STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU 1

Size: px
Start display at page:

Download "STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUMA NA UŠĆU MURE U DRAVU 1"

Transcription

1 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- UDK 60* 6 (00) STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU STRUCTURAL PROPERTIES AND NATURAL SUCCESSION OF RIPARIAN FORESTS AT THE OUTH OF THE RIVER URA INTO THE RIVER DRAVA Branko BELČIĆ* SAŽETAK: Ritske šume danas spadaju među najugroženije u Europi. Kako one u Hrvatskoj nisu privedene intenzivnijoj šumarskoj proizvodnji, željeli su se utvrditi određeni mehanizmi njihovog nastanka te upoznati s njihovom strukturom. Izmjerom devet primjernih ploha različite starosti i strukture (od malata prema zrelim sastojinama) na lijevoj obali rijeke Drave, odnosno neposredno na ušću ure u Dravu, dobili su se značajni pokazatelji strukture ovih sastojina. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba, koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena (drvna masa moži iznostiti i do,00 m'/ha). Bademasta vrba, zajedno s bijelom, tvori normalne ritske sastojine kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate, vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. vrba u optimalnoj fazi, s redovitim režimom voda, proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 6, mvha) te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. U pogledu strukture, srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz bijelu vrbu u njima dio strukture nosi crna topola. Ključne riječi: ritske šume, malati, struktura sastojine, bademasta vrba (Salix triandra), bijela vrba fsalix alba), crna topola (Topulus nigral bijela topola (Populus alba), crna joha (Alnus glutinosa), bijela joha (Alnus incana), sloj grmlja. Ritske šume danas su najugroženije šume (altby idugan 9.). U cijelome svijetu najveće površinsko smanjenje je upravo ritskih šuma, tako da ostaci predstavljaju neprocjenjivu vrijednost. Ove se šume rasprostiru na obalama i neposrednoj blizini rijeka, riječnim otocima, a periodično su plav- Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 6. svibnja 00. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, agistarski rad je izrađen u Zavodu za uzgajanje šuma pod mentorstvom Prof. dr. se. dr. h. c. Slavka atica. * r. se. Branko Belčić - Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Koprivnica, Odjel za uređivanje šuma, Ivana eštrovića, 000 Koprivnica UVOD - Introduction ljene. Po raznolikosti biljnog, a napose životinjskog svijeta, spadaju među najbogatije europske kontinentalne biocenoze. Općenito, šume i rijeke Republike Hrvatske predstavljaju prirodni sklad i nerazdvojnu cjelinu (atić i sur., 996). Opstanak i razvoj zajednica ritskih šuma ovisi o vodotocima uz koje se nalaze, te svaka promjena toka, visine vodostaja i ritma poplava, neposredno utječe na pojedine zajednice. Već duže vrijeme znanstvenici koji se bave ovim ekosustavima spore se oko definicije rita i ritske šume. Jedna od mogućih bila bi: "rit ili poloj je nisko poplavno zemljište pokraj većih rijeka"(rauš i atić, 9). Obično se dijeli na dva dijela s obzirom na na- 0

2 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVII (00), 0- zočnost poplava, zaštićeni (nema poplava ili se javljaju samo iznimno) i nezaštićeni (poplave nazočne gotovo svake godine). U zaštićenom dijelu javlja se podzemna voda i do km od nasipa. Glavne vrste drveća prirodnih ritskih šuma su autohtone vrste vrba i topola. Zbog dinamike kolebanja, uglavnom poplavnih voda, omogućen je razvoj mnogim higrofilnim, ali i kserofilnim biljnim vrstama Čovjek je svojim hidromeliorativnim radovima na rijekama znatno smanjio površine ritskih šuma. Iako se najčešće radilo o osvajanju, odnosno dobivanju poljoprivrednih površina na uštrb rita, u poslijednje je vrijeme smanjenju površine ovih šuma u Republici Hrvatskoj najviše pridonijela izgradnja hidroelektrana i nasipa na rijeci Dravi (Lac i, 9., atić i sur. 996., ayer i Jelušić, 99.). Nestankom neposrednog i čestog kontakta između šumske stojbine i poplavnih ili podzemnih voda, koje su pod neposrednim utjecajem vodotoka, dolazi do sušenja i propadanja šuma. To je razlog da sastojine u ritskim šumama vrlo brzo reagiraju na promjene vodnog režima, koje su u svim slučajevima odlučujuće za šume. To je ustvari danas najveći problem koji se događa u ritskim šumama. Naime, učestalim zahvatima velikih razmjera prilikom regulacija rijeka, stvaranjem velikih akumulacija kod gradnje hidroelektrana, oduzimanjem vode iz korita rijeka te propuštanjem "biološkog minimuma", ritske su šume ostale bez svog "krvotoka" koji ih je svakodnevno napajao neophodnom vodom. U gornjoj Podravini, drugi po veličini vodotok nakon Drave, nedvojbeno je rijeka ura. Dok je prirodni tok rijeke Drave znatnije promijenjen sa hidroelektrane (dvanaest u Austriji, osam u Sloveniji te tri u Republici Hrvatskoj) tok rijeke ure ostao je relativno intaktan. ura donosi u Dravu 0 m vode/s. ura je duga 9 km, izvire u dijelu niskih Tuna u Austriji. Nizinska je rijeka. Od ukupne površine šuma u državi po Osnovi područja, ritske šume obrastaju površinu od ha (Tablica ). Tablica. Površina ritskih šuma prema Osnovi područja za razdoblje Table Area of riparian forests set down in the Area anagement Plan for the period Uredajni razred anagement class Crna joha (Alnus glutinosa) vrba (Salix alba) Domaća topola/aboriginal poplar Plantaže EU topole/ Plantations of hybrid poplars Sve/ Overall: Sjemenjača Seed forest Panjača Coppice forest (ha) Ukupno Total Iz Tablice. vidljivo je da na uredajne razrede glavnih vrsta drveća ritskim šumama pripada ha, što iznosi oko, % od ukupne površine hrvatskih šuma, a na panjače kao degradirani oblik pripada 6 ha ili % od ritskih šuma. U tako promijenjenim uvjetima za šumsku vegetaciju došlo je do promjene u strukturi autohtonih vrsta drveća. Javljaju se nove vrste otpornije na sušu. Problematikom ritskih šuma najviše su se bavili Rauš (9, 9, 990, 99, 99), atić (9, 99, 99, 99, 996), Vukelić (99, 99, 999), ayer (9, 9, 99, 99, 99, 99) te drugi. Isti autori opisali su ritske šume s ekološkog, uzgojnog, sinekološkog gledišta, izradili vegetacijske karte, međutim, glavnina tih radova odnosi se na podunavski dio Hrvatske. Stoga se željelo istražiti komparabilnost podunavskih i podravskih ritskih šuma. Istraživanja su provedena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, koji se proteže od 6 0' do 6 ' sjeverne geografske širine i od 6 ' do 6 ' istočne geografske dužine, (karta li ). Uže gledajući to je nizina okolice Legrada na ušću ure u Dravu (0 m n.v.) na samoj granici s Republikom ađarskom, a nizvodno od hidroelektrane Donja Dubrava (0 m n.v), odnosno u Gospodarskoj jedinici Kopriv- 0 ATERIJAL I ETODE - aterial and methods PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Study area ničke nizinske šume, kojom gospodari Uprava šuma podružnica Koprivnica, Šumarija Koprivnica. Područje obuhvaća lijevu obalu rijeke Drave, te desnu obalu rijeke ure. Na lijevoj obali rijeke Drave na samom ušću ure nalazi se Ornitološki rezervat Veliki Pažut (9.) s m površinom oko 00 ha (Š e š o k 99.)

