RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Size: px
Start display at page:

Download "RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA"

Transcription

1

2 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA PREKRETNICA Današnjica donosi sve više strepnji pred uništavanjem okoliša, što generira pojavu velikoga broja pristalica općega pokreta zaštite prirode i okoliša te održavanje skupova planetarnoga značenja (Rio de Janeiro, Kioto, Johanesburg). Osobito je poraslo zanimanje za zaštitu šuma, stoje i logično, jer šuma je vegetacijski oblik s velikom ulogom u zaštiti okoliša, posebice u povoljnom ekološkom utjecaju te u očuvanju biološke raznolikosti gena, ekoloških sustava i brojnosti svojti. Hrvatska je s kojih 7 % sklopljenih, pretežito prirodnih šuma, vrlo zanimljiva u zaštiti okoliša. Zahvaljujući poglavito dobrim šumarskim kadrovima u prošlosti i danas, a djelomično i stjecaju povijesnih okolnosti u posljednja dva stoljeća, danas imamo očuvane i dobre šume te dobru šumarsku struku, koja u stručnom pristupu doslovno provodi načelo potrajnosti, polazeći od strukture i funkcioniranja šumskoga ekosustava. Hrvatska je danas zapravo otok očuvanih prirodnih šuma velike biološke raznolikosti u Jugoistočnoj Europi, i to zahvaljujući šumarskoj struci te različitosti reljefnih, geoloških, pedoloških i klimatskih prilika. U laičkom žanru zaštite šume čuju se mišljenja daje šumarska struka nepotrebna u šumi. To je, međutim, potpuno pogrešno, jer šumske ekosustave nitko danas ne poznaje bolje od šumara koji posjeduju bogate informacije o njihovoj strukturi, a šumarska znanost ulazi sve više u problematiku njihova funkcioniranja, uz spoznaju da ne možemo primijeniti rezultate istraživanja iz drugih podneblja. U današnjem političkom i gospodarskom trenutku Hrvatske, znatno utjecanim globalnim, svjetskim i europskim trendom zaštite prirode i okoliša, postavlja se pitanje: kako dalje postupati sa šumama? Odgovor se sastoji u znalačkom korištenju šumarskih znanstvenih disciplina. U gospodarskim šumama treba održavati i unapređivati sve općekorisne funkcije i poboljšavati gospodarsku osnovu, kako bi proizvod šume postigao što veću kakvoću zbog istovremenog postizanja optimalne ekološke, socijalne i gospodarske funkcije šume te daljnjega podržavanja njezine prirodnosti. U zaštićenim šumama, u parkovima prirode i nacionalnim parkovima, postupke sa šumskim ekosustavima potrebno je temeljiti na ekološkozaštitarskim programima pojedinoga parka s primjerenom šumarskom aktivnošću, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. U park šumama, šumama za rekreaciju i drugim urbanim šumama postupa se specifično, u skladu s planovima pojedinih objekata. Sa zaštićenom i gospodarskom šumom potrebno je tako stručno postupati da se postigne prirodnost šumskoga ekosustava, njegova stabilnost kojom se jamče hidrološka, vodozaštitna, protuerozijska, klimatska i protuimisijska funkcija, visok stupanj svih oblika biološke raznolikosti, zatim potrajnost uz prirodnu obnovu kojom se izbjegava faza raspadanja prašume koja izuzetno dugo traje i tijekom koje su općekorisne funkcije znatno reducirane. Naglašava se da one predstavljaju osnovu zaštite prirode i okoliša. Osobito sofisticirane stručne intervencije potrebne su šumi poslije nepovoljnih utjecaja "kiselih kiša" i već značajno nazočnih globalnih klimatskih promjena. Želimo li u budućnosti očuvati kakvoću i udjel šuma u Hrvatskoj, njihovu prirodnost i povoljan utjecaj općekorisnih funkcija na okoliš, to nije moguće ostvariti bez vrlo učinkovitoga djelovanja šumarske struke. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica Front page: Dlakavi sleč {Rhododendron hirsutum L.) Hrvatski Snježnik Hairy alpenrose (Rhododendron hirsutum L.) Croatia's Snježnik (Foto: A. Frković) Naklada 770 primjeraka

3 UDK 60* (05):»540«/06. ISSN 07 CODEN SULIAB S UM ARS Kl LIST Znanstvenostručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins Revue de la Societe forestiere croate Uređivački savjet:. Mr. se. Branko Belčić. Mr. se. Vladimir Bogati. Davor Butorac, dipl. ing. 4. DamirDelač, dipl. ing. 5. Mr. se. Josip Dundović 6. Ivan Đukić, dipl. ing. 7. Ivan Duvnjak, dipl. ing. 8. Dr. se. Joso Gračan 9. Prof. dr. se. Ivica Grbac Ilija Gregorović, dipl. ing. Dražen Husak, dipl. ing. Zvonko Kranjc, dipl. ing. Herbert Krauthacker, dipl. ing. Ivan Matasin, dipl. ing. Prof. dr. se. Slavko Matić, predsjednik Boris Miler, dipl. ing. Mr. se. Ivan Pentek Prof. dr. se. Branimir Prpić Zvonko Rožić, dipl. ing. Mario Stipetić, dipl. ing. DaliborTomljanović, dipl. ing. Dr. se. Vlado Topić Berislav Vinaj, dipl. ing. Oliver Vlainić, dipl. ing. Prof. dr. se. Joso Vukelić Uređivački odbor po znanstvenostručnim područjima: /. Šumski ekosustavi Prof. dr. se. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. se. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Doc. dr. se. Marijan Grubešić, lovstvo. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. se. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. se. Vlado Topić, krške šume Doc. dr. se. Željko Spanjol, zaštićeni objekti prirode. Iskorišćivanje šuma Prof. dr. se. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice Izv. prof. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva Glavni i odgovorni urednik prof. dr. se. Branimir Prpić Tehnički urednik Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Lektor Dijana SekulićBlažina 4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. se. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari 5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: ' Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 6. Uređivanje šuma Doc. dr. se. Juro Cavlović, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u šumarstvu 7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,»Šumarski list«smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

4 SADRŽAJ CONTENTS UVODNI ČLANCI LEADINGS ARTICLES UDK 60* 90 (Quercus robur L.) K e p a c, D.: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) spoznaje Pedunculate Oak Insights 59 PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS UDK 60* 56 Grubešić,M.,Vodolšak,M.,Križaj,D.: Analiza strukture lovaca na području krapinskozagorske županije Hunters Structure Analysis at the Region of KrapinskoZagorska County 6 UDK 60* 904 S a b a d i, R.: Grčka pregled šumarstva i prerade drva Greece: A Survey of Forestry and Forest Industries 67 STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 60* 54 Z e i ć, J.: Primjena Hohenadlove metode za kontrolu obračuna volumena sastojine i provjeru tarifnog niza The Application Hohenadel Control Method for Account Volume and Provisional Volume Tariff of Forest Association 9 UDK 60* Domac,J.,Jakopović,M.,Risović,S.: Burza drvnog ostatka u Hrvatskoj European Biofuel Exchange in Croatia 40 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Starčević,T: Sedam razloga zašto se ne restrukturiramo 407 AKTUALNO Jakovac,H., Dundović,J.: Tematska rasprava na 06. redovitoj Skupštini Hrvatskoga šumarskog društva 409 KNJIGE I ČASOPISI G r o s p i ć, F.: Monti e boschi, L' Italia Forestale e Montana 4,45 Frković, A.: Priručnik za preživljavanje 48 Frković, A.: Ptice Riječkog područa 4 Timarac, Z.: Causa ris ili pobjeda razuma nad emocijama? 4 ZAŠTITA PRIRODE Arač, K.: Lastin rep (Papilio machaon L.) 40 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Kajba, D.: Izvješće sa šestog sastanka euforgen mrežnog plana za plemenite listače 46 IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Tomek,R.: Sastanak apsolvenata šumarstva 47 IN MEMORIAM Skoko, M.: Juraj Jurica Gašparović, (9 999) 49 Skoko, M.: Ladislav Hang, (909 00) 4 Kulić, B.: Mihajlo Merle, (94 00) 4 Lukić, N.: Đuro Kovačić, (94 00) 44 Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 UVODNI ČLANCI LEADINGS ARTICLES UDK 60* 90 (Quercus robur L.) Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 5960 HRAST LUŽNJAK {Quercus robur L.) SPOZNAJE PEDUNCULATE OAK INSIGHTS Dušan KLEPAC U Hrvatskoj hrast lužnjak zauzima površinu od 0.79 hektara sa drvnom zalihom od 4,5 milijuna kubičnih metara. Najveći dio tih šuma nalazi se južno od Vinkovaca u spačvanskom i djelomice u bosutskom bazenu. O hrastu lužnjaku vršena su mnoga istraživanja, mjerenja i opažanja. O tome je napisan veliki broj članaka, studija, rasprava, gospodarskih osnova, knjiga, pjesama, pripovijedaka, a 996. izašla je Monografija o hrastu lužnjaku. Iz toga bogatoga pisanoga blaga, iz stječenoga znanja i iz života izviru neke spoznaje. Evo tih spoznaja. Prva spoznaja: Nomen est omen. Ime hrasta lužnjaka je znak: najjača i najplemenitija vrsta drveća u slavonskoj šumi, pa se hrašće našlo i u hrvatskoj himni i na hrvatskoj poštanskoj marki. Hrast lužnjak je dugoga vijeka: raste 00 godina, živi 00 godina i umire 00 godina. U njegovim je godovima dendrokronologijom upisana naša prošlost. Zbog odlične svoje kakvoće hrast lužnjak dobio je međunarodnu karakteristiku slavonska hrastovina: drvo mu je fino, podjednako uskih pravilnih godova, zlatno žute boje, lijepo, trajno i lako za obradu. Tako je naša hrastovina privukla pozornost cijele Europe i Svijeta. Strane trgovačke tvrtke pokupovale su na licitacijama stare hrastike u Bazjašu, Kunjevcima, Banovu dolu, Slavim i drugdje. Posječeni i iskorišteni su stari hrastici. Nema više starih hrastika (izuzev Prašnika i nekoliko starih stabala). Ostale su samo mlade srednjodobne šume. Njima treba gospodariti potrajno. Danas se takva slavonska hrastovina uzgaja u Spačvi primjenom posebnog šumskouzgojnog sustava: korijen hrasta u vlažnoj zemlji, deblo u hladu poljskoga jasena, običnoga graba i nizinskoga brijesta, a krošnja na suncu, uzimajući u obzir i ekološku i hidrološku i socijalnu ulogu šume. Druga spoznaja: Današnje 0godišnje šume hrasta lužnjaka, kao i one starije i one mlađe nisu nastale same od sebe, baš naprotiv, uzgojene su oplodnom sječom ili sjetvom žira i sadnjom biljaka. Oplodna sječa * Akademik Dušan Klepac, HAZU je takva stručna šumarska operacija kojom se uspijeva fruktifikacija hrasta lužnjaka pretvoriti u novu mladu šumu. To se vrši putem više sječnih zahvata, uglavnom tri: pripremni, oplodni i dovršni sijek uz prethodnu pripremu tla. Prije 0 godina takvu je oplodnu sječu provodio šumarnik Josip Kozarac ( ) u šumariji Lipovljani. I danas se mogu vidjeti sastojine hrasta lužnjaka, podignute uz stručno provedenu oplodnu sječu kojom je ravnao Josip Kozarac. U ostalim šumama diljem Slavonije vršile su se iste takve oplodne sječe, a odvijale su se prema gospodarskim osnovama nekadašnjih taksatora, poglavito Ivana Srni laj a ( ), Milana Crnadka ( ) i njihovih nasljednika. Ali na onim lokalitetima gdje nisu postojali povoljni uvjeti za oplodnu sječu, ondje je nova šuma podignuta sjetvom žira ili sadnjom biljaka. O tome je prije 0ak godina Josip Kozarac 888. godine napisao ovo: "U to doba [ujesen!] sije se i žir: koliko seje stare šume posjeklo, toliko nove treba zagajiti. Na to sijanje izađe čitavo selo, i malo i veliko nastoji da za zimu pribavi koji novčić. Kod sijanja poredaju se radnici u redove, sve četrdeset do šezdeset duša ujedan red. Gledajuć izdaleka, kako se pet do šest takovih redova pomiče, čini ti se, vidiš živu ogradu, koja Ijenivo naprijed giba. Obično se slože djevojke ujedan red, i tad pjesma i obijesni poklici ore cijelom šumom. " Vagoni žira, skupljenog iz slavonskih šuma i pripremljenoga za sjetvu, čuvaju se danas na fotografijama, filmovima, videokasetama, u domaćim i u europskim šumarskima časopisima, ali i živi nasadi i šume, podignuti od našega hrasta lužnjaka u našoj zemlji i u nekim europskim zemljama (primjerice Njemačkoj, Švicarskoj), dokazni su materijal o podrijetlu našega hrasta lužnjaka. To je druga spoznaja koja govori da današnje autohtone šume hrasta lužnjaka nisu nastale same od sebe nego su rezultat dugogodišnjega rada šumarske struke uz sudjelovanje naroda koji u tim šumama živi. Treća spoznaja: Potrajno gospodarenje u Spačvi. Spačva, najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, površine hektara u jednom komadu s drvnom zalihom od 00 kubičnih metara i prirastom 59

6 D. Klepac: HRAST LUŽNJAK (Quercus rohur L.) SPOZNA.IK Šumarski list br. 78. CXXVI (00) od 7 kubičnih metara po jednom hektaru dokazuje potrajno gospodarenje šumama, proklamirano prije 50 godina prvim Zakonom o šumama iz godine 85. Ali zdravstevno stanje šuma hrasta lužnjaka nije dobro! Uzroci tome su mnogi, počevši od izumiranja brijesta, Kozarčeva "pesimista" do onečišćenja okoliša. "Nestanak nizinskoga brijesta iz podstojne etaže slavonske šume hrasta lužnjaka (Genisto elataequercetum roboris Ht. 98) izazvao je promjenu šumske klime. U šumi je postalo svjetlije, toplije i suše, stoje poremetilo ekološku ravnotežu." (Prp i ć, 975.) Drugo, dio faune je smanjen, posebno što se tiče domaćih životinja, koje su bile sastavni dio uravnotežene biocenoze u Spačvi. Divljač i ptice također su doživjeli negativne promjene. K tome su se u biocenozi pojavili nepoželjni elementi koji su dodatno poremetili nekadašnju ravnotežu. To su onečišćenja poplavnih voda, tla i zraka zbog industrijalizacije toga dijela Slavonije. Uz to dolaze i druge nedaće, kao ratovi, elementarne nepogode, kao npr. ciklon (0. srpnja 998.) koji je uništio preko m stabala hrasta lužnjaka u Spačvi i si. Stalno prisutni primarni štetnici (gubar, zlatokraj, kukavičji suznik, hrastov četnjak, grbice, hrastov savijač itd.) i bolesti (hrastova pepelnica itd.) u poremećenoj ravnoteži hrastove šume postaju opasniji i štetniji. Sušenje hrasta lužnjaka, zabilježeno još 909., nastavlja se sve jače i opasnije. Svi ti događaji, djelujući zajedno, prouzrokovali su propadanje slavonskih šuma, pa i onih u Spačvi. Na sreću, to propadanje šuma jošje uvijek takvih razmjera da ga je moguće zaustaviti i šume ozdraviti. To je prvenstvena dužnost i zadaća sadašnjih šumarskih stručnjaka ne samo u Spačvi nego u cijeloj Slavoniji, pa i u Hrvatskoj. Danas je potrajno gospodarenje evoluiralo u načelo višenamjenske progresivne potrajnosti. Sastoji se u tome da se ne samo očuvaju i održe šumski ekosustavi, nego da se oni prošire, ozdrave, poboljšaju u pogledu njihove produktivnosti, zaštitne, ekološke, hidrološke i socijalne uloge. Četvrta spoznaja: nema napredka bez znanosti, grad Vinkovci nukleus hrvatske šumarske znanosti. Šumarska je znanost unaprijedila gospodarenje šumama hrasta lužnjaka. Nakon visokoškolskoga šumarskog obrazovanja slavonski su šumari iz Vinkovaca prenosili načela šumarske struke i zasade šumarske znanosti u operativno šumarstvo. Prvu znanstvenu metodu uređivanja šuma hrasta lužnjaka objelodanio je 877. i u praksu uveo Vinkovčanin šumarnik i prvi predsjednik Hrvatskoslavonskoga šumarskog društva Antun Tomić ( ) pod imenom racionalna metoda uređivanja šumskoga gospodarstva. I u uzgajanju šuma događa se isto. Prvi doministar u tadašnjoj Kraljevskoj hrv.slav.dalm. zemaljskoj vladi i šumarski izvjestitelj iste Vlade u Zagrebu, šumarnik Franjo Čordašić ( ), također Vinkovčanin, izdaje prije 0 godina knjigu Nauka o sađenju i gojenju šumah (88.), po kojoj su se sadile i uzgajale šume. Mladi suvremenik Franje Čordašića Josip Kozarac ( ), također Vinkovčanin, prvi Hrvat apsolvent Visoke škole za kulturu tla u Beču, uvodi biologiju i ekologiju u slavonske šume. Učinio je to u Slavonskoj šumi 988., u do sada najljepšem književnom i stručnom opisu mješovite šume hrasta lužnjaka, poljskoga jasena, nizinskoga brijesta i običnoga graba. Kao stručni i znanstveni pisac on je riješio mnoge probleme u šumarstvu Slavonije i zacrtao smjer modernog šumarstva svojim člancima u Šumarskom listu, koji je uređivao iz Vinkovaca od Antun Levaković ( ), doktor bečke Bodenkulture, počinje u slavonskim šumama 9. godine znanstvena istraživanja koja su bila okrunjena disertacijom o prirastu hrasta lužnjaka, poljskoga jasena i nizinskoga brijesta. Vjeran svome profesoru i zemljaku, Rokovčanin Ivo Dekanić ( ), nastavio je znanstvena istraživanja u Spačvi, postoje osnovao cijeli niz stalnih pokusnih ploha u tim šumama, stoje objavio Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima u knjizi: I. Dekanić, Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (Vinkovci, 99.). Stoga je Spačva s hrastom lužnjakom bila i ostala izvorište stručne i znanstvene djelatnosti u šumarstvu. To je potvrdio međunarodni skup, održan u Vinkovcima prije dvadeset i sedam godina u povodu sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Skup je organizirao Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima i objelodanio dva opsežna zbornika radova (974. i 975.). Uslijedili su i drugi znanstveni skupovi i izdavački projekti: Josip Kozarac, književnik i šumar (Vinkovci, 986.), Antun Levaković (Vinkovci, 990.), monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Zagreb, 996.) Tako je četvrta spoznaja nema napretka bez znanosti oživotvorena u Slavoniji, poglavito u Spačvi, u gradu Vinkovcima nukleusu hrvatske šumarske znanosti. U ozračju navedenih spoznaja Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima sa Akademijom šumarskih znanosti u Zagrebu, Šumarskim fakultetom u Zagrebu, Šumarskim institutom u Jasterbarskom, Direkcijom Hrvatskih šuma u Zagrebu i Upravom šuma Vinkovci organizira 8. studenoga 00. u gradu Vinkovcima znanstveni skup pod naslovom Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s osobitim naglaskom na Spačvu. Glavne teme na savjetovanju bit će: Revitalizacija, obnova i zaštita šuma s posebnim osvrtom na istovremeno usklađivanje gospodarskih, ekoloških, hidroloških i socijalnih funkcija šuma na istom prostoru. 60

7 PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS UDK 60* 56 Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 666 ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKOZAGORSKE ŽUPANIJE HUNTERS STRUCTURE ANALYSIS AT THE REGION OF KRAPINSKOZAGORSKA COUNTY Marijan GRUBEŠIĆ', Mario VODOLŠAK, Domagoj KRIŽAJ SAŽETAK: U Krapinskozagorskoj županiji registrirano je 8 lovačkih udruga u kojima je učlanjeno 94 članalovca. Istraživanja strukture lovaca provedena su na uzorku od 5 lovačkih udruga s ukupno 95 članovalovaca i pripravnika. Istraživanje je imalo za cilj utvrditi životnu dob lovaca, njihov lovački staž i obrazovnu strukturu. Rezultati istraživanja pokazuju daje najveći broj lovaca u životnoj dobi od 4050 godina,78 %, u dobi od 5060 godina je 5,08 %, a u dobi do 0 godina je ispod 0% lovaca (9,7 %). Prema dužini lovačkog staža najviže je lovaca sa stažem do 0 godina 4,89 %, s dužinom staža postotak znatno opada pa je s vize od 40 godina u lovačkim redovima samo, % članova. Također je nizak i udio pripravnika (stažista), samo 4, %. Analiza obrazovne strukture lovaca pokazuje da vidno prevladava srednja stručna sprema sa čak 70,70 % članova. Relativno je malo visokoobrazovanih članova i znanstvenika. Prikazani rezultati istraživanja upućuju na potrebu veće promocije među mlađim i visokoobrazovanim strukturama pučanstva. lovstva Ključne riječi: lovci, lovačke udruge, Krapinskozagorskažupanija U Republici Hrvatskoj registrirano je oko lovaca koji su objedinjeni u Hrvatski lovački savez preko lovačkih saveza županija, odnosno svojih lovačkih udruga. Lovački savez Krapinskozagorske županije jedna je od članice HLSa sa 8 registriranih lovačkih udruga koje zajedno broje 94 članalovca i lovačkih pripravnika. Usporedbe radi, čitav Lovački savez Hrvatske je 95. godine imao 45 društava s članova lovaca (Lovački priručnik, 967). Glede zakonske regulative, Zakon o lovu ("Narodne novine" Cilj rada je najednom reprezentativnom uzorku prikazati strukturu lovaca s obzirom na njihovu životnu. UVOD Introduction. CILJ RADA Purpose broj 0/94., 9/99, i 4/0) propisuje uvjete koje mora ispunjavati osoba koja se želi baviti lovom. Za što bolju prezentaciju lovstva u smislu stručnog obavljanja zahvata u lovižtu i tijekom samog lova kao i niza djelatnosti vezanih uz lovstvo, (uzgoj i zažtita divljači, lovni turizam, edukacija mladih, ekologija, očuvanje prirode i staništa, usmjeravanje prema prirodi i dr.) potrebno je analizirati starosne i obrazovne strukture lovaca u Hrvatskoj. dob, za prikaz u kojoj se dobi najviže ljudi bavi lovom, odnos broja lovaca i njihovog lovačkog staža radi pri Marijan Grubešić, doc. dr. se., Šumarski fakultet, Svetošimunska 5, Zagreb Mario Vodolšak, dipl. ing., Lovački savez Krapinskozagorske županije, Trg S. Radića, Krapina Domagoj Križaj, dipl. ing., Državni inspektorat, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb 6

8 M. Grubešić. M. Vodolšak. D. Križaj: ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKO... Šumarski list br. 78. CXXVI (00), 666 članova lovačkih družtava, zatim prikaz lovaca prema njihovoj stručnoj spremi da vidimo koja stručna spre ma prevladava među lovcima. kaza njihovog lovačkog iskustva. Jednako je važan i odnos ukupnog broja lovaca naspram broja lovaca u mirovini, radi prikaza postotnog udjela umirovljenika Predmetna analiza obavljena je na slučajnom uzorku od 5 lovačkih udruga u kojima je 95 prijavljenih lovaca i to 897 redovnih članova lovaca i 8 lovačkih pripravnika Lovačkog saveza Krapinskozagorske županije. Lovački savez Krapinskozagorske županije Za potrebu prikupljanja podataka na slučajno odabranim lovačkim udrugama i njihovim članovima izrađen je jedinstveni anketni listić. U procesu prikupljanja podataka lovačkim društvima upućen je potreban broj anketnih listića sa zamolbom da članovi društva popune te listiće. U anketnom listiću traženi su sljedeći podaci: ime, prezime JMBG lovca, za dobnu strukturu godina polaganja lovačkog ispita i pristupanja u lovačku organizaciju kao pokazatelja duljine lovačkog staža stručna sprema i zanimanje odnosno status umirovljenika za određivanje udjela stručne spreme i umirovljenika.. PODRUČJE RADA District 4. METODE RADA Methods ima ukupno 8 lovačkih udruga s 94 redovna članalovca i lovačkih pripravnika, te se obrađeni uzorak od 40 % lovačkih udruga, 4 % članova lovaca i 4 % pripravnika može smatrati dovoljno velikim i reprezentativnim. Dobiveni podaci uzeti su kao vjerodostojni, jer je poznato ime i prezime anketiranog lovca i njegov JMBG. Nakon prikupljanja popunjenih anketnih listića uslijedilo je njihovo svrstavanje odnosno unos podataka s listića u za to priređenu tablicu (odnosno u računalo) gdje su podaci dalje sistematizirani i obrađeni. Grafički prikaz bazira se na prikupljenim podacima na temelju uzorka svrstanih u tablice i statistički obrađenih. Uzorak je uzet nepristrano i pokazatelj je strukture članstva Lovačkog saveza Krapinskozagorske županije, ali ne mora nužno biti pokazatelj drugih lovačkih saveza u našoj zemlji. 5. OBRADA PODATAKA I REZULTATI RADA Data processing and results Tablica. Dobna starost lovaca i duljina lovačkog staža Table Age and experience of hunters Red. broj Nr Lovačko društvo Hunting association "Strahinjčica" Radoboj "Krapina" Krapina "Zajec" Škarićevo "Srnjak" Brezovica "Jazavac" Pila "Lisica" Vel. Trgovišćc "Oštre" Lobor "Srndač" Hum n/s "Srndač" Tuhelj "Šljuka" Desinić "Srndač" Bedckovčina "Kuna" Klanjec "Kuna" Pregrada "Trčka" Zabok "Lane" Orehovica UKUPNO Br. članova /lovaca/ Hunters Br. lovačkih pripravnika Trainees <0 5 Dobna starost lovaca hunters age Postotni odnosi za dobnu strukturu lovaca su kako slijedi: do 0 godina,4% od 0 do 0 godina 8,47 % od 0 do 40 godina 8,06% od 40 do 50 godina,78 % > stažisti Lovački staž experience od 50 do 60 godina 5,08 % od 60 do 70 godina 5,6% više od 70 godina 4, % >40 6 9

9 M. Grubesić, M. Vodolsak. I). Križaj: ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKO... Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 666. Grafički prikaz: Chart of percentage considering the age of the hunters do više od 70 Starost lovaca u godinama Age of hunters Analizom prve tablice i grafikona odnosa broja i starosti lovaca vidljivo je da je najveći broj lovaca po starosti između 40 i 60 godina, Postotni odnosi za lovački staž lovaca su kako slijedi: stažisti 4, % od do 0 godina 4,89% od do 0 godina,44% od do 0 godina 9,40% od do 40 godina,04% vize od 40 godina, %.. Grafički prikaz odnosa broja lovaca i godina lovačkog staža: Chart of relation between the hunters and their experience: stažisti od do 0 od do 0 od do 0 od do 40 preko 40 trainees Lovački staž Experience Ova analiza dobivena je pomoću podataka prve ta blice i grafikona odnosa broja lovaca i godina lovač kog staža, Kako je iz prethodne analize vidljivo, najviže je srednjedobnih lovaca, ali uspoređujemo li taj broj s duljinom trajanja lovačkog staža, vidjet ćemo daje najveći broj lovaca unutar 0 godina. 6

10 M. Grubešić, M. Vodolšak. D. Križaj: ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKO Šumarski list br. 78. CXXVI (00). 666 Tablica. Stručna sprema članstva te učežće članovaumirovljenika u postotku (%) Table Hunters education and percentage of the retired Red. broj Nr Lovačko društvo Hunting association "Strahinjčica" Radoboj "Krapina" Krapina "Zajcc" Škarićevo "Srnjak" Brezovica "Jazavac" Pila "Lisica" Vcl. Trgovišćc "Oštre" Lobor "Srndač" Hum n/s "Srndač" Tuhclj "Šljuka" Desinić "Srndač" Bcdckovčina "Kuna" Klanjec "Kuna" Pregrada "Trčka" Zabok "Lane" Orehovica UKUPNO Br. članova /lovaca i lovačkih pripravnika/ Hunters & trainees NSS elementary SSS secondary Stručnasprema/education VSS graduate MR M.S. 8 DR doctorate 5 Ukupno total % članova u mirovini/ retired members % Članovi u mirovini retired ,8, 9,5 0,0 5,6 9. 9,.7.4 5,7 5,8, 8,4,5 0,0,4 Ukupni postotni odnos prema stručnoj spremi iznosi kako slijedi: NSS 5,40% SSS 70,70% VSS 9,6% MR DR 8,56% 5,4%. Grafički prikaz udjela stručne osposobljenosti lovaca:. Chart of education: a 00 o O 00 c i 00 NSS SSS VSS MR DR Stručna sprema Education Analizom druge tablice i grafikona dobiva se uvid u stručnu osposobljenost članova lovaca iz koje je vidljivo da najveći udio imaju lovci sa srednjom stručnom spremom. Analizom druge tablice i grafikona dobiven je odnos od,4 % umirovljenih članovalovaca naspram ukupnog broja lovaca. 64

11 M. Grubešić. M. Vodolšak. D. Križaj: ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKO Šumarski lisl br. 7 8, CXXVI (00), 666. Grafički prikaz postotnog udjela umirovljenika lovaca:. Chart of relation between hunters and pensioners: Umirovljenici Pensioners Ukupni broj lovaca Total number of hunters 6. RASPRAVA Discussion Na temelju provedenog istraživanja medu populacijom lovaca u Krapinskozagorskoj županiji, na reprezentativnom uzorku koji je obuhvatio 40 % lovaca i lovačkih udruga, može se dobivene rezultate smatrati vjerodostojnima za istraživano područje odnosno županiju. Već u prvom pregledu osnovnih podataka o brojnom stanju lovaca i pripravnika u promatranim lovačkim udrugama vidljiva je velika raznolikost. Broj lovaca u pojedinim udrugama kreće se od 9 do 58. Istovremeno se uočava različit broj pripravnika u pojedinim udrugama, čak 5 udruga od 5 promatranih nije evidentiralo niti jednog pripravnika, a najviže je 7 pripravnika u jednoj udruzi. Prosječno gledano u promatranoj populaciji ima oko 5 % pripravnika, što osigurava donekle potrajnost i stabilnost broja članova u udrugama na približno istoj razini. Prema dobivenim rezultatima vidljivo je daje najveći broj lovaca po starosti između 40 i 60 godina. Glavni razlog takvog trenda je u tome, što je taj dio članstva materijalno osiguran, a dobro znamo da lov i sve stoje uz lov vezano, iziskuje velika novčana odricanja. Drugi razlog bio bi u tome što mlađi ljudi imaju obveza prema svom redovnom školovanju i obitelji, te veliki dio vremena ulažu u stvaranje svog životnog statusa koji će im kasnije omogućiti i bolju materijalnu osnovu. Važno je ne zanemariti i druge sportske aktivnosti kojima se mladi bave, a i sam način provođenja slobodnog vremena i života uopće. S obzirom na duljinu trajanja lovačkog staža, najveći broj lovaca nalazi se unutar 0 godina. To je u izravnoj vezi sa zaključkom, da mladi ljudi koji još nisu izgradili materijalnu osnovu za budući život, nemaju materijalne mogućnosti za učlanjenjem u lovačka društva i bavljenje lovom. Automatski se podiže dobna pristupna granica, a samim time skraćuje se i vijek proveden u lovačkim organizacijama. Duljina lovačkog staža u uskoj je povezanosti s iskustvom, znači i s obavljanjem određenih funkcija u lovačkoj udruzi odnosno u samom lovu (Andrašić 955., 984., Darabuš, Jakelić 996., Skupina autora 00.). Uvidom u stručnu osposobljenost članova lovaca vidljivo je da najveći udio imaju lovci sa srednjom stručnom spremom. Zanimljiv je podatak dosta velik broj lovaca s niskom stručnom spremom i on u uzorku iznosi 5,4 %, što je veći udio od članova s visokom stručnom spremom od 9,6 %. Postotak inženjera, magistara i doktora znanosti daleko je ispod očekivanja, glede činjenice daje lov elitni sport, pa nam svi ti pokazatelji govore daje premalo visokoobrazovanog kadra koji može i treba lov i lovstvo podići na vizu razinu. Dakle, premalo je ljudi koji mogu raditi na promicanju lovstva i izvan lovačkih organizacija, a ponajprije se to odnosi na edukaciju djece i ljudi koji nemaju dobar stav prema lovu. Tu je vrlo važno da taj dio pučanstva shvati problematiku lovstva i ulogu samih lovaca u tome, te da se jednom iskorijene stare predrasude o "uništavanju sveg živog". Također, zakonskim je propisima, konkretno Pravilnikom o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove ("Narodne novine" broj 48/96.) i Pravilnikom o lovočuvarskoj službi ("Narodne novine" broj 48/96.), određena najmanja stručna sprema potrebna za ispunjenje pojedinih obveza ovlažtenika prava lova. Posljednja analiza govori o postotnom udjelu starijih članova umirovljenika u ukupnoj strukturi članstva lovačkih organizacija, a također je važna radi ra 65

12 M. Grubešić, M. Vodolšak. D. Križaj: ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKO Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 666 zumijevanja problematike lovstva. Uz intelektualni rad u lovačkim organizacijama jednako je važan i aktivni fizički rad kako na obnovi lovno gospodarskih i lovno tehničkih objekata, tako i na intenzivnoj prehrani i prihrani divljači. To i jest uspjeh uzgoja i očuvanja naše flore i faune. Poznato je, daje u većini lovačkih organizacija donijet članak statuta, kojim se svi stariji članovi (iznad 65 godina) oslobađaju od fizičkih aktivnosti u lovištu. Što je veći postotak tih starijih lovaca umirovljenika u lovačkom društvu, to je manje radno sposobnih za kvalitetno održavanje i čuvanje lovišta, a sve to odražava se i na cjelokupnu sliku jedne lovačke organizacije. Važno je jož spomenuti, da taj postotak umirovljenika ne obuhvaća samo starije, fizički nesposobne lovce, već je tu i jedan dio mladih ljudi, koji su silom prilika otišli u ranije mirovine, a oni su itekako aktivni lovci. Struktura lovaca Lovačkog saveza Krapinskozagorske županije može, ali i ne mora biti stvarni pokazatelj stanja u hrvatskom lovstvu jer svaka županija ima svoju posebnost u zemljopisnom položaju, prisutnosti određene vrste divljači, kao i povijesnu vezanost na lovstvo. Bez obzira na te karakterističnosti kao glavni zaključak nameće se činjenica daje pristupna dob članova Lovačkog saveza pomaknuta na sredovječne ljude, pa se samim time smanjuje i lovački staž. To znači da 7. ZAKLJUČAK Conclusion bi vize pozornosti trebalo posvetiti edukaciji mladih osoba koje bi na taj način imale vize interesa za učlanjenjem u lovačke organizacije. Time bi lovci dobili kvalitetne nasljednike i mlade ljude, koji bi ne samo lovili divljač, već bi i svojim radom i znanjem pomagali u cjelokupnoj zaštiti naže prirode. Nadalje, potrebno je težiti većem učlanjenju ljudi s vizom naobrazbom, kako bi svojim stručnim znanjem pridonijeli razvoju i promicanju lovstva. 8. LITERATURA Andrašić,D., 955.: Načini lovljenja, Lovačka knjiga Zagreb, s Andrašić, D., 984.: Zoologija divljači i lovna tehnologija, škripta, Sveučilišna naklada Liber, s Darabuš, S., Jakelić, I.Z., 996.: Osnove lovstva, Hrvatski lovački savez, s Skupina autora, 967.: Lovački priručnik, Lovačka knjiga, s. 45., Skupina autora, 00.: Lovstvo, Sveučilište J. J. References Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek, s : Zakon o lovu ("Narodne novine" broj 0/94., 9/99, i 4/0.) 994.: Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove ("Narodne novine" broj 48/96.) 994.: Pravilnik o lovočuvarskoj službi ("Narodne novine" broj 48/96.) SUMMARY: There are 94 hunters in 8 hunting associations in the Krapinskozagorska County. The conditions which a hunter has to fulfill are regulated by the law ("Narodne novine" nr. 0/94., 9/99. and 4/0.). To be able to show the skill of hunters in their activities on the hunting ground, it is necessary to establish their age, experience and educational structure. Their structure is the following: the majority of the hunters are between 40 and 60 years of age, with to 0 years of experience and with secondary school. Low share of graduated people is disturbing, for it is their obligation to keep the hunting on higher level. Therefore the education of younger people is recommended to achieve greater interests for membership in hunting associations, to enlarge advantages for the hunting science itself and realize better presentations in the society. The last analysis shows the percentage of pensioners in hunting associations and it shows that nearly one quarter of the hunters is retired. In the most of the hunting associations older members are freed from engagements on the hunting ground, so the entire work is upon the younger members who also have less free time. It seems, after all, that education and good will are what matters. Key words: hunters, hunting associations, Krapinskozagorska Count 66

13 PREGLEDNI ČLANCI UDK 60* 904 REVIEWS Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA GREECE: A SURVEY OF FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES Rudolf SABADI* SAŽETAK: Grčka spada među siromašnije članice Zajednice petnaestorice EZ. Kao pretežito mediteranska zemlja, šumarstvo Grčke, zbog oblika njezinog teritorija, reljefa i geografije te posebice povijesti, jedno je od najbolnijih gospodarskih grana te zemlje, u kojoj je s dugom obalom, stoje olakšavalo pristupnost, bila i kolijevkom europske civilizacije. Ona je i poprištem neprekidnih borbi i krčenja te šumskih požara, najteže pogođena erozijom. Na takvom erodiranom tlu pučanstvu ne preostaje drugo da u borbi za svakodnevicu koristi zemljište prema onom kakvo ono jest, jer za melioracije i druge zahvate zaštite nije nikada bilo raspoloživih sredstava. Šumarstvo i prerada drveta u Grčkoj predstavljaju u nacionalnom gospodarstvu tek 0,5 % (šumarstvo) i,7 % (prerada drveta). Zbog takvog stanja državi izgleda nije drugo ni preostalo nego da propisima održava nekakvo nemoguće stanje interventnih promašaja (npr. u eksploataciji šuma, prodajama drveta industriji, itd.), što osujećuje bilo kakav značajniji napredak u skoroj budućnosti. Doda li se ovdje ogromna opasnost šteta od požara, u relativnom smislu najteže od svih mediteranskih zemalja, za očekivati je da će Grčka za nekoliko desetljeća biti sve izrazitija uvozna zemlja za drvo i drvne proizvode. Bez vlastite osnove, a isto tako i s malo iskustva u rastućim kvalitetnim zahtjevima tržišta EU, a posebno vlastitog, Grčka će morati uz daleko bolnije zahvate proći put kojega su prošli ili prolaze npr. Portugal, Španjolska ili Irska. Ključne riječi: geografske i reljefne značajke rasprostranjenost šuma proizvodnja i potrošnja šumskih i drvnih proizvoda šumarska politika Ova je studija kompilacija raspoloživih izvora o šumarstvu Grčke, kojeg sam priredio svojevremeno za studiju o stanju hrvatskog šumarstva, izrađenu 994/95., a koja je trebala poslužiti radi dobijanja potpunije slike o naporima i kretanjima u šumarstvima nekih zemalja. Iza toga je studija doživjela izvjesne preinake i dopune. Grčka (HeAAaa najjužnija je zemlja Balkanskog poluotoka s površinom 960 km i oko UVOD OPĆENITO Autor ovog rada nema iluzija daje on besprijekoran i da bi se moglo tome još mnogošta dodati, proširiti ili prikazati na nekakav drukčiji način. Bez takvih pretenzija stojim na stajalištu da će to u obliku i obujmu kakav predajem našoj stručnoj javnosti poslužiti kao korisna informacija o šumarstvu zemlje koja je, iako mediteranska kao što je i velik dio hrvatskog prostora, prošla povijesno drukčiji put od onoga naše domovine Hrvatske. Onima koji će pak na nedostacima ovoga rada imati potrebu da načine bolji prikaz, mogu iskreno poželjeti puno uspjeha i čestitati, jer će naša stručna javnost time biti obogaćena. stanovnika (99). Glavni grad Atena, govorni jezik novogrčki. * Prof. u. m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec. Rudolf Sabadi, Račkoga, Zagreb 67

