RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA KAKO POSLIJE PRENAMJENE ŠUME OBNOVITI NJENU EKOLOŠKU FUNKCIJU

Transcription

1

2 RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA KAKO POSLIJE PRENAMJENE ŠUME OBNOVITI NJENU EKOLOŠKU FUNKCIJU Povećan industrijski razvoj, širenje urbanih središta, odlaganje otpada, izgradnja prometnica, postavljanje cjevovoda, regulacija rijeka, izgradnja hidroelektrana, termoelektrana i nuklearnih elektrana, emisije štetnih tvari, cestovni promet, suvremeno poljodjelstvo i dr., značajno ugrožavaju šume. Današnje propadanje šuma, čiji je uzrok najvećim dijelom promjena "kemijske klime", zasigurno je upozorenje čovjeku kako se u biosferi zbivaju promjene opasne za njegovo zdravlje. Poznato je kako je šuma vrijedna infrastrukturna biljna formacija, koja predstavlja čvrsto ekološko uporište u prostoru sa značajnim utjecajem na ekologiju krajolika. Šuma spriječava eroziju tla, utječe na klimu ublažavajući njene ekstreme, povećava vlagu zraka za sušnih godina te tako utječe na povećanje poljodjelske proizvodnje, uravnotežava vodne odnose u prostoru ublažavanjem visokih vodnih valova i ravnomjernom opskrbom izvora pitkom vodom, šuma pročišćuje onečišćeni zrak, proizvodi zelenu biomasu, ispušta kisik i veže ugljični dioksid kao najopasniji staklenički plin. Sa socijalnog stajališta šuma povećava ljepotu krajolika, omogućava šport i rekreaciju te povećava turistički promet. Zbog svojega velikog utjecaja na kakvoću čovjekovog okoliša te održavanja biološke raznolikosti, šuma je u Hrvatskoj zaštićena Ustavom Republike Hrvatske, Deklaracijom o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj, Zakonom o šumama, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o zaštiti okoliša i dr. Hrvatske šume ne obrastaju ravnomjerno Republiku Hrvatsku. Poznata je velika šumovitost Gorskog kotara, sjeveroistočnih padina Velebita, Papuka i Psunja, dijela jugoistočne Slavonije (Spačvanske šume), dok su značajni dijelovi Podravine, srednje Posavine, žitorodnog dijela Hrvatske, južno od Osijeka i sjeverno od Vinkovaca skoro bez šume. I upravo u tim dijelovima Hrvatske s malom šumovitošću velike investicije ugrožavaju šumski pokrov, a dogovorom između investitora i šumarske struke štete se mogu značajno smanjiti. Tu se očito radi o prenamjeni šuma velike ekološke i gospodarske vrijednosti. Navodimo primjer šume Render, jedne od najljepših europskih šuma bukve i jele pokraj Delnica koja je uništena naftnim cjevovodom i dalekovodom. Slična sudbina čeka mnoge vrijedne šume u Podravini i Posavini te u okolici velikih gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i dr.). Prenamjena šume za cestu, dalekovod, hidroelektranu i dr., koja je prošla uobičajeni postupak, završava na kraju trajnim gubitkom šume i promjenom ekoloških prilika u prostoru na štetu kakvoće okoliša. Uz obimne programe obnove šuma oštećenih propadanjem i troškova jednostavne ali i proširene biološke reprodukcije zbog održavanja i unapređenja općekorisnih funkcija šume, J. P. "Hrvatske šume" ne može izdvojiti posebna sredstva za podizanje nove šume u zamjenu za uništenu, čije su ekološke i socijalne funkcije trajno nestale. Zbog zaštite okoliša potrebno je zakonski osigurati naknadu za izgubljenu ekološku, socijalnu i sirovinsku funkciju šume, sredstvima koja su potrebna za podizanje nove šume. U takvim slučajevima investitor je dužan sudjelovati u financiranju pošumljavanja, a prema stručnom programu kojeg pribavljaju J. P. "Hrvatske šume". Ovaj nedostatak u našemu zakonodavstvu bilo bi najbolje riješiti podzakonskim aktom uz Zakon o šumama. Danas je u pravnim službama javnih poduzeća prisutno mišljenje kako je prenamjena šuma riješena Zakonom o šumama i to naknadom iz dohotka (0.0%) stoje, međutim, tek djelomična naknada za održavanj e i unapređenje općekorisnih funkcija šuma. Kad šumarstvo ne bi vodilo brigu o općekorisnim funkcijama šuma, stanje okoliša u Hrvatskoj bi se značajno pogoršalo. To isto će se dogoditi ako ne osiguramo sredstva za pošumljavanje u smislu naknade za trajno izgubljenu šumu. Naslovna stranica - Front page: Nacionalni park Plitvička jezera Plitvička jezera National Park (Foto: M. Pavić) Naklada 00 primjeraka Prof dr. sc. B. Prpić

3 UDK 0* (0):»-0«/0. ISSN 0- CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate Uređivački savjet:. Mr. sc. Darko Beuk 9.. Prof. dr. sc.mladen Figurić 0.. Dr. sc. JosoGračan.. Tomislav Lešković, dipl. inž... Božidar Longin, dipl. inž... Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik.. Adam Pavlović, dipl. inž.. 8. Mr. sc. Ivan Pentek Željko Perković, dipl. inž. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Zvonko Rožić, dipl. inž. Tomislav Starčević, dipl. inž. Nadan Sirotić, dipl. inž. Mr. sc. Ivan Volf Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:. Šumski ekosustavi Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Dr. sc. Petar Rastovski, fiziologija i prehrana šumskog drveća Prof. dr. sc. Ante Krstinić, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Doc. dr. sc. Ante Tomašević, kraške šume Dr. sc. Željko Spanjol, zaštićeni objekti prirode. Iskorišćivanje šuma Izv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice Dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva. Zaštita šuma Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc.milan Glavaš, šumarska fitopatologija Mr. sc.boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari. Izmjera šuma Prof. dr. sc. Ankica Pranjić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, šumarska biometrika Zvonimir Kalafadžić, dipl. inž. šum. i geod., geodezija. Uređivanje šuma Mr. sc. GašparFabijanić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu. Šumarska politika Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., povijest šumarstva i bibliografija Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., staleške vijesti Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma Glavni i odgovorni urednik - prof. dr. sc. Branimir Prpić Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. Lektor - Dijana Sekulić-Blažina Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske br. -9- od časopis»šumarski list«smatra se proizvodom iz točke tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.

4 SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 0* 90 : (9.) KI e p a c, D. : Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX. stoljeća Croatian Forestry in the Second Part of 9th Century UDK 0* 88.00(9.) Trinaj stić, I.: Fitocenološko-sintaksonomska analiza šuma česmine -quercus ilexl. na Kozjaku kraj Splita* Plantsociological Analyses of Holm Oak - Quercus ilex. Forests on Kozjak near Split (Croatia) UDK 0* 9.00 (9.) Bertović,S., Generalovi ć, M., Karavla,J., Martinović,J.: Priroda i parkovni objekti u općini Rijeka Rijeka Parks and Nature Areas STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 0* 9: 90. (9.) Böhm, D.: Aktualni problem zaštite i očuvanja nacionalnog parka Plitvička jezera Current Issues on the Protection and Preservation of the Plitvice lakes National Park UDK 0* 9. (9.) Jurko vie, M.: Školski botanički vrt ukaštel-lukšiću The Botanic Garden of the School in Kaštel-Lukšić UDK 0*: 0* (9.) Marice vić, I.:Kazalo autora i struktura sadržaja Šumarskog lita Index of Authors and Content Structure of Šumarski list AKTUALNO Prpić, B.: Još o hidroelektrani Novo Virje 9 Frko vić, A.: Medvjed u Hrvatskoj -stanje, gospodarenje, problemi, mediji 9 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Starčević,T: Zakon o lovu; Da li baš takav? 9 KNJIGE I ČASOPISI Piškorić, O.: Acta historico oeconomico Vol. i Vol. 99 Piškorić,0.: Forêts de France N 00 Janvier - Février 99 0 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Perić,Z.,Bilandžija,J., Šegedin,S.: Izvješće s međunarodnog tečaja gospodarenje okolišem, Tivon, Izrael,. do NOVI DOKTORI ZNANOSTI Figurić, M.; Denis Jelačić 0 Sinković,T: Slavko Govorčin 0 IZ INOZEMNOG TISKA Krstinić, A. (prijevod s engleskog): Šumarska ekspedicija na Aljasku 0 Piškorić, O.: U NEKOLIKO REDAKA IN MEMORIAM Tom i ć, I.: Vladimir Frantzdipl. inž. šumarstva(9-99) Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK. 0* 90 : (9.) Šumarski list br., CXXI (99), - HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA CROATIAN FORESTRY IN THE SECOND PART OF 9th CENTURY Referat održan. prosinca 99. godine u Vinkovcima na znanstvenom skupu HAZU HRVATSKI BAN JOSIP ŠOKČEVIĆ Dušan KLEPAC* SAŽETAK: Druga polovica XIX. stoljeća vrlo je značajna za hrvatsko šumarstvo. Nakon osnivanja Hrvatsko-s lavons koga šumarskoga društva 8. godine - dakle prije 0 godina hrvatsko šumarstvo dobiva svoj zamah u razvoju. To se očituje u Zakonu o šumama 8 koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 88. godine. Dvije godine kasnije, tj. 80. osnovano je u Križevcima Gospodarsko i šumarsko učilište. U to je vrijeme na Strossmayerovu preporuku Vinkovčanin Josip Sokčević imenovan hrvatskim banom (9. VI. 80.) i ustoličen 8. godine. On uvodi hrvatski jezik u urede i priprema reforme za modernizaciju Hrvatske (8-8). Za Sokčevićeva banovanja utemeljena je i oživotvorena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. III III. 8. i. I. 8. Hrvatsko sveučilište osnovano je 8. i djelovalo u tri fakulteta - Pravnom, Bogoslovnom i Mudroslovnom. Poslije pripojenja Vojne krajine Banskoj Hrvatskoj (88) površina Hrvatske iznosi. km s. km šuma. Godine 8. javlja se znanstveni i stručni časopis Šumarski list koji izlazi neprekidno do danas. Glede bogatstva i vrijednosti hrvatskih šuma, doneseni su 89. Zakoni kojima se uređuje šumarska služba kod političke uprave, a četiri godine kasnije, tj godine osnovana je Šumarska akademija, koja je bila prislonjena na Mudros lovni fakultet. Nakon dvadeset godina Šumarska će akademija prerasti u Gospodarsko-šumarski fakultet (99) te kasnije u samostalni Šumarski fakultet (90). Hrvatsko šumarstvo doživjelo je drugoj polovici XIX. stoljeća svoj preporod. Tom preporodu prethodio je dugi razvoj hrvatskoga šumarstva, koji se posebno ogleda u prvom Zakonu o šumama (9), koji je na njemačkom i kajkavskom jeziku proglasila carica M a - rija Terezija. Znameniti datum hrvatskoga šumarstva je također 8. godina, kad je osnovano Hrvatsko šumarsko društvo. Taj događaj stvorio je, uz ostale okolnosti, uvjete za formiranje modernoga šumarstva u Hrvatskoj. To se posebice odnosi na razdoblje od 80 do 900 godine, koje možemo nazvati preporodom hrvatskog šumarstva. * Akademik Dušan Klcpac. HAZU, Zagreb, Zrinski trg UVOD Tri događaja u to vrijeme od velikog su značenja za hrvatsko šumarstvo: Zakon o šumama 8., Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima 80. i Šumarska akademija u Zagrebu 898. To je razlog zašto sam taj dio šumarstva izabrao predmetom moga rada, utoliko više, stoje u to vrijeme banovao Vinkovčanin - general Josip Sokčević (8-8). Za njegova banovanja hrvatski je postao službeni jezik, a znanost je dobila svoje temelje u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu (8-8). Josip Juraj Strossmayer istupa u Saboru 9. travnja 8. sa prijedlogom osnivanja akademije znanosti i umjetnosti. Franjo Josip I. je. ožujka 8. potvrdio Statut akademije, a na samu Novu godinu 8. potvrdio je nove članove akademije i tek tada je Akademija mogla početi s konstituiranjem, iako je njezin rad započeo 8.(Supek, 99).

6 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), - Druga polovica XIX. stoljeća karakteristična je po vladavini Franje Josipa I. koji je Austrijskom a potom Austro-Ugarskom Monarhijom vladao 8 godina (88-9). Početak njegove vladavine počinje apsolutističkim režimom, poznatim pod imenom Bachov apsolutizam, ozloglašenim, između ostaloga, i po germanizaciji Hrvatske. Slobodarske ideje Francuske revolucije prodiru u Hrvatsku, posebno u Zagreb, gdje. ožujka 88. Ivan Kukulj ević i Ambroz Vranicani sazivaju veliku narodnu skupštinu u Ilirskoj dvorani u Gornjem gradu. Iste godine general Josip Jelačić postaje banom Hrvatske, postiže velike pobjede, ima mnogo uspjeha, ali i političkih padova. Kad je s banske stolice odstupio Jelačićev nasljednik general Ivan Coronin i, Strossmayer predlaže Vinkovčanina generala Josipa Šokčevića za bana Hrvatske (9. VI. 80). Čim je došao u Zagreb (. srpnja), Šokčević je izjavio da gaje car opunomoćio uvesti u urede hrvatski jezik. Razvoj hrvatskoga gospodarstva slijedio je političke prilike i neprilike u Hrvatskoj. Nakon ukinuća kmetstva, odlukom bana Jelačića (88), došlo je do raspadanja velikih feudalnih posjeda. Tako je postupno nastala potreba za naprednim poljodjelstvom. U tom smjeru dolazi do osnivanja Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva 8. Svrha toga društva upravo je bila promicanje naprednih ideja iz poljodjelstva, pa je već druge godine osnovan u tu svrhu Gospodarski list ( 8), koji ove godine navršava svoju. godišnjicu neprekidnog izlaženja. U Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu bilo je i šumara. Medu njima posebno se isticao Dragutin Ko s. On je pokrenuo ideju da se unutar toga društva osnuje samostalni odsjek za šumarstvo. U tome su mu pomagali uvaženi šumari Antun Tomić ( ) i Franjo Šporer (80-8). Polučili su veliki uspjeh na prvom sastanku budućega hrvatskoga šumarskoga društva, održanom u Prečecu kraj Zagreba,. prosinca 8. Taj datum smatramo - mi šumari - početkom Hrvatskoga šumarskoga društva, koje je 99. godine (9 -. XI) proslavilo u Zagrebu 0. obljetnicu i 0. obljetnicu izlaženja Šumarskog lista, stručnoga glasila Hrvatskoga šumarskoga društva, koje je izašlo u prvom broju. siječnja 8. godine. Zajedničko djelovanje gospodara i šumara putem svojih stručnih udruženja urodilo je plodom: 9. studenoga 80. otvoreno je u Križevcima Gospodarsko i šumarsko učilište. Iz njega će izrasti 898. Šumarska akademija kao preteča bio-tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ZAKONI O ŠUMAMA 8. I 89. Prvi znaci šumarstva u Europi javljaju se u rimskoj provinciji Galiji gdje se, prema Pliniju, spominju uređene šume, takozvane»sylvae caeduae«. U Hrvatskoj se početci šumarstva naziru u nekim statutima starih hrvatskih gradova: Ninski, 0., Korčulanski,., Splitski, 0., Dubrovački,., Trogirski,., Krčki 88. i drugi. Šumarstvo se također spominje u Vinodolskom zakonu iz 88., u Vorböczyjevu Tripartitumu,. i drugdje. Te odredbe odnose se uglavnom na sprečavanje prevelikih sječa. No tijekom vremena javljaju se propisi kako se ima gospodariti šumama. Tako primjerice zakonska uredba Marije Terezije iz 9., pisana na njemačkom i kajkavskom, propisuje sječne zrelosti za glavne vrste drveća i detaljno navodi kako se sječe u šumi imaju voditi. Iako je F. Kesterčanek ( 88.) nazvao tu zakonsku uredbu prvim hrvatskim zakonom o šumama i prvom šumarskom naukom u Hrvatskoj, ipak ona nije mogla zadovoljiti potrebe suvremenog šumarstva u to vrijeme. Zato je austrijska vlada pozvala 8. sve područne oblasti, društva, veleposjednike i šumare da joj»saopće svoje mnijenje kako bi se moglo na put stati preovladalom krčenju u nerazložnoj sječi šuma«. Na temelju mnogih i različitih mišljenja sastavljen je 88. prvi nacrt Zakona o šumama. Taj nacrt predložilo je ministarstvo na pretres Gospodarskom Kongresu 89. u Beču. Kongres je nacrt zakona o šumama uzeo u pretres u svojim sjednicama 9., 0. i. ožujka 89. Kongresu je predsjedao ministar za zemaljsku kulturu barun Thinnfeld, a izvjestitelj šumarskog odbora bio je c. kr. odsječni savjetnik Feistmantel, poznati šumarski stručnjak. Kraljevina Hrvatska i Slavonija nisu bile pozvane na taj Kongres, ali je Kongresu ipak kao zastupnik tih kraljevina bio nazočan Dragutin Ko s, c. kr. šumarnik i predsjednik tadašnjeg Hrvatskoslavonskoga šumarskoga društva, poznat po svome djelu Das Forstwesen in Kroatien ( 8.). Nacrt predloženoga zakona, sastavljen u ministarstvu, bio je vrlo stručan i zahtjevan. Iz njega se mogu razabrati ove najvažnije postavke: uvodi se nadzor nad gospodarenjem privatnim šumama, a što se tiče postupka sa šumama uopće, napose državnim šumama, uživanje treba urediti za trajno pokriće potreba u drvu; općinske šume treba staviti pod neposredni nadzor države; pretvorba šuma u drugu vrstu kulture i krčenje se zabranjuje; traži se stručna uprava i nadzor nad šumama. U raspravi oko nacrta predloženoga zakona došla su do izražaja dva pravca, čisto šumarski i liberalni pravac, koga su zastupali uglavnom šumovlasnici. Većina članova Kongresa bila je protivna tome da se u općinskim šumama postave državni šumarski organi, tako da takva odredba nije ušla u Zakon, ali je usvojen prijedlog da su šumovlasnici dužni namjestiti osposobljeno stručno šumarsko osoblje. Zakon o šumama donio je kralj Franjo Josip I.,. prosinca 8. za cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju. Posebnim carskim patentom od. lipnja 8. Zakon iz 8. štavljenje u život u Hrvatskoj i Slavoniji. siječnja 88., au Vojnoj krajini. veljače 80.