3 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- Područje gornje Podravine karakterizira umjerena kontinentalna klima, koja je ujedno i tipična za najzapadniji dijo Panonske nizine. Očituje se i dosta jak utjecaj alpskog masiva, posebice na količinu i raspored oborina. Padaline su jednako raspoređene cijele godine. Za analizu klimatskih prilika korišteni su podaci meteorološke postaje Koprivnica (6 ' širine i 6 9' dužine) dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu (Slika ). Slika. Klima dijagram meteorološke postaje Koprivnica po Walteru za razdoblje Figure Climatic diagram of the meteorological station Koprivnica according to Walter for the period KLIATSKE ZNAČAJKE - Climatic characteristics KOPRIVNICA (0, m) 0 0 -, C - srednji minimum najhladnijeg mjeseca -, C - apsolutna minimalna temperatura zraka Godišnje kretanje temperatura Godišnje kretanje oborina I Vlažno razdoblje jeseci sa srednjom minimalnom temperaturom zraka ispod 0 C jeseci s apsolutnom minimalnom temperaturom zraka ispod 0"C PEDOLOŠKE ZNAČAJKE Pedological features Tla istraživanog područja imaju srednji raspon stupnja prikladnosti za šumsku proizvodnju. Najveću proizvodnu sposobnost ima luvisol, ali njegova zastupljenost je mala. Najzastupljenija tla imaju srednje visok stupanj prikladnosti za šumsku proizvodnju i tu je važan čimbenik dubina tla do šljunka i razina podzemnih voda. Najzastupljeniji tip tala hidromeliorirano karbonatno ilovasto do ilovasto pjeskovito aluvijalno tlo (Fluvisol) varijabilne ekološke dubine, likalno oglejeno, povremeno plavljeno na šljunku, visoko opterećeno teškim metalima. S obzirom na dubinu ekološkog profila tla do šljunka, dubinu podzemne vode u vegetacijskom minimumu u odnosu na ekološki profil tla i dinamiku poplava navedeno tlo razdijeljeno je na četiri kategorije, od čega se samo, % površine može smatrati visoko proizvodno šumskim površinama. Na oko % površine moguće je organizirano gospodariti uz poštivanje specifičnosti preporuka za pojedine mikrolokalitete, dok na plitka i najčešće suha tla s prevladavajućom kserotermnom pedoklimom, niske plodnosti i proizvodnosti otpada, %. S gospodarskog, odnosno proizvodnog gledišta, edafski najlošije dijelove predstavljaju šljunčani sprudovi, koji imaju velik zaštitni karakter, a pokrivaju,6 % površine. HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE - Hydrographic features Velik se dio slivnog područja Drave nalazi u alpskom području i zbog toga Drava ima fluviglacijalni režim voda. Prema dugogodišnjem prosjeku, na razmatranoj dionici Drave, najviše vode ima u razdoblju od travnja do kolovoza. Prosječno najveće srednje mjesečne protoke javljaju se u lipnju. Tijekom zimskih mjeseci srednje su mjesečne protoke izrazito male. Prikaz hidroloških osobina rijeke Drave uzet je s vodomjerne postaje Botovo, osnovane. godine. Ona se nalazi nizvodno od HE Donja Dubrava oko 0 km. Promatrano razdoblje je od 96. do 99. godine. Na vodomjernoj postaji provodi se mjerenje vodostaja, protok leda, temperature vode, te mjerenja nanosa i kvalitete vode. U ovome radu neće se posebno obrađivati svi navedeni elementi, već samo vodostaj. Dugogodišnja praćenja vodostaja ukazuju na najniži vodostaj u praćenom razdoblju koji iznosi -0 cm (9), a najviši cm (9). Velike vode izlijevaju se u inundaciju iznad vodostaja 00 cm. Važno je navesti daje trend sniženja vodostaja rijeke Drave u profilu Botovo prisutan u cijelom analiziranom razdoblju mjerenja (96-99). Srednji godišnji vodostaji, godišnje se u prosjeku snizuju oko, cm, što za razmatrano razdoblje iznosi oko, m. Dio tih sniženja rezultat je sniženja dna korita rijeke Drave, uzvodno izgrađenih hidroelektrana, a dio se pripisuje i u promjeni načina očitanja vodostaja (Hrvatska elektroprivreda, Prethodna studija utjecaja na okoliš HE NovoVirje, 99). 0

4 B. Belčić: STRUKTURNI- OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH SUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVII] (00). 0- ŠUSKA VEGETACIJA Šumsku vegetaciju istražio je Đuro Rauš 96, 96, 9, 990. i 99. godine (Rauš 99) te načinio i vegctacijsku kartu istraživanog područja. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom. (Salici-populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 9) - Forest vegetation Šuma bijele vrbe s bročikom albae Rauš 9) (Galio-salicetum Šibljak rakite (Salicetum purpureae Zel 9). Na ovom području pridolaze sljedeće vegetacijske _ Kopneni tršćak s rančićem (Scirpo phragmitetum jedinice. Šuma poljskog jasena s drijemovcem (Leucoio-fraxinetumparvifoliae Glav. 99) W.Koch 96.) Zasađene su i šumske kulture i to: Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae Euroamerička topola (Populus deltoides) Slav. 9). Obični (bijeli) bor (Pinus silvestris) Bagrem (Robinia pseudoacacia) Plohe su postavljene prema karakteristikama mikrolokacije, kvadratičnog su i pravokutnog oblika od 0 x 0 m (ploha ) do 0 x 0 m (ploha ), te obrojčane od broja 6 do. Jedna stranica plohe je u smjeru sjever-jug, a druga u smjeru istok - zapad. Stranice su mjerene čeličnom vrpcom od 0 m. Na plohama je vršena na klupaža svih stabala po vrstama drveća, te klasificiranje po etažama. Istima je izmjerena i na visina. Stabla su razvrstana na glavnu, nuzgrednu i podstojnu etažu. ETODE RADA - ethods Na plohama je izlučen transekt širine 0 metara (na plohi širine metra), a dužine - kraće stranice pokusne plohe te se na njima izvršila snimka sloja grmlja i prizemnog rašća. Sva stabla izmjere obrojčana su brojevima, te obilježena točkom u prsnoj visini (,0 m). Visina podmlatka mjerena je metalnim metrom visine m. Po izvršenoj izmjeri na pokusnim plohama obavljena je obrada podataka, te analiza strukturnih elementata sastojina i staništa. Terenski manuali obrađivani su na PC-Pentium 600 u programu EXCEL te SVS. Ukupno je načinjeno i izmjereno šest pokusnih ploha, a glavni parametri dani su u Tablici. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Tablica. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table Basic data on sample plots R. B. plohe Ordinal number of plot Odjel/Odsjek Compartment/Subcompartment /g /b /d /d /f /a Starost (godine) Age (years) Veličina pokusne plohe (ha) Sample plot size (ha) 0,0 0,09 0,09 0,09 0, 0,6 Datum snimke Date of the record Ploha smještena je u zajednici Salicetum purpureae Wod - Zel 9. Radi se o naplavini na samom ušću ure u Dravu, prirodno pomlađenoj vrbom i našto manje topolom. Iz Tablice 9. vidi se daje u sastojini zabilježena samo bademasta vrba, a u nešto starijem dijelu ima i bijele vrbe. Uzgojni zahvati nisu provedeni. Sastojina je vrlo gusta, površine 9 ha. Ukupno je izmjereno 00 stabala/ha. Drvna zaliha bademaste vrbe na plohi iznosi, mvha. Gledano po drvnoj masi glavna etaža čini, % sastojine, nuzgredna,6 %, a podstojna etaža,6 % sastojine. Sloj prizemnog rašća nije razvijen. Velik broj stabala izdiferenciran je po etažama, a isto tako je dobar dio srušen (Slika ). Ploha nalazila se neposredno na obali rijeke Drave, odnosno na ušću ure u Dravu, u biljnoj zajednici Galio-Salicetum albae Rauš 9. s mikrorcljefnog gledišta to je malena greda. Naime, ovdje je Drava od posljednjeg plavljenja "ostavila" dosta suhih grana. Sama sastojina nastala je nakon čiste sječe 9. godine, dio iz malata, dio iz žilja, te manji dio popunjava- 06

5 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVI (00), 0-IX Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi Table Štand structure in sample plot Vrsta drveća Tree species Bademasta vrba (Salix triandra) Debljinski razred Diameter class Sve Overall Sve po ha Overall by ha Glavna Dominant N G 0,0 9 0, ,9 9,00 0,9 9,00 0,,,,00,,00 Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0, 0,0 0, ,0,00 0,0,00 0,,00 0,, ,0,00 0,0,00 0,,00 0,,00 N Ukupno Total G 0, 0, 0,9 9,00 0,9 9,00 0,99,,,00,,00 Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi Table Stand structure in sample plot Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) Bademasta vrba (Salix triandra) topola (Populus alba) joha (Alnus incana) Debljinski razred Diameter class Sve Overall Sve po ha Overall by ha N Glavna Dominant G 0,0 0, 0, 6, 0, 0,6 0,6,,,9,0, 6,,6,0, 6,,6,, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0,9 0,,0 0,09 0, 6 0,,6 0,0 0, 0,, 0,,6,0,6 0,0,,,,0 0, ,, 0,06 0,0 0,,6 0,0 0,0 0, 0,0 0,0 0,0 0, 0,0, 0,9 0,00 0,0 0,0,, 0,0 0,0 0, 0, ,,6,6,00 Ukupno Total N G 0,0 0, 0 0, ,9 0, 0, 0, 0.6,09, 0,0 0,0 0, 0,0 0,0 0,0 0,,06,9 IVI 0,9,, 9, 0, 0,,9, 0,, 0,0 0,0 0, 0,0 0,06 0,,6 9,9, 0