14 R. Sabadi: GRČKA PREGLhD ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXVI (00), 6790 Povijest. Tesalija i Kreta zaposjednute su već u 5. tisućljeću sjevernim narodima. U ranom i srednjem brončanom dobu ističu se Anatolija (Troja) i prije svega Kreta, poznata još pod starim imenom Kandija, čuvena je po mikenskoj civilizaciji koja je evala u drugom mileniju prije naše ere. U vrijeme mlađeg brončanog doba, p.n.e.), kroz veze s Kretom i u kontinentalnoj Grčkoj razvija se mikenska kultura. Poslije propasti Troje (oko 90 p.n.e.) mikenski svijet nestaje pred invazijom Dorjana (. stoljeće p.n.e.). Bjegunci su se sklanjali u Arkadiji, Attici i u Joniji, Dorjani napreduju u kontinentalnoj Grčkoj i na Peloponezu stvarajući režim gradova (noxia polis) umjesto plemena (yevoa genos), razvijajući posebnu mitologiju (o bogovima i herojima). Malo po malo nameću se gradovi: Sparta, oblik grada države s vojničkom organizacijom, kojoj uspijeva poslije Mesenijskih ratova pokoriti cijeli Peloponez; Atena, koja se usmjerava prema pomorskoj trgovini i političkim reformama (od tiranije ka demokraciji). Grčka se religija unificira i stvaraju se velika panhelenska svetišta. Trgovački gradovi (Korint, Korkyra, Kalcis i dr.) stvaraju diljem zapadnog Sredozemnog mora brojne kolonije, jednako kao i u Velikoj Grčkoj. Grčki se svijet proteže azijskom obalnom dijelu Egejskog mora i Helesponta, gdje se razvijaju cvatući gradovi: Milet, Sard i drugi. Perzija, postoje pokorila Grke iz Azije zaprijetila je europskoj Grčkoj. Atena preuzima vodstvo otpora i u Medijskim ratovima u 5. stoljeću p.n.e. otklanja perzijsku opasnost, preuzimajući hegemoniju nad grčkim svijetom (Konfederacija iz Delosa 478. g. p.n.e.), kada djeluju mnoštvo velikih ljudi koji su još i danas pojmom vrlina (Periklo, te mnoštvo drugih filozofa i mislioca kao Platon i dr.). Kolonijalno carstvo proteže se diljem Egejskog mora. Peloponeski ratovi (4404) nastali iz rivalstva Sparte i Atene donose propast Sparte i njezine hegemonije (40477), no nastavljaju se borbe, koje su Grčku tako oslabile, da ju je Filip II Makednoski, unatoč naporima Demostena, pokorio 8. g. Njegov sin Aleksandar Veliki (6) ruši Perzijsko carstvo. Aleksandar potom kreće u brojna osvajanja, ostavljajući posvuda gdje je prošao duboke tragove. Poslije smrti makedonskog osvajača, njegovi generali dijele njegovo carstvo (Seleukidi, Lagidi, i dr.). Formiraju se savezi, lige, za održanje grčke snage. Etolijska liga poziva Rimljane u pomoć. Ovi postupno prodiru u Grčku, prepuštenu anarhiji. Godine 48. p.n.e. Makedonija postaje rimskom provincijom, kojoj se 46. g. p.n.e. priključuje cijela Grčka. Propali pokušaj Mitridata, zauzeće Atene i Pireja pod vodstvom Sule (86. g. p.n.e.) odnijela je Grčkoj posljednje nade. Pod Augustom Grčka postaje Ahajska provincija, njezini filozofi, umjetnici i jezikoslovci daju Rimu grčki genij. Kršćanstvo prodire u Grčku u stoljeću naše ere (n.e.). Godine 67 Atenu pljačkaju i razaraju Goti, 0. godine osniva se Konstantinopol, čime je označen kraj utjecaja Atene. Smrću Teodozija, Grčka postaje dijelom Istočnog Rimskog Carstva, godine 95. Grčka crkva slijedi Konstantinopol u prekidu s Rimom (054). Ali u to vrijeme Muslimani već zauzimaju grčke teritorije (Kipar 746., Rodos 654., Kreta 96.). Bugari, Normani i Venecijanci rasparčavaju državu svatko za svoj račun. Potom, u vrijeme Križarskih vojna (XIXIV) dolaze Latini, tek pošto su Bizantinci došli u priliku da ove uklone, dolazi do Otomanskih osvajanja. Od 54. (zauzeće Galipolja) pa do 46. (okupacija despotije Epira). Otomani provode nad stanovništvom težak teror. U Grčkoj dolazi često do pobuna, ali slobodu uspijeva dočekati tek u 9. stoljeću, nakon više godina okrutnog rata (opsada Misolongija 86. g.) i zahvaljujući intervenciji Francuske, Engleske i Rusije (pomorska pobjeda kod Navarina 87. g.). Te sile nameću sultanu mir u Drinopolju 89. godine, kojim se Grčka proglašava autonomnom. Grčka, kojoj je nezavisnost 8. prioznata od Otomana, proteže se na jug od zaljeva Volos (antički FTiiepsa na istoku i Arta (antička AuPpa^is) na zapadu. U tu državu uključen je Peloponez, jonski otoci, Cikladi, Sporadi i Kreta'. Nova država dobija kralja bavarskog princa Otona I. (886), potom danskog princa Đuru I. (869). Ruskoturski rat koristi Grčka, koja mirom u Berlinu (878) dobija dio Epira i Tesaliju. U Balkanskim ratovima 9. i 9. dobija Kretu, sjeverne Sporade, najveći dio Makedonije i preostali Epir. Godine 97. Venizelos, uprkos protivljenju kralja Konstantina.(997) navješćuje rat na strani saveznika. Konstantin mora abdicirati u korist svojeg drugog sina, Aleksandra I. (9790). Poslije pobjede dobija Trakiju (ugovorima u Neuilly 99. i u Sevres 90). Grčka, napavši Tursku, protivi se tim ugovorima 90., pobijeđena 9. napušta obalna područja u Maloj Aziji. Konstantin I., pozvan 90. ponovno na prijestolje poslije smrti Aleksandra I., 9. abdicira u korist Đure II. Godine 94. proklamirana je republika. Otada je Grčka prepuštena ministarskim krizama i 95. na prijestolje ponovno dolazi Đuro II. Napadnuta od Italije 940. godine Grčka pobjedonosno pruža otpor, ali ju slijedeće 94. godine okupiraju Nijemci. Godine 944. zemlja je oslobođena, 946. ponovno se vraća kralj Đuro II, kojega nasljeđuje njegov brat Pavle I godine. Nastale nerede 949. godi Antičko područje Peloponeza, Mesenijance su pokorili Spartanci u 8. stoljeću p.n.e. Meseniju je anektirao Rim 46. godine p.n.e. Morca, staro ime za Peloponez, poslije latinskog osvajanja 05.. Kneževina Morea održala se do 40. godine. Kreta, ant. ime Kandija (KavSia) od 4. milenija područje velike civilizacije. Knosos je doživio svoj vrhunac procvata u. mileniju prije Krista. Poslije 5. stoljeća prije Krista dolazi do opadanja. Rimljani zauzimaju Kretu 67. god p.n.e., Muslimani ih smjenjuju 86. godine n.e., Bizant zauzima Kretu ponovno u 9. stoljeću, u. stoljeću postaje venecijansko uporište, a u 7. stoljeću dolazi pod vlast Otomana. Autonomna postaje 898. godine, a priključena je Grčkoj 9. godine. 68

15 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br CXXVI (00) ne suzbija vojska. Mirom u Parizu, potpisanom s Italijom, Grčka dobij a otoke Rodos i Dodekaneze, ali se status Cipra ne mijenja gdje nastaju sve veći nemiri na etničkoj podlozi. Godine 964. kralja Pavla I. nasljeđuje njegov sin Konstantin II, koji odobrava vojni državni udar 967., ali pod pritiskom opozicije u prosincu iste godine odlazi u progonstvo. Referendumom iza toga Grčka postaje republikom. Pristupom EU Grčka doživljava velik i ubrzan društveni i gospodarski razvoj. Geografija, geologija, klima i šumska flora Grčke. Bitna značajka grčkog krajobraza jest mnoštvo okomito izdignutih gorskih lanaca. Olimp, najviši brijeg u Grčkoj s visinom.98 m samo je 8 km udaljen od brijega Tajget sa.407 m i samo km od morske obale. Brzi slijed visokih gora i geografski položaj između 4"48' "i 4 45'0 "stupnjeva sjeverne širine djeluju višestruko na promjenjive klimatske tipove i time posebno na najrazličitije vegetacijske oblike. Raspon seže od subtropskih, preko umjerenih do alpskih životnih oblika. Od preko milijuna ha kopnene površine danas je još samo,5 milijuna ha (9 %) pod šumom. Pri srazmjerno visokom udjelu niskih šuma od oko 47 %, preostaje tek nešto više od polovice šumskih površina za veću proizvodnju drveta. Time je Grčka upućena na uvoz vrijednih drvnih proizvoda. Strma orografija i smjer gorskih lanaca igra bitnu ulogu na tvorbu klimatske slike, posebice pri raspodjeli oborina. Veliki gorski lanci protječu zemljom od NNW prema SSE 4 i razdvajaju zemlju u dvije klimatski i biljnogeografski različite regije. Te planinske lance tvore planine Pindos, Agrapha, Tymphrestos, Panachaikon, te Parnon i Tayget na Peloponezu. Planinski lanci istočne Grčke jednako tako teku u smjeru sjeverjug (Vermion, Pieria, Olympos, Ossa, Mavrovounion. Sjeveroistočni planinski lanci dobijaju iz istočnih vjetrova kiše i stoga su vlažniji od zapadnih planina. Planine sjeverne Grčke (Voras, Paikon, Beles, Angistron i grupa Phalakron kao i Rhodopi) protežu se od istoka na zapad i time djeluju kao brana protiv hladnih sjevernih vjetrova. Klimatske posebnosti. Klima Grčke pretežito je obojana sredozemski, tj. kiše prevladavaju u proljeće i jesen uz istakunto ljetno razdoblje suše. Na temelju orografskog stanja obrazovali su se posebni klimatski tipovi, koji su razlogom za raširenost određenih šumskih i vegetacijskih tipova. Mariolopulos (98) 5 dijeli Grčku u pet klimatskih područja: a) Planinsko područje (planinska klima): Značajke su više oborina, veća zračna vlaga i hladno ljeto. Ovaj klimatski tip u izvjesnoj mjeri sličan je srednjeeuropskom. b) Područje sjevernogrčkog prostora (kontinentalna klima): Visoka kolebanja temperatura i izjednačene oborine skraćuju razdoblje suše. c) Područje jonskog prostora (maritimna klima) Godišnja temperaturna kolebanja iznose još samo 67 C, vlaga zraka je viša, zime su relativno blage i bogate oborinama. d) Područje Egejskog prostora (kontinentalnomediteranska klima): Hladniji i oborinama siromašniji tip od Jonskog. Godišnje temperature kreću se između,7 i 9 C. e) Mediteranska klima južne Krete (slična polupustinjskoj klimi): Godišnja količina oborina leži između 00 i 50 mm koje su nepravilno raspodijeljene. U ljetu pada samo oko 0 mm kiše. Geologija. Na temelju jedinstvenog rada Renza, Philippsona i Kosmatopulosa'' Grčku je moguće podijeliti u 5 geološkotektonskih prostora. Njih je moguće generalizirajući skupiti u pet geološkopetrografskih razdoblja 7. a) Paleozojski kristalin: Zauzima najveći dio prostora sjeverne Grčke, Kyklade i velik dio Parnona, Kyllene i Taygetosa i u glavnoj masi sastoji se od gnajsa, tinjčeva škriljca i debelih slojeva mramora. b) Mezozojska kreda i dolomiti: nalaze se poput mrlja (vrhovi mnogih planina) u cijeloj Grčkoj. U potpunosti su zastupljeni trias, jura i kreda, ali i paleozojske krede 8. c) Fliš 9 (Flysch): jako je rasprostranjen najčešće u zapadnoj Grčkoj. Ovi sedimenti potječu većinom iz eo i oligozena, rjeđe je to kredni flysch. Flysch dosiže često debljinu od nekoliko tisuća m. d) Neogen: horizontalno sedimentiran neogen izgrađuje grčki krajobraz na sjeverozapadnom Peloponezu, u Kassandri, Attici i SeraSidiokastronNigri ' ti. Posebno veliko protezanje je u dolini ThessalonikiKilkisGiannitsa. Sastoji se od pijesaka, gline, ilovače, pješčanog lapora i karonatnog sedimentnog stijenja. NNW = sjeversjeverozapad (Northnorthwest; SSE Jugjugoistok (Southsoutheast, odn. njem. SudsiidOst), Franc. Nordnordouest; Sudsudorient) Mariolopulos, E., 98., The climate of Greece, Athens Citirano po radu: Liatsikas, N., 946., General Geotechnic Map of Greece Katakousinos, D., 956., Der Boden, Thessaloniki (upotrijebljen radni prijevod s grčkog) Maravelikis, M., 956., Abrisse der Gcologie, Thessaloniki (upotrijebljen radni prijevod s grčkog) Sedimenti nastali taloženjem pod pritiskom u udolinama prilikom nabiranja gorja, a sastoje se od slojevitih pješčenjačkih i kalcijkih grebenja 69

16 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 e) Magmatit: Rjeđi su i razasuti u malim mrljama po cijeloj Grčkoj. Pretežito se radi o plutonitu u obliku primjesa poput žila, stijenje lave je rjeđe. Tla. Već prema podlozi i klimi u Grčkoj su se stvorili sljedeći tipovi tala: a) Karboantna tla: sastoje se iz tvrdih krednih stijenja, dolomita i mramora koji će u toplim i suhljim područjima (submontana, euromediteranska i submediteranska) stvoriti različita crvena i crvenosmeđa tla: Terra rossa crvena zemlja, crvenosmeđa mediteranska karbonatna tla. Reakcija tih tala, koja su najviše oblikovana kao ilovasta i glinenasta je s vrijednošću ph oko 7,5. Iz svih takvih tala pretežito rastu sastojine toplini sklone vrste četinjača kao alepski bor, pinus brutia, cupressus sempervirens, ali isto tako i zimzelene listače kao quercus ilex, kao i makija i garig kao vegetacijski oblici. S povećanjem visine iz istih takvih tala, pod hladnijim i vlažnijim prilikama (montane, subalpinske) stvaraju se rendicina (izmrvljena) i tla rendicine vrste. Iz vapnenastih stijenja i vapnom bogatih sedimenata isto će se tako, gotovo nezavisno o visinskom položaju stvoriti jednako tako rastresita tla koja općenito reagiraju alkalično s vrijednošću ph između 7 i 8,5. b) Metamorfne stijene i kristalinski škriljci. Najvažnije osnovno stijenje ove grupe su gnajs i tinjčev škriljac. Iz njih su se već prema visinama na kojima nadolaze razvila dva tipa tla: crvenosmeđe mediteransko tlo će u dubokim položajima stvoriti Ostryo Carpinion (Cocciferetum). Na višim položajima te biljne zajednice i iz toga u montanom i subalpinskom pojasu stvorit će se tipična smeđa zemlja. Pretežite vrste tala su ilovasti pijesci do pjeskovite ilovače. Ova tla jače naginju eroziji. c) Tercijarni i kvartarni sedimenti. Iz njih se razvija crveno i crvenosmeđe mediteransko tlo. Ta se tla gotovo u potpunosti koriste za poljodjelstvo, jednako kao i aluvijalna tla. d) Flysch (Fliš). Iz njih nastala tla broje se tipu tala kisele smđe zemlje, djelomično pak i parasmeđoj zemlji. Na tim tlima rastu dobre sastojine hladnoći sklonih četinjača kao jela i crni bor. e) Magmatit. Već prema kemijskom sastavu iskonskog stijenja razvijaju se različita tla. Iz kiselog kamenja kao granit, sijeniti trahit, stvaraju se lagano slabo do jako kiselih bazama siromašnih tla, oligotropne smeđe zemlje. Nasuprot k tomu, nastaju iz bazičnog magmatitnog gabbra 0, bazalta i peridotita bazno bogate, neutralne do slabo alkalične gline. Ta tla pripadaju eutrofhim" smeđim zemljištima. Iz praktičnih razloga ova su tla podijeljena u dvije šumske stanišne grupe: Stanišna grupa A: Vlažni do svježi stanišni tipovi, zauzimaju planinski prostor zemlje. Kao tip tla prevladava smeđa zemlja, kisela smeđa zemlja i djelimčno rendcini (rastresita tla). Tipovi tla tipične smeđe zemlje iz različitih silikatskih stijenja su pijesci do pješčanih glina; oni koji pak pripadaju parasmeđim tlima i rendcinima iz fliša i karbonatnih stijenja su ilovače i glinaste ilovače. Ta su staništa za naći u bioklimatskim tvorbama koje obuhvaćaju vegetacijsku zonu Fagetalia (Fagion moesiaceae i Abieton cephalonicae) VaccinioPicetalia (Pinion heldrechii i VaccinoPiceiori) i AstragaloAcantholimetalia. Stanišna grupa (B): Od jako svježih do suhih (mijenjejuće suhih) tipova staništa. Ta stanišna grupa proširena je na nižim padinama, podnožjima visokih planina i djelomično u brežuljkastom području. Na tim staništima prevladava tipična smeđa zemlja i crvenosmeđe mediteransko tlo, koje se sastoji iz silikata i kremenih stijena, a djelomično iz karbonatnih stijena. Njihovi tipovi tla su najčešće pješčana do glinenasta ilovača. Vegetativne zajednice ovih staništa su ona hrasta medunca, Quercetalia pubescentis i posebna podzona Quercion confertae (hrasta sladuna). To su područja rasta Quercetum montanum, TilioCastanetumQuercetum confertae na jako svježim tlima, na jako suhim do promjenjivo suhim staništima dolazi subzona OstryoCarpinion s više smještenim područjima rasta Carpinus orientalis, a djelomično CocciferoCarpinetum. Stanišna karta većeg prostora koja prije svega obuhvaća produktivna staništa rasta. Uobičajena suha šumska staništa euromediteranske begetacijske zone Quercetalia illicis i čistog Cocciferetuma na toj karti još nisu uneseni. Šume, odnosno grmlje ovog velikog prostora pretežito se nalaze u blizini naseljenih područja i uglavnom služe za rekreaciju i ispašu. Reljef. Iz klasične Grčke poznato nam je daje problem bujica, uvjetovanih reljefom, bio poznat i vrlo akutan. U blizini grada Olympia (o^ili7iv /a), gdje su se održavale šprortske igre, izgrađeni su paralelni zidovi gorskog potoka Kladaos (KXaSaoa) da bi se prostori gdje su se održavala natjecanja zaštititi! od poplava i odrona. O opasnostima bujica i njihovim štetama govori i Platon. Radove obrane od bujica provode i Rimljani za vrijeme njihove vladavine Grčkom. Granularno vulkanskokristalinično stijenje, sastavljeno pretežito od labradorita i angita " Bogati prehrambenim sastojcima Dafis, S., 975., Vegetationsglicdcrung Griechenlands, u: Forste von Griechenland, Bd., Geobot.Institut der Eidg. Tech. Hochschule, Zurich, Heft 55 " Mavromatis, G., Alexandris, S., 984., Die Standortverhaltnisse der griechischen Walder; Landwirtschaftsministerium, Forstl. Versuchsanstallt von Thessaloniki

17 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 Površina Grčke od.990 km je 65,4 % brežuljkasta, brdovita, visokogorska i alpinska. Brežuljci i gorska područja sudjeluju s 54,4 %, gorska i visokogorska područja zauzimaju 0,5 %, a alpska područja 0,5 % od ukupne površine. U suvremenoj Grčkoj ozbiljnijim radovima na uređenju bujica i sprječavanju poplava i odrona prilazi se tek krajem 9. stoljeća od kada je učinjeno dosta, iako je to sve premalo da se spriječe štete koje nastaju na ogromnim površinama gotovo bez ikakvog ili sa siromašnim biljnim pokrivačem kao zaštitom. Prosječne godišnje padaline iznose negdje oko 800 mm. U brežuljkastim i brdovitim regijama pada npr. godišnje 7600 mm kiše, u gorju i visokim planinama 000 mm, a u dijelu sličnom alpinskom preko 00 mm kiše godišnje. S rastućom nadmorskom visinom povećava se debljina sniježnog pokrivača i intenzitet kiša, odnosno olujna nevremena, dok temperatura zraka pada i klima je oštrija. Grčki prostor siromašan je vodom. Razlog tomu je neravnomjerna distribucija, precipitacija tijekom godine: tijekom ljetnih mjeseci na visinama vlada razdoblje koje je suho i toplo i nema dovoljno vode, kada je potreba za njom najveća, kako za piće, navodnjavanje, tako i za proizvodnju elektroenergije. Erozija je alarmantna. Prema istraživanjima Instituta za bujičarstvo 4 vode svake godine odnose oko 86 milijuna m zemlje u doline, što odgovara otoku površine 5 km i,5 m dubine. Time i tako velike su površine učinjene neuporabivima i uzrokom brojnih katastrofalnih poplava. Druga značajka vodotoka u Grčkoj je neravnomjernost u količinama vode, posebno za ljudske potrebe. Tijekom olujna nevremena i obilnijim oborinama, bujicama i potocima teku goleme količine vode, dok su najveći dio tih vodotoka perenijalni, tj. bez vode ili uz minimum vodostaja tijekom sušnog razdoblja. Ilustrativan je primjer erozije u dolini Thessaloniki. Dolina s oko.00 km nastala je tijekom.500 godina taloženjem materijala u zaliv. Rijeke Axios, Aliakmon i Loudias godišnje su donosile i odlagale oko 6 milijuna nf' materijala. U tom razdoblju naneseno je oko 4 mlrd m materijala, tako daje antiktni lučki grad Pella danas čak 0 km udaljen od morske obale. Zaliv Thessaloniki bilo je moguće spasiti samo uz ogromne melioracijske radove. Primjer kao gornji može se naći posvuda, na kopnu, otocima i Peloponezu. Sastav i drvna zaliha šuma. Gospodarski gledano prevladavaju šume panjače pred visokim i srednjim šumama, kako je to prikazano u tablici. Odbije li se od ukupne šumske površine ha zimzelenih šikara grmolike vegetacije i makije, ostaje šumska površina od dobrih milijuna ha. Prosječna drvna zaliha obuhvaća oko 80 mvha kod četinjača i 40 mvha kod listača, a za ukupne šume prosjek je 6,4 mvha. Tekući prosječni prirast procijenjen je na, milijuna m. To odgovara ukupnom prirastu od 4,4 milijuna m, pri čemu godišnja uporaba iznosi,6 m /ha ili, milijuna m. Od toga je 0,58 milijuna m ili 8 % drvo za građevinarstvo, ostalo je industrijsko drvo (0,8 milijuna m ) i ogrjevno drvo 5. Podjela po klasama drvne zalihe prikazana u tablici, pokazuje daje samo oko % šumskih površina s prihvatljivom drvnom zalihom od 50 mvha. Iz ovih brojaka jasno proizlazi da su grčke šume siromašne drvnom zalihom i da je kakvoća drvne zalihe što se odražava iz ukupne uporabe vrlo malena. Razlog se može pripisati prijašnjim postupcima sa šumom, izloženost jakoj ispaši i ostalim servitutima, kao i činjenici daje preko polovice grčkih šuma gospodarskog oblika panjača, jedva da išta još kao uzrok leži i na staništu. Iz ovih brojki jasno proizlazi da ima velikih mogućnosti za kvalitativan i kvantitativan porast proizvodnosti i drvne zalihe i time podizanju vrijednosti šuma Grčke. Potom bi se kao cilj grčkog šumarstva glede raspoloživih šuma mogao definirati kako slijedi: Povećanje ukupne proizvodnje drveta a posebno kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje vrjednijih drvnih sortimenata zajedno s porastom zaštitne funkcije šuma. DERS, 984, Bodenabtrag und Ablagerung in Gricchenland am Bcispiel des Gebirgslandes und der Ebene von Thessaloniki, Interpravent, Villach Zacharia, Asterios; Papaevangelou, Evangelos, June 994, Forests and Forestry in Greece, XVIth Session of the AFNC/EFC/NEFC Committee on Mediterranean Forestry Questions Silva Mediterranea, Larnaca, Cyprus 7

18 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXV (00) Tablica. Raspored vrsta drveća i proizvodnja drveta u Grčkoj Table The distribution of wood species and timber production in Grece Vrsta drveta Wood species Sume mediteranskih četinjača Coniferous Mediterranean forests Alepski bor Pinus brutia Cypressus sempervirens Planinske četinjače Mountainous conifers Abies cephalonica Pinus nigra Pinus silvestris, Picea alba, Pinus leucodermis, Pinus peuce Ukupno Total Listopadne listače Broadleaf Quercus sp. Fagus sp. Castanea vesca Populus euramer Ost. listače Ukupno Total Zimzelene listače Evergreen broadleaf (Periwinkle) Quercus cocci/era, Arbutus, Phyllirea i ost. Sveukupno Grand total Površina ha Area in ha (8,4 %) (4,0%) (00 %) Industrijsko drvo m Industrial timber m' Ogrjevno drvo t Fuelwood t Izvor Source Source Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 989., Die Standorts u. Waldverhaltnisse Gricchenlands, AFZ (4) 989:7779 Tablica. Raspodjela šuma prema gospodarskim oblicima u Grčkoj Table Distribution of forests according to sylvicultural treatments in Greece Hektara Hektar Visoke šume High forest Srednje šume Coppice with standards Niska šuma Coppice Ukupno Total Četinjače Conifers Listače Brodaleaf Svega Total % ,4 6,8 46,8 00,0 Izvor Source Source Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 989., Die Standorts u. Waldverhaltnisse Griechenlands, AFZ (4) 989:7779 Tablica. Raspored klasa drvne zalihe Table Distribution of standing timber classes mvha Šumsko zemljište neobraslo Unstocked areas >00 % ukupne šumske površine % of the total forest area,0 50,8 7,7 7,8 5,6,7,0,4 Izvor Source Source Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 989., Die Standorts u. Waldvcrhaltnisse Griechenlands, AFZ (4) 989:7779 7

19 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA PRERADE DRVA Šumarski list br. 7 8, CXXV (00) UPORABA ZEMLJIŠTA U GRČKOJ Land use in Greece Ukupna površina Grčke iznosi.990 knr (, milijuna ha, s oko 0,54 milijuna stanovnika). Uporaba tog zemljišta je kako slijedi: Tablica 4. Uporaba zemljišta u Grčkoj Table 4 Land use in Greece Kategorija uporabe Land use Obrađeno zemljište Cultivated land Sume Forest Ostalo obraslo zemljište (grmlje, makija, garig, pojedinačno drveće i si.) Other land covered by vegeration (bush, maquis, garigue, isolated trees etc.) Pašnjaci Meadows Jezera, rijeke, močvare Inland waters Površine pod zgradama i ostalim objektima visoko i niskogradnje Areas under buildings, roads, etc Neplodno zemljište (stijenje i si.) Unproductive land area (rocks, etc) Ukupno Total Milijuna ha Million ha,96,5,4,49 0, 0,47 0,,0 % 0,0 9,0 4,5 8,9,,6,7 00,0 Izvor: Glavna direkcija za šumarstvo, Min. poljoprivrede, Program za šumarstvo , Athens Unutrašnje vode i močvare Inland waters and marshes.% Pašnjaci Meadows 8.9% Površine pod zgradama Area under buildings etc..6% Ost. obraslo zemlj. Other covered land 4.5% Obrađeno zemljište Cultivated land 0.0% Slika. Uporaba zemljišta u Grčkoj Figure Land Use in Greece Šume Forest 9.0% Neplodno zemljište Unproductive land.7% SUMOVLASNISTVO U GRČKOJ Forest ownership in Greece Tablica 5. Distribucija šumoposjeda,5 milijuna ha šuma je kako slijedi: Table 5 Distribution of forest ownership of.5 million ha is as follows: Sumovlasnik Forest owner Država State Općine Communities Manastiri Monasteries Privatan šumoposjed Private proprietorship Ostali šumoposjednici* Other owners Ukupno Total % * U kategoriju "ostali šumoposjednici" uključene su dobrotvorne ustanove, kooperativc i skupni šumoposjed (uz uključenje više od pravne i/ili fizičke osobe). Distribucija šumoposjeda za površine klasificirane kao "ostale obrasle površine" slična je ovoj za šumske površine. 7

20 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 Tablica 6. Stanovništvo i klasifikacija zemljišta"' Table 6 Population and land use classification Pučanstvo (964) Population (964) Ukupna površina Total area Od toga kopnena površina, Land area Unutrašnje vode Inland waters Sume i ostalo obraslo tlo Forest and other wooded land Poljoprivredno zemljište Agricultural area Ostalo zemljište* Other uses Tablica 7. Obraslo i neobraslo šumsko zemljište u Grčkoj Table 7 Covered and uncovered forest land in Greece Vrsta Visoke šume Hingh forest Obraslo šumsko tlo Covered forest land Ukupno Total Četinjače Conifereous Listače Broadleaved Neobraslo šumsko zemljište Uncovered forest land Ukupno Total Četinjače Conifereous Listače Broadleaved Panj ače i degradirane šume Coppice and degraded forest land Obraslo šumsko tlo Covered forest land Ukupno Total Četinjače Conifereous Listače Broadleaved Neobraslo šumsko zemljište Uncovered forest land Ukupno Total Četinjače Conifereous Listače Broadleaved Jed. mjere Unit u ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha Jedinica mjere 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha Broj Number Količina NAČELA I CILJEVI GRČKE ŠUMARSKE POLITIKE Principles and aims of Greece's forest policy Moguće ih je kao najvažnija nabrojati: Uvažavanje društvene uloge šuma i sprječavanje špekulacija sa i oko šumskog zemljišta; Razvijanje svijesti o šumarstvu i bolje razumijevanje korisnosti šuma; Zaštita šuma protiv požara i ostalih opasnosti uključivši ilegalnu sječu; Zaštita tala i suzbijanje erozije, posebno u planinskim predjelima; Zaštita, očuvanje i podsticanje šumske flore i faune, uključiv poribnjavanje posebno u planinskim vodotocima; Očuvanje okolišnih i krajobraznih funkcija nacionalnih šuma; Gospodarenje državnim šumama i briga za šume ostalih tipova šumoposjeda. UPRAVLJANJE SUMAMA Forest administration Ministar poljoprivrede odgovoran je za šumarstvo. Na temelju predsjedničkog dekreta izdanog u studenom 98. Šumarska služba se decentralizira i organizira kako slijedi: Prema podacima iz knjige: The Forest Resources of the Temperate Zones, Vol. I. General Forest Resource Information, The UNECE/FAO 990 Forest Resource Assessment, UN ECE/FAO, New York 99 Tu spadaju pašnjaci, ps udo alpske zone, površine pokrivene zgradama, putovima, stijenje. Broj dan za "šume i ostalo obraslo tlo" treba promatrati kao procjenu. 74

21 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski lis! br. 78. CXXV (00) Središnja Šumarska služba sastoji se od sljedećih 0 odjela, svaki sa po do 4 sekcije: ) Planiranje i studije ) Istraživanje, obučavanje i informatika ) Šumarsko katastarsko snimanje 4) Kartiranje, izmjera šuma i klasifikacija zemljišta 5) Šumovlasništvo 6) Gospodarenje državnim šumama 7) Pošamljivanje i bujičarstvo u planinskim regijama 8) Lovno gospodarstvo, ribarstvo i šumski okoliš 9) Zaštita šuma i šumskog okoliša 0) Nedržavno šumarstvo K tom još pridolazi nezavisna sekcija za financije i računovodstvena služba. Centralna služba odgovorna je za: Tri šumarska istraživačka instituta (samo dva postoje) Centralno skladište šumskog sjemena Centralno skladište i radionica za kontrolu i održavanje mehaničke opreme. Regionalna šumarska služba sastoji se od: Šumarski inspektorat na međuprefekturnoj razini, njih ukupno 7, odgovorni su regionalni instrumenti Ministarstva poljoprivrede za razvoj šumarstva i provedbu šumarske politike unutar svoje jurisdikcije; Odjeli sa šumskim distriktima, njih ukupno, od govorni su za koordinaciju rada distrikta pod njihovom jurisdikcijom i za odobravanje decentraliziranih aktivnosti ostvarenih u distriktima; Odjeli bez šumskih distrikta, ukupno 4, imaju sve kompetencije šumarskog distrikta; Šumarski distrikt, ukupno njih 80, su ekskluzivne agencije za izvedbu projekata a isto su tako ovlaštene da odlučuju do izvjesne razine o mnoštvu decentraliziranih aktivnosti; Šumski uredi, ukupno njih 90, i stanice za čuvanje šuma, njih., uglavnom se bave zaštitom šuma. One imaju isto tako limitiranu ali važnu ulogu donošenja odluka pri opsluživanju seljaka; Odjeli za pošumljavanje, ukupno, su agencije za planiranje i izvođenje projekata ponovnog pošumljivanja. Imaju značajne ovlasti, a locirane su u Attica, Thessaloniki i Rodopi. Dekretom predsjednika /98. završen je proces decentralizacije svih operativnih aktivnosti. Centralna služba ostaje međutim kao upravna agencija odgovorna za planiranje šumarske politike, pripremanje nacrta za zakone i zakonske odredbe, davanje uputa regionalnim službama, stvaranje dugoročnih programa i planova, financijska pitanja kako državnih, tako i privatnih šuma, uzimanje i distribucija personala, međunarodni aspekti šumarstva, priprema obrazovnih i informatičkih programa i konačno, vođenje relevantne statistike i ostalih infoemacija. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ŠUMARSKU POLITIKU Factors influencing the forest policy Glavni čimbenici su: Mjesto i klima: 70 % zemlje je planinsko i većina šuma nalazi se u planinama. Klima se kreće od kontinentalne na sjeveru i u središnjoj Grčkoj, do mediteranske na jugu i otocima; Vegetaciju je moguće podijeliti u pet zona i to: Euromediteranska vegetacijska zona (Quercetalia ilicis), Submediteranska vegetacijska zona (Quercetalia pubescens), Zona šuma bukvejele i planinskih submediteranskih četinjača (Fagetalia), Formacije humidnih zapadnih planinskih padina (VaccinioPicetalia), Suha subalpinska zona (AstragaloAcantho Limonetalia) Društveni, gospodarski i demografski uvjeti: Između 90. i 980. populacija je porasla za prosječno, % godišnje i dolazi do značajnog seljenja populacije iz planinskih regija u doline i gradove od kojih su neke praktički ostale bez pučanstva; Udio pučanstva aktivnog u poljoprivredi pao je od 44% u 96. na 0% u 98.; Između 965. i 98. društveni bruto proizvod poraso je 4,5 % godišnje, a per capita dohodak za,7 %; Tijekom posljednjih 5 godina došlo je do velikog razvoja u dolinama u proizvodnji hrane i ostalih poljoprivrednih i hortikulturnih kultura kao što je pamuk, cvijeće i voće, ovaj je razvoj pomagan mjerama komasacija i arondacija te izvedbom velikih projekata navodnjavanja; Stočarstvo i svinjarstvo se isto tako preselilo u doline i blizu gradova, s tim daje ovaj razvoj bio sporiji od proizvodnje poljoprivrednih kultura; Kozarstvo i ovčarstvo ostalo je u malim jedinicama, zaštita vegetacije od šteta nastalih brštenjem i od požara, stoga je gotovo nemoguća; Turizam se jako razvio uzduž obala i u naseljenijim regijama, no ne i u planinama; Skroman industrijski razvoj koji se odigrao, ograničenje na poljoprivredne regije. Ovi čimbenici, kombinirani s postojećim imovinskim problemima, stvorili su nepovoljne uvjete za razvoj šumarstva. 75

22 R. Sabadi: GRČKA l'rlguld ŠUMARSTVA PRI.RADI DRVA Šumarski list br. 7 8, CXXVI (00), 6790 Tabliva 8. Šume i obraslo zemljište prema tipovima šuma i vrstama drveća u Grčkoj Table 8 Forest and land under tree cover by silvicultural treatment and tree species in Greece Sume i obraslo zemljište Forest and land under tree cover Ukupno Total Četinjače Coniferous Listače Broadleaved Sume Forest Ukupno Total Četinjače Conuiferous Listače Broadleaved Visoke šume High forest Ukupno Total Četinjače Coniferous Listače Broadleaved Panjače i ost. degrad. šume Coppice & other degraded area Ukupno Total Četinjače Coniferous Listače Broadleaved Jed. mjere Unit 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha Broj Number Tablica 9. Ostalo obraslo zemljište u Grčkoj Table 9 Other by tree covered land in Greece Vrsta Species Ukupno Total Ostalo obraslo zemljište Oth. by tree covered land Ukupno Total Četinjače Coniferous Listače Broadleaved Površine s drvećem Land under tree cover Ukupno Total Četinjače Coniferous Listače Broadleaved Grmlje, šibljak, makija, garig Shrub, maquis, garigue Ukupno Total Četinjače Coniferous Listače Broadleaved Jed. mjere Unit 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha 000 ha Broj Number Javne agencije nadležne za šumarsku politiku Jedna služba u Grčkoj, nadležna za primjenu šumarske politike i svih drugih djelatnosti spomenutih naprijed je Šumarska služba Ministarstva poljoprivrede. Zakonodavstvo Nema šumarske politike bez zakonske regulative, problem je u tome što u Grčkoj ima previše zakona tako da se osjeća potreba za kodifikacijom i osuvremenjivanjem. U tom smislu učinjen je pomak posljednjih godina, ali još nije poznato tko što treba činiti. Nacionalna šumarska politika i razvoj Šumarstvo u Grčkoj teži da zadovolji potrebe društva za proizvodima i uslugama na različite načine, kako slijedi: zaštita šuma i prirodnog okoliša općenito protiv požara, bolesti i šteta, koje čini čovjek; povećanju šumarske proizvodnje, posebice industrijskog drveta; povećanje proizvodnje ostalih proizvoda i usluga, posebno: ubrzanje radova smirivanja bujica, pridobivanje zemljišta i ostalih infrastrukturalnih radnji; stvaranje nužne infrastrukture kao što je pristup pučanstvu u rekreaciji u šumi; povećanje potencijala ispaše u šumama; zaštita i razvoj divljači, riba u gorskim vodotocima da bi se postigli prihodi od lova i ribolova; unapređenje gospodarskog i društvenog stanja populacije u gorju stvaranjem novih radnih mjesta i boljih radnih uvjeta. Radi postizanja tih ciljeva poduzeti su važni programi. Njih financiraju različiti nacionalni izvori, kao što su zajmovi iz Europske Investicijske Banke, Svjetske 76