7 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), - Zakon o šumama iz 8. dijeli šume na državne, općinske i privatne. U drugom paragrafu toga zakona izričito se kaže da se nijedno šumsko zemljište ne smije oduzeti niti pretvoriti u drugu kulturu. Time je ozakonjeno temeljno načelo potrajnosti u šumarstvu. U najstrožem obliku ono dolazi do izražaja u devetom paragrafu toga zakona glede općinskih šuma koje su opterećene pravom "drvarenja" (takozvanim služnostima), "te se šume ne samo trebaju uzdržavati nego valja neprestano primjerenim načinom njihovo stanje poboljšavati". Osim toga, za te šume ustanovljuje se gospodarstvena osnova, što će još više doći do izražaja u Zakonu od. ožujka 89., u kojem se u trećem paragrafu izričito kaže ovo: "U šumah obćinskih ima se zavesti potrajno šumarenje" (Nachhaltiger Betrieb), (Izvor: A. Borošić -A. Goglia, Zagreb, 900, str. ). Tako je načelo trajnosti u šumarstvu dobilo svoju zakonsku podlogu. To je ostao kamen temeljac suvremenoga šumarstva. Zahvaljujući načelu trajnosti u Zakonu iz 8. površina hrvatskih šuma je do danas sačuvana. Zakon o šumama 8. objavili su u knjizi A. Boro š i ć i.a. Goglia u nakladi Knjižare Kugli u Zagrebu 900. (str. -). U toj knjizi donesen je spomenuti Zakon u cijelosti na str. -. Zakon je podijeljen na odsjeka, a ima paragrafa i komentar o svakom članku. On je opširan te obuhvaća sve šumarske djelatnosti, od gospodarenja šumama do kaznenih odredaba za prekršitelje zakona. Taj je zakon vrijedio sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije. Tijekom vremena izdani su novi zakoni koji su nadopunjavali onaj dio Zakona iz 8. koji nije bio dovoljno riješen, kao primjerice pitanje državne uprave u općinskim šumama, te ustrojenje šumarskih škola, o čemu će biti govora u naredna dva poglavlja ovoga rada. Pošto su riješeni imovinsko pravni odnosi između feudalaca i seljaka u civilnoj Hrvatskoj, segregacijom iz vlastelinskih šuma i pašnjaka stvorene su zemljišne zajednice poslije 8., a imovne općine na teritoriju Vojne krajine 8. godine. Tek tada se stanje šuma počelo bolje uređivati. Ubrzo se uvidjelo da Zakon od 8. nije dovoljno riješio problem uprave i gospodarenja šumama, pa su u tom pogledu, nakon većih rasprava, donesena dva nova zakona iste godine 89. Prvi je zakon od. I, 89., kojim se ureduje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Drugi je zakon od. III. 89., kojim se ureduje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim nadzorom. U prvom zakonu (paragraf ) određuje se da kod Kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, valja ustrojiti posebni šumarski odsjek. U šestom paragrafu propisuje se "akademička naobrazba" za šumarsko-tehničku službu kod političke uprave. U drugom zakonu (paragraf ) propisuje se gospodarenje u šumama pod naročitim javnim nadzorom, pa se izrijekom kaže: "Gradske, trgovištne, upravne, mjestne, plemićke i poveljne obćine dužne su prema 9 šumskog zakona sumarni, što ih one posjeduju, upravljati i gospodariti po načelih sastavljene za to gospodarstvene osnove, koja treba, da ustanovljuje, kako će se polučivati što viši i trajni užitci obzirom na sudari je stanje šumah." Prema tome, Zakonom o šumama od. III. 89. jasno je i izričito određeno da se šumama pod osobitim javnim nadzorom (prvi paragraf zakona) ima gospodariti potrajno na temelju sastavljene gospodarske osnove, odnosno programa. Devet godina poslije te zakonske odredbe Odjel za unutarnje poslove kr. hrv. slav. dalm. zem. Vlade donio je naredbu br.. od. IV 90. glede sastavka gospodarskih osnova i programa s posebnim "Naputkom". Autor "Naputka" bio je Andrija Borošić (8-909), jedan od najboljih šumarskih operativnih stručnjaka u drugoj polovici XIX. stoljeća. Spomenuti Naputak zasnivao se na kombiniranom rašestarenju. Vrijedio je za šume "pod osobitim javnim nadzorom" sve do 9. godine, te je odigrao historijsku ulogu u našem šumarstvu; po njemu je sastavljeno nekoliko stotina gospodarskih osnova. (K e p a c, 9). ŠUME U HRVATSKOJ Sredinom XIX. stoljeća Hrvatska je bila podijeljena na dijela: na civilnu Hrvatsku ili takozvani Provincijal i na vojničku Hrvatsku ili takozvanu Vojnu krajinu. Civilna Hrvatska bila je podijeljena na županija: modruško-riječka, zagrebačka, varaždinska, križevačka, požeška, virovitička i srijemska. Civilnom Hrvatskom upravljao je ban pa se ona zvala također Banska Hrvatska. Vojna krajina sastojala se od regimenti ili pukovnija: lička, otočka, ogulinska, slunjska, petrinjska, glinska, križevačka, đurđevačka, gradiška, brodska i petrovaradinska. Kao što su se u Provincijalu županije dijelile na okružja, kotare i općine, tako su regimente imale svoje bataljune, kumpanije i općine. Uprava je bila vojnička. Zakon o šumama (8) imao se primjenjivati u civilnoj Hrvatskoj od 88., au Vojnoj krajini od 80. godine. Međutim, manifestom Franje Josipa I. Vojna kraj ina je 88. ujedinjena s Hrvatskom. U to vrijeme sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije teritorij Hrvatske i Slavonije imao je površinu od. km (i to.80 km civilne i 8. km vojne površine). (Izvor: D. Pavličević, 99.). Površina šuma iznosila je,. ha (. km ) ili

8 D.Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br..cxxi ( 99). - % ukupnog teritorija Hrvatske i Slavonije. S obzirom na vlasništvo šuma, stanje je bilo ovakvo:.9 ha državne šume 0% 9.0 ha općinske, gradske, zemljišno-zajedničke i imovnoopćinske šume %.8 ha privatne šume 8 %,. ha ukupno Oko polovice svih šuma pripadalo je općinama, zemljišnim zajednicama, imovnim općinama, gradovima i crkvama. To su bile takozvane šume pod osobitim javnim nadzorom. Zato je razumljivo daje Zakon o šumama 8. poklonio velik dio baš tim šumama. To je još više došlo do izražaja Zakonima od 89., kojima se zahtijevala akademska naobrazba za upravitelje tih šuma i gospodarenje po gospodarskim osnovama. Glede vrsta drveća sastav tadašnjih naših šuma bio je ovakav:. ha svih hrastovih šuma,00.9 ha bukovih i ostalih listopadnih šuma 8.0 ha crnogoričnih šuma,. ha ukupno Sto se tiče uzgojnog oblika bilo je,.8 ha visokih šuma (sjemenjača) i 8.8 ha niskih šuma (panjača). (Izvor: Šumarski list, 88., str. 8). Ovdje navedene brojke podudaraju se s podacima u djelu A. Bedoa Die wirtschaftliche und commercielle Beschreibung der Wälder des ungarischen Staates prema kojem površina Hrvatske i Slavonije iznosi,. rali (ili,.0 ha) s % šuma, tj.,.09 rali (ili,. ha). (Izvor: Šumarski list, 88., str. 8). Tijekom vremena površina šuma se neznatno mijenjala, jer su neke šumske površine pretvorene u drugu vrstu kultura tako da površina šuma u 90. godini iznosi,0.9 ha, tj. za.9 ha manje, kakojeto navedeno u Šumarskom listu od 90. god. na str. 9. Glede Dalmacije i Istre imamo ovakvu situaciju. U nekim dalmatinskim i istarskim gradovima vrlo rano se javljaju različiti statuti i odredbe o ograničavanju prevelikih sječa šuma. Ipak stanje šuma i šumarstva Dalmacije i Istre u drugoj polovici XIX. stoljeća zaostaje za onim u Hrvatskoj i Slavoniji. Tome ima više razloga od kojih su najvažniji politički, gospodarski i ekološki, pogotovo ako se ima pred očima činjenica da Dalmacija i Istra - iako u Austrougarskoj Monarhiji - nisu bile potpuno uključene u gospodarsko-upravno-politički sustav Hrvatske i Slavonije. Mnoga nastojanja da se Dalmacija i Istra priključe Hrvatskoj i Slavoniji nisu uspjela, iako je u tom pogledu bilo vrlo energičnih zahtjeva, kao primjerice ono kad je ban Josip Šokčević sazvao u svezi s carskom odlukom Bansku konferenciju u Zagrebu. studenoga 80., na kojoj je bilo zaključeno da se Dalmacija i Istra združe s užom Hrvatskom. O tome akademik F. Š i š i ć (9.) piše ovako: "U vezi s tim carskim reskriptom sazove ban Šokčević za. studenoga u Zagreb Bansku konferenciju najvidenijih hrvatskih političara (njih ), koja ostade na okupu do. siječnja 8. Odmah na prvoj sjednici Konferencija zaključi da se caru pošalje deputacija koja će zamoliti: da se hrvatski jezik uvede u sve javne poslove; da se osnuje Hrvatsko-slavonska dvorska kancelarija po uzoru na obnovljenu Ugarsku; da se imenuju veliki župani pojedinih županija; da se sjedine s Hrvatskom, Krajina, Dalmacija, Kvarnerski otoci i tri od starine hrvatska kotara Istre (Volosko, Labin i Novigrad), a njihovi zastupnici dođu već na iduće zasjedanje Hrvatskog sabora. Car Franjo Josip primio je deputaciju. prosinca vrlo milostivo, a već. dade joj pismeni odgovor: hrvatski se jezik uvodi kao službeni, a u Beču se osniva privremeni Hrvatski dvorski dikasterij; ban ima iz Konferencije predložiti uređenje županija i velike župane. Što se tiče sjedinjenja Dalmacije car je izjavio daje voljan udovoljiti želji Hrvata, pa zato nalaže da se u tu svrhu pozovu izaslanici Dalmacije u Bansku konferenciju; o Istri i Kvarnerskim otocima nije bilo u rješenju ni riječi. Carev odgovor pročitan je na sjednici 0. prosinca i primljen na znanje s velikom radošću, a zatim se članovi Konferencije raziđoše, da se opet skupe kad dođu dalmatinski izaslanici. Ali oni nisu došli. Dalmatinsko činovništvo, na čelu sa samim carskim namjesnikom generalom barunom Lazarom Mamu lom, potajno je nagovaralo Dalmatince da ne idu u Zagreb, a one koji su svakako htjeli poći zadržalo je pod izlikom kako treba da prije dočekaju službeni poziv od oblasti. Nato se Banska konferencija razišla, jer je saznala da uzalud čeka braću iz Dalmacije (. 8 )." U XIX. stoljeću Dalmacija je ustvari bila politička tvorevina druge austrijske uprave (8-98). Prema D. Foretiću (99) Dalmacija se tada protezala od rta Kusače na otoku Grguru iznad Raba, na sjeveru, do južne granice, označene lokalitetom Željeznice, blizu Špica. "Pokrajina (Dalmacija) se, dakle, prostire u smjeru sjeverozapad -jugoistok i predstavlja izdužen teritorij kome se najveća širina nalazi na području Zadra." (D. Foretić, 99). U to je vrijeme ukupna površina tog teritorija (Dalmacije).0 km (ili,8.000 ha), od čega je na otoke otpalo.8 km (ili 8.00 ha). Površina šumskog zemljišta iznosila je ha ili 0 % cjelokupnog zemljišta, ali površina šuma nije bila toliko velika, jer je veći dio šumske površine bio pokriven različitim degradacijskim oblicima autohtone šume hrasta crnike (Qiiercus ilex, L.). Glede vlasništva, veći dio (oko ha) bio je u rukama općina. Šume su se iskorištavale najviše za ogrjev i za ispašu stoke, poglavito koza kojih je u Dalmaciji sredinom XIX. stoljeća bilo.000 komada. Kasnije je taj broj bio smanjen, no ipak su koze najvećim 8

9 D. Klcpac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list hr. -, CXXI ( 99), - dijelom obrstile dalmatinske šume, iako je bilo dobrih primjera organiziranog šumarenja i pašarenja, primjerice na otoku Olibu i drugdje. U drugoj polovici XIX. stoljeća počelo je obilnije pošumljavanje u primorskom pojasu Dalmacije, i to ponajviše alepskim borom (Pinus halepensis L.), koji se uzgajao u rasadnicima duž Jadrana u količini oko komada sadnica na godinu. Pošumljavanje Marjana u Splitu alepskim borom školski je primjer pošumljavanja dalmatinskoga gologa krasa (D. K e p a c, 98). Šumarska je služba bila organizirana pretežno u svrhu očuvanja šume od požara, pa se u to vrijeme spominje šumara, nadi ugara i 00 lugara (D. Foretić, 99). U Istri je u drugoj polovici XIX. stoljeća stanje šuma i šumarstva bilo slično onome u Dalmaciji. Prema Vitoloviću (99.) šumska površina u Istri kretala se po godinama ovako: 88. g.. ha 90. g..8 ha 90. g.. ha To znači šumovitost Istre od, %. Ipak, samo jedan dio šumske površine bile su šume u dobrom stanju. Iskorištavanje šuma u Istri nije se mnogo razlikovalo od onoga u Dalmaciji, s tom razlikom da su se u Istri primjenjivali neki venecijanski oblici gospodarenja u šumama hrasta medunca (Quercus pubescens, L.) i pitomoga kestena (Castanea sativa, L.), koji su omogućavali trajno drvarenje i pašarenje. To je takozvano "pedalenje", koje je, primjerice, i danas sačuvano na otoku Cresu (šum. predjel Tramontana). Općenito uzevši, u drugoj polovici XIX. stoljeća Istra je bila šumovitija od Dalmacije, što vrijedi i danas. U Istri su pošumljavanja vršena alepskim, ali i crnim borom, varijetetom austrijskog (Pinus nigra, var. austriae L.). Na nekim su lokalitetima pošumljavanja vrlo dobro uspjela, primjerice Čikat na otoku Veli Lošinj (M. Božičević, 98)i drugdje. U drugoj polovici XIX. stoljeća u hrvatskom šumarstvu osjeća se velika briga za poboljšanjem i uređenjem degradiranih šumskih površina. U tom smjeru treba spomenuti uspješno smirivanje bujičnog područja u Senjskoj draži, stoje obavio general Vukasović sa svojim sljedbenicima u vremenu od 80. do 98. Kolika je briga hrvatskoga šumarstva bila za pošumljavanje golih terena najbolje svjedoči uspostava Nadzorništva za pošumljavanje krasa (88) u Senju. To Nadzorništvo osnovala je iz utrška posječenih starih hrastovih šuma Krajiška investicijska zaklada. Djelovala je uspješno preko pola stoljeća. Odmah nakon uspostave Nadzorništva, novčanim sredstvima od prodaje stare slavonske hrastovine, formirana su dva šumska rasadnika ili takozvana "biljevišta" u Senjskoj draži, i to jedan u Sv. Mihovilu (880) u površini od ha i drugi u Kestenu (88) s površinom od 0,9 ha. U tim rasadnicima proizvodile su se sadnice uglavnom crnog bora (, - mil.) i listača (0, mil.) godišnje. Pošumljavanje su izvodili naši znameniti šumarski stručnjaci: J. Bale n, A. Kauders, V. Ples a, L. Kohuti drugi. Sadnicama iz senjskih šumskih rasadnika pošumljeni su i mnogi dijelovi kontinentalne Hrvatske. Najbolji primjer za to je park-šuma An in dol u Samoboru. Ona je podignuta prije stotinu i više godina sadnicama bora i ariša, koje je "biljevište" u Sv. Mihovilu poklonilo gradu Samoboru. U drugoj polovici XIX. stoljeća u Hrvatskoj ima i drugih uspješnih pošumljavanja, medu koje svakako treba ubrojiti smirivanje i ozelenjivanje Đurđevačkih pijesaka. U pogledu upravljanja šumama bilo je u drugoj polovici XIX. stoljeća različito. Do 88. u Vojnoj krajini šumama je upravljalo austrijsko ministarstvo rata iz Beča, a u ostalom dijelu Hrvatske, takozvanoj civilnoj Hrvatskoj (Provincijalu), šumama je gospodarila Kraljevska zemaljska hrvatska vlada«iz Zagreba putem svojih organa. Poslije Austro-ugarske nagodbe 8. došlo je do velike promjene. Prema toj nagodbi stvorena je dvojna monarhija u kojoj je austrijski dio bio carevina a ugarski dio kraljevina, tako daje Franjo Josip I. bio istovremeno car i kralj (Kaiser und König). Prema spomenutoj nagodbi hrvatske su zemlje bile u stvari podijeljene između carevine Austrije i kraljevine Ugarske. Pod Beč, odnosno pod Austriju, pripadale su Istra, Kvarnerski otoci, Dalmacija, Dubrovnik i Boka Kotorska. Ostali dio bio je u ingerenciji Ugarske, odnosno Pešte, koja provodi jaku mađarizaciju u Hrvatskoj, jer su gospodarske, željezničke, porezne, poštanske i druge službe bile u nadležnosti Ugarske. To je vrijedilo i za državne šume kojima je upravljalo ugarsko ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u Pešti. Za uređivanje državnih šuma u Hrvatskoj vrijedila je stara uredba o šumama za kraljevinu Ugarsku, izdana 88., poznata pod nazivom Holtz und Wald Ordnungfür Königreich Hungarn, wie die Wälder erziegelt, besser aufgebracht, vermehret, und erhalten werden können. U privatnim šumama, poglavito u veleposjedima, u većini slučajeva šumarski stručnjaci bili su iz Austrije i Ugarske. U šumama zemljišnih zajednica, imovnih općina, u crkvenim šumama, gradskim i drugim nekim šumama bili su namještenici naši šumari koji su završili svoje stručno obrazovanje u šumarskoj akademiji u Mariabrunnu u Austriji ili u Šćavnici u Ugarskoj (sada u Slovačkoj), od 80. do 898. u Gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, a od na Šumarskoj akademiji Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu. 9

