 255

54 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BKL.ISKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. S 6. CXX1I (1998), meno našli i napisi iz zaštite prirode. Informativni list prestaje izlaziti godine pred početak Srbo-četničke agresije na Hrvatsku. LŠG "Jelen" bio je producent desetak kratkometražnih znanstveno-popularnih filmova snimljenih u tehnici suvremenog igranog filma (35 mm). Neki od tih filmova nagrađeni su na međunarodnim festivalima kratkometražnih znanstveno-popularnih filmova.*' 9 ONI je prestao s radom godine zbog pomanjkanja financijskih sredstava no postojali su i drugi razlozi.* 4 " Prijetila je opasnost da Kopački rit ostane bez uposlenih koji su se brinuli za provođenje mjera zaštite i istraživački rad, stoga sumatoničkim, Pavletič i Getz pokušali potaknuti osnivanje nove biološke stanice uz pomoć i sredstva Kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora, Instituta "Ruder Bošković", Biološkog instituta Sveučilišta i drugih, koji su od ranije pokazivali interes za ovo područje i njegovu problematiku. Većina od njih kojima su upućene zamolbe podržalo je ideju osnivanja biološke stanice, no do realizacije nije nikada došlo. U "Jelenu" su bili mišljenja* 41 da takva biološka stanica nije potrebna, jer je područje "pokriveno" brojnim znanstvenim temama koje se tiču zaštite prirode. Godine Ukazom Sabora Republike Hrvatske, Kopački rit je postao Upravljani prirodni rezervat. Kopačko jezero, Bijelo jezero, Sarvaš bara, Isinj bara, Kan bara, Nađhat, Mali Bajar, Hulovo i sve ostale neimenovane bare i "jezera", "grede" prema ušću Drave postaju "uže" područje, a dunavsko zaobalje sjeverno od Vemeljskog dunavca do starog riječnog pristaništa na Kazuku, "šire" područje. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti prirode u godini "uže" područje preimenovano je u Specijalni zoološki rezervat, a "šire" u Park prirode "Kopački rit". Samo proglašenje prošlo je u "Jelenu" dosta mirno. Prvih godina nakon proglašenja i dalje se lovilo na Kopačkom jezeru. Za goste lovce iz Italije postavljene su čeke (Getz, 1973). Revoltiran ovakvim ponašanjem lovaca, Getz je pismeno upozorio Republički zavod za zaštitu prirode i zatražio inspekcijsku kontrolu zbog čega je došao u sukob s čelnicima u "Jelenu". SLUŽBENI LIST SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE ZAKON o proglašenju poplavnog područja Kopački rit upravljanim prirodnim rezervatom Članak 1. Poplavno područje Kopački rit proglašava se upravljanim prirodnim rezervatom (u daljnjem tekstu: rezervat). Članak 2. Rezervat obuhvaća poplavno područje sjeveroistočno od Osijeka koje je omeđeno rijekom Dravom od ušća do trase nasipa iz godine, tim nasipom uz selo Kopačevo do kote 87, praveum do lugarnice "Čošak šuma", kanalom Čarna uz Tikveš, zapadnim rubom šume do lovačkog dvorca, pravcem na rijeku Dunav i Dunavom do ušća Drave. Točne granice rezervata utvrdit će Izvršno vijeće Sabora ili organ koji ono odredi. U rezervatu postoji uže područje. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama". Slika 9. Prcslik naslovne stranice Narodnih novina u kojima je Kopački rit obznanjen Upravljanim prirodnim rezervatom. *"' Osim "Poslijednjc oaze" u kooperaciji s "Avala" filmom i drugim filmskim kućama snimljeni su: "Beljski jelen", "Divlja plovka", "Kopačevsko jezero", "Apatinsko ribarstvo", "Embrion", "Fazan", "Vidrica", "Informativni film "Jelen", "Pas tragač". *"" Stvarni razlog ukinuća ONI-a bila je smjena dotadašnjeg rukovodstva LŠG "Jelen". Novo rukovodstvo odlučilo je rasformirati ONI zbog "niskih osobnih primanja" radnika. Inventar Instituta je djelomično prodan a djelomično podijeljen zainteresiranima. * 41 Zvanično, zajavnost novo čelništvo "Jelena" nije imalo ništa protiv biološke stanice ukoliko bi netko drugi, a ne "Jelen" osigurao sredstva za njen rad. Razlozi su bili drugi; (opravdano) se pretpostavljalo da bi takova bio-stanica u budućnosti mogla biti kočnica planovima, gospodarskim osnovama, programima LSG "Jelen" u iskorištavanju prirodnih resursa područja. 256

55 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BHLJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski listbr. 5-6, CXXII (1998) Iz toga vremena je zanimljivo izvješće Getza (dopis iz 1968.), koje oslikava tadašnji stav LŠG "Jelen" prema Zakonu, Zagrebu i njegovim znanstvenim institucijama. Izvješće je upućeno Republičkom zavodu za zaštitu prirode i Institutu za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, a u njemu je opisan slučaj protjerivanja Vladimira Pfeiffera* 42 poznatog zaštitnika prirode i ptica s područja Kopačkoga rita. Pfeiffer je namjeravao hvatati i prstenovati ptice u svezi s jednim višegodišnjim projektom Renate i Drage Rucnera, što je samo djelomično obavljeno, jer je po nalogu direktora "Jelena" morao prekinuti posao, napustiti Kopački rit i Baranju. U razdoblju od 1967 do godine, područje Zoorezervata i Parka prirode bilo je pod neprekidnim pritiskom zvjerokradica, sakupljača životinja za zoološke vrtove (Getz, 1972), ribokradica (udičara i "mrežara") (Getz, 1973). No, najveća je opasnost prijetila od (i još i danas nije otklonjena) od vodograđevnih radova* 43 (Getz, 1990), na obrambenim nasipima, koji su u spomenutom razdoblju i u prošlosti izazivali najveće štete i promjene u ekosustavu, ugrozivši njegov životinjski svijet posebice ptice močvarice. Također nije otklonjena opasnost od izgradnje vodne stepenice "Osijek" na 30 r.km, kao i novoga Osijeka na lijevoj obali Drave, zbog kojih će biti prekinut ekološki kontinuitet dunavsko-dravskog zaobalja te povećan pritisak civilizacije na rubnim dijelovima Zoorezervata (Getz, 1988). Nakon prestanka rada ONI-a u Bilju, mnogi znanstvenici nastavljaju započeta istraživanja u okviru Pedagoškog, Tehnološko-prehrambenog, Poljoprivrednog i drugih fakulteta i sveučilišta u bivšoj Jugoslaviji i sada Hrvatskoj. Nažalost, mnogi su se prestali baviti istraživačkim radom. Istraživanjima faune i flore Kopačkoga rita i njihovom zaštitom bavi se danas oko pedesetak istraživača, koji povremeno objavljaju svoje radove u domaćim, i u inozemnim znanstvenim časopisima. Područja njihovih istraživanja su različita. Tako npr. mikrobe slatkih voda istražuje: Živanović, Kalinović,Todorović, Stilinović; više i niže biljne zajednice: Topić, Rauš,Gucunski, ekologijom slatkovodnih ekosustava (limnologijom) bave se: G u c u n - ski, Mihalj ević, Horvatić, Cesar, Mišetić, Popović J., Surmanović, Seleši, Brajović, Čačić; oblice {Nematoda) istražuje: Vidaković, Šamota, Ivezić, Raspudić, Milaković, Popadić; maločetinjašc (Oligochaeta): Jelić; pijavice (Hirudinea): Mikuska J., dvokrilce (Diptera): Merdić, Mikuska J., griziicc (Psocoptera): Kalinović, Günther, ribu (Pisces): Mikuska J., Popović J.,ptice (Aves): Getz,Mikuska J., Mikuska T.,Lakatoš,Ham,Ouweneel, Robert D. i B. Moen; male sisavce (Micromammalia): Mikuska J., Vuković; sisavce - lovna divljač: Brna,Nikolandić, Manojlović, Urošević; problematikom zaštite prirode bave se: Mikulić, Getz, Mikuska J. Jedan dio istraživača bivšeg LSG "Jelen" i Uprave šuma Osijek nastavio je započeta istraživanja pri Znanstvenoj jedinici "Bilje" (Centar za znanstvena istraživanja u lovstvu), koja je osnovana 19. travnja godine, uz financijsku potporu bivšeg LSG "Jelen" i kasnije od 1. siječnja JP "Hrvatske šume" i Ministarstva znanosti, tehnologije, informatike iz Zagreba. Prestala je s radom godine, odlukom JP "Hrvatskih šuma" o pripajanju Šumarskom institutu u Jastrebarskom. Rad na ovoj temi zahtijevlo bi više vremena. Pri obradi teme poslužili smo se objavljenim radovima, poznatom povijesnom faktografijom, usmenim priopćenjima osoba koje su veći dio svoga života proveli u Baranji ili bili poslovno i na neki drugi način povezani s Kopačkim ritom. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Neke naše tvrdnje zasnivaju se na subjektivnoj procjeni i iskustvu sa suprotnom stranom, korisnicima lovišta i Kopačkog rita, a koji zbog svojih interesa nisu mogli podržati namjere zaštite prirode. Ovaj rad treba shvatiti i kao pokušaj povijesnog sučeljavanja politike, agrara, šumarstva i lovstva sa zašti- * 4: Institut za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za ornitologiju zatražio je odobrenje od Republičkog zavoda za zaštitu prirode i LŠG "Jelena" za hvatanje i prstenovanje ptiea. U zahtjevu je bilo naznačeno da će Vladimir Pfeiffer suradnik Instituta boraviti na području Kopačkoga rita tijekom studenoga godine, pa se moli za pomoć pri obilasku područja i nužnoj opremi za kretanje kroz rit (čamac, vesla itd.). Budući da LŠG "Jelen" nije odgovorio u zakonskom roku, smatralo se daje izostanak odgovora znak odobravanja. Istog mišljenja bio je Sime Mil et ić, ondašnji voditelj Zajedničkih službi u Bilju. Pfeiffer je zajedno sgetzom boravio na području Kopačkog rita od 15. do 28. studenog godine, kada je po nalogu direktora LŠG "Jelen" u pratnji lugara doslovce otjeran iz Kopačkoga rita i Baranje. U tom kratkom razdoblju, sa suvremenim japanskim mrežama uhvaćeno je 213 ptica od 35 vrsta. Kasnije dobijeni nalazi dopunili su neka saznanja o migraciji divljih pataka. * 45 Tako napr. zbog rekonstrukcije nasipa "Zmajevac-Kopačevo" (od ) na dionici kod Ribnjaka "Podunavlje", bile su zasipane prinasipne bare, okupljalište močvarica; nastalo je jezero "Rupa" koje je privuklo brojne ribokradice. Nadalje, zbog izgradnje dionice nasipa "Drava-Dunav" (od ) u dužini od 6,5 km bio je probijen (bagerom) hulovski prag, zbog čega je presušilo Kopačko jezero. Kasnije nakon pokušaja podizanja praga na kotu +0,80 m bagerskim nasipavanjem pijeskom iz Dunava, došlo je do opličavanja južnoga dijela Kopačkoga jezera. Propao je i pokušaj gradnje praga s fašinskim šibljcm i kamenom, koji je voda raznijela, stvorivši istovremeno veći liman koji je ugrozio staru (više od 100 godina) ribarsku kuću "Hulovo". Bilo je i drugih slučajeva. 257

56 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE 0E1JSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE 1 POS. ZOO RH/HRVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski lisl br. 5 6, CXXII (I99X) tom prirode, što nije jednostavno, pogotovo ako se motrenja zbivaju u rasponu od 200 godina. Nekome će se cijeli taj pokušaj i trud činiti nestvarnim; tražiti počela zaštite prirode u vremenu kada pojam zaštite prirode nije bio ni jezično definiran? O Kopačkom ritu i njegovim ekološkim osobitostima počelo se intenzivnije pisati od druge polovice 19. stoljeća, posebice nakon posjete Rudolfa von O e s t e r - reicha i njegovih prijatelja Brehma ihomeyera. Bio je to stanovit poticaj drugim istraživačima koji su svojim znanstvenim prilozima i priopćenjima upoznavali širu europsku javnost s ovim područjem. S današnjeg gledišta i ove vremenske udaljenosti, bilo bi nepravedno osuđivati bivše korisnike Beljskog lovišta i njegovog Dunavsko-Dravskog ugla. Subjektivnom procjenom koja se temelji na brojnim literaturnim podacima, znanstvenim izvješćima, putopisima i drugim materijalnim podacima koji neizravno podstiću potrebu zaštite prirode, pokušali smo naći vezu (pozitivnu ili negativnu) između korisnika Gospodarstva "Belja" i zaštite prirode. Saint-Germainskim ugovorom o miru i razgraničenju Habsburzi su izgubili veći dio beljskog Veleposjeda, no nakon njih, ako se tako može reći, ostale su lijepo odnjegovane šume, bogato lovište jelenske i druge divljači, zadovoljavajući broj orlova štekavaca (i drugih orlova), crnih roda, sokolova, više gnijezdilišta čaplji, žličarki i ibisa, te veliko Kopačko jezero puno slatkovodne ribe i sakupljalište brojnih vrsta ptica močvarica. Slično stanje ekosustava ostavili su Karađorđevići i nešto slabije LŠG "Jelen". Kolika je zapravo krivica bivših korisnika područja u svezi s izgradnjom dunavsko-dravskih nasipa i isušivanjem branjenog područja, a zbog kojih se katastrofalno promijenio (i dalje se mijenja) kopački ekosustav, teško je ustvrditi. I danas, kao i prije 200 godina, postojali su tzv. viši društveni (državni) interesi, kojima se nije moglo suprotstaviti nekim vlasničkim pravom, a još manje potreba- ma šumarstva, lovstva ili ljubavi prema prirodi. Eventualnim pomicanjem trase nasipa dalje od korita rijeka spašeno je što se u tom trenutku spasiti moglo. Za zaštitu Kopačkog rita u ovim današnjim granicama zaslužni su mnogi ljudi, različite narodnosti, vjeroispovjesti i staleške pripadnosti. Beljsko lovište je više od 200 godina okupljalište glasovitih ljudi iz kulturnog, društvenog i političkog vrha srednje Europe. Brojni prinčevi, vojvode, nadvojvode, kneževi i po koji car i kralj, suvereni, poslovni ljudi, - svi su oni svojom nazočnošću doprinijeli značaju i potrebi čuvanja toga prostora. Većina od njih bili su strastveni lovci. Posebne zasluge ima i Albrecht Habsburg, Tešcnski osnivač Biološke stanice "Albertina", kao i njezino znanstveno osoblje, zatim mnogi djelatnici Republičkog zavoda za zaštitu prirode (Mikulić Z.,Kamenarović M., Kevo R.), Instituta za šumarstvo i lovna istraživanja (Car Z.) Zavoda za ornitologiju, Operativno-naučnog instituta iz Bilja, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i drugih znanstvenih ustanova i institucija. Moguće je da će ovim zaključkom netko biti nezadovoljan i imati svoje viđenje problema. Dopuštamo da smo nenamjerno izostavili neke osobe ili imena institucija kojima nesumnjivo pripada veća zasluga u pogledu zaštite prirode nego što smo je istakli. U svakom slučaju ovaj je rad mali prilog u pokušaju sučeljavanja korisnika (vlasnika) ovoga područja sa zahtjevima zaštite prirode te prikaz povijesnih zbivanja u odnosu na zaštitu prirode od do godine. Oni koji će uskoro odlučivati o sudbini ovoga područja ne bi smjeli zaboravit, da jedna pogrešna odluka može znatno utjecati na budućnost ovoga prostora, i da su mnogi znani i neznani ljudi, različitih političkih uvjerenja, ugradili dio svoga života u želju da se to područje i cjelokupni ekosustav očuva za neko drugo vrijeme, u kojemu će biti više razumijevanja za zaštitu prirode. LITERATURA Crvcnčanin, M., Pinčir, S. (1965.): Problematika ribarstva Apatinskog plavnoga područja, Stručna tema, LŠG "Jelen" Apatin D i v i d 1, J. (1932.): Prvi puta na Belju, Lovački glasnik, God. XI, br. 1-2, Glasilo saveza lovačkih društava za Vojvodinu i kinološkog udruženja, pp , Novi Sad D i v i d 1, J. (1932.): Kraljevsko lovište "Belje", Lovački glasnik, God. XI, br. 1-2, Glasilo saveza lovačkih društava za Vojvodinu i kinološkoga udruženja, pp 1-8, Novi Sad Getz, D. (1997.): Vrijeme kada su košena gnijezda, "Hrvatske šume", br. 3/4, God. I, "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, pp 12-17, Zagreb Getz, D. (1973): Biološka stanica na području Kopačkog rezervata, Priroda, God. LXII, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, br. 7, pp , Zagreb Getz, D. (1973.): Lovne močvarice Kopačkog rezervata i šire okolice, Priroda, God. LXII, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, br. 4, pp , Zagreb 258

57 D. Geiz: ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5 6, CXXII (1998) Getz, D. (1972.): Zaštita rijetkih životinja i zoološki vrtovi, Priroda, God. LXI, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, br. 4, pp 33-37, Zagreb Getz, D. (1973.): Problemi sportskog ribolova u rezervatu "Kopački rit", Ribolov 5/72, Glasilo Saveza sportskih ribolovnih društava Hrvatske, Zagreb Getz, D. (1990.): Višestoljetni utjecaj čovjeka na prirodna staništa i opstanak brojnih vrsta kralješnjaka u Kopačkom ritu, Ekološki glasnik, 1-2, pp 50-57, Zagreb Getz,D. (1988.): Hidroelektrana Ne - šuma Da, Povodom najavljene izgradnje vodne stepenice na rijeci Dravi, Jelen 54, Informativni list radnika LŠG "Jelen" - Beograd, God. XIV, pp 14-15, Zagreb Getz, D. (1996.): Beljsko lovište jedno od najvrijednijih i najljepših lovišta u Hrvatskoj i Europi,Šumarski list br /96., God. CCX, pp , Zagreb Heiszler, V, Szakacs, M., Vörös,K. (1989.): Ein Photoalbum aus dem Hause Habsburg, Museum der Ungarischen Arbeiterbewegung, Budapest "Jelen", Informativni list radnika osnovnih organizacija udruženih u LŠG "Jelen"-Beograd, Jubilarno izdanje povodom 25 godina rada LŠG "Jelen" (1987): Baranjsko-Bačko lovno-šumsko područje - osnovni prirodni potencijali "Jelena" u prošlosti i danas, pp 7-9, Beograd "Jelen", Jubilarno izdanje povodom 20 godina rada LŠG "Jelen" (1972.): Pregled naučno-istraživačkih tema, pp Laszlo A. etal. (1971.): Namenverzeichnis der Vögel der Autonomen Provinz Vojvodina, mit einer Historischen Übersieh von Dr. Andras Keve, Larus, vol. 23, pp , Zagreb Karam an, I. (1968.): Osnovna obilježja imanja "Belje" i "Darda" u sastavu kasnofeudalnih, kapitalističkih zemljoposjeda na baranjsko-slavonskom tlu, od godine, Zbornik radova, Tri stoljeća "Belja", JAZU, Zavod za znanstveni rad, Posebno izdanje VIII, pp Maj storo vić, V (1988.): Obranbeni nasip "Zmajevac-Kopačevo" u Baranji, Građevinar, god. 40, br. 9, Časopis Saveza građevinskih inžinjera i tehničara SR Hrvatske, pp , Zagreb Marinović, M. (1932.): Iz predratne statistike lova na Državnom dobru "Belje", Lovački glasnik, god. XI, br. 1-2, pp 21-23, Glasilo saveza lovačkih društava za Vojvodinu i kinološkoga udruženja, Novi Sad Matoničkin, P., Pavletić, Z. (1964.): Eldorado živoga svijeta na ušću rijeke Drave, Priroda, god. LI, br. 2, pp 45-47, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb Mikulić, Z. (1965.): Kopački rit - naš najveći prirodni zoološki vrt, Priroda, god. LII,br. 2,41-43, časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb Mojsisovics,A. (1883.): Zur Fauna von Bellye und Darda, Mitteilugen des naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark, 4-17 Mojsisovics, A. (1884.): Excursion im Bacs - Bodroger und Baranyvar Comitate im Sommer, 1-19 Mojsisovics,A. (1884.): Erste Nachtrag zur Ornis von Bellye und Darda, Separatabdruck aus den Mitteilungen das naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark 1-11 Mojsisovics, A. (1884.): Bericht über eine Reise nach Südungarn und Slavonien im Frühajahr 1884., Separat-Abdruck aus des Mitteilungen des naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark 1-72 Mojsisovics,A. (1885.): Die Vögel des Draueckes und der angrenzenden Gebiete, Ornithologische Jahrbuch, vol. 6, pp Mojsisovics, A. (1886.): Biologische und Faunistische Beobachtungen über Vögel und Säugethiere Südungarns und Slavonien in den Jahren und 1885., zugleich ein II Nachtrag zur Ornis von Bellye und Darda, Mitteilungen des naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark, pp 1-97 Mojsisovics, A. (1887.): Über einige selternere Erscheinungen in der Vogel - Fauna Oesterreich - Ungarns, Ein Vortrag Gehalten in der Versammlung des naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark am 17. April 1886., Mitteilungen des naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark, 1-15 Mojsisovics,A. (1889.): Zoogeografische Notizen über Süd - Ungarn aus den Jahren zu zugleich ein III Nachtrag zur Fauna von Bellye und Darda, Mitteilungen des naturwissenschaftlichen Vereines für Steiermark, 1-37 Novaković, S. (1986.): Dražvno dobro "Belje" od do godine, Zbornik radova, Tri stoljeća "Belja", JAZU, Zavod za znanstveni rad, Posebno izdanje VIII, pp Payr, J. (1824.): Opis Vlastelinstva "Belje" iz godine, prijevod, I. Horvat, Zagreb Rajzci, P. (1986.): Pravno ustrojstvo i funkcioniranje Darđanskog i Beljskog Vlastelinstva od nastanka do godine, Zbornik radova, Tri stoljeća Belja, JAZU, Zavod za znanstveni rad, Posebno izdanje VIII, pp

58 D. Getz: ZAŠTITA PRIRODE BELJSKOGA LOVIŠTA (PARKA PRIRODE I POS. ZOO REZERVATA "KOPAČKI RIT") Šumarski list br. 5-6, CXXII (1998), Republički zavod za zaštitu prirode (1966.): Elaborat o potrebi zaštite Kopačkog rita, Zagreb Rössler, E. (1899.): Motrenjepticauosječkoj okolici u godinama i 1898., Glasnik hrvatskoga naravoslovnog društva, God. XI, pp 1-7, Zagreb Rössler, E. (1898.): Motrenjepticauosječkoj okolici u godini Glasnik hrvatskoga naravoslovnog društva, God. X, pp 35-50, Zagreb Rössler, E. (1901.): Motrenjepticauosječkoj okolici u godinama i 1900., Glasnik hrvatskoga naravoslovnog društva, God. XII, pp 68-85, Zagreb Rössler, E. (1908.): Das Riedmuseum von Bellye, Aquila, Separatabdruck aus dem XV Bande, Ungarische Ornithologische Centrale, 1-17, Budapest Rucner, D. (I960.): Prilog poznavanju ornitofaune Kopačkog rita i okolice u Baranji, Larus 14, Godišnjak odjela za ornitologiju, Institut za biologiju Sveučilišta u Zagrebu, pp Rudolf von Oesterreich, Homeyer, E., Brehm, A. (1879.): Zwelf Frühlingstage an der mittlem Donau, Journal für Ornithologie 145(27)1-83 Rudolf von Oesterreich, (1887.): Jagden und Beobachtungen, Buch, K.k. Hof- und Kammerbuch-händler Sr. K. und K. Hoheit das durchlauchtigsten Kronprinz Erzherzog Rudolf, Wien, Sulentić, F. (1988.): Na šumarskim i lovačkim stazama, Državnici kao lovci, novele, pp , Slavonski Brod Szeczeny,Z. (1995.): Bellye,Horvatorszagj Magyasrsag, II Evfolyam, szam 9-12, Budapest Yaradi, E. (1896.): Baranya- Multja es jelene, knjiga I, Pecs SUMMARY: Belje, a well-known hunting area in the region of Baranja, the northeastern part of the Republic of Croatia, encompasses a Nature park and a special zoological reserve of Kopački Rit. It took over two centuries to legally proclaim the greater part of Belje protected nature areas. The time until the proclamation stretched between about the second half of 18th until the second half of 20th centuries (1954), at which time the procedure of proclaiming Kopački Rit a managed nature reserve (1967) was made faster. This period of time is associated with the names of famous researchers, travelogue writers, animal collectors, and journalists, such as Rudolf Oesterreich, A. Brehm, E.F. Homeyer, A. Mojsisovics, E. Roessler, J. Phennigberger, J. Dividl, M. Marinović, Z. Szecseny, Albrecht Habsburg-Teschensky, and many other who drew attention of the European public, scientific circles and hunters with their works, travelogues, scientific papers and reports. At the time of intensified procedures for the proclamation of Kopački Rit a protected nature area, among the users were the Hunting and Forestry Management "Jelen", the Croatian Parliament, the Executive Council of the Republic of Croatia, the Republic Institute for Nature Protection from Zagreb, Zagreb university, and a number of scientific institutes. Valuable contribution were additional efforts for legal protection of Kopački Rit by Drago and Renata Rucner, Zvjezdica Mikulič, Zvonko Car, Marinka Kamenarović, Ratko Keve and others. 260