23 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXVI (00) banke i Fonda za rehabilitaciju Europskog savjeta. U novije vrijeme značajna sredstva pridolaze iz programa za regulaciju poljoprivrede EZ. U šumarstvo se ulijeva oko % sredstava državnog proračuna, te oko % javnih investicija. Pravila koja čine sredstva za investicije u šumarstvu, ista su kao i za ostatak javnog sektora, i gotovo sva koristi Šumarska služba. Monetarna i porezna politika Porezi Primarni šumski proizvodi iz nedržavnih šuma predmetom su neposrednog oporezivanja. Porez se zove "Državni šumski porez" i plaćaju ga šumoposjednici kada dobiju dozvolu za sječu od lokalne regionalne šumarske službe. Porez je zasnovan na službenom cjeniku šumskih proizvoda. Službena lista i državni šumski porez utvrđuju se za svaku godinu predsjedničkim dekretom na prijedlog ministra poljoprivrede nakon dobijanja gledišta Tehničkog savjeta za šumarstvo. Cjenik označuje vrste primarnih šumskih proizvoda, zajedno s jediničnim mjerama, jediničnim cijenama, nabavnim cijenama (službenim) i Državni šumski porez, koji je određen postotkom nabavne cijene, kako slijedi: a) za tehničko drvo, koru i šumske sadnice b) ta drveni ugljen, ogrjevno drvo i grmlje c) za sve ostale proizvode (lišće, cvijeće, sjeme, itd.) Dodatno plaća se zemljišni porez na sve nedržavne šume. Cilj je da se djelomično pokriju troškovi nadzora. Taj je porez trenutno negdje oko dr/ha/god na ukupnu posjedovanu površinu šume, uz uvjet da taj porez ne smije prijeći / potencijalnog godišnjeg prihoda procijenjenog na temelju cjenika. Razvoj nedržavnog šumarstva Do 974. učinjeno je jako malo za razvoj privatnog šumoposjeda. Da bi se takav razvoj unaprijedio, uvedeni su podsticaji u 974. godini za "gospodarsku podršku poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i proizvodnje ribarstva". Kao rezultat država daje subsidije na projekte u visini 4060% predračunske svote projekta za sljedeće radove i materijale: ponovno pošumlj ivanje i rasadnici šumski putovi zaštita od požara mjere u lovnim područjima radovi na pašnjačkom gospodarenju izrada gospodarskih osnova nabavka strojeva i alata Kao metodu praćenja, Zakon br. 998 iz 979. traži od šumoposjednika da poduzimaju mjere zaštite šuma, kao što su suzbijanje erozije, poplava, uspostavu protupožarnih zaštitnih pruga, itd. Ovi poslovi mogu biti poduzeti: I. po šumoposjednicima, u kojem slučaju sve troškove nadoknađuje država; II. po državi, u kojem slučaju šumoposjednik snosi polovicu troškova sve dok šuma gdje se radovi izvode ne proizvodi zadovoljavajući prihod, u kojem slučaju sav trošak snosi država. U odredbama istog zakona, šumoposjednici su obvezni da potroše 0% svojeg prihoda iz šumarstva na razvoj svojih šuma. Unatoč gornjim podsticajima i obvezama, razvoj šuma u privatnom šumoposjedu ostavlja još mnogo toga što bi trebalo poželjeti. Gospodarenje i zaštita šuma Bujice Preko 4 milijuna ha zemljišta djelomično je ili potpuno erodirano. Procjenjuje se da se svake godine po km erodira oko.000 m materijala. Erozija bijaše toliko ozbiljna, da glavne mjere suzbijanja moraju biti prioritet. Umirivanje bujica obavlja Šumarska služba započela je 9. godine u Grčkoj Makedoniji. Te mjere nadopunjavale su velik razvoj nizina te regije. Šumarska služba potrošila je,5 mlrd. drahmi između 9. i 98. (po cijenama 970.) na suzbijanje bujica, tako daje sada oko ha, tj. 0 % najgore pogođenog područja pod kontrolom 7. Postoji sada i poseban projekt u programu javnih investicija za financiranje inžinjerskih i pošumljivačkih radova za umirenje bujica i gospodarenje slivnim područjima. Gospodarenje šumama Oko 8 % šuma su četinjače, a 6 % listače. Ukupan godišnji prirast je 4 milijuna m. Prosječna drvna zaliha četinjača iznosi mvha, a prosječan prirast,4 m /ha/god. Prosječna drvna zaliha listača je oko 69 mvha s prirastom, mvha/god. Djelomično pošumljene površine i zimzelene šume listača proizvode dodatnih 0,4 milijuna mvgod. Između 850. i 950. šume su pretrpjele velika nerazumna korištenja i uništavanja. Obnova je započela prije 5 godina i obuhvaća različite mjere koje su spomenute. Šumska proizvodnja Potrajan prihod procjenjuje se na oko,6 milijuna m godišnje. Godišnje sječe su negdje oko,9 milijuna m, od čega su 5% trupci, stupovi, radničko drvo i trupci za ljuštenje, dok je ostatak od 85 % ogrjev i celulozno drvo (za proizvodnju celuloze i iverja za iveraste ploče). Godišnja sječa manja je od potrajnog prihoda, djelomično stoga stoje tražnja za ogrjevnim drvom Kotoulas, D., 989, Erosiosprobleme und Woldbachverbauung in Griechenland, AFZ 4/89, pp

24 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXVI (00) nedostatna, zatim što je gustoća putova u šumama, otvorenost, nedostatna, zatim stoga što su troškovi sječe i izvlačenja visoki, te stoga što nema dovoljne prerađivačke tražnje za tim šumskim proizvodima. Zaštita šuma Glavna opasnost su šumski požari, bespravna sječa i promjena uporabe zemljišta, ovo posljednje posebice u obalnim regijama i blizu gradova. Oko ha šuma uništavaju svake godine šumski požari. Zaštita od požara i gašenje požara zaokuplja šumarsku službu, lokalnu populaciju, vojsku i civilno zrakoplovstvo. Nacionalna politika za zaštićena područja i rekreativne površine Prvo zaštićeno područje bijaše proglašeno 98. godine. Politika izdvajanja i gospodarenja zaštićenim područjima regulirana je zakonom 996/79., koji čini dio šumarske legislative. U 966. osnovan je odjel "Nacionalni parkovi i gajevi" pri Generalnom direktoratu za šume potrošeno je 4 milijuna drahmi na kupovinu zemljišta i radove kao što su ograđivanje, pristupni putovi, itd. Na temelju Zakona 997/7. sada ima deset nacionalnih parkova, 9 autohtonih zaštićenih krajobraznih šuma (za čuvanje krajobraza i rekreaciju i 7 zaštićenih spomenika prirode) koji obuhvaćaju površine paleolitičke, geomorfološke i povijesne važnosti drveća te drveta, posebice botaničkog, fitogeografskog, estetskog ili povijesnog značenja. U novije vrijeme donesen je zakon u parkamentu za zaštitu ljudskog okoliša, ali dekreti koji bi ga osnažili još uvijek nisu doneseni u potpunosti. Odredbe koje bi regulirale rekreacijsku uporabu šuma donesene su tek nedavno. Unatoč toga, u posljednjih desetak godina, nekoliko stotina rekreacijskih područja je otvoreno diljem zemlje, najviše u Attici gdje prebiva više od trećine cjelokupnog pučanstva zemlje. Tu su prostori za piknik, šetne staze itd., radi omogućavanja, boravka na svježem zraku i promatranje životinjskog svijeta. Svakako da je daljnja namjera povećanje broja takvih mjesta. Lov i robolov U 98. bijaše u Grčkoj preko registriranih lovaca. Dok je broj lovaca stalno rastao, broj divljači je padao ne samo zbog ulova, već razaranjem biotopa, nerazumne uporabe pesticida, ilegalnog lova itd. Da bi se spriječile negativne tendencije, ustanovljeno je 558 područja lovozabrane na površini oko ha. Dodatno, postoji dvadeset rasplodnih područja u kojima se razmnožava pernata divljač (fazani, jarebice, prepelice), te srne, zečevi, mufloni i kozorozi. Isto je tako oko ha lovišta pod kontrolom. Glavni ciljevi su: zaštita i maksimalan razvoj populacije divljači, njihova razumna eksploatacija, uspostavljanje prirodne ravnoteže između flore i faune, unapređenje zimskog turizma i osiguranje dodatnih zarada populacije u regiji. U sektoru slatkovodnog ribarstva, osnovana su mrijestilišta pastrva, koja godišnje proizvode oko pastrva, koje se ispuštaju u planinske potoke središnje i sjeverne Grčke. U Grčkoj ima 5 vodotoka s pastrvama, ukupne dužine.860 km. Pošumljavanje Moguće je razlikovati četiri kategorije pošumljivanja: a) za gospodarsku proizvodnju drveta b) za zaštitne svrhe: sprječavanje erozija itd. c) ta rekreacijske i estetske svrhe d) za uzgajanje posebnih vrsta brprastućih vrsta u kratkim ophodnjama. Ukupno je pošumljeno oko milijuna ha, a pošumljavanje se nastavlja s oko ha svake godine, što je malo u odnosu na 5,5 milijuna ha površina djelomično pod pokrivačem drvenastih biljaka i pašnjaka koji bi bili pogodni za tu svrhu. Namjera je da se poveća stopa pošumljivanja na do ha godišnje. Nužan preduvjet za to bio bi u klasifikaciji planinskih zemljišta. Ispasišta i pašarenje Bitan pokušaj da se unaprijedi i gospodari ispasištima započeo je 949. Posebna je pozornost usmjerena na radove kao što su pristupni putovi i osiguranje pitke vode za životinje, kao i gospodarenje ispasištima i zaštiti tla. Tablica 0. Površine upotrjebljene kao ispasišta svrstana su u sljedeće kategorije: Table 0 Areas classified as grazing are of following categories: Alpinski tereni Alpine areas Djelomično pošumljeni tereni Partially unforested land Travnjaci Meadows Površine pokrivene grmljem Areas covered by bush & shrub ha, ha, ha ha Tom još treba dodati preko milijun ha šuma, gdje se nekontrolirano pašari. Prekomjerna ispaša ispasišta dovela je do osiromašenja vegetacije, smanjenja proizvodnje stočnog fonda i do osiromašenja tala na mnogim mjestima u zemlji. Odgovarajuće mjere unapređenja i ispravno gospodarenje moglo bi okrenuti smjer ovom negativnom kretanju. Država koja posjeduje 75 % ovakvih ispasišta prenijela je svoje pravo prihoda općinama gdje narod napasa svoju stoku besplatno. Iz tog razloga svatko ima pravo da rabi zemlju, ali nitko nije odgovoran za održavanje ovih površina. 78

25 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 UPORABA SUMA I PRERADA DRVETA U GRČKOJ Organizacija rada i tehnika iskorištavanja U šumskom odjelu odnosno sastojini, bez obzira na vlasništvo, smije se sjeći tek ako je takav postupak predviđen i ako gaje odobrio ovlašteni šumarsk organ te ako je takav zahvat predviđen uređajnim elaboratom. U protivnom vodi se protiv počinitelja prekršajni postupak gonjenja. Prije početka u sastojini predviđenoj za sječu mora se izvršiti doznaka stabala, koju smije obaviti samo ovlašten šumarnik odgovarajuće akademske stručne spreme. Zbog šumskouzgojnog značaja zahvata, na ovakvu djelatnost se od šumske uprave polaže posebna vrijednost 8. Sječu najčešće obavljaju šumarske radne udruge ili manje grupe šumskih radnika. U državnim šumama kao i u velikim šumposjedima sječa je do kraja osamdesetih u pravilu (70 do 90 %) obavljena u vlastitoj režiji šumoposjednika. Nakon stupanja na snagu zakona 54/85 (čl. 74) i Predsjedničkog dekreta 6/86 sada dijelom u državnim šumama, kao i u ostalim javnim šumama sječu, izradu i prodaju šumskih proizvoda mora se prepustiti uz simboličnu zakupnu cijenu registriranim i ovlaštenim trgovačkim društvima. Ovakva odredba dočekana je s velikom zebnjom, budući da grčki šumski radnici raspolažu s ograničenim stručnim znanjem, a pored toga ovakva odredba može prouzročiti gospodarske promašaje, koji u pravilu dovode do devijacija na tržištu. Broj zaposlenih kreće se negdje oko u gotovo oko 40 kooperativa s labavom organizacijskom povezanišću. Pri sječi i izradi poslovi se izvode u grupama 6 osoba. Još u nedavnoj prošlosti pri nepromišljenoj organizaciji posla i uslijed nestručnosti šumskih radnika dolazilo je, na žalost dolazi još uvijek iako u manjoj mjeri, do povreda na poslu, posebno pri obaranju i izvlačenju, iako se gotovo 80 % svih radova na iskorištavanju u Grčkoj provodi tijekom ljeta 9. Šumski sortimenti izrađeni u vlastitoj režiji državne šumske uprave plaćani su akordno prema sortimentima. Tarifne vrijednosti nisu međutim bile rezultat bilo studija vremena niti posljedak statističkipouzdanih podataka 0. Uslijed toga je dolazilo do iznad prosječnih nadnica posebice pri vrjednijim sortimentima, dok je u tanjim sortimentima to pak dovodilo do vrlo niskih zaslužbi radnika. To je bilo razlogom stvaranja nekoliko problema grčkog šumarstva: Upropaštavanje drveta uslijed nestručnog prikrajanja u kratke sortimente odnosno prostorno drvo: Odbijanje šumskih radnika da rade na iskorištavanju ili izradi tankih šumskih sortimenata; Smanjenje uporabne vrijednosti domaćih šumskih proizvoda što je dovodilo (i još uvijek dovodi) do povećanja potreba za uvozom visokovrijednih šumskih sortimenata. Tehnika iskorištavanja šuma pokazuje međutim napredak u odnosu na vrijeme prije tridesetak godina. Danas se obaranje i čišćenje od grana u potpunosti izvodi motornim pilama, a sjekira se koristi samo pri uklanjanju tankih grana ili izbojaka, odnosno pri okoravanju drveta četinjača. Zbog zanemarivanja ergonomskih načela dolazilo je i još uvijek dolazi do šteta zdravlju radnika. U Grčkoj je izvlačenje i iznošenje animalnom vučom ili iznošenjem dosta često iako se sve više rabe suvremeni strojevi kao npr. Timberjack, Unimog i drugi. Transport se odvija, od pomoćnih stovarišta do pretovara ili mjesta daljnje prerade kamionima, kojih je sve više opremljeno uređajima za utovar/istovar (forwarder). Uporaba suvremene opreme koja djeltvorno i rentabilno može zamijeniti primitivnije i učincima slabije metode zavisna je dakako o otvorenosti šuma. Visokoproizvodne šume u Grčkoj pretežito rastu u visokom gorju. Spajanje tih šuma s javnom mrežom putova još uvijek predstavlja težak problem. To je za pripisati kako neujednačenoj i sporadičkoj distribuciji sastojina, tako i udaljenosti od javne mreže putova. To predstavlja velike investicije za izgradnju pristupnih putova zbog nepovoljnog reljefa, klimatskih prilika i sastava tala, visoke građevinske troškove. Šumski putovi Postojeća gustoća šumskih putova u Grčkoj donedavno je iznosila u prosjeku samo 56 m/ha. Prema planu u prvoj fazi na trebalo bi postići 5 m/ha, a u drugoj fazi na 05 m/ha. Oko 60 % izvlačenja oblog drva obavljalo se animalnom vučom od mjesta obaranja do šumskog puta, a preostalih 40 % mehaničkim sredstvima. Ogrjevno drvo malih dimenzija gotovo se isključivo iznosilo od mjesta izrade do šumskog puta životinjama. Posljednjih četiri desetljeća uspjelo je šumarskoj službi Grčke da sa stručnim osobljem i prema prilikama, malima sredstvima koja je u tu svrhu država stavila na raspolaganje, ostvari odgovarajuću vezu između javne putne mreže i po prihodima bogatijim šumama, tako daje veza sa gorskim šumskim područjima postais Kraniotis, K., 985, Verwaltung und Organisation der Forstbetricbe, NELEKavala " Haberle, S. 96, Die representative Ermittlung des Zeitbedarfs als Grundlage einer Herlcitung von Vorgabezeiten fur Holzeinschlag, LFV, Bd., Freiburg; Tsoumis, G., 978, Die Ernte der Walderzeugnisse,. Aufl., Thessaloniki : " Efthymiou, P.N., 97, Das Stiickmassegesetz beim Holzriicken mit Zugtieren im Gebirgswald, Forstarchiv 44( 0) pp. 096 Stergiadis, G.Ch., 989, Problem der WalderschlieBung und Holzbringung in Griechenland, AFZ, 4/89 79

26 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00) la mogućom. Godine 98. Grčka je imala 4 4 km šumskih putova, s tim da se računa daje oko 000. godine ta mreža narasla na oko km. Prema studiji o otvaranju šuma u Grčkoj" potrebna dužina putne mreže šumskih putova morala bi iznositi 5.5 km. Kakvoća tih putova također je upitna, s obzirom daje još prije desetak godina 8 % svih tih šumskih putova bilo trećeg reda (zemljani putovi, dirty road) pasabilni samo u vrijeme bez precipitacija. Bilo kako bilo, napredak je, unatoč sporosti, ipak napredak, jer od sadašnje otvorenosti od oko 8m/ha treba još samo oko m/ha kako bi se dostigao nekakav optimum. Dakako, postojeće putove valja postupno pretvarati u svevremenski prohodni putovi, a to valja još pričekati. S više strana je nakon Drugog svjetskog rata pokušana racionalizacija u iskorištavanju šuma, koja se očitovala u ispitivanju uvođenja različitih postupaka, radi povećanja proizvodnosti rada. Malen uspjeh na praktično iskorištavanje kojeg su ti pokušaji dali, ima prije svega sljedeće razloge: Grčka državna šumska uprava ima kompleksne i djelomično suprotno uvjetovane probleme šumskih radova i iskorištavanja šuma kroz primitivnu primjenu sredstava rada (mehanizacija), koji se pokušavaju odvojeno racionalizirati. Kretanje ukupnog šumskogospodarskog događanja pokazalo se u posljednjih tridesetak godina jednoznačno, pa mehanizacija predstavlja samo jednu od mnogobrojnih alternativa koje su nužne. Vodeći računa samo o njoj, nije moguće riješiti socijalne i gospodarske probleme iskorištavanja šuma. Svaka novost ili rješenje zahtijeva integriran uvid pri fazama planiranja, jednako kao i ostvarenje, kako bi cijeli sustav djelovao harmonično u svojoj cjelini, tj. da se kreira učinkovito od mjesta sječe do gotovog proizvoda. Današnje tendencije grčkog iskorištavanja šuma usmjeravaju se ka bitnom cilju povećanju vrijednosnog iskorištenja drva, a to su: Iskrojavanje i izvlačenje neizrađenog drveta na veće dužine (8 m) ili pak izvlačenje čitavih stabala kod tanjeg drveta, čime se izbjegava iznošenje usitnjenih sortimenata prostornog drveta. Čišćenje od grana na mjestu sječe, a okoravanje na središnjem stovarištu, odnosno što je bolje, na stovarištu trupaca većih pilana. Mjerenje, sortiranje (optimiranje), prijem i prodaja šumskih sortimenata na stovarištu. Brže odvijanje prodaja drveta i poboljšana koordinacija između sječe i industrijskog oplemenjivanja. Važan oblik korištenja nusproizvoda je smolarenje alepskog i brutia bora, koje predstavljaju oko 40 % svih šuma četinjača ili pak % od ukupne šumske površine Grčke. Postupaka za dobijanje smole ima nekoliko, a smola predstavlja vrijednu industrijsku sirovinu. Godišnja proizvodnja kreće se oko tona godišnje, nego što se dobivalo prije desetak godina. Razloga za to ima više. S jedne strane, smolarenje je skupo i zahtijeva puno radne snage koja više nije jeftina, s druge strane industrija stalno pronalazi supstitute. Ne treba izgubiti iz vida niti jaku konkurenciju (SAD, Kina, Mexico, Portugal). Isti, čak još brži pad u proizvodnji dogodio se i u Portugalu, uglavnom iz istih razloga '. Valja napomenuti daje početkom pedesetih proizvodnja smole dosizala skoro t godišnje. Oko 0 industrijskih postrojenja je zbog malenog iskorištenja prestalo s radom (stupanj korištenja 4555 %), tako da ih je ostalo desetak, s daljom tendencijom odlaska s tržišta 4. Valja upozoriti da se potrebe EZ za smolom procjenjuju na oko % milijuna tona, iz čega bi se moglo zaključiti da su rješenja oživljavanja smolarenja u mediteranskim zemljama (Portugal, Španjolska, djelomično Francuska i Italija, te posebno Grčka i Turska) moguća, iako za sada nema obećavajućih znakova da se išta djelotvornog dešava. Proizvodnja i uporaba drveta Stanje i proizvodni potencijal grčkih šuma odražava se u godišnjim količinama i kakvoći proizvodnje drveta. Siromašan prirast uvjetovan staništem (malena drvna zaliha po ha) istovremeno je kombinirana s čestim greškama drveta: malodrvnost, krivost, kvrgavost, usukanost, granatost, raspukline, deformacije rasta, oštećenja gljivicama i insektima kao i strana tijela (krhotine iz građanskog rata 94649). Širokim uzgojnim zahvatima posljednjih desetljeća stojeća drvna masa se dijelom znatno popravila. Ove negativne značajke prirodno su se odrazile na sortiranje i mogućnosti primjene proizvedenog drveta, kao stoje to prikazano u sljedećoj tablici. Nizak udio tehničkog drveta koji bi mogao biti upotrijebljen u dobroj kakvoći za iveraste ploče i ploče vlaknatice, kao i velika rasutost diljem.000 km koliko ima Grčka, daje predodžbu o mogućnostima primjene i sve težeg deficita drveta u Grčkoj Ukupna potrošnja drveta cijele Grčke kreće se između 5 i 6 milijuna m ekvivalenta oblog drveta, uključivši ogrijevno drvo. Značajan dio ove tražnje pokriva se uvozom među kojima uvoz iz Skandinavije piljene građe četinjača, celuloze i papira zauzimaju prvo mjesto. Iza toga slijedi uvoz oblovine tropskog drveta iz Afrike, stoje ilustrirano sljedećim tablicama i slikama. : Stergiadis, G.Ch., 986, Grundlagcn dcr Walderschliefiung in Gricchenland, Forstarchiv Jg. 57. H, pp 08 Sabadi, R., 00., Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL, CXXV 4 Efthymiou, P.N., 977., Harznutzung in Griechenland, Min. Fortsabt., Vortrag, Athen; Papadopulos, I.,Tsiforos, I., 985., The industries of resin products in Greece, u: Kavouras, P. (Ed) Forest industries, Strategy study, Thessaloniki 80

27 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), Tablica. Grčka: Raspodjela najvažnijih vrsta drveća Table Greece: Distribution of most important tree species Vrsta drveta Tree species Jela i smreka Fir and spruce Bijeli i crni bor Scots and Austrian pine Alepski i brucia boralleepo and Brutia pine Hrast Bukva Zimzelene listače Evegreen broadleaved Ukupno Total Udio u ukupnoj površini šuma Share in total forest area % Udio u ukupnoj prizvodnji drveta Share in total timber production % Udio tehničkog drveta Share of industrial roundwood % Izvor Source: Efthymiou, P.N., 989, Forsnutzung u. Holzverwertung in Griechenland, AFZ 4/989, pp. 996 Udio ogrjevnog drveta Share of fuelwood % I Potrošnja pilanskih i furnirskih trupaca Consumption of saw and veneer logs Proizvodnja piljene građe Production of sawnwood Proizvodnja furnira Production of veneers o o o c o o II i J Slika. Grčka: Kretanje potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca i proizvodnja piljene grade i furnira u 000 m! Figure Greece: The development of consumption of saw & veneeriogs, and production of sawnwood and veneers in 000 m o o o = c o N V < n If g Slika. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene građe četinjača Figure Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of coniferous sawnwood 8

28 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00) Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Apparent consumption 00 E g 80 (.i) 40 0 If a. N m < J* =, Slika 4. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje šperploča u 000 m Figure 4 Greece: The development of production, imports, exports and apparent domestic consumption of plywood in 000 m' Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Apparent consumption Slika 5. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje iverastih ploča u 000 m! Figure 5 Greece: The development of production, imports, exports and apparent consumption of particle board in 000 m' Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Apparent consumption 00 T 80 a. = i If Slika 6. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča vlaknatica u 000 m Figure 6 Greece: The development of production, imports, exports and apparent consumption of wooden fibreboard in 000 m

29 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXVI (00), 6790 Industrijska prerada i obrada drveta razvila se polovicom pedesetih godina. Prije toga postojala su samo primitivna oruđa kojima se radilo u nepristupačnim planinskim krajevima. Prva "moderna" pilana s jednom linijom jarmače osnovana je na temelju projekta A. Oekonomoupoulosa, profesora iz Thessaloniki, 97. godine u sveučilišnoj šumi Petuli u Pindos gorju, kao GRČKA INDUSTRIJA DRVA državni posjed. Nakon rata dolazi do brze izgradnje grčke industrije drveta, posebice u vremenu od 955. do 980. Istovremen zamah građevinske djelatnosti, industrijalizacija, povećanje standarda življenja i povećanje dohodaka širih slojeva pučanstva samo je ubrzalo taj razvoj. Tablica. Grčka: Pregled kapaciteta za proizvodnju celuloze Zrakosuho u 000 t/god Table Greece: Pulp capacity survey Air dry in 000 t/annually Ukupno drvna celuloza za papir i karton Wooden pulp for paper and paperboard Celuloza od drugih vlakana za papir i karton Pulp of other fibre for paper and board Celuloza od slame Pulp of straw Celuloza od ost. vlakana Pulp of other fibre Izvor Source: FAO, 000: Pulp and paper capacities, Rome Tablica. Grčka: Kapaciteti za proizvodnju papira i kartona u 000 t/god zrakosuho Table Greece: Paper and paperboard capacities in 000 t/y air dry Ukupno papir i karton Total paper and paperboard Novinski papir Newsprint Ost.pisaći i tisk. papir Other printing and writing paper Ostali papir i karton Other paper and paperboard Papir za domaćinstva i huigijenski papiri Household and sanitary papers Papir za zamatanje i pakiranje Wraping and packaging paper Ostali papiri i kartoni Other papaer and papaerboard Izvor Source: FAO, 000: Pulp and paper capacities. Rome Tablica 4. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca u.000 m Table 4 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of sawlogs and veneerlogs in,000 m Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Trupci za piljenje i furnir ukupno Sawlogs and veneerlogs total in,000 m Trupci četinjača za piljenje i furnir Sawlogs & veneer logs coniferous in,000 m Trupci listača za piljenje i furnir Broadleaved sawlogs & veneerlogs in 000 m Izvor Source: FAO Yearbook , FAO Forestry Series No 6, No 0, No 8

30 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 Tablica 5. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene grade u.000 m Table 5 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of sawnwood in,000 m Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Piljena grada ukupno u 000 m Sawnwood total in,000 m r Piljena grada četinjača u 000 m Coniferous sawnwood in,000 m 'iljena građa listača u 000 m Broadleaved sawnwood in,000 m Izvor Source: FAO Yearbook , FAO Forestry Series No 6, No 0, No Tablica 6. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča u.000 m Table 6 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of wood based panels in,000 m Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Listovi furnira u 000 m Veneer sheet s in 000 m Šperploče Plywood Iveraste ploče u 000 m Particle boar i in 000 m Ploče vlaknatice u 000 m Fibreboarc in 000 m Izvor Source: FAO Yearbook , FAO Forestry Series No 6, No 0, No

31 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 Tablica 7. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje celuloze i papira u.000 t Table 7 Greece: The development of produetion, imports, exports and domestic consumption of pulp and paper in,000 t Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production UvozImports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports zvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Celuloza iz drveta 000 Wood pulp in 000 t Mehanička celuloza 000 Mechanical pulp 000 t Polukemijska celuloza u 000 t Semichemical pulp in 000 t Kemijska celuloza u 000 t Chemical wood pulp in 000 t Celuloza od ostalih vlakanaca u 000 t Other fibre pulp in Stari papir u 000 Recovered paper in 000 t Izvor Source: FAO Yearbook , FAO Forestry Series No 6, No 0, No Nakon očigledne ekspanzije i osnutka novih, najčešće malih pogona u području pilana i blanjaonica u prvih petnaestak godina naftna kriza dovodi do smanjenja broja takvih poduzeća. Od 97. g. poduzeća iz domene pilanarstva i blanjaonica unutar deset godina, dolazi do pada njihova broja na samo 64. Tome je u prvome redu pridonijelo to stoje ta industrija imala neriješene strukturalne probleme, primitivnu organizaciju i silno slabu konkurentsku sposobnost, unatoč nastojanjima države da carinskom zaštitom tu industriju spašava u toj fazi njezina razvoja. Proizvodnja furnirskih i pilanskih trupaca u Grčkoj, zbog sastava šuma, izrazito je niska, oko 0,5 milijuna m\ Izvoza praktično nema, dok je uvoz, većinom trupaca listača značajan, uglavnom veći od polovice potrošnje, posebno u listača. Potrošnja piljene grade u Grčkoj dosegla je 997. godine, milijuna m, od čega je piljena grada četinjača 8 tisuću m (od čega je 60 tisuća m uvoz), dok je potrošnja piljene grade listača oko 60 tisuća m (od čega je preko polovice iz uvoza). Do odgovarajućeg napretka došlo je međutim u ostalim industrijama drvnih poluproizvoda. Tako je podignuta industrija drvnih ploča, posebno šperploča i iverastih ploča. Industrija furnira proizvodi godišnje oko m furnira, što pokriva negdje oko Vi domaće 85

32 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 Tablica 8. Grčka: Kretanje proizvodn je, uvoza, izvoza i d( )mać<; potrošnje papira u.000 t Table 8 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of paper in,000 t Papir i karton ukupno u 000 t Paper and paperboard total in 000 t Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Proizvodnja Production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Domestic consumption Novinski papir u 000 t Newsprint in 000 t Pisaći i tiskarski papir u 000 t Printing and writing paper in 000 t Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri u 000 Householdsanitary papers in 000 t Papir za zamatanje i pakiranje u 000 t Wrapping and packaging paper in 000 t Ostali papir i karton u 000 t Other paper and paperboard in 000 t Izvor Source: FAO Yearbook , FAO Forestry Series No 6, No 0, No potrošnje, koja se namiruje uvozom. Izvoz furnira, mahom egzota iz trupaca uvezenih iz afričkih zemalja gotovo daje zanemariv (godišnje oko m ). Industrija šperploča pokriva domaćom proizvodnjom potrebe, uz izvoz koji je u količinama od oko m tekao do 99., od kada je gotovo prestao. U industriji šperploča udio utrošenih furnira potječe iz uvoza (okume, limba itd.). Industrija iverastih ploča podmiruje domaće potrebe koje se kreću negdje oko m godišnje. I u ovom slučaju kao sirovina koristi se drvo za iveranje ili pak iverje iz uvoza u visokom postotku udjela. Ploče vlaknatice proizvode se u Grčkoj u kapacitetima do oko mvgod. Potrošnja je izrazito porasla devedesetih godina, što je podmirivano uvozom. Velikim dijelom su to MDF ploče. Paralelno oplemenjivanje određenih domaćih drvnih sortimenata namijenjenih daljnjoj preradi, npr. višeslojne šperploče i furnirske ploče s umecima srednjih slojeva (iz topolovine), kao i opskrba industrije namještaja visokovrijednim proizvodima, zahtijevaju povećan uvoz stranih vrsta drveta. Grčka nema vlastite proizvodnje polukemijske i kemijske celuloze, proizvodi samo mehaničku celulozu i to do t, iako je početkom devedesetih proizvodnja dostizala čak 50. tisuća tona godišnje. Poslije 994. svela na prosjek od oko 5 tisuća tona godišnje, kakav je bio uglavnom, uz spomenute izuzetke, oko tridese 86

33 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXV (00), 6790 tak tisuća tona. I u ovom slučaju u mehaničkoj celulozi priličan udio je iz uvezenog drva. Proizvodnja celuloze iz ostalih (nedrvnih) vlakana pala je od četrdesetak tisuća tona godišnje krajem osamdesetih, na svega oko dvije tisuće t/god. Potrošnja starog papira kreće se u količini od oko 6000 tisuća tona godišnje, s tim daje udio uvoza u potrošnji negdje oko 56 %. Potrošnja papira i kartona znakovito je porasla u razdoblju od dvadesetak godina, od 4 tisuće tona godišnje 980., na.59 tisuća tona 997. godine, postigavši potrošnju po stanovniku godišnje od čak 8 kg, stoje, ako je potrošnja papira objektivnim mjerilom visine standarda života i civilizacijske razine, vrlo visok i pokazuje daje Grčka, poput Portugala i Irske, itekako prosperirala pridruživši se Europskoj Uniji. Industrija kućnog, kuhinjskog i vrtnog pokućstva doživjela je u Grčkoj velik uspon u pogledu broja no voosnovanih poduzeća (s zaposlenih). Ukupan prihod ove branše se u razdoblju od značajno povećao, a povećanje se nastavilo poslije, posebno s vrlo živom građevinskom djelatnošću. Uslijed strukturalnih problema i ukidanja carina unutar EZ dolazi u ovom području do značajnih strukturalnih promjena. Europska konkurencija prisiljava grčke proizvođače da se prilagode novim uvjetima konkurencije. Grčki proizvođači namještaja moraju računati s činjenicom da, kada se radi o drvetu, za kvalitetnu proizvodnju trebaju uvoziti drvne sirovine. To rade međutim i drugi. U Grčkoj je za uklapanje u nove uvjete prijeko potrebno što prije napustiti mediteransku opuštenost i posao i poslovanje shvatiti ozbiljno. Prvi se rezultati već osjećaju, iako neki autori tvrde da taj proces teče presporo. Prvom zadaćom finalne i ostale industrije drveta u Grčkoj ostaje strukturalna i poslovna prilagodba standardima EU. Pašarenje je u Grčkoj još uvijek neobično važan izvor dohotka za velik broj stanovnika koji žive na selu, a izvjestan dio kućanstava čak je još dijelom na razini naturalne privrede, iako se broj takvih kućanstva rapidno smanjuje i uskoro će nestati. Napori da se smanji broj koza, koje brstom onemogućavaju regeneraciju šuma, nisu barem do danas dali neke hvalevrijedne rezultate. Godine 985. iz ispasišta proizvedeno je tona ovčijeg i tona kozjeg mlijeka. Deset godina kasnije iz istog izvora proizvedeno je tona ovčijeg i tona kozjeg mlijeka, radi se dakle o porastu. Kozjeg mesa proizvedeno je 985. godine.60 tona, a tona. Ovčijeg mesa proizvedeno je tona, a.440 tona 995. Proizvodnja ovčije vune ovaca sa ispasišta koje pripada šumskom zemljištu je oko.000 tona godišnje, dok se godišnje preoizvodi negdje preko,6 milijuna komada koža stoke sitnog zuba. U razdoblju od 0 godina porasla je proizvodnja meda za oko 40 % (985: 8.0 tona; 995:.550 tona). Proizvodnja božičnih drvci povećana je u razdoblju sa ana komada. Povećala se i proizvodnja korjena vrijeska (Erica arborea) i njegov izvoz (za proizvodnju lula) i to od.64 tone na.64 tona. Politika razvoja nacionalne drvne industrije Pilanski kapaciteti i kapaciteti proizvodnje iverastih ploča ne samo da su preveliki za domaću i izvoznu tražnju, već su opremljeni zastarjelom opremom, što sve rezultira niskom proizvodnošću. Stvaranje tzv. kooperativnih jedinica za proizvodnju drveta trebao je biti prvim korakom za poboljšanje stanja. Događa se nešto slično razvoju u Hrvatskoj od njezinog oslobođenja, iako je cijeli razvoj prerade drveta u Hrvatskoj stalno obilježen neprekidnim kartelizacijama i monopolima. SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI U pogledu standardizacije učinjen je neznatan pomak, zbog nedostatka interesa. Razvila su se odgovarajuća poduzeća za preradu drveta najbolje kakvoće, ali ne i drveta inferiorne kakvoće ili malenih dimenzija. Samo oko 40 % pilanskih ostataka upotrebljava se u proizvodnji celuloze i iverastih ploča. Sadašnje mogućnosti za nov razvoj su ograničene, ali su tri velika postrojenja podignule od strane ruralne kooperative unutar okvira poljoprivredne politike. Gdje god se grade nove industrije, moraju se istovremeno poduzeti i sve mjere zaštite okoliša. Marketing Državne šume. U najvećem broju državnih šuma Šumarska služba obavlja sječu i izvlačenje do šumskih putova u vlastitoj režiji, gdje se drvo prodaje na aukcijama, a mali postotak se prerađuje u državnim industrijama, dok se treći, isto tako malen dio, prodaje uz cijene koštanja zadrugama. U manje važnim državnim šumama sječa i prodaja se sporazumno predaje zadrugama na temelju fiksnih cjenovnika. Šumske zadruge ili to drvo prerađuju u vlastitim pogonima, ili ga prodaju na tržištu aukcijama ili neposrednim sporazumima i pregovorima. Nedržavne šume. Privatni šumoposjednici mogu raditi sa svojim proizvodima što žele. Zadruge i općine obvezne su po zakonu da na prodaju nude stojeće drvo ili ga izrađenog isporučuju na pomoćno stovarište šumskog puta na temelju fiksnih cjenika. Proizvodi iz šuma pripadajućih zadrugama ili manastorima prodaju se na slobodnom tržištu ili licitacijama ili pak neposrednim pregovorima. Opskrba primarnih potrošača. Velike industrije općenito nabavljaju svoje sirovine neposredno kod onih koji ih uzgajaju, odnosno proizvode. Mala indu 87