10 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. ^, CXXI( 99). - Stanje šuma u Hrvatskoj sredinom 9. stoljeća bilo je teško iz više razloga: neriješeni imovinsko-pravni odnosi između feudalaca i kmetova, prevelika sječa šuma, krčenje šuma itd. Tada još Šumarski list nije izlazio pa je zanimljivo o šumarskim problemima navesti knjižicu pod naslovom ŠTO BI VALJALO RADITI, da šumarstvo u Hervatskoj i Slavoniji procvieta u deržavno-gospodarstveno uharu zemlje sastavljeno po nalogu grofa Eltza od grofovskog Eltzovog šumara Adolfa Divalda, objavljenu u zagrebačkim Narodnim novinama 8. u br. - i 0-; druga je jedinica Unser Fortwesen, objavljena u novinama "Agramer Zeitung" 8., br. -. "Nijedno ni drugo nije original, nego, u Narodnim novinama, prijevod, a u Agramer Zeitungu opširan prikaz sadržaja originala, knjižice izdane iste, 8., godine u Osijeku, a knjižica se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U originalu naslov je knjižice Divald, Adolf, Graf: Was sollte geschehen im die Fortswirtschaft in Croatien u. Slavonien in staatsvirthschaftlichen Interesae des Landes zur Hüthe zu bringen. Esseg, 8. Navod daje knjižica sastavljena po nalogu grofa Eltza nalazi se i u originalu, ali na unutarnjem listu. 'Što bi valjalo raditi' na unapređenju šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji u ono vrijeme zapravo je odgovor, kako stoji na početku ove knjižice, na "Naredbu visokog hèrvatsko-slavonskog namjesništva" koja je tražila izvješće o stanju šumarstva i gospodarenja šumama te prijedloge za poboljšanje gospodarenja. Inicijativa je zapravo potekla od "Hérvatsko-slavonske dvorske kancelarije" (u Beču), koja je "dočula" da se u "hrvatskoj i slavonskoj kraljevini utamanjuju šume, i da ne sieku i ne izkoriepljuju samo seljani poveće prostorije šumah nego i više zemaljskih vlastelinah, koji ih po propisu i ne sade." (P i š k o r i ć, 99.). Godinu dana poslije D i v a d o v e knjižice izlazi u Hrvatskoj knjiga Slovaka akademika Bogoslava S u e - ka (8-89) pod naslovom Koristi i gajenje šumah, Zagreb, 8. U toj je knjizi B. Šulek obradio šumarstvo u tri dijela: Koristi šumah, Naša gora, Gajenje šumah. Vrlo je zanimljiva statistika šuma B. Šuleka koja u sažetom obliku izgleda ovako: Područje površina šuma u ha Provincijal 8.98 Vojna krajina 8. Dalmacija.0 Jedino površina šuma u Vojnoj krajini donekle odgovara točnoj brojki (.90, ha). Glede Provincijala nisu uzete u račun šume u Međumurju, Hrvatskom Primorju itd. Bilo kako bilo, sredinom XIX. stoljeća B. Šulek bilježi površinu šuma u Dalmaciji u iznosu od.0 ha. B. Šulek se zalagao za unapređenje hrvatskog šumarstva ukazujući na iskustva u drugim europskim zemljama. Veliki je njegov doprinos hrvatskom šumarstvu u djelu Jugoslavenski imenik bilja (89.) te u mnogim člancima i raspravama iz prirodoslovne struke. Poput njega i drugi priodoslovci imali su u drugoj polovici XIX. stoljeća veliki pozitivan utjecaj na razvoj šumarske struke, kao primjerice akademik Ljudevit Vukotinović (8-89), koj i je bio poznati botaničar. Isto tako su zaslužni liječnik i biolog akademik Josip Schlosser (808-88), šumarnik i dendrolog Josip Etinger ( ), šumarnik Vatroslav Rački (8.-9), Vladoj Köröskenyi (8-8), autor prvog djela u našoj stručnoj literaturi pisanog na hrvatskom jeziku: Obće šumarstvo, Zagreb, 8. i drugi. Za razvoj šumarske struke veliko značenje ima pojava Šumarskog lista (8) koji neprekidno izlazi 0 godina, tj. do dana današnjega (Prpić, (99). GOSPODARSKO I ŠUMARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA (80-898) Osnivanje Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva 8. znači početak naprednijeg poljodjelstva i šumarstva u Hrvatskoj. To je osobito došlo do izražaja kad je već sljedeće godine (8) izašao iz tiska prvi broj Gospodarskog lista, koji eto - danas - navršava svoju. godišnjicu neprekidnog izlaženja. Šumarstvo je u to vrijeme također vrlo aktivno. To treba pripisati našim šumarskim stručnjacima koji su stekli svoje obrazovanje najvećim dijelom u šumarskoj akademiji u Mariabrunnu (Austrija) i manjim dijelom u Šćavnici (Ugarska, Slovačka). Osjećala se potreba za školovanjem u Hrvatskoj, u toliko više što je u Hrvatskoj 88. stupio na snagu Zakon o šumama iz 8. Isti osjećaj imali su gospodarski stručnjaci koji su putem svoga društva tražili u nekoliko navrata (8., 89. itd.) da se osnuje poljodjelska škola u Križevcima. Tom zahtjevu pridružili su se šumari Franjo Š p o - r e r, Dragutin Kosi Antun To m i ć. Kako u Hrvatskoj tada nije bilo šumarske škole, Šumarsko društvo organiziralo je 8. godine prvi šumarski stručni ispit. (P i skori ć, 99.). Ali trebalo je čekati da se slomi Bachov apsolutizam i tek poslije njegova sloma 9. XI. 80. Mojsije Baltic, savjetnik Kraljevske zemaljske hrvatske vlade otvara Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Do danas je izišlo nekoliko vrijednih edicija u povodu stote i stotrideset i pete obljetnice toga učilišta: Šumarska nastava u Hrvatskoj 80-90, Šumarski fa- 0

11 D. Klcpac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. -, CXXI( 99), - kultet, Zagreb, 9., str. 9; R. H usinée i P. Deli ć : Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, Ogranak Matice hrvatske, Križevci, 99., str.. Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima bilo je prvo takvo učilište na južnoslavenskom području; ono je bilo jedino učilište u tadašnjoj monarhiji na kojem se predavalo hrvatskim jezikom. Glede ostalih tadašnjih poljoprivrednih škola u Europi valja spomenuti one u Ugarskoj - Georgikon (9-88), u Engleskoj - Oxford (90), Njemačkoj - Möglin (80), Francuskoj - Grignon (8). U pogledu šumarskih škola u Europi samo je nekoliko njih starijih od križevačkoga učilišta; to su šumarske škole u Njemačkoj - Wurtemberg (80), Tharandt (8), u Švedskoj - Stockholm (88), Austriji - Mariabrunn (8), u Francuskoj - Nancy (8) i Slovačkoj (biv. Ugarskoj) - Banska Šćavnica (8). Rad učilišta bio je propisan posebnim pravilima koja su vrijedila do 8. Po tim pravilima šumarsko naukovanje je trajalo dvije godine prema propisanoj naučnoj osnovi. Nakon godina, tj. 8. dolazi do reorganizacije šumarske obuke, koja se otada produljuje na tri godine naukovanja po novoj naučnoj osnovi sve do 898., kada će šumarski dio učilišta u Križevcima prerasti u Šumarsku akademiju u Zagrebu. Na učilištu u Križevcima bilo je mnogo istaknutih nastavnika od kojih ću navesti: Dragutin H a v a, profesor šumarstva od 8. do 89. godine. Predavao je sađenje i gojenje šuma, dendrometriju, uporabu šuma, tehnologiju, šumarsko uredovanje, pošumljavanje krša, šumarsku taksaciju i uređenje šuma. Fran X. Kesterčanek, profesor šumarske struke. Službovao je od mjeseca studenoga 88. do ožujka 88. god. u svojstvu pravoga učitelja. U ožujku 88. imenovan je županijskim nadšumarom u Zagrebu. U rujnu iste godine imenovan je profesorom, te je u tom svojstvu služio na zavodu do 8. prosinca 899., a nakon toga premješten je zemaljskoj vladi u Zagrebu. Predavao je šumarsku upravu, sađenje i uzgoj šuma, čuvanje i uporabu šuma, šumarsku botaniku, tehnologiju drva, dendrometriju, računanje vrijednosti šuma, povijest, statistiku, literaturu šumarstva i opće šumarstvo. Vladimir Kiseljak, profesor šumarske struke. Služio na zavodu od ožujka 8. do svoje smrti 89. Predavao je čuvanje šuma i lovstvo, šumarsku zoologiju i entomologiju, šumarsku botaniku, šumarsku upravu, šumarsko kućanstvo i knjigovodstvo, povijest, literaturu i statistiku šumarstva. Mijo Kišpatić, profesor prirodnih nauka. Služio od listopada 8. do listopada 8. god. Predavao je fiziku, mineralogiju, geologiju, tloznanstvo, botaniku, klimatologiju i meteorologiju. VjekoslavKöröskenyi, dr., profesor, služio je od siječnja 80. do listopada 89. Predavao aritmetiku, algebru, mjerstvo, graditeljstvo i graditeljsko risanje. Od siječnja 8. do veljače 88. upravljao zavodom kao namjesni ravnatelj. Dragutin Lambl, prvi ravnatelj. Službovao od 80. do 8., kada je umirovljen. Ivan Partaš, profesor za šumarsku struku. Služio od 88. do 898. godine. Predavao je uređivanje šuma, dendrometriju, šumarsko uredovanje, lovstvo, narodno gospodarstvo i šumarsku zoologiju. Izdavaštvo križevačkoga učilišta bilo je vrlo plodno, kako iz područja poljodjelstva, vinogradarstva, voćarstva, stočarstva, tako i iz šumarstva. Vrijedno je spomenuti ove šumarske knjige, odnosno izdanja: Fran Kesterčanek: Dendrometrija, Zagreb, 88. Osnovi nauke računanja vrijednosti šume, Zagreb, 88. Povijest i literatura šumarstva, Zagreb, 88. Vjekoslav Kiseljak: Nauk o čuvanju šumah, Zagreb, 88." VjekoslavKöröskenyi: Obće šumarstvo, Zagreb, 8. Franjo Čordašić : Nauka o sadjenju i gajenju šuma, Zagreb, 88. Gospodarsko računovodstvo, Zagreb, 88. Dragutin Hlava: Šumska i tehnologijska iskustva, Zagreb, 88. Forstliche und Technologische Erfahrungen, Zagreb, 888. Prvi šumarski apsolventi s križevačkoga učilišta bila su (8): Ivan Dundjerović iz Đakova, Nikola Ferk iz Varaždina i Nikola Koščec, također iz Varaždina. Zadnji apsolventi - njih - bili su u godini 899. U knjizi Šumarska nastava u Hrvatskoj 80-90, Zagreb, I90., na str. - poimenično su po godištima navedeni šumarski apsolventi križevačkog učilišta. Ukupno je na tom učilištu šumarski studij završio učenik. Ipak šumarsko naukovanje u to vrijeme nije bilo dovoljno za samostalno vođenje šumskog gospodarstva, nego je trebalo još položiti "državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva" prema Naredbi tadašnje hrvatske vlade od 8. X. 88. godine, br..09 (Izvor: A. Borošić -A. Goglia: Zakoni i naredbe, Zagreb, 900. str. -).:

12 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. -, CXXI (99). - Naredba kr. hr.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. listopada 88. br..09., u pogledu državnoga izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva.. Da tko bude pripušten k polaganju državnoga izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva potrebno je, da se izkaže:. dajeneporočan;. daje navršio dvadeset drugu godinu dobe svoje;. daje s dobrim uspjehom svršio šumarske nauke na kojem višem ili srednjem učilištu šumarskom, te daje u potonjem slučaju položio s dobrim uspjehom konačni izpit iz svih propisanih šumarskih predmetah;. daje najmanje dvie godine neprekidno boravio u praksi pri valjano vodjenom šumskom gospodarstvu;. da podnese vlastitimi nazori popraćeni strukovni opis onih šumarskih strukah i poslovah, koje je tečajem svoje dvogodišnje ili eventualno i dulje prakse kod šumskog gospodarstva vidio i obavljao. Istinitost toga opisa kao i to, da gaje kandidat sam sastavio i napisao, treba da bude potvrdjeno po dotičnom predpostavljenom činovniku šumarskom. Šumarski stručnjaci obrazovani na križevačkom učilištu bili su dobro osposobljeni za praktične poslove u šumarstvu. Njima treba zahvaliti za uspješno gospodarenje našim šumama. Osobno sam poznavao neke takozvane "križevačke šumare" a s nekima sam surađivao te o njima imam vrlo lijepe uspomene i veliko poštovanje.8 godina djelovanja (80-898) šumarskog odsjeka križevačkog učilišta ostavilo je vrlo pozitivne tragove u hrvatskom šumarstvu To se najbolje odražava u nekim šumama, starim oko 00-0 godina, koje su uzgojili i njegovali naši stari šumarnici. Njihovi tragovi ostali su zapisani također u mnogim šumskogospodarskim osnovama. Zato ću spomenuti neke: Šumskogospodarska osnova brodske imovne općine koju je 8. sastavio Mijo Radoš e v i ć, gospodarska osnova za šume vlastelinstva đakovačke biskupije prof. Dragutina H lave i Franje Kadića iz 88., šumskogospodarska osnova Mije Vrbanića (8) za Zagrebačku goru, šumskogospodarska osnova Jože Majnarića za zemljišne zajednice Gorskog kotara, šumskogospodarska osnova R. K o i b a š a za neke šume Prvostolnoga Kaptola zagrebačkog. Posebno je spomena vrijedna gospodarska osnova za šumu Brezje i Kosovac Gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. Hrvatsko šumarstvo onog vremena vrlo dobro ilustriraju dvije izložbe, jedna u Zagrebu (89) i druga u Budimpešti (89) Prva izložba, nazvana "Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba 89. godine", priređena je povodom 0-godišnjice osnivanja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Šumarsko društvo organiziralo je vlastiti izložbeni paviljon s različitim eksponatima, što je bilo vrlo opširno i pozitivno ocijenjeno u tadašnjem tisku. Druga izložba-takozvana Milenijska izložba-održana je u Budimpešti 89. Na toj izložbi Kraljevina Hrvatska i Slavonija imala je svoj izložbeni prostor, a šumarstvu i drvnoj industriji dodijeljen je posebni paviljon. O njemu P B a r i š i ć (89) piše da on spada među najvelebnije zgrade na toj izložbi, a izgrađen je po projektu glasovitog arhitekta B o é a. Najvredniji eksponat na Milenijskoj izložbi bila je "velika reljef karta koja prikazuje sve šume što pokrivaju zemljišta Hrvatske i Slavonije". Na izložbi je bilo knjiga i šumskogospodarskih karata te raznovrsnih zbirki, kao primjerice ona oflorid.hirca,o lišću, žiru, pupovima i kori pojedinih vrsta drveća J. Ettingera, zbirka ptica, divljači, poglavito onih iz lovišta grofova M. Bombellesa, Eltza te baruna pi. Ghycyja iz "čabarske gospoštije". Iznad svega dominirali su izlošci iz drva, počevši od štapova, parketa, rezane i tesane građe do skupocjena hrastova namještaja. Milenijska izložba u Budimpešti dokaz je daje hrvatsko šumarstvo i prerada drva u Hrvatskoj bila u drugoj polovici XIX. stoljeća u europskom vrhu. ŠUMARSKA AKADEMIJA U ZAGREBU (898-99) Kulturni i prosvjetni život u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. stoljeća bio je vrlo živ. To se odrazilo i u znanosti. U vrijeme banovanja Josipa Šokčevića (8-8) osnovana je i oživotvorena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (8; 8). Otvoreno je Hrvatsko sveučilište (8) s tri fakulteta, Pravnim, Bogoslovnim i Mudroslovnim. Mudroslovlje dobiva veliki zamah, što se očituje posebno u razvoju prirodnih znanosti. U šumarstvu se događaju određene pozitivne promjene tako da dotadašnje Šumarsko društvo postaje Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko društvo (8) s prvim predsjednikom Antunom To m i ć e m. Tada je pripremljen prvi broj časopisa toga društva, poznat pod imenom Šumarski list, čiji je prvi broj izašao 8. Njega slijedi 88. znanstveni časopis Glasnik naravoslovnog društva, koji 9. dobiva novo ime Priroda. Razvoj znanosti i prosvjećivanja u Hrvatskoj slijedi i šumarska struka. Javlja se najprije želja, a kasnije i potreba za obrazovanjem šumarskih stručnjaka na sveučilištu, kako je to počelo u Njemačkoj. Zato su se posebno zalagali šumarski profesori na križevačkom učilištu Fran Kesterčanek i Ivan Partaš. To je došlo do izražaja u stručnoj šumarskoj literaturi, pogotovo u Partaševu članku Kratki nacrt historijskog razvitka višje šumarske nastave i njezino sadanje stanje (Šumarski