59 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA O PAŠI, ŽIRENJU I BRSTU 1 U "Šumarskom listu" br. 3-4/1998. u rubrici "Izazovi i suprotstavljanja" objavljenje članak "O paši, žirenju i brstu u šumama; za ili protiv?" Cijenjeni kolega Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. u navedenom članku kritički se osvrnuo na Plan korištenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke, iznio svoja razmišljanja i pozvao na dobronamjernu, javnu i stručnu raspravu o ovoj temi. U članku su, igrom slučaja, prezentirani i netočni podaci, koji kod čitateljstva stvaraju krivu sliku o rješenjima koja su u Planu ponuđena. Iako sam rukovodio poslovima na izradi navedenog Plana, ponukan sam pojasniti okolnosti njegovoga nastanka, odredbe i stručnu utemeljenost. Plan korištenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke izradila je Služba za uređivanje šuma u suradnji s Odjelima za uređivanje šuma i Šumarijama. Citirani dopis Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, bio je samo poticaj, ali ne i jedini razlog njegove izrade. Izrada "Plana korištenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke" jedna je od obveza "Hrvatskih šuma" p. o. Zagreb, koja, između ostalog, slijedi iz "Programa razvoja ( god.). Kolega Starčević citirao je dijelove navedenog Programa s kojima sam, također, u cijelosti suglasan. Međutim, promaklo mu je spomenuti poglavlje 5.5. Sporedni šumski proizvodi (str. 114). Zbog nedostatka prostora neću citirati cijelo poglavlje već samo dio koji glasi: "Da bi korištenje sporednih šumskih proizvoda bilo u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom područja JP "Hrvatske šume " učinit će sljedeće: snimiti stanje korištenja sporednih šumskih proizvoda po upravama šuma, iskazati mogućnosti korištenja sporednih proizvoda po vrstama (plodine, ljekovito bilje, gljive, humus, mahovine, pijesak, šljunak, kamen, smolarenje, pašarenje, žirenje, brst i dr.), izraditi opći akt kojim će se regulirati korištenje sporednih šumskih proizvoda, izraditi programe za povećanje proizvodnje tržišno atraktivnih sporednih šumskih proizvoda, izučiti mogućnost uključivanja privatnog poduzetništva u proizvodnju i korištenje sporednih šumskih proizvoda, ŠUMAMA; ZA ILI PROTIV? surađivati sa općinskim skupštinama i županijama oko donošenja sličnih akata i programa za privatne šume. " Citirani tekst ujedno je i odgovor na drugo pitanje cijenjenog kolege Starčevića. Kod izrade elaborata uzete su u obzir odredbe Zakona o šumama, Zakona o lovu, Zakona o zaštiti prirode, Pravilnika o uređivanju šuma, Pravilnika o korištenju sporednih šumskih proizvoda i Sumskogospodarske osnove područja te propisi osnova gospodarenja i programa za gospodarenje šumama. Isto tako, pri njegovoj izradi koristili smo više znanstvenih i stručnih radova iz ovog područja. Planom je precizno definirano sljedeće: lokacije koje su predviđene za neki od načina korištenja (žirenje, ispaša, brst). Za svaku od predviđenih lokacija navedena je površina, gospodarska jedinica, odsjek, uređajni razred, dob sastojine i predviđeni način korištenja. Neuređene površine prikazane su na priloženim kartama; razdoblje u godini tijekom kojega je dopušteno korištenje; maksimalni dopušteni intenzitet korištenja. Odlukom upravitelja Uprave šuma određuje se, ovisno o stanišnim prilikama, intenzitet korištenja za svaku pojedinu površinu. Maksimalni broj grla po jedinici površine određenje na temelju raspoloživih spoznaja iz tog područja (šumarski priručnik, rezultati istraživanja Vrdolj ak &Topić itopić &Šupe); uvjeti i način korištenja; način ustupanja površina na korištenje. Predviđeno je godišnje revidiranje i usklađivanje Plana. Kroz navedene odredbe nastojali smo "krasne misli" iz uvodnog dijela pretočiti u stvarnost. Vjerujemo da smo, makar dijelom, u tome i uspjeli. Pri razradi odredbi plana imali smo na umu i misao napisanu u članku "Korištenje degradiranih šumskih površina na kršu za potrebe stočarstva" (Vrdoljak & Topić, Šumarski list 1990), a u svezi s ulogom šumarskih stručnjaka u razvoju stočarske proizvodnje na degradiranom kršu: "Iz ovoga proizlazi da je zadatak šumarstva da na površinama namijenjenim stočarskoj proizvodnji kojima ono upravlja uspostavit takav način gospodarenja kojim će se sjedne strane osigurati što veća i kvalitetni- 261

60 ja proizvodnja stočne hrane, a s druge strane usmjeriti razvoj šumske vegetacije u pozitivnom pravcu, kako bi ona što bolje i potpunije ispunjavala svoje funkcije u zaštiti ekosustava. " Planom korištenja šuma i šumskih zemljišta za ispašu stoke ukupno je obuhvaćeno ,61 ha šuma i šumskih zemljišta od čega je više od 70% neobraslo proizvodno šumsko zemljište. Ispaša se, uglavnom, predviđa na čistinama koje se neće u dogledno vrijeme pošumljavati. Ovakav pristup zastupaju i Vrdoljak & Topić u članku "Korištenje degradiranih šumskih površina na kršu za potrebe stočarstva" (Šumarski list/ godina), gdje kažu: "Bilo bi sa stajališta nacionalne ekonomije neopravdano da prostrane degradirane površine koje neće u dogledno vrijeme biti privedene šumskoj proizvodnji ostanu neiskorištene, kada je na njima moguće proizvesti značajne količine mesa, mlijeka i vune. " Oko 85 % površina predviđenih za ispašu nalazi se u primorskom dijelu Države. U članku kolege Starčevića, vjerujem, pukom se zabunom navodi da su na području Uprava šuma Osijek i Našice Planom predviđene površine na kojima je dopušten brst koza. Istina je da smo na području Uprave šuma Osijek predvidjeli 3.897,85 ha za ispašu stoke. Radi se o neobraslom šumskom zemljištu, plantažama topola, panjačama vrba, močvarama te srednjodobnim sastojinama medunca, kitnjaka, bukve i graba. Planom je na području Uprave šuma Našice obuhvaćeno ukupno 8.803,96 ha. Glede načina korištenja, površine su razvrstane na sljedeći način: Žirenje ,88 ha; ispaša-7.099,82 ha; ispaša i žirenje - 466,26 ha. Radi se, ovisno o namjeni, o kitnjakovim, lužnjakovim i bukovim srednjodobnim sastojinama. Brst koza predviđen je samo na području Uprave šuma Split (Šumarije Metković, Drniš, Obrovac). Ukupna površina na kojoj je predviđen ovakav način korištenja iznosi ,74 ha. Radi se o neobraslom šumskom zemljištu ili o šikarama bjelograbića. Predviđen je maksimalni intenzitet korištenja površina za brst koza od 100 grla na 100 ha. Dopušteni broj grla za svaku lokaciju utvrđuje se temeljem stanja biljnog pokrova. Maksimalni dopušteni broj grla iznosi 50% od broja grla na najmanje opterećenoj plohi u istraživanjima Topić &Šupe (1996). Podatak o površini pašnjaka u Republici Hrvatskoj, koji se u članku navodi, temelji se na katastarskim podacima te ga treba temeljitije razmotriti. Naime, po katastarskom razvrstavanju katastarske čestice plodnog zemljišta razvrstavaju se na: oranice, vrtove, voćnjake, maslinike, vinograde, livade, pašnjake, šume i trstike. Postojeća katastarska podjela ne sadrži kategoriju naobraslo šumsko zemljište. Katastar neobraslo šumsko zemljište, uglavnom, tretira kao pašnjake. Ova tvrdnja može se potvrditi uvidom u podatke o šumskom fondu na stranici 230. Statističkog ljetopisa Ukupna površina šuma (stanje 31. prosinca 1996.) iznosi 2.085,942 ha. Ovaj podatak najbliži je ukupnoj obrasloj površini koja po Šumsko-gospodarskoj osnovi iznosi 2.078,289 ha. Usporedbom statističkih podataka i podataka o površinama šuma i šumskih zemljišta sadržanih u šumsko-gospodarskoj osnovi područja, može se zaključiti da "Hrvatske šume"'p. o. Zagreb gospodare s oko 323 tisuće hektara površina, koje u šumarskom smislu predstavljaju neobraslo proizvodno šumsko zemljište, a katastar ga tretira kao pašnjake. Točno je da se ogroman dio poljoprivrednih površina ne koristi na odgovarajući način. Međutim, većina naših seljaka, nisu nomadski stočari i razumljiva je njihova potreba da napasaju stoku u bližoj okolici naselja. Glede procesa razvoja privatnoga vlasništva, on većim dijelom nije obuhvaćao pašnjake, pa su oni pretežito ostali u zajedničkom vlasništvu, a nakon drugog svjetskog rata postali općenarodna, odnosno, državna imovina. Tako se dogodilo da najvećim dijelom površina pogodnih za ispašu, u primorskome dijelu Republike Hrvatske, gospodare "Hrvatske šume" p. o. Zagreb. Potpunu zakonsku zabranu korištenja šumskih površina ne bih u ovome trenutku smatrao opravdanom. Uz navedeno, protiv toga govore i sljedeći razlozi: mnoge obitelji (velik broj povratnika) u ovome trenutku nemaju uvjeta za moderniji i intenzivan uzgoj stoke. Razvojem i poboljšanjem ekonomskih prilika, potreba za ovim oblikom stočne proizvodnje bivat će sve manja; broj grla stoke u Republici Hrvatskoj u stalnom je opadanju; takva zakonska odredba bila bi teško provediva i rezultirala bi raznim drugim štetnim utjecajima na šumu. Člankom se kod čitateljstva stvara dojam da prije izrade i donošenja ovoga elaborata nije bilo ispaše na državnim šumskim površinama, te da njime "u vremenima tako rastućeg značenja općekorisnih funkcija šuma otvaramo vrata toliko ekstenzivnom stočarskom uzgoju". To, nažalost nije točno, - stoka se napasala unutar državnih šumskih površina i onda kada je to bilo posebnim zakonom zabranjeno. Bili smo svjedoci pravih na- 262

61 jezda nomadskih stočara iz Bosne i Hercegovine na naša polja i šumske površine. To lijepo ilustrira fotografija kojom je kolega Starčević opremio članak, nastala, pretpostavljam, u to vrijeme. Brigu o suzbijanju zaraznih bolesti i parazitnih oboljenja prepustimo stručnim veterinarskim službama. Sukladno odredbama Pravilnika o sporednim šumskim proizvodima u Planu je propisano da za stoku na ispaši vlasnik mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju. Plan korištenja šuma i šumskih zemljišta donio je Upravni odbor "Hrvatskih šuma" p. o. Zagreb na sjednici održanoj 23. prosinca godine. Mišljenja smo da će primjena njegovih odredbi značiti napredak u odnosu na stanje koje smo, kada se radi o korištenju šumskih površina za potrebe stočarstva, imali prije njegove izrade i donošenja. Otvoreni smo za razgovor o ovoj temi, i spremni prihvatiti sve prijedloge koji bi doprinijeli daljnjem napretku u rješavanju problematike korištenja šumskih površina za potrebe stočarstva. Ivica Milković, dipl. inž. šum. Ponoviti cu s Rubrika "Izazovi i suprotstavljanja" u našem stručnom glasilu, plodje mojih nastojanja da se stručno, slobodno i moralno razmišljanje suprotstavi okvirima naših šumarskih propisa i shvaćanja u onim dijelovima gdje su propisi ili naši pogledi pregaženi od vremena ili su u suprotnosti s razvojem šumarske i ekološke misli. Sigurno se s manje stresova, kroz život prolazi uz bezpogovorno izvršavanje naredbi i poštivanje propisa. Ova rubrika, s povratkom slobode, otvara prostor za slobodu iskazivanja osobnih ideja i pogleda te mogućnost njihovom suprotstavljanju. Zato, uvaženi kolega Milkoviću, ja se člankom o paši, žirenju i brstu u šumama, ne suprotstavljam Vama, već pojavi, koja je naslijeđe duboko urezano u naš mentalitet. Ja znam da Zakon o šumama, pa onda i svi propisi u njegovoj provedbi, nose sa sobom taj, usudio bih se reći, preživjeli odnos stoka - šuma (na nesreću ne samo to) pa sam digao svoj glas protiv. je; PROTIV! Kada bi samo kao država i struka malo više htjeli, mogli bismo barem prostornim planovima razgraničiti šumske površine od površina namijenjenih stoci ili poljoprivredi. Ovako smo svjedoci prisutnosti svinja i stoke u lužnjakovim sastojinama Posavine, s ogromnim štetama u pomlađivanju te "pustopašice" ovaca na našim otocima i brstu koza na Velebitu ili Biokovu, koji smo proglasili parkom prirode. Citirat ću samo jednu rečenicu iz mog članka u Šumarskom listu br. 3-4/1998. godine: "Kako ne bi bili isključivi u raspravi o problemu paše, žirenja i brsta u (državnim) šumama Hrvatske, sigurno je da uvijek postoje rješenja koja najmanje destabiliziraju šumske ekosustave, pa sve do socijalnih ili političkih potresa na razini Hrvatske ". I dodatak za kraj. U takva rješenja treba uložiti osim struke, ljubavi i morala, još i nešto više smjelosti. Tomislav Starčević, dipl. inž. šum. KNJIGE I ČASOPISI ČIJE JE 1 PRIRUČNIK ZA PREPOZNAVANJE O DJELO? TRAGOVA PREDATORA NA ŽRTVI Za štetu koju počini divljač odgovoran je ovlaštenik prava lova u lovištu u kojem ta divljač stalno živi... Štetu koju nanese zaštićena životinja dužna je nadoknaditi država. Ovim je odredbama pitanje naknade štete, kada se radi o divljači, odredio zakon o lovu (Narodne novine 10/1994.) odnosno Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine 30/1994.) kada je u pitanju zaštićena životinjska vrsta. Sam način i postupak utvrđivanja štete koju nanese divljač ili zaštićena životinja, posebno postupanje oštećenika, obavljanje očevida i postupanje stručne osobe koja provodi očevid (vještak) razrađen je posebnim Naputkom o postupku utvrđivanja štete koju nanese predator Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. U njemu je još istaknuto da utvrđivanje činjenica u svezi s nastalom štetom, posebno počinitelja štete, utvrđuje vještak koji za to postupanje ima ovlaštenje imenovane Državne uprave. 263

62 Kako je pitanje utvrđivanja pravog počinitelja štete, pesebice kad se radi o tri krupna predatora -vuku, risu i smedem medvjedu, čije tragove na žrtvi i oko nje možemo lako zamijeniti s tragovima drugih grabežljivaca, poput lisice, čaglja ili krupnog domaćeg psa, Upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine bila je glavna briga kako osposobiti stručne osobe koje obavljaju očevid da znalački i pouzdano po tragovima i znacima prepoznaju počinitelja štete. To je posebice došlo do izražaja kada je uz risa i divlju mačku, i do tada omraženi vuk došao na popis posebno zaštićenih životinjskih vrsta (1995.), buduću da se glavnina budućih šteta očekivala upravo od tog predatora. Uz održana dva stručna seminara (prvi u NP Risnjak u Crnom Lugu siječnja i drugi u NP Krka u Novigradu i Šibeniku u srpnju 1997.)', zacijelo najveća pomoć ovlaštenim vještacima ali i šumarima, lovcima, veterinarima kao i svima onima koji se u svom radu susreću s problematikom identifikacije predatora, pristigla je objavom brošure "Čije je to djelo?" ili, kako to stoji u podnaslovu, priručnika za prepoznavanje tragova predatora na žrtvi. Autori originalnog austrijskog izdanja tiskanog na njemačkom jeziku travnja A. Frković: 2. Seminar o metodologiji utvrđivanja šteta od krupnih zaštićenih predatora, Šum. list , str su dipl. biolozi Petra Kaczensky i Thomas Hub er iz bečkog Institut für Bodenkultur. Uz opis ugriznih rana pričinjenih od risa, lisice, psa i smeđeg medvjeda te ptica grabljivica i gavrana, hrvatsko izdanje dopunjeno je uputama o identifikaciji za vuka i čaglja autoraalojzijafrko vica, dipl. inž. šum., savjetnika za lovstvo Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb. Urednici hrvatskog izdanja su prof. dr. Đuro H u b e r i Dinko N o v o s e 1 s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok se kao izdavači, uz spomenuti bečki Institut i Zentralstelle Österr. Landesjagdvebände, vodi i naše Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Brošura je obima 44 stranice, a zbog praktičnog džepnog formata lako ju je ponijeti na teren. Ilustrirana je s 56 fotografija, pretežito u boji, čiji poduži potpisi uspješno nadopunjuju osnovni tekst brošure. Preveli s njemačkog Božidar Panić i Ankica J e 1 i n č i ć. Uz predgovore austrijskom i hrvatskom izdanju (potonji je iz pera višeg inspektora zaštite prirode dipl. ing. Željka Stahana), hrvatsko izdanje brošure sadrži ovih pet poglavlja: Pribor potreban za dokumentaciju; Dokumentacija pregleda na licu mjesta s podnaslovima: Pregled mjesta događaja, Fotografska dokumentacija ozljeda, Dokumentacija tragova, Opis ugriznih rana, Pregled ozljeda i Izvođenje zaključka. Hrvatsko izdanje sadrži i obrazac Zapisnika očevida u svezi s utvrđivanje štete koju nanose zaštićene životinjske vrste, koji je obrazac, usput rečeno, u međuvremenu doživio neke izmjene i dopune. Kako je uz ugriznu ranu od osobite važnosti za identifikaciju predatora izgled otisaka šapa i slijed tragova, potpoglavlje Prepoznavanje sadrži i tablicu sa značajkama tragova (širina/dužina, oblik, dužina koraka, broj prstiju, panđe) risa, lisice, vuka, psa, čaglja, medvjeda i jazavca. Uz potvrdu već znanog da risovi poput ostalih divljih mačaka uvlaće panđe kod kretanja, pa se na otisku i ne vide, lovce i šumarnike će zasigurno iznenaditi nova saznanja da se trag odraslog vuka može zamijeniti s tragom krupnijeg psa! Naime, otisci srednja dva prsta koja su često u vuka smješteni više naprijed, nisu pouzdana razlika prema kojoj se može dokazivati porijeklo traga. Da bi se moglo razlikovati trag vuka i psa, treba dulje slijediti trag. Vukovi se naime kreću u koloni, ravno i bez mijenjanja tempa hoda, dok psi vole krivudati i trčkarati njuškajući objekte u blizini. Određena pozornost posvećena je opisu izmeta i dlaka te njihovom skupljanju i čuvanju. Opis ugriznih rana, kao glavno poglavlje brošure, obrađeno je na 15 stranica i ilustrirano sa 38 slika. Za uspješno reintegriranog risa u Hrvatskoj tu je jasno rečeno daje ova najveća europska divlja mačka "lovac iznenađenja", koja svoju žrtvu lovi iz zasjede na zemlji, a ne sa drveta. Dajući prednost mišićju, ris će prvo na- 264

63 četi but. U mirnim predjelima pojest će, primjerice srnu, kroz tjedan dana. Kako vuci svoj plijen najčešće ubijaju u čoporu, žrtva obično pada nakon dužeg ili kraćeg progona, hvatanjem za grkljan. Za razliku od pasa, koji na vratu žrtve ostavljaju jako krvareće i rastrgane rane, ugriz vuka je "čist", s razmakom ozljeda od očnjaka oko 44 (33-53) mm. Kako svaka ozljeda ima svoja specifična obilježja, na kraju brošure otisnuta je tablica načina određivanja počinitelja prema rasporedu i izgledu ozljeda i hranjenja. Temeljni cilj zaštite prirode je očuvati što veću prirodnu biološku raznolikost, odnosno ne dopustiti nestanak niti jedne vrste koja je prirodni, zavičajni član nekoga ekološkog sustava. U vrednovanju prirode posebno je važna prisutnost tzv. "vrhunskih grabežljivaca", to jest vrsta koje su na vrhu hranidbene piramide, jer su one najbolji pokazatelj daje ekološki sustav u velikoj mjeri zdrav, prirodan i stabilan. Na razini Europe drži se da su najvredniji šumski ekološki sustavi upravo oni koji sadrže tri velika grabežljivca vuka, risa i smeđeg medvjeda. Nakon reintrodukcije risa u Sloveniju, ova se vrsta proširila i zauzela svaja nekadašnja prirodna staništa u Hrvatskoj. Tako danas ovdje ponovno obitavaju sve tri vrste, što je jedan od najvažnijih pokazatelja velike vrijednosti biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Slika 2. Ris ubija svoju žrtvu točno usmjerenim ugrizom za grkljan pri čemu se svojim oštrim pandžama uhvati za žrtvu (prema J. Copu) Na predstavljanju priručnika za prepoznavnje tragova predatora na žrtvi "Čije je to djelo?" 9. prosinca godine u Zagrebu, u svojoj pozdravnoj riječi u ime Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine dipl. inž. biologije Jasminka Radović između ostalog je naglasila: "Svrha ove knjižice je olakšati raspoznavanje ozljeda koje različite vrste grabežljivaca ostavljaju na svojoj lovini. Ovo je posebice važno u slučajevima kad je načinjena šteta na domaćim životinjama. Prepoznavanje počinitelja štete omogućuje da se utvrdi tko je dužan nadoknaditi štetu oštećeniku. Osim toga, analizom lešina nađenih nakon napada grabežljivaca, moguće je prikupiti podatke o njihoj prisutnosti u nekom području. Vuk i ris su dvije vrste tzv. krupnih predatora koje su posebno zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode pa su u izravnoj nadležnosti ovoga Ministarstva. Radi se o vrstama koje je čovjek u prošlosti na našim prostorima ili istrijebio (ris) ili im je u vrlo kratkom roku drastično smanjio brojnost (vuk -još prije tridesetak godina u Hrvatskoj je živjelo od 600 do vukova, a danas ih ima između 50 i 100, što znači daje vrsta doslovce desetkovana). Slika 3 Današnja rasprostranjenost triju velikih predatora- risa, vuka i smeđeg medvjeda u nekim zemljama Europe Međutim, prisutnost velikih grabežljivaca u prostorima kojima gospodari čovjek, izaziva i velike probleme jer njihovim prirodnim plijenom gospodare lovci, pa su im grabežljiva izravni konkurenti. Ipak zaštita vrste podrazumijeva i njezino pravo na prirodni plijen, što u slučaju vuka i risa uključuje i divlje životinje, dakle divljač, koja je država povjerila na upravljanje lovcima. No, glavni problemi nastaju u područjima gdje grabežljivci nemaju dovoljno prirodnog plijena, pa čine štete na domaćim životinjama koje su privatno vlasništvo pojedinaca. To se posebice odnosi na vuka u području Dalmatinske Zagore... Budući da veliki postotak šteta čine i drugi grabež- Ijivci, kao što su čagljevi i podivljali psi, nužno je tije- 265