6 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE PRIRODNA SUKCESIJA RITSKH ŠUA NA UŽĆU URE U DRAVU Šumarski list br.. CXXVII (00). 0- njem američkom crnom topolom i vrbama. Uzgojni zahvati poslije popunjavanja nisu vršeni. Na plohi značajno mjesto glede drvne zalihe zauzimaju bademasta (,mha) i bijela vrba (0, mvha). Ukupno je izmjereno 00 stabala/ha (Tablica ) od čega najviše otpad na bademastu vrbu (69 stabla /ha), zatim na bijelu vrbu ( stabla/ha), dok su bijela joha ( stabala/ha) i bijela topola ( stabala/ha) nazočne tek sporadično. Drvna zaliha iznosi, mvha, od čega na bijelu vrbu otpada 0, m'/ha (, %), bademastu vrbu, mvha (, %), bijelu johu otpada,6 mvha, (0, %), a na bijelu topolu 0, mvha (0, %). Gledano po etažama glavna etaža čini 66, %, nuzgredna,6 %, a podstojna 0,9 %. U glavnoj etaži bijela vrba sudjeluje s, %, te bademasta vrba s, %. U nuzgrednoj etaži prevladava bademasta vrba s,9 % ispred bijele vrbe s, %. U podstojnoj etaži bademasta vrba je najzastupljenija s 0,9 % ispred bijele vrbe s, %, te bijele johe s 6, % i bijele topole s 0,9 %. Ploha 9 također se nalazila ušću ure u Dravu, u biljnoj zajednici Galio - Salicetum albae Rauš 9. Rječ je o naplavini, odnosno nestalnom terenu, jer ga Slika. Pokusna ploha broj Figure Sample plot no. odnosi Drava sjedne strane, a ura s druge. Prorjede nisu rađene. Na plohi je zabilježena bijela vrba i bijela joha (Tablica ). Ukupan broj stabala po hektaru iznosio je, od čega je bijele vrbe bilo 90 stabala/ha, a bijele johe stabala/ha. Drvna zaliha na plohi iznosi iznosi 6, mvha. vrba je zastupljena s 66, mvha (99, %), a bijela joha s,6m' po hektaru (0, %). Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 9 Table Stand structure in sample plot 9 Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) joha (Alnus incana) Debljinski razred Diameter class Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 0 0 Glavna Dominant G IVI 0,,9 0,9 0,6,,6,,6,,,,, 6,,0 6, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 6 6 0,0 0, 0,6 0,6, 0,6, 0,9,,66,,,0, ,6 0,0 0,, 0,0 0,0 0,0 0,6 0,,, 0,6,6,6 0,0 0, 0,,6, 0, N Ukupno Total G 0,9 0,, 0,9 0,6,, 0,0 0,0 0,0 0,6,,,6,6,,,,9 66, 0,0 0, 0,,6, 6, Gledano po učešću etaža, % drvne zalihe otpada na glavnu etažu,,6 % na nuzgrednu, a,6 % na podstojnu etažu. Pri tomu treba naglasiti kako glavnu i nuzgrednu etažu čini samo bijela vrba, dok podstojnu 9, % tvori bijela vrba, a samo, % bijela joha. U sloju prizemnog rašća ima ponešto sviba, a sve ostalo 0

7 B. Belčić: STRUKTURNE 0S0BINH I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKII ŠUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00). 0- prekriva kupina. joha dolazi samo u podstojnoj etaži, te je vrlo važna u strukturi ovakve sastojine. Na plohi 0 zabilježena je nešto manja drvna zaliha (Tablica 6), ali je ista još uvijek vrlo značajna. Struktu- ru sastojine tvore bijela vrba i crna topola. Ukupno je izmjereno 9 stabala/ha, od toga na bijelu vrbu otpada stabala/ha, a na crnu topolu stabala/ha. Tablica 6. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 0 Table 6 Štand structure in sample plot 0 Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) Crna topola (Populus nigra) Debljinski razred Diameter class Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 6 6 Glavna Dominant G 0,0 0, 0,0 0,9 0, 0, 0,,,0,6,0,,90,9,,,,, 9, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0, 0 6,00 6 0, 0, 0,9, 0,9,,,9,6,9,6,9 0,6,00,9 0,6,9 0,0,0,09,,09, Ukupno Total N G 0,0 0,6, ,6,6 0, 0,,,9 9,9 0,0,,9,6 0,.,. 0,0,6 Drvna zaliha izmjerena iznosi,6 mvha. Od toga u strukturi drvne mase bijela vrba je sudjelovala s 0, mvha, što iznosi 9, %, a crna topola sudjeluje s, mvha, što iznosi,6 %. Gledano po etažama glavna etaža sudjeluje s 66, %, nuzgredna s, %, a podstojna s 0, %. U glavnoj etaži bijela vrba čini,6 %, a crna topola, %. U nuzgrednoj i podstojnoj etaži dolazi samo bijela vrba. Sloj grmlja nije razvijen (na plohi je nađen samo jedan primjerak javora negundovca - Acer neguncio), nego samo sloj prizemnog rašća. Ploha 6 nalazila se na obali rukavca rijeke Drave u ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, u biljnoj zajednici Galio-Sallcetum albae Rauš 9. Sastojina je nastala prirodnim putem naplođivanjem sa strane, te nešto iz žilja. Budući da nije propisano prorjeđivane, nisu vršene niti prorede. Na plohi je zbilježeno 0 stabala/ha (Tablica ), od čega su bijela i crna topola zastupljene svaka sa po 0 stabala/ha. Gustoća bjele vrbe je iznosila stabala/ha, a najmanje je bilo bijele johe (0 stabala/ha). Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi 60 mvha s time da na crna topolu otpada,9 mvha (,9 %), na bijelu topolu 0,0mVha (9,0 %), bijelu vrbu,0mvha (, %), a na bijelu johu l,0mvha (0, %). Ako se struktura drvne mase gleda po etažama, u glavnoj etaži crna topola prevladava s,0 % ispred bijele topole (,0 %). U nuzgrednoj etaži također prevladava crna topola (, %) ispred bijele topole (, %), te bijele vrbe (, %). Podstojnu etažu također tvore crna topola (0, %), bijela vrba (,0 %), bijele topole (, %) te bijela joha (, %). Ploha nalazila se u šumskom području Pažut. Ona također predstavlja sastojinu nastalu na naplavinama rijeke Drave, od čega se dio formirao iz malata, a dio iz žilja. Vizualno je dobre kvalitete, a vegetacijski gledano spada u biljnu zajednicu Galio-Salicetum albae Rauš 9. Radi ornitološkog rezervata prorjede nisu propisane. Za nju se može reći da se nalazila u istoj vegetacijskoj stepenici kao i ploha 6, s time daje na njoj zabilježeno nevjerojatnih mvha. Iz Tablice 9. vidljivo je da bijela vrba ima dominantnu ulogu u sastojini, budući da u drvnoj masi sudjeluje s 6mVha. 09

8 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- Tablica. Struktura sastojine na pokusnoj plohi 6 Table Stand structure in sample plot 6 Vrsta drveća Tree species topola (Populus alba) Crna topola (Populus nigra) vrba (Salix alba) joha (Alnus incana) Debljinski razred Diameter class Sve Overall Sve po ha Overall by ha N 9 6 Glavna Dominant G 0,06 0, 0,,0,6 0,0 0, 0,,00,,6 0,,6,6, 0,00 0, 9, 0,,,6, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 6 0, 0,0 6 0,9 0,0 0,,9 0, 0,0 0,, 0, 0, 0,9 0,9,,9 0,9,0,6,0 0.,, 0,9 0,9,,6 60, ,,0 0,0 0, 0, 0,, 0, 0, 0,6, 0,0 0,0 0,0 0, 0,0 6,6 0,0 0, 0, 0,, 0,0,,,6,0 0,,0,9,9 0,0 0,0 0,,0,,9 Ukupno Total N G 0,0 6 0, 9 0, 6 0,6 0, ,69,0 0,0 0, 0, 0,,6, 0, 0, 0,,0 0,0 0,0 0,0 0,, 9, ,.9,6, 0,0 0,0,, 0,9 6,9,9 0,,9,, ,0 0,,0,0 60,00 Tablica. Broj biljaka u sloju grmlja po visinskim klasama na pokusnoj plohi 6 (Površina: m ) Table Number of plants in the shrub layer by height classes in sample plot 6 (Area: m ) Vrsta - Species Svib - Counts sanguinea Kurika - Euonymus europea Bazga - Sambucus nigra Jednoplodnični glog - Crataegus monogyna Plava kupina - Ruhus caesius Hmelj - Humulus lupulus X Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class E 0 0

9 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URF. U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVIII (00). 0- Tablica 9. Struktura sastojine na pokusnoj plohi Table 9 Stand structure in sample plot Vrsta drveća Tree species vrba (Salix alba) Crna topola (Populus nigra) joha (Alnus incana) Crna joha (Alnus glutinosa) Bademasta vrba (Salix triandra) Debljinski razred Diameter class Sve Overall Sve po ha Overall by ha N Glavna Dominant G 0,,6 0,,, 0, 0, 0,9,,,,6,6,,6,,,0,66, Etaža sastojine - Stand storey Nuzgredna Podstojna Suppressed Undergrowth N G N G 0,0 0, ,06.9 0,6,0,6 0,09 0,0 0,,06 0,0 0, 0, 0,, 0, 6.6,,6, 0,9,,9, 0,,,,9, ,, 9,9,9 0,0 0,0 0, 0,0 0, 0,6,00 0,0 0, 0,0 0,,06 0,0 0,00 0,00,,6 0,0 6, ,9 0,6 0, 0,,9 0, 0, 0,66, 0, 0, 0,9,,00 0, 0,00 0,00 9, 9,6 Ukupno Total N G 0,0 0, , 0, ,6 9, 0, 0,0 0, 0,, 0,0 0, 0,6,00 0,0 0, 0,0 0,,06 0, 0, 0, 0,,09, 0,0,,,9,6, 6,,,,,, 0, 0, 0,66, 0, 0, 0,9,,00,,,,9 66,0,6 Izmjerom je utvrđena pokrovnost od 00 stabala/ha. Od toga na bijelu vrbu otpada 0 stabala/ha, crnu topolu stabala/ha, bijelu johu 9 stabala/ha, crnu johu 6 stabala/ha i na bademastu vrbu 6 stabala/ha. Izmjerena drvna zaliha na plohi iznosi,6 mvha. Od toga na bijelu vrbu otpada 6, mvha (6, %), crnu topolu, mvha (, %), bademastu vrbu,9 mvha (, %), crnu johu,00 mvha (, %) i bijelu johu, mvha (,0%).