13 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski listbr. -, CXXI (99), - list, 89., str. 8-). U tom članku Partaš spominje različite oblike organiziranja šumarske nastave i ističe kao najbolji primjer šumarsku akademiju u Giessenu, gdje je 8. godine šumarska nastava bila inkorporirana u sveučilište. Nema sumnje daje Partaševo zalaganje za takvu šumarsku nastavu imalo određenog utjecaja na razvoj obrazovanja u hrvatskom šumarstvu. Isto tako je veliki udio u tom pogledu imao Fran Kesterčanek, pa mu je za njegove zasluge podignuto poprsje u Šumarskom domu u Vukotinovićevoj, i to s vanjske strane zgrade kao i u njenom stubištu, dok je poprsje Josipa Kozarca smješteno na analognom mjestu s desne strane. Prigodom 0. godišnjice glavne skupštine Šumarskog društva. IX. 9. otkrio je spomen-poprsje Franu Kesterčaneku sveučilišni profesor dr. Andrija Petračić uz prigodni govor. To isto Josipu Kozarcu učinio je sveučilišni profesor dr. Josip Bal en. (Šumarski list, 9., str. 8-9). Potreba za visokoškolskim šumarskim obrazovanjem došla je poslije stupanja na snagu Zakona kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u Kraljevinah Hrvatske i Slavonije od. siječnja 89. U paragrafa toga zakona zahtijeva se kod političke uprave za šumarsko-tehničku službu akademska naobrazba i državni stručni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. To su bili glavni razlozi daje Franjo Josip I. donio Zakon od. ožujka 89. godine, kojim se u paragrafu propisuje ovo: "Ustrojava se kraljevska šumarska akademija u Zagrebu, prislonjena na filozofski fakultet kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I." (Izvor: Borošić, A.,-Gogi i a, A. Zagreb, 900., str. 98-0). Sljedeće je godine (. listopada 898) hrvatska Vlada donijela dvije naredbe koje se ovdje u cijelosti citiraju. Prvom naredbom ureduje se šumarska obuka, a drugom naredbom izdaje se naukovni i ispitni red za slušatelje šumarstva na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. Propisi glede uredjenja šumarske obuke na kr. sveučilištu Franje Josipa I.; glede šumarskih i lugarskih izpita i glede lugarske odore. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu, od. listopada 898. broj 0., kojom se uredjuje šumarska obuka na kr.sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu.. U smislu ustanove.. zakona od. ožujka 89. o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (kom. VII. br.. sbornika zakona i naredaba od g. 89.) primaju se počam od naukovne godine 898/99. na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu i takove osobe, koje kane polučiti višju šumarsku stručnu naobrazbu.. U koliko ne budu izdane posebne odredbe, valjaju za slušatelje šumarstva isti propisi, koji i za ostale slušatelje na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Imenito valjaju za nje ustanove. 9., slovo a), alinéa druga zak. čl. od. siečnja 8., odnosno zakona od. listopada 89. ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (kom. III. br.. sbornika zak. i naredaba od godine 8. odnosno kom. XVIII. br.. sbornika od god. 89.)... Slušatelji šumarstva, koji hoće da navrše nauke svoje struke na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, moraju polaziti propisane kolegije kroz tri godine. U ime naukovine plaćaju za svako poljeće 0 for., slovi deset for. a. vr... Naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva izdaje se posebnom naredbom. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu, od. listopada 898. br. 0., kojom se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu... Slušatelji šumarstva imadu slušati sliedeće predmete, odnosno polaziti sliedeće vježbe: U I. poljeću.. Matematika (8 sati predavanja, sata vježbe);. Počela opisnoga mjerstva ( sata predavanja, sati vježbe);. Fizika sa mehanikom ( sata predavanje);. Obćenita kemija ( sati predavanje, sata vježb.);. Obća botanika ( sata predavanje, sata vježb.);. Prostoručno risanje ( sata vježbe). Uli. poljeću.. Fizika sa mehanikom ( sata predavanje, sata vježbe);. Šumska kemija ( sata predav., sata vježbe);. Mineralogija i petrografija ( sata predavanje, sata vježbe);. Šumska botanika ( sata predav., sata vježbe);. Opisno mjerstvo ( sata predav., sati vježbe);. Narodno gospodarstvo i financijalna znanost ( sata predav.);. Prostoručno risanje ( sata vježbe); 8. Šumsko tlocrtno risanje ( sata vježbe). U III. poljeću.. Geodäsija ( sata predav., sata vježbe);. Zoologija ( sata predav., sata vježbe);. Tehnička mehanika ( sata predavanje, sata vježbe);. Bolesti drvlja ( sata predavanja);. Uporaba šumah ( sata predav., sata vježbe);. Obće graditeljstvo ( sata predav., sati vježb.);. Ribogojstvo ( sata predav., sata vježbe); U IV. poljeću.. Geodäsija ( sata predav., sata vježbe);. Meteorologija i klimatologija ( sata predav., sat vježbe);. Šumarska entomologija ( sata predavanje, sata vježbe);. Uzgoj šumah ( sata predav., sata vežbe);

14 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. -, CXXI ( 99). -. Dendrometrija ( sata predav., sata vježbe);. Šumar, graditeljstvo ( sata predavanje, sata vježbe); : Cestogradnja i gradnja željeznica ( sata predav., sata vjež.); 8. Obće gospodarstvo ( sata predav., sata vježbe). U V. poljeću.. Čuvanje šuma ( sata predav., sata vježbe);. Šumska kemijska tehnologija ( sata predav., sata vježbe);. Uredjenje šuma ( sata predav., sata vježbe);. Uprava šuma, računovodstva, stilistika ( sata predavanje);. Poviest i literatura šumarstva ( sata predav.);. Vodo- i mostogradnje ( sata predavanje, sata vježbe);. Konstrukcija gatovah i branah ( sata predav., sata vježbe);. 8. Lov ( sata predav., sata vježbe); 9. Uredjenje bujicah(l. sat predav.). U VI. poljeću.. Šumska mehanička tehnologija i strojarstvo ( sata predav., sata vježbe);. Uredjenje šumah ( sata predav., sata vježbe);. Proračunavanje vriednosti šumah ( sata predav., sata vjež.);. Uprava šumah, računovodstvo, stilistika ( sata predav., sata vjež.);. Šumska statistika i politika ( sata predavanje, sata vježbe);. Zakoni za obranu šuma; šumski, lovni i urbarski zakoni ( sata predav., sata vježbe). Osim ovih predavanjah i vježbah dužni su slušatelji sudjelovati i kod strukovnih ekskurzija... Slušatelji šumarstva imadu polagati za svako poljeće izpite izpredmctah, štosu ihponaukovnomredu(..) imali toga poljeća slušati... Izpiti se polažu - osim iz predmetah navedenih u.. nazočne naredbe - pred povjerenstvom, koje sastoji od svih učiteljah izpitat se imajućih predmetah, ter kojemu predsjeda po činu najstariji izpitatelj... Iz narodnog gospodarstva i financijalne znanosti, bolesti drvlja, ribogojstva, obćeg gospodarstva, povjesti i literature šumarstva, lova, te zakona za obranu šumah, šumskih, lovskih i urbarskih zakonah, polaže se izpit pred učiteljem dotičnoga predmeta i jednim u tu svrhu po rektoru kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu delegovanom članu sveučilištnog profesorskog sbora. (Izvor: A. Borošić-A. Goglia, 900., str. -). 0. listopada 898. otvorena je Šumarska akademija prislonjena uz Mudroslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Hrvatskog šumarskog doma, u Vukotinovićevoj ulici. Medu prvim apsolventima trogodišnje Šumarske akademije bili su 90. Andrija Petračić iz Petrinje i Đuro Nenadić iz Rudopolja. Sve do godine 90./ 908. funkcionirala je Šumarska akademija s trogodišnjim studijem, a tek. IV uveden je četverogodišnji šumarski studij. Iste godine Šumarska akademija stekla je svoju samostalnost odlukom Vladinog odjela za bogoštovlje i nastavu koju citiram:. Svi nastavnici obligatnih predmeta Šumarske akademije sačinjavaju "Zbor nastavnika Šumarske akademije".. Zbor izabire iz svoje sredine, između stalno u Šumarskoj akademiji namještenih nastavnika, za svaku naukovnu godinu Pročelnika.. Zbor održava redovne, a prema potrebi i izvanredne sjednice.. Pročelnik saziva i predsjeda sjednicama zbora, čuva spise, vodi kancelarijske poslove i podnosi izravno zem. vladi, odjelu za bogoštovlje i nastavu račune o dotacijama i razne izvještaje, dok propise sjedničkih zapisnika podnosi preko dekanata, dotično prof, zbora mudroslovnog fakulteta, da taj eventualno svoje primjedbe može staviti.. Djelokrugu zbora nastavnika Šum. akademije prepuštaju se svi administrativni i stručni poslovi Šumarske akademije, kao i svi disciplinski poslovi, koji se tiču slušalaca Akademije, dalje poslovi za oprost od plaćanja naukovine za stipendije i potpore, te poslovi oko zavodskih dotacija.. Za rukovođenje svih posala, koji spadaju u djelokrug pročelnika i zbora nastavnika Šum. akademije, vrijede analogno isti propisi, koji su za iste poslove na snazi u mudroslovnom fakultetu.. Profesorskom zboru mudroslovnog fakulteta pridržavaju se sva personalija nastavnika Šum. akademije, a dekanu toga fakulteta upisivanje slušača Šumarske akademije, testiranje indeksa, izdavanje apsolutorija i svjedodžbi o polasku, kao i predsjedavanje semestralnim ispitima na Šum. akad. 8. Gornje ustanove stupaju na snagu početkom II. semestra g. 90/8. i vrijede tako dugo, dok Sum. akademija bude uz mudroslovni fakultet prislonjena. Navedenom uredbom od. IV postigla je Šumarska akademija u upravnom pogledu široku samostalnost, pa se mogla smatrati posebnom ustanovom na Sveučilištu. Zbor nastavnika Šumarske akademije izabrao je na sjednici dne 8. travnja 908. za svoga prvog pročelnika u II. semestru 90./908. profesoraf. Ž. Kesterčaneka. Sljedećih godina birani su za pročelnika ovi profesori Šumarske akademije: Školske godine 908/09.: Ivan Partaš 909/0.: droto Frangeš 90/ l.:ing. Vinko Hlavinka 9/.: dr Milan Metelka 9/.: ing. Pavle Horvat 9/.: drdjuro Nenadić 9/.: dr Andrija Petračić 9/.: ing. Pavle Horvat 9/.: drdjuro Nenadić 9/8.: dr Andrija Petračić (Izvor: Šumarska nastava u Hrvatskoj 80-90, Zagreb, 9., str. 8). Dakako daje naučni red bio promijenjen s obzirom daje studij produljen na godine, pa je mogao biti prilagođen potrebama tadašnjeg šumarstva; nalazi se u spomenutoj knjizi na str.. i. Nastava na Šumarskoj akademiji bila je vrlo dobro organizirana. Predmete fundamentalnih znanosti predavali su profesori Mudroslovnog fakulteta, a šumarske predmete predavali su specijalisti - šumarski profesori. To je davalo obilježje nastavi na Šumarskoj akademiji, a suradnja jednih i drugih profesora omogućila je progres u nastavi. Šumari se s poštovanjem i ponosom sjećaju tih profesora, u prvom redu utemeljitelja šumarske nastave na Šumarskoj akademiji Frana Kesterčaneka i Ivana Partaša. Obojica školovana u Austriji, prvi na šumarskoj akademiji u Mariabrunnu, drugi na Visokoj školi za kulturu tla u Beču, zacrtali su razvojni put hrvatske šumarske nastave, koja preuzima vodstvo u šumarstvu Hrvatske i izvan nje. Rad te dvojice velikana hrvatske šumarske prošlosti u Šumarskoj akademiji na-

15 D. Klcpac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), - stavljaju doktori Münchenskog sveučilišta Andrija Petračić i Đuro Nenadić, koji će uz doktora bečke "Bodenkulture" Antuna Levakovića dati definitivno obilježje šumarskoj nastavi. Pritom želim istaknuti doprinos profesora Mudroslovnog fakulteta koji su predavali matematiku (V. Varićak, O. Kučera, A. Kiseljak), botaniku (A. Heinz i A. Forenbacher), geologiju (F. Šandor i D. Gorjanović), kemiju (S. Bošnjaković i M. Metelka), zoologiju i entomologiju (A. Langhoffer), tehničku i građevnu mehaniku (V. Setinski i P Horvat), geodeziju i gradnju cesta (P Horvat i V. Hlavinka). Usko međusobno djelovanje profesora fundamentalnih i primijenjenih znanosti na Šumarskoj akademiji Mudroslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu urodilo je plodom. Fijekom svoga dvadesetogodišnjeg rada (898-99) Šumarska je akademija odgojila 8 odličnih šumara od kojih su se mnogi iskazali u praksi i postignuli velike uspjehe, poglavito u pošumljavanju krasa, uzgajanju i uređivanju šuma, u izgradnji velikog broja cesta, šumskih željeznica i šumarskih zgrada. Ali još nešto više, Šumarska akademija bila je preteča tehni- čkih fakulteta "budući da su se na Šumarskoj akademiji prvi put na Sveučilištu u Zagrebu predavali matematički predmeti i grafičke radnje" (Matić, 99.). Iz redosljeda razvitka i programa visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj proizlazi kako je ista započela osnutkom Šumarske akademije 898. godine. Prema tome, bilo je prirodno da Šumarska akademija postane samostalni fakultet, stoje postignuto 99. u okviru Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a posebno 90. kad je osnovan posebni Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prvi dekan novoosnovanoga Šumarskoga fakulteta bio je prof. dr. Dušan Klepac. ZAKLJUČAK Hrvatsko šumarsko društvo ( 8), Zakoni o šumama 8. i 89., Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima (80-898) te Šumarska akademija u Zagrebu (898 99) omogućili su kreiranje organiziranog šumarstva po načelu potrajnosti u drugoj polovici XIX. stoljeća u Hrvatskoj. LITERATURA Barišić, P 89: Šumarske viesti sa milenijske izložbe u Budimpešti. Šumarski list XXII, str. -, Zagreb. Božičević,M. 98: Uloga Ambroza Haračića u pošumljavanju i poljepšavanju Malog Lošinja. U: Zbornik radova o prirodoslovcu Ambrozu Haračiću, str. 0-. Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb. F o r e t i ć, D. 99: O ekonomskim prilikama u Dalmaciji u drugoj polovici XIX stoljeća do prvog svjetskog rata. U: Hrvatski narodni preporod u Istri i Dalmaciji, str. -8. Matica hrvatska, Zagreb. Kesterčanek,F. 88: Kratka povijest šuma i šumskog gospodarstva u Hrvatskoj, Zagreb. Klepac, D. 9: Uređivanje šuma. Str.. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Klepac, D. 9: Uređivanje šuma. U: Povijest šumarstva Hrvatske 8-9, str. -0. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb. Klepac, D. 98:. godišnjica samostalnosti Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Šumarski list CIX /-, str. -, Zagreb. Klepac, D. 98: Le pin dalep en Dalmacie. Str. 9-. Options, C. I. H. E. A. M., Paris. M at i ć, S. 99: Šumarstvo Hrvatske kao aktivni sudionik pri osnivanju i razvoju modernog hrvatskog Sveučilišta u Zagrebu. Šumarski list CXIX/9-0, str. 8-9, Zagreb. Matić, S. 99: Povodom 0. obljetnice Hrvatskog šumarskog društva. Šumarski list CXX/9-0, str. -89, Zagreb. Pavličević, D. 99: Povijest Hrvatske. Str., Zagreb. Piškorić, O. 99: Stanje šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji 8. godine prema Divald - Eltzu. Šumarski list CXV, str. -, Zagreb. Piškorić, O. 99: Prvi predsjednik Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva Antun Tomić. Šumarski list CXVIII/-, str. -8, Zagreb. Piškorić, O. 9: Pogled u šumarstvo Hrvatske pred 00 godina (B. Šulek: Korist i gajenje šuman, Zagreb 8.). Šumarski list XC/9-0, str. -, Zagreb. Prpić, B. 99: 0 godina Šumarskog lista. Šumarski list CXX/9-0, str. 9-9, Zagreb. Prpić, B.(?) 99: Hrvatsko šumarsko društvo (8-99). Str.. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Rauš, Đ. 9: Rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva od 8. do 98. U: Povijest šumarstva Hrvatske 8-9, str Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb.