64 kom svakog uviđaja štete sa što većom sigurnošću ustvrditi počinitelja. U tome će nam ovaj priručnik kojega danas predstavljamo, biti od velike pomoći". Da štete na domaćoj stoci, poglavito od vuka, nisu male potvrdio je prilikom predstavljanja brošure Ž. Štahan. Tijekom godine zaprimljeno je 469 zahtjeva za naknadu šteta, od kojih je obrađeno i pozitivno rješeno njih 131. Na ime odštete tijekom prošle godine (do 30. listopada) isplaćeno je kuna. Prošle je godine samo od početka rujna do sredine prosinca stradala 201 ovca, 37 koza, 3 krave, 7 konja, jedna mazga i jedan lovački pas. Broj šteta ima tendenciju rasta. Radi potpunosti prikaza, spomenimo na kraju daje treće, nešto izmijenjeno, dopunjeno i prošireno izdanje knjižice "Čije je to djelo?" pod naslovom WER WAR ES? Raubtierrisse und Spuren erkennen und dokumentieren izdala i Njemačka, nadajući se da će, uz uspješnu reintrodukciju risa i spontano pridošlog vuka, uskoro prirodi vratiti i izgubljenog smeđeg medvjeda. Uz potporu - Lovačkog saveza Njemačke i Saveza za zaštitu prirode Bavarske knjižica je izišla u izdanju uglednog Wildbiologische Gesellschaft München e.v. lipnja 1997., a kao autori ju potpisuju: P. Kaczen sky i T. Hub er iz Austrije, Đ. Hub er i A. Frković iz Hrvatske te R. F i c o iz Italije. Hrvatsko izdanje brošure "Čije je to djelo?" može se naručiti u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, ulica grada Vukavara 78 ili na broj telefona01/ , 01/ , fax: 01/ Alojzije Frković OSTERREICHISCHE FORST ZEITUNG TEMELJNO PREUSTROJSTVO AUSTRIJSKIH SAVEZNIH ŠUMA (Prikaz nove organizacije Austrijskih saveznih šuma, d.d. od 1. siječnja godine) Thomas U h e r, zamjenik generalnog direktora Richard Ramsauer, generalni direktor Izdvajanjem poduzeća iz državnog proračuna i pretvorbom Austrijskih saveznih šuma u dioničko društvo, dat je polazni znak za temljeno obnavljanje poduzeća. Pretvorba poduzeća u dioničko društvo i nalog vlasnika upravi da do kraja godine izradi koncept poduzeća, s našeg gledišta može biti ocijenjen kao nalog za temeljitu reformu poduzeća. U tom smislu izrađen je i koncept poduzeća, kojega je odobrio Nadzorni odbor 3. prosinca godine. BITNI CILJEVI Cilj koncepta poduzeća je utvrđivanje budućeg razvojnog pravca Austrijskih saveznih šuma, d.d. (ÖBF AG) i briga o tome da će biti ispunjene sve propisane funkcije šuma od vlasnika šuma - Republike Austrije, u Zakonu o saveznim šumama. U konceptu poduzeća uzeta su u obzir ne samo monetarna očekivanja šumovlasnika, koja su jasno definirana, nego i društvene obveze OBF, d.d., koje nužno proizlaze iz njene veličine (po površini). Pretpostavka za to je očuvanje i osiguranje prihodne i financijske snage poduzeća. Sumskouzgojni cilj sastoji se u očuvanju i poboljšanju substance šume, kako bi se moglo odgovoriti na vi- 266

65 šcstruke interese za šumu, posebice u gorju. Taj cilj želimo postići na temelju gospodarenja šumama na način blizak prirodi i kroz šumskouzgojne inovacije. Ekonomski cilj govori o postupnom povećanju rezultata uobičajenog poslovanja (EGT) na razinu međunarodno usporedivih poduzeća, unatoč smanjenju sječivog etata na razinu potrajnosti. Pri planiranom poslovnom prihodu od skoro 2 milijarde ATS u godini, što odgovara EGT-u plus dobit koja će biti isplaćena šumovlasniku od oko 300 milijuna ATS. DVA STUPA AUSTRIJSKIH SAVEZNIH ŠUMA d.d. U biti smo definirali za poduzeće dva područja poslovanja: područje šuma i područje nekretnina. U području šumarstva, dakle u našem temeljnom poslovanju, postoji jasan cilj da se ponovno naglasi snaga poduzeća, a to je povoljno upravljanje troškovima i tehnička kompetencija. Da bi se za to dostigao nužni porast proizvodnosti, stvorene su stoje više moguće, samostalne organizacijske jedinice. Operativni posao u budućnosti odvijat će se samostalno kroz šumarske poslovne jedinice - (profitne centre), vodstvo poduzeća usredotočuje se na temeljne zadaće vođenja i interne usluge. U području nekretnina, koje se daju u najam i u zakup, ubrajaju se i poslovna polja šljunčara i kamenoloma, deponije, voda i turizam. Tu vidimo znatan dio potencijalnog rasta, koji vrijedi iskoristiti kroz profesionalniji marketing. Ovim bi se trebao smanjiti utjecaj cikličkog poslovanja s drvom. U području nekretnina želimo također surađivati sa komunalnim i regionalnim poslovnim partnerima i time davati impulse zapošljavanja u regijama. ŠANSA ZA MLADE ŠUMARSKE KOLEGE U sljedećih pet godina u Austrijskim saveznim šumama d.d. (u daljnjem tekstu ÖBF, d.d.) oko 50 diplomiranih šumarskih inženjera i viših šumarskih tehničara s petogodišnjom školom (karakteristično za Austriju) naći će interesantno i suvremeno radno mjesto. Pored novih radnih mjesta koja će koštati preko 100 milijuna ATS, investirat će se još značajna sredstva za razvoj osoblja, posebice za obrazovanje i daljnju izobrazbu.tako bi trebalo sustavno unapređivati i izgrađivati stručne kvalifikacije i sposobnosti, ponajprije na području rukovođenja. ÖBF d.d. - Ukupan organogram Uprava Interna revizija Poslovi uprave FB SGB Šumarstva SGB Nekretnina PC o o p I ST» 9 3 * CD o 5 xs o o : C =3 P_ 5 o 3 r\ p "O po 2 o 9- TO in - 25 šumarskih poslovnih jedinica 6 profitnih centara 3 šum. tehn. pogona 1 trgovine drvom 1 šumskih rasadnika Upravaljanje poduzećem Kompetencije za odlučivanje (izdavanje smjernica) i stručna koordinacija kroz centralna funkcionalna područja što se tiče njihove pojedinačne funkcije SGB Strateško područje poslovanja Novi koncept poduzeća: Hijerarhijske strukture su pojednostavljene EOP - Elektronska obrada podataka (EDV) FB - šumarske poslovne jedinice PC - Profitni centri 267

66 MANJI BROJ VEĆIH ŠUMARSKO < POSLOVNIH JEDINICA I REVIRA Da bi se u području gospodarenja šumama postigao cilj smanjenja troškova, bit će pored spomenutih investicija u razvoj osoblja, stvorene i veće operativne jedinice koje će biti opremljene sa najsuvremenijom infrastrukturom. Buduća organizacija predviđa 25 takvih šumarskih poslovnih jedinica, dvije uprave nacionalnih parkova, 151 šumarski revir, tri građevinsko-strojarske poslovne jedinice, jedna pilana i više sporednih poslovnih jedinica. Šumarske poslovne jedinice ostvarit će veličinu ukupnog godišnjeg etata od m 3 do m\ s površinom gospodarskih šuma između 8000 ha i ha. Ova veličina jedinica približno je već pojedinačno dostignuta, s tim da će se od sada ostale šumarske poslovne jedinice dovesti na tu razinu. Suradnicima će se pri stvaranju "unutrašnjeg" života njihove poslovne jedinice omogućiti najveći mogući učinkovit prostor. PRIDRŽAVANJE SVIH ZAKONSKIH OBVEZA Iako je samo po sebi razumljivo da će ÖBF, d.d. i nakon reorganizacije izvršavati sve svoje zakonske obveze, ipak valja na ovome mjestu to eksplicitno istaknuti. ÖBF, d.d. u svako vrijeme izvršava zakonski propisane obveze glede obvezng imenovanja šumarskih tijela (šumarsko tijelo je šumarski stručnjak s po- loženim državnim ispitom). U Austriji privatni šumovlasnici obvezni su imenovati šumarska tijela, tj. više šumarske tehničare sa državnim ispitom za šume površine od 500 ha do 1800 ha, a od 1800 ha naviše to treba biti dipl.ing. šumarstva, dok za šume preko 3600 ha treba biti još jedan šumarski stručnjak. Ovoga trenutka imamo oko 200 šumarskih tijela više od propisanog, a također i nakon reorganizacije bit će, kroz novozaposlene, oko 100 šumarskih tijela više nego što zakon traži. Nećemo zapustiti ekološki osjetljiva područja kao što su zaštitne šume, budući da će naše preostalo osoblje kroz djelotvorniju infrastrukturu i djelotvorniji rad, imati na raspolaganju više vremena za središnje šumarske zadatke. Odgovarajuća deregulacija, to znači debirokratizacija, dat će pri tom značajan prinos. Naš je cilj da viši šumarski tehničar provodi čim više vremena u šumi, a manje u uredu. Svjesni smo toga da je poduzetnički koncept ÖBF, d.d. vrlo zahtjevan program, posebice stoga što njegovo sprovođenje uvjetuje promjenu poduzetničke kulture. Isto smo tako uvjereni da nema drugoga puta i da će pri konzekventnoj promjeni koncepta poduzeća "ÖBF, d.d. novo" postati vrlo uspješno poduzeće. Iz ÖSTERREICHISCHE FORST ZEITUNG 1/98 Preveo: mr. sc. Josip Dundović KRITIČKI OSVRTI (na "Temeljno preustrojstvo austrijskih saveznih šuma") O ZAŠTO TAKO POTAJNO? Sad je tako daleko: Nova organizacija Golijata (Austrijskih saveznih šuma) među austrijskim šumarskim poduzećima ide u zadnju rundu. Šumarije i reviri bit će povećani, uposleni otpušteni i premješteni. Druge gospodarske grane završile su to znatno ranije. Republika Austrija kao dioničar Austrijskih saveznih šuma želi sada više zaraditi od svojeg šumskog poduzeća. Posebnost je u tome: Velika stvar se događa tiho i potajno. Nevjerojatno tiho i potajno s obzirom na činjenicu da ovo poduzeće upravlja s oko 10 % državne površine, desetinom ukupnih staza za šetnje i skijališta, jezera, izvora, krajolika i zaštićenih područja prirode, zaštićenih šuma, dvoraca, rijeka i potoka, kamenoloma, deponija. Desetinom, sveukupnog redovitog korištenja drva, stoljećima dopuštenog napasanja svoje stoke. Temeljita reforma ovog poduzeća nije zatekla samo suradnike i njihovu rodbinu, nego i sto tisuća Austrijanaca. I stoga je nevjerojatno, kako se sve to potajno odvijalo. Osovina ministar - nadzorno vijeće - uprava, rade u najvišem smislu djelotvorno, opozicija kao i da ne postoji. Ekonomski gledano bit će da je reforma smišljeno opravdana! Sudionici u reformi zaradit ce dobar novac za dobar rad. Iznenađujuće je, da nešumarska javnost jednu takvu čisto ekonomsku orijentiranost površinskog diva kao Austrijske savezne šume akceptira bez komentara. Izgleda daje korisna funkcija šuma, to znači novčana zarada i za one izvan šumarstva, najvažnija strana gospodarenja šumama. Ili javnost još nije primijetila novi vjetar i tajnu giganstsku reformu? Ostaje nada da vlasnik dionica neće previše tražiti. Šuma izdrži mnogo; što njoj kao što se zna ne čini dobro, jednostrano je suvišno naglašavanje određenih ciljeva. Pri tome nema velike razlike, da li se radi o jelenskim rogovima, stablima za djetlića, smrekama, turizmu ili prihodu u obliku dobiti na dionice, Herbert Tiefenbacher, v.r., glavni urednik Iz ÖSTERREICHISCHE FORST ZEITUN3/98 Preveo: mr. se. Josip Dundović 268

67 AUSTRIJSKE SAVEZNE ŠUME CISTA SJEČA ILI NOVI POČETAK? Vidi ÖFZ 1/1998. s. 18 ff. Austrijske savezne šume (u daljnjem tekstu: ÖBF) od stavljaju izvan službe 180 činovnika. Platit će im se 80 % dosadašnje plaće (bez pojedinih nadoknada). (...). Građanima se prodaje ovo veličanstveno ostvarenje vodstva obrazloženo kako slijedi: ÖBF uplatiti će u proračun države godine oko 150 milijuna ATS (dodavši i naknadu za korištenje državnog zemljišta), a ostvarena dobit do godine biti će udvostručena, ÖBF zaposlit će 50 novih/mladih suradnika, ÖBF doseći će opet vodeće mjesto upravljanjem troškovima u području šuma, ( ) Ali sa gledišta sveukupnog gospodarstva (makroekonomije) neprihvatljivo je, da država plati od milijuna ATS za nezaposlene ili prijevremeno poslane u penziju ( ) Ovaj novac nedostajat će za važnije posebne slučajeve (za teško pogođene), mirovinski fond preuzima suradnike (-ice) ÖBF koji su voljni raditi, već sa starošću od 60 (55) godina (...), - poduzeće koje je dosada aktivno poslovalo (gospodarilo), izbriše jednim udarcem 120 radnih mjesta u području šumarstva (...) Uskoro će privatno gospodarstvo slijediti primjer ekstremne redukcije osoblja. (...) Najavljeno udvostručenje dobiti postići će se 90 % od redukcijom osoblja. Ove mjere donose troškove Republici Austriji. (...) Čista sječa u ovoj mjeri je dosada nezapamćena(...). NEMA RADNE OLAKŠICE Od Uprave ÖBF bilo je navješteno dereguliranje i debirokratiziranje. Dvije važne stvari u jednoj suvremenoj upravi poduzeća ne sprovode se sa polovinom tima (...). Ipak ostaje visjeti u zraku pitanje, Što donosi Austriji udvostručenje dobiti, kada sve uštede na troškovima na drugim mjestima ostaju u ÖBF? ILI SE NEŠTO DRUGO DOGAĐA? Da li je to taština ili glad za uspjehom direktora uprave? Da lije to želja, dati na burzu dioničko društvo? Već dosadašnje ustrojstvo prema maksimiranju dobiti ne poklapa se s načelom potrajnog gospodarenja šumama, a izlazak na burzu još manje.(...) U šumartvu je lako u granicama zakonskih mogućnosti (...) godinama, a dapače i desetljećima živjeti od supstance drvne zalihe šuma, na dobrom položaju i unosnim sastojinama. Bit će daje potrajnost drvnih zaliha još osigurana, ali o potrajnosti vrijednijih sastojina, kao stoje to do sada bilo u normalno u ÖBF-u, više ne može biti govora. Preko ha, polovica saveznog šumskog posjeda, ostalo je bez servituta. Preko ovlaštenika ima idealno učešće u vlasništvu od 15 do 20 %. Promjenu što se tiče količinske i vrijednosne potrajnosti gospodarenja šumama ÖBF, opunomoćenici neće tolerirati. ( ) Austrija zajedno sa EU i odnosnim saveznim zemljama poduzima goleme napore oko stvaranja radnih mjesta u zapostavljenim područjima. Izradit će se brojni projekti i nekoliko milijuna ATS utrošiti za stvaranje radnih mjesta. Austrija istodobno zatvara 25 šumarija i rješava 100 revira upravo u ovom području. Gdje ostaje sažeto javno razmatranje vlasti glede na mjere subvencioniranja poljodjelstva i šumarstva? Težnja za povoljnijim upravljanjem troškovima u području plaća uspjet će u ÖBF d.d. Ipak ostaje otvoreno pitanje, Kada će privatna šumska poduzeća slijediti model ÖBF? (...). Spirala uništenja dalje se okreće. ČISTA SJEČA SVUDA Drugi dio povoljnog upravljanja troškovima odnosi se na troškove iskorišćivanja šuma ili varijabilne troškove. ( ) Savezne šume imaju velik dio površina manje produktivnih, mnogo strmih površina sa skupim korištenjem žičara i velika područja zaštitnih šuma (gospodarskih). (...) Ukoliko će se ovdje tražiti povoljno upravljanje troškovima to će biti moguće samo promjenom temeljnih okvirnih uvjeta. Neke će od ovih promjena, koje su sve ugrađene u austrijsku šumarsku politiku, ovdje biti prikazane: - Izdvajanje dijelova površina zaštitnih šuma i površina manje produktivnosti iz šumskouzgojnih mjera. Da li je ova mjera u naseljenom brdskom području Austrije sadržajna i ostvariva? Premiještanje iskorišćivanja šuma u bolje sastojine s većim prirastom, manje strma područja i u zreliju šumu. Ovlašteniku servituta bit će dodijeljen strmi, siromašni i radnointenzivni dijelovi šumskih područja. - Daljnje otpuštanje ÖBF-ovih radnika Korišćenje načina (postupka) rada čistom sječom. ( ) 269

68 U daljnjim razmišljanjima citirat ću predstavnika uprave direktora Richarda Ramsauera iz njegova pozdravnog pisma suradnicima Saveznih šuma kao novog generalnog direktora: "Svjestan sam, da kao pojedinac u ovom poduzeću ne mogu ništa postići. To mi je potpuno jasno, kao i to da su u tako "bogatom" poduzeću kao što su Austrijske savezne šume, suradnici istinski (pravi) kapital poduzeća". Ostaje samo nada, da nakon čiste sječe velikog dijela suradnika, neće doći u većoj mjeri do čiste sječe šuma ÖBF-a. Dipl. Ing. Richard Wallmann 5570 Mauterndorf 135 iz ÖSTERREICHISCHE FORST ZEITUNG 4/98 Preveo: mr. sc. Josip Dundović RESTRUKTURIRANJE SAVEZNIH SUMA - PODACI NA STOL vidi ÖFZ 1/1998., s. 18 FF Zabrinjavajuće su ponovne drastične redukcije kadrova u šumarijama. Prije svega zbog toga što su velike "reforme" prošle obično bez konkretnih dokaza svoje opravdanosti. Koliko ja znam još nikada nije priopćeno koje su i koliko učinkovite uštede na troškovima donijele dosadašnje reforme. Pri tom bi se također moralo kalkulirati, koliko smanjenje stanja osoblja iziskuje (traži) povećanje plaća kod preostalog osoblja, ali također i koliko povećanje radnog područja ima za posljedicu, gubitke i propust temeljnih zadaća na teret razvoja šume i poboljšanje strukture poduzeća. Ove tri šumarije: Hinterriss/Pertisau, Steinberg i Achental postizale su neprekidno (kontinuirano) od godine najbolje gospodarske rezutlate i gotovo bez iznimke najviše prodajne cijene drva u Tirolu. Uvijek kad sam, nakon "velikih reformi", što znači nakon fuzioniranja šumarija pogledao Holzkurier, regija Achensee bila je, što se postignutih cijena drva tiče, na posljednjem mjestu ili blizu tome. Sigurno to nije zbog nedostatka sposobnosti ili preniske učinkovitosti mjesnog nadležnog šumarskog osoblja, nego zbog dirigizma i prakse upravljanja Centrale iz Beča. Centrala je prinudom i prijetnjama na vodeće suradnike na terenu dovela do toga, da su zanemarivane nužne inicijative, koje su itekako potrebne za osiguranje trajnog uspjeha. Potkapana je volja za poslom i donošenjem odluka te izazvana rezignacija kadra. Uprava poduzeća koja daje nalog stručnom institutu da bi upoznala mišljenje svojih suradnika o organizaciji poduzeća i o socijalnoj klimi, normalno da se sama diskvalificira. Novi "reformski koncept" potvrđuje ovu ocjenu. Ovaj koncept, bez potankog prezentiranja njegovih konkretnih temelja, s jasnom namjerom premiještanja važnih kompentencijskih odluka na dipl. ing. šumarstva i više šumarske tehničare na terenu, kolikogod bio i točan, nespojiv je s unaprijed određenim drastičnim smanjenjem osoblja u šumarijama. Pema "socijalnom planu" stariji suradnici Austrijskih saveznih šuma (u daljnjem tekstu ÖBF), dobit će 80 % svoje plaće i morati otići u mirovinu u roku godinu dana, tj. prije nego što ostvare zakonsko pravo na mirovinu. Smatram daje to zaista skandal! Radi se o onim stručnjacima koji su u poraću (poratnim godinama) svojim golemim promjenama ostvarili u šumskom gospodarstvu jednu pravu revoluciju i šumarstvu OBF donijeli upravo onaj standard koji ÖBF danas posjeduju. U posljednjih 50 godina promijenilo se više u šumarstvu gorskog područja, nego ikada prije. Postignut je tehnološki napredak od ručne pile do procesora, od otpreme drva splavarenjem do otpreme šumskom željeznicom, te do otpreme teškim kamionima šumskom cestovnom mrežom kojom se može voziti cijele godine, od ručnog privlačenja drva kroz šumske sastojine preko širokih obronaka i kroz duge jarke do tegljača zimi ili po bespuću šumskom žičarom od mjesta sječe do ceste. Provjerene (najiskusnije) suradnike, koji su svojim radom postigli ove rezultate, osuditi na prijevremeni nerad, njihove potencijalne snage i potencijalno iskustvo ostaviti neiskorišteno, a troškove natovariti jednostavno mirovinskoj blagajni, to nije konstruktivan doprinos reformi, nego kao i u mnogo drugih slučajeva, ekonomska maloumnost s brutalnim i asocijalnim neugodnim okusom. Što je najžalosnije, sve ovo ne smeta nijednu od kompetentnih instanci, a nitko i nema hrabrosti da objektivno o ovome da svoje mišljenje ili kritiku. Ni staleški predstavnik ili sindikat, ni šumarsko društvo, a također ni znanost ili stručni tisak. Dipl. Ing. Paul Schwab 6215Achenkirch420b Iz ÖSTERREICHISCHE FORST ZEITUNG 3/98 Preveo: mr.se. Josip Dundović 270

69 ACTA FACULTATIS ECOLOGIAE ZVOLEN, Zbornik slovačog Fakulteta ekologije i environmentalistike Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, sadrži ove priloge: Kri žo, M.: Utjecaj egzogenih giberelina (GA 3 ) na mirovanje pupova odabranih vrsta drveća, N i č, J.: Istraživanje promjena u sinuzijalnom kompleksu podrasta skupine šumskih tipova Fageto abietum više zone, Kmet', J., Blaho, J.: Sadržaj fotosintetičkih pigmenata u iglicama smreke (Picea abies Ih.I Karst.) iz raznih nadmorskih visina, Jaloviar, P., Kmet', J.: Sumskouzgojni i fiziološki aspekti smrekovih sastojina oštećenih od imisija na području šumarije Sihla, Dubova, M., Bublinec, E.: Kakvoća površinskih voda u rukavcu Dunava na području Gabčikovo, Repač, I.: Utjecaj mješavine šumskog listinca i komposta u mineralnim tlima na rast i stvaranje mikorize na smrekinim sjemenjacima golog korjena, San i ga, M.: Struktura sastojine u poodmaklom stadiju prelaza u prebornu šumu, Reh, J.: Rast, razvoj i zaliha prirodne mješovite šume u rezervatu prirode Jedlinka, Saniga, M., S zany i, O.: Dinamika prirodne obnove u odabranim tipovima prebornih šuma, G u b k a, K.: Sastojinska struktura gornje granice šume u ovisnosti o ekspoziciji i nadmorskoj visini, Hladik, M, Sedmak, R.: Utjecaj prorjedana strukturu i proizvodnju bukove sastojine (na primjeru trajne pokusne plohe Poruba), Smelko, S.: Nasumični načini utvrđivanja plošnih udjela kvalitativnih i kvantitativnih značajki stanja šume i njihova moguća točnost, S cheer, L'.: Modeli procjene nekih karakteristika stanja šume na temelju satelitskih snimaka, Zihvalnik, S., Tunäk, D.: Poligonizacija u šumovitim područjima pomoću elektroničkih tahimetara, Pavličkova, A., Frandel, M.: Utjecaj uskladištenja dendrokronološkog materijala na veličinu radij alnog prirasta, Garaj, R: Trofejna kakvoća muflona (Ovis musimon Pali.) u Slovačkoj, Jakubis, M.: Istraživanja o bujičnim karakteristikama pritoka vodnog bazena Hrinova u području zaštićenog krajolika Poljana, rezervata biosfere, Koren, J.: Površinsko otjecanje i vodna erozija šumskog tla oštećenog privlačenjem traktora s kotačima, Lukač, T.: Stabilnost, mobilnost i djelotvornost malog traktora s kotačima MKT 6x6, Tuček, J.: Prikupljanje empiričkog materijala za modeliranje dimenzija smrekinih grana, Demko, J.: Toplina spaljivanja smole četinastih vrsta drveća, Marko, J.: Studij geometrije oruđa bezivernogreznog mehanizma, Mikleš, M.: Stabilnost šumskih tegljača na padinama, Smrtnik, J., Abdusalamovovä, V.: Procjena potražnje drva u Republici Slovačkoj. I. Mikloš MONTI E BOSCHI, 1. siječanj- veljača Bounous G., Giacalone G., Mondo M.: Aktualna situacija i problematika uzgajanja kestena u pokrajini Cuneo U sjeverozapadnoj Italiji pitomi je kesten vrijedan prirodni resurs i karakterističan element njezina krajobraza. Povećano zanimanje za proizvodnju kvalitetnih plodova i preradu drva potaklo je istraživanja u pokrajini Cuneo sa ciljem da se utvrde opće značajke nasada, površina, proizvodnja, zdravstveno stanje sastojina i komercijalni aspekt proizvodnje. Rezultati istraživanja pokazali su da kesten zaprema površinu od oko ha s ukupnom proizvodnjom od tona u godini Većina kestenika starija je od 40 godina. Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i tintana bolest (Phytophthora spp.) još su uvijek čimbenici koji ograničavaju proizvodnju. U pokrajini postoji vrlo velika genetička raznolikost. Utvrđena su 43 kultivara ili ekotipova, koji se odlikuju specifičnom kakvoćom plodova pa se koriste za kandiranje, pečenje, kuhanje, kao suhi plodovi i kao brašno. LaMarca 0.,Gambi L.,Pignatti G.,Sanesi G.: Istraživanja vegetacije i staništa na jednom odlagalištu otpada podvrgnutom rekultivaciji Prikazani su rezultati petogodišnjih opažanja ( ) na nekoliko nasada zeljastih biljaka, grmova i dr- 271