34 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXVI (00) strija s druge strane, kupuje preko trgovaca, iako i oni mogu bez zapreka sudjelovati u aukcijama zbog toga što su na tim aukcijama ponuđene količine podijeljene u malene lotove. Ogrjevno drvo kupuje se uobičajeno od trgovaca. Dugoročni ugovori između isporučitelja i prerađivačke industrije su rijetki. Zaposlenost. Zaposleni u šumarstvu, kojih je, % od ukupno zaposlenih u zemlji, imaju isti tretman kao i svi zaposleni u drugim gospodarskim i negospodarskim oblastima. U nadležnosti Ministarstva rada su škole za izobrazbu i usavršavanje za sve gospodarske oblasti, uključivši šumarstvo. Privatne šumske industrije zapošljavaju pak prema vlastitim načelima. Uzimanje u državnu službu u šumarstvu podložno je jedinstvenim pravilima u cijeloj zemlji za sve sektore gospodarstva. Regionalna šumarska služba zapošljava radnike u šumi, gdje je najveći dio sezonskog karaktera i to nakon pribavljanja odobrenja od nadležne prefekture. Šumarska služba poduzima posebne programe za nezaposlene, ali je najveći dio ipak organiziran u okvirima Ministarstva rada. ŠUMARSKA IZOBRAZBA I ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U GRČKOJ 5 Osnove grčke znanosti o prirodi i šumarstvu mogu se pratiti sve do vremena procvata antičke Grčke. Mnogobrojna opažanja i opise s uvjerljivom pronicljivošču i sigurnošću sakupljeni su u radovima Platona, Aristotela, Teofrasta i Pliniusa. Neka znanja iz šumarske botanike, uzgajanja šuma i poznavanja drveta izneseni u radovima Teofrasta, primijenjuju se još i danas u suvremenoj šumarskoj znanosti. Raspad antičke Grčke bacio je snažno unazad šumarska istraživanja, gospodarenje i izobrazbu preko 000 godina. Tek početkom dvadesetog stoljeća započelo se na temelju iskustava srednjeeuropskog gospodarenja šumama, razvijati vlastitu svijest o šumi, stoje krenulo zajedno s osnutkom, odnosno intenzijikacijom samostalnog znanstvenog istraživanja i samostalne šumarske izobrazbe. Danas Grčka ima Šumarski fakultet na Aristoteles Sveučilištu u Thessaloniki; dva istraživačka centra u Ateni i Vassilika/Thessaloniki, kao i tri više stručne škole za šumarstvo. Obvezno školovanje u Grčkoj sastoji se od šest godina osnovnog školovanja, nakon kojega slijede tri godine gimnazije. Iza toga upisuju se tri godine visoke škole, pa potom tek školovanje na sveučilištu. Škola za šumarstvo i prirodni okoliš na Sveučilištu u Thessaloniki daje diplomsko obrazovanje, a traje pet godina. Postoje tri tehničke obrazovne ustanove koje školuju polaznike u trogodišnjem trajanju. Pristup kako na sveučilište, tako i u te ustanove dopušten je nakon uspješnog završetka visoke škole. Čuvari šuma školuju se u posebnim školama tijeko nastave koja traje mjeseca. Šumarska služba određuje o zahtjevima prijema u te škole, u koje je uključena završena osnovna škola (6 god) ili nekog drugog adekvatnog obrazovanja. Već duže vrijeme radi se na osnivanju četiri šumarska stručnoizobrazbena centra u okvirima općeg sustava školovanja u zemlji. Razvoj sveučilišne nastave. Nakon oslobođenja južne Grčke od turske okupacije oko 80. g. nastao je u mnogim upravnim i zemaljskogospodarskim disciplinama ozbiljan manjak stručnog osoblja. Uprava šuma pripadala je više desetljeća Ministarstvu financija, pri čemu je jedva koji činovnik ili namještenik u području šumarskih područja rada, imao šumskogospodarsku izobrazbu kao prvi, u Njemačkoj sveučilišno izobraženi šumarnici E. Origenis i P. Balsamakis,0 godina poslije N. Chloros (878) i K. Samios (89) postaju namještenici u Šumarskom odjelu. Između 898. i 905. osam daljih diplomiranih građevinskih inženjera poslano je na studij u Njemačku i u Beč. To je početak osamostaljenja i ojačanja gospodarenja šumama. Već je 887. na Visokoj Nacionalnoj Tehničkoj školi u Ateni (EMP) prof. N. Chloros održao prva predavanja o "Općem nauku o šumama", "Nauku o bujičarstvu" i "Čvrstoći drveta". Prema Zakonu 89/97. osnovan je prvi vlastiti Šumarski fakultet kao odjel EMPa. On je privremeno stajao pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede. Spomenuti šumarnici, koji su studirali ili su promovirani u njemačkom govornom području, postali su prvim profesorima šumarskih disciplina i pronosili su i širili osnove njemačkih šumarskih znanosti u Grčku. Oni su ostavili velik utjecaj, koji se osjeća i danas. Nakon deset godina šumarski odjel premješten je na ondašnje novoosnovano sjevemogrčko "Sveučilište Aristoteles Thessaloniki", i time je smješten u središte grčkog šumarstva. Ponovno je 60 diplomanata Atenskog sveučilišta otišlo na fakultete u Njemačku ili Austriju, da bi se specijalizirali u novim strukovnim disciplinama. Tako je nastao šumarski odsjek Poljoprivre Dr. Paul N. Efthymiou, Forstliche Ausbildung und Forschung in Griechenland, FVA Thessaloniki, Allgemcine Forst Zeitschrift, No 4/8. Januar 989; Aristoteles Universitat, 985., StudienFiihrer der Abt. f. Forstwissenschaft u. Nat. Umwelt, Thessaloniki; Ockonomopoulos, 967., Der Universitatsforst Pertuli und die Entwicklung einer aktiven Forstwirtschaft in Griechenland, Forstarchiv 8(/)pp. 788; Rubner, H., 965., Griechischer Geist und forstliches Wissen, Allgem. Forstu. Jagdzeitung 6(6)pp

35 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78. CXXVI (00), 6790 dnošumarskog fakulteta Sveučilišta u Solunu, koji je s vremenom postao središtem izbobrazbe s visokokvalificiranim nastavnim osobljem. U tu svrhu odobren je prijenos dvaju državnih šumskih objekata na Sveučilište i to šuma Petuli/Pindos s.00 ha jelovih šuma i Taxiarchis/Chalkidiki hrast/bukva miješane šume površine ha., koje su uz ogromno osobno zalaganje i dalekovidnost nekih profesora (P. Kontos, A. Oekonompoulos) stvoreni kao objekti za izvrsne terenske vježbe. Između 97. do 985. na Šumarskom fakultetu diplomiralo je.745 inženjera šumarstva, a doktoriralo ih je 6. U školskoj godini 985/86 upisano je ukupno 797 studenata šumarstva, gdje od 98. svako godište obuhvaća 00 do 50 studenata. Odjel za "Šumskogospodarski i prirodan okoliš", kako se on zove danas, s dva daljnja odjela za poljoprivredu i veterinarsku medicinu, čini fakultet za "Geotehničke znanosti". U ljeto 98. grčki je parlament donio "Okvirni visokoškolski zakon" (68/98) koji omogućuje duboku reformu studija, koja je u drugim oblastima bila već provedena. Prijašnji instituti i katedre šumskogospodarskog odjela objedinjeni su u pet sektora:. Šumarska proizvodnja, zaštita šuma i prirodni okoliš;. Planinsko pašarenje i lovno gospodarstvo;. Planiranje i razvoj prirodnih izvora; 4. Šumarsko tehnički radovi i bujičarstvo; 5. Uporaba šuma i tehnologija drveta. Svaki od sektora vođen je skupštinom. Najviši organ odlučivanja odjela je generalna skupština, u kojoj sudjeluju sve interesne grupe, dakle i studenti s 50 % broja profesora, s pravom glasa. Studij obuhvaća sve discipline šumarstva i prerade drveta kao i njegu okoliša, u usporedbi s njemačkim planom nastave, proširen je za nekoliko disciplina. Studij traje deset semestara. Svaki srudent mora slušati ukupno 6 nastavne jedinice (semstralne tjedne sate) za obvezne i izborne predmete, nakon čega polaže ispite. Unutar tih nastavnih jedinica uračunavaju se 45 jedinica za praksu i 0 za diplomski rad. Iako se apsolventi označavaju kao "opći praktičari generalisti), teži se u sektorskom području ka produbljivanju izvjesne grube specijalizacije. Za čistu šumarsku djelatnost šumskogospodarskog odjela u Solunu na raspolaganju je sljedeći personal: i. profesora za različite stupnjeve; ii. znanstvena asistenta (diplomirani šumarnici) iii. 5 upravnih činovnika i režijskog osoblja. Vrijedno je primijetiti da su gotovo svi profesori promovirani u Zapadnoj Europi ili SAD, odnosno da su ondje specijalizirali. Pojedini profesori su na temelju njihovih dostignuća međunarodno priznati pri drugim sveučilištima i međunarodnim gremijima (IUFRO, IAWAitd.). Prostornim proširenjem fakulteta omogućio se studij većem broju studenata, u skladu s potrebama prakse i znanosti. Izobrazba srednjeg šumarsko tehničkog kadra Prva grčka šumarska škola za izobrazbu lugara (tehničara) i čuvara šuma osnovana je u Vytini u Arkadiji 896. godine uz pomoć danskih šumarnika. Desetljeće poslije, osnovana je druga šumarska škola u Ayia/Larissa. Apsolventi tih šumarskih škola su samoprijegorno od početka stoljeća i s velikim zalaganjem pridonijeli zazvoju grčkog šumarstva. Odprije dvadesetak godina došlo je do promjene. Prijašnje šumarske škole ne rade više pod nadzorom i brigom državne šumske uprave (Ministarstvo poljoprivrede) već su pod Ministarstvom kulture. U okviru okvirnog zakona stručnih škola postoje danas tri visoke šumarske škole /T.E.I.) u Dramai, Karditsi i Karpenisioi. Tamošnja izobrazba obuhvaća šest semestara, njezine apsolvente najčešće zapošljava državna šumska uprava. Još nedavno vladala je oskudica za šumarskim čivonicimatehničarima, odnosno šumarničkih tehnologa, kako se nazivaju u Grčkoj, koja je prebrođena, pa se uslijed toga morao uvesti na sveučilištu, kao i u stručnim školama, numerus clausus pri imatrikulaciji. Izobrazba čuvara šuma i šumskih radnika. Nasuprot višoj i visokoškolskoj izobrazbi za niže šumarsko osoblje ne postoji sistematska obuka.cuvari šuma stječu svoja temeljna znanja tijekom specijaliziranog tečaja kojeg održavaju iskusni šumarnici. Ovakvo kvalificiranje traje između osam do tjedana, a od kandidata zahtijeva iskustvo u šumskim radovima, kao i prethodno devetgodišnje osnovno školovanje. Od 956. prof. Oekonomopoulos je u sveučilišnom objektu Petuli u planinama Pindosa osnovao školu za radništvo u šumarstvu. U tu svrhu su u prvim godinama pozivani stručni radnici i specijalisti iz Njemačke i Austrije. Nažalost, za daljnji nastavak ove krasne ideje nije bilo sluha, budući da u državnim i komunalnim šumama nema stalno zaposlenog osoblja. Od prestanka rada te institucije, održavani su samo kratki tečajevi za stjecanje kvalifikacija. Istraživanja u šumarstvu i preradi drveta. Prof H. Rubner nastanak europskog šumarstva velikim dijelom svodi na pristup i ideje značajne za grčke filozofe prirode. Suvremena Grčka morala je nasuprot tomu, uslijed novostvorenih promjena u šumarstvu (degradacija šuma i tala, erozija) početi sa znanstvenim istraživanjima od samog početka. Nakon osnutka Šumarskog fakulteta u Ateni započela su i primijenjena istraživanja. Zakonski je bilo omogućeno da se na vlastitu odgovornost poduzimaju istraživanja kako bi pro 89

36 R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 6790 našli odgovori za probleme. Tako je došlo do osnutka provizornih ureda za istraživanja. Nakon. svjetskog rata državna je uprava načinila dva značajna koraka unaprijed: osnovala je 946 Šumarski fakultet u Ateni, a 96. prvo kao podružnicu, potom osamostaljen Šumarski fakultet u Solunu. Istraživanja na Sveučilištu. Nastavno osoblje šumarske Visoke škole u Solunu pravovremeno je uočio značaj šumarske istraživačke djelatnosti kao posljedicu grčkih šumarskih i društvenih prilika. Time se steklo bogatstvo saznanja o šumarstvu Grčke, koje služi kao ishodište za nova istraživanja i saznanja. Šumarska istraživanja na Sveučilštu Aristoteles usredotočuju se u prvom redu na sve grane šumarstva i prerade drveta kao i njegu krajobraza i ljudskog okoliša koja su promicana sljedećim dinamičnim prednostima: Raspolažući s visoko obrazovanim nastavnim i istraživačkim kadrom od preko 50 znanstvenika; Integrira svih pedesetak tisuća studenata Sveučilišta u Thessaloniki, svih struka na intenzivnu razmjenu misli i saznanja; Iskorištavajući postdiplomski studij i doktorske radove za izradu novih ideja i perspektiva kod mladih, motiviranih šumarnika; Imajući još k tomu na raspolaganju dva uzorita šumarska objekta s kojima gospodari Sveučilište i gdje se ispituje novi razvoj u praktično primjenjivim uvjetima. Svakako da pri takvim usmjerenjima i zamislima, praktično odvijanje nastavnog i znanstvenog te praktičnog rada ne teče prema originalnim i idealnim zamislima, najveći broj problema su dakako ljudi, što se rješava od prilike do prilike, kao uostalom svugdje. Šumarska istraživanja Istraživanja u šumarstvu potpadaju pod Ministarstvo poljoprivrede i izvodi ga Instituti za šumarska istraživanja u Ateni i Solunu. O predmetima istraživanja sporazumijevaju se istraživački instituti i sekcije Centralne službe, od kojih je jedna odgovorna za koordinaciju i financiranje. Cilj šumarskih istraživanja je pomoć u ostvarenju ciljeva šumarske politike. Izvjesna istraživanja provodi i Škola šumarstva i nacionalnig izvora na Sveučilištu u Solunu (Thessaloniki). Svi rezultati istraživanja objavljuju se u ediciji "ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA" od kojih godišnje izlazi 6 brojeva, ovisno o postignutim rezultatima istraživanja. Edicije se dijele besplatno svim šumarskim službama i najvažnijim bibliotekama diljem zemlje. Velik broj primjeraka distribuira se inozemnim bibliotekama i sveučilištima. Međunarodna suradnja Glavni cilj nacionalne politike međunarodne suradnje u šumarskom sektoru je formulacija i primjena opće politike EZa djelotvorne zaštite i razvoja šuma Zajednice. Glavni cilj kontakata sa zemljama izvan EZ je razmjena znanja, tehnologije i iskustava. Veze glede tehničke pomoći razvijene su s FAO, OECD i ECE. Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo narodnog gospodarstva zajednički su odgovorni za sve naprijed spomenute eksterne veze šumarstva. SUMMARY: Greece belongs to the poorer members of the Union of Fifteen, EU. Predominantly mediterranean country, forestry of Greece, due to the shape of its territorry, relief and its geography, but particularly due to its history, is among most sick branches of the national economy of this country, which faciliated acessibilty by its long littoral, being the craddle od the European civilization. Greece was the incessant battleground and clearing, including forest fires, is most heavier struck by erosion. On such eroded soil to the poor population nothing was left, in everyday's struggle for life, but to use the soil as it was, having no means for meliorations or protection. Forestry and forest industries of Greece in the national economy represent only 0.5 % forestry) and.7 % (forest industries). Taken into account the actual situation, the only thing obviously left to the state was to maintain, from the market aspect, impossible situation of market failures (e.g. in forest utilization, timber sales to the industry, etc.), which prevented any significant progress in the near future. Adding the huge danger from forest fires, in the realtive comparison the heaviest among all Mediterranean European countries, it was to expected that Greece for the significant number of decades was to remain dependent upon imports of wood and its products. Being without reasources of its own, with so little experience towards growing market standards regarding quality and other trading requirements, Greece will be forced to get through painful restructuring, already accomplished by countries such as Portugal, Spain and Ireland. Key wo rds: Geographical and relief characteristics Distribution of forests Production and consumption of forest and wood products Forest policy 90

37 STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 9400 UDK 60* 54 PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE I PROVJERU TARIFNOG NIZA THE APPLICATION HOHENADEL CONTROL METHOD FOR ACCOUNT VOLUME AND PROVISIONAL VOLUME TARIFF OF FOREST ASSOCIATION Juraj ZELIĆ* SAŽETAK: Za kontrolu volumena sastojim, koja je utvrđena nekom od uobičajenih metoda (primjerne površine, totalna klupaža) moguće je primijeniti metodu Hohenadla. Pri obračunu volumena sastojine po navedenoj metodi kao modelna stabla, predstavnici sastojine, služe donje i gornje sastojinsko stablo s prsnim promjerima izračunatih iz arimetičke sredine prsnih promjera stabala sastojine umanjenih, odnosno uvećanih za iznos standardne devijacije svih prsnih promjera stabala sastojine. U članku su za objektivnije saznanje o predstavnicima stabala korištena konkretna i normalna raspodjela prsnih promjera stabala u sastojini, beta distribucija. Za kontrolu tarifnog niza (drvnogromadne linije) za hrast kitnjak u konkretnoj sastojini su uz stabla predstavnika, korištene izjednačene visine i pripadajući oblični brojevi po debljinskim stupnjevima. lini Hohenadlova metoda bazira se na pretpostavci da se drvnogromadna ja (tarifni niz) može izjednačiti parabolom drugog stupnja. Usporedbom volumena sastojine za hrast kitnjak i tarifnog niza za hrast kitnjak po prethodnoj metodi i metodi Hohenadla, izračunata je razlika i relativna pogreška volumena sastojine. Ključne r ij eči: hrast kitnjak, Hohenadlova metoda, donje i gornje sastojinsko stablo, konkretna i teoretska distribucija stabala, volumen sastojine, visina, oblični broj, tarifni niz. Prilikom operativnog provođenja propisa Osnove gospodarenja pojavljuju se slučajevi nedozvoljenih razlika u drvnoj zalihi sastojina predviđenih za dovršnu sječu, zaduženih u Osnovi gospodarenja, u odnosu na izmjeru volumena sastojine za do vršni sijek. Osim razlike u volumenu sastojine, koja indicira na pogrešnu evidenciju broja stabala u sastojini po hektaru površine, sumnja se daje pogrešno odabrana drvnogromadna linija (tarifni niz) zbog neadekvatne primjene visinske krivulje, kao reprezentanta niza sličnih sastojina, na konkretnu sastojinu. * Mr. se. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Uprava šuma Požega Milke Tmine, Požega UVOD Introduction U praksi se nedozvoljena razlika volumena sastojine posebno potencira, ako je ona znatno niža prilikom doznake za dovršnu sječu od zaduženja u Osnovi gospodarenja. Državna šumarska inspekcija nerijetko proziva šumarsku operativu da je drvnu masu sastojine prethodno netransparentno iskoristila ili čak otuđila, te je bilanca stanja u gospodarenju sastojinom nedozvoljeno pogrešna. Kao primjer mogućeg rješenja konkretnog slučaja kontrole volumena sastojine i primijenjenog tarifnog niza navodi se sastojina hrasta kitnjaka i bukve, odjel 56a, g. j. "Južni Dilj", u kojem je prilikom doznake stabala za 9

38 J. Zclić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br. 78. CXXVI (00), 9400 dovršnu sječu totalnom klupažom izmjeren manji volumen sastojine za 456 m (5,79 %) na površini 4,0 ha u odnosu na zaduženje Osnovom gospodarenja, u količini od 700 m. Još veća razlika bila je za hrast kitnjak, koji je zadužen u istom odsjeku s 5857 m, a doznakom je uz primjenu istog tarifnog niza izmjereno 950 m, odnosno 67 m ( 9,90 %) manje. Nakon što je prilikom izrade revizije Osnove gospodarenja i izmjere konkretnog volumena sastojine učinjena gruba pogreška previdom, pristupilo se kontroli valjanosti obračuna volumena sastojine doznačene totalnom klupažom za dovršni sijek. Za kontrolu je odabrana Hohenadlova metoda obračuna volumena sastojine. METODA RADA Metoda Hohenadla svodi se na to da se na temelju distribucije prsnih promjera stabala određene vrste drveta u sastojini utvrdi aritmetička sredina prsnog promjera sastojine. Također se biometrijskom obradom podataka izračuna standardna devijacija aritmetičke sredine, na niže (donje primjerno stablo, d _) i na više (gornje primjerno stablo, d +). Na temelju dobivenih rezultata biraju se u sastojini za određenu vrstu drveta (npr. za hrast kitnjak u odjelu 56a dva stabla), izvrši sječa i izrada i sekcioniranje stabala za utvrđivanje volumena stabala do 7 cm debljine. Sekcionirana je oblovina s dužinama sekcija m i prostorno drvo sa sekcijama m dužine. Volumen je izračunat po Huberovoj formuli. Prilikom izračunavanja prsnih promjera predstavnika, tj. donjeg i gornjeg primjernog stabla, izjednačenih visina primjernih stabala i cijele sastojine, standardne devijacije prsnih promjera i volumena srednjeg sastojinskog stabla, došli smo do zaključka da se isti podaci mogu upotrijebiti za procjenu nekih drugih veličina koji su relevantni za šumarsku operativu. U svrhu provjere ispravnosti primijenjenog tarifnog niza za hrast kitnjak u konkretnoj sastojini snimljene su i izjednačene visine po debljinskim stupnjevima, te su za predstavnike stabala (donje, gornje i aritmetički srednje volumno stablo) sastojine putem sekcioniranja izračunati oblični brojevi. Pomoću vrijednosti triju obličnih brojeva predstavnika stabala moguće je zaključiti o trendu kretanja vrijednosti obličnih brojeva, te odabrati prikladnu funkciju za izjednačenje po debljinskim stupnjevima. Na temelju uvida u trend obličnih brojeva i pomoću aplikacijskog programa STATISTICA 6.0 dobivena je logaritamska funkcija pomoću koje su izračunati oblični brojevi u ostalim debljinskim stupnjevima. Na temelju izjednačenih visina sastojine i izjednačenih obličnih brojeva izračunat je novi tarifni niz kojim se uspoređuje u Osnovi gospodarenja upotrjebljeni lokalni tarifni niz (5) za obračun volumena sastojine. Uvidom u distribuciju prsnih promjera hrasta kitnjaka konkretne sastojine i izjednačene distribucije (beta distribucije) te izračunavanjem koeficijenta asimetrije i koeficijenta spljoštenosti, moguće je uz usporedbu s normalnom distribuc i; om iste starosti zaključiti o razini stručnog gospodarenja sastojinom u prošlosti. The resarch method Aktualno je da se u šumarskoj operativi verificiraju sortimentne tablice s svrhom objektivnog planiranja odjela drvnih sortimenata u volumenu sastojine. Konkretna i izjednačena (beta distribucija) može dati bolji uvid za odabir u praksi određenog stratifikacijskog uzorka od 0 stabala. Beta distribucija pokazuje relativni odnos gomilanja broja stabala do donjeg primjernog stabla, između srednjeg i gornjeg primjernog stabla, te iznad gornjeg primjernog stabla. Uzorak od 0 stabala valjalo bi rasporediti srazmjerno relativnom udjelu navedenih raspona debljinskih stupnjeva ili relativnom udjelu pripadajućih volumena. Pomoću triju primjernih stabala, kao minimalnog uzorka, izračunata je aproksimativno struktura drvnih sortimenata hrasta kitnjaka u konkretnoj sastojini. Za biometrijsku obradu podatka korišteni su sljedeći postupci i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmetička sredina po formuli: d a = Z n t d t Z n t b) Za izračunavanje varijance primijenjen je postupak, a = Z ((rij djj Zn t (Z (n i d i} I Zn\) c) Visine sastojine izjednačene su funkcijom Mihajlova,/!= (b 0 *e"l '')+,0 d) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera sastojine upotrijebljena je beta distribucija, f(x) = konst (d a )"* ( b d) y, a za koeficijent asimetrije, /j= ni]/", te za koeficijent spljoštenosti, j5 = m 4 / a4 ) e) Volumen stabla određenje po formuli, v= (d : * n /4)*h*f, f) Oblični broj po formuli, /'= v/ (g* h), a izjednačeni oblični brojevi funkcijom,/'. = a+ b* logd, g) Hohenadlova metoda bazira se na činjenici da se drvnogromadna linija (tarifni niz) može izjednačiti parabolom drugog reda, v= b 0 + b,* d+ b * d. h) Volumen srednjeg sastojinskog stabla (v ) izračuna se iz volumena donjeg (v_) i gornjeg (v + ) primjernog stabla, v = ( v + v + ) 9

39 J. Zelić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE.. Šumarski list br. 78. CXXVI (00), 9400 REZULTATI MJERENJA The results of measurement Donje i gornje sastojinsko stablo ( d i d + ) Za konkretnu sastojinu g. j. "Južni Dilj", odjel 56a i hrast kitnjak, izračunato je prema distribuciji prsnih promjera stabala srednje sastojinsko stablo, odnosno aritmetička sredina prsnog promjera 4,56 cm. Također je izračunata standardna devijacija u vrijednosti 8,0 cm, te je određeno da donje sastojinsko stablo (po metodi Hohenadla) ima,6 cm, a gornje sastojinsko primjerno stablo 49,76 cm. Da bi se metodom Hohenadlovih predstavnika izračunao volumen cijele sastojine, valjalo bi prema izračunatim prsnim promjerima donjeg i gornjeg stabla s pripadajućim izjednačenim visinama, oboriti nekoliko stabala u sastojini, izvršiti sekcioniranje i izračunati volumen svih donjih i gornjih stabla. Iz dobivenih veličina izračuna se volumen srednjeg stabla, koji pomnožen s brojem svih stabala sastojine daje ukupni volumen određene vrste drveta sastojine. Budući se u konkretnom slučaju obavlja samo kontrola volumena sastojine, jer je poznati volumen sastojine obračunat totalnom klupažom, oborena su i sekcionirana samo dva stabla predstavnika (donje i gornje sastojinsko stablo). Tablica. Sekcioniranje donjeg i gornjeg volumnog stabla po Hohenadlu Table Sectioning inferior and superior volume trees by Hohenadel stablo (donje stablo po Hohenadlu) d=,6 cm, h =, m d n(m) ogrijev trupci m ukupno stablo (aritmetički srednje kubno stablo) d = 4,6 cm, h =,5m d n(m) 6 ogrijev trupci m ukupno.975 Sekcije oblovine su po m dužine, a prostornog drva po m dužine Oznaka; n (m) je broj komada po m u dotičnom debljinskom stupnju srednje volumno stablo po Hohenadlu (v) = ( 0,900 +,48 ) =,09 m 950,40 m totalna klupaža 979,49 m po srednje volumnom stablu 455 *,09 = 979,49.70 % pogreška procjene; odnos totalne klupaže i procjene po srednje volumnom stablu stablo (gornje stablo po Hohenadlu) d = 49,56 cm, h = 4,40 m d n (m) ogrijev trupci m ukupno.48 9

40 J. Zelić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br CXXVI (00), 9400 Za vjerodostojnost obračuna volumena sastojine pomoću dva predstavnika poslužit će analiza "normalnosti" distribucije prsnih promjera po beta funkciji, mjera asimetrije i mjera spljoštenosti distribucije prsnih promjera stabala po debljinskim stupnjevima. Donje sastojinsko stablo (,6 cm) je sekcioniranjem i izradom sortimenata do 7 cm debljine dalo volu Beta distribucija f(x) = 6,46E IS»(x 7) 4 * (8 sr«n men 0,900 m, a gornje sastojinsko stablo (49,76 cm) volumen od,48 m. Rezultati sekcioniranja i izrade sortimenata dani su u tablici. Izračunavanje ukupnog volumena sastojine po Hohenadlu obavlja pomoću srednjeg volumnog stabla (kao aritmetičke sredine zbroja volumena donjeg i G. j. "Južni Dilj", odjel 56a P. promjer d 7.5,5 7,5,5 7,5 4,5 47,5 5, ,5 67,5 E N halkonk.) : Broi stabala N ha(teor.) Ra/lika N () a (4, )<y (7,88). normalna razdioba lijevo asimetrična, mjera simetrije (, > 0 < (5, = + 0,4 d, = 4,6 s,, = 6,47 0 N/(ha) 0 5 ra~ 0 Z 5 'o m io 5 Debljinski r.,5, ,5 5,56,5 Rcl. povr ispod krivulje 0.( 0,67 0, Spljoštcnost konkrelne razdiobe je pozitivna jer je vrh konkretne distribucije iznad vrha normalne distribucije. : = +,7 Drvna zaliha kitnjaka po metodi srednjeg sastojinskog stabla Totalna klupaža hrasta kitnjaka za plan sječa 00. godine Pogreška 0 455*,09 = 9679,49 m' 950,9 m'.70% ( ) Prsni promjer (cm) Grafikon. Konkretna i normalna distribucija prsnih promjera stabala hrasta kitnjaka po hektaru u g. j. "Južni Dilj", odjel 56a Graph Concrete and theoretical distribution of breast diameters of sessile oak per hectare in the MU "Južni Dilj" Compartment 56a h 8.6 * L D '! H, s." D , B h (m) g 5.0 'Si > 0.0 Grafikon. Izjednačene visine hrasta kitnjaka u g. j. "Južni Dilj", odjel 56a Graph Equalised heights of sessile oak in the MU "Južni Dilj" Compartment 56a G. j. "Južni Dilj", odjel 56a d (cm) () Prsni promjer (cm) d;.,(jcm)

41 J. Zelić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br CXXVI (00), 9400 gornjeg stabla) i ukupnog broja stabala u sastojini (V = N*v). Srednje volumno stablo v (,09 m ) * broj stabala N (455 kom) = 979,49 m (V, izračunati volumen hrasta kitnjaka u sastojini). U odnosu na volumen hrasta kitnjaka u sastojini obračunat metodom totalne klupaže u količini 950,40 m, pogreška (razlika) u apsolutnom iznosi 50,9 m, odnosno,70 %. Radi utvrđivanja normaliteta distribucije prsnih promjera hrasta kitnjaka izvršeno je izjednačenje konkretne distribucije pomoću tzv. beta distribucije po izračunatoj funkciji: f (x) = 6,46E 8 * ( x 7 ) 4 * ( 8 x ) 7S8 = N. Konkretna i normalna (teoretska) distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima prikazani su tablično i grafički na grafikonu. Iz grafikona i tablice može se zaključiti daje distribucija broja stabala konkretne sastojine, mjerena mjerom asimetrije, lijevo asimetrična, pozitivna (j,= + 0,4), tj da se u nižim debljinskim stupnjevima, od aritmetičke sredine srednjeg volumnog stabla, nalazi nešto veći broj stabala po hektaru površine nego što je normalno. Isto tako, po koeficijentu zaobljenosti (spljoštenosti) može se zaključiti da je pozitivna distribucija (P = +,7), tj. konkretna raspodjela prsnih promjera hrasta kitnjaka, uža od normalne raspodjele. Komparirajući konkretnu i raspodjelu po beta funkciji i mjere asimetrije i spljoštenosti (vidi grafikon ), može se zaključiti o prošlom gospodarenju sastojinom. Lijeva asimetrija za utvrđenu starost hrasta kitnjaka, 0 godina, pokazuje da se nije obavljala stručna njega proredom. Beta distribucija Beta distribution Pozitivna asimetrija iskazana koeficijentom asimetrije PJ = + 0,4 pokazuje da gospodarenjem nije postignut srednji prsni promjer veći (medijana se nalazi s lijeve strane aritmetičke sredine) od utvrđenog, što bi odgovaralo normalno izgospodarenim sastojinama (medijana se nalazi s desne strane aritmetičke sredine), koje u toj starosti imaju negativnu asimetriju. Sastojina nije dovoljno njegovana proredom, prorede su obavljane doznakom stabala u podstojnoj i nuzgrednoj etaži (niska proreda), nije došlo do adekvatnog razvoja krošanja stabala te je umanjen debljinski prirast. Pozitivna spljoštenost iskazana koeficijentom = spljoštenosti f} +,7 ukazuje također na odstupanje od očekivanog normaliteta sastojine za predočenu starost. Spljoštenost izražena koeficijentom spljoštenosti pokazuje da je konkretna sastojina šiljastija od normalne spljoštenosti za utvrđenu starost sastojine, a to je odraz nepravilne doznake za njegu proredom u vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine. Gornja analiza ukazuje i na moguće nepravilno utvrđivanje starosti sastojine, jer navedeni koeficijenti asimetrije i spljoštenosti pokazuju daje sastojina moguće mlađa od deklarirane, 0 godina. Primjerna stabla kao minimalni uzorak za određivanje struktutre drvnih sortimenata sastojine Sample trees as minimal examples for determining the structure of wood assortments of a stand Iskazujući mjeru asimetrije volumnom mjerom u pripadajućim debljinskim razredima, ona se može za konkretnu i normalnu distribuciju iskazati relativnim brojevima, kako je to vidljivo u sljedećoj tablici. Relativni broj za pripadajući razred znači učešće površine ispod krivulje konkretne i normalne distribucije broja stabala, odnosno volumena po hektaru (vidi grafikon ). Za izračunavanje udjela volumena hrasta kitnjaka po gornjim debljinskim razredima koristili smo izmje TablicaTable Debljinski razred,5,5 7,547,5 5,5 6,5,5 6,5 Relativni udio (površina ispod krivulje konkretne sast.) 0,0 0,67 0,,00 renu drvnu masu i udio drvnih sortimenata u donjem, srednjem i gornjem volumnom stablu. Minimalni uzorak od tri stabla za utvrđivanje strukture drvnih sortimenata hrasta kitnjaka odabran je u istom debljinskom stupnju, kako je to primjenjeno kod metode po Hohenadlu, no to nisu ista stabla, nisu sekcionirana po m i lm dužine, nego je obavljena izrada drvnih sortimenata konkretne dužine. Podaci o strukturi drvnih sortimenata prikazani su u tablici. Relativni udio (površina ispod krivulje normalne sast.) 0.4 0,6 0,4,00 95

42 J. Zclic: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br. 78. CXXVI (00) Tablica. G.j. "Južni Dilj", odjel 56a. Procjena učešća drvnih sortimenata i otpada u bruto drvnoj masi hrasta kitnjaka u odjelu 56a s obzirom na konkretnu distribuciju prsnih promjera stabala i volumena po dcbljinskim stupnjevima Table An estimate of wood assortment and reject participation in the gross wood of sessile oak in Compartment 56a with reference to concrete distribution of the breast diameters and volume by diameter grades Stablo, p.promjer cm, visina 4 m Drvni sortimenti: <,5 m klasa II ogrijev Ukupno % ,0*950, Stablo, p.promjer 50 cm, visina 9 m Drvni sortimenti: 5,5 > 0,(0,4)" m! klasa Fl F I II ogrijev Ukupno % ,*950,40^ ,0 (0,4)" Ukupno stablo m Stablo, p.promjer 4 cm, visina 6 m Drvni sortimenti: 7,547,5 <,5 0,67(0,6)* m ,, klasa I III ogrijev Ukupno % ,67*950,40^ otpad neto ,56, klasa Fl F I III oblovina ogrijev otpad Ukupno 0,09 6,5 548,9 0, 685,7,00(,00) %,7,9 4,85 6,0 9, 60,99 5,6,9 00,00 950,40 m! 944, m 5 totalna klupaža Ukupan broj stabala = 455 po srednje volumnom stablu (,7 +,98 ) / =, *,075 = 944, 0,9 % pogreška procjene; odnos totalne klupaže i procjene po srednje volumnom stablu Tablica 4. Izračunavanje obličnih brojeva, izjednačenje visina i primjenjeni tarifni niz za hrast kitnjak (5), odjel 56a g.j. "Južni Dilj" Izjednačena visinska krivulja sastojine i pripadajući oblični brojevi za tarifni niz (5) Table 4 Calculating form numbers, equalising the heigs and the applied tariff series for sessile oak (5) The equalised stand heigh curve and the corresponding for the tariff series (5) h = 8,6 * e»' '«''+, redni broj dcbljinski stupanj (d) oblični broj fid) visina h oblikovisina hf temeljnica g tarifni niz (5) Osnova gospodarenja temeljnica * visina gh

43 .. Zclić: PRIMJHNA HOHKNADl.OVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br. 7 X. CXXVI (00) Tablica 5. Oblični brojevi donjeg, srednjeg i gornjeg primjernog stabla (fl, f, f) Table 5 Form numbers of inferior, medium and superior sample tree (fl, f, fi) primjerno stablo fl D debijinski stupanj (d) oblični broj f(d) visina h oblikovisina hf temeljnica g volumen (v) primjernih stabala temeljnica * visina gh Tablica 6. Izračunati tarifni niz za konkretnu sastojinu Odabrana funkcija za izjednačenje obličnih brojeva,/(d) = 0,9 + 0,5 log d Table 6 Calculated tariff series for the concrete stand The selected function for form number equalisation,//^) = 0,9 + 0,5 log d redni broj debijinski stupanj (d) oblični broj f(d) visina h oblikovisina hf temeljnica g izračunati tarifni niz (v) temeljnica * visina gh Oblični brojevi (novi tarifni niz) za hrast kitnjak f(d) = 0,9+ 0,5 log d G. j. "JuŽlli Dilj", odjel 56a Debijinski stupanj ,5 57, , ,5 Tarifni niz iz osnove gosp Grafikon. Izjednačeni oblični brojevi za hrast kitnjak u g. j. "Južni Dilj", odjel 56a Graph Equalised form number for sessile oak in the MU "Južni Dilj", Compartment 56a

44 J. Zc PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br. 78. CXXV (00), Usporedba primi cnjenog i novoizračunatog tarifnog G. j. "Južni Dilj", odjel 56a Debljinski laritni niz iz stupanj osnove gosp ,5 0, ,40 7, , , 0 6,5 4,9 67, , , / = 0,7 0,067 d* </ ' Izračunati tarifni niz , , ,.4"" 0.0 v (m ) g ) ( d (cm) Debljinski stupanj (cm) Grafikon 4. Usporedba primijenjenog (5) i izračunatog tarifnog niza za hrast kitnjak u g. j. "Južni Dilj", odjel 56a Graph 4 Comparison of applied (5) and calculated tariff series for sessile oak in the MU "Južni Dilj", Compartment 56a Izjednačenje visina hrasta kitnjaka u sastojini odjela 56a Equalising height of sessile oak in the stand in Compartment 56a Za konstrukciju visinske krivulje hrasta kitnjaka i izjednačenje visina snimljeno je oko 70 visina po debljinskim stupnjevima, a izjednjačenje visinske krivulje obavljeno je po funkciji Mihajlova (vidi grafikon ), koja za navedeni slučaj glasi: h = 8,6 *e 0/d +, Iz grafikona vidljivo je da su visine u višim debljinskim stupnjevima izjednačene, krivulja je blagog nagiba, što je normalno s obzirom na starost sastojine od 0 godina. Pomoću izjednačenih visina i triju predstavnika sastojine obavit će se provjera odabira tarifnog niza (drvnogromadne linije ) za hrast kitnjak. Zbog sumnje da se unatoč realnih podataka o volumenu sastojine dobivenih totalnom klupažom za plan sječa 00. godine neće moći izraditi bruto i neto volumen drvnih sortimenata, "jer je za obračun primijenjen viši tarifni niz", prišlo se provjeri ispravnosti primijenjenog tarifnog niza. Moguća razlika u primijenjenom lokalnom tarifnom nizu (5) i novoizračunatom tarifnom nizu. Some possible differences in the applied local tariff series (5) and the newly calculated tariff series Za donje, srednje i gornje primjerno stablo s pripadajućim izjednačenim visinama izračunati su sekcioniranjem volumeni za hrast kitnjak do 7 cm promjera, a oni iznose za donje stablo 0,90 m, srednje stablo,970 m i gornje stablo,5 m\ Za tako izračunate volumene izračunati su oblični brojevi po formuli: /'= v / g * h f d = 0,49 fs = 0,6 / g = 0,67 Izračunavanje obličnih brojeva prikazano je u tablicama 5 i Izračunati oblični brojevi za stabla predstavnika imaju trend povećanja od nižih prema višim debljinskim stupnjevima. Na temelju trenda povećanja odabrana je i izračunata prikladna matematička funkcija, koja daje izravnate oblične brojeve po debljinskom stupnjevima. Funkcija je logaritamska, predstavljenajednadžbom: f(đ) = 0,9 + 0,5 logd Pomoću izravnatih obličnih brojeva (vidi grafikon ) i izravnatih visina po debljinskim stupnjevima izračunate su pripadajuće oblikovisine, koje pomnožene s pripadajućom temeljnicom daju tarifni niz za hrast kit