16 D. Klepac: HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA Šumarski listbr. ^>. CXXI ( 99), IS- Supek,I. 99: godina Hrvatske akademije zna- Vitolović, V: Razvoj vinogradarstva u Istri od 80 nosti i umjetnosti, str.. Hrvatska akademija do 9 s posebnim osvrtom na ekonomsko jaznanosti i umjetnosti, Zagreb. čanje istarskih (hrvatskih) seljaka. U: Hrvatski narodni preporod u Istri i Dalmaciji, str. Sišić, F. 9: Pregled povijesti hrvatskog naroda. -. Matica hrvatska, Zagreb. Str.. Zagreb. Ostali izvori navedeni su u tekstu. SUMMARY: In Croatian forestry of the second part of 9th century three events are very significant:. the General Forestry Law from 8,. the opening of the Land Management and Forestry School in Križevci near Zagreb in 80, and. the foundation of Forestry Academy in Zagreb in 898. The General Forestry Law 8 proclaimed the principle of sustained yield which was adopted and recognized by Croatian forestry until today. The opening of the Land Management and Forestry School took place on 9 November 80 in Križevci near Zagreb and lasted for forestry education until 898. The goal of the new school was the training of young people to serve as foresters to landowners, in communes and on state holdings. Required educational background for the new school was three years of lower secondary school or the gymnasium; the course of forestry study lasted at first two years (four semesters) and then the study was extended to three years. The foundation of Forestry Academy 898 in Zagreb indicates the high level study of forestry in Croatia. In fact the Forestry Academy was one part of the Faculty of Philosophy in Zagreb University. This study lasted for three years. Graduates of the Forestry Academy were equal in rank to graduate foresters in other countries. The curriculum lasted six semesters until 99 when the Forestry Academy was transformed into Agricultural and Forestry Faculty of Zagreb University. In the second part of the 9th century the territory of Croatia and Slavonia has the superficial area of km with % of forests. There were.. ha of forests as follows:.9 ha of state, 9. ha of community and.8 ha of private forests. This paper was written in the memory of the Croatian and Slavonian governor (banus) Josip Sokčević (8-89) who was born in Vinkovci 8 years ago. The worth of his contribution is very important concerning the education and sciences and arts in Croatia. During his government the first Land and Management and Forestry School was opened (80) and the Croatian Academy of Sciences and Arts was founded (8-8/).

17 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI UDK0* 88.00(9.) ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. ^», CXXI ( 99). - FITOCENOLOSKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA SUMA ČESMINE - QUERCUS ILEX L. NA KOZJAKU KRAJ SPLITA* PLANTSOCIOLOGICAL ANALYSIS OF HOLM OAK - QUERCUS ILEX L. FORESTS ON KOZJAK NEAR SPLIT (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** i Juraj KAMENJARIN*** SAŽETAK: U radu je izvršena fitocenološka i sintaksonomska analiza vazdazelenih šuma crnike ili česmine (Quercus ilex L.) na Kozjaku kraj Splita. Istraživanja su pokazala da se na Kozjaku razvijaju dvije šumske zajednice crnike i to as. Orno-Quercetum ilicis H-ić. (9) 98 i as. Ostryo- Quercetum ilicis Trinajstić (9) 9. UVOD - Introduction U primorskom dijelu Republike Hrvatske osnovicu vazdazelene šumske vegetacije tvori, kao što je dobro poznato, hrast crnika ili česmina - Quercus ilex L. To Hrvatskom primorju od ušća Mirne u Istri, na sjeverozapadu, pa do poluotoka Prevlake na jugoistoku daje značajke pravoga Sredozemlja (eumediterana). Na tom i u europskim mjerilima razmjerno velikom prostoru Q. ilex izgrađuje nekoliko šumskih zajednica (usp. Trinajstić 98) od kojih neke zauzimaju veće, a neke manje površine. Analiziramo li, međutim, dosad objavljene podatke o flornom sastavu pojedinih šumskih zajednica na temelju fitocenoloških snimaka, možemo uočiti da zapravo raspolažemo s razmjerno oskudnim podacima (usp. Trinajstić 99), a i takvi se podaci odnose samo na ograničena područja. Florni sastav crnikovih šuma mnogih dijelova Hrvatskog primorja i nakon 0- godišnjih fitocenoloških istraživanja, još uopće nije u potpunosti istražen. Jedno od takvih neistraženih područja je i greben Kozjaka što se uzdiže neposredno iznad Kaštelanskog zaljeva u blizini Splita, i prati obalnu liniju u dužini od nekih km (usp. Kamenjarin 99). Južne padine Kozjaka, naročito u istočnom dijelu, obrasle su s razmjerno uščuvanim česminovim šumama. Mjestimično su svojevremeno stradale od požara, pa su i poslužile kao model sukcesije vegetacije na požarištima (usp. Trinaj stić 99). Međutim, tom prigodom njihov florni sastav nije bio pobliže fitocenološko-sintaksonomski analiziran. MATERIJAL I METODE - Material and Metods Za fitocenološku analizu izabrane su neutjecane sastojine što potpunijega sklopa s dobro razvijenim slojem drveća, grmlja i niskoga rašća. Kao stoje uobičajeno, veličina fitocenoloških snimaka kretala seje između 00 i 00 m. Fitocenološke snimke izrađene su po metodi Zürich-Montpellier i posebno analiziran florni sastav za sloj drveća, sloj grmlja i sloj niskoga rašća. Sintaksonomska analiza flornoga sastava izvršena je na karakteristične i diferencijalne vrste asocijacije, karakteristične vrste sveze, reda i razreda, te pratilice. Redoslijed pojedinih skupina vrsta izvršena je prema stupnju pokrovnosti i stupnju nazočnosti. Fitocenološke snimke u tablici složene su bez posebnog rasporeda. * Istraživanja je financiralo JP "Hrvatske šume" u sklopu zadatka I-D- i Ministarstvo znanosti i tehnologije u sklopu zadatka **Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, HR-0000 Zagreb ***Mrsci. Juraj Kamenjarin, Fakultet prirodno-matematičkih i pedagoških znanosti HR-000 Split

18 [. Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE-... Šumarski list br. -, CXXI( 99), - REZULTATI-Results Fitocenološko-tipološka istraživanja česminovih šuma na Kozjaku pokazala su da se na tom prostom razvijaju tocenoloških snimaka. Snimke potječu iz širega prostora kazan je na tablici. koja je sastavljena na temelju fi- dvije šumske zajednice: šuma česmine i crnoga jasena - as. povrh Kaštel Sućurca. Orno-Quercetum ilicis i šuma česmine i crnoga graba - as. Kao što se iz tablice može razabrati, florni sastav navedene šumske zajednice je razmjerno siromašan, sve Ostryo-Quercetum ilicis. Obje šumske zajednice podvrgnute su detaljnoj sintaksonomskoj analizi, što je i bio ukupno vrste. broj vrsta po pojedinoj fitocenološkoj snimci razmjerno je malen i kreće se od do 9 cilj ovoga rada. Mješovite šume česmine i crnoga jasena zauzimaju na padinama Kozjaka razmjerno velike površine. Jedan dio površina svojevremeno je bio zahvaćen pone samo vrste - Quercus ilex, Arbutus unedo i Fraxi- (prosječno ) vrsta. U sloju drveća javljaju se kao stalžarom (usp. Trinajstić 99), a ovom prigodom istraživanjima su obuhvaćene one površine koje nisu bile zahvaće domestica, a potječe iz sjemena uzgojenih stabala u Kanus ornus. Njima treba pribrojiti i oskorušu - Sorbus ne požarom. Florni sastav as. Orno-Quercetum ilicis prištelima koje su donijele ptice. Tablica l.as. Orno-Quercetum ilicis H-ić (9) 98 Broj snimke/nr. veget. record: Veličina snimke/size veget. rec. m: Broj vrsta po snimci/nr. spec. veg. rec: Karakt. vrste asocijacije (char, ass.ï: A Fraxinus ornus B Fraxinus ornus C Fraxinus ornus... Diferencijalne vrste asocijacije (dif.ass.): B Coronilla emeroides C Sesleria autumnalis..... Karakt. vrste sveze (char.all. Ouercion ilicis. reda (char.ordef) Ouercetalia ilicis i razreda (char, class) Ouercetea ilicis: A Quercus ilex Arbutus unedo Juniperus macrocarpa B Phillyrea media Lonicera implexa Pistacia lentiscus Quercus ilex Osyris alba Viburnum tinus Juniperus oxycedrus Arbutus unedo Spartium junceum C Smilax as per a Ruscus aculeatus Carex halleriana Asparagus acutifolus Rubia peregrina Quercus ilex Viburnum tinus Cyclamen repandum ,, * Pratilice (Comp.'): A Sorbus C domestica Tamus communis Cistus salvifolius Quercus virgiliana Cistus incanus... A- Drveće (Trees); B - Grmlje (Shrubs); C - Nisko rašće (Herbs) 8

19 I.Tnnajstić.J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE - Šumarski list br. ^t, CXX ( 99), - Tablica. As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinajstić ( 9) 9 Broj snimke/nr. veget. record: Veličina snimke/size veget. record m : Broj vrsta po snimci/ Nr. spec, veget. rec: Karakteristične vrste asocijacije (char, ass.): A Ostrya carpinifolia B Ostrya carpinifolia C Viola alba subsp. denhardtii Silène italica Diferencijalne vrste asocijacije (dif. ass.): A Fraxinus ornus Carpinus orientalis B Coronilla emeroides Carpinus orientalis Lonicera etrusca Fraxinus ornus Rosa sempervirens C Sesleria autumnalis Karakteristične vrste sveze (char, all.) Quercion ilicis. reda (char, ordert Quercetalia ilicis i razreda (char, class) Quercetea ilicis A Quercus ilex Phillyrea media Arbutus unedo B Quercus ilex Lonicera implexa Phillyrea media Juniperus oxycedrus Osyris alba Spartium junceum Arbutus unedo C Ruscus aculeatus Rubia peregrina Asparagus acutifolius Smilax aspera Teucrium flavum Clematis flammula Asplenium onopteris Carex distachya Pratilice (Comp.): B Frangula rupestris Quercus virgiliana Prunus mahaleb Crataegus monogyna C Cyclamen hederifolium Galium sp. Euphorbia wulfenii Inula conyza Epipactis atropurpurea Melandrium divaricatum Hedera helix Campanula pyramidalis Picris laciniata Ceterach officinarum Psoralea bituminosa Alyssoides utriculata Dorycnium hirsutum Arab is turrita Geranium purpureum Tamus communis.. () ' A - Drveće (Trees); B - Grmlje (Shrubs); C - Nisko rašće (Herbs) 9

20 . Trinajstić, J. Kamenjarin: FITOCENOLOŠKO-SINTAKS0N0MSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE -... Šumarski list br. ^, CXXI ( 99). - U mediteransko-montanom dijelu Kozjaka po prilici iznad longitudinalnoga požarnog puta, razvijene su sastojine česmine u sastavu kojih se s većim ili manjim učešćem razvija crni grab (Ostrya carpinifolia) i izgrađuje posebnu šumsku zajednicu, as. Ostryo-Quercetum ilicis. Florni sastav navedene šumske zajednice prikazanje na tablici, koja je sastavljena na temelju fitocenološke snimke. Snimke potječu iz šumskih sastojina područja Gajine sjeverno i sjeveroistočno od planinarskog doma "Putalj". As. Ostryo-Quercetum ilicis floristički je bogatija od as. Orno-Quercetum ilicis, a bogatstvu pridonosi znatniji udio elemenata listopadnih šuma reda Quercetalia pubescentis. Tako je u sastavu istraživane zajednice na Kozjaku registrirano ukupno vrsta, po jednoj fitocenološkoj snimci od -, prosječno 8 vrsta. U sloju drveća zabilježeno je vrsta, od kojih Ostiya carpinifolia, Fraxinus ornus i Quercus ilex dominiraju, dok su Carpinus orientalia, Phillyrea media i Arbutus unedo rjeđe. Učešće listopadnih elemenata je znatno veće, pa od svih registriranih vrsta njih 0 ili čak % ukupnoga flornog sastava otpada na listopadno drveće i grmlje. Među zeljastim pratilicama ističe se skupina pratilica općenito značajnih za red Quercetalia pubescentis (Cyclamen hederifolium, Inula conyza, Epipactis atropurpurea, Arabis turrita, Tamus communis), što ukazuje na izrazito granični položaj as. Ostryo-Quercetum ilicis prema listopadnoj šumskoj vegetaciji (as. Ostryo-Quercetum virgilianae). RASPRAVA - Discussion U šumskom području Splita, a ne samo na Kozjaku i paša i sječa praktički su potpuno eliminirani. To u znatnoj mjeri pogoduje razvoju šumske vegetacije, a to je dobro uočljivo i na terenu. Pred više od 0 godina, kada je u sklopu tadašnjega Instituta za krš iz Splita istraživana samo listopadna šumska vegetacija (usp. A. Horvat etal. 9), udio pašnjačkih elemenata u sastavu šumske vegetacije pretežno otvorenoga bio je znatan. Danas u sastavu šumske vegetacije praktički više i nema pašnjačkih elemenata. Naime eliminacijom sječe i paše sastojine su se sklopile, pa je heliofilne pašnjačke vrste jaka zasjena u potpunosti istisnula. Sklapanje krošanja razmjerno niskih stabala, te dobro razvijen sloj grmlja osjetljivi su na požar. Međutim, treba naglasiti da šume česmine na Kozjaku uglavnom nisu izravno ugrožene od požara, već ih neizravno ugrožavaju kulture alepskog bora koje se nalaze u blizini i koje su izuzetno osjetljive na požar, stoje svojevremeno i rezultiralo jakim požarom (usp. Trinajstić 99). Zanimljivo je naglasiti daje taj požar uspješno zaustavila transverzalna prosjeka, pa njena širina može biti mjerilo kako široke moraju biti prosjeke u niskim šumama česmine kako bi se požar zaustavio. Šume česmine i crnoga graba na strmim terenima viših dijelova Kozjaka uspješno umiruju i učvršćuju labilni i lagano pokretljivi kameni materijal točila, pa tu imaju izrazito pionirsku ulogu. Zbog toga njihova zaštita od požara ima još veće značenje. ZAKLJUČAK - Conclusion Greben Kozjaka koji prati obalu u zaleđu Kaštelanskog zaljeva u dužini nekih km obrastao je u istočnom dijelu južnih padina vazdazelenim šumama crnike ili česmine (Quercus ilex). S obzirom na nadmorsku visinu, na nižim položajima razvijena je šuma česmine i crnoga jasena - as. Orno-Quercetum ilicis, a na položajima višim od 00 m šuma česmine i crnoga graba - as. Ostryo-Quercetum ilicis. U raduje izvršena sintaksonomska analiza flornoga sastava navedenih šumskih zajednica i ustanovljeno da je as. Orno-Quercetum ilicis siromašnija vrstama (u fitocenoloških snimaka ukupno vrste), a as. Ostryo- Quercetum ilicis bogatija vrstama ( u fitocenološke snimke vrste). Obje zajednice predstavljaju šumu izraslu iz panja, a kako su već odavno eliminirane i sječa i paša, nalaze se izvan direktnih čovjekovih utjecaja, ali su indirektno ugrožene od požara, koji se na sastojine česmine može proširiti iz susjednih kultura alepskoga bora, pa će o tome svakako trebati voditi računa. 0

21 I.Trinajstić,J.Kamenjarin:FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA ČESMINE-... Šumarski list br., CXXI ( 99), - LITERATURA - References Horvat, A., Plesa, V.,Gračanin, Z., Jedlov- Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju sky, D., Vrdoljak, Ž., Jovančević, M., Jugoslavije. Poljopr. Šum. (titograd) (), -9. 9: Istraživanja o regresiji i progresiji šumske Trinajstić, I., 99: Sintaksonomska istraživanja vegetacije i tala na kršu (Kozjak). Ann. Inst. Exp. šuma crnike (Q uercus u ex L.) u istočnoj Istri Forest. Jugosl.Akad., -. (Hrvatska). Šum. list 9(-8), -. Kamenjarin, J., 99: Floristička, fitocenološka i Trinajstić, I., 99: Sukcesija vegetacije na požarifitogeografska obilježja planine Kozjak iznad štima šuma crnike i crboga jasena as. Or«o-ö«er- Splita. Mag. rad (mscr.). Zagreb. cetum üicis u Hrvatskoj. Šum. list 0(-), -. Trinajstić,I., 98: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda SUMMARY: In the littoral part of the Republic of Croatia, the basis of the evergreen forest vegetation consists, as it is known, of the holm-oak - Quercus ilex L. This gives to Hrvatsko primorje from the Mirna mouth in Istria, in the northwest, to Prevlaka peninsula, in the southeast, characteristics of the real Mediterranean (Eumediterranean). In that relatively large area, even according to the European standards, the Q. ilex build several forest associaitons (cf. Trinajstić 98) some of which occupy larger surfaces and some rather small ones. If however, an analysis of the data published so far with respect to the floral composition of individual forest associations on the basis ofplantsociological records is made, it can be seen that the data available are relatively very poor (cf. Trinajstić 99) and refer to the limited areas only. The floral composition of the evergreen oak forests in many parts of Hrvatsko primorje even after a 0-year plantsociological researches as yet has not been fully investigated at all. One of such non-researched areas is the Kozjak shoulder. The Kozjak shoulder which follows the coast line in the Kaštelanski zaljev hinterland about km in lenght is covered in the eastern part of its southern slopes by the evergreen holm-oak forests (Quercus ilex). With regard to the altitude, in lower position it is developed the ass. Orno-Quercetum ilicis and in the position above 00 m the ass. Ostryo-Quercetum ilicis. In the work, the syntaxonomic analysis of the floral composition of the said forest associations has been made and it has been found out that the ass. Orno- Quercetum ilicis is poorer with species (in plantsociological records in total species) and the ass. Ostryo-Quercetum ilicis richer with species (in plantsociological records species).