10 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH SUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00), 0- Ako se struktura drvne zalihe promatra po etažama, pola (,0 %) i bademasta vrba (, %), a podstojnu čiglavna etaža sudjeluje s 6, %, nuzgredna s, % i ne bijela vrba (, %), crna topola (, %), bijela joha podstojna s 9, %. (, %), crna joha (, %) i bademasta vrba (, %). Glavnu etažu čine bijela vrba (9, %) i crna topola (, %), nuzgrednu čine bijela vrba (0,6 %), crna to- RASPRAVA - Discussion Iz gore navedenih snimaka sastojine katkada je /g šume te je na njima načinjena snimka brojnosti i viteško rekonstruirati njenu "povijest", ukoliko stručnjak sine biljaka. nije dobar fitocenolog. Upravo iz tog razloga, kako bi Pojava malata i njegovo preživljavanje nakon pose dobio što bolji uvid u progresiju, po slučajnom ras- pi ava uzrokuje stepeničastu vegetaciju (Slika ). poredu je izabrano nekoliko malata u odjelu/odsjeku 0 m Lilui if. RAZVOJNE FAZE/ DEVELOPENTAL STAGES OROGRAFUA (m n. m.)/ OROGRAPHY (ABOVESEA LEVEL) INICIJALNA FAZA/ INITIAL STAGE rakita (Salix,,. rakita (Sato purpurea) + rijeka/river,,,.-..._ purpurea) bademasta vrba -9 (Salix triandra) - 0 OPTIALNA FAZA/ TERNALNA FAZA/ OPTIAL STAGE TERINAL STAGE bad. vrba b. vrba (Salix alba) + (Salix triandra) + b. topola (Populus bijela vrba alba) + c. topola (Salix alba) (Populus nigra) 0- - Slika. Shematski prikaz razvoja vrbovih ritskih šuma na ušću ure u Dravu Figure Schematic presentation of the development of riparian willow forests on the mouth of the river ura into the river Drava Tablica 0. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi a veličine m : Table 0 Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot a sized nf Vrsta - Species Salix sp. Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class Na malatu starom jednu godinu (Tablica 0), a od biljnih vrsta zabilježena je samo nazočnost vrbe. Ona već tijekom jedne vegetacije može dostići visinu od 0 cm, ali je interesantna njena pokrovnost. Naime, na navedenom malatu zabilježena je gustoća biljaka vrbe od biljaka/ha. Budući da vrba klije dosta brzo, već istu jesen nakon "invazije" vrbinog sjemena na pijescima i mulju može se vidjeti malat vrbe visok od cm pa do 0 centimetara (Slika ). Rijetko isti i preživi. Druge godine (Tablica ) vrste vrba u malatu već se mogu podrobnije determinirati. Tako su na plohi a determinirane tri vrste vrba, od čega je najzastupljenija bila rakita ( 00 biljaka/ha), zatim bademasta vrba (0 000 biljaka/ha), dok je bijele vrbe bilo najmanje ( 00 biljaka/ha). Ukupna brojnost biljaka na plohi iznosila je biljaka/ha. Naime, ovdje je vidljivo da drugu godinu dočeka samo % biljaka. eđutim, druge godine se vidi znatniji pomak u visi malata, jer je % biljaka prešlo visinski razred od 0 cm. Ovdje se

11 B. Beieić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RUSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00). 0- već može vidjeti kako bademasta vrba ima znatno veći visinski prirast u odnosu na svoje konkurente. Rakita i bademasta vrba vrlo su značajne vrste u sukcesiji ritskih šuma i stvaranju stanišnih uvjeta za razvoj bijele vrbe kao trajnije i najznačajnije vrste ovoga područja. Ovo se može vidjeti iz Tablice, gdje su na plohi a zabilježene samo rakita i bademasta vrba. eđutim, ovdje se skreće pozornost da treću godinu dočeka samo, % biljaka ( 00 biljaka/ha) od onih koje su zabilježene prve godine (0 000 biljaka/ha). Uočljiva je stagnacija u rastu rakite, dok se veći dio biljaka bademaste vrbe nalazi u visinskom razredu od preko 0 cm. Iz do sada interpretiranih podataka vezanih uz malate te Tablicu, može se zaključiti kako je bademasta vrba vrlo interesantna vrsta u šumskouzgojnom pogle- Slika. alat vrbe formiran u jesen iste godine nakon naplođivanja Figure Young willow growth formed in the autumn of the same year after seeding Tablica. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi a veličine m Table Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot la sized m Vrsta - Species Bademasta vrba - Salix triandra L. Rakita - Salix purpurea L. vrba - Salix alba L. b/«/ by ha 0000 Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class du. Naime, ona ne samo da može biti glavna u malatu, nego može biti nositelj sastojine sve do trećeg dobnog razreda (ukoliko je širina dobnog razreda pet godina). Naravno kod starijih sastojina ova vrba više nije nazočna, što se može vidjeti iz Tablica, 6. i. eđutim, nazočnost bademaste vrbe u srednjedobnoj sastojini u nuzgrednoj i podstojnoj etaži (Tablica 9) otvara niz pitanja u svezi s pojavom i sukcesijom, odnosno općenito ekologije ove vrste na istraživanom području. Dakle, ona ne samo daje pionirska, nego može zauzeti i mjesto sporedne vrste. Ovo se iznosi vezano uz Tablicu koja prikazuje strukturu sloja grmlja na pokusnoj plohi 6, a iz iste je srazmjerno kako u tom sloju nije zabilježena navedena vrsta. Ista nije zabilježena u sloju grmlja ostalih ploha. Ovo je ključna spoznaja budući daje autori (Jovanović, 9, Amann, 99) opi- Tablica. Struktura malata prema vrstama i visinskim razredima na pokusnoj plohi a veličine m Table Structure of young growth of willow by species and height classes in sample plot a sized m Vrsta - Species Bademasta vrba - Salix triandra L. Rakita - Salix purpurea L. Ukupno Total Broj biljaka po visinskom razredu Number of plants by height class

12 B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIII SUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVIII (00), ,00 0,00,00 0, prsni promjer (cm) breast diameter (cm) 6 0 Grafikon. Izjednačena visinska krivulja za bedemastu vrbu na plohi Graph Regressed height curve for almond willow in plot 0.00 r,00 0,00 * m ' \Jir ' ". s^m *, J.00 SP 0,00 /m *,*' # -* ' ^*" - *,00 S/ r />' Salix triandra Salix alba * -Populus alba Grafikon. Izjednačena visinska krivulja za plohu Graph Regressed height curve for plot 0, prsni promjer (cm) breast diameter (cm) suju kao grm visine do m. eđutim, Grafikoni. i. te Slika ovome ne idu u prilog. Naime, iz njih se jasno može razabrati kako bademasta vrba može doseći visinu do m, što višestruko premašuje podatke iz literature. Osim toga na Grafikonu vidljiva je znatna sličnost u visinskoj krivulji bijele i bademaste vrbe. S druge pak strane nazočnost bademaste vrbe na plohama indicira edafon čistog pijeska s primjesama gline, što je i s pedološkog gledišta svrstava u rubnu, odnosno obalnu vrstu drveća. Bitno je naglasiti kako ovako velika biomasa (mv ha i 00 stabala/ha) popravlja tlo, podiže zemljište i stvara uvjete za razvoj trajnijih vrsta ritskih šuma, posebno bijele vrbe. Treba naglasiti kako je bademasta vrba kratkog vijeka, te na ovoj plohi još nije došlo do pojave bijele vrbe.