70 venastih vrsta najednom smetištu nakon rekultivacije. Analize su ukazale na važnost izbora zeljastih vrsta kako bi se one primile i razvile u biljnu zajednicu visokog stupnja stabilnosti. Od drvenastih biljaka najbolje rezultate pokazali su crni jasen, glog, čempres, hrast medunac i pirakanta, kako u pogledu zakorjenjivanja, tako i u općem stanju, izraženom u prirastu. Zapaženo je osim toga da na temperaturu u raznim dubinama terena utječu otpaci te morfologija i fizikalne karakteristike gornjeg, posljednjeg sloja. Rovelli E.: Razmatranja o jednoj mješovitoj šumi u središnjim Apeninima Autor opisuje i analizira glavne značajke i posebnosti jedne male mješovite šume, smještene na planinskom lancu Monte Simbruini, na vrlo visokoj koti (1.700 m), iznimnoj za takvu biljnu zajednicu. Lokalitet se nalazi u jednoj krškoj udubini, prilično kamenitoj, izloženoj prema sjeveru. Biljni sastav slijedi gotovo u potpunosti šumske formacije tipične za toplija submontana straništa. Glavne su vrste: javor mliječ, gorski javor, obični jasen i planinski brijest. Autor uočava poluprirodni karakter ove mješovite šumice, koja je bogata stablima vrlo velikih dimenzija, a njih prate vrste inače rijetkih grmova. To su razlozi da se ona posebno vrednuje i zaštiti. Intini M., Paoletti E., Lombardi M.: Pojava i značajke gljive Fomes fomentarius na stablima u jednom gradskom parku Evidentira se rasprostranjenost truleži drveća u parku Cascine u Firenci (oko 90% stabala oboreno je iz sanitarnih razloga), čemu je glavni uzrok gljiva Fomesfomentarius, izolirana s oko 40% trulih stabala. Osim karakterizacije, simptomatologije, načina rasprostranjenja na napadnutim biljkama i plodnih tijela na trulom drveću, istraživane su razlike između izolata dobivenih iz četiri najčešće napadnutih vrsta (crnika, topola, lipa i platana) u pogledu sposobnosti rasta i degredacije drva te makro- i mikrokarakteristike micelija. Nedostatak jasnih razlika među izolatima nije dozvolio zaključak o postojanju dobro definiranih sojeva Fomes fomentarius. Obrnuto, 11 dobro istraživanih vrsta (topola, crnika, lipa, platana, brijest, ginko, divlji kesten, koprivić, eukaliptus, pinija, čempres) reagiralo je jasno različito na dekompoziciju. Najotpornije je drvo četinjača, a najosjetljivije drvo topole, eukaliptusa, lipe i platane. Spinel li R., Spinel li R., Ricci F.: Prikupljanje otpadaka od sječe šuma U članku se prikazuju komparativni pokusi prikupljanja otpadaka nastalih nakon sječe u jednoj kestenovoj šumi. Testirana su dva neintegrirana sustava. Prvi se sastoji u sjeckanju na čitavom terenu pomoću sjeckalice TP 960 VH i tegljača Spragelse s poljoprivrednim traktorom. U drugom sustavu odsječeno granje izvozi iz šume traktor s tegljačem, a zatim se ono sjecka pomoću biotrituratora. Troškovi skupljanja kreću se između i lira po toni suhe tvari. Dodatkom od lira po toni za transport, cijena franko tvornica nije daleko od one koja je prihvatljiva za bioenergetske centrale. Oba se sustava mogu usavršiti kako bi se povećala proizvodnost i snizili troškovi. U oba slučaja ukupna je investicija u specijaliziranu opremu prilično ograničena: 45 milijuna za tegljač sjeckalicu i 65 milijuna za triturator. Izgleda daje prednost na strani prvog sustava, jerje on jeftiniji, investicije su manje, a može djelovati na manjem prostoru. Treba još provjeriti hoće li tako ostati i nakon što se oba sustava usavrše. Konačno, trebat će bolje proučiti intgegrirane sustave kako bi se provjerilo mogu li i oni biti ekonomičniji. Andrij an G.: Projekt suradnje sa Sveučilištem u Sarajevu Razaranja Sarajeva u prošlom ratu nisu mimoišla ni Šumarski fakultet u tome gradu. No, još prije završetka opsade grada, europski, a napose talijanski šumari počeli su se dogovarati o tome kako da pomognu bosanskim kolegama. Njima se pridružio i međunarodni studentski zbor IMISO {Intersectorial Meeting of International Student's Organizations) na svome godišnjem skupu u Belgiji godine. Iste je godine prof. Pius si sa Sveučilišta u Firenci uputio apel talijanskim šumarima za pomoć sarajevskom Šumarskom fakultetu, u dogovoru s umirovljenim profesorom istog fakulteta K. Pintarićem. Odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, u prosincu godine, jedna je talijanska delegacija posjetila Sarajevo kako bi na licu mjesta utvrdila potrebe Fakulteta. Tom su prigodom članovi delegacije saznali da se od početka rata broj studenata smanjio od 600 na 80, a broj nastavnika od 30 na 12. Ipak, od godine uspjela su diplomirati 32 studenta. Jedan od hitnih zadataka obnove je oprema laboratorija, koji su pretrpjeli najveća oštećenja (kemija, pedologija, fiziologija, entomologija, fitopatologija). Do druge posjete talijanske delegacije došlo je u srpnju kada je dopremljen predviđeni materijal te su razmotreni uvjeti funkcioniranja Fakulteta. Od 9. do 15. svibnja jedna grupa šumarskih stručnjaka s Fakulteta u Sarajevu na čelu s prof. Pintarićem, sudjelovala je na savjetovanju o raznim šumarskim problemima, što su ga za potrebe sarajevskih šumara zajednički organizirali Poljoprivredni fakulteti u Firenci i Padovi. 272

71 Osim materijalne pomoći omogućit će se sarajevskim nastavnicima i studentima uključivanje u međunarodnu mrežu šumarskih istraživanja (EFI, IUFRO i dr.) i uspostavljanje kontakata s talijanskom industrijom, a cilj je ubrzanje obnove Bosne i Hercegovine. Ferrari G.: Utezanje i kolaps drva eukaliptusa Glede važnosti volumetrijskih varijacija drva, posebice onih vrsta koje pokazuju pojavu kolapsa, istraživane su korelacije volumetrijskog utezanja i kolapsa sa strukturnim i kemijskim karakteristikama drva osim vrsta eukaliptusa: E. camaldulensis, E. dalrympleana, E. gomphocephala, E. grandis, E. gunnii, E. occidentalis, E. x trabutii i E. viminalis. Istraživani su uzorci drva skupljeni na 1,30 m od tla sa 24 stabla, za svaku vrstu 3, da bi se utvrdili volumetrijsko utezanje, pojava kolapsa, osnovna gustoća, vlaga, duljina provodnih cijevi i drvnih vlakanaca i kemijski sastav. Volumetrijsko utezanje pokazalo je linearnu korelaciju s duljinom vlakanaca i prostornim odnosom staničnih stijenki i lumena, a negativnu korelaciju sa sadržajem ekstrakta u 1% NaOH. Nasuprot tome, za kolaps je utvrđena pozitivna korelacija sa sadržajem ekstrakta u 1% NaOH, a negativna s prostornim odnosom stanične stijenke i lumena i s dužinom vlakanaca. Odnosi s navedenim omjerom i sa sadržajem ekstrakta nisu linearni i mogu se prikladno izraziti paraboličnom funkcijom reda n. Za obadvije značajke velik dio zabilježene varijabilnosti može se smatrati funkcijom relativnog udjela mase staničnih vlakanaca. De Luča V.: Zonacija seoskih i planinskih područja s raštrkanim naseljima pomoću cluster analize U članku se preporuča integrirana metodologija za planiranje seoskih planinskih područja koja karakteriziraju raštrkana naselja. Metodologija ima dvije faze. Prva, "zonacija", sastoji se u razgraničenju značajnih područja glede teritorijalnih entiteta; druga, "optimalna lokalizacija", bavi se racionalizacijom i integracijom servisa na urbanoj razini i odgovarajuće prometne mreže. U prvoj fazi, u pokusu na teritoriju jedne općine (Calvera, u okrugu Potenza) primijenjena je cluster analiza na jedinice raštrkanih naselja s postojećim vlasništvom. Analiza je načinjena s unaprijed određenom visinom razdaljine od 1 km. U tu svrhu upotrebljena je prikladna automatska kodifikacija algoritma na osobnom računalu. Dobiveni rezultati dali su osam clustera s odgovarajućim centrima agregacije, koji se prikazuju kao potencijalni polovi između tih zona, naseljenih mjesta i javnih servisa na urbanoj razini. Boggia L.: Sveta Jelena: endemske vrste Nacionalnog parka "Dijanin vrh" Mala britanska kolonija, zabačeni planinski otočić Sveta Jelena, oko 1800 km udaljen od afričke atlantske obale, čuven je po tome što je na njemu kao prognanik umro francuski imperator Napoleon. Manje je poznat po rijetkim endemskim biljkama u Nacionalnom parku "Diana's Peak" ("Dijanin vrh"). Te se rijetkosti povremeno pojavljuju na serijama poštanskih maraka. Prošle je godine izašla serija od šest zaštićenih endema. To su: 1. Melanodendron integrifolium, drvo iz porodice Asteraceae, 2. Petrobium arboreum iz iste porodice, 3. Dicksonia arborescens, drvolika paprat (Cyantheaceae), 4. Sium Burchellii, (Umbelliferae), 5. Trimeris scaevolifolia (Lobeliaceae), 6. Nesohedyotis arborea (Cornaceae). Prije 30 godina puštena je u promet jedna marka s temom "pošumljavanje", kako bi upozorila na činjenicu daje zbog sječe šuma dvije trećine otoka ugroženo od erozije. Bozzo M.: Obnova alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i kaduljastog bušina {Cistus salviaefolius L.) nakon požara i aspekti njihova antagonizma Članak je prikaz doktorske disertacije iz uzgajanja šuma I (ekologija i opća silvikultura) autora M. B o z z a na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Bariju, školske godine 1995/96. I. Mikloš LEXICON SILVESTRE - višejezični šumarski rječnik Urednici hrvatskog izdanja: Prof. Dr. sc. Vjekoslav Mladen G1 a v a č i Hrvoje G 1 a v a č, prof. Grafička obrada i tehnički urednik: Ratko M a t o š e v i ć Izdavač: "Hrvatske šume" javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb Pred nama je djelo koje se u stručnoj leksici nacionalnih jezika pojavljuje rijetko, i to je jednim od razloga da je to uvijek događaj prvorazrednog značenja po one kojima je namjenjen, a jednako tako znači obogaćenje naroda na čijem je jeziku djelo napisano. Drugi razlog važnosti ovakvog događaja jest da su stručnjaci praktičari i znanstvenici jedne struke mogu 273

72 bolje sporazumijevati sa svojom subraćom po struci. I jedan i drugi razlog bez sumnje vodi povećanju djelotvornosti djelatnika u struci, a kroz jasnoću u pojmovnom smislu, izbjegava se mogućnost nesporazuma. Ovo je prilika da se prisjetimo ranijih radova na ovom području. Ne činimo to stoga da bi preuveličavali ili podcijenjivali ulogu bilo koga, već da bi ukazali na veliko bogatstvo našega hrvatskog jezika, mar hrvatskih šumarnika i dugotrajan kontinuitet stručnog šumarskog jezikoslovlja. Prve stručne riječi iz šumarstva sežu u najdalju prošlost i najveći njihov dio došao je k nama kroz stoljetnu uporabu narodnog jezika i njegovog razvoja, kao uostalom svakog jezika. Prva stručna terminologija o šumarstvu javlja se u priručnim prijevodima i interpolacijama uredaba o šumarstvu, koje je za područje Hrvatskog primorja izdavala venecijanska uprava u 15 i 17 stoljeću, te austrijske vlasti u područjima sjeveroistočne Hrvatske, odnosno Hrvatskog sabora za područje Banske Hrvatske. Tek uvođenjem hrvatskog jezika kao jedinog službenog na području Trojedne Kraljevine 1861., kada je bansku vlast preuzeo veliki hrvatski ban, general i feldmaršal barun Josip Š o k č e v i ć, stvorene su realne mogućnosti za sustavnu tvorbu hrvatske šumarske leksike. Već godinu dana nakon preuzimanja banske dužnosti, barun Sokčević određuje de se na području Trojedne Kraljevine ima primjenjivati Državni šumarski zakon iz U tom prijevodu s njemačkog, po prvi put su sustavno nalažene stare hrvatske riječi ili kovane nove za niz pojmova iz šumarstva, ali isto tako i šireg područja gospadarskog, socijalno-ruralnog i socijalnourbanog života Hrvata. U istom zanosu i brzini, kao daje znao da mu predstoji samo nekoliko godina banovanja, ban Sokčević požuruje stvaranje Kraljevskog poljodjelskog i šumarskog učilišta u Križevcima, vidjevši de se ne samo Državni šumarski zakon iz 1852., već ni lijepe, gotovo djevičanske šume u Hrvarskoj ne mogu očuvati ako nije osigurana o njima stručna skrb, stoje istini za volju bila bit tog Reichforstgesetz-a. Pod banovanjem Josipa Sokčevića uspjelo se još osnovati Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Odstupio je ne želeći činiti kompromise se svojom patriotskom savješću: Ugri su sklopili s Austrijancima nagodbu. Austrijsko je carstvo time prestalo postojati, postade to Austro-Ugarska Monarhija, koja je imala životariti još pola stoljeća da bi nestala. Hrvatska pak potpade pod Ugre, poslije bi predana kao ratni plijen Srbiji. Sto trideset godina od nastupnog govora Josipa Sokčevića u Hrvatskom državnom saboru trebat će proći da bi Hrvatska konačno, uz silne žrtve, dobila svoju samostalnost. No, šumarska se leksika unatoč uzletima i padovima nastavila. Prvi hrvatski šumarnici, obrazovani na visokim učilištima, bijahu đaci visokih šumarskih učilišta diljem Europe, vrativši se kući, skupljahu hrvatsku šumarsku stručnu i znanstvenu terminologiju, po kojoj je hrvatski jezik danas bogat kao i jezici daleko većih naroda i u gospodarskim i političkim prilikama neusporedivo boljim od hrvatskoga križnog puta u razvoju. Spomenimo samo neka velika imena Tomića, Kozarca, Kesterčaneka, Hlavinke, Petračića, Ugrenovića, Nenadića i mnogih drugih koji će slijediti. U vremenima druge polovice prošlog i četrdesetak godina ovog stoljeća, potreba za višejezičnim šumarskim rječnikom bijaše manja zbog toga što su mnogi šumarnici, a posebno tehničari i trgovci iz šumske industrije vladali stranim jezicima imali predodžbe o značenju hrvatskih šumarskih termina na stranim jezicima s kojima su komunicirali sa svojim mušterijama. Poznavanje stranih jezika u tim vremenima bijaše uopće pretpretpostavkom zapošljenja u onovremenim, potpuno stranim tvrtkama u šumskoj industriji. Dvadesetih godina ovoga stoljeća, naš poznati profesor i akademik A. Ugrenović u svojim knjigama o trgovini i tehnologiji drveta, gdjegod je za to imao priliku uz hrvatske stručne termine dodaje značenja na stranim jezicima: francuskom, njemačkom i engleskom, te povremeno talijanskom. Za sve one koji nisu vladali stručnom terminologijom na stranim jezicima, bijahu knjige prof. Ugrenovića nezaobilaznom priručnom literaturom, a to su još i danas. Za svjetski Kongres IUFRO izdali su Japanci mali multilingualni riječnik stručnih šumarskih termina, koji je bio velikom pomoći u međusobnom sporazumijevanju među šumarnicima svijeta, uz sve njegove nedostatke. Taj džepni riječnik na japanskom, engleskom, njemačkom i francuskom dakako daje mogao i može slabo poslužiti hrvatskim šumarnicima koji ne vladaju kojim od tih jezika, pa čak i ako vladaju, a ne znaju stručne šumarske termine. Godine izlazi Rječnik iz područja iskorišćivanja šuma i šumskih komunikacija u izdanju Delo iz Ljubljane, a priredio gaje glavni urednik Z. Turk (Ljubljana) u suradnji s velikim brojem stručnjaka i znanstvenika (iz Hrvarske prof. dr. S. B o j a n i n i prof, dr. R. Benić) te obuhvaća 3865 riječi i termina na hrvatskom, srpskom, slovenskom, makedonskom, njemačkom i engleskom. Konačno, sada je pred nama leksikografski višejezični šumarski rječnik, 1. dio. kojeg su na više jezika priredili znanstvenici na Visokom šumarskom učilištu u Eberswalde pokraj Berlina. Hrvatski dio priredio je prof. dr. sc. Vjekoslav Mladen Glavač i njegov sin prof. Hrvoje Glavač. Prof. dr. sc. Vjekoslav Mladen Glavač, sveučilišni profesor u miru, rodio se u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, te diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu i promo- 274

73 viran je za inženjera šumarstva godine. 1954/55 radi u Odjelu za uređivanje šuma u Ogulinu. Od do radi kao asisent u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Svečultišta u Zagrebu (predstojnik akad. prof. dr. sc. M. A n i ć). U međuvremenu je na studijskom boravku 1959/60. u Monpellier-u, koji će kasnije izrasti kao drugo visoko šumarsko učilište u metropolitanskoj francuskoj, uz Nancy, te još dva frankofonska visoka šumarska učilišta, jedno u Pondicherry (Indija) a drugo u francuskoj Guyani. Godine doktorira na matičnom Šumarskom fakultetu zapaženom disertacijom: "Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta". Godine odlazi prvo u Švicarsku gdje radi i objavljuje zapažene radove na šumarskim institutima, sve do Te godine prelazi u Bonn-Bad Godesberg, a habilitira na šumarskom fakultetu sveučilišta u Göttingenu. Godine izabran je za redovitog profesora predmeta Biljne, vegetacijske i krajobrazne ekologije na Sveučilištu u Kasselu, gdje 1988/89 obnaša i dužnost dekana Biološko-kemijskog fakulteta, te predsjednika Sveučilišnog senata u Kasselu (24 fakulteta). Tijekom okrutne srpske agresije na Hrvatsku ističe se u borbi dokazivanja prava Hrvata na nezavisnost, koja će u njemačkoj javnosti i među vladinim dužnosnicima ostaviti jake dojmove, stoje znatno pridonijelo i stavu Njemačke prema Hrvatskoj i njezinoj potpori. Prof. dr. Glavač je od u mirovini, dobra je zdravlja i nadamo se da će nas još dugi niz godina nagrađivati svojim eruditivnim znanstvenim opusom. Njegov sin, gospodin prof. Hrvoje Glavač sin je svog oca: marljiv, pouzdan; obrazovan i poliglot. Ostaje nam da mu poželimo mnogo sreće, očekujući od njega i njegova oca ne samo preostalih pet dijelova leksikona, već i mnoge druge radove. Samoprijegorni, tihi i uvijek prisutan gdje ga trebaju, dipl. ing. Ratko Matošević tehničkim je urednikom i likovnim kreatorom ovog važnog djela. Po svojem izgledu, što je zaslugom g. ing. Matoševića, ova knjiga pruža osim sadržajnih vrijednosti, jednako tako dobar i estetski užitak. Nikada u našoj šumarskoj praksi nismo imali mogućnost da objavljujemo toliki broj knjiga i znanstvenih rasprava iz područja šumarske prakse i znanosti, koliko to imamo od osnutka jedinstvenog javnog poduzeća za gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj, tj. od 1. siječnja godine. Za brojne od objavljenih naslova dobivena su blistava priznanja mnogobrojnih svjetski poznatih sveučilišta, ustanova i poduzeća. Takvim djelovanjem "Hrvatske šume" širile su istinu o Hrvatskoj po svijetu, i ne nalaze se samo u citiranoj literaturi, već i u srcima mnogih, koji su nam postali prijatelji. Recenzija ne može dati ocjenu eventualnih lektorskih kontroverza, kojih i ako bi ih bilo, ne mogu umanjiti pravu vrijednost ove knjige. Ovaj prvi dio rječnika šumarskih leksikografskih termina priređen je na njemačkom, engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku i obuhvaća 1000 riječi koje su objašnjene po značenjima leksikonski. Svaki pojam pokriven je odgovarajućom terminološkom klasifikacijom, iza koje slijedi broj pod kojim je taj pojam moguće naći u svakom od četiri jezika na kojem je ovaj leksikon tiskan. Leksikon, kako je rečeno, obuhvaća 1000 pojmova za koje njegovi autori vjeruju da su u najčešćoj uporabi, iako za to nema relevantnih statističkih dokaza. Kako autori ove knjige koju danas promoviramo ističu, cijeli leksikon sastojat će se od šest dijelova, svaki s po tisuću pojmova. Tek tada ćemo moći procijeniti da se ovdje radi o sjajnom projektu, koji bi u potpunosti trebao ukloniti sve one muke, dobro poznate našim šumarnicima koji pišu na stranim jezicima ili prevode s njih, tražeći pogodne termine za pojmove iz šumarstva. Ovaj prvi dio, s malim brojem pojmova od samo jedne tisuće, već daje brzo i lako ogovore na najveći broj pitanja, ako ne iz vrlo sofisticiranih radova, onda barem u potpunosti ili gotovo u potpunosti pri prevođenju kolokvijalnih tekstova. ŠUMARSKI LEKSIKON I. dio nije knjiga koja se uzme i čita poput nekog romana ili znanstvenog djela. Ona se rabi prema ukazanim potrebama, pa će i eventualne nedostatke, a možda i pogreške biti uočene tek s vremenom. To je uostalom u svim ovakvim slučajevima praksa, pa se obično, nakon prvih dojmova i listanja naprečac može dati sud o tome da li je konkretno djelo dobro ili nije. U ovom slučaju takve naprečac načinjene probe pokazuju da se radi o vrhunskom djelu. Ranije istaknuta utilitarnost, posebno u nas, kada su naši šumarnici prisiljeni da brzo i točno saznaju što napredan svijet u šumarstvu čini, kako to čini i s kakvim rezultatima. Za takve potrebe ovaj leksikon-rječnik nezamjenjivo je oruđe, koje može jamčiti brži napredak i ulazak u svijet razvijenih. Taj rječnik je i oruđe za svladavanje nekakve autarkije mišljenja i istraživanja. Svi zajedno smo premaleni da bi se svatko bavio svime. Podjela i korištenje rezultata istraživanja i prakse preduvjet je djelotvornosti, koja jedino u bespoštednoj utakmici za ostanak na tržištu znanja, roba, usluga i rada može naciji jamčiti napredak i blagostanje, jedan od uvjeta slobode i mogućnosti njezina uživanja. Ova knjiga, koju danas predstavljamo našoj šumarskoj stručnoj javnosti, jedan je od prinosa takvome cilju. Promocija održana 22. svibnja u 12 sati u dvorani Hrvatskoga šumarskog društva. Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi (recenzija djela) 275