45 J. Zclić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE. Šumarski list br. 78, CXXV (00) njak u odjelu 56a (vidi tablicu 6). Usporedbu dvaju tarifnih nizova slikovito predstavlja grafikon 4. Izračunati (novi) tarifni niz predstavljen je funkcijom drugog stupnja: v = 0,7 0,067 d + 0,00785 d Na temelju izračunatog tarifnog niza za hrast kitnjak u odjelu 56a obavljena je usporedba volumena izračunatog po tarifnom nizu (5), primijenjenom u Osnovi gospodarenja i volumena izračunatog novim tarifnim nizom. U navedenom odsjeku izračunat je manjak od 49,6 m (,67 %) bruto volumena. Manjak volumena će se odraziti i na planirani manjak neto volumena svih drvnih sortimenata hrasta kitnjaka. Dakle, osim utvrđenog manjka bruto volumena hrasta kitnjaka u količini od 67m (zaduženje Osnovom Metoda je posebno primjenjiva za čiste sastojine starije dobi, s poznatom distribucijom prsnih promjera stabala dobivenom totalnom klupažom. Relativno dogospodarenja 5857 m, klupaža za plan sječa 00. godine 950 m ) očekuje se, zbog "pogrešno primijenjenog tarifnog niza", još manjak bruto volumena u količini 49,6 m. Odjel 56a u g.j. "Južni Dilj" je zadužen sa 6677 m ili za 4, % volumena hrasta kitnjaka više od postojećeg stanja. Primjenom kontrolne metode Hohenadla i provjerom drvnogromadne linije (tarifnog niza) utvrđeno je daje u navedenoj sastojini odstupanje ukupnog volumena hrasta kitnjaka u sastojini isključivo zbog pogreške u broju stabala po debljinskim stupnjevima na cijeloj površini sastojine. Kontrolno odstupanje za volumen iznosi,70 %, a za odstupanje volumena po drvnogromadnoj liniji (tarifnom nizu),67 %. Upotrebu metode Hohenadla za obračunavanje volumena sastojine moguće je potkrijepiti i drugim analizama parametara koji služe za pravilno gospodarenje sastojinom Biometrijskom analizom konkretne sastojine, odjela 56a i stanja na terenu, može se zaključiti da sastojina nije na vrijeme njegovana proredom, no unatoč toga sastojina je po prirasno prihodnim tablicama istog boniteta približna normalnoj (teoretskoj) po taksacijskim elementima (srednji prsni promjer hrasta kitnjaka od 4 cm u starosti 0 godina). U sastojini je tijekom 998. godine izvršen pripravni sijek blagog intenziteta (4,0 %) i nakon uroda žira sljedeće godine sastojina je dobro pomlađena. Osim hrasta kitnjaka, u sastojini sudjeluje bukva s oko 7 % i cer s 6 % u omjeru smjese. S obzirom na starost sastojine od 0 godina, bukva je postigla srednji prsni promjer od 49,64 cm. Prema podacima iz totalne klupaže sastojine za plan sječa 00. godine, može se izračunati da je ukupan broj stabala po hektaru, a prosječna drvna masa RASPRAVA Discussion ZAKLJUČAK Conclusion 90 mvha. Prema prirasnoprihodnim tablicama (Spiranec, 975), normalan broj stabala za hrast kitnjak, III bonitet (kako je navedeno u Osnovi gospodarenja), bio bi 9 komada, drvna zaliha 0 mvha, srednji prsni promjer 40,6 cm i srednja visina 4,6 m. Međutim, godine 998. izvršena je sječa 40 stabala po ha, odnosno 48 mvha. To znači da je sastojina u dobi 0 godina imala 7 stabala/ha hrasta kitnjaka, cera i bukve s drvnom zalihom 8 mvha, što je blizu normale za III bonitet iz prirasnoprihodnih tablica. Nerealno je bilo zadužiti navedeni odsjek s drvnom zalihom od 44 mvha na kraju ophodnje, jer takva drvna zaliha po hektaru odgovara I/II bonitetu po prirasnoprihodnim tablicama za kitnjak. Ako bi prosječno stablo bilo,5 m, to bi na kraju ophodnje bilo 77 stabala po hektaru. Do pogreške je došlo zbog krive primjene metode obračuna volumena sastojine. Umjesto totalne klupaže za određivanje volumena sastojine primijenjena je metoda primjernih krugova. Metoda Hohenadla za obračunavanje volumena sastojine pomoću donjeg i gornjeg predstavnika stabala primjenjiva je za kontrolu volumena sastojine obračunate na neki drugi način (primjerne površine, totalna klupaža). Izračunata razlika u odnosu na totalnu klupažu za konkretnu sastojinu je,70% po metodi Hohenadela, a zbog tarifnog niza razlika volumena je volumena,67%. bro je primjenjiva i u mlađim sastojnama u kojima je visok udjel jedne vrste drveta, koja ima približno normalnu distribuciju stabala po debljinskim stupnjevima. Za primjenu metode važno je poznavati normalitet sastojine. Upravo parametri koji služe izračunu donjeg i gornjeg sastojinskog stabla mogu dobro poslužiti za izjednačenje prsnih promjera stabala po debljinskim stupnjevima. U tu svrhu praktično je primijeniti beta distribuciju. Prema izračunatim mjerama asimetrije 08,) i spljoštenosti sastojine (/ ), moguće je analizirati intenzitet gospodarenja u proteklom razdoblju. 99

46 .. Zelić: PRIMJENA HOHHNADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE.. Šumarski list br. 78, CXXVI (00), 9400 Relativni udjel broja stabala po hehtaru za konkretnu i normalnu sastojinu pokazuje veličinu uzorka po debljinskim razredima, koji mogu poslužiti za približan obračun volumne strukture drvnih sortimenata pomoću minimalnog uzorka triju predstavnika (donjeg, gornjeg i srednjeg stabla). osim modelnih stabala (donje i gornje primjerno stablo), sekcionirati i srednje sastojinsko stablo, kao minimum za utvrđivanja trenda obličnih brojeva stabala. U tu svrhu potrebno je imati izjednačene visine istraživane vrste drveća u sastojini. Za provjeru valjanosti primijenjene drvnogromadne linije (tarifnog niza) u konkretnoj sastojini potrebno je, LITERATURA References B e z a k, K. 99: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Vinkovci. Bezak, K., 997: Visinske krivulje i jednoulazne volumne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnog tipa, Radovi, Šumarski institut, Jastrebarsko, broj. Emrović, B., 960: O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednačivanje pri sastavu dvoulaznih drvno gromadnih tablica, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 4, Zagreb. Danko Sušac, samostalni taksator: Gospodarska jedinica, "Južni Dilj I", Osnova gospodarenja ( ) Horvat, J. 995: Statistika pomoću SOSS / PC +, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek. Hren,V. ikovačić,đ. 987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko. K K epac, D. 96: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. epac, D. 965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Klepac,D. ikovačić,đ. 99: Još jedna mogućnost primjene jednadžbi funkcije rasta, Anali za šumarstvo 8/, str. 45 ( ), Zagreb. Kovač ić, Đ. 98: Raspodjela učestalosti broja stabala i volumena kao mjera unapređenja šumske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Zagreb, (disertacija). Kovačić, Đ. 99: Zakon rasta i numeričko bonitiranje šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Glasnik za šumske pokuse 9, str. 77, Zagreb. Matić, S. 99: Njega šuma proredom, Šumarski fakultet, Hrvatske šume, Zagreb, 99. P e t z, B. 997: Osnovne statističke metode za nematematičare, "Naklada Slap", Jastrebarsko, 997. Pranjić,A., 979: Standardne visinske krivulje i jednoulazne tablice hrasta lužnjaka, Šumarski list, br. 78, Zagreb. Pranj i ć, A. i Luk i ć, N. 997: Izmjera šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. Serdar, V, 966: Udžbenik statistike, Školska knjiga, Zagreb 966. Špiranec, M. 975: Prirasno prihodne tablice (hrst lužnjak, kitnjak, bukva, grab, pitomi kesten), Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb. SUMMARY: The article interprets application of Hohenadel's control methodof calculating the volume of forest association. The research presents data of two trees (inferior and superior model by Hoenadel) in the forest association of sessile oak (Quercus petraeaa managment unit "Južni Dilj", 56a. The stand height curve of sessile oak (Quercus petraea^ and shape number have also been measured. On the basic of these parameters, a provisional volume per hectare is given, as well as the concrete and theoretical distribution of trees per diameter grades and provisional volume tariff. Biometrical analyses and mathematical function show some basic characteristics of growth height, shape number and volume per diameter grades. No significant difference have been found (,70 %) between Hohenadel 's control method and usual method (total measuring). Key words: sessile oak, Hohenadel s method, inferior and superior model trees, stand height curve, provisional volume tarff concrete and theoretical distribution. 400

47 STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 78. CXXVI (00), UDK 60* BURZA DRVNOG OSTATKA U HRVATSKOJ EUROPEAN BIOFUEL EXCHANGE IN CROATIA Julije DOMAC, Milan JAKOPOVIĆ, Stjepan RISOVIĆ' SAŽETAK: Biomasa u razvijenim europskim zemljama već odavno predstavlja unosan posao, a njome se trguje čak i na velike udaljenosti kao stoje između Kanade i Švedske. Za olakšavanje ovakve trgovine i povezivanje potencijalnih kupaca i prodavatelja u Europi postoji i specijalizirana burza, odnosno institucija koja uz definiranu cijenu za pojedini tip biomase organizira izravnu prodaju od strane proizvođača zainteresiranom kupcu te po potrebi i transport. Navedena institucija djeluje pod nazivom Europska burza biomase (EBEX), sjedište joj je u Beču, a razvila se iz nekadašnje Austrijske burze biomase koja je djelovala samo na području Austrije. Burza je izrazila zanimanje za širenje na područje Hrvatske, te bi već do kraja ove godine u Hrvatskoj bila spremna posredovati u otkupu čak oko tona biomase. Za provedbu toga cilja, provedena je anketa hrvatskih drvnoprerađivačkih tvrtki kako bi se ustanovio broj zainteresiranih gospodarskih subjekata, količina biomase koja bi se u kratkom vremenu mogla ponuditi stranim kupcima, kao i razina otkupne cijene koja bi bila prihvatljiva za hrvatske proizvođače. Rezultati ankete, od kojih je dio prikazan u ovom radu, poslužili bi za izravno ugovaranje, odnosno sklapanje konkretnih ugovora između hrvatskih proizvođača te kupaca iz inozemstva. Na ovaj bi se način osigurao znatan dodatni prihod domaćoj industriji, stvorio novi izvozni proizvod te posredno pomoglo razvoju tržišta i sektora korištenja energije biomase u Hrvatskoj. Ključne riječi: biomasa, burza, drvnoprerađivačka industrija, drvni ostatak. UVOD U Hrvatskoj iskorištavanje energije biomase (uglavnom ogrjevnog drva i drvnog ostatka) ima dugu tradiciju, pa se tako još 960. godine iz biomase zadovoljavalo gotovo četvrtinu ukupnih potreba za energijom. Danas Hrvatska u prvom redu zbog tzv. netehničkih prepreka, nerazvijenosti tržišta za energiju iz biomase te nedostatka svijesti o prednostima proizvodnje energije iz biomase, korištenjem biomase pokriva samo mali dio svojih potreba za energijom, ostavljajući tako neiskorišten znatan prirodni potencijal koji posjeduje. : Mr. se. Julije Domac, Energetski institut "Hrvoje Požar", Savska 6, Zagreb Milan Jakopović, dipl. ing., Hrvatska gospodarska komora Sektor za industriju, Draškovićeva 45, Zagreb Doc. dr. se. Stjepan Risović, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 5, Zagreb Introduction Sa svojih 44 % šumskoga zemljišta u ukupnoj državnoj ploštini u usporedbi s drugim zemljama i regijama Europe, Hrvatska pripada medu zemlje sa značajnim šumskim zemljištem koje, medu ostalim, jamči i izglednost većeg iskorištenja i udjela šumske biomase u ukupnoj energetskoj bilanci. Hrvatska s 0,5 hektara po stanovniku pripada u Europi, izuzev skandinavskih zemalja, u zemlje sa značajnijom ploštinom po stanovniku. Površina hrvatskih šuma i šumskoga zemljišta iznosi Prema važećem Zakonu o šumama, u Republici Hrvatskoj najvećim dijelom šuma i šumskoga zemljišta gospodare "Hrvatske šume", p. o. Zagreb ( ha ili 80, %), manjim dijelom privatni posjednici (46 7 ha ili 8,5 %), dok ostale ustanove ili poduzeća upravljaju samo s 97 ha ili,4 % []. Ovo je važna činjenica za buduće sustavno korištenje biomase kao energenta zbog mogućega uvođenja teh 40

48 J. Domac, M. Jakopović. S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 78, CXXVI (00), nike i tehnologije, ali i stvaranja tržišta šumske biomase kao nositelja energije. Drvnopreradivačka industrija Hrvatske ima vrlo staru i bogatu tradiciju koja se temelji na tri važna čimbenika; šumovitosti zemlje, pripadnosti europskim i industrijskim tokovima te tradiciji u obrtništvu. Prvim industrijskim preradbenim pogonima pripadaju pilane i proizvodnja piljene građe. Današnje drvnoprerađivačko gospodarstvo Republike Hrvatske posjeduje stručnjake i opremu za izradbu svih vrsta proizvoda od drva. Dio drva pri pilanskoj obradbi, proizvodnji furnira, izradbi dijela namještaja i si. ostaje kao otpad ostatak, koji se može koristiti za dobivanje energije. Procjena pridobivanja drva kao primarnoga odnosno sekundarnoga nositelja energije temelji se na prosječnim fizikalnim svojstvima drva odnosno udjela sastavnica drveća, odvojeno za crnogorično i bjelogorično drvo. U pilanskoj obradbi od m piljenica ostatak u četinjača iznosi 0 % (5 % piljevina, 5 % odresci), a u listača 40 % (0 % piljevina, 0 % odresci) []. Pri izradbi furnira ukupni ostatak iznosi 0 %. Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te kora tehničkoga drva, kao i onaj dio drva koji se zbog propisanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentom u drvodjelske pogone mehaničke obradbe drva (pilana, proizvodnja furnira) uključuje se u ostatak pri obradbi drva. Preostali dio ostatka ovisi o iskorištenju pri obradbi drva. Energetski potencijala prosušene (W = 5 %) kore i ostataka pri piljenju trupaca u ukupnom etatu svih vlasnika u Hrvatskoj iznosi 8 55,4 TJ. Ovom proračunu nije pribrojen energetski potencijal blanjevine, piljevine i otpiljaka pri uzdužnome i poprečnome kraćenju piljenica, bruševina i si. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da osim brojnih i očitih prednosti korištenje biomase za okoliš (izbjegavanje emisije stakleničkih plinova, smanjena emisija štetnih tvari, manji utjecaj na tlo, vode i bioraznolikost) i posrednih utjecaja na nacionalno gospodarstvo (otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima, poticanje lokalne i regionalne ekonomske aktivnosti i si.), biomasa već odavno predstavlja unosan posao. U europskim se zemljama već iz biomase proizvode znatni udjeli energije (Austrija 5 %, Finska i Švedska 5 %), a biomasom (iverje, peleti, briketi,...) se trguje čak i na velike udaljenosti kao što je između Kanade i Švedske. Za olakšavanje ovakve trgovine i povezivanje potencijalnih kupaca i prodavatelja u Europi postoji i specijalizirana burza, odnosno institucija koja uz definiranu cijenu za pojedini tip biomase (piljevina, kora, otpiljci, iverje iz drvne industrije i šume,...), određenog sadržaja vlage (050 %) organizira izravnu prodaju od strane proizvođača zainteresiranom kupcu te po potrebi i transport. Navedena institucija djeluje pod nazivom Europska burza biomase (EBEX), sjedište joj je u Beču, a razvila se iz nekadašnje Austrijske burze biomase koja je djelovala samo na području Austrije (slika ). Slika, " kwh bioenergije" promotivno pakiranje drvne biomase (iverje) Figure ' kwh of bioenergy' promotional package of wooden biomass (chips) Na sastanku koji je održan u Energetskom institutu "Hrvoje Požar" u Zagrebu između predstavnika EBEXa, Hrvatske gospodarske komore, JP "Hrvatske šume" i Energetskog instituta "Hrvoje Požar", EBEX izrazio zanimanje za širenje na područje Hrvatske, te se tom prilikom održala prezentacija te ugledne ustanove, mogućnosti uključivanja Hrvatske te iskazala spremnost potencijalnih hrvatskih partnera za buduću suradnju. Samo za ilustraciju navodi se da bi EBEX bio spreman tijekom ove godine u Hrvatskoj kupiti čak oko tona biomase, da njihova ponuđena otkupna cijena iznosi 7,5 Eura/t pri sadržaju vlage od 50 % te da za transport namjeravaju koristiti jednu od hrvatskih luka. 40

49 J. Domac. M. Jakopović, S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA L HKVAISKO.I Šumarski list br. 7 8, CXXVI (00), Kao rezultat spomenutog sastanka HGK i Energetski institut započeli su s anketom hrvatskih drvnoprerađivačkih tvrtki kako bi se ustanovio broj zainteresiranih'gospodarskih subjekata, količina biomase koja bi se u kratkom vremenu mogla ponuditi stranim kupcima, kao i razina otkupne cijene koja bi bila prihvatljiva za hrvatske proizvođače. Rezultati ankete, te analiza u kojoj bi ovi rezultati trebali biti obrađeni, poslužili bi za izravno ugovaranje, odnosno sklapanje konkretnih ugovora između hrvatskih proizvođača te kupaca iz inozemstva. Na ovaj bi se način osigurao znatan dodatni prihod domaćoj industriji, stvorio novi izvozni proizvod te posredno pomoglo razvoju tržišta i sektora korištenja energije biomase u Hrvatskoj (slika ). Slika. Drvni ostatak novi hrvatski izvozni proizvod? Figure Wood waste a new Croatian export product?. MEĐUNARODNA TRGOVINA DRVNOM BIOMASOM I DJELOVANJE BURZE International wood fuel trade and exchange activities Međunarodna trgovina drvnim ostatkom, odnosno drvnim i ostalim biogorivima značajno se povećala u Europi tijekom posljednjih godina i to većinom zbog visokih poreza na fosilna goriva, dobro razvijenim kapacitetima za korištenje takvih goriva u zemljama kao što su npr. Švedska i Danska ili zahtjevnijom legislativom o otpadu u drugim zemljama kao što su npr. Njemačka i Nizozemska. U Njemačkoj je količina recikliranih drvnih vlakana u 999. godini iznosila čak oko 5 milijuna tona (ekvivalentno 00 PJ), što je izravna posljedica visoke cijene odlaganja otpada na deponij. Za odlaganje željezničkih pragova na deponij u Hamburgu plaća se 400 EUR po toni, dok naknada za odlaganje drva nakon rušenja iznosi 00 EUR po toni Nakon 005. godine, materijal koji sadrži više od 5 % organskog udjela više uopće neće ni moći biti odlagan na deponiju, a novi energetski porezi će spaljivanje takvog materijala u lokalnim energanama učiniti izrazito atraktivnim []. Neki od primjera značajne trgovine drvnim gorivima su izvoz velikih količina zelene sječke iz Baltičkih zemalja u Dansku i Švedsku ili uvoz peleta proizvedenih u Sjevernoj Americi u Švedsku (tablica ). Tablica. Uvoz biogoriva u Švedsku u 99., 995. i 997. godini [4] Table Biofuels import in Sweden, 99, 995 and 997 Uvezeno goriva (PJ) Udio u ukupnoj količini drvnog goriva (%) Trgovina biomasom je u Europskoj uniji regulirana EU protokolom (EEG No 59/9) koji drvni otpad dijeli u tri kategorije i to: zelenu, žutu i crvenu. Otpadom klasificiranim kao zeleni, može se slobodno trgovati među europskim zemljama, a primjer takvog otpada su drvni peleti, nezagađeno građevno drvo, zelena sjecka ili treset. Uvoz i trgovina žutim i crvenim otpadom, otpadom koji je donekle i jako onečišćen zahtijeva registraciju uvoznika kod nadležnog državnog tijela, odnosno ishođenje posebne dozvole. Europska burza biomase (EBEX) djeluje tako da izravno povezuje kupca i prodavatelja drvne biomase. Svaka izmjena informacija, odnosno objava ponuda i potraživanja obavlja se preko internet portala burze koji ima nekoliko sigurnosnih razina, a transakcija se pokreće tako da zainteresirani kupac ili prodavatelj istaknu svoj zahtjev (u pravilu anoniman) te cijenu (po MWh energije sadržane u drvu) koju su spremni platiti, odnosno koju zahtijevaju. Cijena koju ističe kupac je maksimalna prihvatljiva cijena s uključenim PDVom i "dostavom u kuću", dok je cijena koju ističe prodavatelj minimalna cijena bez PDVa i bez troškova transporta. Nakon što djelatnik burze (broker) poveže kupca i prodavatelja, odnosno ustanovi daje moguće izvršiti 40

50 J. Domac, M. Jakopović. S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA L HKVAISKO.I Šumarski list br. 7 8, CXXVI (00) transakciju u okvirima tražene cijene s obje strane, kupac i prodavatelj se o tome obavještavaju i preuzimaju obvezu o izvršenju transakcije. EBEX tada poduzima potrebne korake da se transakcija i provede, što uključuje: kontrolu kvalitete robe kod prodavatelja, logistiku transporta od prodavatelja do kupca, jamstvo kvalitete za kupca, provjeru kvalitete robe kod kupca te sređivanje računa kod kupca i prodavatelja. Predmet trgovine na burzi su sve vrste drvne biomase, odnosno drvnog ostatka, ali i proizvodi kao što su pelete i brikete, no zbog postizanja isplativosti transporta te isplativosti ukupne transakcije, naglasak se stavlja na manje kvalitetna goriva koja se upotrebljavaju u velikim postrojenjima kao što su javne toplane i elektrane.. BIOMASA KAO IZVOZNI PROIZVOD HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE I ŠUMARSTVA Biomass as an export product of Croatian wood industry and forestry Anketom koju je Sektor za industriju Hrvatske gospodarske komore proveo među drvnoprerađivačkim tvrtkama tijekom 00. godine u cilju snimanja raspoložive količine drvne biomase te identifikacije zainteresiranih proizvođačaizvoznika obuhvaćeni su svi relevantni gospodarski subjekti na ovom području. Navedeno uključuje pilane, obradu drva i proizvodnju drvenih proizvoda te proizvodnju namještaja. Odziv i zanimanje anketiranih bili su izrazito veliki. Očito je da su proizvođači prepoznali mogućnost učinkovitog rješavanja problema otpada koji opterećuje svakodnevno poslovanje, ali i ostvarenja dodanog prihoda koji bi doprinjeo ukupnoj uspješnosti poslovanja. Manji dio anketom obuhvaćenih proizvođača izjavio je da drvni os tatak u potpunosti koristi u vlastitoj kotlovnici ili zbrinjava na drugi način (proizvodnja iverica, izvoz, prodaja za ogrijev i si.) dok je većina iskazala interes za sudjelovanjem u projektu. Anketom se uz iskazivanje interesa za sudjelovanjem u projektu tražila i procjena ukupnih i raspoloživih količina drvnog ostatka te prijedlog otkupne cijene koju bi tvrtke zahtijevale za drvni ostatak. Dobiveni podaci o raspoloživoj količini drvnog ostatka ovdje se iznose samo ukupno, zbog karaktera projekta i zaštite interesa proizvođača. Rezultati ankete pokazuju da u pogonima hrvatske drvnopreradivačke industrije postoje značajne ukupne, ali i raspoložive (neiskorištene) količine drvnog ostatka (slika ). Nije raspoloživo H Raspoloživo Sjecka Piljevina Kora Krupni otpad i ostalo Slika. Iskazane ukupne i raspoložive količine drvnog ostatka u anketiranim tvrtkama Figure Total and available amount of wood waste in analysed companies Posebno su zanimljivi, i čak donekle neočekivani bili odgovori na pitanje koja bi se cijena zahtijevala za otkupljeni drvni ostatak. Pokazalo se da je većina proizvođača svjesna da se može postići samo minimalna cijena, ali i da bi određeni broj proizvođača drvni ostatak predao bez naknade ili za simboličnu cijenu od kunu po m (slika 4). Navedeno samo potvrđuje da zbrinjavanje drvnog ostatka predstavlja izrazit problem u poslovanju naših drvnoprerađivačkih pogona. Provedena anketa čiji su prvi rezultati ovdje prikazani pokazala je da postoje znatne raspoložive količine drvnog ostatka te da su zahtijevane otkupne cijene realne i uglavnom prihvatljive. Nakon stoje ustanovljeno da su zahtijevane otkupne cijene prihvatljive, u pripremi projekta pristupilo se utvrđivanju troškova transporta biomase iz drvnoprerađivačkih tvrtki do hrvatskih luka. Tijekom ove faze kontaktirani su Hrvatska gospodarska komora, uprave luka Rijeka i Split, veća prijevoznička poduzeća te JP Hrvatske željeznice. Dobiveni odgovori u ovoj fazi nisu potpuno zadovoljavajući i ohrabrujući te transport zasad predstavlja usko grlo projekta, jer se pokazalo se 404

51 J. Domac. M. Jakopović. S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 78, CXXV (00), % 60% 40% 0% 0% Sjecka. M i i Pilje vina Kora Krupni otpad i ostalo "Po dogovoru" > 50 kn/m 050 kn/m' H "Bilo koja cijena" D Bez naknade ("0 kuna") Slika 4. Zahtijevana cijena za različite sortimente Figure 4 Requested price for different sortiments Tablica. Troškovi cestovnog prijevoza u euro/toni biomase iz različitih polaznih točaka do Rijeke i Splita u kamionima kapaciteta 5 m Table Road transport costs (euro/t) of biomass from different destinations to Rijeka and Split using trucks with capacity of 5 m Polazna točka Vinkovci Požega Bjelovar Zagreb Odredište Rijeka 0,96 8,0 6,7,4 Odredište Split 5,7,6,06, da transportni troškovi znatno premašuju slične troškove u europskim zemljama (tablica ). Treba napomenuti da su ovi troškovi bitno viši od troškova sličnog transporta u Austriji gdje je cijena kamionskog transporta, ovisno o vrsti i kapacitetu kamiona, u prosincu 00., iznosila 5 45 ATS/00 km. Ipak, treba naglasiti da su troškovi cestovnog transporta u Hrvatskoj izračunati za kamione kapaciteta 5 m, dok se u europskim zemljama ovakva roba, upravo radi smanjivanja ukupnih troškova, uobičajeno prevozi kamionima kapaciteta 80 m\ U Hrvatskoj iskorištavanje energije biomase (uglavnom ogrjevnog drva i drvnog ostatka) ima dugu tradiciju, pa se tako još 960. godine iz biomase zadovoljavalo gotovo četvrtinu ukupnih potreba za energijom. Danas Hrvatska u prvom redu zbog tzv. netehničkih prepreka, nerazvijenosti tržišta za energiju iz biomase te nedostatka svijesti o prednostima proizvodnje energije iz biomase, korištenjem biomase pokriva samo mali dio svojih potreba za energijom, ostavljajući tako neiskorišten znatan prirodni potencijal koji posjeduje. U razdoblju do uspostave uspješnog sektora korištenja energije biomase u Hrvatskoj, afirmacija drvnog ostatka kao izvoznog proizvoda mogla bi biti višestruko korisna. Na taj bi se način osigurao dodatni prihod u drvnoprerađivačkoj industriji, jednoj od djelatnosti u kojoj nastaju najveće količine biomase, znatno doprinijelo svijesti o mogućnostima i prednostima korištenja biomase, te tako ukupno potaknulo povećano korištenje energije biomase u Hrvatskoj. 4. ZAKLJUČAK Conclusion Na temelju provedene ankete, ali i dosadašnjih aktivnosti i spoznaja Energetskog instituta "Hrvoje Požar", Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatske gospodarske komore, može se zaključiti da drvni ostatak predstavlja znatno opterećenje u poslovanju hrvatske drvnoprerađivačke industrije, da su proizvođači u većini slučajeva spremni isporučivati biomasu uz minimalnu naknadu te da postoji znatno zanimanje za prodaju biomase putem Europske burze biomase. Rezultati ankete, te analiza u kojoj bi ovi rezultati trebali biti obrađeni, trebali bi poslužiti za izravno ugovaranje, odnosno sklapanje konkretnih ugovora između hrvatskih proizvođača te kupaca iz inozemstva. Na ovaj bi se način osigurao znatan dodatni prihod domaćoj industriji, stvorio novi izvozni proizvod te posredno pomoglo razvoju tržišta i sektora korištenja energije biomase u Hrvatskoj. Rezultati ankete pokazali su da postoje znatne raspoložive količine drvnog ostatka, ali i daje većina proizvođača svjesna da se može postići samo minimalna cijena, te da bi određeni broj proizvođača drvni ostatak predao bez naknade ili za simboličnu cijenu od kunu po m. Tijekom provedbe ankete, obrade rezultata te svih ostalih aktivnosti na projektu uočeni su i određeni problemi koji mogu imati znatan negativan utjecaj na konačnu provedbu projekta. Među najznačajnijima su: izrazito složena i skupa organizacija transporta biomase od proizvođača do luke, visoki transportni troškovi za cestovni prijevoz koji znatno premašuju slične troškove u europskim zemljama, nedostatak znanja i iskustva 405

52 J. Domac, M. Jakopović. S. Risović: BURZA DRVNO«OSTATKA U HRVATSKOJ Šumarski list br. 78, CXXV (00) sti pouzdanog i po cijeni prihvatljivog transporta bio mase od proizvođača do hrvatskih luka te dalje do konačnih kupaca, u postupanju s biomasom u hrvatskim lukama, loša organiziranost i poslovnost lučkih uprava i si. S obzirom na navedeno, buduće će aktivnosti biti usmjerene upravo na organizaciju i analizu izvodljivo IZVORI References [] Anon Šumskogospodarsko područje Re [] Lang, A. 999, The Legislation and its Effects on publike Hrvatske, Šumskogospodarska osnova. Wood Recycling and Energy Some Aspects of Stanje 996. god. sažetak, izrađeno u JP "Hrvat the German Situation.// UNECE Timber Comske šume", Služba za uređivanje šuma, Zagreb, mittee Workshop Recycling, Energy and Market str. 7. Interactions, Istanbul, pp.. [] Sever, S. et al., 996, Gospodarenje šumama u [4] Hillring, B., Vinterback, J. 000, European Hrvatskoj Prohes 6, Energetski institut "Hrvo WoodFuel Trade.// VI World Renewable Enerje Požar", Zagreb gy Congress, Brighton, pp SUMMARY: Biomass trade is not from recently a wellestablished business in developed European countries and a subject of trade even between countries like Canada and Sweden. For connecting buyers and suppliers in Europe has been established a dedicated institution, European Biomass Exchange (EBEX), which makes all necessary arrangements and takes care for whole process of fuel delivery. Since last year, EBEX expressed their interest in introducing their activities in Croatia and total amount of biomass, which could be bought in Croatia could be as much as tons. As a part of project preparation phase, Energy Institute 'Hrvoje Požar' and Croatian Chamber of Commerce conducted a detailed analysis of the available amount and possible requested price for biomass in Croatian wood industry. Analysed were all relevant factors as annual production and capacity, amount of generated wood waste, current usage of wood waste (own boiler room, briquetting, selling, composting, disposal and similar) and price, what could be requested for biomass. The interview was carried out during 00, and given results show significant, yet unused energy potential of wood waste in Croatia as well as high level of issues understanding and industrial readiness to participate in this project. Preliminary activities also showed that transport is a significant cost factor for biomass and at the moment, a bottleneck for successful project realisation. The transport of small amounts is more expensive in relation to the transport of larger amounts. The transport method (lorry) should be as fully utilised as possible. However, a successful realisation of this project could in long run contribute to development of Croatian biomass market and facilitate realisation of biomass use projects in the country. 406

53 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA SEDAM RAZLOGA ZAŠTO SE NE RESTRUKTURIRAMO Nad šumarstvom Hrvatske već dugo stoji obveza, ali i svjesna potreba i nužnost takvog unutarnjeg preustroja, koji će studiozno programirano najaviti i osigurati, kako to u jednoj rečenici kaže konzultantski tim irske tvrtke COILLTE, da se vizija Vlade RH o živahnoj i profitabilnoj šumarskoj kompaniji koja upravlja svojim prirodnim resursima na ekološko potrajan način, orjentirana prema tržištu i kupcima, komercijalno motivirana i socijalno odgovorna, počne ostvarivati. Očekivanja i dužina proteklog vremena s opravdanjem izazivaju sumnju u našu stvarnu opredjeljenost, pa i moralnu neodgovornost da smo spremni, Zaključkom Vlade RH od. prosinca 00., tu viziju i obvezu ostvariti. Razlog. U državi i poduzeću nedostaje kadrovska kompetencija i odvažnost za iskorak. Jedna od najčešćih pogrešaka koju svi činimo je da za svoje probleme okrivljujemo one druge. Dapače, uvjereni smo kako nemamao potrebe mijenjati sebe, a sve što se mora dogoditi, da će se dogoditi izvan nas, samo od sebe. Takvo ponašanje, ključni je uzrok svih problema u našem društvu. Od vrlo jasnih stavova o nužnosti promjena u organizaciji Hrvatskih šuma izrečenih u Zaključcima 0. Skupštine HŠDa, održane 0. lipnja 000., te Vladinog Zaključka o obvezi restrukturiranju Hrvatskih šuma (. prosinac 000) prošle su dvije godine, a da se ništa ozbiljnog na području restrukturiranja nije dogodilo. Razlog. Sebe uporno ne mijenjamo i ne učimo, a rješenja očekujemo izvana Irska konzultantska tvrtka COILLTE, na međunarodnom natječaju, po kriteriju najniže cijene dobiva posao izrade projekta restrukturiranja poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Nakon beskrajno mnogo utrošenog vremena i dakako novca, razgovora, sastanaka, rasprava i više od 50 radionica s preko 500 sudionika, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, 5. ožujka 00. se na sastanku o projektu restrukturiranja zaključuje: da predložene opcije odstupaju od projektnog zadatka da su određenja u opcijama nejasna da nedostaju preporuke da ima puno općenitih formulacija da su određenja o procesu privatizacije nejasna da nema jasnih razgraničenja između funkcija države i uprave Društva Zar je bilo teško zaključiti još prvog dana kako irska konzultantska tvrtka COILLTE nije u tom vremenu mogla niti prepoznati, a kamoli upoznati kompleksnost problematike hrvatskog šumarstva i političkog okruženja. No, treba priznati da se tvrtka COILLTE, osluškujući nejasne stavove naručitelja projekta sjedne strane i vrlo jasne i određene stavove naše šumarske struke i znanosti s druge strane, vrlo dobro postavila i zapravo prepoznala uglavnom sve "crne točke" u organizaciji i funkcioniranju poduzeća kao i Države (okruženja). Skoro sve "crne točke" iz Konačnog izvještaja na str. 90, rješive su samo uz odlučnu, odgovornu i kompetentnu suradnju države (Ministarstva poljoprivrede i šumarstva) i odgovarajućeg izbora, postavljanja i promicanja mladih i talentiranih ljudi u Hrvatskim šumama d.o.o., zasnovanog na stručnim i poslovnim rezultatima, te s jasnim i proširenim ovlaštenjima. Ni u Državi ni i u Hrvatskim šumama ništa se ne poduzima da se učini taj, tako nužan iskorak i da se krene prema ostvarenju izabranih ciljeva. Razlog. Od 99. struka je prepoznavala, predlagala i zahtijevala promjene, no ništa se ne poduzima i ne mijenja, niti se ne ispravljaju "crne točke"? Država je svakako morala učiniti korake prema: bržoj provedbi Zaključka Vlade RH od 9. lipnja 00. o dereguliranju cijena drvnih proizvoda jasnom razgraničenju funkcija države od HS d.o.o. usuglašavanju zakonske regulative između srodnih djelatnosti (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o javnim cestama, Zakon o lovu, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i dr.) donošenju Strategije, novog Zakona o šumama i niza Pravilnika podzakonskih akata izmjenama poreznog sustava prema stimuliranju ulaganja u nove proizvodnje i zapošljavanje 407