13 B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski liši br. -. CXXVII (00), 0- vrba tvori mnoge biljne zajednice u ritskim šumama kao važna ekološka i gospodarska vrsta. Na plohi može se uočiti kako je bijela vrba već zauzela svoje mjesto u strukturi (0, mvha) iako je bademasta vrba još uvijek nostielj sastojine (, mvha). Sloj prizemnog rašća čini bazga i kupina. Iz visinskih krivulja može se zaključiti da je ovo stanište bijele vrbe na kojemu je bademasta vrba završila svoju pionirsku ulogu, te sukcesija ide k sušijem tipu, u kojem svoje mjesto traži bijela topola. Nastavno, po dobi su plohe 9 i 0 iz kojih je vidljiva struktura sastojina bijele vrbe s bijelom johom i crnom topolom. To su vrbici s velikim proizvodnim mogućnostima, gdje je važan čimbenik rijeka ura, koja nema značajne poremećaje u vodnom režimu. Iako je zabilježena samo s jednim stablom na pokusnoj plohi, crna topola ostaje za ova staništa atipična vrsta, a kao takva zabilježena je i u ritskim šumama podunavlja (Rauš, 96.; Rauš i dr. 9; Rauš i atić, 990) te ukazuje na izrazitu dinamiku staništa. Ovako velike drvne zalihe moguće su na ovakvo kvalitetnom dijelu, gdje je tlo dosta plodno, te stalni utjecaj vode, bilo daje ona podzemna ili daje dinamika visokog vodostaja redovita. Struktura sastojine, kao i biološka slika, ukazuju na stanište bijele vrbe u sukcesiji k sušijem tipu, što se može zaključiti po pridolaženju nivih vrsta drveća, a napose bijele johe (ploha 9). Za plohu 6 može se reći kako je to zrela sastojina bijele vrbe, crne i bijele topole. Struktura pokazuje optimalnu fazu topola i vrba, te odlične proizvodne mogućnosti (60,00 mvha). Struktura je ujednačena između topola i vrba (s prevlašću crne topole). Vrba je u nuzgrednoj i podstojnoj etaži, a uvidom u strukturu podstojne etaže može se zaključiti kako u sastojinu ulazi i bijela joha. U sloju prizemnog rašća nema pomladka, već je razvijen sloj grmlja sa svibom, bazgom, kurikom i kupinom (Tablica ). Biološka slika sastojine pokazuje razvojni stadij staništa, odnosno sukcesiju k terminalnoj zajednici ritskih šuma - crne topole. Biološka slika plohe ukazuje na prirodnu sukcesiju crne johe na promijenjeno stanište bijele vrbe i crne topole, dok nazočnost bijele johe i bademaste vrbe u podstojnoj etaži ukazuje na izrazitu dinamiku poplava. Ova zajednica bijele vrbe s crnom topolom kao glavnim vrstama, te bademastom vrbom koja je izvršila svoju pionirsku ulogu, pada na tlo, taloži biomasu, popravlja- Slika. Sastojina bademaste vrbe - ploha, starosti godina Figure Stand of almond willow - plot, aged jući humusni sloj, te bijelom i crnom johom kao novim sukcesijskim vrstama, predstavlja najvrjedniju zajednicu ritskih šuma. Za njen opstanak najvažniji čimbenik su nepromijenjeni stanišni uvjeti, a poglavito voda. Voda mora imati dnevnu, mjesečnu i godišnju ujednačenu dinamiku kretanja. U glavnoj etaži "konkurent" vrbi je samo crna topola, a u strukturi u nuzgrednoj etaži sudjeluje i bademasta vrba. U sloju grmlja nazočan je samo svib, a izmjerom na primjernoj plohi od 6 m utvrđeno je kako svib može tvoriti sloj grmlja do m visine, a brojnost mu je iznosila biljaka/ha. Najznačajnija autohtona vrsta ovog istraživanog područja je bijela topola. Ona je vrlo vitalna vrsta, koja se dobro razmnožava iz sjemena i korijena, pogotovo kada se isti stimulira oštećivanjem (ajer, 99). Važno je naglasiti da se redovito javlja na mjestima izostanka poplava, odnosno ako su iste kratkotrajne. Kod topola najbolji rezultati naplodenja su ili stimulacija oštećivanjem iz žilja ili naplodnjom sa strane. Cista sječa treba se provoditi na manjim površinama, tako da se omogući nalet sjemena sa strane. Popunjavanja ne treba izvoditi u prve dvije ili tri godine, jer su se pokazala nedovoljno učinkovitima, već treba stimulirati izbojnu snagu korijena, oštećivanjem. Njegu je potrebno provoditi u prvim godinama uništavanjem korova, selekcijom izbojaka iz žilja te trijebljenjem. Na lijevoj obali rijeke Drave na utoku ure, još uvijek su nazočne prave prašumske ritske šume, s puno drvenastog materijala na tlu. Na temelju provedenih izmjera i istraživanja može se zaključiti sljedeće: l.s obzirom da sjeme vrbe, osim bademaste, dozrijeva već u svibnju na mjestima gdje seje tijekom proljeća povukla voda, a nataložio mulj i pijesak, dolazi za par sati već do klijanja sjemena. Na takvim se ZAKLJUČCI - Conclusions mjestima razvija gust malat vrba koji može brojiti oko biljaka/ha.. Brojnost biljaka u malatu tijekom prve tri godine rapidno pada, tako da već druge godine pada na %, a treće na, % od prve godine.

14 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA USCU URE U DRAVU Šumarski list br. -. CXXVII (00), 0-. Kao jedna od ključnih vrsta u tvorenju malata pokazala se bademasta vrba koja na ovim prostorima ne pokazuje značajke grma nego stabla, igrajući tako bitnu ulogu u strukturi mladih i srednjedobnih sastojina..lade ritske sastojine mogu biti formirane i kao čiste sastojine bademaste vrbe u kojima drvna masa može iznostiti i do,00 mvha.. U starijim sastojinama bademasta vrba ustupa mjesto bijeloj, ali se može naći u podstojnoj etaži. 6. Kod uzgojnih zahvata u vrbovim sastojinama važna je osposobljenost stručnjaka u prepoznavanju bademaste vrbe. Po svojim biološkim svojstvima, ona je pravi pionir za osvajanje terena. Redovito plodonosi cijelo ljetno razdoblje, sve do polovice rujna, te na ovaj način stvara malate na plodnom mulju i pijesku.. U slučaju da poplave nisu duge, isti preživi i stvara sastojinu koja svojim kratkim vijekom života stvara značajnu biomasu koja pada na tlo. Na ovaj način sudjeluje u stvaranju humusa i mineralnih hranjiva. Kod provođenja uzgojnih zahvata njega i čišćenja, važno je poznavati ove karakteristike. Također drvni materijal iz njege pomlataka i čišćenja ritskim šumama morao bi ostati na tlu, kako bi se uslijed biomase pale na tlo tijekom poplava na tlu taložio pijesak i mulj. Time se tlo "diže" i stvaraju se uvjeti za razvoj bijele vrbe, koja je ustvari najvrjednija gospodarska vrsta u ovim šumama.. Bademasta vrba zajedno s bijelom tvori normalne ritske sastojine, kod kojih je potrebno provoditi sve uzgojne zahvate vodeći računa o biološkim specifičnostima svake vrste. 9. vrba u optimalnoj fazi s redovitim režimom voda proizvodi značajnu drvnu zalihu (i do 6, mvha), te se može smatrati vrijednom gospodarskom vrstom ritskih šuma. 0.U pogledu strukture srednjedobne sastojine podravskih ritskih šuma pokazuju sličnost s onima iz Podunavlja, budući da uz vrbe u njima dio strukture nosi crna topola.. Ritske šume prašumske strukture nisu bogate drvenastim vrstama kao što je to slučaj s ostalim šumama..gledano po strukturi, ritske šume mogu biti razvijene kao čiste sastojine, u kojima je nazočna samo jedna vrsta (primjerice bademasta vrba) ili je uz glavnu vrstu sporadično nazočna još jedna vrsta (primjerice bijela vrba s crnom topolom ili bijela vrba s bijelom johom)..na staništima gdje je dinamika vode neustaljena, prirodne ritske šume mogu pokazivati strukturu mješovitih sastojina u kojima je katkada teško odrediti nositelja sastojine (obično su to dvije vrste), dok podstojnu etažu može činiti od četiri do šest vrsta..u istraživanim sastojinama sloj grmlja nije znatnije razvijen. Amann, G., 99: Baume und Straucher des Waldes. Naturbuch Verlag, Augsburg,. aj er, Ž., 99: Ritske šume hrvatskog podunavlja i njihova prirodna obnova, Glas.šum.pokuse, vol., Zagreb, 9-. ***,: Osnova područja ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom Koprivničke nizinske šume ***, : Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom Koprivničke nizinske šume Topolnjak, D., 99: Strukturne osobine i prirodno pomlađivanje dravskih ritskih šuma, diplomski rad, Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 6. Rauš, Đ., 96: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glasnik za šumske pokuse vol. XIX, Zagreb, -. Rauš, Đ., 9: Šumska vegetacija dunavskih ada i ritova u okolici Vukovara. Ekologija vol., no., Beograd, -. 6 LITERATURA - References Jovanović, B., 9: Dendrologija - III dopunjeno izdanje. Beograd,. Rauš, Đ., atić, S., 9: Ritske šume. Šumarska enciklopedija, svezak, Leksikografski zavod "iroslav Krleža", Zagreb. Škorić, A., G. Filipovski,. Čirić, 9: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. ANU BIH, posebno izdanje - knjiga, Sarajevo, -. Rauš, Đ., i S. atić, 990: Vegetacija i uzgojna istraživanja u GJ "Vukovarske dunavske ade" PJ Šumarije Vukovar, Šum. list -, ^, Zagreb ayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, 99: Hidrološka i ekološka studija šumsko-proizvodnih mogućnosti poplavnih površina Varaždinskih Podravskih šuma oštećenih izgradnjom hidroelektrana i onečišćenim vodama. Elaborat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, -. Rauš, Đ., 99: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume, Glas. šum. pokuse, vol., Zagreb, -6.