74 HRVATSKI INOVATOR br. 4/98 Može li se uz pomoć inovacija u hrvatskoj elektroenergetici racionalnije poslovati Koristeći podatke iz publikacije "Energija u Hrvatskoj energetski pregled" u izdanju Ministarstva gospodarstva RH od prosinca i prijašnjih godišta autor dr. Branimir M o 1 a k raspravlja o kretanju proizvodnje i potrošnje električne energije. Pri tome su korišteni i podaci Ministarstva energetike SAD - DOE USA "International Energy Annual 1993" od svibnja godine. Na temelju podataka od obrađeni su i trendovski smjerovi. Analizirajući podatke autor navodi: Porast ukupne: potrošnje električne energije od 2,54% (1996/1995) i trend njena porasta od (od kada je u porastu) znači - uz činjenicu da se, prema podacima u pregledu, ona ipak djelotvornije iskorištava (porast i preraspodjela bruto društvenog proizvoda veći od porasta potrošnje električne energije) - i nužnu promjenu u neutemeljenim planovima za budućnost. Naime, potrošnja električne energije od do pokazuje, ako se takav trend linearno nastavi (što dakako ne mora biti tako, ali zasad nema boljih načina predviđanja), da će ona u godini biti manja od 14 milijardi kwh (tome treba dodati oko 7-8 % ili 1 milijardu kwh za neizbježne gubitke - svjetski prosjek), a nikako neće iznositi 17,5 ili više od 20 milijardi kwh kako, bezrazložno tvrdeplaneri Hrvatske elektroprivrede. To pokazuje, nadalje, neosnovanost paničnih zahtjeva za gradnjom novih elektrana (elektrane ili mrak), jer se ta potrošnja vrlo vjerojatno može namiriti samo elektranama koje su danas u pogonu, a zasigurno završavanjem onih čija je izgradnja u tijeku. Uz stalan porast proizvodnje i potrošnje, u svijetu se nastoji smanjiti gubitke u dovođenju električne energije do potrošača. Od godine, kada su gubici iznosili oko 8% vidljiv je njihov pad prema 7%. U Hrvatskoj šuti gubici godine iznosili vrlo visokih 17,8%, pa autor uspoređuje i na kraju zaključuje: Da bismo usporedili kolika je golema energija izgubljena u mreži HEP-a, vrijedi istaknuti da je ukupna proizvodnja svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj (pregled 89 str.) bila 1,949 milijardi kwh. To je vrlo malo kada se zna da je ukupna snaga svih termoelektrana (Sisak, Rijeka, Plomin, Osijek,...) koje su proizvele tu energiju u Hrvatskoj veća od 1000 MW i pokazuje kolike su neiskorištene pričuve za proizvodnju električne energije, koje valja iskoristiti prije početka izgradnje novih elektrana. I u uklanjanju eventualnih prepreka povećanju proizvodnje električne energije - što bolje iskoristivosti elektrana (kad je ona potrebna) treba uposliti ljude koji to znaju, one koji se koriste pameću - inovatore. Kad se od ukupne proizvodnje svih termoelektrana u Hrvatskoj (1,949 milijardi kwh) odbije samopotrošnja u termoelektranama (0,1093 milijardi kwh), vidi se daje neto proizvodnja svih termoelektrana u Hrvatskoj godine bila 1,84 milijarde kwh. Dolazi se do zapanjujućeg zaključka: cjelokupna proizvodnja svih termoelektrana u Hrvatskoj -1,84 milijarde kwh nije bila dostatna za namirivanje gubitaka nastalih u mreži Hrvatske elektroprivrede u dovođenju električne energije od elektrana do potrošača - l, 908 milijardi kwh. To bez sumnje utječe na cijenu električne energije, da se i ne spominje nepotrebno zagađivanje okoliša uslijed spaljivanja goriva u elektranama za proizvodnju električne energije koja se izgubi. Te odnose nužno je što prije promijeniti. To mogu zasigurno učiniti oni koji se koriste pameću, a one koji te činjenice ne vide ili onemogućavaju promjene treba ukloniti da ne smetaju. H. Jakovac 276

75 ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI (posmrtno) Predsjednik Republike Hrvatske dr. se. Franjo Tuđman je na temelju članka 98, Ustava Republike Hrvatske i članka 2., stavak 1., Zakona o odlikovanjima i priznanjima (NN br. 20/95) a na prijedlog Državnog povjerenstva za odlikovanja i priznanja, donio odluke, kojima se odlikuju: REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA za osobite zasluge u gospodarstvu: - dr. se. NIKOLA KOMLENOVIĆ posmrtno REDOM HRVATSKOG PLETERA za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana: - prof. dr. sc. ANTE KRSTINIĆ posmrtno - dr. sc. BRANIMIR MAYER posmrtno - dr. sc. PETAR RASTOVSKI posmrtno - mr. sc. ZLATKO PERIĆ posmrtno - mr. se. GORAN BUŠIĆ posmrtno 277

76 PRIZNANJA Isprava (dokument) internacionalnog biografskog Centra u Kembridžu, u Engleskoj proglašava daje DUŠAN KLEPAC, dr. se. prof. izabran Svjetskim čovjekom godine u znak priznanja za njegove zasluge u šumarskoj znanosti. ptzocl^ims vhzto Sušan KL&re^» PH-6'pcoFis selecveö 0?A*JOf- J99T«199S in n^coöaic^ioa of bi5 services vo TlWCrCR <3ei2#JAl_ -Keđisrca.R-' Uredništvo Šumarskog lista čestita akademiku Dušanu Klepcu na još jednom svjetskom priznanju 278

77 Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša u suradnji s ministarstvima gospodarstva, turizma, poljoprivrede i šumarstva, kulture te prosvjete i športa i Državnom upravom za vode prigodom 5. lipnja - Svjetskog dana zaštite okoliša dodjeljuje tradicionalne Godišnje nagrade za zaštitu okoliša. Dodjela Godišnjih nagrada održana je u hotelu "Zagreb", Karlobag 6. lipnja godine. Nagrade su dodijeljene u osam kategorija: 1. Zaštita okolišne i krajobrazne raznolikosti 2. Turizma 3. Poljoprivrede i šumarstva 4. Industrije prometa i energetike 5. Zaštite voda i mora 6. Informiranja i obrazovanja za okoliš 7. Odgoja i obrazovanja 8. Gospodarenja otpadom

78 Od ukupno 78 predloženih kandidata za nagrade su nominirana po najbolja tri u svakoj kategoriji. Dobitnici Godišnjih nagrada i priznanja javno su obznanjeni na svečanosti u Karlobagu 6. lipnja godine, neposredno nakon odluke Komisije. Šumarski institut, Jastrebarsko u kategoriji Poljoprivreda i šumarstvo dobio je Priznanje za dostignuće u zaštiti okoliša za godinu, a prema odluci Komisije za dodjelu priznanja i nagrada. Poglavarstvo grada Jastrebarsko bilo je predlagatelj Šumarskog instituta za dodjelu nagrade za dostignuća u zaštiti okoliša na području Zagrebačke županije i Republike Hrvatske. Nastavano dajemo kratki sažetak prijedloga: Šumarski institut znanstveno djeluje više od 50 godina, a u gradu Jastrebarskom gotovo 40 godina. Svojim radom i rezultatima istraživanja u šumarstvu, zaštiti ne samo šuma već i okoliša, međunarodnoj suradnji, dao je značajan doprinos razvoju kako hrvatske šumarske znanosti i prakse, očuvanju raznolikosti naših šuma i zaštiti okoliša, tako i prepoznatljivosti grada Jastrebarskog i njegove bliže i dalje okolice. Posebno ističemo doprinos Šumarskog instituta u davanju stručnog mišljenja u svezi sa štetnim djelovanjem otpadnih tvari (plinova, teških metala) tijekom javnih rasprava o izgradnji nekih objekata ("Chromos", Spalionica otpada), te izbora lokacije za odlaganje otpada. Nemjerljiv je doprinos Šumarskog instituta u ozelenjavanju okoliša na području Jastrebarskog. Djelatnici Šumarskog instituta izradili su velik broj projekata u svezi ozelenjavanja i očuvanja okoliša. Potrebno je napomenuti kako Šumarski institut i njegovi znanstvenici i istraživači aktivno rade u domaćim i međunarodnim udrugama za očuvanje europskih šuma, šumskih genetskiih resursa i okoliša, posebice u svezi motrenja stanja onečišćenja zraka, tla i vode polutantima (EU/ECE, ICP, Forests, 1PGRI-EUFORGEN, "Lijepa naša", Hrvatsko ekološko društvo, "Zelena akcija" i dr.). Šumarski institut i njegovi zaposlenici radili su na problematici očuvanja okoliša na gore opisan način ne samo na jaskanskom području u širem smislu, već i na području naše države. Na kraju koristimo priliku zahvaliti se Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša kao i Komisiji za dodijeljeno PRIZNANJE. Našu zahvalnost izražavamo i Poglavarstvu grada Jastrebarsko kao predlagatelju uz obećanje za daljnju suradnju na zaštiti okoliša našeg grada i lijepe nam domovine. Dr. se. Joso Gračan, ravnatelj NAGRADE ZA ZNANOST OBRAZLOŽENJE POTICAJA ZA PODJELU GODIŠNJE NAGRADE ZA ZNAČAJNO ZNANSTVENO DOSTIGNUĆE UVOD Upravno je vijeće Instituta na 11. sjednici od 14. studenog godine, zadužilo Znanstveno vijeće da raspravi i izabere iz redova znanstvenika predloženika za pokretanje poticaja za podjelu Godišnje nagrade za značajno znanstveno dostignuće za godinu. Znanstveno je vijeće na 29. sjednici od 1. prosinca godine, zaključilo dadr. se. Josu Gračan a, znanstvenog savjetnika, izabere za predloženika za pokretanje poticaja za podjelu Godišnje nagrade za značajno znanstveno dostignuće. 280 Dr. se. Joso Gračan, znanstveni savjetnik, jedan je od utemeljitelja Šumarskog instituta, Jastrebarsko i njegov direktor i ravnatelj od do godine. Predloženik je u tom razdoblju razvio vrlo živu i raznoliku znanstvenu i stručnu djelatnost u Institutu. Jedan je od pokretača svih aktivnosti, a posebno u svezi usavršavanja i napredovanja mladih znanstvenika, suradnje sa šumarskom praksom na izradi i financiranju znanstvenoistraživačkog rada, suradnje s domaćim i međunarodnim udrugama. Osim toga, predloženik je priznati i vrlo cijenjeni znanstvenik iz oplemenjivanja šumskog drveća, a od godine vrlo uspješno vodi Šumarski institut, Jastrebarsko. Kako bi se dobio što temeljitiji uvid u rad i aktivnost predloženika, smatramo potrebitim potanko obrazložiti postignute rezultate u znanstvenoj djelatnosti i vođenju Šumarskog instituta, Jastrebarsko.

79 ZNANSTVENA DJELATNOST Znanstvena djelatnost predloženika započinje njegovim dolaskom u bivši Institut za četinjače godine. Odmah se uključuje u rad na projektu "Hibridizacija četinjača različitih provenijencija", američki projekt, koji vodi akademik Mirko Vidaković, zatim selekciju i izbor plus stabala, planiranje i osnivanje terenskih pokusa, osnivanje i motrenje testa potomstva polusrodnika europskog ariša, stoje bio njegov magistarski rad. Predloženik je proveo godinu dana (1971) na usavršavanju u Raleigh-u, SAD, položivši 6 ispita iz programa doktorskog studija (North Carolina State University). Nakon magistarskog rada (1973) posebno se bavi istraživanjima varijabilnosti provenijencija obične smreke što mu je poslužilo za izradbu doktorske disertacije (1984). Dokazao je kako se kod umjetne obnove šuma pravilnim izborom odgovarajućim provenijencija može povećati stabilnost šumskih ekosustava te unaprijediti proizvodnja biomase. Od do surađuje na projektu "Šumske kulture, zaštita i obnova šumskih ekosustava" za što financijsku potporu osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije. Vrlo aktivno surađuje i na projektu "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava Hrvatske", koji financiraju "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Sada je voditelj teme "Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje proizvodnje šumskog sjemena za obnovu šuma", prve teme iz programa trajne istraživačke djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava". Financijsku potporu za ovaj program osigurava Ministarstvo znanosti i tehnologije. Surađuje i na programu "Hrvatskih šuma", ponajprije potprojektu "Podržavanje učinkovitog povećanja šumskih površina". Bio je voditelj tima koji je izradio "Razdjelbu šuma Hrvatske na sjemenske oblasti zone i jedinice". Uključen je u međunarodna istraživanja genetske varijabilnosti obične bukve (EU). Koordinator je rezolucije: S2 - Očuvanje šumskog genofonda (Strasbourg 1990) i H2 - Očuvanje biološke raznolikosti europskih šuma (Helsinki 1993). Odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva nacionalni je koordinator u okviru programa očuvanja genofonda europskih šuma (EU- FORGEN). Posebno se bavi socijalnim listačama - hrastom lužnjakom i kitnjakom, običnom bukvom te običnom smrekom. U okviru projekta Svjetske banke "Obnova i zaštita obalnih šuma" koordinator je istraživačkog projekta "Uzgoj, oplemenjivanje i uporaba alepskog i brucijskogbora". Dr.sc. Joso Gračan predstavnik je Hrvatske u Europskom šumarskom institutu sa sjedištem u Joensuu (Finska) i Međunarodnoj udruzi za mediteranske šume u Marseilleu. Znanstvena djelatnost predloženika obuhvaća ne samo problematiku oplemenjivanja šumskog drveća, nego i genetsku specifičnost mineralne prehrane šumskog drveća, očuvanje biološke raznolikosti naših šuma, kao sušenje i propadanje šuma. Predloženik je rezultate svojih istraživanja objavio u šestdesetjednom (61) znanstvenom radu, od čega su tri (3) znanstvena rada prve (a,) skupine i indeksirana u Science Citation Index (SCI), četrnaest (14) su znanstveni radovi druge (a 2) skupine indeksirani u CAB-u, a trinaest (11) su znanstveni radovi treće (a 3 ) skupine objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova s recenzijom uredništva. Ostala tridesettri rada (33) su objavljena u sekundarnim časopisima. Ukupan "impact factor" časopisa u kojima su radovi predloženika objavljeni iznosi 13,7. Poslije zadnjeg izbora u znanstveno zvanje taj faktor iznosi 9,5. Predloženik je ukupno objavio 89 znanstvenih i stručnih radova, koji daju potpuni pregled njegove aktivnosti kao priznatog i poznatog znanstvenika iz oplemenjivanja šumskog drveća, ne samo u nas nego i u inozemstvu, vrsnog direktora i ravnatelja šumarskog instituta, te sposobnog promicatelja hrvatske šumarske znanosti i Hrvatske u cjelini. Na brojnim međunarodnim kongresima i znanstvenim skupovima svojom mirnoćom i skromnošću, dobrim znanjem engleskog jezika je širio istinu o Hrvatskoj i Hrvatima. Najbolji znanstveni radovi predloženika (17) indeksirani su u SCI i CAB-u, kao i objavljeni u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova (13). Ipak, smatramo za potrebito istaći, kako bi se 14 znanstvenih radova (SCI i CAB) od ukupno 30, moglo smatrati zaista kao najbolji, odnosno izvorni. Nastavno navodimo sažet pregled znanstvenih radova: USPIJEVANJE RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA DOMAĆIH I UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA Sedamnaest indeksiranih znanstvenih i četrnaest radova iz skupine b) obuhvaćaju opsežna istraživanja uspijevanja različitih provenijencija najvažnijih domaćih (hrast lužnjak, bukva, smreka, jela i obični bor) kao i nekih unešenih (introduciranih) vrsta šumskog drveća (sitkanska smreka i Pinus contorta). Ova istraživanja uz vođenje Šumarskog instituta spadaju u najvažnija znanstvena ostvarenja predloženika. 281

80 Na temelju rezultata ovih istraživanja, dokazali smo kako se kod umjetne obnove šuma pravilnim izborom odgovarajuće provenijencije pojedine vrste može povećati drvna masa i stabilnost šumskih ekosustava. Veliki je doprinos predloženika stoje svojim znanstvenim dostignućima osnovao prve pokuse provenijencija: hrasta lužnjaka (16) jesen 1987 i proljeće godine; rezultati su objavljeni u radovima: 2, 14, 15, 23 i 26; obične bukve (49) - međunarodni pokus u okviru EZ i EU, osnovan na području šumarije Bjelovar u proljeće godine, te novi pokus u rasadniku Instituta od 22 domaćih provenijencija, proljeće godine; rezultati su objavljeni u radu 25, i u pripremi za tisak. obične smreke (43), od čega je 13 domaćih i 30 stranih provenijencija, pokus je osnovan na 3 odvojena poljska testa (Zelendvor, Duga Resa, Skrad) u ukupnoj površini od 12 ha u proljeće 1980 godine; rezultati su objavljeni u radovima 9, 12, 19, 20. Predloženik je doktorirao na temi: Varijabilnost provenijencija obične smreke u dijelu prirodnog rasprostranjenja godine. - jele, osnovan je rasadnički test od 20 domaće provenijencije u proljeće godine; o rezultatima pokusa provenijencija jele u svijetu i u nas raspravlja se u radu 37 (skupina b). običnog bora (22) - međunarodni pokus u okviru EU s 4 provenijencije iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Pokus je osnovan u proljeće godine. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u radovima 1, 3,21,22 i28. Kad se radi o različitim provenijencijama unešenih vrsta drveća (sitkanska smreka i Pinus contorta), predloženik je na tim istraživanjima surađivao s drugim znanstvenicima. Rezultati su objavljeni u indeksiranim radovima. Međutim, ovi su rezultati potvrdili kako ove dvije američke vrste šumskog drveća ne uspijevaju dobro u Hrvatskoj, te ih se ne preporuča koristiti u umjetnoj obnovi. Treba i ovdje istaći, kako su ovi rezultati istraživanja predloženika dali značajan doprinos izradbi "Razdjelbe šuma Hrvatske na sjemenske oblasti, zone i jedinice", te izradi prijedloga novog Zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama. IZUČAVANJE GENETSKE VARIJABILNOSTI DOMAĆIH I UNEŠENIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA U magistarskom radu i nekim radovima analiziraju se rezultati uspijevanja biljaka u prvom testu potomstva polusrodnika europskog ariša (Larix decidua L.) u starosti od 8 godina. Analizirani su debljinski i visinski prirast, broj grana na dužini od 1 m visine od vrha, promjer najdublje grane, duljina najdeblje grane, promjer debla u sredini krošnje, kut inercije grana, pravnost i preživljavanje biljaka. Rezultati su detaljno i točno interpretirani, te su utvrđene i statistički opravdane razlike za pojedina svojstva između 19 polusrodnika (posebno za visinski i debljinski rast, te preživljavanje). Ovi su rezultati upućivali na to kako se sva izabrana plus stabla europskog ariša u populaciji Varaždinbreg ne mogu koristiti za drugu generaciju klonskih sjemen- skih plantaža. U Istri je osnovana nova klonska sjemenska plantaža europskog ariša na temelju rezultata novih testova polusrodnika, koji su potvrdili ranije rezultate. U svezi s izučavanjem oplemenjivanja domaćih i unešenih vrsta šumskog drveća, raspravlja se i u radovima pod 34, 35, 36, 39, dok se pod brojem 57 i 58 govori o rezultatima na oplemenjivanju topola i vrba, te genetskoj izdiferenciranosti populacija hrasta lužnjaka. Ovdje, svakako treba istaći rad koji je rezultat suradnje u okviru EZ i EU, a prvi put u nas iznose rezultati istraživanja genetske strukture obične bukve (Fagus sylvatica L.). Rad je objavljen u vrlo poznatom svjetskom časopisu Silvae Genetica 46, Heft 4, GENETSKA SPECIFIČNOST MINERALNE PREHRANE HRASTA LUŽNJAKA, OBIČNE SMREKE I AMERIČKOG BOROVCA Predloženik je ovu problematiku istraživao u suradnji s znanstvenicima iz prehrane i fiziologije šumskog drveća (N. Komlenović, P. Rastovski). U terenskim pokusima utvrđeno je kako gnojidba dušikom i fosforom pozitivno utječe na urod sjemena američkog borovca. U prvoj godini nakon gnojidbe jače je djelovala gnojidba dušikom, a u drugoj godini, kada nije bilo gnojidbe jače djelovanje pokazao je fosfor, primjenjen u prvoj godini. Povećanje uroda sjemena u prvom je redu vezano za veći broj češera i više sjemenki u češešrima stabala tretiranih mineralnim gnojivima. Kod stabala sa većim urodom sjemena utvrđene su niže koncentracije dušika i fosfora u iglicama. 282

81 Genetska specifičnost mineralne prehrane najviše je istraživana kod obične smreke. Utvrđeno je kako obična smreka unutar areala prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj pokazuje značajne razlike u rastu. S obzirom na mineralnu prehranu te su razlike najviše povezane sa stanjem prehrane dušikom. U rasadničkom pokusu provenijencije smreke s nižih nadmorskih visina općenito su brže rasle i intenzivnije reagirale na gnojidbu fosforom, kalijem i dušikom. Utvrđeno je kako biljke hrasta lužnjaka imaju općenito veće zahtjeve za hranivima od biljaka kitnjaka, medunca i crnike. Na posebnim supstratima bez primjene odgovarajuće gnojidbe ne mogu se proizvesti kvalitetne sadnice lužnjaka i drugih hrastova. S obzirom na djelovanje gnojidbe utvrđena je razlika između vrsta hrastova, ali i između provenijencija hrasta lužnjaka. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST NAŠIH ŠUMA Hrvatske šume spadaju među bolje gospodarene i očuvane šume u Europi. To je jedan od razloga stoje biološka raznolikost naših šuma bogata i raznolika. Ipak, globalne klimatske promjene, negativno djelovanje zagađivača i loše gospodarenje imaju za posljedicu smanjenje biološke raznolikosti. Predloženik je koordinator Republike Hrvatske za rezolucije S2 (Strasbourg) - Očuvanje šumskog genofonda, H2 (Helsinki) - Smjernice za očuvanje raznolikosti europskih šuma, te nacionalni koordinator za mrežna istraživanja očuvanja genofonda europskih šuma (EUFORGEN). Prvi rezultati objavljeni su u radu "Present state of Noble Hardwoods in Croatia", tj. "Stanje plemenitih tvrdih listača u Hrvatskoj". Nije nepoznato kako plemenite listače (javori, jaseni, pitomi kesten, brijestovi, divlja trešnja, i druge voćkarice) nepovratno nestaju iz naših šuma bilo prekomjernim sječama bilo usljed bolesti. Dr. se. Joso G r a č a n dolazi na čelo Instituta za četinjače pred 25 godina, u vrijeme kada se je taj Institut nalazio u najvećim kadrovskim i financijskim teškoćama i kada je izgledalo kako će on prestati radom. Zahvaljujući izuzetnim organizacijskim sposobnostima, upornošću i smislom za znanstvenoistraživački rad dr. Gračana Institut postupno kadrovski, organizacijski i financijski jača. Oživljava se rasadnička proizvodnja i izrađuje novi znanstvenoistraživački programi koji se povjeravaju mladim istraživačima. Uspostavljaju se čvrste veze sa šumarskom privredom, ali i veze sa svijetom, tako da Institut postaje prepoznatljiv van granica Hrvatske i tadašnje države. Glavna zapreka daljnjem razvoju Instituta je ustrojenost šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija. Istraživanja iz područja šumarstva tada se odvijaju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci, u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu, te u Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom. Zahvaljujući upornosti dr. Gračana i podršci koju je imao od strane svojih suradnika te ugledu koji je do tada stekao, a uz pomoć čitave šumarske struke dolazi do spajanja ove zadnje tri institucije u jedinstveni Šumarski institut, Jastrebarsko. Daljnji korak je bio povezivanje Šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta na zajedičkom programu znanstveno-istraživačkog rada iza kog stoji šumarska privreda. Uspostavom samostalne, neovisne države Hrvatske i osni- VOĐENJE INSTITUTA vanjem Javnog poduzeća "Hrvatskih šuma" p.o. uspostavlja se novi program znanstveno-istraživačkog rada. Taj program ima tri krupna projekta u okviru kojih se istražuju svi najvažniji problemi hrvatskog šumarstva. Pri tome se ne zanemaruju ni temeljna istraživanja iza kojih stoji Ministarstvo znanosti i tehnologije. Institut postaje državni institut. Upravo završava vrlo uspješna prva godina rada na programu trajne istraživačke djelatnosti "Obnova i zaštita šumskih ekosustava" kojeg je direktor dr. se. Nikola Komlenović, a dr. se. Joso Gračan voditelj prve teme "Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje sjemenarstva za obnovu šuma". U tom kratkom razdoblju istraživači koji rade na ovom programu tiskali su 64 rada, a dr. se. Joso Gračan sami u suradnji čak 12 radova. Program je do sada imao četiri teme, a upravo je pozitivno recenzirana i peta tema. Na taj će se način na ovom programu naći svi suradnici Instituta koji su kvalificirani za obavljanje ovih istraživanja. Oni koji ne zadovoljavaju kriterije Ministarstva znanosti i tehnologije naći se će na tržištu. Posebna je zasluga dr. sc. Jose Gračan a stoje kod nas od do danas ostvarena nezapamćena izdavačaka djelatnost iz područja šumarstva. Tiskana je monografija "Šume u Hrvatskoj", monografija "Šume moje Hrvatske", monografija "Stari hrastici" te monografija "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" kojoj je bio dr. Gračan jedan od urednika. Prigodom obilježavanja 150-te obljetnice Hrvatskog šumarskog društva iz tiska su iza- 283