54 izboru djelatnosti i stimuliranju procesa privatizacije sustavnoj izgradnji kompetentne funkcije kontrole. Sve te obveze i zadaci nisu izvršeni niti u Državi niti u Hrvatskim šumama d.o.o. Razlozi za to leže u posvemašnjoj psihozi bavljenja sobom, ali i zbog političke nespremnosti, nekompetentnosti kadrova, a ponajviše zbog straha oko odgovornosti zadnjih poteza i odluka, stoje isključivo posljedica neznanja. Razlog 4. Zbog oportunističke šutnje i kukavičkoga opreza, ne tražimo jasno i glasno promjene i odgovornosti? Svi zajedno nismo se uspjeli uvjeriti da vlastite zaključke i uvjerenja smatramo tek tezama koje moramo u otvorenoj, stručnoj i demokratskoj atmosferi stalno provjeravati. Svaka velika tranzicija nalaže trajne promjene i dogradnje u organiziranju, a najvažnija pretpostavka napretka organizacije je znanje koje se temelji na stalnom učenju. Tako mr. se. Miljenko Cimeša u Croatia BIZu, časopisu o suvremenom poslovanju govori o stalno učećim organizacijama i predlaže pet disciplina učenja: /. Sustavno razmišljanje pojmovni okvir, korpus znanja i oruđa koji omogućuju razumijevanje cjeline.. Osobno usavršavanje sposobnost neprestanog pročišćavanja i produbljavanja osobne vizije te objektivnog sagledavanja vlastite stvarnosti.. Mentalni modeli duboko ukorjenjene postavke, generalizacije te predodžbe koje utječu na naše poimanje svijeta i djelovanje. 4. Gradnja zajedničke vizije zajednička predodžba o tome kako bi organizacija trebala izgledati kroz 0, 0 godina. 5. Timsko učenje proces razvoja sposobnosti članova tima da misle na nov, sinergijski način. I ako sve ovo prihvatimo kao ispravan, rekao bih jedini pravi put prema "učećoj" pa onda i uspješnoj organizaciji, onda moramo prihvatiti i logiku revizije naših odluka kad nas dobiveni rezultati ne zadovoljavaju. Taj proces revizije nakon akcije u biti se svodi na usporedbu postignuća s odabranim ciljevima. Međutim, "Kod nas su procesi organizacijskog učenja na vrlo niskoj razini, ljudi nisu otvorenog uma, nisu spremni na usvajanje novih ideja, organizacije sporo uče ", kaže Cimeša. Treba reći kako je u kratkom i jezgrovitom Zaključku Vlade RH, od. prosinca 000. vrlo jasno određena obveza Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i onda Upravnog odbora a sada Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. oko dosljedne provedbe Zaključka Vlade RH, ali i posebno privatizacije djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama. Za razliku od mnogih djelatnosti, upravo u šumarstvu ima prostora za programiranje i privatizaciju mnogih takozvanih sporednih djelatnosti koje onda u Projektu restrukturiranja isključuju asocijalno i politički neprihvatljivo programiranje odlaska viška ljudi iz šumarstva, već dugoročnu i stabilnu mogućnost otvaranja tako nužnih novih radnih mjesta. O tome i s nizom jasnih stavova izjasnila se šumarska struka Hrvatske. Razlog 5. Nema opravdanja za mirovanje, odustajanje ili odlaganje procesa privatizacije! Samo kao primjer, navest ću vrlo konkretan prijedlog HŠDa o potrebi izmjene zakonske odredbe plaćanja šumskog doprinosa (,5 % od prihoda) lokalnoj samoupravi koji novac usitnjen po mnogobrojnim općinama završava u potrošnji, umjesto da se propišu i veća izdvajanja sa strogom i programiranom namjenom ulaganja u proizvodnju koja osigurava zapošljavanje, naravno u najšumovitijim krajevima Hrvatske (Slavonija, Gorski kotar, Lika). Razlog 6. Strategija i novi Zakon o šumama, morali su biti jasno utvrđeni, prihvaćeni od struke i pušteni u proceduru donošenja kako bi bili podrška ostvarenju restrukturiranja! I zadnje što treba reći je do sada sasvim neizgrađeni model proširenja organizacijske i financijske odgovornosti i na najniže organizacijske jedinice (šumarije), kao obveza iz Zaključka Vlade RH od. prosinca 000. Jedinstveno poduzeće s mnogo jedinstvenih šumarskopolitičkih, planskih i razvojnih odrednica moralo bi se odreći tromog centralizma trošeći se na sporednom, nebitnom, usporavajućem i nedjelotvornom središnjem upravljaniu i gospodarenju, s malo pozornosti na kontroli troškova i nagrađivanju uspješnosti. Velika će cijena biti plaćena da se do detalja precizno programira i izvrši, sada narušena razdioba funkcija, obveza i prava, ovlaštenja, odgovornosti i zadaća između ustrojbenih razina do povratka motivirajućeg pristupa stvaranju prihoda, promjene sustava plaća i nematerijalnih stimulacija, smanjenja troškova i dovođenja jasne odgovornosti na razinu šumarija. Zakon o trgovačkim društvima, jedna pravna osobnost za poduzeće, obveza jedinstva šumarskog poduzeća, svakako neisključuju, već naprotiv nalažu osiguranje svih ka 408

55 rakteristika komercijalnog ponašanja unutar trgovačkoga društva, oslobođene kreativnosti, međusobne tržišne utakmice između organizacijskih jedinica i u konačnici povećanja dobiti trgovačkog društva u koje smo do sada samo formalno preoblikovani. Razlog 7. Unutar projekta restrukturiranja tek predstoji stvarno preoblikovanje Hrvatskih šuma u trgovačko društvo koje mora osigurati detaljnu razdiobu funkcija unutar organizacijskih razina, komercijalna ovlaštenja i ponašanje, stimulativno nagrađivanje i motivaciju, poslovnu kreativnost, međusobnu tržišnu utakmicu, ukupno povećanje dobiti s punom financijskom odgovornošću i u najnižim organizacijskim jedinicama (šumarijama). Na pogreške i promašaje ne ukazuje se zato da bi se pokazala osobna hrabrost, niti zato da se osigura osobna zaštita, već zato da bi sutra mogli svi slobodno i bolje živjeti. Nema zemlje bez gluposti i pogrešaka, no mi se razlikujemo po tome što mislimo da se one mogu prešutjeti. Sa zadovoljstvom ću u vražju mater poslati svakoga tko će mi u hodniku šapatom kazati kako unutarnja organizacija Hrvatskih šuma d.o.o. ne vrijedi. Tomislav Starčević AKTUALNO TEMATSKA RASPRAVA Na 06. redovitoj Skupštini Hrvatskog šumarskog društva Tematska rasprava održana 0. lipnja 00. god. u okviru Izborne (06. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, u kino dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, ul. grada Vukovara 78. Teme:. Pomoć zemaljske gospodarske komore za poljoprivredu i šumarstvo Štajerske privatnim šumovlasnicima, predavač Dipl. ing. Helmut Spitzer, voditelj Šumarskog odjela.. Korištenje biomase kao energetskog izvora, predavač Dipl. ing. Dr. Horst J a u s c h n e g g, voditelj referade za energetiku. Nesporna je činjenica da se Hrvatska glede vlasništva šuma ne može uspoređivati s Austrijom, poglavito Štajerskom, jer Hrvatska ima samo oko 0 % privatnih šuma, dok su 80 % državne šume. No, također je nesporno, da treba veću brigu posvetiti toj površini od /5 šuma i šumskog zemljišta, tim više što su te šume prosječno u lošem stanju u odnosu na državne. Šumarska struka u Hrvatskoj zastupa stajalište da bi naša država, kao što to čine šumarski napredne zemlje, trebala osigurati još dodatna, poticajna sredstva za prostu i proširenu reprodukciju šuma te osiguranje općekorisnih funkcija šuma, a ne očekivati nekakvu dobit. Čak što više, bili bi zadovoljni, kada bi država primjerice poštivala svoje zakone, primjerice Zakon o šumama, a ne derogirala ga Zakonom o cestama. U Nacrtu prijedloga Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, uočeno je, da se potpore u šumarstvu spominju samo u naslovu Nacrta te u kontekstu koji proizlazi iz naziva ministarstva i njegove nadležnosti, dok nije predložena niti sadržajno razrađena niti jedna poticajna mjera koja bi se odnosila na šumarstvo. Želeći pokazati suprotan primjer u drugim zemljama, koje želimo slijediti, upriličili smo zajedno s "Hrvatskim šumama" d.o.o. i Hrvatskom gospodarskom komorom ovu raspravu, kao glavnu temu oogodišnje Skuštine HŠDa. Ad.... Šume, šumarstvo i drvna industrija Uvod S oko milijun hektara šume ili 60 % šumovitosti Štajerska je najšumovitija pokrajina Austrije. Više od četvrtine austrijskih šuma je u Štajerskoj. 99. godine osnovana je Štajerska poljoprivredna komora. Zadaci Komore su: zaštita interesa, subvencije, savjetovanje i obrazovanje, ekonomsko poduzetništvo i administrativni poslovi za šumovlasnike, koji su članovi Komore. 409

56 Zajednice za gospodarenje šumama Pod motom "zajednički a ne usamljeno", zajednice za gospodarenje šumama pomažu u povećanju prihoda a smanjenju troškova. Od 995. do 00. godine osnovane su 9 šumske zajednice. One gospodare sa ha šuma od ukupno malih šumskih posjeda u Štajerskoj. Trenutno je učlanjeno 0 člana od oko malih šumovlasnika. Zajednice plasiraju na zajedničko tržište oko m drvnih sortimenata, od m, koliko prodaju mali šumovlasnici. Inače šumske zajednice svojim članovima daju svoju logistiku, od doznake, sječe i izrade (MPom i harversterima), privlačenja, uskladištenja te transporta drvnih proizvoda fco dvorište kupca (tvornice celuloze i pilane) do naplate istih. Najviše tijelo Komore je plenarna skupština, koja se sastoji od 9 šumovlasnika, koje bira plenarna skupština, a Komorom upravlja direktor Komore. U odjelu za šumarstvo nalaze se sljedeći sektori:. Reprezentacija, Zaštita okoliša i prirode, Gospodarenje s divljači, Marketing za drvo,. Tržište drva, Evidencija cijena, Udruženje šumoposjednika,. Gospodarenje šumama, Procjena šumskih šteta, 4. Projektiranje i gradnja šumskih cesta do imanja šumovlasnika, održavanje cesta, tehnika sječe, 5. Uzgoj i zaštita šuma, subvencije, 6. Savjeti i pomoć savjetoprimcima, poboljšanja, Statistika, 7. Biomasa i energija, 8. Tehnika šumskih radova. U 5 glavnih gradova okruga nalaze se okružni odjeli za šumarstvo. Šumarstvo i drvna industrija u Štajerskoj Prirodne zajednice u Štajerskoj su: arišcrni bor, smreka, smrekajela, smrekajelabukva, bukva, hrast i ostale bjelogorične vrste. Šume prema vrsti drveća su: 77,4 % crnogorične (od toga 65,5 % smreka, jela, %, ariš 4,9 % i bor 4,8 %) i 5, % bjelogorične (5,7 % bukva,, % hrast, 4, % ostala tvrda bjelogorica i 4, % meka bjelogorica) dok na grmlje i šikare otpada 7,5 %. Šume i šumsko zemljište prema namjeni su: gospodarske šume 8 %, zaštitne šume s prihodom 7 %, zaštitne šume bez prihoda 9 % i ostalo šumsko zemljište bez prihoda %. Godišnji prirast je 7,8 mil. m, a godišnji etat 5,4 mil. m. Od ukupno ha šuma i šumskog zemljišta prema vlasništvu otpada 0% na državne, kojima gospodare Austrijske savezne šume d.d., 55 % na mali šumovlasnički posjedi (manje od 00 ha) i 5 % na velike šumovlasničke posjede. U šumarstvu, pilanarstvu, drvoprerađivačkoj industriji, stolarstvu, tesarstvu i papirnoj industriji štajerske zaposleno je zaposlenika. Savezne šume 0% Veliki šumski posjedi (više od 00 ha) 5% Privatni manji šumski posjedi (manje od 00 ha) 55% Zapošljavanje u šumarstvu u Štajerskoj osoba Drvoprerađivačka djelatnost Stolarstvo pi anska industrija, qnn Šumarstvo i drvna industrija u Austriji Austrija u izvozu drva i drvnih proizvoda ostvaruje višak od 7,8 milijardi ATS tj. Uvozi 5,7 milijardi ATS, a izvozi 8,5 milijardi ATS, a od toga na oblovinu i piljenu građu otpada 6,7 milijardi ATS ili % uvoza, a 5 milijardi ATS ili % izvoza! w, 4,0,0 6,7 ^^WHB^^^ Uvoz 5,7 ATS Papir i karton Drveni namještaj Celuloza Iverice i ploče od vlakana Oblovina i piljena građa ^ 4,4 P 6,, 5,7 5,0 ^^SBmK^^ Izvoz 8,5 ATS Broj tvrtki u papirnoj industriji smanjio se sa 0 u 960. na svega 5 u 997, dok su se proizvodni kapaciteti smanjili za 8 %, sa,85 mil. m u 960. na,5 mil. m u 997. godini. U pilanskoj industriji također je došlo do okrupnjavanja tj. od pilana u

57 smanjio se broj pilana na 668 u 000. godini, ali su se ukupni proizvodni kapaciteti uvećali čak za,5 puta tj. sa,5 mil. m' u 950 na 8,7 mil. m u 000. godini. Razvoj tehnologija u iskorištavanju Štajerskih šuma Ciljevi u sječi i izradi je primjena poludebalne i debalne metode. Sredstva rada su sve više harvester, a samo dijelom motorne pile (ručni rad). Sredstva Najnoviji razvoji Najnoviji razvoj je primjeren visokosofisticiranih harvestera i GIStehnologija... Što očekuju od svojih šuma Od austrijskih šuma očekuje se:. Komercijalna učinkovitost u proizvodnji drva;. Zaštitna funkcija i to zaštita od lavina, erozije tla, poplava, odrona kamena;. Ekološka korist u izjednačavanju klimatskih uvjeta, vodnog gospodarenja, pročišćivanja i obnavljanja zraka i vode; 4. Rekreacija tj. u slobodno vrijeme šume služe građanima za odmor i rekreaciju (npr. izgradnjom 000 km biciklističkih staza). Programom Natura 000 zaštićena priroda, zaštićena područja i krajolici u Štajerskoj ostalo je nedirnuto svega 4,89 % područja i 7,86 % zaštićenih krajolika bez Natura 000. Sve sastojine u Austriji pa tako i u Štajerskoj su certificirane po PEFC certifikatu (srednjoeuropskom), a ne FSC certifikatu (anglosaksonskom). Ad.. Biomasa u Štajerskoj Održivim korištenjem biomase u proizvodnji energije ostvaruju se sljedeći ciljevi:. Stvaranje novih tržišta u šumarstvu, posebice tržišta ogrjevnog drva iz prorede, te drva lošije kvalitete čiji je plasman do sada bio otežan;. Smanjt će se uporaba, a time i ovisnost o fosilnim gnojivima (loživom ulju i zemnom plinu) i. Poboljšanje kvalitete života i okoliša. Prema stanju mreže grijanja na biomasu iz siječnja 00. god. u Štajerskoj instalirana su 74 pogona, koja godišnje troše 000 m' iverja te zamjenjuje,57 mil. litara loživog ulja. Pogoni za grijanje na biomasu u austrijskim pokrajinama 000 Ukupno 587 pogona s 70 MW nominalne količine 00 i / 8 Broj I Količina topline u MW 60 w n«a 40 / 0 0 M Mm 00/ i B 80 li e 60 fl 4 40/ KH B 5JB Štajerska Donja Koruška Gornja Salzburg Gradište Tirol Vorarl Stmk Austrija Ktn Austrija Sbg Bgld Ti Vbg NO OO 4

58 Automatski sustavi za grijanje na drvo Razvoj u Austriji Pelct 5000 Iver TI 05 I I I I I 058' I I I I I M wm i i i i i i i i i i MI U Austriji je ukupno instalirano 587 pogona sa 70 fikona je vidljivo da u zadnje četiri (4) godine značajno MW nominalne količine topline iz biomase. raste uporaba peleta u odnosu na iverje. Razvoj automatskih sustava za grijanje na drvo od Sastavili: 984. do 000. godine prikazan je na grafikonu. Iz gra Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Mr. se. Josip Dundović KNJIGE I ČASOPISI MONTI E BOSCHI (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja ožujaktravanj 00. g. izdvajamo: Gianfranco Minotta: Kulture vrijednih listača resursi za procjenu U razdoblju od 994. do 97. g. u Italiji je podignuto više od ha površina listača "ne brzog rasta", što je financirano sredstvima iz poračuna. U različitim razdobljima pošumljeno je iz drugih sredstava financiranja ha. Ova nezanemariva površina dosiže skoro dvije trećine površina pošumljenih brzorastućim topolama, a postoji tendencija daljnjeg povećanja. Ove akcije usmjerene su prema proizvodnji vrijednog drveta, za kojim talijanska industrija namještaja ima velike potrebe. Ipak, u stvarnosti postoji sumnja oko značenja i vrijednosti ovih kultura, iz raznih razloga. Kao prvo, ti zahvati nisu učinjeni propisno i na odgovarajućim terenima, a izostali su i pravovremeni uzgojni zahvati potrebni za proizvodnju kvalitetnog drveta. To potvrđuju 4 i prva parcijalna istraživanja, a glavni uzroci pripisuju se nedovoljnom iskustvu voditelja radova, slaboj tehničkoj opremljenosti i neselekcioniranom sadnom materijalu. Dobar dio ovih problema danas je svladan, ali su oni u trenutku primjene odigrali značajnu negativnu ulogu. Osim toga, i u kulturama koje se dobro razvijaju potrebno je posvetiti pozornost kontroli i uzgojnim zahvatima u razdoblju duljem od pet godina. Ovi čimbenici uzrokuju neizvjesnost oko uspješnosti zahvata koji se izvode i koji se planiraju započeti. Ponajprije, potrebno je u sadašnjem trenutku sustavno snimiti sve plantaže na regionalnoj i nacionalnoj razini da bi se dobila slika o stvarnom stanju. Zatim treba pokrenuti uzgojne zahvate i izvan razdoblja predviđenog za financiranje, što će bolje jamčiti ishod samog zahvata. Očito je da ove akcije zahtijevaju snažnu inicijativu i koordinaciju svih javnih institucija i glavnih privatnih poduzetnika, proizvođača i korisnika, koji su do sada imali samo manji interes prema ovoj problematici.

59 Vrijedno je spomenuti doprinos koji ove plantaže daju u borbi za smanjenje "stakleničkih plinova", ponajprije ugljičnog dioksida, kako je to predviđeno protokolom iz Kvota i Marrakecha. Athos V i a n e i: Planina u slikarskom prikazu U ovom članku autor daje prikaz današnjeg odnosa slikara prema planini. Očito je da su slikari prepustili planinu fotografima i slikarima amaterima, koji nedjeljom nose svoj slikarski pribor na izlet u planine. Pogled na stijene, snijeg, šume i pašnjake, u oblake koji lagano putuju uz rub planina kao da više ne djeluje na stvaralački duh autentičnih umjetnika, kako je to bilo nekada. Alpe i Apenini privlačili su poznate talijanske i svjetske slikare, koji su ondje nalazili inspiraciju u krajolicima i igri svjetlosti i sjena tijekom dnevnih promjena. Izgleda, ističe autor, da je to danas "nadvladano" sasvim drugim umjetničkim konceptom. I u prošlosti je bilo razdoblja u kojima je motiv planina bio radikalno zanemaren od umjetnika. Razlog tomu je srednjevjekovno poimanje planina kao opasnog prostora gdje vrebaju prikrivene misteriozne snage, i gdje nepovoljnost terena i klime onemogućuju pristup estetskoj i atraktivnoj prirodi. Već u XIV stoljeću pisao je Cennini u svojoj "knjizi o umjetnosti" prvu talijansku raspravu o slikarskoj tehnici, gdje razmatra subjekt planine u slikarstvu te predlaže umjetnicima da za model uzmu tri do četiri kamena i uvećaju, a u pozadini neka naprave horizont i tako simuliraju brežuljke ili planine. S mnogo više znanstvene pozornosti Leonardo da Vinci u "Raspravi o slikarstvu" rekao je da planina mora biti oslikana. Kaže kako umjetnik mora prikazati vrh planine zajedno s kamenjem koje ga sačinjava, s usahlom travom koja raste na mršavom tlu kao i mala stabla koja su ostarila u oskudnim uvjetima te stijene koje proviruju između osakaćenog korijenja. Prirodadetalj, (Giovanni Segantini) Veliki Tiziano Vecellio koji je rođen u planinskom području Pieve di Cadore, naslikao je 490. g. "Marijino prikazanje", ovjekovječivši u pozadini slike dolomite Marmarole. Veću pozornost umjetnika planine dobivaju s romantizmom, kada posebice Alpe postaju sve Češći život, (Giovanni Segantini) objekt slikarskih platna, i to ne samo kao pozadina slike. Nakon više od jednog stoljeća slikarskih iskustava i istraživanja u kojima se ističe Švicarac Kaster Wolf, može se naslutiti razočarenje u scenografiji alpskih pejsaža. Ipak postoje oni koji su se približili planini, nastojeći interpretirati njezinu ljepotu, a medu njima su Carlo Fornaia i Giovannni Segantini, najveći od svih. Giovanni Segantini svojim krasnim crtežima vrhova planina, pašnjaka i šuma, nadvisio je umjetnike svog vremena. Živio je s obitelji u prirodnom okolišu između lombardskih Prealpa i švicarskih Alpa. Tu na 400 m n.v. je i umro u 4.g života, kada je pripremao svoj triptih "Život, priroda, smrt" za veliku izložbu u Parizu, povodom proslave svršetka XIX. stoljeća. Ostaju zabilježene njegove riječi: "misao modernog umjetnika treba slobodno lebdjeti oko bistrih i uvijek svježih izvora vječno lijepe djevičanske prirode". Nestali su autori koji su živjeli s planinom, zanimanje za planinu ugasilo se i ona je izgubila svoju ulogu protagonista u umjetnosti, zaključio je autor. Piero Be ei, Ignazio Monteleone, Piergiorgio Terzuolo, Pier Paolo Brenta: Genetska variabilnost i razlike između planinske i brdske populacije običnog bora u Piemontu L x#^ Mk ' ^^r*\» _ **"' ^ t tzr^ ' ;*vs^^k >,: _X', Pašnjaci u proljeće, (Giovanni Segantini) 4

60 Iako je areal običnog bora (Pinus sylvestris L. ili P. rubra Miller) u posljednje vrijeme reduciran, još uvijek zauzima široke prostore euroazijskog kopna. Ova vrsta rasprostranjena je od Španjolske do Mandžurije, a na sjever do arktičkog polarnog kruga. Na sjevernim područjima nastanjuje nizine, a na južnijim predjelima zauzima planinska područja. Obični borje vrsta svijetla koja podnosi sušu i relativno skromno tlo. Preferira kontinentalne doline sa sunčanom i suhom klimom, gdje tvori šume zajedno sa smrekom, arišom i listačama. Zahvaljujući svojoj skromnosti, prilagodljivosti i relativno velikom prirastu, u prošlosti je upotrebljavan za pošumljavanje. Obični bor u Italiji spontano raste samo na Alpama i u malim zonama Apenina. Značajne površine zauzima u Piemontu (oko ha), na površinama sa dosta različitim ekološkim karakteristikama. Obični bor podnosi vrlo niske ekstremne temperature, ne zahtijeva dugačko vegetacijsko razdoblje, ali treba adekvatnu temperaturu. Zbog toga mu odgovaraju planinske zone s južnim ekspozicijama. Na nižim položajima i na južnijim pozicijama areala izvan alpskog lanca, pokazuje manju snagu i manju dugovječnost. Tu se izdvajaju termofilni i kserofilni ekotipovi zdepastog i spljoštenog habitusa s velikim granama. U svrhu istraživanja analizirano je osam populacija raspoređenih od Alpa do brežuljaka u unutrašnjosti, gdje obični bor raste od prirode. Procjena genetske varijabilnosti u okviru uzetih uzoraka vođena je pomoću izoenzimatskih markatora. Iz sjemena koje je klijalo na 0 C izdvojeni su haploidni endospermi, koji su konzervirani na 4 C do momenta analize. Za svaku jedinku analizirano je 6 endosperma. Procjena genetskih parametara populacije ustanovljena je uz upotrebu programa Byosisl i Popgene.. Analiza običnog bora iz Piemonta pokazala je da postoji značajna heterogenost na razini genetske varijabilnosti unutar populacije. Ta raznolikost je na nekim područjima više naglašena. Planinske populacije pokazale su veće vrijednosti biološke raznolikosti, a to je zbog njihove šire rasprostranjenosti, pa je sačuvana veća razina biološke raznolikosti. Ova studija dala je vrlo značajne rezultate koji doprinose očuvanju specifičnosti sastojina običnog bora na brežuljcima Piemonta, posebno zato što pojedine populacije pokazuju naglašene genetske karakteristike i predstavljaju rezervoar biološke raznolikosti. Te bi zone trebalo zaštititi, a uzgojne mjere podrediti favoriziranju opstanka i obnove vrste. Također bi bilo korisno unošenje drugih jedinki pomoću sadnica ili sjemena iz iste zone, ali iz takve udaljenosti da pozitivno utječe na genetske karakteristike. Na taj se način može doprinijeti povećanju razine raznolikosti populacije, uz očuvanje postojeće biološke raznolikosti. G. G r a s s i: Nekoliko pitanja o biološkoj raznolikosti, produktivnosti i funkcioniranju ekosustava Što uzrokuje veliku raznolikost vrsta u šumskim ekosustavima? Odgovor na prvo pitanje koje je autor postavio, djelomično se može naći u rezultatima istraživanja koja su obavljana u pluvijalnim tropskim šumama (Molino i dr. 00), a i istraživanjima u šumama umjerenih zona. Radi se o tome da relativno mala uznemiravanja (kao na primjer pad jednog stabla) prouzrokuju veću raznolikost vrsta nego velika uznemiravanja (gola sječa) ili situacija potpunog neuznemiravanja. Da li su ekosustavi bogati vrstama produktivniji? Odgovor na ovo pitanje nalazi se u pretpostavci da postoji pozitivna korelacija između broja vrsta i produktivnosti, potvrđena mnogim pokusima. Može se reći da su u odabiru uzoraka za pokuse s više vrsta uključene pretežito vrste koje proizvode više. U tijeku 00. g. Timan i dr. su nakon sedam godina kontrole pokazali da je produktivnost zajednica s više vrsta značajno veća u odnosu na najbolje monokulture. Drugim riječima, ekosustavi bogati vrstama imaju veći kapacitet za korištenje svih raspoloživih resursa staništa, kao na pr. (autor je napravio usporedbu) jedna ljudska zajednica bolje funkcionira tamo gdje postoje mnoga različita zanimanja. Prvi rezultati dobiveni su na travnatim vrstama, ali se pretpostavlja da će se to potvditi i kod drvenastih formacija. To bi dalo značajan prilog kod elaboriranja strategije oko uskladištenja ugljika u ekosustavima. Koji je odnos između biološke raznolikosti i funkcioniranja ekosustava? Jedan od odgovora predložili su Schmid i dr. 00. g. (danas je u tome postignut konsensus) i zaključili da jedan minimalan broj vrsta predstavlja uvijet za funkcioniranje ekosustava u stalnim uvjetima okružja, te da velik broj vrsta može biti bitan za održavanje stabilnosti ekosustava u promjenjivim uvjetima okružja. Odrediti koje su vrste bitne za održanje funkcije raznih ekosustava još je uvijek otvoreno pitanje, prepušteno je iskustvu. Dosadašnja istraživanja usredotočena su samo na bogatstvo vrsta ali je došlo vrijeme da se klasificiraju vrste na bazi njihove funkcionalnosti unutar ekosustava. L.,C: Smanjuju se požari u talijanskim šumama Na temelju podataka zajednice šumarstva tijekom 00. g. požari su smanjeni za % u odnosu na 000. g. Šumska površina obuhvaćena požarom također je smanjena za 7 %. Ti su podaci ohrabrujući, ističe autor, ali ostaje činjenica da najveći dio požara nije prouzročen samozapaljenjem ili nepažnjom, već namjernim paljenjem. Na temelju istraživanja koje je pokrenula Zajednica šumar 44

61 stva 60 % požara je djelo piromana. 70,4 % slučajeva požara je prouzročeno radi stvaranja profita, 5 % radi manifestacije protesta (mržnja prema šumi) i 4,6 % požara prouzročeno je bez motiva. U daljnjoj preciznijoj analizi požara s namjerom stvaranja profita 5 % odnosi se na stvaranje ili obnovu pašnjaka, % na stvaranje poljoprivrednog zemljišta, 6,9 % za aktiviranje komunalnih pristojba, 5,6 % zbog krivolova i 4,4 % radi zaposlenja u regionalnim i lokalnim službama. Ministar prostora i zaštite okoliša smatra da je neophodno u problematiku uključivati privatne vlasnike kojima pripada najveći dio pošumljenih površina Italije. Zakonskim odredbama o financiranju u tijeku 00. g. predviđene su porezne olakšice od 6 % za vlasnike zemljišta koji primijenjuju preventivne mjere zaštite od požara. Na povećanim mjerama zaštite i održavanja inzistira i ministar poljoprivrede, podupirući "kulturu izvanrednog stanja". Nadalje ministar kaže da se previše govori o "čuvanju okoliša", a premalo o "održavanju okoliša", jer ekologija napuštenog okoliša je kontraproduktivna, i u cilju vlastitog očuvanja, jer proizvodi nepopravljive štete te ekonomsku i socijalnu regresiju. L' ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima, izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti Firenze) Iz broja. siječanjveljača 00. g. izdvajamo: Fabio C a u s e r: Novi prihvatljivi izraz šumarstvo blisko prirodi Posljednje godine prošlog stoljeća obogatile su šumarsku terminologiju mnogim novim izrazima kao što su: ekosustav, održivo gospodarenje, ekocertifikacija i dr. Potrebno je vidjeti da li je obogaćivanje šumarskog izražaja, čiji smo svjedoci, znak realnog progresa znanosti i tehnike u šumarstvu, ili predstavlja nešto nepoznate korisnosti. U tom smislu posebnu pozornost privlače dva članka koje je objavio J. P. Schutz u Švicarskoj šumarskoj reviji. Oni sadrže, kako navodi autor, "vatromet" novih izraza. Prvi članak objavljenje pod naslovom "Novi oblici šumarstva u vrijeme ekonomske restrikcije načela biološki racionalnog i ekonomičnog šumarstva", a drugi pod naslovom "Šumarstvo blisko prirodi jučer, danas i sutra". U prvom članku Schutz predlaže smanjenje troškova u gospodareju šumama do "minimuma potrebnih intervencija". Zaprorjede npr. savjetuje kasniju intervenciju od uobičajene, kada vrijednost materijala može kompenzirati troškove rada. Šumarstvo prošlosti smatra luksuzom čak i za bogatu Švicarsku. "Luksuzna šuma" naziv je koji je poznat i u njemačkoj šumarskoj terminologiji. Luksuzno šumarstvo ne može se smatrati naturalističkim, to može biti prije ono koje vodi računa o troškovima. To se ostvaruje tehnološkom racionalizacijom i "načelom koncentracije" tj. usmjerenjem uzgojnih intervencija na manji broj subjekata u svrhu proizvodnje vrijednog drveta. Nadalje Schutz smatra da se korištenjem prirodnih povoljnosti mogu istovremeno postići maksimalna proizvodnja mase i kvalitete drveta. U svojim izlaganjima on uporno inzistira na načelu multifunkcionalnosti šuma. U drugom članku prof. Schutza nalazimo iste izraze kao i u prvom, i neke nove primijenjene konkretno na "šumarstvo blisko prirodi" koje se primjenjuje u Švicarskoj. Osnovna načela kojima se inspirira šumarstvo mogu se uvrstiti u šest točaka:. za korištenje prirasnog potencijala lokalnog i individualnog za obnovu šuma nije toliko mjerodavan turnus koliko najveće moguće korištenje produktivnih snaga pojedinih individua u vremenu i prostoru,. iskorištavanje se provodi uz istovremenu uzgojnotehničku interveciju,. obnova šuma treba se odvijati stalno i kontinuirano, 4. mješane šume primjerene prirodi omogućuju dobro korištenje produktivnih snaga staništa, 5. korištenje prirodnih procesa obnove treba se odvijati u drugom razdoblju, 6. izbor načina sječe nije predodređen, ali spada u postavljene ciljeve. Logika koja vodi način korištenja šume je tipično slobodna i obilježena načinom sječe koji proizlazi iz svih predodređenih programa. To šumarstvo blisko prirodi razvilo se u razdoblju kada je u prvom planu bio interes za proizvodnju drvne mase uz niske troškove rada. Mnogi se boje da povjerenje u automatizme prirode vodi "napuštanju šuma" ili smanjenju angažiranosti struke do netolerantne razine. Naprotiv, kaže Schutz, moderno šumarstvo osnovano na "biološkoj učinkovitosti" zaista je multifunkcionalno i različito, ali to samo onda kada se prave odluke budu primjenjivale u pravo vrijeme, te da donositelji tih odluka budu tehnički i stručno kompetentne osobe. Na kraju ostaje odgovor na pitanje da li novim izrazima odgovaraju i nove primijenjene tehnike. Schutz podržava da u Švicarskoj u svrhu racionalizacije pri 45

62 rodnih povoljnosti treba inicirati temeljne promjene u svijetu šumarskog razmišljanja. Slična je situacija i u Italiji. Autor misli da u praktičnom smislu najveća profesionalna angažiranost treba biti u zaustavljanju loših trendova i izbjegavanju onoga što ne treba raditi. Na kraju s mnogo optimizma autor vidi budućnost šumarstva koju šumari trebaju znati realizirati. Jacopo R a g a z z i: Lov u srednjem vijeku U srednjem vijeku šuma je bila uobičajeno okružje u kojemu je živio europski čovjek. Sve do kraja XIX. stoljeća guste šume pokrivale su najveći dio europskog kopna. Na ta šumska prostranstva nadovezivale su se močvare i pustare. Šuma je u svijetu tadašnjeg čovjeka imala mitsko obilježje, i u njoj su živjela razna čudovišta, zvijeri i ostale monstruozne kreature. Literatura je ispunjena pričama o neobuzdanim konjanicima koji su se borili protiv paklenskih čudovišta, stanovnika mračnih šuma (sv. Juraj i zmaj). Po tadašnjim shvaćanjima svaki pravi vitez morao je proći tešku obuku borbe s tim imaginarnim neprijateljima. To je bila "mračna epoha barbarstva i neznanja", kako je to kasnije opisno u renesansi, a pogotovo u pokretu prosvijetiteljstva. Čovjek je živio u izravnom kontaktu s prirodom, a gradovi su se pojavljivali kao otoci civilizacije u nepreglednom moru šuma i polja. Priroda je smatrana kao dobročiniteljica čovjeka, koja mu nudi svoje plodove, ali je u isto vrijeme opasna i neprijateljska. Čovjek tog vremena bio je opsjednut negativnim elementima prirode i sve se svodilo na religioznu osnovu po kojoj je Bog dodijelio čovjeku moć nad svim stvorenim dijelovima prirode, od kojih šuma predstavlja najznačajnije područje. Tu je čovjek nalazio drvo za gradnju nastamba i skloništa za stoku, i od njega pravio sve kućne potrepštine. Upotrebljavao je koru za štavljenje kože, smolu za ljepilo, brao ljekovito bilje i šumske plodove. U šumi je pasla krupna i sitna stoka, i rovale svinje. Na kraju, u šumi su tadašnji feudalci vlasnici šuma lovili sitnu i krupnu divljač, i lovom dokazivali svoju snagu i ugled. Gospodar šume bio je vlasnik svega što se u njoj nalazilo, pa tako i divljači. Kmetovi su morali plaćati vlasniku za sve što bi koristili iz šume. Lovom su se bavili radi opskrbe hranom, ali je također bio hobi feudalnih vlasnika, posebice lov na visoku divljač koji je bio njihovo ekskluzivno pravo. Lov na jelena smatrao se najplemenitijim od svih lovova. Jelene su lovili lovci konjanici i to je istovremeno bilo vježbanje ratne vještine u kratkim razdobljima mira. Kako je odavna bijela košuta bila simbol božice Dijane, jelen se izdvajao od ostale divljači, pa se i taj lov smatrao kraljevskim lovom. Na isti način lovila se i ostala krupna divljač (divlje svinje i medvjedi), ali ih je bilo teško slijediti na konju kroz guste šume i opkoliti s psima i na kraju usmrtiti kratkim hladnim oružjem. Divlje svinje su uvijek smatrane nižom vrstom divljači, jer su se nastanile u makijama i gustim neprohodnim šumama, što nije omogućavalo lov na konjima. Lov sa sokolom u Europu je unesen s istoka početkom XI. stoljeća i uskoro postao nezamjenjiva lovačka aktivnost srednjovjekovne aristokracije. To je bio plemenit lov, vrlo zahtjevan, jer je bavljenje tim načinom lova iziskivalo puno vremena i znanja. Bilo je potrebno uloviti pticu, čuvati je i školovati da sluša zapovjedi, prepozna divljač i ulovi je. Ta aktivanost postala je specijalnost mnogih središta koja su bila specializirana za uzgoj i dresuru mladih sokolova. Osobito su bili poznati uzgajivači sa Sicilije, koji su uzimali male sokolove iz gnjezda. Tehnika uzgoja zahtijevala je stroga pravila oko rezanja pandža, vješanje zvonca da se ne izgubi, prekrivanje očiju, iza čega slijedi obuka na komande i vježbe s provizornim plijenom. Tek nakon najmanje jedne godine, počinjao je pravi lov. Gospodar feudalac sa sokolom na ruci postao je simbol snage, ponosa i uzvišenosti, i izdvajao se od običnog svijeta. Lovac gospodar, istovremeno ratnik, poistovjećivao se sa sokolom koji je dominirao nad divljači. Glavna lovna divljač sokola bili su zec i jarebica, ali isto tako i sve ptice močvarice te ptice stanovnice stepa i pašnjaka. U ovom načinu lova upotrebljavalo se više vrsta ptica grabljivica a njihova pripadnost po hijerarhiji bila je sljedeća: Staleška titula Car Kralj Grof Plemenita dama priradajuća grabljivica orao sjeverni sokol (Falco rusticulus) sivi sokol (Falco pelllegrinus) sokol lastavičar (Falco subbuteo) Sve do kasnog srednjeg vijeka postojali su specializirani instruktori koji su dresirali grabljivice za ovaj privilegirani lov. Nasuprot ovom lovu, koji je predstavljao uglavnom zadovoljstvo bogatih, lov siromašnih i seljaka obavljao se iz potrebe. Vrlo malo informacija o tom lovu potječe iz oskudnih crteža i predaje, jer je taj način lova tijekom vremena nestao. Svrha tog lova bila je priskrbiti nešto različito od uobičajenog za prehranu koja je bila vrlo skromna i sastojala se uglavnom od žitarica i povrća. Loše opremljeni, bez konja, pasa i oružja mogli su loviti uglavnom zamkama, mrežama, praćkama i strijelama sitnu divljač, i to potajno kao lovokradice. Kazne za krivolov bile su visoke, a za visoku divljač kazna je bila smrt. U tim uvjetima seljak kojemu je lov bio zabranjen, morao je za svog gospodara besplatno hraniti lovačke 46