15 B. Bclčić: STRUKTURNE OSOBINE I PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXV (00), 0- Rauš, Đ., I. Tikvić, J. Vukclić, J. edvedo- gospodarske jedinice "Varaždinske podravske vić, 99: Biljni svijet Hrvatskih šuma. Sume u šume" sa šumskouzgojnom preporukom. Elabo- Hrvatskoj, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet, rat, Šumar. Inst. Jastrebarsko, -. Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. R a u š, Đ., 999: Vegetacija Podravskih ritskih šuma u altby, E., R Dugan, 9: Watertight Case - okolici Legrada na ušću ure u Dravu, sinpozij decision time for the word's wetlands. IUCN Pevalek -00. bulletin, V. 6 (N. 0-), 09-. Šešok, D., 99: Problematika ornitološkog rezerva- atić, S., 99: Uzgoj pionirskih vrsta drveća u ta "Veliki Pažut" kod Legrada. Diplomski rad, biološkoj pripremi staništa. Zbornik radova Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta flora i vegetacija Hrvatske, Koprivnica. Sveučilišta u Zagrebu, p. atić, S.,. Oršan ić i I. Anić, 996: Prirodne Vukelić, J., Đ. Rauš, 99: Šumska fitocenologijai sastojine topola i vrba u današnjim ekološkim šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u uvjetima Hrvatske, skrb za Hrvatske šume, Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, ayer, B., S. Orlić, N. Komlenović, G. Bušić, 99: Detaljna pedološka karta šumsko- SUARY: Riparian forests are currently the most seriously endangered European forests (altby and Dugan, 9). These forests extend along the banks and in the immediate vicinity of rivers and their islands and are periodically flooded. In terms of diversity of plant and of animal world in particular, they rank among the richest European continental biocoenoses. The principal tree species in natural riparian forests are autochthonous willow and poplar species. The oscillatory dynamics of mostly flood waters favours the development of numerous hygrophilous and xerophilous plant species. After the river Drava, the river ura is undoubtedly the second largest watercourse in Upper Podravina. Whereas the natural course of the river Drava has been considerably changed by hydropower stations (twelve in Austria, eight in Slovenia and three in the Republic of Croatia), the course of the river ura has remained relatively intact. Since willow seeds, excepting those of the almond willow, mature in ay in places where water has retreated in spring and mud and sand have deposited, seeds germinate in the course of several hours. In such places a thick willow young growth develops which may contain about 0,000 plants/ha (Table 0). The number of plants in the young growth dramatically declines in the first three years, so that in the second year it drops to %, and in the third to. % of the amount in the first year (Table and ). Almond willow, which in these areas does not display the properties of a shrub but of a tree, proved to be one of the key species in the formation of the young growth and thus plays a crucial role in the structure of young and middle-aged stands. Young riparian stands may be formed like pure stands of almond willow in which wood mass may amount to as much as.00 m /ha. In older stands, the almond willow is replaced by the white willow, but it may be retained in the understorey In applying silvicultural treatments to willow stands, foresters should show expertise in discriminating almond willows. Its biological properties make this tree species a true pioneer in conquering the terrain. It regularly bears seeds over the entire summer period until mid-september and thus creates young willow growths on fertile mud and sand. If floods are not of long duration, the young growths survive and form stands, which in their short lives create considerable biomass that falls on the ground. In this way they participate in the formation of humus and mineral nutrients. It is very important to be aware of these properties when silvi-

16 B. Belčić: STRUKTURNE OSOBINE PRIRODNA SUKCESIJA RITSKIH ŠUA NA UŠĆU URE U DRAVU Šumarski list br. -, CXXVIII (00). 0- cultural treatments of tending and cleaning are conducted. The wood material from tending and cleaning the young growth of riparian forests should remain on the ground so that, due to the biomass fallen on the soil during floods, sand and mud could be deposited. The ground is thus "raised " and the conditions created for the occurrence of the white willow, which is in fact the most valuable economic species in these forests. Almond willow, together with white willow, forms normal riparian stands to which all silvicultural treatments should be applied taking account of biological specificities of each species. In the optimal stage with a regular water regime, white willow produces a considerable growing stock (up to 6. m /ha), and may consequently be considered a valuable economic species of riparian forests. In terms of structure, middle-aged stands of riparian forests in Podravina display similarities with those in Podunavlje since willow is accompanied by black poplar. Riparian forests of a virgin structure are not rich in woody species as are other forests. In terms of structure, riparian forests may be developed as pure stands featuring only one species (for example, almond willow), or the principal species may be sporadically accompanied by another species (for example, white willow with black poplar or white willow with grey alder). In sites where water dynamics is not stable, natural riparian forests may exhibit the structure of mixed stands in which it is sometimes difficult to identify the dominant tree in the stand (usually two species), while the understorey may be formed by four to six species. The shrub layer is not significantly developed in the studied stands. Key words: riparian forests, young willow growth, stand structure, almond willow ^Salix triandra), white willow fsalix alba), black poplar fpopulus nigra), white poplar (Populus alba), alder (Alnus glutinosa), grey alder (Alnus incana), shrub layer

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

SUPSTITUCIJA KULTURA OBIČNE SMREKE (Picea abies /L./ Karst.) U HRVATSKOJ

SUPSTITUCIJA KULTURA OBIČNE SMREKE (Picea abies /L./ Karst.) U HRVATSKOJ Šumarski fakultet Martina Tijardović SUPSTITUCIJA KULTURA OBIČNE SMREKE (Picea abies /L./ Karst.) U HRVATSKOJ DOKTORSKI RAD Zagreb, 2015. Faculty of Forestry Martina Tijardović CONVERSION OF NORWAY SPRUCE

More information

OBNOVA RITSKIH [UMA HRVATSKOG PODUNAVLJA UZ OPLEMENJIVANJE SADNICAMA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl.)

OBNOVA RITSKIH [UMA HRVATSKOG PODUNAVLJA UZ OPLEMENJIVANJE SADNICAMA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl.) STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 263 + 231 [umarski list br. 1 2, CXXXII (2008), 43-52 OBNOVA RITSKIH [UMA HRVATSKOG PODUNAVLJA UZ OPLEMENJIVANJE SADNICAMA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia

More information

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural

More information

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010. DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku

More information

Ekonomska i ekohistorija 5 G. Šafarek - RECENTNE HIDROMORFOLOŠKE PROMJENE

Ekonomska i ekohistorija 5 G. Šafarek - RECENTNE HIDROMORFOLOŠKE PROMJENE Ekonomska i ekohistorija 5 Tema broja: POVIJEST ZAŠTITA RIJEKA I VODA Topics: A HISTORY OF RIVER AND WATER CONSERVATION RECENTNE HIDROMORFOLOŠKE PROMJENE NA ŠIREM PODRUČJU UŠĆA MURE U DRAVU RECENT MORPHOLOGICAL

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

THE MAIN SOIL CHARACTERISTICS FOR POPLAR GROWING IN ALLUVIAL ZONES OF LOWLAND RIVERS

THE MAIN SOIL CHARACTERISTICS FOR POPLAR GROWING IN ALLUVIAL ZONES OF LOWLAND RIVERS 1 2 THE MAIN SOIL CHARACTERISTICS FOR POPLAR GROWING IN ALLUVIAL ZONES OF LOWLAND RIVERS GALIC Zoran, IVANISEVIC Petar, ORLOVIC Sasa, KLASNJA Bojana, VASIC Verica FACULTY OF AGRICULTURE OF THE UNIVERSITY

More information

Bear management in Croatia

Bear management in Croatia Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

Permanent Expert Group for Navigation

Permanent Expert Group for Navigation ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE

More information

Nejednakosti s faktorijelima

Nejednakosti s faktorijelima Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca

More information

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

Sabahudin Solaković 1

Sabahudin Solaković 1 Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 1, 2011 (111-124) UDK 630*2:630*4/.5(253)(497.6 Grmeč) DIVERZITET, STRUKTURA I TEKSTURA PRAŠUME I GOSPODARSKE ŠUME BUKVE I JELE SA SMRČOM NA