82 ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG REPUBLIKA "» I HRVATSKA -LA -/.MAfios-f nagrađuje se Dr. sc Joso Gračan u i o ri r u i J ii biotehničkih znanosti, ZA značajno znanstveno dostignuće u očuvanju biološke raznolikosti i genetskih resursa šumskog drveća u Hrvatsko) ZAGREB. 30. SVIBNJA 19 Akademik Vlatko Patiletić šle dvije knjige pod naslovom "Skrb za hrvatsko šumarstvo " i "Stari slavonski hrastici". U tim su se knjigama našli i radovi dr. Gračan a. Obilježavajući 50-tu obljetnicu Šumarski institut, Jastrebarsko izdao je i Bibliografiju radova svojih suradnika. Iz tiska je upravo izašla knjiga Ivana Pleše "Sumrak goranskih šuma" koju izdaje Šumarski institut i "Hrvatske šume" p.o. a njen je urednik dr. se. Joso Gračan. Radovi Šumarskog instituta postaju vrlo traženi u Hrvatskoj i u svijetu. Citiraju se u Forestry Abstracts i CAB Abstracts. Radovi podliježu i međunarodnoj recenziji. U Institutu je donesen čvrsti plan za usavršavanje kadrova koji se uspješno ostvaruje. Pored oslanjanja na šumarsku privredu poduzimaju se odlučni koraci za što čvršćim povezivanjem sa svijetom. Dr. Gračan je nacionalni koordinator dva međunarodna projekta: EUFORGEN i Obnova i zaštita obalnih šuma (znanstveni dio) kojeg financira Svjetska banka. Šumarski institut je koordinacijsko središte za Hrvatsku "International Co-operative programme on assessment and monitoring air pollution effects on forest" kog su pokrenuli UN/ECE i EU. Na tom programu surađuje 30 europskih zemalja, SAD i Kanada. Hrvatska je jedina zemlja s područja bivše države koja se uključila i u 2. razinu istraživanja iz ovog programa. Temeljem iznesenog Znanstveno vijeće Šumarskog instituta, Jastrebarsko zaključuje kako je dr. se. Joso Gračan, znanstveni savjetnik priznati i poznati znanstvenik u Hrvatskoj i svijetu. Vijeće je mišljenja kako je dr. se. Joso Gračan ponajprije zaslužan za: - razvoj oplemenjivanja šumskog drveća, osnivanje i vrlo uspješno vođenje šumarskog instituta, Jastrebarsko, uspostavu jedinstvenog programa znanstvenoistraživačkog rada u polju šumarstva i čvrsto povezivanje šumarske znanosti i gospodarstva. Svojim je nastupima i brojnim vezama sa najpoznatijim šumarskim znanstvenicima i javnim djelatnicima van zemlje značajno doprinijeo ugledu Hrvatske u svijetu i upoznavanju stranih šumarskih stručnjaka sa Hrvatskom i njenim šumarstvom. Njega krasi izuzetna skromnost, poštenje, ogromna radna energija, upornost, organizacijske sposobnosti i nadarenost za istraživački rad. Uvijek je spreman pomoći mladima i svima onima kojima je pomoć najpotrebnija. Predloženik je član 6 međunarodnih društava, radnih grupa i udruga te 4 domaća znanstvena drušva. Potpredsjednik je Akademije šumarskih znanosti i njezin redoviti član. Pročelnik je Sekcije za šumarstvo Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZ-u. član je Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva, koje je prije dvije godine proslavilo svoju 150 obljetnicu. Voditelj je tima koji je izradio "Razdjelbu hrvatskih šuma na sjemenske oblasti, zone i jedinice". Posebno je zaslužan za intenzivno bogatu šumarsku izdavačku djelatnost u zadnjih pet godina. Najaktivniji je šumarski znanstvenik u međunarodnoj suradnji. Zbog svega izloženog Znanstveno vijeće Šumarskog instituta Jastrebarsko predlaže Odboru za podjelu državnih nagrada za znanost Hrvatskog državnog sabora da se dr. se. Josi Gračanu podijeli godišnja nagrada za značajno znanstveno dostignuće za godinu. Znanstveno vijeće Šumarskog instituta Jastrebarsko (U Jastrebarskom, 20. prosinca g.) 284

83 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI PRILAGODBA POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA KLIMI I NJENIM PROMJENAMA, HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Zagreb, 19. i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod gornjim naslovom. Skup je održan 19. i 20. svibnja ove godine i svaki nazočan i sudjelovatelj dobio je zbornik sa svim referatima koji su tiskani prema propozicijama HAZU. Nositelj skupa je organizacijski odbor na čelu s akademikom Milanom Maceljskim koji je osobno obavio golem posao u fazi njegove pripreme. Zbornik ima sveukupno 360 stranica. Referati su bogato opremljeni tablicama, grafikonima, kartama i fotografijama s opisom na hrvatskome i engleskome jeziku uz engleski sažetak. Dio grafikona, crteža i fotografija tiskanje u boji. Glavni urednik zbornika, akademik Milan M a c e 1 j - ski, obrazložio je u predgovoru potrebu održavanja skupa ovim riječima: "Ako su te promjene (klimatske) neminovne, krajnji je trenutak razmotriti sve mogućnosti prilagodbe kako poljoprivredi, tako i šumarstvu, kako bi se u nekim slučajevima smanjile štete, a u drugim optimalno iskoristile neke pogodnosti koje te promjene mogu donijeti. Osim nužnog doprinosa smanjenju negativnih utjecaja čovjeka na klimu, glede našega relativno maloga udjela, za Hrvatsku je još važnija, pravovremena priprema za promjene do kojih treba doći na našem području." Za šumarsku struku na ovom su skupu zanimljiva opća izlaganja o klimatskim promjenama te referati iz šumarstva. Vrlo zanimljive informacije dobili smo od naših meteorologa J.J u r a s a,m.p a s a r i ć a i poznatoga prof. I. Penzara u referatu pod naslovom: "O promjenama temperature zraka od 18. do 20. stoljeća u Zagrebu", gdje kažu kako je danas još teško odgovoriti na pitanje koliki je utjecaj pojačanja "efekta staklenika" na očiti trend globalnog zatopljenja. Prema njihovu mišljenju on zasada nije velik, ali ako se nastavi dosadašnji trend povećanja koncentracije stakleničkih plinova utjecaj bi mogao postati očit, a mjere sprječavanja zakašnjele. M. Gajić-Čapka i K. Zaninović u referatu pod naslovom "Sekularne varijacije nekih komponenti vodne ravnoteže u Primorju", upućuju na korisnost rezultata analize vremenskih nizova koji upozoravaju na promjene meteoroloških parametara koji mogu izazvati postupne promjene u šumskim ekosustavima, ali ujedno upozoravaju na potrebu konsultacije šumarskih stručnjaka. Autorice su obradile meteorološku postaju Crikvenica za razdoblje od , analizirajući fluktuacije i trendove temperature zraka, količine oborine, relativne vlažnosti, evapotranspiracije i sadržaja vode u tlu, i to za srednje godišnje vrijednosti i vegetacijsko razdoblje. Za šumare je zanimljiv referat Z. Žibranta i A. Dvornika pod naslovom: Meteorološki monitoring za potrebe poljoprivrede i šumarstva, u kojemu se ukazuje na potrebu postavljanja automatskog meteorološkog sustava (meteorološki monitoring), koji bi zasigurno bio izuzetno pogodan za šumske ekosustave. Za šumarstvo je zanimljiv referat D. Gereša: Klimatske promjene i gospodarenje vodama, gdje autor ukazuje na planiranje gospodarenja vodama koje se temelji na višestrukturnoj potrebi za vodom, gdje uz praćenje utjecaja klimatskih promjena uzima u obzir izravne utjecaje okoliša te društvene i gospodarske promjene. U ovome planiranju šumski ekosustavi imaju zasigurno znatan utjecaj. Referat J. Petraša i F. Bašića: Erozija tla u Hrvatskoj u svjetlu predviđenih klimatskih promjena upozorava na eroziju tla pretežito sa stajališta poljoprivrede i vodoprivrede dok šumski pokrov čiji raspored i struktura može znatno utjecati na njezinu sprječavanju, nije dovoljno obrađen, odnosno utjecaj mu je zanemaren. Šumarski dio skupa održanje odvojeno 20 svibnja. Problematika koja se odnosi na šume obrađena je u sedam referata i to: E. Klimo, J. Materna J. Vokoun: Global Changes of Climate and possible Changes in forest Soil Processes (Globalna promjena, klime i moguće promjene procesa u šumskom tlu) M. Vidaković: Strategija oplemenjivanja hrvatskih šuma u ozračju promjene klime B. Prpić, Z. Seletković i I. Tikvić: Klimatski, kemijski i biološki uzroci propadanja šuma u Europi i Hrvatskoj S. Matić, M. Orsanić i I. Anić: Utjecaj klimatskih promjena na strukturu i razvoj šumskih ekosustava B. Mayer i G. Bušićl: Primjeri utjecaja promjena podneblja na hidrološke i hidropedološke odnose u nizinskim šumama Hrvatske s okvirnim preporukama 285

84 I. Trinaj stić : Utjecaj općih klimatskih promjena na prostorni raspored khmazonalnih oblika šumske vegetacije u Hrvatskoj Ž. Š i 1 j k o v i ć : Degradacija šuma srednje i istočne Europe, kao posljedica klimatskih promjena uvjetovanih antropogenim utjecajem V. Jelavić,J.Martinović,A. VrankovićiS. Šatalić: Vrijednosti kritičnih opterećenja šumskog ekosustava sumporom i dušikom, na području zapadne Hrvatske - prvi rezultati E. K1 i m o s kolegama, poznati profesor pedologije i ekologije na Šumarskome fakultetu u Brnu i član Europskoga šumarskog instituta u Helsinkiju, u svome referatu iznosi kako tlo smatra srazmjerno stabilnim dijelom šumskoga ekosustava, jer se promjene u njemu razvijaju polako. Kod procjene mogućega utjecaja globalne klime na tlo, potrebno je razlikovati njegova teško i lako promjenljiva svojstva. Lako promjenljiva su akumulacija i proces dekompozicije organskih tvari, vlažnost tla i sastav zemljišnog rastvora. Utjecaj mogućih globalnih promjena klime na poljoprivredu i šumarstvo može biti dosta sličan, no u mnogim pogledima i vrlo različit. Tu je potrebno uzeti u obzir razlike u vremenu korištenja vegetacije, visok stupanj genetičke raznolikosti u šumskim ekosustavima i različite odnose konkurencije u šumskim i agrarnim ekosustavima. Sa stajališta mogućih promjena pod klimatskim utjecajem one se pretežno očekuju u semiaridnim tropskim regijama i u borealnim šumama. Važan čimbenik koji može signalizirati promjene procesa u tlu je viša koncentracija ugljičnoga dioksida u zemljišnim porama. M. Vidaković, akademik i predsjednik Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, profesor šumarske genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća upozorava na tri opasnosti za genetske šumske resurse. Kao prvi uzrok navodi kisele kiše, koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, a stoje posebice izraženo u Europi. Prema autoru do prije godine dekompozicija tla i sječa šuma na globalnoj razini pridonose 47%, a sagorijevanje fosilnih goriva 53%, povećanju atmosferskog C0 2, dok poslije dekompozicija i sječa uzrokuju samo 4%, a sagorijevanje fosilnih goriva 96% njegovu povećanju. Autor navodi kako Ko r n o s k y i dr. smatraju da polucija zraka doprinosi glavnim promjenama u genetskoj strukturi mnogih šumskih ekosustava. Osim što polutanti mogu uništiti cijele populacije visoko senzitivnih vrsta, oni mogu selektivno eliminirati gene iz drugih vrsta, umanjujući na taj način genetsku raznolikost. Druga opasnost dolazi zbog uništenja atmosferskog ozonskog omotača koji štiti zemlju od ultravioletnog zračenja, koje nepovoljno utječe na čovjeka, faunu i biljke (umanjenje fotosinteze). Treća opasnost je globalno zatopljenje koje je predmet rasprave ovoga skupa. Autor preporučuje da uslijed tendencije mijenjanja klime, treba unaprijediti programe oplemenjivanja šumskoga drveća i povećati strategiju zaštite šuma. Prema autoru globalne promjene klime i promjene okoliša koje nastaju pod utjecajem čovjeka, mogu reducirati postojeći genetski diverzitet i potencijal populacija jedne vrste na nove selekcijske pritiske, u smislu tvorbe novih rasa koje bi bile dobro adaptirane na nove ekološke uvjete. Kako će promjenom klime doći do promjene areala biljnih zajednica i vrsta drveća, trebat će ponovno odrediti sjemenske zone i rajone. Zbog potrebe reprodukcije adaptibilnih vrsta, autor preporučuje ponovno određivanje sjemenskih sastojina i osnivanje sjemenskih plantaža (generativna reprodukcija). U zaštiti šumskoga genofonda, autor preporučuje izravnu i neizravnu zaštitu. U prvome slučaju radi se o davanju prednosti onim vrstama koje bi bile najbolje prilagođene novim ekološkim prilikama, dok se u izravnoj zaštiti obuhvaća cjelokupni genofond jedne vrste. B. Prp i ć i sur. napominje kako će zatopljenje klime nepovoljno utjecati na vrste drveća uže ekološke valencije, kao što su kitnjak, lužnjak, jela i smreka. Kako kod tih vrsta glede položaja areala već postoji prilagodba na toplije prilike, postoji i mogućnost sustavnoga odabira odgovarajućih ekotipova za nove stanišne prilike. Kod hrasta lužnjaka opstanak u toplijim prilikama ovisit će o količini vode koja će mu biti na raspolaganju tijekom vegetacijskoga razdoblja. U pogledu propadanja šuma tvrdi kako je trećina šuma u Hrvatskoj ugrožena i to u prvome redu obična jela te hrast kitnjak i hrast lužnjak, dok su najmanje oštećeni obična bukva i crnika što je pak povezano uz njihove ekološke valencije. Današnje sušenje šuma posljedica je zajedničkoga nepovoljnog utjecaja više čimbenika, koji djeluju istovremeno ili slijede jedan iza drugoga. Zna se kako prije pojave industrijske civilizacije nije bilo značajnijega onečišćenja okoliša, pa se "kemijska promjena klime" može zasigurno smatrati jednim od najvažnijih uzroka propadanja šuma, a smanjenje toga utjecaja može se postići međunarodnim dogovorom. Promjena klime izazvat će ne samo pogoršanje, nego i poboljšanje pojedinih šumskih staništa ili njihovih dijelova (ekološke niše). U slučaju pogoršanja staništa u smislu zatopljenja slijedi fenotipska prilagodba, selekcija u smislu stvaranja bolje prilagođenih ekotipova, dominacija do sada potištenih vrsta, migracija vrsta te sušenje onih koji se ne mogu prilagoditi. Suma je značajna u smislu ublažavanja učinka "staklenika atmosfere" jer utječe na vezanje C0 2. Prema grubome proračunu, hrvatske šume (državne i privatne) vežu godišnje 16,6 milijuna t C0 2, stoje najvjerojatnije 286

85 znatno više od C0 2 proizvedenoga izgaranjem fosilnih goriva u nas. S. Matić, M. Oršanić i I. Anić istraživali su utjecaj promjena temperatura i padalina i ostalih klimatskih i edafskih promjena na strukturu i razvoj ritskih šuma topola i vrba, šuma hrasta lužnjaka i prebornih šuma bukve i jele. Na području ritskih šuma topola i vrba u razdoblju od do došlo je do povećanja prosječnih godišnjih i vegetacijskih temperatura i do smanjenja godišnjih i vegetacijskih padalina. Zbog izgradnje HE Varaždin došlo je do sniženja godišnjih i vegetacijskih razina podzemnih voda za 287 cm, odnosno 286 cm. Posljedično se pojavljuju one vrste drveća koje imaju širu ekološku valenciju, primjerice bijela joha, sremza i vez. Značajno se smanjuje gospodarska vrijednost šuma. Zbog zamočvarenja u nizinskoj šumi Kalje pokraj Lekenika, došlo je do katastrofalnog propadanja čitavih sastojina hrasta lužnjaka. Procesu zamočvarenja jamačno je pomogla poplava i zatopljenje klime. Umjesto hrasta lužnjaka tu se obilno javljaju pionirske vrste drveća kao što su poljski jasen i crna joha. U šumi Kalje smanjena je gospodarska vrijednost šuma, dok autori očekuju da se općekorisne funkcije šuma neće smanjiti u tolikoj mjeri kao gospodarska funkcija. U području šuma okolice Fužina, autori bilježe katastrofalno sušenje jelovih stabala, a tijekom razdoblja godine u meteorološkoj postaji Vrelo Ličanke (Fužine) zabilježen je porast srednje godišnje temperature zraka za 1,3 C, i srednje temperature vegetacijskoga razdoblja za 1, 8 C te pad godišnjih i vegetacijskih količina oborina za 592,6 mm odnosno 265,2 mm. Uzmicanje jele zbog povećanja temperature i smanjenja količine padalina ide u prilog običnoj bukvi koja zauzima njezino mjesto. Klimatske promjene obilježene povećanjem temperature i smanjenjem padalina uz druge klimatske, klimatsko-edafske i edafske promjene, prisutne u šumskim ekosustavima Hrvatske, znatno utječu na sušenje i propadanje, posebice glavnih vrsta drveća koje istovremeno imaju i usku ekološku valenciju. Istovremeno, novonastalim se prilikama šumski ekosustavi prilagodavaju povećanjem udjela pionirskih vrsta drveća šire ekološke valencije. B. Mayer i G. Bušić u svojemu radu o utjecaju promjena podneblja na hidrološke i hidropedološke odnose u nizinskim šumama daju presjek svojih dosadašnjih brojnih istraživanja u nizinskim šumama Podravine, Pokuplja i Posavine. Naglašavaju kako su u posljednjih 15 godina istraživanjima koja je provodio Mayer došli do podataka koji omogućuju rangiranje čimbenika staništa odlučujućih za njihovo uspijevanje i opstojnost. Tijekom sušnih vegetacijskih razdoblja proizvodnost odvodnjenih fluvisola varaždinske Podravine, nizinskih lužnjakovih i drugih šuma Varoškog i Bolčanskog luga, Česme te pokupskih šuma na pseudoglejnim i euglejnim, djelomično odvodnjenim tlima, izravno je ovisilo o količini i rasporedu padalina. Utvrđeno je kako nedostatak dostupne vlage u ekološkom profilu tla uzrokuje smanjenje širine goda, smanjenje lisnih površina i sušenje pojedinih stabala i sastojina, te je bio vodeći čimbenik propadanja nizinskih šuma u proteklom nizu sušnih godina. Odvodni sustavi povećali su ovisnost nizinskih šuma o padalinama. Revizija projekata odvodnje trebala bi omogućiti manipuliranje vodama što prihvatljivije kakvoće, u skladu sa sezonskim potrebama nizinskih šuma. Botaničar I.Trinajstić analizom paleo- i recentne klime onoga dijela Europe u kojemu se nalazi Hrvatska, dolazi do spoznaje da sekularna promjena klime nije negativno utjecala niti zatopljenjem, niti zahlađenjem na sastav klimazonalne šumske vegetacije, već je samo uvjetovala pomicanje vegetacijskih pojaseva u smjeru od manjih nadmorskih visina prema većima (zatopljenje) i obratno (zahlađenje) te vegetacijskih zona od juga prema sjeveru (zatopljnje) i obratno (zahlađenje). Na temelju takvih spoznaja može se očekivati kako će i suvremena promjena klime bila ona uvjetovana ili ne pod utjecajem čovjeka, potpuno analogno uvjetovati pomicanje klimatskih vegetacijskih oblika u onome smjeru u kojemu se mijenja klima. Tako primjerice možemo očekivati da će povećanje srednje godišnje temperature za npr. jedan ili dva stupnja pomaknuti donju granicu bukovo-jelovih šuma iz 650 m na 700 m ili 750 m/nm. Za približno toliko će se pomaknuti u vertikalnome smjeru i gornja granica hrastovoga pojasa. Granica vazdazelene vegetacije pomaknut će se prema sjeveru i prema unutrašnjosti za onoliko za koliko će se recentna srednja minimalna temperatura ispod 2 C povisiti na dva ili više C. Geografkinja Ž. Ši ljković koristi opsežnu literaturu o propadanju šuma i ugroženosti okoliša u Srednjoj i Istočnoj Europi, utvrđujući činjenice političkih promjena i prilika okoliša koje značajno utječu na kopnene i vodene ekosustave toga prostora. Autorica ukazuje kako zemlje Srednje i Istočne Europe ulaze u tehnološku fazu s određenom vremenskom zadrškom. Smatra kako realsocijalistički mentalitet vlasti, nepraktičnost u gospodarstvu, primjena zastarjele tehnologije sa Zapada te negativan stav prema pitanjima zaštite okoliša, ubrzavaju devastaciju kopnenih i vodenih ekosustava na ovome području. Autorica raščlanjuje stanje propadanja šuma u Europi te ukazuje na tzv. "crni trokut" gdje su zabilježena najveća onečišćenja s S0 2 (sjeverna Češka, jugozapadna Poljska i istočni dio bivše Istočne Njemačke), te 287