63 pse, što je osiromašivalo ionako slabu prehranu. To je kod pučanstva stvorilo izvjesnu mržnju prema divljači koja je bila nepoželjan gost na njihovim usjevima. Istovremeno krivolovci su postajali heroji, tako daje i Italija imala popularna imena poput Robina Hooda (Tibursi, Fioravanti, Amalfitano, Abertini i dr.). Ovakva su shvaćanja u Italiji preživjela do današnjih vremena, što negativno djeluje na oskudne populacije divljači. Krivolovci su još uvijek heroji umjesto kradljivci, a divljač je nepopularan gost u poljoprivredi, zaključio je autor. Aktualnost i kultura Amerigo A. Hofmann: Jednom prije sto godina, jedan mladi bečki šumar našao se u zemlji izlazećeg sunca... U rubrici aktualnosti i kultura objavljena su tri članka šumarskog stručnjaka i voditelja šumarske službe za regiju Toskana povodom njegovog boravka u Japanu, a kojega je realizirao na poziv Poljoprivrednog fakulteta sveučilišta iz Tokya prilikom stogodišnjice osnivanja Šumarskog hidrološkog instituta ( g). Autorov istoimeni djed je davne 904. g. kao 9godišnji bečki šumar boravio pet godina u Japanu, gdje je sudjelovao u radu tek osnovanog Instituta na poslovima uređenja planinskih vodnih sustava. Japanci su u povodu stote obljetnice rada Instituta pozvali autora da posjeti memorijalni Hofmannov park (Hofmann Work Memorial Park) i tamo zasadi česminu kao spomendrvo te održi predavanje. Autor je zadivljen gostoljubljivošću koju su iskazali japanski šumari prilikom njegovog boravka. Također je impresioniran činjenicom da su sačuvani projekti njegovog djeda, stari gotovo sto godina. Studentima treće godine Fakulteta poljoprivrede i prirodnih nauka autor je održao predavanje pod naslo. šume česmine. mediteranske makije. šume plutnjaka 4. šume alepskog bora 5. šume pinije 6. šume primorskog bora 7. šume čempresa 8. nizinske šume listača 9. šume obala rijeka i kanala 0. šumemedunca. šume cera Autor je prikazao i vertikalnu rasprostranjenost šumske vegetacije od razine mora do vrhova planina. U osvrtu na šumarstvo Italije i šumarsku politiku istakao je čimbenike koji su znakoviti, a to su: industrijalizacija zemlje koja je u kratkom razdoblju pretvorila poljoprivrednu Italiju u razvijenu industrijsku zemlju, vom "Zaštita šuma i tla u Italiji". Isto predavanje autor je ponovio u Centru kulture općine Seto, gdje se nalazi memorijalni muzej. Dajemo kratki izvod iz predavanja dr. Hofmanna: U prvom dijelu predavanja autor je dao osnovne statističke podatke o šumarstvu Italije s posebni osvrtom na Toskanu kao najšumaovitiji dio Italije, gdje i on živi i radi (Firenze). S 0 % šumovitosti Italija spada u prosječno šumovite zemlje Europe. Toskana sa 48 % šumovitosti spada u područje s visokim indeksom šumovitosti. Autor naglašava da posjetitelji Italije ne stječu dojam o šumovitosti, jer su šume locirane u predjelima brda i planina koje se u normalnim putovanjima rijetko posjećuju. Italija je bogata siromašnim šumama, česta je izreka, za koju autor kaže daje samo djelomično točna. Istina je da na visoke šume otpada samo 0 %, ostalo su panjače, makije i grmovi. Inventarizacija šuma na nacionalnoj razini obavljena je 985. g., a mnogo detaljnija izmjera napravljena jeutoskani 998. g. Talijanske potrebe za drvetom četiri puta nadmašuju vlastitu proizvodnju drvne mase. Jedino topolici daju značajne količine celuloznog drveta. Nije lako biti šumar u Italiji, kaže autor, klima je aridna, požari su česti (8 000 slučajeva godišnje), pritisak urbanizacije, nedostatak interesa šumovlasnika i dr. Pozitivna činjenica je jedino prirodno širenje šume na napuštene terene pašnjaka i poljoprivrede i povećanje ekološke osjetljivosti stanovništva. Po talijanskom šumarskom zakonu za Toskanu, od šumskog je interesa 8 vrsta stabala i grmova. Glavnih šumskih tipova ima preko 40, a u Toskani 88 koji su svrstani u kategorije:. miješovite šume cera, kitnjaka i graba. šume bijelog graba 4. šume pitomog kestena 5. bagremici 6. miješovite šume s brezom 7. šume johe 8. kulture crnog bora 9. kulture duglazij e 0. šume jele. šume bukve. plantaže ostalih vrsta uvođenje nafte i plina kao pretežnog izvora toplinske energije, premiještanje stanovnika iz planinskih sela u gradove, razvoj turizma, ekspanzija gradova, komunikacija i ostale infrastrukture. 47

64 Ovi čimbenici imaju jak utjecaj na prirodno širenje šuma, čemu doprinosi manja potrošnja ogrijevnog drveta. S druge strane zabrinjavajuće je povećanje broja šumskih požara, zagađenje atmosfere, pojava kiselih kiša i nebriga oko šuma, što izaziva interes javnog mnijenja. Sve je teže naći adekvatnu radnu snagu za rad u šumi, što doprinosi napuštanju šuma i omogućuje državi da otkupi velike šumske površine po niskim cijenama. U sadašnjoj vlasničkoj strukturi šuma, na javne površine otpada samo jedna trećina (općine, regije i država), a u Toskani svega 5 %, od čega regija posjeduje ha najljepših povijesnih šuma. Privatne šume uglavnom su male parcele, često manje od jednog hektara. Još uvijek velike površine šuma pripadaju starim plemenitaškim obiteljima. U razdoblju od prije 50 g. šume su davale značajan prihod (ogrijev, ugalj, stupovi i kolje, rudničko drvo, zatim plodovi kestena i pinije, pluto, smola i tanin, a visoke šume davale su građevinsko drvo za gradnju kuća, brodova i željezničkih pragova). Ova uporaba drveta i šumskih proizvoda reducirana je i svodi se na proizvodnju celuloze, ploča, namještaja, građevinske stolarije i unutarnjeg uređenja. Značajan dio članka posvećen je hidrogeologiji i uređenju planinskih vodnih slivova, što je u Italiji tradicionalno šumarski posao. Vodni slivovi Alpa i Apenina s velikim nagibima omogućuju djelovanje erozije, stvaranje odrona i naplavina. Inženjeri hidrologije djeluju u nizinama na glaobalnim radovima vezanim za regulaciju vodenih tokova, a šumari izvode radove na zaštiti, očuvanju i podizanju vegetacije kao najučinkovitijeg regulatora negativnog utjecaja vodene mase. Uređenje šumskih vodenih slivova u Italiji ima tradiciju dužu od 00 g., a razvile su se razne metodologije pod utjecajem francuskih i aus trijskih škola. Tu se izdvajaju tri značajna razdoblja. U prvom, između dva svjetska rata, a ponajprije od 90. do 940. g. pokrenuto je financiranje javnih radova na regulaciji planinskih vodenih tokova. Uz jeftinu radnu snagu i pod parolom "režimskih radova", to je nastavljeno i za vrijeme fašizma. Uređenja planinskih slivova iz tog razdoblja još su i danas u funkciji. Drugo razdoblje počinje 955. g. i traje 5ak godina, to je razdoblje kada već bogata Italija izvodi velike radove na jugu Italije. Unatoč velikim financijskim ulaganjima, učinjene su mnoge pogreške: betoniraju se prirodni vodeni tokovi, prave tanke betonske pregrade armirane željeznim traverzama, te loši radovi u odvodnji otpadnih voda. Treće razdoblje obuhvaća vrijeme do današnjih dana. Razvija se tzv. "šumska bioinženjerija" kao komponeneta "biološke injženjerije", koja ima sljedeće karakteristike: materijali za konstrukcije trebaju biti prirodni (stabla i dijelovi stabla, drvo, kamen i zemlja) konstrukcije trebaju biti prikladno uklopljene u prirodno okružje nakon izvršenih radova potrebno je poduzeti radnje da se povrati prirodni izgled uvijek, ako je to moguće, treba izbjegavati velike konstrukcije, jer je bolje raditi više manjih zahvata koji prouzrokuju manja oštećenja okoliša. Prosto gledajući, kaže autor, "naturalistička injženjerija" ponovo daje tehničko priznanje radovima koji su bili zaboravljeni dugi niz godina, a novi projekti imaju obilježje onih prije 50 g. Već više godina postoje u Italiji seminari za tehničko osoblje, u svrhu stvaranja profesije koja se gotovo izgubila pod utjecajem novih tendencija. Frane Grospić PRIRUČNIK ZA PREŽIVLJAVANJE Iako je osobna sigurnost, kako to netko duhovito reče, veća u planini nego u gradu, bez sumnje za boravka u šumi, planini i prirodi uopće, izloženi smo brojnim opasnostima. Makar se to nama šumarnicima i lovcima rjeđe događa, jedna od neprilika u gorju može biti gubitak orijentacije, lutanje bespućem. Nismo ni imuni na razne ubodne i druge rane u vitalne dijelove tijela, na snižavanje tjelesne temperature ispod normale i slično. Tko se zatekne u šumi za nevremena, kiše, magle, sijevanja munja i/ili iznenadne snježne oluje svojstvene Dinaridima, nalik je pomorcu kojemu razbješnjelo more prijeti da prevrne plovilo. Ako tome dodamo prisuće zmija otrovnica, zvjeradi, a posljednjih godina i opasnosti od minskoeksplozivnih naprava zaostalih nakon Domovinskog rata, elementarna znanja kako sve te opasnosti izbjeći i/ili im se suprotstaviti te kako preživjeti ako do nesreće dođe, prijeko su potrebna svakome od nas. "To je razlog zbog kojeg smo napisali ovu knjigu. Želimo da znate kako bez šibice supaliti vatru u divljini, što učiniti pri bliskom susretu s medvjedom, kako prepoznati bombu. Želimo da znate što ćete učiniti u tim i u 48

65 drugim za život opasnim situacijama, od onoga kako izbjeći udar groma do onoga kako pobjeći od pčela ubojica i liječenja rane zadobivene od pogrešno ispaljenog hica". Riječi su to američkih autora Joshua Pi vena i Davida Borgenichta, sadržane u predgovoru njihove najnovije knjige "Kad se dogodi najgore" ili kako to stoji u podnaslovu Priručnika za preživljavanje, u najgorim situacijama u kojima se možete zateći. Knjigu je s engleskog jezika prevela Ana Batinić, a početkom ove godine izdao ALGORITAM, Zagreb. Iako su se autori predstavili kao dvojica "znatiželjnih novinara"... "koji su se zanimali kako preživjeti razne opasne situacije", a da ni sami nisu (barem ne sve) isprobali na vlastitoj koži, bilo bi krivo ovo zabavno ali korisno djelo smatrati nestručnim i senzacionalističkim. Podaci u ovoj knjizi dolaze izravno iz brojnih stručnih izvora liječnika, instruktora prve pomoći, policajaca iz odjela za eksplozije, stručnjaka za preživljavanje, uzgajivača divljači, pripadnika gorske službe spašavanja i mnogih drugih, čija su imena i njihova djela poimence predstavljena za svako poglavlje posebno na kraju knjige. U ovom priručniku opsega 00 stranica i modernog formata 4 x 6,5 cm čitatelj će naći jednostavne upute, popraćene pretežno dobrim ilustracijama (crtežima), koje ga vode kroz četrdesetak, opasnih situacija i stanja podijeljenih u pet poglavlja. Ne bez razloga, autori su upute poput: Kako preživjeti napad zmije otrovnice, Kako pobjeći od medvjeda, Kako pobjeći od pčelaubojica... uvrstili u poglavlje Najbolja obrana, a Kako izbjeći udar groma, Kako preživjeti ako se izgubite u planini, u poglavlje Preživljavanje u pustolovinama. U poglavlju Hitni slučajevi, da ne nabrajam ostala, uvrštene su upute Kako postupati u slučaju slomljene noge, Kako liječiti ozebline i/ili Kako prepoznati bombu. Svim tim potanjim opisima na temu preživljavanja prethodi Uvodna riječ, koju jespecijalno za ovaj priručnik napisao poznati američki instruktor preživljavanja Mel Deweese, koji se tim poslom bavi više od 0 godina. Po Deweeseu "preživljavanje" znači "nadživjeti, ostati živ, odnosno postojati; nastaviti živjeti. Nastaviti postojati ili živjeti i dalje". Jednom riječju opstati, bez obzira na to u kakvim se teškim okolnostima našli. A za preživljavanje u opasnim situacijama morate biti spremni duhovno, fizički i po pitanju Joshua Piven i David Borgenicht za preživljavanje opreme. Najvažnije je ostati miran i ne paničariti, imajući na umu da je snaga volje najvažnija vještina preživljavanja. Čitajući poglavlje Kako pobjeći od medvjeda, prisjetio sam se slučaja šumskog radnika sjekača iz Crnog luga koji se, susrevši se s medvjedicom i mladima u sječini Velikog Tomca, do te mjere prestrašio, da se dao u paničan bijeg teško se povrijedivši na motornu pilu koju je "zaboravio" ispustiti iz ruku! Uz pomne opise što učiniti kad ugledate medvjeda (pa i medvjedicu s mladima) i kako izbjeći eventualni napad autori pripominju: "U Sjevernoj Americi ima otprilike (crnih) medvjeda i samo jedna osoba u tri godine smrtno strada od napada medvjeda iako ima stotine tisuća bliskih susreta"! Knjigu Priručnik za preživljavanje preporučujem svim našim šumarnicima i lovcima, planinarima i ljubiteljima prirode. Ponovit ću, poučna je i zabavna, ali nadasve korisna, jer nikad se ne zna. Alojzije Frković 49

66 ZAŠTITA PRIRODE LASTIN REP (Papilio machaon L.) Osnovna boja krila je žuta, na prednjim krilima nalaze se crne pjege, rebra i rub u kojem je smješteno osam polumjesečastih žutih točaka. Na stražnjim krilima ističe se crvena pjega obrubljena plavim rubom u obliku oka i repati produžetak (naziv). Raspon krila iznosi 5070 mm. Leptire susrećemo tijekom travnja i svibnja te u srpnju i kolovozu. Ponekad uslijed povoljnih klimatskih prilika možemo susresti i. generaciju tijekom rujna, pa čak i u listopadu. Vezanje za otvorenije površine s cvatućim biljem, gdje se hrani nektarom. Jaja odlaže na mrkvu, peršin, komorač, anis, kopar i pastrnjak, čijim listićima se i hrani. Odrasla gusjenica duga je oko 40 mm, zelene je boje s crnim prugama i crvenim točkama. U slučaju opasnosti na tjemenom području glave gusjenica izbacuje mirišljavu viličastu žlijezdu koja širi intenzivni miris mošusa nastojeći time odvratiti svoga prirodnog neprijatelja (npr. ose najeznice ili muhe tahine). Kukuljica je pasanica (pupa obtecta) ljeti je zelene boje, a zimi smeđa. Prezimi]'uje u stadiju kukuljice. Lastin rep je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i snimci: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. 40

67 PTICE RIJEČKOG PODRUČJA Kako je to gotovo prije 40 godina napisala ornitologinja dr. se. Renata Rucner u svojoj popularnoj knjižici Ptica i čovjek (Lovačka knjiga Zagreb 966) na ptice se u nas uglavnom gleda s dva gledišta: da ptice treba štititi u prvom redu radi njih samih, ali uz to priznati im i "rentabilnost kod biološke zaštite", pa se na njih gleda i pod prizmom koristi koju nam one pružaju. Sjetimo se samo koristi (uz ono malo šteta! ) koju nam pri podizanju svoje mladunčadi u prvim tjednima života pruža obični vrabac pokućar, "ptica godine 00.", hraneći ih gusjenicama štetnih mrazovaca. To isto vrijedi i za veliku obitelj zeba od kojih većina njih za vrijeme gniježđenja hrani svoje mlade štetnim insektima. Za naše je djetlovke poznato da svojim kljunom, oblika dlijeta, udaraju o trula stabla vadeći svojim dugim i ljepljivim jezikom ličinke štetnih potkornjaka i drvotočaca, koje su im i ljeti i zimi glavna hrana. Dokazano je daje potrošnja hrane kod insektivornih ptica osobito velika i stoji u obratnom razmjeru s veličinom ptice. Mnoge manje vrste ptica, poput sjenica, zviždaka, kraljića, palčića, naše najmanje ptice, trebaju dnevno onoliko hrane koliko su teške. Kako je ugodna šetnja šumom, uz obalu mora ili jezera kad ponad ili uz nas prelijeću ta ljupka šarena stvorenja, kad do našeg uha dopire njihov umiljat cvrkut i/ili pjev. Nažalost, i pored te estetske strane, kao i činjenice da su nam ptice unekoliko čuvari ravnoteže u prirodi, svjesni smo da nam je ptičji svijet dobrano ugrožen. Da bi smo ptice mogli uspješno štititi, jedan je od preduvjeta da ih bolje upoznamo. Stom namjerom je Prirodoslovni muzej Rijeka u suradnji sa Zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorskogoranske županije i Odjelom gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, a u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša 5.svibnja ove godine izdao CD Rom Ptice riječke regije. Nakon zbornika radova Prirodoslovna istraživanja riječkog područja (998) i knjige Problemi ribarstva i okoliša Kvarnerskog područja dr. se. Drage Crnkovića (00) to je treća publikacija izdana u sklopu novo pokrenute Prirodoslovne biblioteke muzeja, prve takve vrste na digitalnom mediju. Autori izdanja su dr. se. Jelena Kralj sa zagrebačkog Zavoda za ornitologiju HAZU i mr. se. Marcelo K o v a č i ć iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Kako su ptice riječkog područja, posebice njegova gorskog zaleđa Gorskog kotara do sada pomno istraživane (medu istraživačima bila je i sama mlada ornitologinja Jelena Kralj), autorima nije predstavljao nikakav problem kako doći do podataka o vrstama gnjezdećih ptica ovog kraja, već kako od tog bogatstva ornitofaune izvršiti valjan izbor najkarakterističnijih i najčešćih vrsta. U Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 75 vrsta ptica, od kojih su vrste gnjezdarice, od toga se pak na riječkome području (Gorski kotar, Kvarner) gnijezde 4 vrste. Autorima su za cijelo bili od pomoći brojni dermopreparati nekih češćih i zanimljivih vrsta koje žive na tretiranom području, inače izložbeni eksponati stalnog postava Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. Samo izdanje podijeljeno je u dva dijela. U prvom su dijelu sažeto i svakom razumljivo dati prikazi: evolucije ptica, podjela, grada s posebnim osvrtom na građu pera), kretanje, hranjenje, razmnožavanje (posebno obrađena jaja i gnijezda), razvoj, rast i osjetila ptica. Tekstom i slikom pratimo dalje ponašanje i komunikaciju u ptica, selidbu i istraživanje te na samom kraju tog dijela ugroženost i zaštitu ptica. Iz CD Roma tako saznajemo da je danas globalno ugroženo posto vrsta ptica, odnosno svaka osma vrsta. Kao uzroci ugroženosti navedeni su: uništavanje staništa, lov, uporaba pesticida, unašanje novih vrsta i dr. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj u netom okončanom 0. stoljeću izumrli kudravi nesit (Pelacanus crispus), patka lastarka (Anas acuta), patka žličarka (Anas clypeata) i dvije vrste lešinara. Valja se zapitati koja je na redu vrsta ptice da izumre u novom. stoljeću? U desetljeću nakon Prvog svjetskog summita posvećenog Zemlji u Rio de Janeiru, čitamo u jednom našem dnevnom listu, izumrlo je više od 58 vrsta riba, jedna vrsta sisavaca te jedna vrsta ptica, a preostala /4 svjetskih sisavaca te svaka osma ptica, nalazi se na kritičnoj listi. U Nacionalnom parku Krueger u Južnoj Africi medu najugroženijim vrstama, osim izvornog divljeg psa, nalazi se i crna roda (Ciconia nigra), uz napomenu da njezin opstanak zapravo dovodi u pitanje uništenje šuma u istočnoj Europi, gdje ona podiže gnijezda! Ako imamo na umu da 4

68 ne mali broj predstavljenih vrsta ptica Gorskog kotara i Sjevernog Jadrana, a i Hrvatske u cjelini pripada šumskim vrstama, onda nas procjena UNove organizacije FAO treba da zabrine. Po toj procjeni površine prekrivene šumom (a one pokrivaju / kopna u svijetu) od 990.godine smanjile su se za oko,4 posto! U drugom opširnijem dijelu CD Roma predstavljene su tekstom, slikom i zvukom (pjevom) ove vrste i/ili skupine ptica: crnogrli plijenor, gnjurci, gregula (vrsta iz skupine zovoja {Puffinus sp.) koja živi na Jadranu), morski vranac, bjeloglavi sup, škanjac, jastreb i kobac, tetrijeb gluhan, kamenjarka, liska, čurlini, galebovi, šumska sova i jastrebača, kukavica, leganj, vodomar ribič, djetlići, žune, ševe, palčić, kos, drozd cikelj, crnokapa grmuša, vatroglavi kraljić, velika sjenica, brgli Možda je naslov članka malo pretjeran, no sadašnja situacija zaista daje za pravo onim skepticima koji tvrde da emocijama zaslijepljeni lovci i zaštitari prirode u ime risa stalno potenciraju sukobe, i nikako se ne mogu sporazumjeti kako u "slučaju ris" zajedno djelovati. Odnos čovjeka prema predatorima, kao određenim "prehrambenim konkurentima", je, sam po sebi dosta osjetljiv problem, posebice kada u igru stupe nepomirljivi nazori skupina ljudi koji različito misle. Je li tada uopće moguće postići nekakvo prihvatljivo ili kompromisno rješenje? I kada se ponekad iz usta "racionalno mislećih" lovaca i zaštitara prirode može čuti "da", suglasan odgovor na to pitane ni izdaleka sam po sebi jasan i jednoznačan. Ponajprije moramo navesti koje i kakve okolnosti, pobude i nazori vode lovce i zaštitare prema njihovim stavovima.. Lovci su (kako to često s odgovarajućim ponosom ističu) odgajani u duhu (preko tisuću godina duge srednjeeuropske tradicije) prema određenoj izuzetnosti lova, pa se dosta često smatraju jedinim mogućim gospodarima prirode i najboljim zaštitnicima divljači. Uz to, ta tradicija sjedne strane dovodi do davanja prednosti tzv. korisnoj ili plemenitoj divljajez, vuge, zebe, batokljun i krstokljun, sojka i kreja. Primijetit ćemo da su se na popisu, uz sjenicu veliku, svakako trebale naći jelova sjenica i kaporasta sjenica, uz tetrijeba gluhana lještarka, a uz kosa i planinski kos, karakteristične vrste gorskog zaleđa Rijeke. I da zaključimo. Uz nedavno izašli Collinsov džepni vodič Ptice Hrvatske i Europe (izdavač Hrvatsko ornitološko društvo Zagreb 999.) CD Rom Ptice riječkog područja novi je značajan prilog poznavanju ptica ovog krajnjeg sjeverozapadnog područja Hrvatske. To je izdanje, kako je pojašnjeno na predstavljanju, prije svega namijenjeno školskoj djeci i mladeži, ali ne kao zamjena školskog udžbenika, već kao njegova dobro došla dopuna. Alojzije Frković CAUSA RIS ILI POBJEDA RAZUMA NAD EMOCIJAMA? Gdje god se ris pojavio, bilo naseljavanjem u nekoj zemlji, bilo širenjem areala i preko državnih granica (kao što je to bilo u Hrvatskoj poslije naseljavanja u Sloveniji), izazivao je različite reakcije lovaca, zaštitara prirode, pa i šumara. Zato se nadamo da će ta problematika s mogućim rješenjem u Češkoj biti zanimljiva i našim čitatateljima. O tome su pisali Jaroslav Č e r v e n y, Petr Koubek i František Sedlaćek u češkom lovačkom časopisu "Myslivost" /97. ći, a s druge do uvjerenja da su grabežljivci štetna divljač, koja mrsi plemenite uzgajačke mjere, pa je zato njihov broj u prirodi nužno ograničiti. Zaštitari prirode žive u uvjerenju da je čovjek u mnogim dijelovina svijeta odgovoran za istrijebljivanje velikog broja biljaka i životinja (medu njima ris u Češkoj zauzima jedno od prvih mjesta). Zato često imaju moralnu obvezu te vrste vratiti u prirodu i po svaku cijenu je štititi, bez obzira na daljnje okolnosti.. Većina lovaca ima bogato iskustvo u promatranju prirode i relativno dobro poznavanje navika i ponašanja životinja, s kojima se često sreće. Često im nedostaje širi biološki pogled i shvaćanje ekoloških međuzavisnoti. Nasuprot tomu, većini zaštitara prirode (osobito onima iz gradova) nedostaje bliži kontakt s životinjama, njihovo znanje ima više enciklopedijski karakter i stečeno je putem raznih publikacija. Znaju kako bi se neka situacija u prirodi trebala teoretski odvijati, no ne znaju što se u konkretnim uvjetima stvarno događa.. Zaštitari prirode smatraju obične lovce ekološkim neznalicama, kojima je ponajprije stalo do zadovoljavanja lovačkih strasti. U boljem slučaju lovci postižu dvojbene uzgajivačke uspjehe, koji svejedno nisu za prirodu korisni. Zato ne vjeruju lovcima, kada ovi proklamiraju pozitivan stav prema zaštiti prirode. Nasuprot tomu, lovci smatraju zaštitare prirode nekakvim idealistima, koji bi ljudsko društvo najradije vratili u mračno predavno doba, kada su naši preci samo minimalno djelovali na prirodu. U krajnjem 4

69 slučaju lovci određuju zaštitare kao "ekološke fundamentaliste" ili, kao "teroriste". Kao što zaštitari lovcima ne vjeruju, tako ni lovci zaštitarima ne vjeruju da svoje aktivnosti usmjeruju, između ostalog ka prosperitetu divljači. Razumije se da se mnogi od navedenih zaključaka ne tiču svih lovaca ni svih zaštitara prirode. No, to ne mijenja činjenicu da je ris postao predmetom velikih stručnih sukoba, koji su se posredstvom tiska, radija i televizije prenjeli među nezainteresirani dio stanovništva. Povremeno su se u sukob uključivali i neki šumari, koji su u risu vidjeli jednu od posljednjih mogućnosti, a to je kako zaštititi naše šume od prenamnožene papkaste divljači. Paradoksalno je daje većina od njih tu divljač s ljubavlju uspješno uzgajala. U takvim situacijama, kada svatko gura svoj stav, izgleda da stranama u raspravi izmiče prava bit spora i više se uzajamno nastoje dovesti u dvojbu ili diskreditirati tuđa životna uvjerenja. No, vratimo se risu i situaciji koja je oko njega stvorena, i nastojmo nepristrano prosudi u čemu tko ima pravo, a u čemu ne. U svijetlu današnjih saznanja jasno je daje sadašnji razvoj populacije risa u Češkoj posljedica migracije primjeraka iz Slovačke, posebice uspješnog jačanja nastajuće populacije u Bavarskoj šumi (u Njemačkoj) i u Sumavi (u Češkoj) poslije naseljavanja. Nužno je zaključiti da su intenzitet i brzinu tog razvoja u posljednje vrijeme znatno nazišle bilo kakve prvobitne predodžbe i očekivanja mogućeg razvoja populacije risa. Naseljavanje risa na Šumavi provedeno je bez suglasja znatnog dijela tada uključenih subjekata, i ta činjenica se u mnogim slučajevima do danas očituje kao temelj za odricanje svrsishodnosti tog koraka. Otpor prema risu pojačao se osobito poslije utvrđivanja da dokazi kojima se obrazlagalo naseljavanje risa, nisu bili u praksi potvrđeni. Posebice se tu radi o tvrdnji da ris smanjuje broj jelena i da ih raspršuje po predjelu i da reducira broj lisica, a time likvidira bjesnoću, zatim, da bitno ne utječe na brojno stanje srneće divljači, loveći samo bolesne primjerke, jer se pretežito hrani glodavcina i si. Na drugoj strani nisu se potvrdili ni argumentiti lovaca da će ris gotovo likvidirati smeću divljač u prirodi, jer je dovodi u stanje stresa, pa se tako smanjuje njena težina i trofejna vrijednost, zatim će likvidirati ostatke šumske populacije šumskih koka i drugih rijetkih životinja. Kakve su, zapravo, u današnje vrijeme dobre i loše strane učinaka risa u našoj prirodi i kako se to očituje u lovnom gospodarenju? Za dobru stranu prvo treba navesti da ris predstavlja nezamjenjivi elemanat stvaranja prirodne ravnoteže, koja se očituje poslije njegovog duljeg djelovanja u nekoj oblasti. Tamo gdje je populacija risa stabilizarana dovoljno dugo, počinje se uočavati pozitivni selektivni uticaj na srneću divljač i to postepenim povećanjem njene težine, većom opreznošću, poboljšanjem zdravstvenog stanja i mogućim povećanjem trofejne vrijednosti. Posljednje dvije (prema saznanju autora) nisu dovoljno dokazane. Svugdje gdje se ris pojavi, dolazi do izravnavanja narušenog omjera spolova srneće divljači, koji je kao posljedica lovnog gospodarenja izrazito pomaknut u korist sma. Na područjima gdje se nalaze prirodne ili prirodi bliske lišćarske ili mješovite šume, gdje se već počinje očitovati uravnoteženi odnos srneće divljači, ris na očit način doprinosi prirodnoj obnovi šuma. Broj srneće divljači je takav da ne stiže brstom spriječiti prirodnu obnovu šume. U oblastima gdje su mufloni nepoželjni, dolazi do njihove likvidacije, jer u te divljači, vjerojatno, ne postoje nikakvi obrambeni mehanizni ponašanja. Ris osobito lovi usamljene mladunče jelena ili uistinu zdravstveno slabe primjerke. Loše strane risa su ponajprije njegov izraziti uticaj na smanjenje brojnog stanja srneće divljači u oblastima koje ris tek počne naseljavati. U takvim oblastima uspije prijelazno reducirati broj smeće divljači za 0 do 50 posto, a na nekim lokalitetima i više, i to bez provođenja bilo kakve zdravstvene selekcije. U oblastima, gdje se računa s uzgojem muflona u otvorenim ili zatvorenim lovištima, ris uspije tu divljač skoro likvidirati. Zbog povećane opreznosti lovci teže love papkastu divljač. Među nezanemarivi dio prehrane risa postepeno se počinju uključivati i domaće životinje. Glede navedenih činjenica, egzistencija risa može se ocijeniti manjeviše negativno u vrijeme intenzivnog naseljavanja novih područja. Od trenutka uspostavljanja ravnoteže između risa i njegove lovine, počinje prevaga njegovog pozitivnoga utjecaja. Očitom je postala činjenica na se ne može uzgajati sva naša divljač (posebno smeća i mufloni) u maksimalno mogućem broju, kao što smo navikli u prošlosti, a istovremeno nastojati povećati broj risova. Oboje istovremeno jednostavno je nemoguće. To, uostalom nije ni cilj modernog lovstva, a ni interes odgovorne zaštite prirode. Najvećim suvremenim problemom tako ostaje osiguranje uvjeta za nastajanje već nekoliko puta podvučenog optimalnog i uravnoteženog odnosa risa i njegove lovine. Očito je da postizanje tog stanja ne može proći bez kormpromisnih ustupaka i od strane lovaca, i od strane zaštitara prirode. Dobro rješenje je ponajprije ustanovljavanje funkcionalnog managementa populacije risa u cijeloj Češkoj, koji bi sadržavao i točno utvrđene uvjete za reguliranje brojnosti risa. Ni najbolje izrađeni program glede populacije risa u Češkoj sam po sebi još nije ni izdaleka jamstvo za njegovu funkcionalnast. Ona leži ponajprije u dosljednom pridržavanju ustanovljenih uvje 4

70 ta od strane lovaca kao i na učinkovitoj kontroli organa zaštite prirode. Sadašnja situacija uzajamne averzije i nepovjerenja vrlo je problematična. Ilegalni odstrijel risa u nekim oblastima, gdje ga ima, već je prešao mit "kavanskih priča" i postao je javnom tajnom. Pa ipak ustanovljavanje managementa populacije risa je osiguranje i za lovce i za zaštitara prirode, a paradaksalno i za zaštitu risa kao vrste, najrazumnije kompromisno rješenje. To sada vjerojatno shvaćaju oba nadležna ministarstva Ministarstvo životnog okoliša i Ministarstvo poljoprivrede, koja su nedavno zajedno sa zoološkim stručnjacima, predstavnicima Šuma Češke Republike, počeli raspravu za izradu spomenutog managementa. Tablice prehrane risa u Podšumavi ("Myslivost" /96.) Prehrana risa Vrsta Lisica Zec Divlja svinja Obični jelen Srna Muflon Domaća ovca Domaća mačka Ukupno n % 0,78 4,5, 84,50 6,0,94 00,00 n %,06,06,76 5,6 78,87 5,8 6,4 0,6 00,00 Nedjeljivi dio managementa moralo bi biti i tekuće ocjenjivanje podataka, koji su dobijeni sustavnim praćenjem promjena brojnosti i areala risa, ne samo u tradicionalnim njegovim oblastima, nego i u cijeloj Češkoj. Zato su izrađeni upitnici za nazočnost i detalje promatranje risa za gotovo sva lovišta južne i zapadne Češke, a to bi trebalo učiniti i za druga područja. Jako važna pretpostavka za uspješno rješenje nastale situacije je, osim utvrđivanja pravila managementa, odgoj i obrazovanje, koji moraju dovesti do promjena mišljenja i tradicionalnih predodžbi ne samo lovaca, nego i zaštitara prirode te ukupne javnosti. Ne može se očekivati da spor o risu, koji se nastavlja, donese pobjedu bilo kojoj strani. Može biti samo jedan poražen, a to je ris. n % 0,6 0,95,48 6,45 75, 6, 6,0 0, 00,00 Ukupno n % 5 0,58 8 0,9 7,5 4 5, ,6 5 5,96 4 4, ,00 Starosna struktura prehrane risa Vrsta Odrasli Nazimad Prasad Ukupno Odrasli Mladunčad tele Pomladak starija telad (bez rogova) Ukupno Srnjak Srna Lane Ukupno Muflon Muflonka Janje Ukupno 99. n % ,00 00,00 50,00 50,00 00,00, 50,9 7,96 00,00 8,75 50,00,5 00, n % n % Divlja svinja ,00 80,0 00,00 Obični jelen 6,5,50 8,5 9 00,00 Srna 4,6 54,48 0,89 00,00 6,67 50,00, 00,00 Muflon ,00 00,00 9,5 90,48 00,00 4,9 55,86 9,85 00,00 45,00 55,00 00,00 Ukupno n % ,70 96,0 00,00,4 4,6 8,94 00,00 4,8 5,0,9 00,00 0,4 47,9 4,67 00,00 Preveo i priredio: Zoran Timarac 44

71 * ' " ' 699 LS9 LO :xbd 'ggg.9 LO " 9± HIJ.S Sm SB SB MmMm mm mm zoanojeiuo>iiun smszs ^i^ Itfv ^SL*.."Š^A''i'ii",.., izan ^Srw* w^ B S I S<* : "" :, "». " W~x!?'