22

23 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. -, CXXI (99), -0 UDK 0* 9.00 (9.) PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ** SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije (99) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled parkovnih objekata s iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikulturnih objekata i pet botaničkih rezervata. Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke, reljefne, klimatske, pedološke i vegetacijske osobitosti; parkovni objekti, dendrološka inventarizacija. Uvodne pripomene o publikaciji (piše M. Generalović) U ljetu godine 990. desio se u Rijeci događaj, lijep i vrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Prigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugogodišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovićem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) stambeno-komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osigurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zadatak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stambenih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao materijale za predviđenu publikaciju o riječkim parkovnim površinama. (Slika ). Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spomenute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i dr. Stjepan Bertović. * Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije, ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških značajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslinstva s najpotrebnijim primjedbama. ** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 000 Zagreb, Grižanskaul.br. 9 D/V. Milan Generalović, dipl. inž. šum. 000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije br. l/ii. Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum Zagreb, Šenoina ul. br. /III. Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum Zagreb, Ul. braće Domany br. /XIV. Također se suglasio s njihovim prijedlogom o proširenom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publikacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističkoga zadatka koordinatori su krajem ljeta 990. dogovorili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sastavili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače):. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner). Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalović, prof. inž. arh. Zdenko Sila. Prirodoznanstvene osobitosti a) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota) b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović) c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr. Jakob Martinović) d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Željko Lovrić, mr. Mladen Rac). Zakonom zaštićeni objekti - - kulture (dr. Radmila Matejčić) - prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović). Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c) bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f) okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi, aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi hortikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M. Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf Starčević).. Zaštita čovjekove životne okolice a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr. Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić) b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Martinović, dr. S. Bertović)

24 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARK0VN OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. -^t, CXXI (99), -0 c) opterećenost vegetacije polutantima (dr. Nikola Komlenović) d) šume i šumarstvo (inž. Josip Janeš) e) lovstvo (dr. Dominik Raguž). Urbanizam i komunalna izgradnja (dipl. inž. arh. Jasenka Rechner, dipl. inž. arh. Z. Sila) 8. Životopisi zaslužnih za hortikulturu i prirodu u Rijeci (više autora) 9. Zaključci i smjernice za obnovu parkova i unapređenje čovjekove životne okolice (nekoliko autora) 0. Sažeci sadržaja publikacije po poglavljima, tč. -9., na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku (pojedini autori - obradivači). Popisi najvažnije literature po pojedinim poglavljima, tč. -9. (pojedini autori) i sva aktualna bibliografija. Bilješke o piscima knjige (prof. Z. Sila, dr. S. Bertović, (mr. J. Karavla i dr.) U prikupljanju geodetsko-kartografskih podloga, sređivanju meteoroloških i ostalih podataka, izradi crteža, dijagrama i u ostalim tehničkim radovima sudjelovali su: Velimir Campanello, Vesna Jakovljević, Štefanija Katunar, Stanislav Košćal, mr. Janja Milković, inž. Pavao Pahljina, Vesna Štefiček i Ivan Zubović. Svoje fotografije i dijapozitive za predviđenu studiju ustupili su mr. J. Karavla, inž. M. Generalović i prof. Z. Sila, a mnoge je na trošak SlZ-e snimio Foto "Zorž". Dana. kolovoza 990. mr. Karavla održao je s urednicom programa Brankom Molnar, u jutarnjoj emisiji RTV-Rijeka, razgovor o predviđenim istraživanjima prirode i opisu perivoja u Rijeci i okolišu. Ujesen (. listopada 990.), pod vodstvom inž. J. Rechnera i dr. S. Bertovića, održani su u prostorijama SlZ-e, radni sastanak i aktualni dogovori većine istraživača i obrađivača planirane problematike. Nakon sklopljenih ugovora i odmah započetih radova dovršeno je u godini 99. oko 90% terenskih, laboratorijskih i ostalih istraživanja i rukopisa o pojedinim temama. No, zbog potrošenih novaca i usprkos vrijedne pomoći od ustanove "Gradska groblja - Rijeka" morao se odgoditi dovršetak radova. Po ukidanju biv. SlZ-e, novoosnovani Fond u komunalno-stambenoj djelatnosti općine Rijeka zastupao je, od svibnja 99 do 99, direktor mr. Zvonimir Klepac. U tom i kasnijem razdoblju mjerodavni "Odjel za urbanizam i zaštitu okoliša u Rijeci" pokazao je razumijevanje i podršku ali nije uspio osigurati potrebna financijska sredstva za dovršetak i redakciju rukopisa a pogotovo ne za sve pripreme i tisak publikacije. Uvjereni smo, da jedan tako rijedak pothvat u našoj hortikulturnoj i šumarskoj djelatnosti ne bi smio proći sasvim nezapaženo. Zato se - na poticaj redaktora i predviđenog urednika publikacije dr. S. Bertovića, a uz cijenjenu susretljivost i pomoć glavnih urednika časopisa "Šumarski list" dr. B. Prpića i "Hortikultura" dipl. Slika. Prirodne listopadne šumice i kulture rubnoga izvangradskog dijela i parkovno raslinstvo u gradu, vrednote su i ures Rijeci i njezinoj okolici ("Realizacija Roma" Rijeka, D. Trinajstić, 99.)

25 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. ^, CXXI( 99), -0 inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno objaviti, (v. "Hortikultura,, -, 99.) iz sveukupnoga zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke napise i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkovnih objekata (po tč. i. programa). Prirodoznanstvene osobitosti (piše S. Bertović) Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice prirodnih sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica ozbiljno uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i gotovo sve čovjekove djelatnosti. Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite publikacije i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito istaknutih hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodžbe i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastavka proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata, šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini. U mnogim znanstvenim, osobito geografskim publikacijama (Rogić 90; Roglić, Riđanović, Šegota 9; Stražičić, Rogić 9 i dr.) prirodni ekološki činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo najhitnije i one novoutvrđene spoznaje. Reljef i orografski pojasi Po Rogliću (9, 988) Kvarnerski sektor reljefno je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvatskog primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog krša prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastupljeni paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (okolica Dražica na Grobničkom polju). U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na prerezu od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vrhunca Veliki Risnjak (8 m), osobito se ističu na sjeveru i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski predjeli, u središnjem dijelu Grobničko polje (9- m) i 'Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci, a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vegetacijskoj zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za objavljivanje u dogledno vrijeme. Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te parametara pojedinih klimatskih elemenata (9) i pojava (9) - podneblje u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u publikaciji RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (9). na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (9 m), masiva Obruča ( m), Fratra (0 m) i Jesenovice( m), uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom (SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s najvišim vrhovima: Medvejci (8 m), Planina (8 m) - Guslice (9 m) - Međuvrhi ( m) - Snježnik (0 m), Veliki Risnjak (8 m), Tuhobić (0 m)- Strgarnica (098 m) - Jelenčić (0 m), Kosa (0 m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta, skupina autora 98). Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istaknute visinske zone ograničene proizvoljno odabranim slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po 00 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u različitoj tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbanističkim prostornim planovima i si. No osim realne predodžbe obličja terena po visinskim zonama one ne odaju ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti. Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesima u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u životnom okolišu (Horvat 99, 9) - Bertović (9, 98, 98, 99) izdvaja sa širega bioekološkoga stajališta takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i potpojasi... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području. U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mogu razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplaninski (viši i niži), gorski (viši i niži), brdski i ravničarski, koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacijske i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično vrlo važno. Podneblje i bioklimati Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rijeci jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godinu 8. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do. prosinca 9. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad (H s = 0 m, <p = 0'N, X = 'E Gr.), a iza tog nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (H s = 0 m, ep = 0'N, X = ' E Gr.) O klimi Rijeke i okolice objavljeno je vrlo mnogo publikacija, a o podneblju u odnosu s reljefom i zonalnim raslinstvom u primorskim i ostalim krajevima u Hrvatskoj najčešće su pisali Horvat (99, 99, 9), Bertović (90, 9, 9, 98-99), i u novije vrijeme Seletković & Katušin (99).

26 S. Bcrtović, M. Generalov«, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. ^, CXXI ( 99), -0 Karta : KARTA OPĆINE RIJEKA I NJEZINE VISINSKE ZONE Prema najpoznatijim klimatskim klasifikacijama riječko područje opisano je ovako: po Köppenu (Makjanić 990) priobalje i brdske predjele obilježavaju tipovi C - umjereno tople-vlažne klime (s oznakama Cfsa i Cfsc), a gorske predjele podtipovi D - vlažne borealne ili snježno-šumske klime (oznake Dfsb i Dfsc); po Thornthwaiteu (Kirigin, Pleško 9) Rijeka, s indeksom efektivnosti oborina P/E =, ima humidnu klimu (P/E = - ), a tamošnji gorski krajevi su perhumidni (P/E > 8); po Walteru (Bertović 9), Rijeku obilježava glavni klimatski tip V. - umjereno topao, uvijek vlažan, s jasnim hodom temperature po godišnjim dobama i samo s povremenim mrazovima. Višegodišnja iskustva pokazuju, da su ove ali i druge svjetske razdiobe, indeksi, faktori i formule za označivanje klime preopćeniti. Zato smo za klimatološke opise razmjerno malenih područja uveli pojam fitobioklimat ili bioklimat. Pod njime podrazumijevamo "prostorno definiran pojas (područje, potpodručje) ili lokalitet s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim tipom) i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacijskim tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom)". U duhu te naše bioklimatologijske interpretacije - koja uvažava zemljopisni položaj, reljef, zonalne i intrazonalne biljne zajednice - mogu se u riječkom okolišu, analogno orografskim pojasima (i potpojasima), dobro uočiti i definirati ova podneblja, odnosno bioklimati i klimatskozonske fitocenoze koje ih obilježavaju: - podneblje pretplaninskoga orografskog pojasa višipretplaninski (subalpinski) bioklimat, klekovine bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat, pretplaninske bukove šume (Homogyno alpinae-fagetum), - podneblje gorskoga orografskog pojasa visokogorski (altimontanski) bioklimat, šume bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum),

27 S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 niskogorski (submontanski) bioklimat, bukove šume s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-fagetum), - podneblje brdskoga orografskog pojasa brdski (kolinski) viši polusredozemni bioklimat, crnograbove šume s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae), brdski (kolinski) niži polusredozemni bioklimat, šume hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis), brdski (kolinski) sredozemni bioklimat, makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis), - podneblje ravničarskoga orografskog pojasa 8 ravničarski (planarni) primorski bioklimat, različitih intrazonalnih fitocenoza. Prostoran raspored navedenih orografskih pojasa i analognih bioklimata (s biljnim zajednicama koje ih obilježavaju) u riječkoj općini vidi se na priloženoj karti. Podaci iz 0-godišnjeg razdoblja (9-90, u Atlasu klime SFRJ) pokazuju mnoge zanimljivosti o srednjim mjesečnim, sezonskim i godišnjim temperaturnim i padalinskim osobitostima na meteorološkim postajama, koje obilježavaju orografske pojase, bioklimate i zonalna vegetacijska područja u općini Rijeka (tablice i ). Kako se, uz ostalo, vidi u potpunom visinskom slojanju (zonaciji) od klekovine bora krivulja (Risnjak) do hrastovo-bjelograbovih šuma s lovorom (Rijeka), na oko km zračne udaljenosti, razlika između godišnjih srednjaka temperature zraka iznosi samo 0,8 C, a u količini padalina čak 098 mm. Karta. OROGRAFSKI POJASI I ANALOGNI BIOKLIMATI U PODRUČJU OPĆINE RIJEKA (po S. Bertoviću) - Pretplaninski (subalpinski): viši ( ) i niži () - gorski (montanski): viši () i niži () - brdski (kolinski): polusredozemni viši () i niži (), sredozemni () - ravničarski (planarni): priobalje, dna dolina i ponil"nn t-vr\lio li Wen (Öl Meteorološka postaja ili lokalitet* H s m N r EGr. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. ampl Orografski pojasi i bioklimati Risnjak* Jesenovica* Platak Gomance Mrzla vodica Fužine-brana ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' , viši pretplaninski niži pretplaninski visokogorski visokogorski visokogorski visokogorski niskogorski Plaše* Rijeka Kraljevica Mali Lošinj ' ' 0' ' ' ' ' 8' brdski, viši submediteranski brdski, niži submediteranski brdski, niži submediteranski brdski, eumediteranski Tablica. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka ( C) i njihova godišnja kolebanja (amplitude) na meteorološkim postajama i lokalitetima* iz različitih bioklimata u općini Rijeka i njezinom okolišu, za0-godišnje (9-90) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)

28 S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. ^. CXXI ( 99), -0 Meteorološka postaja ili lokalitet* Risnjak Platak Gomance Mrzla Vodica Fužine-brana Vela Učka (hotel) Zlobin Plaše* Hreljin Rijeka - Trsat Rijeka Kraljevica Mali Lošinj H s m 8 IUI III IV V VI VII VIII Tablica. Srednje mjese čne, godišnj e i sezonske količine padalina ( mm) na meteorološkim postajama i lokalitetima iz različitih bioklimata u općin i Rijek a i njezinom okolišu, za 0-godišnje ( 9-90) razdoblje mjerenja (po Bertoviću) * Vrijec Inosti r a lokalitetu interpolirane su prema podacima na neteorološkim postajama lijeka, Platak i Fužine - brana. IX X XI XII god IV-IX X-III Orografski pojasi i bioklimati viši pretplaninski niži pretplaninski visokogorski visokogorski visokogorski visokogorski niskogorski niskogorski brdski, viši submeditcranski brdski, viši submediteranski brdski, niži submediteranski brdski, niži submediteranski brdski, niži submediteranski brdski, eumediteranski 8] pravac čestina jakost 0.8 S.0 SI 8... I.. JI.C. J. JZ... Z. SZ.. tišina. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. a a b, b b c d, d d d d d e] e f, h h U h S

29 S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Tablica. Mjesečni i godišnji srednjaci nekih klimatskih elemenata i pojava na meteorološkoj postaji Rijeka, u brdskom orografskom pojasu i nižem submediteranskom bioklimatu, za 0-godišnje razdoblje (po Bertoviću) Tumač oznaka: a] pravci, čestine vjetra i tišne (%) i jakosti vjetra (bofora) - a broj dana s jakim vjetrom > bof.) - a broj dana s olujnim vjetrom (> 8 bof.) -b t oblačnost (u stupnjevima oblačnosti 0-0) - b broj vedrih dana (srednja dnevna oblačnost <,0) - b broj oblačnih dana (srednja dnevna oblačnost > 8,0) - c sunčevo sjanje (insolacija trajanje u satima) - d, apsolutne maksimalne temperature zraka ( C) - d srednje maksimalne temperature zraka ( C) - d prosječne temperature zraka ( C) - d srednje terminske temperature zraka u,0 sati ( C) - d srednje minimalne temperature zraka ( C) - d apsolutne minimalne temperature zraka ( C) ej relativna vlaga zraka (%) - e najmanje vrijednosti relativne vlage zraka (%) f, prosječne količine padalina (mm) - f broj dana s količinom padalina > 0, mm - f broj dana s količinom padalina >,0 mm - f broj dana s količinom padalina > 0,0 mm - f s najveće dnevne količine padalina (mm) g t broj dana s tučom - g broj dana s grmljavinom - g broj dana s maglom - g broj dana sa snježnim pokrivačem dubina.0 cm a b B b c dubina 0.0 cm d e E e f dubina 0.0 cm g h H h i I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god Tablica Temperature tla ( C C) na dubinama od.0 cm, 0.0 cm i 0.0 cm na meteorološkoj postaji Rijeka za -godišnje (98-989) razdoblje mjerenja: najviše vrijednosti terminskih maksimalnih temperatura tla (a, d, g), najniže vrijednosti terminskih minimalnih temperatura tla (c,f, i), granične srednje temperature tla (b, e, h) iz različitih godina mjerenja i srednjaci temperature tla (B, E, H) za promatrano razdoblje (po Bertoviću) Za upoznavanje ekoloških prilika i za stojbinski o- pis riječkoga prirodnog raslinstva, samoniklih i stranih uresnih drvenastih vrsta, parkovnih objekata i životne okolice - prvenstveno je važno podneblje u nižem polusredozemnom pojasu i bioklimatu. Uvid u najvažnije atmosferske prilike tamošnjega (djelomično gradski utjecanog) iskonskog područja subass. Querco~Carpinetum orientalis lauretosum daju poprečne i apsolutne vrijednosti na meteorologijskoj postaji Rijeka, iz 0-godišnjeg razdoblja 9-98 i neki podaci o temperaturama tla iz razdoblja (DHMZ, 99), predočeni u tablicama i. Ne upuštajući se u opis tih za raslinstvo najodlučnijih klimatskih činitelja, upozoravamo da srednja terminska temperatura zraka u.0 sati (koja se ubraja među biološki najutjecajnije) iznosi, C te da su poprečne godišnje temperature zraka i one na tri dubine u površinskom dijelu tla gotovo jednake. 9