86 kako je 50 godina urbane industrijalizacije na području zemalja bivšega socijalistiočkog bloka ostavilo vidljivi trag u devastiranju okoliša od Baltika do Crnoga mora, s najjačim emisijama S0 2 u području "crnoga trokuta". Zanimljiv je podatak kako je Zapad (Europa, SAD, Japan, Australija, Malezija) u području Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske predložio izgradnju 140 spalionica komunalnog opasnog otpada, a glavnina predloženih lokacija nalazi se unutar "crnog industrijskog trokuta" (podatak Greenpeace, 1996). V. J e 1 a v i ć i sur. dali su prve rezultate vrijednosti kritičnih opterećenja šumskog ekosustava sumporom i dušikom na primjeru najoštećenijeg šumovitog područja u Hrvatskoj - Gorskoga kotara. Autori ukazuju na relativno velika oštećenja šumskih ekosustava i na trend njihova povećanja s najgorim stanjem u Gorskome kotaai. Dalje se navodi kako se onečišćujuće tvari (S0 2, NO x ) prenose atmosferom na velike udaljenosti, tako daje djelotvorna zaštita moguća jedino zajedničkim akcijama na međunarodnom planu. Prema autorima, proračuni pokazuju da u Hrvatskoj 81% taloga sumpora i čak 96% dušikovih spojeva dolazi iz drugih država Europe. Za utvrđivanje kritičnih vrijednosti opterećenja korištena je metoda "Stacinarni ravnotežni model masa" (Steady-State Mass Balance; SSMB), koja prema autorima pripada u najjednostavnije ali vrlo značajne jer omogućava primjenu na velikim površinama. Iz rezultata je vidljivo kako su opterećenja dušikovih spojeva na razini vrijednosti koje je Koordinacijski centar za učinke u Nizozemskoj ranije utvrdio, dok su kritična opterećenja za sumpor, za najosjetljivije pedološko-vegetacijske tipove, gotovo četverostruko manja. Smatram kako bi u ovim istraživanjima trebale sudjelovati šumarske znanstvene institucije, budući daje "Ekonerg" koji danas projekt vodi, predstavnik HEP-a, odnosno najvećega onečišćivača Gorskoga kotara (Plomin, Rijeka). Potrebno je što hitnije utvrditi koliko štetnih tvari dolazi u Gorski kotar od riječke industrije uz korištenje dobro lociranih postaja za mjerenje S0 2, NO x, 0 3 i dr. koje šumari žele postaviti. U datim podacima nelogično je kako imisije štetnih tvari dolaze pretežito iz inozemstva, usprkos značajnome smanjenju emisija u Zapadnoj Europi uključivši i Italiju. Prof dr. sc. B. Prpić NAJAVLJENA MEĐUNARODNA KONFERECIJA ODRŽIVO GOSPODARSKO KORIŠTENJE NIZINSKIH RIJEKA I ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA, održana je 27. i 28. svibnja godine u Goethe Institutu u Zagrebu. U odnosu na program Konferencije tiskan u broju 3-4 "Šumarskoga lista" došlo je do neznatnih izmjena u rasporedu izlaganja. U međuvremenu je održan sastanak Organizacijskoga odbora na kojemu su predstavnici HEP-a, "Hrvatskoga šumarskog društva" i "Hrvatskih šuma" dali svoje prijedloge zaključaka ovoga skupa uz dogovor da zajedničke zaključke koji će objediniti interese šumarstva HEP-a i vodoprivrede sastavi direktor Instituta za energetiku "Hrvoje Požar" dr. Goran Grani ć. Usuglašeni zaključci bit će objavljeni u slijedećem broju "Šumarskoga lista". Na Konferenciji je sudjelovalo oko 200 šumara, energetičara, vodoprivrednika, zaštitara prirode, ekologa i dr. Prof. dr. sc. B. Prpić U SUSRET INTERFORSTU '98. INTERFORST - međunarodni sajam šumarstva i drvne industrije ove će se godine održati od 8. do 12. srpnja (od srijede do nedjelje), na novom velesajamskom prostoru Minhena. Izložbeni paviljoni su B5 i B6, zajedno s otvorenim izložbenim prostorom. Radno vrijeme velesajma je od 9.00 do sati. Cijena ulaznice za jednodnevni posjet iznosi 18.- DM, dvodnevni posjet 28.-DEM, a ulaznica za čitavo vrijeme trajanja velesajma iznosi 56.- DEM. Posjetitelji velesajma mogu naručiti katalog po cijeni od 15.- DM, koja uključuje i CD-ROM, a narudžbe se primaju na adresu: Messe Muenchen, Hauptabteilung Werbung, Messegelaende, D Muenchen, Fax: (+4989) Organizator se pobrinuo i za rezervaciju hotelskoga smještaja u Minhenu. Može se obaviti na adresu MessReiseService, Heidemannstr. 220, D Muenchen; Tel. (+4989) /245, Fax: (+4989) Novost u organizaciji je besplatan gradski prijevoz u Minhenu za posjetitelje za vrijeme trajanja IN- TERFORSTA. 288

87 Ovogodišnja velesajamska izložba osma je po redu od godine. Od tada se INTERFORST organizira svake četiri godine. Organizatori ove godine očekuju preko posjetitelja, od čega oko 65% iz Njemačke, a 35% iz inozemstva. Od gostiju iz inozemstva 31% se očekuje iz zemalja europske zajednice, 64% iz ostalih europskih zemalja, a 5% izvan Europe. Ove će se godine velesajamska izložba odvijati u okviru sljedećih područja: uzgajanje šuma, zaštita šuma, konstrukcije i održavanje šumskih cesta, prikupljanje i obrada podataka u šumarstvu, obrazovanje, šumski rezervati i rekreacija, iskorištavanje šuma, privlačenje i transport, prva pomoć i zaštita na radu, sustavi za Tijekom velesajma održat će se tzv. forum na kojem posjetitelji mogu sudjelovati u diskusijama na temu sigurnosti na radu, zaštiti okoliša, trendovima u šumarstvu, budućnosti šumarstva i dr. Posebno se ističu teme "Nove ideje u pripremi rada", "Unapređenje konkurentnosti šumarstva i drvne industrije", "Šumarstvo i komunikacijske tehnologije", "Certifikacija-stanje i perspektive", "Šumarstvo na internetu". Od 7. do 11. srpnja, u vrijeme trajanja minhenskoga velesajma šumarstva i drvne industrije, održat će se 58 godišnja skupština Njemačkoga šumarskog društva. Skupština se organizira u zajednici sa INTERproizvodnju energije iz drva, uporaba otpada iz šume i pogona drvne industrije, informacijski servisi te izdavaštvo. Na izložbi će se predstaviti preko 400 izlagača iz 20 zemalja. Na INTERFORSTU se pripremaju i posebni programi, kongresi i skupovi. Poseban program pod naslovom "Sigurnost i zdravlje u šumarstvu" pokazat će filmovima, brošurama i demonstracijama mogućnosti zaštite na radu u šumi. Program pod naslovom "Osjetljivi postupci u šumarstvu - kako izabrati i primijeniti", demonstrirat će novitete u njezi sastojina. Poseban program je i četvrto natjecanje radnika u šumarstvu Bavarske. Sudionici sastanka urednika i novinara šumarskih novina i časopisa uoči INTERFORST-a '98 FORSTOM. Na njoj se očekuje 1200 sudionika i gostiju, a održat će se pod motom "Sustainability of Forestry in the Global Envirinment". Otvaranje kongresa bit će 7. srpnja u sati. Za kontakte u svezi s ovim kongresom zadužen je Dr. Joerg Friedrich, Deutscher Forstverein E. V., Konrad-Schwarz-Str. 2, Fax. ( ) Igor Anić 289

88 MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP "STO GODINA FOTOGRAMETRIJE U HRVATSKOJ" Uvođenje modernih tehnologija u potrajno gospodarenje prirodnim bogatstvima i u obnovi kakvoće okoliša postalo je jedan od preduvjeta za uspješno poboljšanje stanja u zemljama srednje i istočne Europe. Za odvijanje tog proeesa moraju postojati vjero'dostojne informacije o trenutnom stanju i stvarnim mogućnostima kontrole promjena, koje mogu nastupiti. Fotogrametrija je disciplina koja već više od jednog stoljeća služi za učinkovito i ekonomično prikupljanje podataka te izradu karata U zadnjim dekadama ovog stoljeća daljinska istraživanja pomoću snimki iz satelita postala su jedan od najučinkovitijih izvora podataka o prirodnim bogatstvima i stanju okoliša na velikim područjima. Suvremeni načini pridobivanja informacija snabdjevaju nas sve većim brojem podataka u svim dijelovima čovjekove djelatnosti. Stoga je za donošenje pravovaljanih i pravovremenih odluka nužno korišćenje novih informacijskih tehnologija kao što su geografski informacijski sustavi. Hrvatski stručnjaci su vrlo rano, prije stotinu godina, uvidjeli mogućnosti i domete fotogrametrije kao nove discipline. Osobito su šumarski stručnjaci u to doba bili vrlo dobro obrazovani, koristili su i poticali razvitak mnogih izuma te značajno doprinosili sveobuhvatnom napretku. Tako je godine tiskana knjiga "Fotogrametrija i praktični dio tahimetrije" Franje pl. Kružića. U njoj su opisane pretpostavke o primjeni terestričke fotogrametrije za izmjeru i kartiranje. To je prva knjiga na hrvatskom jeziku i treća u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji iz fotogrametrije. Tiskanjem te knjige započinje razvitak fotogrametrije, fotointerprctacijc i daljinskih istraživanja u Hrvatskoj. Ponovnom uspostavom Hrvatske države, a nakon Domovinskog rata u kojem je mnogo toga uništeno, Hrvatska se uključuje u svjetska kretanja koja se očituju u intenzivnom, dinamičnom i sveobuhvatnom mijenjanju gospodarske strukture, organizacijskih i institucionalnih uvjeta rada. Sve to obavezuje stručnjake svih disciplina koje koriste metode fotogramerije i daljinskih istraživanja da daju svoj doprinos što lakšem uključivanju Hrvatske u te tokove. Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao institucija koja okuplja gotovo sve stručnjake i institucije s područja fotogrametrije i daljinskih istraživanja, potaknulo je održavanje ovoga skupa s ciljem obilježavanja 100. obljetnice tiskanja prve knjige o fotogrametriji na hrvatskom jeziku te prikaza dometa i mogućnosti fotogrametrije i daljinskih istraživanja u različitim disciplinama, kao što su: arheologija, arhitektura, geodezija, geologija, geofizika, meteorologija, oceanografija, poljoprivreda, šumarstvo, urbanizam i dr. Ovo je prvi međunarodni znanstveni skup iz fotogrametrije i daljinskih istraživanja u Hrvatskoj. Rad skupa odvijao se u dva dijela: I. Pozvana predavanja u kojima su obrađeni razvitak fotogrametrije i daljinskih istraživanja u Hrvatskoj te zemljama srednje Europe II. Znanstvena dostignuća i primjena fotogrametrije i daljinskih istraživanja u različitim disciplinama s temama: Fotogram trija i kartografija Metodologija i terminologija Daljinska istraživanja u geoznanostima Pokrovitelji skupa: Ministarstvo znanosti i tehnologije RH Razred za tehničke znanosti HAZU Državna geodetska uprava RH Društvo za fotogrametriju i daljinska istraživanja Republike Češke Organizator skupa: Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju HAZU Suorgnizatori: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko geodetsko društvo, Sekcija za fotogrametriju Međunarodni znanstveni odbor skupa: prof. dr. sci. T. Fiedler, (Hrvatska), prof. dr. sci. P. Wa 1 d h ä u s e 1 (Austrija), prof. dr. sci. M. H oče var (Slovenija), prof. dr. sci. B. Kanajet (Hrvatska), dr. sci. G. Melyküti (Mađarska), prof. dr. sci. J. J ach im ski (Poljska), prof. dr. sci. M. 01 u i ć (Hrvatska) Počasni organizacijski odbor: akademik K. Colić, akademik D. Skoko, prof. dr. sci. V. Donassy, prof. dr. sci. T Fiedler, prof. dr. sci. M. Figurić, B. Gojčeta, dipl. inž., doc. dr. sci. Zdravko Kapović Organizacijski odbor skupa: doc. dr. sci. Vladimir Kušan, dr. sci. Miroslav Benko, B. Fučkan-Držić prof, Ivan Landek dipl. inž., Zvonimir Kalafadžić dipl. inž., dr. sci. Zlatko Lasić, prof dr. sci. Boždar Kanaj et, ŽeljkoKrušlin, dipl. inž., Jonatan Pleško dipl. inž. Skup je održan u vremenu od 19. do 22. svibnja godine u Zagrebu u zgradi INA-e, Šubićeva ulica

89 U radu skupa sudjelovalo je preko 170 znanstvenika i stručnjaka iz 12 zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Kanade, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Švedske i Ukrajine. Službeni jezici skupa bili su hrvatski i engleski. U radu skupa sudjelovalo je oko 50 šumarskih stručnjaka iz "Hrvatskih šuma", Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i iz inozemstva. Način rada skupa: Izlaganja Program skupa se sastojao od pozvanih referata (20 min) znanstvenika iz Hrvatske i drugih zemalja u kojima su prikazani razvitak i stanje fotogrametrije te daljinskih istraživanja u različitim disciplinama i zemljama, te od prihvaćenih radova (10 min) o znanstvenim dostignućima i primjerima primjene fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Svi radovi su objavljeni u zborniku radova. Ukupno je tiskano 46 radova na 412 stranica. Osam radova je iz područja šumarstva. Radovi su tiskani na hrvatskom ili engleskom jeziku. Izložbe Tijekom skupa održana je izložba radova i projekata izrađenih metodama fotogrametrije i daljinskih istraživanja. Tvrtke zastupljene na hrvatskom tržištu izložile su moderne instrumente, računala i programe za fotogrametriju i daljinska istraživanja, geodeziju i šumarstvo. Ekskurzije Posljednjeg dana skupa održana je ekskurzija u Križevce, Koprivnicu i Hlebine. Dr. sci. Vladimir Kušan 1. SASTANAK ZA KULTURE U KRATKIM OPHODNJAMA (IEA Bioenergy/Task XVII Short Rotation Crops) održan u Uppsali, Švedska od 3. do 5. lipnja god. Prvi sastanak za kulture u kratkim ophodnjama održan je na Švedskom Univerzitetu za agronomske znanosti u Uppsali, Švedska, od 3. do 5. lipnja godine. U sklopu Univerziteta djeluju tri fakulteta: Šumarski fakultet, Fakultet za agronomiju, prostorno planiranje i hortikulturu, te Veterinarski fakultet. Ukupno je zaposleno 3200 djelatnika u 65 Zavoda, sa 3000 dodiplomskih i 830 poslijediplomskih studenata. Sastanak je održan u Zavodu za kratke ophodnje Šumarskog fakulteta u Uppsali. Na sastanku je kao predstavnik Hrvatske bio nazočan dr. se. Davorin K a j b a, koji je izlagao referat pod naslovom "Short Rotation Crops in Croatia". Rad će biti tiskan u zborniku savjetovanja. Nazočni su bili predstavnici iz deset europskih zemalja (Švedska, Danska, V. Britanija, Finska, Nizozemska, Irska, Estonija, Francuska, Italija i Hrvatska), te jedan predstavnik iz SAD-a. Energija iz biomase i njezin udio u ukupnoj potrošnji energije u razvijenim se zemljama znatno povećava. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neopterećivanje atmosfere stakleničkim plinovima, u prvom redu sa C0 2. Također su površine pod kulturama u kratkim ophodnjama, bioerergetske plantaže, znatno uvećane tijekom posljednjih godina s daljnjim trendom rasta u sljedećem desetljeću. Razvijanje tržišta zahtjeva i selekciju superiornih vrsta. Europska unija iznijela je prijedlog da bi veliki potencijal energetskih kultura do godine zamjenio ekvivalent od 90 milijuna tona nafte. To će zahtijevati plantažiranje na 8% ukupne površine koje pripada- ju poljoprivrednom ili šumskom zemljištu Europske unije, a iznosi ukupno 10 milijuna hektara. Površine pod kulturama u kratkim ophodnjama s vrstama šumskog drveća planiraju se u SAD-u sa sadašnjih ha povećati na ha. Danska planira 10% svoje površine privesti u bioenergetske plantaže. Švedska npr. sa svojih sadašnjih ha godišnje sječe prosječno od 1100 do 1900 ha bioenergetskih plantaža. Škotska do godine namjerava udeseterostručiti proizvodnju električne energije dobivene iz biomase, sa 23 na230twh. Prosječni prirast u skandinavskim i srednje-europskim zemljama kreće se od 5 do 10 tona suhe tvari/ha godišnje, stoje manje od očekivanih 12 t/ha, a rezultat je neadekvatnog gospodarenja takvim kulturama kod privatnih posjednika. Zemlje s južnijeg položaja Europe, kao Italija, Španjolska, Francuska i Hrvatska, sa svojim dosadašnjim eksperimentalnim iskustvima očekuju znatno veće prinose količine suhe tvari po hektaru. Na Univerzitetu u Lundu (Švedska), provode se intenzivna istraživanja dobivanja etanola iz biomase, koji bi se koristio kao motorno pogonsko gorivo. Daljnji ciljevi rada zaključeni na sastanku moraju se najviše usmjeriti u promicanju većeg udjela biomase u proizvodnji energije, uvođenju tržišta, potrajnošću gospodarenja, te razjašnjavanju pozitivnih i negativnih ekonomskih i ekoloških posljedica korištenja gnojiva na podzemne vode. Uz terenske objekte proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama bili smo i u posjeti suvremenoj toplani u gradu Enköpingu (SI. 1.). 291

90 Slika 1. Toplana u Enköpingu (Švedska), koja koristi drvni ostatak i biomasu vrbovih kultura Toplana ima kotao kombiniranog tipa, a koristi drvni ostatak i biomasu iz vrbovih kultura. Tijekom go- dine opskrbljivala je s toplom vodom 95% grada Enköpinga sa stanovnika, te zadovoljavala njegovu polovinu potreba za električnom energijom. Snage je MWh koje koristi za zagrijavanje, te MWh za dobivanje elektične energije. Potrebe ove toplane kreću se od 45 do 50 m 3 biomase na sat, a cijena m 3 biomase kod otkupa od privatnih farmera iznosi 320 SEK (260 kn). Toplana planira osnivanje 1000 ha bioenergetskih plantaža u suradnji s privatnim posjednicima koji su vezani ugovorom, a također će dio biomase podmirivati s vlastitih površina. Zbog transportnih troškova kao i cijene skladištenja, najidealnije je kada se bioenergetski nasadi nalaze na udaljenosti do 30 km od toplane, a nisu površine manje od 20 ha. Cijena tako proizvedene energije niža je od energije dobivene iz fosilnih goriva, ali je za sada i subvencionirana. Dr. se. Davorin Kajba IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA STRUČNA EKSKURZIJA I POSJET KOLEGAMA, ČLANOVIMA HŠD-a OGRANAK VINKOVCI Dane 17. i 18. travnja godine, članovi HŠD-a ogranak Bjelovar, proveli su u posjeti kolegama, članovima HŠD-a ogranak Vinkovci. Zahvaljujući vještini našeg vozača dolazak u goste kolegama, članovima HSD-a ogranka Vinkovci, bio je brži od predviđenog. Dobrodošlicu u šumariji Županja poželio nam je naš neposredni domaćin, predsjednik ogranka HŠD-a i upravitelj šumarije Županja inž. Ilija Gregorović, kao i upravitelj UŠ Vinkovci mr. Darko B euk. Uz obilnu i ukusnu večeru, tradicionalni slavonski riblji paprikaš, pržene ribe i kolače, dogovoren je i detaljni raspored našeg boravka kao i aktivnosti tijekom stručne ekskurzije. Naš smještaj bio je organiziran na dva mjesta: u hotelu u samome gradu Županji i dvadeset i pet kilometara udaljenoj od Županje lovačkoj kući "Merolino". Nepodijeljeno je bilo naše oduševljenje prelijepom lovačkom kućom u staroj lužnjakovo-grabovoj šumi, mjestu za uživanje svakom šumaru, ljubitelju prirode. Subotnje aktivnosti nekima su počele u ranojutarnjoj šetnji i uživanju u ljepoti buđenja slavonske šume. Na putu do Vukovara prošli smo kroz sela, još uvijek nezacijeljenih rana od posljedica srpske agresije. Neposredno prije ulaska u Vukovar posjetili smo šumski predjel "Đergaj", dio gospodarske jedinice "Dubrave". Ovdje smo se na primjeru šume uvjerili u "stručno" gospodarenje šumama šumara s "istoka". Čitav predjel površine oko 300 hektara lužnjakove sastojine, unutar koje se nalazila i sjemenska sastojina crnoga oraha, posječen je. Pri tome je uziman samo prvi a ponegdje i drugi trupac, dok je ostatak, manje vrijedni dio stabla, ostao na mjestu obaranja. Neposječen je ostao samo dio, na cestu nagnutih, granatih, manje tehnički vrijednih hrastova. Šuma "Đergaj" bila je samo uvod u strahote koje je smislio bolesni um, odgajan na mržnji protiv svega Hrvatskog, koje su u punoj mjeri došle do izražaja u Vukovaru. Samo manje gomile građevnog otpada, na čistinama obraslim pionirskom vegetacijom, svjedočile su o 292

91 nekadašnjem postojanju čitavih naselja. Ćirilični natpisi na malobrojnim trgovinama ukazuju na današnje stanovnike Vukovara. Ni sunčano vrijeme, ni gužva oko malobrojnih štandova na gospodarskom sajmu, uključujući i onaj "Hrvatskih šuma", nisu mogli ublažiti tmurni ugođaj razorenoga grada. S Vukovarom smo se pozdravili, uz pogled na razorenu crkvu, zgradu gimnazije, poznati vodotoranj, farmu "Ovčara" i krenuli prema Iloku. Doček u Iloku bio je organiziran u trošnoj zgradi šumarije Ilok, kod upravitelja šumarije inž. Žarka Lončara, koji je veći dio rata proveo kao prognanik radeći u šumariji Bjelovar. On nam je u uvodnom izlaganju opisao trenutno stanje u šumariji i gradu Iloku, pokušavajući iskazati dio svojih emocija vezanih uz ovaj "biser" na Dunavu, ili kako kažu "mali Dubrovnik" na istoku naše domovine. Slijedio je obilazak samostana Sv. Ivana Kapistrana, pod vodstvom patera Marka, koji je čitavo vrijeme okupacije Iloka proveo uz svoje malobrojne, neprotjerane vjernike. Istodobno je i brižno čuvao i štitio od razbojnika prelijepu neogotičku crkvu, ponos ovoga grada. S kule samostana pruža se krasan pogled na Dunav, ali i na ratobornog nam susjeda Srbiju i na gradić Bačku Palanku. U sastavu samostana nalazi se i opljačkani vinski podrum poznate Iločke vinarije. Na povratku prema Županji i lovačkoj kući "Virovi", prošli smo kroz razrušena selađeletovce, Nijemce i Lipovac. Na našu žalost obilazak šumskog rezervata "Lože" morali smo odgoditi za neku drugu priliku zbog jake kiše koja nas je pratila još od dolaska u Ilok. Završetak našeg posjeta bio je u lovačkoj kući "Virovi", smještenoj na izvoru rijeke Spačve. Druženje je proteklo uz tradicionalne slavonske tamburaše, obilje jela i pića i ugodno društvo naših domaćina. Uz priču smo se sjetili i začetnika ideje ovakvih susreta šumara, našeg, tada bolesnog a sada već pokojnog kolege inž. Mije Kovačevića. Za kraj, izrazili smo obostranu želju da susreti naših ogranaka postanu tradicionalni. Još jednom i ovim putem, jedno veliko HVALA našim ljubaznim domaćinima, Upravi šuma Vinkovci i upravitelju magistru Darku Beuku, HŠD-u ogranak Vinkovci i njegovom predsjedniku inženjeru Iliji G r e - goroviću, te ostalim štovanim kolegama domaćinima, koji su naš boravak u najistočnijim dijelovima naše domovine, učinili nezaboravnim. Za HŠD ogranak Bjelovar r)ra7pti Hiisjak Hint in7šnm Vučedolska golubica 293

92 20. LIPNJA DAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA O danu hrvatskog šumarstva pisano je potanko u "Riječi glavnog urednika" i u društvenim vještima s 101. skupštine HŠD-a i redovitih sastanaka U. O. HŠD-a. Ove, godine prvi puta taj dan je obilježen u središnjici i u ograncima HŠD-a. Cilj je bio prvenstveno upoznati javnost s raznovrsnom djelatnošću šumarske struke, s osobitim naglaskom na opću zaštitu prirode, čija su načela ugrađena u Zakon o šumama RH, a na čemu od iskona počiva šumarska struka. U središnjici HŠD-a i "Hrvatskih šuma" održanje terenski kolokvij pod nazivom: ŠUME MEDVEDNICE JUČER, DANAS I SUTRA. Na terenskom kolokviju, počam od podnožja Medvednice pa do vrha na značajnim lokalitetima i u završnoj raspravi, naznačeno je kako su šumari očuvali šume Medvednice dobrim gospodarenjem. Detaljniji sadržaj i zaključci bit će prikazani kao poseban rad u jednom od sljedećih brojeva Šumarskog lista, a ovdje prilažemo samo: PROGRAM TERENSKOG KOLOKVIJA 9.00 sastanak sudionika i uvodno izlaganje u Hrvatskom šumarskom društvu, Trg Mažuranića polazak autobusom na terenski obilazak Medvednice završna razmatranja sa zaključcima domjenak kod lugarnice TERENSKI OBILAZAK MEDVEDNICE 1. stajalište: (iznad pilane Bliznec) mlada bukova sastojina obnavljana od 1974., 2. stajalište: (kod Adolfovca) rezultati intervencije stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala godine (sadnja smreke, borovca i dr.), 3. stajalište: (srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastojina sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala, 4. stajalište: (šumarev grob) preborna šuma jele i bukve u zoni šumskog rezervata (danas park šuma), 5. stajalište: (kod Puntijarke) obnova smreke i jele poslije čistih sječa između godine. U organizaciji HŠD-a ogranak Požega u rasadniku Hajderovac održan je "Okrugli stol" na temu: "Današnjica požeškog šumarstva s posebnim osvrtom na ekologiju, lovstvo i zaštitu prirode". U nazočnosti načelnika općina Požega i Pleternica, predstavnika županijskih i gradskih ureda za zaštitu prirode i okoliša, vođena je širokoobuhvatna rasprava po nekoliko tema. Poticatelji rasprave po pojedinim temama su bili: Ivica Fliszar, dipl. inž., "Uvodne napomene o HŠD-u i njegovom utjecaju na šumarsku struku. Mr. sc. Juraj Z e 1 i ć, "Predložene šumske površine i objekti unutar šuma u sklopu zaštite prirode i čovjekova okoliša - suradnja s ostalim udrugama i društvima". Zlatko Lisjak, dipl. inž., "Umiranje šuma" Božidar Terzić, dipl. inž., "O lovstvu požeškog kraja". Ivica Fliszar, dipl. inž., "Šume požeštine kao divlja odlagališta otpada i smeća (s posebnim naglaskom na smetište Alitovci). Radni dio "okruglog stola" završen je obilaskom rasadnika Hajderovac uz stručno vodstvo P. Benčića, dipl. inž. U organizaciji HŠD-a ogranak Bjelovar i uz nazočnost preko 300 posjetitelja otvorena je 20. lipnja u 19 sati u prostorijama Gradskog muzeja Bjelovar izložba ŠUMA OKOM ŠUMARA. Autori - članovi HŠD-a njih 15, izložili su crno-bijele i color fotografije, crteže i audiovizuelne zapise, oduševivši ne samo amatere već i likovne stručnjake. HŠD - ogranak Split bio je domaćin stručne ekskurzije članovima HŠD-a ogranak Bjelovar. Zajednički su obilježili taj dan 2-dnevnom ekskurzijom, prvog dana na Kornatima, a drugog dana obilaskom priobalnih šuma i upoznavanjem s uzgojnim radovima vršenim u njima. HŠD - ogranak Sisak u zajednici s Društvom inženjera i tehničara Sisak, organiziralo je zajednički posjet Parku prirode "Lonjsko polje". Tridesetak članova obišlo je raznoliki riječni krajolik, površine ha između Siska i Nove Gradiške na lijevoj obali rijeke Save. Područje s ha poplavne šume hrasta lužnjak, obitavalište roda (selo Čigoč), orla kliktaša, orla štekavca, orla zmijaša (oko 240 različitih vrsta ptica), idealno obitavalište jelena, divlje svinje i vidre, ima obilježje jedinstvenog krajolika. I ostali ogranci HŠD-a obilježili su taj dan nastupima na lokalnim radio-postajama ili u lokalnom tisku, držeći se već navedene osnovne zadaće obilježavanja ovog dana "upoznati javnost s radom i temeljnim načelima šumarske struke". Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. 294