72 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI IZVJEŠĆE SA ŠESTOG SASTANKA EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA PLEMENITE LISTAČE ODRŽANOG OD 9.. LIPNJA 00. GODINE U ALTER DO CHAO, PORTUGAL Na šestom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za plemenite listače sudjelovalo je ukupno 8 sudionika i predstavnika iz zemlje. Sastanak je otvorila Mari R u s a n e n, predsjednica mrežnog plana i Maria Carolina Var el a, iz Državnog odjela za šumarstvo Portugala, kao domaćin sastanka. Predstavnici zemalja pristupnica (SI. ) izvijestili su nazočne o dosadašnjem radu na očuvanju plemenitih listača, a obuhvaćene su vrste iz rodova Acer, Alnus, Betula, Carpinus, Castanea, Fraxinus, Juglans, Malus, Primus, Pyrus, Sorbus, Tilia i VImus. Hrvatska je u svom izvješću dala prednost radovima koji su provedeni na očuvanju genofonda ovih vrsta metodom in situ (sjemenske sastojine), te metodom ex situ (klonske sjemenske plantaže, testovi provenijencija i polusrodnika), a odnose se na novoosnovane pokuse šumske trešnje i poljskog jasena. Slika. Sudionici EUFORGEN mrežnog plana za plemenite listače Značajan pomak učinjen je na primjeni uputa Europske unije (999/05/EC), koji se odnosi na certifikaciju šumskog reprodukcijskig materijala. Također je većina zemalja izrazila pojačan interes javnog mnijenja na očuvanju autohtonih vrsta plemenitih listača. Za budući rad na problematici očuvanja genetskih resursa europskih vrsta šumskog drveća inicirana je izradba Masterplana, koji će biti predložen na sljedećoj sjednici izvršnog odbora EUFORGENa. Usvojena je inicijativa za koordinaciju i monitoring za praktičnu primjenu očuvanja šumskih genetskih resursa, a kao model primjenit će se izradba za vrstu Acerplatanoides. 46 Dogovorena je suradnja na izvedbi tehničkog biltena za plemenite listače, koji bi uključivao i mape rasprostranjenja vrsta, dok je za potrebe dugoročnog očuvanja crne johe u Europi izrađen prilog autora D. Kaj be i J. Gračana pod naslovom: "Conservation of genetic resources of black alder (Alnus glutinosa IL.I Gaertn.)." Završna verzija obuhvaćala bi ekologiju i ciljeve konzervacije gena, principe i metode očuvanja, definiranje ekogeografskih zona (sjemenskih zona), inventarizaciju genetskih resursa pojedine vrste, određivanje broja populacija i jedinki potrebnih za konzervaciju metodama "in situ" i "ex situ". Također je utvrđeno i određivanje uzgojnih radova koji bi se provodili u zaštićenim sastojinama, kao i učinci utjecaja čovjeka na populacije plemenitih listača. U dijelu Uputstva, jedno se poglavlje odnosi na evolucijsku genetiku i konzervaciju gena plemenitih listača, što je od velikog značenja za očuvanje kontinuirane varijabilnosti ovih vrsta. Na sastanku su prikazani istraživački projekti koji se odnose na plemenite listače, a financirala ih je Europska unija. Upoznati smo s projektom očuvanja genetskih resursa plemenitih listača na području jugoistočne Europe, koju je sponzoriralo IPGRI i Ministarstvo financija Luksemburga, o čemu je izvijestio dr. R. Volosyanchuk (Ukrajina). O radovima na očuvanju europskih brijestova izvijestio je dr. E. Collin (Francuska), a odnose se na molekularnu karakterizaciju vrsta, njihovu bazu podataka i istraživanja koja se odnose na otpornost na holansku bolest brijestova. Prikaz novog projekta FRAXIGEN predstavila je dr. Janet Steward s Oksfordskog sveučilišta. Istraživanja se odnose na utjecaje razmjene gena u populacijama, adaptaciji pojedinih vrsta jasena, a uključeno je ukupno osam partnera iz Velike Britanije, Švedske, Španjolske i Grčke. Projekt RAP financiran od Europske unije odnosi se na utvrđivanje bioraznolikosti, razmnožavanje selekcioniranog materijala i primjeni strategije očuvanja vrste Fraxinus excelsior, a prikazao ga je voditelj dr. Gerry Douglas (Irska). Istraživanja strukture unutarpopulacijske i međupopulacijske genetske raznolikosti poljskog jasena provode se unutar projekta "Genetska struktura poljskog jasena u Europi primjenom jezgrinih mikrosatelita", čiji je koordinator M. Heuretz (Luksemburg). Između populacija dobivena je značajnija diferencijacija u istočnoeuropskim zemljama u odnosu na populacije iz središnje i zapa

73 Slika. Skidanje pluta s hrasta plutnjaka (Qurcus suber) dne Europe. Genetička analiza vrste Sorbus torminalis rađena je na području sastojine veličine od 450 ha, te je utvrđeno daje čak 7,5 % potomstva bilo oprašeno polenom iz susjednih populacija. Za potrebu očuvanja genofonda ovih vrsta potrebno je očuvati postojeći genetski varijabilitet, njihovu adaptabilnost za prirodnu evoluciju i za oplemenjivanje, te unaprijediti saznanja o plemenitim listačama uz izbjegavanje smanjenja veličine genetskog resursa ovih vrsta. Sudionici su također predlagali prioritete u budućim istraživanjima i razmijenili iskustva pojedinačnih zemalja sudionica u korištenju javnog mnijenja, stoje bitan čimbenik za popularizaciju očuvanja ovih vrsta šumskog drveća. Sudionici su posjetili Park prirode Serra de S. Mamede i terenske objekte na kojima smo bili upoznati s gospodarenjem hrastom plutnjakom, te očuvanjem sastojina pitomog kestena, poljskog jasena, crne johe i drugih vrsta plemenitih listača (SI ). Sastanak je završio prihvaćanjem završnog izvješća i donošenjem zaključaka i odabirom mjesta za sljedeći sastanak. Doc. dr. se. Davorin Kajba IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Dana 8. rujna 00. godine u Zagrebu je održan sastanak apsolvenata šumarstva 948/49. godine. Od 8 pozvanih odazvala su se njih trinaestorica i to: Delajković Ivo, Gudek Zvonko, Kiš Dragutin, Koletić Berislav, Kranjčec Zvonko, Miletić Ivo, Prgin Davor, Sepčić Bogdan, Stojković Mladen (organizator sastanka), ŠporčićTomek Marija, Tomas Edo, Tomek Rudolf i Zajc Mladen (Kanada). Minutom šutnje odana je počast zadnje umrlim kolegama: Ivković Stjepan, Radića Ante, Pavlica Ante i Zemčak Zvonko. Prema programu grupa se uputila u ARHEOLOŠKI PARK Ščitarjevo ANDAUTONIJA rimski predčasnik grada Zagreba. To je bio rimski gradić municipij (općina) iz 4 st. otkriven i istražen na površini od 400 m. Istraženi dio andautonijske gradske četvrti obuhvaća križanje glavne gradske ulice (tipično rimske kolotečine) zatim temelji gradskih zgrada, veliko gradsko kupalište, kanali tople i hladne vode, dio sustava za grijanje toplim zrakom i mnogo keramike, crnobijeli mozaik, paljevinska grobišta, zatim dvije nekropole (groblja) itd. SASTANAK APSOLVENATA ŠUMARSTVA Još da se napomene daje kupalište jedan od osnovnih dijelova svakog rimskog, pa i ovog grada, gdje se osim kupanja odvijao i društveni život građana. (Rimljana pred 0 stoljeća). Zamjerka je muzeju grada Zagreba da orijentacijski putevi nisu obilježeni tri puta smo zalutali, a ulaznice je naplatio čuvar bez stručnog vodstva i tumačenja iako su najčešći gosti Amerikanci i Nijemci. Ipak smo, impresionirani, napustili te rimske iskopine i uputili se na zajednički ručak. Može se istaći da je naša prva poratna generacija šumara, upisana 945. godine u vrlo teškim poratnim uvjetima studiranja (doznake za hranu te točkice za tekstil i "povijesne" studentske menze (CAM, HAM i TAVŠ), zatim uvjetni odazov na studentske akcije i pruge (ŠamacSarajevo i BrčkoBanovići) uz vrlo mršavu prehranu i slabe ili nikakve stipendije, dala značajne kadrove šumara (zadnji upis zajedničkog studija uzgoja i studija preradbe drveta), kadrove vidljivih i značajnih rezultata bilo u osobnom napretku bilo studijem ili inim djelovanju bilo u posebnim dostignućima i uspjesima u privredi uzgoja šuma ili drvnoj industriji. 47

74 945. godine od upisanih 00, a diplomiranih oko 60 studenata teško je (bez vrijeđanja) nabrojiti više ili manje uspješne kolege, iako svaki od nas ima "svoje" uspjehe. Stoga se nabrajaju samo neki! Jedan od najuspješnijih je ing. Kiš Dragutin arhitekt i projektant šumskih nasada nositelj ZLATNE MEDALJE svjetske izložbe "JAPAN FLORA 000" održane u vremenu od 7.. do godine na japanskom otoku Awaji (Avađi) površine oko 96 ha. Na svjetskoj izložbi ispred projektanta čitavog svijeta ispred jake konkurencije 60 zemalja iz čitave kugle zemaljske, posebno Njemačke i SAD, postigli smo prvo mjesto. Izlošci pripremljeni za nastup u Japanu nastali su po idejnoizložbenom rješenju našeg kolege ing. Kiš Dragutina i uz velika zalaganja i uz suradnike. Prezentacija izložaka u Japanu proslavila je originalnost i ekološku čistoću našeg hrvatskog krajolika i to: endemski kamenjarski vrt (originalni Krš Velebita) primoštenski vrt originalni vinogradi okruženi kamenom ogradom (vidi preslike) stilizirano žalo Jadrana Neprekinuta priroda planine Velebit zatim "vrt" primoštenskih vinograda i čisto more uz netaknute jadranske obale, sve su to tehnikom nedirnuti resursi, koji su zasigurno neočekivano lijepi i privlačni za svjetsku publiku. Daleki Japan nam priznaje i ukazuje ono što mi sami ne vidimo i ne znamo cijeniti. Naš kolega šumar i arhitekt parkovnih nasada nije "slučajno" postigao taj uspjeh, već je dugogodišnjim radom, sastavljanjem osnova (i obnova) parkovnih nasada na svim kontinentima pronio slavu naše domovine. A kako sam kolega Kiš kaže: Parkovi su suvremeni hit na čitavom svijetu. Ostale kolege odnosno uspješni mogu se nabrojiti: Akademik, međunarodni ekspert, poliglot svjetskog renomea doktor Vi đakovi ć Mirko, Šumarski fakultet Zagreb postignutom titulom akademika zapravo je sve rečeno, zatim, dr. Mlinšek Dušan prof. Fakulteta u Ljubljani. magistar S t o j k o v i ć Mladen, magistar zaštite šuma ŠporčićTomek Marija, prva žena šumar Zagrebačkog fakulteta, prof. Jovančević Lokaim, pokojni kolege: Ivković Stjepan i Magličić Antun projektanti DIPa, prvi u Koprivnici, a drugi UKOD Rijeka, u izbjeglištvu u Kanadi su se snašli: R i h a Tomislav, S i p u š Mihovil, O r š a n i ć Božidar i uspješni Z aj c Mladen, koji dolazi na svaki sastanak stalni je sudionik sastanaka Šumarskog društva u Zagrebu. Na zajedničkom ručku uz čavrljanje i vesele pjesme znane još iz ranijih dana pao je i zajednički zaključak za ponovni susret za godinu dana, a za program su zaduženi kolege Stojković, zatim Marija i Kranjčec zvan Kukac. Tomek Rudolf 48

75 IN MEMORIAM JURAJ JURICA GASPAROVIC, dipl. ing. šum. (9 999) A godine prolaze, sve najljepše godine! (A godi prahodjat...) Odlaze, nažalost, i naši dragi kolege i prijatelji. Svoj životni put završio je još jedan naš kolega iz generacije, koja je započela studirati šumarstvo 95. god. na Poljoprivrednošumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Teško je prihvatiti činjenicu da je riječ o našem dragom kolegi JurjuJurici Gašparoviču dipl. ing. šum., koji je umro u Zagrebu god., kada smo se već nadali da se uspješno oporavlja nakon nekoliko teških operacija. Škol. g. 955/56. apsolvirali smo šumarstvo u Zagrebu nas dvadesettroje. U međuvremenu zauvijek su nas prerano napustili kolege dipl. ing. šum. Margareta Lojda r. Šimon (umrla 969), Mato Markanović (975), Krunoslav Kranjčević (99), Antun Guth (995) i dr. se. Đuro Kovačić (00). Ostala su mnoga lijepa sjećanja na naše zajedničke studentske dane, kada smo većina studirali u teškim materijalnim uvjetima. Prisjećam se, između ostalog, naših prvih kolokvija iz botanike (Triticum vulgare, Secale cereale, Zea mays...) i više matematike. Proučavali smo herbarijske zbirke, bili nazočni terenskim vježbama ("E, jesi slika" primjedba predavača i savjetnika J. Radoševića, dipl. ing. šum., na jedno moje "stručno" objašnjenje, oštra rasprava na terenu u Zalesini o "femelšlagu" akademika D. Klepca i prof. dr. Z. Vajde). Ostala mi je u sjećanju i vrlo korektna ispravka izvoda jedne formule tijekom predavanja prof. dr. B. Emrovića uz njegovu primjedbu "Dečki, fulal sam!" ali namje bilo drago kada bismo se ipak našli zajedno. Tada smo pričali o nezaboravnim studentskim danima, ali i o životu i radu nakon studija. Kada sam ga 996. god. zamolio da za potrebe Hrvatskog šumarskoga životopisnog leksikona do stavi podatke za svoj životopis, unatoč zdravstvenim poteškoćama, napravio je svoj "curriculum vitae". Juraj Gašparović rodio se u Zdencima kod Našica u rimokatoličkoj obitelji. Otac Juraj bio je državni službenik, a majka Franjica r. Vrančić domaćica. Osnovnu školu završio je 944. u Varaždinu, gdje je 95. završio i realnu gimnaziju. Šumarstvo je studirao na Poljoprivrednošumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 955/56., a diplomirao 959. Pri kraju studija bio je demonstrator u tadašnjem Zavodu za dendometriju, a u dva navrata, u okviru razmjene studenata u međunarodnoj tehničkoj suradnji (laeste), obavio je stručnu praksu u Švedskoj i to 956. (s kolegom B. Hribljanom), a zatim 957. god. Nakon što je diplomirao, zaposlio se kao pripravnik u upravi Šum. gospodarstva Varaždin, a za Nakon diplomiranja nisam se često susretao s kolegom Juricom, Apsolventi šumarstva u Zagrebu 955/56. Slijeva: Juraj Gašparović, Stanislav Braun, Krunoslav Kranjčević i Mladen Skoko. 49

76 tim kao referent za plan i analizu. Slijedi mjesto referenta za privatne šume u Šumariji Varaždin, te revirnika za GJ "Ravna Gora" u Šumariji Ivanec do svibnja 96. Zatim je do kraja 96. radio kao taksatorpripravnik u Sekciji za uređivanje šuma Zagreb pri Ministarstvu šumarstva SR Hrvatske. Potom prelazi u Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija Hrvatske Sekcija za uređivanje šuma Zagreb, gdje je radio do početka 969. najprije kao taksator, a zatim kao samostalni taksator. U sljedećem razdoblju, do umirovljenja 997. godine radio je na raznim informatičkim radnim mjestima izvan šumarske struke, a zatim i u šumarstvu. Kraće vrijeme bio je organizatorprogramer u Poduzeću za ekonomske usluge i primjenu elektroničkih računala u Zagrebu, a zatim organizator u Centru za ekonomski razvoj grada Zagreba u radnoj jedinici za automatsku obradu podataka, gdje se zadržao do 977. god. Slijedi razdoblje od godina rada na mjestu organizatora i organizatoraprojektanta u Centru za automatsku obradu podataka (CAOP) u Zagrebu. Juraj Gašparović, dipl. ing. šum., vraća se 989. svojoj zelenoj struci. Kraće vrijeme radio je u Šum. gospodarstvu u Zagrebu kao stručni suradnik u Odjelu za iskorišćivanje šuma. Početkom 99. zaposlio se u netom osnovanom Javnom poduzeću "Hrvatske šume", Uprava šuma Zagreb, na mjestu šefa Informatičkog odjela, gdje je koristeći dugogodišnje informatičko iskustvo posebnu pozornost posvetio unapređivanju rada toga odjela. Tada smo se, bilo je to 994., posljednji put susreli na njegovom radnom mjestu u Nazorovoj 8. Kao i uvijek bio je susretljiv, s onim njegovim prepoznatljivim gotovo dječačkim osmjehom. U razgovoru o našim obiteljima, svakodnevnim poslovima i brigama, nisam mogao niti naslutiti da će neumitna sudbina promijeniti daljnji tijek života našeg dragog kolege i prijatelja Jurice, te da će ga provesti kroz patnju bolesti, koja je oslabila njegov organizam toliko da je bio prisiljen otići u mirovinu. Nažalost u neravnopravnoj i posljednjoj životnoj borbi nije izdržao. Poznavali smo ga kao savijesnog, dobrog i pobožnog čovjeka. Imao je toplu i iskrenu ljudsku dušu. Izbjegavao je konfliktne situacije, ne želeći dolaziti u sukob s ljudima. Aktivno je sudjelovao u radu Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Zagreb i bio član Hrvatske stranke prava. Kao fotoamater volio je slikati, ali i snimati videokamerom, no sam seje rjetko nalazio u objektivu. U kući bio je "sam svoj majstor", a posebno je volio obrađivati drvo. Vrijedno je zabilježiti daje Jurica Gašparović bio pravi kršćanin i franjevački svjetovnjak. "Od 957. bio je zajedno sa svojom suprugom Đurđicom član Franjevačkog svjetovnog reda u kome je obnašao niz dužnosti. U nacionalnom vjeću Hrvatskog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda devet je godina bio ministar (služitelj) i tri godine doministar (zamjenik služitelja). Umjesnom bratstvu Franjevačkog svjetovnog reda u franjevačkom samostanu na Kaptolu obnašao je različite dužnosti, od kojih mu je najviše na srcu bila služba učitelja kandidata i novaka Franjevačkog svjetovnog reda. Niz godina uvodio je u franjevački svijet i franjevačku duhovnost zamjetan broj podjednako mladih i starijih osoba. U vremenima u kojima je biti vjernik, napose angažirani vjernik, zahtijevalo određenu hrabrost, značilo odustati od niza pogodnosti, predano je i nesebično davao iznimno velik doprinos u ustrojavanju Franjevačkog svjetovnog reda na nacionalnoj razini i povezivanju Hrvatskog bratstva s bratstvima širom Europe. Mnoge je godine vjerno sudjelovao u zboru crkve sv. Franje na Kaptolu i u CiriloMetodovu zboru grkokatoličke crkve u zagrebačkom Gornjem gradu. Obitelj mu je uvijek bila na prvom mjestu. Bio je iznimno brižan muž, otac i djed. I premda je uvijek, kada je govorio o onome što mu je najdragocjenije, bio štedljiv na riječima, način na koji je govorio o svojima, svjedočio je o ljubavi koja će učiniti sve za svoje ljubljene. Svojim životom pokazao je u čemu je čovjekovo dostojanstvo, što znači biti brat i koliko je bitno nastojati oko sklada, koliko god puta zatreba započeti ispočetka, i nositi svoju odgovornost, smjelo i smjerno istodobno. " (Glas Koncila). JurajJurica Gašparović, dipl. ing. šum., ispraćen je na posljednji počinak na zagrebačkom groblju Mirogoj. Pogrebu su bili nazočni supruga Đurđica, sin Domagoj, kći Jasminka (sestra u družbi Kćeri milosrđa Trećeg reda sv. Franje), snaha Margareta, unučad Katarina i Marija, sestra Ljerka sa suprugom Antunom, braća Krešimir i Ivica, ostala rodbina, kolege, prijatelji i poznanici. Pogrebne obrede predvodio je fra Lucije Jagec, provincijal Zagrebačke franjevačke provincije, uz sudjelovanje većeg broja svećenika. Od njeg su se biranim riječima oprostili fra Zvjezdan Linić, Zoran Milić, služitelj mjesnog bratstva na Kaptolu i Stjepan Lice, donedavni nacionalni ministar Hrvatskog nacionalnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda. Dragi kolega Jurice, na kraju ovog posljednjeg oproštaja s tobom, vjerujem da si našao vječni mir na Onome svijetu, koji nam je svima suđen. Hvala ti za sve što si nam podario. Ostat ćeš u našem sjećanju i srcima našim. Nikad te nećemo zaboraviti. Neka ti vječno pjevaju šume i neka ti je laka ova draga i jedina naša hrvatska zemlja. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. 40

77 Literatura: Lice, S., Zagreb, 000: Naši pokojnici Juraj Gašparović. Glas Koncila, katolički tjednik, br. (), od. siječnja. Lice, S., Zagreb, 000: In memoriam. Jurica Gašparović. Brat Franjo, List franjevačkih zajednica, br., str. 6. Uredništvo, Zagreb, 997.: Gašparović Juraj. Hrvatski šumarski životopisni leksikon, Tutiz leksika, knjiga, str. 56 Uredništvo, Zagreb, 999.: Preminuo Jurica Gašparović brat Maksimilijan. Brat Franjo, List franjevačkih zajednica, br.6. LADISLAV HANG, dipl. ing. šum., prof. ( ) Malo je naših kolega koji su pretežito radili u Šumarstvu Hrvatske, a doživili 90 i više godina. Njihova imena možemo naći u uvodnom dijelu članaka "Ivan Savor, dipl. ing. šum. stogodišnjak" (Šum. list 00., str.4). U međuvremenu smo zaključili da u Osijeku živi još jedan 90godišnjak, kolega Ivan Švaganović (rođ. 9), koji je diplomirao šumarstvo u Zagrebu 96. god. Jedan od njih je i Ladislav Hang, dipl. ing. šum., koji je iznenada umro u Zagrebu u 9. godini. Taj smo žalosni podatak saznali prikupljajući podatke o šumarima 90godišnjacima. Objavljivanjem ovog nekrologa na stranicama Šumarskog lista želim oteti od zaborava našeg kolegu, koji je dao značajan doprinos šumarstvu Hrvatske. Ladislav Hang dipl. ing. šum., rođenje u Srem. Karlovcima 6. lipnja 909. god. Njegov otac Franjo bio je trgovac, a majka Rozina domaćica. U Srem. Karlovcima završio je 9. osnovnu školu, a 98. Državnu veliku gimnaziju. Iste godine upisao je šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla (Hoshschule fur Bodenkultur) u Beču, no drugi semestar upisuje na Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje apsolvira 94. godine. Zbog zdravstvenih razloga, odsluženja vojnog roka i smrti oca, diplomirao je tek Za vrijeme vojne' vježbe na aerodromu u Pančevu radio je na njegovom ozelenjavanju. mamku^is^'i % m K a ^^ Odmah nakon diplomiranja zaposlio se u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu u Odjeljenju za vrhovni šumarski nadzor, kao službeni dnevničar, radeći na statistici pošumljavanja. Tada je u dnevnom tisku objavljivao popularne članke o pošumljavanju, pa je postavljen za tajnika Zemaljskog odbora za pošumljavanje. Nailaskom II svjetskog rata mobiliziran je u Niš , no ubrzo je postavljen za privremenog šumarskog izvjestitelja u tadašnjim Hrvatskim Karlovcima, gdje je radio od svibnja do rujna 94. Nakon toga mjesec dana obnašao je dužnost upravitelja Šumarije Petrovaradinske imovne općine u Ogaru i Srem. Kamenici, a zatim premješten u Ravnateljstvo šuma Križevački imovne općine u Bjelovaru. Radio je kao taksator i radio pregledni plan šuma te imovne općine. Tijekom 94. kraće vrijeme zamjenjivao je upravitelja Šumarije KloštarIvanić. U tijeku II svjetskog rata obavljao je različite poslove u Križevačkoj i Đurđevačkoj imovnoj općini (procjena stabala na Šumarijama Garešnica, Pitomaca, Koprivnica, Bjelovar i Kloštar Podravski, sadnja žira, preklasifikacija trupaca), a 94. zamjenjivao je upravitelja Šumarije Đurđevac. Početkom 944. određenje za zamjenu upravitelja Šumarije "Bilo" u Bjelovaru, gdje je obolio, pa mu je odobren oporavak u rodnim Karlovcima. Neposredno pred kraj rata, početkom svibnja 945., osoblje Ravnateljstva šuma Bjelovar premješteno je u Zagreb. Od 7. svibnja 945. radio je kao upravitelj Šumarije Sokolovac kod Koprivnice, gdje uz ostalo, obavlja procjenu ratne štete, a početkom 946. imenovanje upraviteljom Šumarije Jasenak sa sjedištem u Ogulinu, gdje zbog pomanjkanja stručnog osoblja uz terenske, obavlja i administrativne poslove. Od lipnja 946. radi na petogodišnjem planu izgradnje putova Ogulinskog kraja i izgradnji zgrade Šumarije Jasenak. Istodobno održava se tečaj za lugare i osnivaju se nove lugarije te Lovačko društvo u Drežnici. Unatoč uspješnom radu i zalaganju njegov je rad na konferenciji Šumskog gospodarstva Ogulin ocijenjen nepovoljno, te zbog toga 4

78 daje otkaz na službu. Ministarstvo šumarstva 7. rujna 947. premješta ga na netom osnovanu srednju Šumarsku školu u Karlovcu, koja je tada radila u staroj zgradi na Rakovcu, podignutoj još za vrijeme Vojne krajine. Predavao je nacrtnu geometriju, geodeziju, dendrologiju i uporabu šuma. U tada vrlo teškim uvjetima s njim su radili kolege, dipl. ing. šumarstva, Ante Duić, Slavko Lovrić, Ivan Savor, Tomo Bikčević i Josip Herman, od kojih je danas živ samo Ivan Savor (ove godine, 00., proslavio je u Domu umirovljenika "Centar" u Zagrebu 0. rođendan uz čestitke, među ostalima, i Hrvatskog šumarskog društva). Ladislav Hang dipl. ing. šum. imenovanje. kolovoza 949. za direktora Drvnoindustrijskog tehnikuma Belišćeu izgradnji. U kratkom roku izgrađena je škola s internatom ali je 95/5. škol. g. preseljena u Viroviticu, gdje od 954. radi kao Srednja tehnička škola drvne struke. Kolega Hang rukovodio je školom do kraja 958/59. škol. g. s mnogo volje i inicijative te svojim zalaganjem pridonijeo njezinoj afirmaciji i razvoju. Za uspješnost u radu primio je novčanu nagradu od Glavne direkcije drvne industrije u Zagrebu. Neko vrijeme bio je i direktor poduzeća "Hrast"tvornice namještaja i pilane Virovitica, koja je prerasla u poznati drvnoindustrijski kombinat. Rad na stručnom obrazovanju kadrova nastavlja u Zagrebu, gdje je od 959/60 škol. g. direktor Srednje tehničke škole drvne struke. Radi na organiziranju rada škole, koja tada postaje Centar za odgoj i obrazovanje tehničara drvopreradivačke struke i polako prerasta u višu drvoprerađivačku tehničku školu. Po vlastitoj želji, nakon tri godine primljen je na mjesto profesora te predaje nacrtnu geometriju, geodeziju i izgradnju cesta od 96/64 škol. g. do umirovljenja 0. lipnja 975. U tijeku svog plodnog i raznovrsnog rada nalazi vremena i za pisanje. Tako npr god. u Virovitici objavljuje (u prijevodu) "Plan i program rada Drvnog tehnikuma u Rosenheimu", u Šum. listu 958. piše o desetogodisnjici osnutka i rada Srednje tehničke škole drvne struke u Virovitici (str ) gdje, između ostalog, piše o stanju i ulozi tehničkih kadrova u drvnoj industriji, te upozorava na opterećenost učenika suvišnom teorijom, nedovoljnu povezanost s praksom i pomanjkanje vlastitih školskih radionica, dok u knjizi: "Desetogodišnjica Drvnotehničke škole»jurica Ribar«" ( Zagreb 96., str. 546) objavljuje prilog "Neki problemi školstva za kadrove drvne industrije". Osim toga pisao je i u edicijama prigodom raznih obljetnica. Bio je dugogodišnji aktivan član Hrvatskog šumarskog društva. Njegovo članstvo registrirano je sada već daleke 94. god. ( Šum. list, str. ). Kao umirovljenik, posebno kada je već ušao u osamdesete godine života, nije gotovo izlazio iz kuće. Uvijek je nalazio neki posao u vrtu svoje kuće u Hercegovačkoj ulici u Zagrebu, gdje je živio od 70ih godina prošlog stoljeća. Hobi su mu bile i križaljke. U jednom izvlačenju nagrada za " Nagradnu Križaljku" u zagrebačkom "Vjesniku" bio je sretan dobitnik originalnog crteža hrvatskog slikaranaivca Ivana Lackovića Croate, koji se čuva u obitelji kao vrijedna uspomena. Redovito je pratio dnevni tisak i bez toga jednostavno nije mogao započeti svaki njegov dan. Ukupno uzevši velika je njegova zasluga rada u šumarstvu, kao uspješan rad na organiziranju rada škola i obrazovanju srednjih stručnih kadrova za potrebe drvne industrije u Hrvatskoj. Kolega Ladislav Hang pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj. travnja 00. i ispraćen na vječni počinak u krugu obitelji, kolega, svojih bivših učenika i prijatelja. Laka mu bila hrvatska gruda. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. 4

79 MIHAJLO MERLE, dipl. ing. šumarstva (94 00) Nekoliko dana nakon navršenog 60. rođendana, u Rijeci je nakon duge i teške bolesti umro ugledni šumarski stručnjak, društveni aktivist i domoljub Mihajlo Merle, dipl. ing. šumarstva. Rođen je u obitelji željezničarskog službenika 5. rujna 94. Rano djetinstvo proveo je u rodnoj Slatini, gdje je završio osnovno školovanje, a srednju školu pohađao je u Virovitici, maturiravši na realnoj gimnaziji 960. godine. Kako je još kao dječarac, a i kasnije kao srednjoškolac bio je aktivan član Izviđačkog saveza Hrvatske, i učestalo planinario Psunj em, Ravnom gorom, Papukom, Krndijom, Požeškom gorom, a na rijeci Orljavi i njenim pritocima okušavao ribičku sreću, nije dvoumio kojim će usmjerenjem voditi njegova daljnja životna staza. Na upravo osamostaljeni Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao se ujesen I960., diplomiravši na šumskogospodarskom odjelu. rujna 965. Iako je svoju užu rodnu grudu, naseljenu još od pretpovijesti, posebno volio, sticanjem okolnosti morao ju je napustiti "trbuhom za kruhom". Prvo zaposlenje nakon odsluženja vojnog roka dobio je u Gorskom kotaru, poput putopisca Dragutina Hirca, u "hrvatskoj Svici". U tek pravo stasaloj Šumarskoj školi Delnice zapošljava se 5. rujna 966., gdje kao mladi šumarski stručnjak prenosi još svježa teoretska znanja mladim budućim šumarnicima iz područja eksploatacije šuma, šumskih komunikacija, geodezije, tehnologije drva. Iako je na školi ostao svega tri školske godine, svojim nastavničkim i pedagoškim radom zadužio je mnoge mladiće i djevojke koji su ga imali prilike slušati. Postupno se udomljavajući u novom okruženju. studenog 969. prelazi u šumarsku operativu, dobivši radno mjesto referenta za uzgajanje šuma u Šumariji Crni Lug, delničkog Šumskog gospodarstva. Uz stanku od četiri godine (97975), kada po potrebi službe biva premješten u RZ Zajedničke službe u Delnice na poslove referenta mehanizacije, u Crnom Lugu podno gordog Risnjaka ostati će sljedećih 0 godina (975985) na dužnosti upravitelja šumarije. Najplodonosnije je to razdoblje njegove šumarske karijere. Do tada, za modernu eksploataciju šuma nedovoljno otvorene šume, postupno otvara novom i sve gušćom mrežom šumskih prometnica, posebno traktorskim vlakama, pojeftinjujući tako ovu inače skupu fazu iskorišćavanja šumskih bogatstava. Svjestan da zbog nagomilane drvne mase (još iz doba Lhurn Taxisa!), posebice u pretežito jelovim sastojinama na silikatu, redovno izostaje prirodno pomlađenje, gorljivi je pobornik netom uvedenog prebornogrupimičnog načina sječe. Sam, zajedno sa svojim suradnicima, ustanovljuje prve "krugove" u Frku, Šibrličkoj, Opaljencu, Ruhaču, Vučjoj šiji i drugim šumskim predjelima, provodeći svojevrsno preborno gospodarenje. Veličina "kruga" nikad mu nije prelazila veličinu dviju visina dominantnih stabala, a tamo gdje nisu postojale inicijalne grupe prirodnog podmlatka već sljedeće godine unaša smrekove sadnice. Uspješno rješava od svojih predhodnika započeto pitanje melioracije degradiranih sastojina listača na širem prostoru izvorišnog dijela rijeke Kupe kod Okruga i Razloga, gdje su mu novo podignuti nasadi bora, smreke, duglazije, ariša trajan spomenik. U cilju unapređenja i povećavanja proizvodnosti rada, tih je godina održao brojna predavanja i vodio tečajeve za stručno usavršavanje šumskih radnika sjekača, traktorista, minera, davši značajan doprinos organizaciji i razvijanju tada upravo pokrenutih natjecanja šumskih radnika sjekača te ostavivši vrijedan zapis u spomen knjizi "Šumsko gospodarstvo Delnice ". Usporedo s reorganizacijom šumarstva, a poradi obiteljskih razloga (školovanje djece), nakon puna dva desetljeća provedenih u Gorskom kotaru dipl. ing. Mihajlo Merle seli u priobalje, u Hrvatsko primorje i Istru, zapošljavajući se u Šumskom gospodarstvu "Istra" Buzet, kasnije Uprava šuma Buzet JP "Hrvatske šume", u kojima će i okončati svoje aktivo službovanje u šumarstvu. Kako mu je prvo utočište bila Šumarija Opatija, u kojoj će provesti novih 0 godina ( ), od čega tri na radnom mjestu upravitelja, od do tada zatvorene i pomalo tajanstvene Učke stvorit će poligon za svekolike šumarske aktivnosti. Krenuvši s izgradnjom protupožarnih šumskih cesta, postupno otvara i one bogate šumske predjele s prevlasti bukve, učinivši tako vapnenačku planinu na razmeđi Istre i Kvarnera dostupnom i ljubiteljima prirode, i turistima, i znanstvenicima svih profila. Da svekolike prirodoslovne vrijednosti Učke nisu ovime ništa izgubile već samo dobile, potvrđuje činjenica daje ova planina 999. godine proglašena parkom prirode. U ovom razdoblju aktivan je i u lovstvu, smatrajući da je divljač 4

80 sastavni dio šume i njen najljepši ures, pa i o njoj treba skrbjeti. Član je Lovačkog društva "Lisjak" Kastav, u kojemu je kao stručni voditelj za provedbu lovnogospodarske osnove ostavio zapaženi trag. U znak priznanja njegovo mu matično društvo dodjeljuje zlatnu plaketu. Stekavši izvanredna praktična iskustva Uprava šuma ga 995. povlači u Buzet, gdje u Odjelu za proizvodnju preuzima dužnost stručnog suradnika za iskorištavanje šuma, da bi ljeti 997. bio imenovan rukovoditeljem Odjela za plan i analizu. Nažalost, zbog određenih problema, nakon godinu dana trajno napušta šumarsku struku i zapošljava u Općini Viškovo, na radnom mjestu pročelnika Upravnog odjela, na kojemu gaje zatekla prerana smrt. Predstavivši tako "curriculum vitae" našeg kolege Merlea, sve njegove dužnosti i zasluge, ne smijemo propustiti ono najvažnije: bio je istinski prijatelj, brižan otac i suprug, dobar čovjek. Nije imao potrebu za posjedovanjem velikih materijalnih dobara. Uvijek je bio spreman svakog saslušati, pomoći mu i utješiti. Iako je bio osoba čvrstih stavova i načela, dopuštao je slobodu rada i kreacije. Uz širinu stručnih i općih znanja koje je posjedovao, krasila ga je nesebičnost kojom je ta znanja i iskustva prenosio na nas mlađe kolege. skom životu uspostavio je skladan odnos sa svojom požrtvovnom suprugom Vlastom, kćerima Helenom i Natali, a i unuk Lovre pamtit će dugo svoga "nonota" i njegovih bajkovitih priča. Koliko je kolega Merle bio cijenjen i štovan, pokazalo je i mnoštvo koje gaje ispratilo na njegovo posljednje počivalište, na mjesno groblje Viškovo. kad nikog od nas više ne bude, Sunce i vjetar skrivat će se u krošnjama šume. Blaženka Kulić, dipl. ing. šum. Zagreb i hrvatski šumari oprostili su se 7. srpnja 00. na groblju Mirogoj, od svoga sugrađanina, dragog strukovnog kolege, prijatelja, jednoga od rijetkih pionira hrvatskog šumarskoga puta u promicanju znanstvenih misli, ne samo u znanstvenom okružju. Mnogima je bilo teško na posljednjem ispraćaju nositi vlastitu tugu i podijeliti ju s onima koji će je nositi po svome usudu, jer je njegov nagli nestanak ostavio pustoš i bolne okamine u dušama najbližih. Rodio se u prekrasnom kutku lijepe naše, Valis aurea, u mjestašcu Dervisaga kraj Požege, od oca Ivana i majke Reze r. Smojvir, vrijednih hrvatskih poljodjelaca. Pučku školu završio je u Kuzmici 94, a Realnu gimnaziju u Požegi 95. Šumarske plemenite potke stekao je na studiju Šumarstva na Poljoprivrednošumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 5. listopada 957. Nakon diplome zaposlio se 4. listopada Dr. se. ĐURO KOVACIC, dipl. ing. šum., (94 Unatoč zahtjevnim i sadržajnim društvenim dužnostima, u obitelju Šumskom gospodarstvu "Psunj", Nova Gradiška, u Šumariji Požega, u svojstvu referenta za uzgajanje šuma. Na istom radnom mjestu radi i nakon odsluženja vojnog roka sve do. svibnja 960. Zatim prihvaća mjesto upravitelja Šumarije Lipik do. prosinca 96. godine, kada prelazi u Šumsko gospodarstvo Daruvar te tu obnaša dužnost 00) rukovoditelja Sektora za uzgajanje i uređivanje šuma do 0. lipnja 96. Od. srpnja 96. radi u Šumskom gospodarstvu "Garjevica" u Kutini, gdje je do. srpnja 965. referent za plantaže, a od. kolovoza 965. do 5. siječnja 968. upravitelj Pogona za plantaže. Nakon svih ovih dužnosti u istom gospodarstvu, obnaša dužnost glavnog taksatora do 0. lipnja 970. S ove dužnosti odlazi na radno mjesto šefa Taksacije u Šumskom gospodarstvu "Josip Kozarac" u Novoj Gradiški, gdje ostaje do 8. veljače 97. Nakon ovako bogatog radnog iskustva prihvaća radno mjesto samostalnog šumarskog inženjera. ožujka 97. godine u Poslovnom udruženju šumskoprivrednih organizacija u Zagrebu. Na tom mjestu ostaje sve do kraja veljače 974, kada u istom udruženju postaje savjetnik za organizaciju rada i elektroničku obradu podataka. Na tom se radnom mjestu zadržao do 0. rujna

81 976. godine. Istodobno je na Šumarskom odjelu pri Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pohađao i završio poslijediplomski studij znanstveno područje Silvikulture, i obranio magistarski rad "Utjecaj različitih promjera sadnica topole Populus euroamericana Cv 4 i obrade tla na startno uspijevanje u plantažnom uzgoju", 4. ožujka 97. Od. listopada 976. do 6. travnja 986. radi u Zajednici šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu, kao samostalni stručni suradnik za uređivanje šuma i automatsku obradu podataka.. prosinca 98. obranio je doktorat iz biotehničkih znanosti, područje šumarstva, pod nazivom" Raspodjele učestalosti broja stabala i drvne mase kao mjera unapređenja šumske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj". Od 7. travnja 986. do. siječnja 99. djeluje u SIZu šumarstva Hrvatske u Zagrebu kao rukovoditelj Službe gospodarenja i uređivanja šuma. Stvaranjem slobodne Hrvatske te organiziranjem Javnog poduzeća "Hrvatske šume", prihvaća. siječnja 99. u Direkciji radno mjesto opunomoćenika direktora u Službi uređivanja šuma, a nakon toga od 0. ožujka 99. u istom poduzeću radi kao rukovoditelj Službe za ekologiju. Od. travnja 99. postaje savjetnik za gospodarenje šumama u Direkciji, a istodobno obnaša dužnost šefa odjela za ekologiju u Upravi šuma Buzet, radno mjesto u Šumariji Poreč. Tijekom svog bogatog stručnog i znanstvenog rada imao je snage napisati 5 radova, od čega je kao vanjski suradnik Šumarskog instituta Jastrebarsko bio koautor u izradbi pet tablica drvnih masa pojedinih vrsta drveća, prikazanih u Radovima broj 8, 4, 49, 60 i 66 Šumarskog instituta Jastrebarsko. Mnogo puta smo se susretali s tobom na raskrižjima struke, onoga dijela od kojega su, kao i sada, mnogi bježali i bježe. Nije to bio posao mirovanja, čiji će se događaji zbivati kroz nekoliko naraštaja šumarskih stručnjaka; radilo se o tehnologiji elektronske obrade podataka, izradi tablica i drugih izazova budućnosti u području gospodarenja i uređivanja naših šuma. Ti si uvijek iskazivao neprocjenjive trajne vrijednosti primjene novih metoda i alata, koji će pomoći čovjeku šumarskom stručnjaku u potrajnom gospodarenju i održavanju biološke raznolikosti lijepe nam naše. Bio si zahtjevan, ponekad i prezahtjevan, otvarao si nove vidike, tražeći primjenu novih spoznaja i saznanja u praksi, borio si se da osiguraš male ali trajne pomake unutar gospodarenja i uređivanja šuma. Završio si svoje ovozemaljsko poslanje, ali nećeš biti zaboravljen, jer si ostavio sjeme, mlada stabla i pisanu riječ kojoj ćemo se uvijek vraćati, tražeći nova viđenja i motrišta. Napustio si nas u ovoj tišini ljeta, zlatnog pogleda Tvoje rodne zlatne doline, Tvog voljenog Zagreba i prelijepe Istre, ostavljajući nam sjećanja na tebe i tvoj rad. Neka ti je lahka hrvatska zemljica koju si nadasve volio. Dr. se. Nikola Lukić 45

82 '.. INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU. :, Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) ' fm vi Spiegel Relascop i Telerelascop Fob i m m \ Promjerke: digitalne, drvene i aluminijske, taksac, cm, mm P. svrdla (boreri) za tvrdo ili meko drvo + rezervni djelovi (boreri i igle) i w : l«sokk!/, Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata crtaći pribor ploteri, fotokopirni aparati Majzekovi trokuti, razmjernici planimetri, kurvimetri trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve COMMUNICATiONl KOMTE i TECHNO L O G ( f 5 KOMTEHGEO 0000 ZAGREB, Trg športova tel. 0/65045 ; fax. 0/

83 UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do / stranice napisane s proredom na papiru formata A4. U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. Opseg teksta može iznositi najviše 0 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 6 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru :. Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:. Klepac, D. 965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z. 988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 56, str Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing...). Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi.5". Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. Autori koji žele separate posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 0 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiroračuna, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića Telefon: , Telefax: WEB stranica:

84