30 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Slika. Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih orografskih pojasa i bioklimata u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva: niži pretplaninski bioklimat, Vrh Učke (razdoblje 99-9), as. Oreoherzogio-Fagetum visokogorski bioklimat, Gomance(9-90), as. Seslerio autumnalis-abietetum niskogorski bioklimat, Učka-hotel (98-9), as. Seslerio autumnalis-fagetum (po Bertoviću) Slika. Klimatski dijagram meteorološke postaje Rijeka: niži brdski submediteranski bioklimat (razdoblje 9-98), as. Querco-Carpinetum orientalis (po Bertoviću, u smislu Gaussena i Waltera) Tumač za klimatske dijagrame i klimatograme (si.,,) meteoroloških postaja: a) Meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) broj godina (period) mjerenja, d) srednja godišnja temperatura zraka ( C), e) srednja godišnja količina padalina (mm), f) apsolutni maksimum temperature zraka, g) srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca, h) srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka, i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, j) apsolutni minimum temperature zraka, k) godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka, ) godišnji hod srednjih mjesečnih količina padalina, m) sušno (aridno) razdoblje, n) razdoblje suhoće, 0) vlažno (humidno) razdoblje, p) mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0 C, r) mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0 C Key to climatic diagrams and climagraph (fig.,, ): a) meteorological station, b) level above sea (m), c) number of years (period) of surveying, d) mean annual air temperature ( C), e) mean annual precipitation (mm), f) absolute maximum of air temperature, g) mean maximum of the warmest month's air temperature, h) average oscillation (amplitude) of air temperature, i) mean minimum air temperature of the coldest month, j) absolute minimum of air temperature, k) annual distribution of mean monthly air temperatures, ) annual distribution of mean monthly precipitation, m) dry (arid) period, n) period of drought, o) humid period, p) months with mean minimum air temperature below 0 C, r) months with absolute minimum air temperature below 0 C. Iako s nepotpunim podacima i iz različitih opažačkih razdoblja ipak klimatski dijagrami m. postaja Vela Učka, Gomance i Učka-hotel mogu poslužiti cjelovitijoj predodžbi podneblja u brdskom riječkom i susjednim gorskim predjelima i bioklimatima (slike i ). Osim "bijelih mrlja", tj. većih područja bez meteoroloških postaja - različita, prekinuta i podacima manjkava razdoblja mjerenja, česta su poteškoća za brojčanu obilježbu i realnu usporedbu bioklimata. Od naših prvih usporedbi raslinstva i podneblja (90, 9 i dr.) klimatski dijagrami i klimatogrami u smislu Gaussena i Waltera, iz istih razdoblja mjerenja, pokazali su se vrlo dobrim za pregledan sintetičan prikaz temperatura i padalina u općoj obilježbi pojedinih klimatskozonskih vegetacijskih područja i bioklimata, za utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i kolebanja u pojedinim godinama i duljim razdobljima (Bertović 9,98). 0

31 Slika. Klimatogram meteorološke postaje Rijeka, za 0-godišnje razdoblje (9-98. godine), po S. Bertoviću

32 S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J, Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. ^, CXXI( 99), -0 Sve to dobro se uočava na klimatskom dijagramu i klimatogramu meteorološke postaje Rijeka, za 0-godišnje razdoblje mjerenja (slike i ). Niti u ovom najnovijem 0-godišnjem temperaturnom i padalinskom nizu mjerenja nema, u prosjeku (!), mjeseca sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0 C i nema razdoblja suše i suhoće (slika, oznake p, m, n). Između ostalih klimskih osobitosti u bioklimatu Rijeke, u 0-godišnjem razdoblju, zanimljive su i uočljive ove: - srednje godišnje temperature zraka kretale su se između, C (980) i, C (9), - srednja godišnja kolebanja (amplitude) temperature zraka zabilježena su u granicama između,8 C (9) i / C (9), - srednji minimumi temperature zraka ispod 0 C zabilježeni su samo zimi u godinama 9, 9 i 98, - ekstremne vrijednosti zračnih temperatura, tj. najviša apsolutna maksimalna temperatura zraka dosegla je,0 C (9), a najniža apsolutna minimalna temperatura zraka se spustila na -,8 C, - ukupne godišnje padaline količinski su se kretale između 98 mm (9) i 0 mm (90) s minimumima u toplijoj polovici godine (od travnja do rujna, uključivo), - suše i suhoće, u različitom trajanju i sezonama, zabilježene su u 0 godina promatranog razdoblja. Ističu se uzastopno povezane njihove pojave - trogodišnja i petogodišnja od 99 do 9. Literatura Bertović,S.(l 90): Klimatološka opažanja kao komponenta tipološkog istraživanja šuma; Meteorološki podaci iz razdoblja i 98-9.; H. Walter &H. Lieth- Svjetski atlas klimadijagrarna (prikaz publikacije); Klimadijagrami Hrvatske za razdoblja 9-0. i 98-. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, 0, Zagreb. (9): Reljef kao stanišni čimbenik. Šumarska enciklopedija,, Zagreb. (9): Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 98-90). Grada za klimu Hrvatske, ser. II, br., RHMZ, Zagreb. (9): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (Razdoblje 98-90). Acta botanica, VII/, Prirodoslovna istraživanja JAZU,, Zagreb. (98): Klimatski podaci, dijagrami, klimatogrami i klimakartogram Hrvatske za razdoblje 9-9 (priređeno za tisak), Zagreb. (98): Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju prostora; Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Vegetacijski pokrivač u planovima uređenja prostora. Prostor i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH, II, Urbanistički institut SRH, Zagreb' (98): Prostorno planiranje: Reljef; Vrijeme i podneblje; Vegetacijski pokrivač. Šumarska enciklopedija,, Zagreb. (98): Reljef. Ibid., Zagreb. (98): Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od požara; Podneblje i bioklimati. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (988): Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih kontinentskih i primorskih bioklimata SRH. Hrvatska - Klima. Enciklopedija Jugosl.,, Zagreb. (990): Jugoslavija - Klima: Klimatski dijagrami met. stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih bioklimata Jugoslavije; Godišnji hod srednjih temperatura zraka i srednjih količina oborina na met. postajama iz različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritimnih bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih područja u SFRJ. Enciklopedija Jugosl.,, Zagreb. (99): Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru: Reljefi orografski pojasi; Podneblje i bioklimati. Zbornik radova - 0 god. nacional, parka "Risnjak", Crni Lug. (99): Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. Hortikultura, god., -, Zagreb. Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (99): Klimadiagramme meteorologischer Stationen im Bereich verschiedener kontinantaler und mediterraner Bioklimate in Kroatien. Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tuexenia, Göttingen. DHMZ (99): Podaci meteorološke postaje Rijeka za razdoblje Pismohrana Državnoga hidrometeorološkoga zavoda R. Hrvatske, Zagreb. Grupa autora (98): Zajednički prostorni plan općina Crikvenica, Opatija i Rijeka (do 00. godine), Rijeka. Horvat, I. 99): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse,, Zagreb. ( 99): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb. (9): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s četiri karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 0, Zagreb. Kirigin, B., Šinik, N., Bertović, S. (9): Klimatska područja Hrvatske prema Köppenovoj i Thornthwaiteovoj klasifikaciji (karte). Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 98-90). Građa za klimu Hrvatske, RHMZ, ser. II, br., Zagreb. Makjanić, B. (990): Jugoslavija - Klima. Klimatski tipovi prema Köppenovoj klasifikaciji (karta). Enciklopedija Jugoslavije,, Zagreb. Penzar, B., Penzar, I. (990): Osvrt na vrijeme i klimu Kvarnerskoga zaljeva. Ekološki glasnik, I, 9-0, Zagreb. Rogić, V (90): Prostor riječke komune - prilog poznavanju regionalno-geografske problematike. Geografski glasnik,, Zagreb. Roglić, J. (988): Hrvatska - Oblici reljefa i geomorfološka regionalizacija. Enciklopedija Jugoslavije,, Zagreb. Roglić, J., Ridanović, J., Šegota, T. (9): Sjeverno Hrvatsko primorje (Opći dio - prirodna osnova). Geografija SR Hrvatske,, Zagreb. Seletković,Z.,Katušin,Z. (99): Klima Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, Zagreb. Stražičić, N., Rogić, V. (9): Sjeverno Hrvatsko primorje. Rijeka i njezina okolica -jedinstvena regionalna cjelina. Geografija SR Hrvatske,, Zagreb.

33 S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. ^, CXXK99), -0 Tla na području općine Rijeka (piše J. Martinović) Uvod Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina, proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gračanin 9, 9, Bertović-Martinović 9, 9) odnose se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica i međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih jedinica. Kasnije (Martinović 9, 98, Mayer 99) provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i izrađena pedološka karta u mjerilu : Sastavljen je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni plan (Martinović 9). Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini Rijeka (u približnom mjerilu : 000), u kojim je obuhvaćeno tamošnjih pedokartografskih jedinica (Martinović 99). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz litoloških i pedoloških značajki te prvi (tablica ) "Statistički opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini". Svojstva tla Red. broj Nazlvtla tla Horizont Debljina tla X phuh 0 t V P 0 X umg/ 00 g.tla t V K Oumgl00g X t V Humus u % X t V X Glina u% (0,00 mm) t V Broj uzoraka. Crnica organogena Amo,9 0, 8,8 0, 8, 8,,9,,,9 0,0,8 0,,,. Crnica organomineralna Amo,8 0,,, 0, 8, 8,,9,,,98, 9,,9,0. Rendzina na dolomitu Amo, 0,,9, 0,8,, 0,,,0,08, 8,,9 8,. Smeđe tlo na vapnencu, plitko (kalcikambisol) Amo, oh (B)rz 0,. 0,8 0,9 0,,,0, 0, 0,,0,,0 9, 0,, 9,8,,,,9,0,,0, 9,,,,8,. Smeđe tlo na vapnencu, srednje duboko (kalcikambisol) Amo, oh (B)rz 0 9,, 0, 0,,,8, 0, 0,8 0,,8, 8,,,8 8,,9, 8,,,0 0,89,,0,9,9,,,,. Crvenica braunizirana Amo (B)rz 9 8,8,0 0,8 0,,9 0,, 0,, 0,8, 0,0, 9, 0,8,8,, 9,,8, 0,9, 9, 9,,,,,,. Distrično smeđe tlo na pješčenjaku Aoh (B)v,, ,0,,0, 0,,0 0, 9, 8,,,, 0,8.9,,,8,,, 0,,,,8,0,8,, X. Vrtna tla slabije agrotehnike P 0, 0,9, 0,9 0,8, 9,0, 8,0,,8,,,8 8,0 9. Vrtna tla intenzivnije agrotehnike P 0, 0,8,0, 9, 0,8 0,0 0,, 0,,, 0,,9, Tablica. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 99.) Činitelji tvorbe tala Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen tvrdim i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan utjecaj čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, ledom i vjetrom) u geološkoj prošlosti. Prema podacima kompilacijske geološko-litološke karte (Magaš 99) područje općine Rijeka čine naslage različite starosti, od karbona do holocena. Više od / površine pripada krednim i jurskim vapnencima s dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu (kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra rossa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol, još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodorima dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem silikatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela smeđa tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i jezerskim naslagama i na njima formiranim karbonatnim i izluženim rendzinama. Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal-

34 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXX ( 99), -0 pinskom bioklimatu i području pretplaninske bukove šume dominantan je proces humizacije tla s pojavom organogenih crnica. U brdskom orografskom pojasu i području medunčevih i bjelograbovih šuma podjednako su prisutni procesi rubifikacije i braunizacije, odnosno tvorbe crvenica i kalcikambisola. Svojstva tala Zamršenost i raznolikost činitelja tvorbe i evolucije tala uvjetuju u istraživanom području tla vrlo različita po mnogim prirodnim i ekološkim svojstvima. Glavni tipovi tih tala i njihova glavna svojstva statistički su opisana i predočena u priloženoj tablici. Svi navedeni podaci ne pokazuju većih odstupanja od prirodno stečene tipske fiziografije tala. Ističe se velika prostorna varijabilnost u sadržaju fosfora, kalija i humusa. Uzroci takve promjenljivosti unutar tipova tala mogu se pripisati mjesnim, dosta velikim, bioklimatskim razlikama te uvjetima i načinu gospodarenja. S gledišta prikladnosti tala za osnutak gradskih nasada (perivoji, drvoredi, rekreacijske šume i dr.) opisana tla se mogu razvrstati u dvije skupine a) dobro prikladna: svi kalcikambisoli, braunizirane crvenice, distrično smeđe tlo i sva vrtna tla, b) marginalno pogodna: crnica organogena, crnica organomineralna i rendizina na dolomitu, plitka. Literatura Bertović, S., Martinović, J. (9): Projekti pedološkog kartiranja reprezentativnih površina (ključnih objekata) u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb. Bertović,S.,Martinović,J.(l 9): O odnosu tala i vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb. Gračanin, Z. (9): I Souli della Regione carsica Croata. Accademia Italiana di Science forestali, Vol. XI, Firence. Gračanin, Z. (9): Bodenreaktion und Basensättigung in den Buchenwaldgesellschaften Kroatiens. Vegetatio, Acta Geobotanica, Den Haag. Magaš,N. (99): Tumač kompilacijske litostratigrafske karte dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Fond dokumentacije Šumskog gospodarstva Delnice, Delnice. Martinović, J. (9): Tla sekcije Sušak, Tumač -, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb. Martinović, J. (9): Pedološka studija područja općine Rijeka (rukopis). Martinović,!. (98): Tla dijela sekcija Cerknica i, Fond dokumentacije Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Martinović,!. (99): Litološke i pedološke značajke općine Rijeka. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka. Martinović,!., Bertović, S. (99): Periodske promjene u stanju vegetacije i tla. Ibid. Mayer, B. (99): Tla sekcije Sušak, Tumač -9, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb. Vegetacijski pokrivač (piše S. Bertović) Uvod Proučavanju samonikle cvjetane (flore) i raslinstva (vegetacije) u istočno-jadranskom primorju utrli su put mnogobrojni istraživači, primjerice: Bartling (80), Lorenz (80) koji je dao prvi ekološko-biogeografski prikaz tog područja, Hire (89), Beck-Mannagetta (90), Adamović (99), a osobito Rossi (90) sa svojim najpotpunijim pregledom flore u riječkoj okolici. Suvremene fitocenološke opise i karte o biljnom pokrivaču u primorskim krškim i kontinentskim predjelima u Hrvatskoj objavili su Horvat (9, 9, 9), Horvatić (9), Horvat, Glavač i Ellenberg (9), Bertović (98, 9, 9, 98), Horvat i suradnici ( 988), Bertović i Lovrić ( 98, 99) i dr. Raslinske značajke i karta Kamena podloga, obličje terena, podneblje i posljedice vjekovnih čovjekovih utjecaja na prvobitne prirodne šume (sječa, paša i brst stoke, požari, izgradnja, poljodjelstvo, a u novije vrijeme onečišćenja tla, zraka i dr.) istaknuto djeluju i odrazuju se u cijelom riječkom području zastupljenošću, izgledom, biljnom građom i rasprostranjenošću šumskih, šikarskih, šibljačkih, vrištinskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih sekundarnih biljnih zajednica. Naša studija o biljnom pokrivaču u općini Rijeka (Bertović, Lovrić, Rac 99) zasniva se na dostupnoj literaturi i našim osobnim terenskim uvidima i istraživanjima. Ovaj skraćeni prikaz obuhvaća prvobitne klimaksne (zonalne, klimatsko-zonske) i glavne klimatski, edafski i antropogeno mjesno uvjetovane (paraklimaksne) šumske fitocenoze. Njihova su imena usklađena s najnovijim međunarodnim propisima o fitocenološkom nazivlju (Barkman i dr. 9, 98), a njihovo visinsko slojanje i prvobitan, pojednostavljen i pretpostavljen (potencijalan) raspored, prikazuje karta : "Prirodna područja rasprostranjenosti šumske vegetacije". Pretplaninski (subalpinski) pojas u cijelim zapadnim Dinaridima, pa time i u rubnom sjeverozapadnom riječkom okolišu (Risnjak, Medvejci, Obruč i dr.) zauzima najviše i najhladnije položaje. U nas i u BiH svi su vrhunci na gornjoj prirodnoj granici šume i nigdje ne prelaze donju visinsku granicu planinskoga (alpinskog) orografskog pojasa, bioklimata i raslinstva. Klimaks višega pretplaninskog područja jest klekovina bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), a intrazonalne šikare velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Horv.) i vriština sleča i klečice (Rhodoreto-Juniperetum nanae Horv.) su razmjerno rijetke. Šuma asocicijacije Oreoherzogio- -Fagetum nastava stojbine koje su već presuhe za borovu klekovinu a prehladne za pretplaninsku bukovu šumu (Homogyno alpinae-fagetum), koja predstavlja klimatogenu i najrasprostranjeniju zajednicu nižega pret-

35 planinskog pojasa. Jednolika je izgleda i osim nje su tek mjestimično razvijene bukova klekovina (H. a.-fagetum suffruticosum Horv.) i u dubokim hladnim ponikvama as. Listew-Piceetum excelsae. Pretplaninski trav- njaci (rudine) na Risnjaku i ostalim vrhovima zauzimaju malene površine i uglavnom pripadaju vegetacijskoj svezi oštre vlasulje, Festucion pungent is Horv. Karta. PRIRODNA PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI ŠUMSKE VEGETACIJE Sastavili: S. Bertović, A. Ž. Lovrić i M. Rac (99) Pretplaninski pojas Klekovina bora krivulja, Lonicero-Pinetum mughi Horv. Pretplaninsa bukova šuma, Homogyno alpinae-fagetum (Horv.) Borh. Bukova šuma s ljigovinom i milavom, Oreoherzogio-Fagetum (Horv.) Fuk. Pretplaninska smrekova šuma, Listero-Piceetum excelsae (Horv.) Fuk. Gorski i oromediteranski pojas Suma bukve i obične jele, Calamintho-Abieti-Fagetum (Horv.) Borh. Šuma krške jele s milavom, Calamagrostio-Abietetum Horv. Šuma obične jele s rebračom, Blechno-Akietetum Horv. 8 Bukova šuma s bekicama, Luzulo-Fagetum (Mark.) Meus. 9 Šuma lipe i tise, Tilio-Taxetum Glav. 0 Bukovo-jelova šuma s jesenskom šašikom, Seslerio autumnalis-abietetum illyricae (Treg.) Fuk. Bukova šuma s jesenskom šašikom, Seslerio autumnalis-fagetum (Horv.) Wrab. bukova šuma s božikovinom, Aquifolio-Fagetum (Bert.) Gent. Brdski - submediteranski i eumediteranski pojas Šuma crne jele i crnograba, Ostiyo-Abietetum pardei (Kuš.) Lovr. Crnoborova šuma s krestušcem, Polygalo-Pinetum nigrae Horv. Crnograbova šuma s jesenskom šašikom, Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horv. et Hić. Šuma hrasta bjeloduba s crnograbom, Ostryo-Quercetum dalechampii (Horv.) Garn, et Hebr. Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom, Seslerio autumnalis-quercetum petraeae Pold. 8 Šuma hrasta medunca i bjelograba, Querco-Carpinetum orientalis Hić. 9 Pseudomakija bjelograba s lovorom, Carpinetum orientalis lauretosum (Hić.) Wrab. 0 Makija hrasta crnike, Orno-Quercetum ilicis Hić Reliktna pramakija tise i cinike, Taxo-Quercetum ilicis Lovr. et al. Vlažne zone u primorskim dolinama, ponikvama i poljima Šuma običnog graba s veprinom, Rusco-Carpinetum betuli Horv. Šuma običnog brijesta i poljskog jasena, Ulmo-Fraxinetum angustifoliae Horv. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, Rusco aculeati-quercetum roboris Bert.