93

94 IN MEMORIAM Prof. dr. sc. STEFAN KORPEL ( ) Šumarska struka i znanost Slovačke i Europe ostala je bez poznatog šumarskog znanstvenika, profesora Uzgajanja šuma, predstojnika Katedre za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zvolenu prof, dr. sc. ŠtefanaKorpela. Dana 11. veljače, napustio nas je veliki prijatelj Hrvatske, hrvatskih šumara i šuma, suradnik, autor i recenzent radova u Šumarskom listu, suradnik Zavoda za uzgajanje šuma, najbolji poznavatelj europskih prašuma i vrstan promicatelj ideje uzgajanje prirodnih šumskih ekosustava, prof. dr. sc. Stefan Korpel. Rođenje 8. veljače, u Pohranskoj Palhore u Slovačkoj. Studirao je na Državnoj višoj šumarskoj školi u Banskoj Štiavnici, Šumarskom fakultetu u Bratislavi i Košicama, gdje je diplomirao. Iste godine postaje asistent na Katedri za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Košicama. U vremenu od do na Šumarskom fakultetu u Brnu priprema i brani kandidatsku disertaciju (mali daktorat) i postaje kandidat znanosti. Izradom habilitacijskog rada godine imenovan je docentom za struku uzgajanje šuma. U vremenu od do godine bio je predstojnik Katedre za uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zvolenu. Godine uspješno brani doktorsku disertaciju (veliki doktorat) i postaje doktor poljoprivredno šumarskih znanosti. U godini mu je za pionirski rad na istraživanju prirodnih šuma Slovačke i za sveukupnu znanstvenu aktivnost podjeljen počasni doktorat (dr. h. c.) na ETH Zurich. Njegov rad profesora uzgajanja šuma je bio vrlo plodan i širokoobuhvatan. Napisao je sam i u koautorstvu 11 stručnih i visokoškolskih udžbenika. Svake godine je imao nekoliko diplomanata kao i kandidata za magistarske i doktorske radove iz Slovačke i ostalih zemalja. Najveći doprinos profesora Korpela je bio na području znanstvenih istraživanja. Bio je zaljubljenik istraživanja strukture, prirodnog pomlađivanja i životnih oblika prirodnih šuma. U okvirima istraživanja njege mladih sastojina dao je nove metode njege mladika, a u istraživanjima proreda posebice se bavio njihovom racionalizacijom. Posebno su značajna njegova 30 godišnja istraživanja prašuma Slovačke, obavljena na preko 100 pokusnih ploha a čiji su rezultati objavljeni godine u knjizi "DIE URWALDER DER WESTKAR PATEN" (PRAŠUME ZAPADNIH KARPATA). U svojem bogatom istraživačkom radu publicirao je 148 znanstvenih radova i veliki broj stručnih i popularno-šumarskih radova tiskanih u šumarskom glasilu "Les". Posebno značajna je njegova aktivnost u suradnji sa šumarskom praksom Slovačke. Nema šumarije, a ni gospodarske jedinice u Slovačkoj u kojoj profesor Korpel nije ostavio traga svoje stučne i znanstvene nazočnosti. Zbog toga je uživao veliki ugled i obljubljenost u šumarskim krugovima diljem Slovačke. Prof. dr. sc. dr. h. c. Stefan Korpel je bio jedan od najpoznatijih uzgajivača današnjice kako u Slovačkoj tako i izvan njenih granica. Napustio nas je vrsni šumar i dobar čovjek. Rezultati njegovog rada su trajno sačuvani u vječnim šumama Slovačke. Mi, hrvatski šumari, posebno njegovi prijatelji, izgubili smo velikog prijatelja i promicatelja hrvatskog šumarstva, zaljubljenika u hrvatski narod, njegovu vjeru i običaje, šume, pjesmu, vino, more i sunce, sve ono što Hrvatsku čini najljepšom zemljom na svijetu. Otišao je sretan stoje Hrvatska postala slobodna i samostalna. Ispunile su se njegove svakodnevne moütve, u kojima je Hrvatska zauzimala vidno mjesto. Zbog svega što je učinio za šume i šumarstvo bez granica, za našu suradnju i prijateljstvo, od srca mu hvala i slava. Prof. dr. sc. Slavko Matić 296

95 BRANKO SABLJAK, dipl. inž. šum. ( ) Dana 21. travnja god. u 9«sati, hrvatsko šumarstvo potresla je još jedna u nizu nesreća. U gospodarskoj jedinici "Krasnica" šumarije Plaški (UŠ Ogulin) živote su izgubili tri mlada čovjeka Branko Sabljak, dipl. inž. šum., upravitelj šumarije Plaški Miroslav Družić, dipl. inž. šum., revirnik šumarije Plaški Slavko Kovačić, kooperant US Ogulin Pokosila ih je protupješačka mina (PROM), koju su postavili oni koji državu Hrvatsku nikad nisu željeli niti će ikada reći daje njihova domovina. Zajednički ispraćaj dragih nam kolega i prijatelja bio je 22. travnja u sati sa groblja na Sv. Jakovu prema njihovim posljednjim počivalištima Josipdolu, Zagrebu i Saborskom. Od pokojnika se oprostio Mladen S t i p e t i ć - upravitelj Uprave šuma Ogulin, riječima i glasom kojima je strujala nevjerica da ih više nema među nama. Posljednji ispraćaj Branku bio je na groblju u Josipdolu, gdje se okupilo ljudi kao nikada do tada. Od kolege Branka u ime zaposlenika "Hrvatskih šuma" i članova "Hrvatskoga šumarskog društva" oprostio se Dubravko H o d a k - upravitelj šumarije Saborsko. Branko je rođen 18. veljače godine u Modruškim Sabljacima. Osnovnu školu završava godine i upisuje Srednju šumarsku školu koju završava godine. Nakon odsluženja vojnog roka započinje studirati na Šumarskom fakultetu na kojem i diplomira 1. travnja 1993.godine. Odmah nakon završenog fakulteta zapošljava se u Upravi šuma Ogulin, u odjelu za Uređivanje šuma, na mjestu pripravnik-taksator, sa kojeg odlazi u HV (Hrvatsku vojsku). Nakon odrađenog pripravničkog staža poslije vojske zapošljava se na mjestu upravitelja Rasadnika u Oštarijama. Kao mlad čovjek i stručnjak, s velikim elanom i entuzijazmom kreće u novi posao. Nakon vojno - redarstvene acije "Oluja" kod nas se formiraju dvije nove šumarije, Šumarija Plaški i Šumarija Saborsko, čije su površine bile nedostupne tijekom rata, a upraviteljem šumarije Plaški postaje Branko Sabljak. Branko je posao shvatio vrlo odgovorno, jerje znao da se radi ovrlo opasnom terenu. Koliko smo samo puta razgovarali o minama, jer je linija razgraničenja išla kroz naše područje, ali nikada na glas nismo izrekli da bi netko od nas šumara mogao nastradati. Branku punom energije i volje za poslom, nije bilo teško uz svoj posao obavljati i posao predsjednika Vijeća općine Josipdol, jer je volio raditi s ljudima i pomagati im. Veliki je to gubitak za Brankovu mladu obitelj, ženu Snježanu i njihove troje djece, Jelenu, Tomislava i Marka. Otac Milan i mama Zora zbog mine su izgubili i drugog sina, nakon stoje Tomislav poginuo kao hrvatski vojnik godine. Veliki je to gubitak za šumarstvo ovoga kraja, jer otišao je mladi čovjek na početku svog radnog vijeka, pun planova i ideja koje je tek trebao sprovesti u djelo. Fizički ga više nema među nama, ali njegov blagi i smireni glas te veseli osmjeh vječno će ostati u našim sjećanjima Dragi prijatelju neka ti je lahka hrvatska zemlja Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Ogulin - 297

96 MIROSLAV DRUŽIĆ dipl. inž. šum. ( ) 21. travanj godine hrvatsko šumarstvo pamtit će po strašnoj tragediji koja koja se dogodila na području šumarije Plaški. Neprijateljska mina zaostala iz Domovinskog rata, odnijela je život Miroslava Družica, dipl. inž. šum., revirnika šumarije Plaški. Miroslav Družić roden je u Zagrebu, 1. travnja godine. Na- 31. svibnja godine zauvijek nas je napustio još jedan mladi djelatnik Uprave šuma Ogulin - šukon završene Srednje drvodjelske škole s odličnim uspjehom, on se kao mladi šumarski tehničar upisuje na Šumsko gospodarski odjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Kako bi namaknuo sredstva za studij često radi i kao najamni radnik u stolariji, a posredstvom "Student servisa" kao sezonski radnik u šumariji Remetinec. Od rujna godine do srpnja godine nalazi se u postrojbama Hrvatske vojske, a nakon razvojačenja polaže zaostale ispite na Šumarskom fakultetu i 9. svibnja godine stječe zvanje diplomiranog inženjera šumarstva. 1. veljače godine zapošljava se u Upravi šuma Ogulin, šumariji Josipdol, kao pripravnik. Nakon oslobođenja okupiranih područja, te osnivanja novih šumarija, 1. ožujka godine dobiva mjesto revirnika u šumariji Plaški. Miran, tih i samoprijegoran, čovjek kojemu ništa nije bilo teško učiniti, proveo je mnoga popodneva za radnim stolom uređujući nesređenu i ratom opustošenu šumariju Plaški, pomažući svom kolegi, upravitelju dipl. inž. šum. Branku Sabljaku. Zaslugom inž. Družica, zavijorila je hrvatska zastava pred šumarijom Plaški, a na zidove radnih prostorija postavljeni su hrvatski državni grbovi. Duboko odan svom šumarskom pozivu, u želji da mu se potpuno posveti, doveo je iz Zagreba malog sina Vjenceslava i suprugu Sanju, koja također postaje djelatnica šumarije Plaški. Hrvatsko šumarstvo i Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Ogulin, čiji je Miroslav Družić bio član, pretrpjelo je nenadoknadiv gubitak, jer, ostali smo bez svima nam dragog kolege i vrijednog djelatnika pred kojim je trebalo biti još puno radnih i životnih uspjeha. Sjećanje na njega zauvijek će ostati u našim uspomenama. Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Ogulin - BORO GASPAROVIC ( ) 298 marije Saborsko, šumarski tehničar Boro Gašparović. Rođenje 29. listopada godine u Modrušu od majke Milke i oca Vitomira. Niže razrede osnovne škole završio je u Modrušu, a više razrede u Osnovnoj školi u Josipdolu. Odgojno obrazovni centar za šumarstvo završio je u Karlovcu 21. lipnja godine. Kao mladi šumarski tehničar zaposlio se kao pripravnik u šumariji Josipdol, a od studenog godine radi kao čuvar šuma i uzgajivač u šumariji Saborsko. Odmah na početku ratnih zbivanja godine, uključuje se u obranu Domovine u postrojbama Hrvatske vojske, a 27. kolovoza godine odlikovanje Spomenicom Domovinskog rata. Nakon razvojačenja, ponovno se vraća na radno mjesto u šumariji Saborsko. Svaki slobodan trenutak, s puno pažnje i ljubavi, zajedno sa suprugom Ankicom, posvećivao je godinu dana starom sinu Bori. U svojoj je sredini uvijek bio o- miljen, zbog vedre naravi i zdravog humora kojim je znao odgovoriti na ponekad teške i neugodne situacije. Smrt ga je zadesila naglo, neočekivano, kao posljedica moždanog udara. Boro je uvijek svoje radne zadatke obavljao točno i savjesno, pa je njegov nagli odlazak iz naše sredine nenadoknadiv gubitak. Njegov lik s ponosom ćemo čuvati u svojim mislima. Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Ogulin -

97 MIJO KOVAČEVIĆ, dipl. inž. šum. ( ) U Bjelovaru, u obiteljskom domu, umro je naš kolega Mijo. Opirući se teškoj bolesti od ljeta godine, izdržao je i operaciju i liječničke tretmane, posjećivao nas je u upravi, šumariji, bio na susretu s našim Vinkovčanima u posjeti Bjelovaru, pokazivao optimizam, tješio nas... i ostao do kraja duhovit. Duhovit na svoj račun, ali i na naš! Duhovitost je to pronicljiva slavonca, pritajenog šarmera i susretljivog kolege. Sjećaju ga se kolege sa Šumarskog fakulteta iz Zagreba upisani školske godine 1972/73. Prepoznatljiv je bio Mijo po svojoj pjesmi slavonskog bećara, razdragan u trenucima slobodnog studentskog vremena na terenskim nastavama. Rođenje u Cigleniku kod Lužana kraj Slavonskog Broda godine, od oca Đure i majke Kate, slavonskih poljodjelaca, odgajan u rimokatoličkoj vjeri zajedno s bratom Emilom. U Brodu je završio osnovnu osnovnu i srednju školu te diplomirao na našem Fakultetu u Zagrebu. Tijekom šumarske nastave rodila se ljubav prema kolegici Dragici Stipetić! On slavonac - šumar, a ona šumarica iz Ogulina! Iz studentske ljubavi, nasta obitelj. Prvo zaposlenje našao je Mijo u tadašnjem Šumskom gospodarstvu u Bjelovaru, u Šumariji Pakrac. O- lovni dani za Hrvata u Hrvatskom Pakracu i Hrvatskoj šumariji na Hrvatskom Papuku i Psunju. Tadašnje kolege iz Šumarije Pakrac, na čelu s upraviteljem terorizirale su sve koji se nisu uklapali u njihove nazore. Teroriziran je bio i Mijo! Tada je trebalo izdržati svoje Hrvatstvo, zadržati svoju kulturu i etiku. Nije bilo uputno da... akule... anovići... ačeše ili iljevići čuju i vide da je dobio čestitku u svoj poštanski sandučić za naš Hrvatski Uskrs ili Božić! (Oprosti mi Mijo što spominjem imena no neka znaju i neka pročitaju što o njima znamo.) A Hrvat je uvijek pošten u svojim namjerama i često nespreman na kukavičke i zločinačke podlačke udarce s leđa. Nije li ovdje početak njegove opake bolesti?!. U šumariji Pakrac Mijo je radio na poslovima pripreme rada, iskorišćivanju šume te projektiranju traktorskih vlaka i šumskih prometnica, sve do godine, kada seli u Bjelovar, a radi na mjestu referenta za iskorišćivanje šuma i mehanizaciju. Neumoran na poslu, odgovoran prema suradnicima, vezan za odlaske na teren, često je bio odsutan od kuće, te radom na terenu ponekada zanemario i obitelj. No to je šumarski poziv. Došao je Domovinski rat. Dojučerašnje kolege iz Šumarije Pakrac, ustali su kao kolovođe organiziranom pobunom protiv naše Hrvatske Države. Tražili su ovdje neku svoju "otadžbinu". (Sada je i- maju, no moraju požuriti u nju jer beogradski pašaluk je sve manji). Tada smo shvatili svoju naivnost, ali i Mijinu žrtvu rada i života u Pakracu. Uz pomoć dragoga Boga, uz vjeru i odlučnost hrvatskoga naroda, obranjena je Domovina, učvršćena, stvorena toliko zaslužena i željena Lijepa Naša. I u njenoj obnovi i poslovima na tada oslobođenom području šuma Uprave šuma Bjelovar, Mijo je često surađivao i organizirao rad i šumarsku proizvodnju. U netom stvorenom J. P. "Hrvatske šume" rukovodio je proizvodnim odjelom. Mijo je bio dobar šef. Možda je previše toga želio napraviti sam. Ne zbog nepovjerenja, već zato stoje uvijek htio olakšati rad i život prijatelju i suradniku. To znaju "njegovi iz proizvodnog". A u Bjelovaru je bilo vikendom vremena za njegovu iskonsku željenu aktivnost, na poslovima u vrtu... na zemlji. Veselio se svakom proljeću pri sjetvi, ali i radu u ljetu i ubiranju ljetine ujesen u svom Kakincu, na malom obiteljskom imanju obitelji Kovačević. To je bilo vrijeme obiteljskog druženja sa svojom Mirnom, Damirom i Dragicom. Da gaje bilo više. Krasila gaje druželjubivost, u svakom trenutku. Bio je športaš, bio je naprednih poimanja primjene znanosti u svakodnevnom radu, bio je član Komisije za znanstveno-istraživački rad našega poduzeća, često dobar i srdačan domaćin članovima sekcija IUFRO kongresa, studentima i profesorima te svim dobronamjernim znanstvenicima, a sve na dobrobit šume i naše šumarske struke. Njegov profesionalni pristup poslu i razvoj kao šumara širokih pogleda, trebao je biti okrunjen rukovodećim mjestom na jednoj od najodgovornijih dužnosti u proizvodnoj službi "Hrvatskih šuma". To je trebalo biti svjedočanstvo dugoročne obstojnosti i vjerojatne budućnosti bjelovarske škole šumarstva, s tradicijom starom 125. godina. Ali i svjedočanstvo našega Mije kao šumara, izraslog i odnjegovanog od starijih iskusnijih i suptilnih šumara, priznatih diljem naše Domovine o čemu svjedoče naše mlade branjevine, mladici... šume. Mislimo da bi s našim Mijom i njegovim iskustvom i današnji trenutak hrvatskog šumarstva bio pouzdaniji, izvjesniji u željenom gospodarskom razvoju i obnovi naše 299

98 Domovine. Šteta što nije uspio. NE-NE živimo i ne čuvamo svoju prirodu, svoju okolinu, svoje izvore i vode. Ostavljamo u njoj svoje odbačene i nepotrebne stvari. Koristimo više no što smijemo. Umire nam priroda! Bolesna je! Umiru nam šume!. Bolesne su! Jesmo li i sami bolesniji ali i krivi za to? Da. jesmo. Mijo je teško obolio u ljeto prošle godine. Nastojao je, bio uporan, sve do samog kraja. I vjerovao je. Vjerovali smo i mi! Hvala svima koji su nesebično pomagali njegovoj supruzi Dragici u najtežim trenucima bolesti i rastanku. Hvala njegovim susjedima, prijateljima, lječnicima i osoblju naše bolnice u Bjelovaru. Ovo je sve tragičnija godina, u kojoj uz šume nestaju i umiru naši najbolji šumari. Što će šuma bez šumara? Ostadoše, uz našu kolegicu Dragicu dipl. inž. šumarstva, srednjoškolka Mirna i Damir u 8 razredu osnovne škole! Odlični đaci i dobra djeca. Mi kolege ćemo im pomoći gdje god to budemo trebali i mogli, jer čovjek ne može sam na svijetu, a uz pomoć prijatelja je lakše. U ime svih zaposlenika Hrvatskih šuma, prijatelja i znanaca kojih si toliko imao, iskrena sućut obitelji i ostaloj rodbini. Dragi Mijo, hvala ti za svaku Tvoju riječ i lahka Ti bila hrvatska zemlja. Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Bjelovar predsjednik Milan Presečan IVAN SVARC, dipl. inž. šum. ( ) Dana 13. lipnja godine tragično je preminuo Ivan Svare, dipl. inž. šum. Okrutna sudbina otela gaje obitelji i struci u zanosu stvaranja i u naponu snage. Dvoje djece ostalo je bez brižnog oca, koji je nažalost u nezavršenu kuću ugradio i vlastiti život. Naglo zaustavljen, ostao je bez šanse da do kraja izbrusi svoj nesumnjivi dar poduzetnosti, te da u struci dođe do kraja dobro započetog puta. Rođen uzdali 11.prosinca godine, djetinjstvo je proveo uz rijeku Dravu, Čambinu i Repaš, te i nije čudo da se vrlo rano odlučio za šumarsku struku. Srednju je Šumarsku školu završio u Karlovcu, a Šumarski fakultet godine u Zagrebu. Iste se godine zaposlio u bivšem Šumskom gospodarstvu Bjelovar, Šumariji Koprivnica. Tamo je pro- 300 veo pripravnički staž i radio na poslovima uzgoja i iskorištavanja šuma do godine. Od osnutka javnog poduzeća "Hrvatske šume" radio je na mjestu revirnika u Šumariji Koprivnica do godine. Od tada, pa sve do tragičnog udesa, Ivo je radio u Proizvodnom odjelu Uprave šuma Koprivnica, na radnom mjestu stručnog suradnika za uzgajanje šuma. Kao mlad šumar suočio se sa ogromnom problematikom obnove, kako nizinskih šuma hrasta lužnjaka, jasena i johe, tako i brdskih šuma hrasta kitnjaka bukve i graba. Prihvatio je to kao šansu za potvrdu vlastitog iskustva, ali i mogućnost sticanja novih spoznaja vezanih za problematiku gospodarenja šumama. Svojom komunikativnošću i dobrim poznavanjem mađarskog jezika, pomogao je da se suradnja hrvatskih i mađarskih šumara, kao i profesora Šumarskih fakulteta Zagreba i Šaprona, odvija u spontanoj i ležernoj atmosferi, u kojoj je olakšana razmjena iskustava i informacija. Pogotovo je to došlo do izražaja u susretima predstavnika Uprava šuma Koprivnica i Kapošvar, koje veže zajednička problematika gospodarenja šumama uz rijeku Dravu i u njenom širem pojasu. Svojim je djelovanjem utjecao da granicu ne doživimo kao crtu koja razdvaja, već crtu koja spaja. Odabrao je pravi način borbe za Domovinu, struku i obitelj, kako u miru, tako i u Domovinskom ratu, iz kojeg se vratio obogaćen mnogim prijateljstvima sklopljenim onda kadje bilo najteže. Svoju je stranačku pripadnost HKDU-u, uskladio sa vlastitom savješću, svjetonazorom i tradicijom kršćanskog odgoja, te se bez kalkulacija već na početku uključio u njen rad. Biranim su se riječima od njega o- prostili i predstavnik stranke i predstavnik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata. Pred njim su bili jasni i plemeniti ciljevi, brižnog oca, dobrog supruga i sina, pouzdanog prijatelja, skromnog i nadarenog čovjeka, čija su djela govorila više od riječi. Nažalost te su subote tragično prekinuti svi njegovi planovi i snovi. Bio je omiljen i među mađarskin, šumarima, koji su jednako bolno kao i mi doživjeli ovu tragediju i odali posljednju počast našem Ivi. I na kraju opraštajući se od Tebe dragi Ivo, mogu samo još jednom, u ime svih kolega šumara koji su Te poznavali, izraziti duboku sućut Tvojoj obitelji, a Tebi zahvaliti za sve što si učinio u svom kratkom ali sadržajnom životu. Počivao u miru Božjem i neka Ti je lahka hrvatska zemlja. Josip Gregurec, dipl. inž. šum.

99 UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. - Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. -Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kuko slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić,B. ikomlenović,n. iseletković, Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. inž...). -Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. - Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: , Telefax:

100