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA Ph.D. Dražen Ćućić Faculty of Economics in Osijek Department of National and International Economics E-mail: dcucic@efos.hr Ph.D. Boris Crnković Faculty of Economics in Osijek Department of National and

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

"ECOLOGICAL TRUTH" ECO-IST'15

ECOLOGICAL TRUTH ECO-IST'15 XXIII International Conference "ECOLOGICAL TRUTH" ECO-IST'15 17 2 June 215, Hotel "PUTNIK", Kopaonik, SERBIA STRUCTURAL CHARACTERISTICS OF SILVER LIME AND BLACK LOCUST PLANTATIONS IN DELIBLATO SANDS AREA

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

24th International FIG Congress

24th International FIG Congress Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,

More information

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair

More information

Key words: even aged stands, Austrian pine (Pinus nigra Arn.), diameter structure, height structure. Izvod

Key words: even aged stands, Austrian pine (Pinus nigra Arn.), diameter structure, height structure. Izvod Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 2, 2010 (37-53) UDK 630*52:582.475(497.6) DEBLJINSKA I VISINSKA STRUKTURA JEDNODOBNIH ZASADA CRNOG BORA (Pinus nigra Arn.) NA KARBONATNIM SUPSTRATIMA

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA ZA NIZINSKE ŠUME HRVATSKE

OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA ZA NIZINSKE ŠUME HRVATSKE IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK630* 116(001) Šumarski list br. U 12, CXDC (1995), 383-389 OPSEG I ZNAČENJE MONITORINGA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA ZA NIZINSKE ŠUME HRVATSKE

More information

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr)

More information

POTENCIJALNA STANIŠTA DABRA (Castor fiber L.) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOST NJEGOVOG PONOVNOG NASELJAVANJA

POTENCIJALNA STANIŠTA DABRA (Castor fiber L.) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOST NJEGOVOG PONOVNOG NASELJAVANJA IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*151.2 (97.13) (Castor fiber L.) Šumarski list CXVIII (199) 17 POTENCIJALNA STANIŠTA DABRA (Castor fiber L.) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOST NJEGOVOG

More information

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE

SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij geološkog inženjerstva SEZONSKE ZALIHE PODZEMNIH VODA NA PODRUČJU VODNOG TIJELA ISTOČNA SLAVONIJA U SLIVU DRAVE Diplomski rad Anđela

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ

PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ dr. sc. Siniša Ozimec KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne

More information

Dynamic of blossoming of autochthonous and introduced cherry genotypes

Dynamic of blossoming of autochthonous and introduced cherry genotypes Izvorni znanstveni rad Dynamic of of autochthonous and introduced cherry genotypes Jasmina Aliman 1, Pakeza Drkenda 2 1 Dzemal Bijedic University in Mostar, Agro Mediterranean faculty, USRC «Midhat Hujdur

More information

PROIZVODNI POTENCIJAL CRNE TOPOLE (Sekcija Aigeiros Duby) NA EUGLEJU

PROIZVODNI POTENCIJAL CRNE TOPOLE (Sekcija Aigeiros Duby) NA EUGLEJU IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.3 + 114.2 (001) Šumarski list br. 1 2, CXXXV (2011), 29-36 PROIZVODNI POTENCIJAL CRNE TOPOLE (Sekcija Aigeiros Duby) NA EUGLEJU PRODUCTION

More information

ODNOS PRIRAŠĆIVANJA STABALA JELE NA NPŠO "SLJEME" RELATIONS OF FIR TREE INCREMENT IN THE EDUCATIONAL-EXPERIMENTAL FOREST FACILITY "SLJEME"

ODNOS PRIRAŠĆIVANJA STABALA JELE NA NPŠO SLJEME RELATIONS OF FIR TREE INCREMENT IN THE EDUCATIONAL-EXPERIMENTAL FOREST FACILITY SLJEME IZORI ZASTEI ČLACI - ORIIAL SCIETIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 7-78 UDK 60*569 (001) ODOS PRIRAŠĆIAJA STABALA JELE A PŠO "SLJEME" RELATIOS OF FIR TREE ICREMET I THE EDUCATIOAL-EXPERIMETAL

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

Third International Scientific Symposium "Agrosym Jahorina 2012"

Third International Scientific Symposium Agrosym Jahorina 2012 10.7251/AGSY1203656N UDK 635.1/.8 (497.6 Republika Srpska) TENDENCY OF VEGETABLES DEVELOPMENT IN REPUBLIC OF SRPSKA Nebojsa NOVKOVIC 1*, Beba MUTAVDZIC 2, Ljiljana DRINIC 3, Aleksandar ОSTOJIC 3, Gordana

More information

Evaluation of improved willows in North Patagonia, Argentina

Evaluation of improved willows in North Patagonia, Argentina Evaluation of improved willows in North Patagonia, Argentina Ing. Esteban THOMAS & Ing. Teresa CERRILLO I.N.T.A. (Instituto Nacional de Tecnología Agropecuaria, Argentina) Patagonia, Argentina Irrigated

More information

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ KARLA CERKOVIĆ PRAĆENJE DUŠIKA I NJEGOVIH SPOJEVA U VODI RIJEKE MURE NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE TIJEKOM PETOGODIŠNJEG RAZDOBLJA ZAVRŠNI

More information

INTENZITET ZARAZE ŽUTOM I BIJELOM IMELOM NA PODRUČJU UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI I NOVA GRADIŠKA*

INTENZITET ZARAZE ŽUTOM I BIJELOM IMELOM NA PODRUČJU UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI I NOVA GRADIŠKA* IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9, CXXX (26), 99-49 UDK 6* 442 () INTENZITET ZARAZE ŽUTOM I BIJELOM IMELOM NA PODRUČJU UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI I NOVA GRADIŠKA*

More information

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

OBNOVA ŠUME I EKOLOŠKA JAVNOST

OBNOVA ŠUME I EKOLOŠKA JAVNOST RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA OBNOVA ŠUME I EKOLOŠKA JAVNOST Šumarska struka i šumarstvo s pravom se smatraju značajnim zaštitarom prirode. Više od 200 godina osnovno načelo hrvatskoga šumarstva je održati i

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

Zmaja od Bosne 90, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (0)

Zmaja od Bosne 90, Sarajevo, Bosna i Hercegovina (0) VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO VETERINARY FACULTY OF SARAJEVO Zmaja od Bosne 90, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ++ 387 (0)33 5875 www.vfs.unsa.ba Summer School in Aquaculture 7-14 July 019, Sarajevo

More information

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1 Spuštajući se od Vižinade prema Porto Portonu i rijeci Mirni, prije sela Žudetica - zapadno od glavne ceste a između sela Vrbana i Pastorčića, okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem, nalazi se predmetna

More information

ŠUMARSKI LIST 7-8 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB

ŠUMARSKI LIST 7-8 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN 0373 1332 CODEN SULIAB 7-8 GODINA CXXXVI Zagreb 2012 Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA HR-10000 Zagreb Trg Mažuranića 11 Telefon/Fax: +385(1)48 28 477 e-mail:

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

ODNOS POLOVA I VELIČINA LEGLA SRPSKOG TROBOJNOG GONIČA U REPUBLICI SRPSKOJ

ODNOS POLOVA I VELIČINA LEGLA SRPSKOG TROBOJNOG GONIČA U REPUBLICI SRPSKOJ 148 ВЕТЕРИНАРСКИ ЖУРНАЛ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Veterinary Journal of Republic of Srpska UDK 636.7.082.1(497.15Republika Srpska) Drobnjak, D., Urošević, M., Novaković, B., Matarugić, D. 1 ODNOS POLOVA I VELIČINA

More information

Investigation of Heteroptera fauna in Yugoslavia

Investigation of Heteroptera fauna in Yugoslavia S C Q P O LIA Suppl. 1. pp. 53-63, Nov. 1990 53 Investigation of Heteroptera fauna in Yugoslavia Ljiljana PROTIČ Natural History Museum, Njegoševa 51, YU-11000 Beograd Received: September 3rd, 1989 Keywords:

More information

Zoran Đuroković, B. Sc. (Civ.Eng.) Davor Haničar, B. Sc. (Civ.Eng.) Ladislav Grđan, B. Sc. (Civ.Eng.) Silvio Brezak, B. Sc. (Civ.Eng.

Zoran Đuroković, B. Sc. (Civ.Eng.) Davor Haničar, B. Sc. (Civ.Eng.) Ladislav Grđan, B. Sc. (Civ.Eng.) Silvio Brezak, B. Sc. (Civ.Eng. FLOOD PROTECTION EXPERIENCES ON THE DRAVA RIVER BASIN IN CROATIA Maribor, September 23-25 2008 Zoran Đuroković, B. Sc. (Civ.Eng.) Davor Haničar, B. Sc. (Civ.Eng.) Ladislav Grđan, B. Sc. (Civ.Eng.) Silvio

More information

ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB

ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN 0373 1332 CODEN SULIAB 11-12 GODINA CXXXII Zagreb 2008 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA NA KRAJU GODINE U svakoj naprednijoj zemlji, kuda zasigurno pripada

More information

International Sava River Basin Commission - An example of EU/non EU country cooperation in water management

International Sava River Basin Commission - An example of EU/non EU country cooperation in water management International Sava River Basin Commission - An example of EU/non EU country cooperation in water management Improvement and co-operation possibilities in the water sector with non-eu countries Ulm, 29

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA

EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU OGLASA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA Sveučilišni diplomski studij računarstva EKSPLORATIVNA ANALIZA PODATAKA IZ SUSTAVA ZA ISPORUKU

More information

ŠUMARSKI LIST 1-2 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB

ŠUMARSKI LIST 1-2 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN 0373 1332 CODEN SULIAB 1-2 GODINA CXXXVIII Zagreb 2014 Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA HR-10000 Zagreb Trg Mažuranića 11 Telefon/Fax: +385(1)48 28 477

More information

RASPROSTRANJENOST ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) I NJEGOV UTJECAJ

RASPROSTRANJENOST ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) I NJEGOV UTJECAJ UDK 630*233 + 187 (Pinus halepensis Mill.) Pregledni članci Reviews Šumarski list, 11 12 (2014): 593 600 RASPROSTRANJENOST ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) I NJEGOV UTJECAJ NA VEGETACIJU I STRUKTURU

More information

Kriteriji i preporuke za održivi uzgoj kultura kratkih ophodnji

Kriteriji i preporuke za održivi uzgoj kultura kratkih ophodnji Kulture kratkih ophodnji (KKO) za lokalne lance opskrbe i korištenje topline Projekt IEE/13/574 Kriteriji i preporuke za održivi uzgoj kultura kratkih ophodnji WP 2 D 2.4 Travanj 2015 Autori: Ioannis Dimitriou,

More information

Ep156 Miller's Grove (2.3 ha) TL

Ep156 Miller's Grove (2.3 ha) TL Ep156 Miller's Grove (2.3 ha) TL 520040 Miller's Grove is located just within the extreme eastern boundary of Ongar Great Park, a medieval deer park dating from the 11 th century. This broadleaved woodland

More information

HYDRAULIC STUDY OF THE NERETVA RIVER (FROM MOSTAR TO THE BORDER WITH THE REPUBLIC OF CROATIA)

HYDRAULIC STUDY OF THE NERETVA RIVER (FROM MOSTAR TO THE BORDER WITH THE REPUBLIC OF CROATIA) HYDRAULIC STUDY OF THE NERETVA RIVER (FROM MOSTAR TO THE BORDER WITH THE REPUBLIC OF CROATIA) B.Sc. Draženka Kvesić, civ. eng. PRONING DHI d.o.o., Račkog 3, Zagreb Croatia. Email: drazenka@proning-dhi.hr.

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

Biomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora. energije u Bosni i Hercegovini

Biomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora. energije u Bosni i Hercegovini Biomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini Vlatko Doleček 1 Isak Karabegović 2 1 Akademik, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, 71000 Sarajevo,

More information

Cover of fallen tree leaves reduces herbaceous productivity under poplars in silvopastoral systems

Cover of fallen tree leaves reduces herbaceous productivity under poplars in silvopastoral systems Facultad de Agronomía Universidad de Buenos Aires Cover of fallen tree leaves reduces herbaceous productivity under poplars in silvopastoral systems borodows@gmail.com ARGENTINA Monlezun, S.J., Cornaglia,

More information

Prof. Dr Željko Vaško Doc. Dr Tihomir Predić MSc Boris Marković

Prof. Dr Željko Vaško Doc. Dr Tihomir Predić MSc Boris Marković First Interim Meeting of the Regional Expert Advisory Working Group on Areas with Natural Constrains Prof. Dr Željko Vaško Doc. Dr Tihomir Predić MSc Boris Marković 29 th June 01 th July, 2016 Andrevlje,

More information

ZAŠTITA EUROPSKE AMAZONE

ZAŠTITA EUROPSKE AMAZONE U SURADNJI S MURA DRAVA DUNAV ZAŠTITA EUROPSKE AMAZONE Mura-Drava-Dunav: između očuvanja i uništenja Prekogranični riječni sustav Mure, Drave i Dunava Obnova Mure (AT) Johann Pfeiler Austrija Drvena mlinica

More information

Flora Distribution Types and Migration of the Flora

Flora Distribution Types and Migration of the Flora Flora The evolution of the flora and vegetation started at the end of the late glacial period, about 12,000 years BP (Before Present). The mountains became covered by sparse pine and birch woodlands and

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

EKOLOSKO-VEGETACIJSKE PROMJENE U SUMAMA HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU G. J. "ŽUTICA"

EKOLOSKO-VEGETACIJSKE PROMJENE U SUMAMA HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU G. J. ŽUTICA ZVORN ZNANSTVEN ČLANC - ORGNAL SCENTFC PAPERS UDK: 630* 8.9 * 8.9 00. Šumarski listbr.,cxx(999), 7-X EKOLOSKO-VEGETACJSKE PROMJENE U SUMAMA HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU G. J. "ŽUTCA" ECOLOGCAL AND VEGETATVE

More information

ISSUES OF THE DEVELOPMENT OF NAUTICAL TOURISM ON CROATIAN RIVERS Problematika razvoja nautičkoga turizma na hrvatskim rijekama

ISSUES OF THE DEVELOPMENT OF NAUTICAL TOURISM ON CROATIAN RIVERS Problematika razvoja nautičkoga turizma na hrvatskim rijekama ISSUES OF THE DEVELOPMENT OF NAUTICAL TOURISM ON CROATIAN RIVERS Problematika razvoja nautičkoga turizma na hrvatskim rijekama Mirjana Kovačić, Ph. D. Primorsko-Goranska County Department of Maritime Affairs,

More information

RADOSAV VASOVIC ( ) ON THE BELGRADE OBSERVATORY

RADOSAV VASOVIC ( ) ON THE BELGRADE OBSERVATORY RADOSAV VASOVIC (1868-1913) ON THE BELGRADE OBSERVATORY V. Trajkovska and S. Ninkovic Astronomical Observatory, Volgina 7, 11160 Belgrade 74, Serbia and Montenegro Abstract. In the first half of the XIX

More information

MAPs sector in Bosnia and Herzegovina

MAPs sector in Bosnia and Herzegovina MAPs sector in Bosnia and Herzegovina CEDDEM Decembre 2016 Bosnia & Herzegovina Official Name: Bosnia and Herzegovina (BH) Political system: Parliamentary democracy with a bicameral parliament; BH is composed

More information

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets

More information

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

More information

Microorganisms as water quality indicators for the Lim river

Microorganisms as water quality indicators for the Lim river UDC: 502.51:504.5(497.16) ; 579.8.088 ID: 195762956 Original research paper Acta Agriculturae Serbica, Vol. XVII, 34 (2012) 135-141 Microorganisms as water quality indicators for the Lim river Olivera

More information

TEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES

TEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW

More information

Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014

Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014 Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014 Rijeka, February 2015. Table of Contents Pg No. 1. Introduction 3 2. Physical indicators on an annual level 4 2.1. Structure and

More information

Nemos - NEMOS project - improvement of ALpine wetland areas LIFE00 NAT/IT/007281

Nemos - NEMOS project - improvement of ALpine wetland areas LIFE00 NAT/IT/007281 Nemos - NEMOS project - improvement of ALpine wetland areas LIFE00 NAT/IT/007281 Project description Environmental issues Beneficiaries Administrative data Read more Contact details: Project Manager: Lucio

More information

ŠUMARSKI LIST 1-2 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB

ŠUMARSKI LIST 1-2 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN 0373 1332 CODEN SULIAB 1-2 GODINA CXXXIII Zagreb 2009 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA PRIRODNO GOSPODARENA ŠUMA ZNATNO JE KORISNIJA OD PRAŠUME Na Skupštini

More information

Europski dabar (Castor fiber L.) povratnik. u naše vodene ekosustave

Europski dabar (Castor fiber L.) povratnik. u naše vodene ekosustave Učenik: Luka Mesarić (1. razred) Mentor: Mišo Rašan, prof. savjetnik rasanmiso@gmail.com Europski dabar (Castor fiber L.) povratnik u naše vodene ekosustave Srednja škola Prelog, Čakovečka 1, 40323 Prelog,

More information

TABLICE MORSKIH MIJENA JADRANSKO MORE - ISTOČNA OBALA TIDE TABLES ADRIATIC SEA - EAST COAST

TABLICE MORSKIH MIJENA JADRANSKO MORE - ISTOČNA OBALA TIDE TABLES ADRIATIC SEA - EAST COAST HI-OCO-57 ISSN 0350-3488 TABLICE MORSKIH MIJENA JADRANSKO MORE - ISTOČNA OBALA 2018. TIDE TABLES ADRIATIC SEA - EAST COAST 2018 HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT, SPLIT HYDROGRAPHIC INSTITUTE OF THE REPUBLIC

More information