36 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br., CXXI ( 99). -0 bujna šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kserotermna šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpinetum orientalis (slika ) i njezina subas. Q.-Carpinetum orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike (Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja, predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva. Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satureion Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu. Slika. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (8 m) (FotoA. Frković, 99) Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretplaninskog, a stere se od slovenske granice do Tuhobića, približno između 0 i 900 m nadm. visine i u njemu su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitocenoza jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fagetum). Njezin je premac i na svim primorskim obroncima raširenija as. Seslerio autumnalis-abietetum illyricae, u kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica) rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vapnenačkim grebenima as. Calamagrostio-Abietetum, u ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Piceetum excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontanski) orografski i raslinski pojas označuju različite bjelogorične, pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio autumnalis-fagetum i intrazonalne zajednice Luzulo- Fagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze Meso-Bromion erecti Br. - BI, a na kiseloj podlozi iz sveze Nardo- Galion Prsg. Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredozemni (eumediteranski) pojas površinom je najveći i zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine. Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su prirodne šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastupljene kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozemnom brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medunca i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po Horvatu raščlanjena u subasocijacija), a intrazonalni su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna zajednica na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i ose Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis) kod Križišća. (Crtež S. Bertovića 90.) Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u riječkom području ali ima obličjem sličnih terena kao što su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odlikuju se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednicama prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum angustifoliae (dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as. Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum betuli (dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Satureio-Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometinama Grobničkog polja. Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i raspored šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u istočnom dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld, a i c (Horvat i suradnici 9). Podrobniji pak opisi nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fitocenoza nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopisu ove naše cjelovite studije.

37 S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. -, CXXI(99), -0 Prijedlog za proglašenje poredbena istraživanja rezervata i Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i osobite raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku zaštitu u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kanjona Rječine, Vrh Kuk (088 m) iznad Grobnika, Vrh Treska (8 m), kod Platka i južne dolomitne padine vrha Fratar (0 m). Karta. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala tipološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (Bertović 9 ) Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak a, c, lb i ld(m=l : 000): Izvor Kupe, Lividraga, Lazac, Kaličak, Tisovac-Pjetlićev vrh, Zelin Crnoluški, Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Lukovište, 9 Plašina, 0 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Borovica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Ponikva Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kartiranja, sa suradnicima (9), u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju i s početkom istraživanja i kartiranja tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 9) izabrali smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezentativnih područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbena proučavanja (karta ). Između njih u riječkom je okolišu ovih 0 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senjavina-Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Borovica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Ponikva. Na tim su pokusnim objektima provedena fitocenološka i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović 99) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja. Literatura Adamović, L. (99): Die Vegetationsstufen der Adrialänder (karta u mjerilu : ). Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena. Barkman,J. J.,Moravec,J.,Rauschert,S. (9): Code der Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol.,, Den Haag (ponovljeno 98). Barthling, F. G. (80): De litoribus et insulis Maris Liburnici dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae, Hannover. Beck-Mannagetta, G. (90): Florenkarte von Illyrien. Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation der Erde,, Leipzig. (IL izd. Vaduz 9). Bertović, S. (98): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama Krša (M= :00 000). Opći program kompleksne melioracije krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb. (9): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list, 9-0, Zagreb. (9, 9): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegetation des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien (apudhorvat, I. u.a.), Stuttgart. (98): Krš- Klimatskozonska vegetacijska područja i klimatski dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ (karta), Šumarska enciklopedija,, Zagreb. Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (98): Vegetacija i kategorije njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (99): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tüxenia,, Göttingen. Bertović, S., Lovrić, A. Ž.,Rac,M. (99): Prirodoznanstvene osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka. Brzac, T. (9): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski arhiv, XXIV,, Zagreb. Hire, D. (89): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije,, Zagreb. Horvat, I. (9): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II, Zagreb. (9): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb. (9): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka zapadne Hrvatske. Šumarski list,, Zagreb. (9): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 0, Zagreb. Horvat, I., Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (988): Hrvatska - Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije,, Zagreb. Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (9): Vegetation Südosteuropas, Stuttgart. H o r v a t i ć, S. (9): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta biologica, IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU,, Zagreb. Lorenz, J. R. (80): Aufforstung und Cultivirung des Croatischen Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( ), Wien. Rossi, Lj. (90): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istaživanja Akademije,, Zagreb.

38 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Parkovni objekti u općini Rijeka (piše J. Karavla) Uvod Do ljeta godine 990. u službenom registru ondašnjega Zavoda za zaštitu prirode R. H o posebno zaštićenim prirodnim objektima u Hrvatskoj, stanje po broju zaštićenih hortikulturnih spomenika bilo je: parkova, arboretuma, botanička vrta i pedesetak pojedinačnih stabala ili njihovih skupina. Mnogobrojniji su zaštićeni parkovi u sjevernom kontinentskom dijelu Hrvatske, a u našem priobalju su to samo: Park ex Fanfogna u Trogiru, Park Foretić u Korčuli, Park Folca Borellija u Filipjakovu, Vitturijev park u Kaštel-Lukšiću, Park Vladimira Nazora u Zadru i Park u Kaštel-Starom. Riječki parkovi i njihove dendrološke značajke Po našem mišljenju i u Hrvatskom primorju ima parkova, koji po svojoj dendrološkoj i hortikulturnoj važnosti zaslužuju zaštitu. Prvenstveno su to neki perivoji u gradu Rijeci ili u njezinom bližem okolišu. Njihovi osnivači i brižni uzgajatelji i uređivači desetljećima bili su ili su još i danas aktivni, mnogi prirodoslovci i hortikulturni stručnjaci, između kojih su najpoznatiji i najzaslužniji: Lujo Adamović, Zlatko Arnold, Vinko Bevandić, Jurica Bilen, Zdravko Bonetti, Jerko Djeldum, Vanda Ekl, Cvito Fisković, Milan Generalović, Gordana Grčić, Dragutin Hire, Gabrijela i Zoran Jerčinović, Zvonimir Kani, Josip Karavla, Zdenko Kolacio, Marko Kudiš, Josip Kulfanek, Rudolf Lučić, Nikola Luković, Branimir Mamula, Radmila Matejčić, Petar Matković, Zdenko Nikšić, Pavle Rupert, Zdenko Sila, Rudolf Starčević, Ana Šarić, Dunja Šepić, Petar Solić, Vilim Štefan, Slavko Travalja i Stjepan Urban. Naša istraživanja parkovnih objekata u Rijeci i u njezinom okolišu obuhvatila su objekata, a ti su:. Bakarac - park oko autokampa, Bakar - park, Park Augusta Cesarca, Parkovi Kraljevice, Park Lucija - motel, Park Mlaka, Park Vladimira Nazora, 8 Park "Nike Katunara", 9 Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke", 0 Vidov park, Park Trsatski, Park Orehovica - raskrižje, ParkTrsatska gradina, Auto-cesta - stambeni objekt A- Kantrida, Autocesta - parkiralište "Foto-Zorž", Kantrida, naselje stari autoput br., Kantrida, naselje stari autoput br., 8 Krimeja - iznad želj. pruge Rijeka-Zagreb, 9 Krnjevo K-000, 0 Krnjevo novo naselje, Mlaka Kantrida ul. Zvonimirova-Liburnijska - nasadi, Stambeno naselje kod ul. žrtava fašizma, Stambeno naselje ulica Franca Prešerna, Stambeni objekat A-8, Vezica Donja, Danas je to Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, unutar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. Osobitu zahvalnost dugujem kolegi inž. Milanu Generaloviću na stalnoj i vrlo vrijednoj pomoći prigodom svih naših radova. Oznake parkovnih objekata ( -), date prema nazivima ulica, trgova, naselja i si. u vrijeme naših istraživanja zadržali smo i u ovom članku jer nemamo novog nacrta grada Rijeke s promijenjenim nazivima. Vezica Gornja, Vojak-raskršće ul streljanih, 8 Zamet " Maj Torpedo" 90-9, 9 Podmurvice, 0 Studenski centar I. G. Kovačić, Turnić stambeno naselje 99, Novo naselje 90/, Dječja bolnica Istarska ulica, Bolnica "dr Zdravka Kučića", Bolnica "Braće Sobol", Dom zdravlja "Braće Mažuranić, Dječji vrtić "Ljerke Klobučar", 8 Dječje igralište - Zamet, 9 Osnovna škola "Vladimir Gortan", 0 Pomorska škola Bakar - CUO KUP, Sušačka gimnazija, Osnovna škola - Čavle, Groblje Drenovo, Groblje Kozala, Trsatsko groblje, Okoliš crkve Blažene Djevice Marije - Trsat, Okoliš crkve sv. Romoulda i svih Svetih, 8 Okoliš crkve sv. Đorđa, 9 Muzej Narodne revolucije, 0 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - Rijeka, Belveder-drvored, Mlaka -Kantrida ulica Zvonimirova-Liburnijska - drvored, Obala Riva, Ulica Ljudevita Gaja, Ulica Vladimira Gortana, Trg bana Josipa Jelačića, Trg Josipa Broza-Tita, 8 Bulevar Joakima Rakovca, 9 Kamp Preluka park br., 0 Kamp Preluka park br., Kamp Oštro-Kraljevica, Kućni vrt pok. dr. Ante Svalbe, Kućni vrt Davor Žeželić - Čavle, Vojarna na Trsatu, Dom umirovljenika - park, Vatrogasni dom - park. U tih riječkih parkovnih objekata i lokaliteta - popis dendroflore i trajnica, razvrstan na crnogoricu, bjelogoricu i trajnice (s latinskim i narodnim imenima) i oznakom njihove brojčane učestalosti ( -, -0 i više od 0 primjeraka) objavili smo u časopisu "Hortikultura", br. -, Zagreb, 9. U ovom će napisu riječka parkovna dendroflora i trajnice biti opisani prema botaničkoj sistematskoj pripadnosti. Pregled vrsta prema sistematskoj pripadnosti Sistematska razdioba za crnogorične vrste izvršena je po Vidakoviću (98). Za bjelogorične vrste primjenjena je sistematika po A. C. Cronquistu (Jones & Luchisinger 98). Determinacija je izvršena prema Aniću (9), Baileyu (90), Van Geldernu (98), Hillieru ( 98), Krüssmannu (9,9), Rehderu ( 9 ), Vidakoviću (98), VVelshu (99), a nazivlje je preuzeto odzandera(99). Dendro flora, tj. taksoni obrađeni su prema sistematskoj pripadnosti u kojoj se vidi i njihovo zemljopisno (geografsko) porijeklo, vitalnost, učestalost u parku i mogućnost skupljanja sjemena ili uzimanje reznica. Oznake upotrijebljene za zemljopisnu (geografijsku) rasprostranjenost biljaka su ove: Az = Azija, z. Az. = zapadna Azija, M. Az. = Mala Azija, Eur. = Europa, j. Eur. = južna Europa, Medit. = Mediteran, s. Afr. = sjeverna Afrika, J. Am. = Južna Amerika, S. Am. = Sjeverna Amerika, hort. = kultivari ili križanci, Cirkumbor. = cirkumborealna. 8

39 S. Bertović, M. Gcneralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br., CXXI ( 99), -0 Oznake upotrijebljene za vitalnost, učestalost pojavljivanja biljnih vrsta u parku i za moguće skupljanje sjemena ili uzimanje reznica su: A = vitalna je i otporna na studen, B = manje je vitalna i otporna je na studen, Odjeljak: Red: PINALES PINOPHYTA(=GYMNOSPERMAE) -golosjemenjače Porodica: f/a^œ^-borovke Rod: ABIES Mill, -jele. A. alba Mill, -jela europska (Eur.;C, c). A. cephalonica Loud. (Eur,: B, b) -grčka jela. A. nordmanniana Spach (M. Az,; B, b) -kavkaska jela. A. numidica de Lonnoy ex Carr. (s.afr.;c, c) -alžirska jela. A.pinsapo Boiss. (Eur.;B, b) -španjolska jela. A. x vilmorinnii Mast. (hort.;b, b) -hibridna jela Rod: PSEUDOTSUGA Carr. - duglazije. R menziesü var. glauca Franco (S.Am.;C, c) - plava duglazija 8. P. menziesü var. menziesü (S. Am.; C, c ) Aschr. & Graebn. - zelena duglazija Rod: PICEAE A. Dietr. - smreke, smrče 9. P. abies (L) Karst. I (Eur.;C,c) - obična smreka ili smrča 0. P. glauca 'Conica' (hört.; C, c, y) - bijela ili kanadska smreka kultivar. P. omorica (Panč.) Purk. (Eur.;C, c) - pančićeva omorika. P pungens Engelm. (S. Am.; C, c) - bodljikava ili plava smreka. P. pungens 'Argentea' (hort.; C, c, y) - kultivar plave smreke Rod: CEDRUS Trew - cedrovi. C. atlantica (Endl.) Manetti (s. Afr.; A, a, x) ex Carr - atlaski cedar. C. atlantica 'Glauca' (hort.; A, a, x, y) -plavi atlaski cedar. C. atlantica 'Glauca Pendula' (hort.; B, b, y). C, deodara (D. Don) G. Don (Az.; A, a, - x) - himalajski cedar 8. C. deodara 'Glauca' (hort.; A, b, y) -plavi himalajski cedar 9. C. deodara 'Pendula' (hort.; C, c, y) - žalobni himalajski cedar C = slabo je vitalna i osjetljivaje na studen, a = vrlo je česta u parkovima, b = prisutna je u parkovima, c = rijetka je u parkovima, x = povoljna je za skupljanje sjemena, y = povoljna je za reznice. 0. C. libani A. Rich (M. Az.; A, a, x) - libanski cedar. C. libani 'Pendula' (hort.; B, b, y) Rod: PINUS L. - borovi. P. brutia Ten. -brucijski bor (Eur.-M. Az.; A, a, x). P brutia x P. halepensis (hort.; A, a, x) - hibrid, križanac. P. densiflora Sieb, et Zucc. (Az.; B. c) -japanski crveni bor. P. halepensis Mill. (j.eur.;s. Afr.;A, a, x) - alepski ili bijeli bor. P. nigra ssp. nigra Badoux (Eur.; A, a, x) - austrijski crni bor. P. nigra ssp. pallasiana Holmboe (Eur., M. Az.; A, a, x) - krimski crni bor 8. P. pinaster Soland (j. Eur.; s. Afr.; B, b) -primorski bor 9. P. pinea L.-pinj, pinija (j.eur.; M.Az.;A,a,x) 0. P. strobus - borovac, (S. Am.; C, c) vajmutov bor. P. sylvestris L. (Eur., Az.; C, c) -obični ili bijeli bor. P. wallichiana A. B. Jacks. (Az.; C, c) - himalajski borovac Rod: SEQUOIA Endl. - obalni mamutovac. S. sempervirens (D. Don) Endl. (S. Am.; B, c, y) - obalna sekvoja Rod: CRYPTOMERIA D. Don-kriptometrija. C. japonica D.Don (Az.; C, c, y) -japanska kriptometrija, sugi Porodica: Rod: CUPRESSACEAE CAEOCEDRUSKurz.. C. decurrens Florin. (S. Am.; B, b, y) -kalifornijski libocedar. C. decurrens 'Aureovariegata' (hort.; C, c, y) Rod: CUPRESSOCYPARIS Dall. C. x leylandii Dali (hort.; B, b, y) Rod: CUPRESSUSL. -čempresi 8. C. arizonica Greene (S. Am.; A, a, x) - arizonski čempres 9. C. arizonica 'Glauca' (hort.; B, b, x, y) -plavi arizonski čempres 0. C. arizonica 'Pyramidalis' (hort.; B, b, y) -piramidalni arizonski čempres 9

40 S. Bertović. M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI (99), -0. C. goveniana Gord. (S.Am.;B, c) - kalifornijski čempres. C. guadelupensiss. Wats (S.Am.;B,c) gvadelupski - čempres. C. macrocarpa Hartw. (S. Am.; A, a, x). C. sempervirens L. - obični (M.Az.,z. Az.;A,a,x) ili mediteranski čempres. C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x) sempervirens - stupoliki čempres. C. sempervirens var. (M.Az.,z.Az.;A,a,x) horizontals Gord. - horizontalni čempres. C. torulosa D. Don (Az.; B, b, x) - himalajski čempres Rod: CHAMAECYPARIS Spach - pačempresi 8. Ch. lawsoniana Pari. (S.Am.;C, c) - lawsonov pačempres 9. Ch. lawsoniana 'Columnaris' (hort: C, c, y) 0. Ch. lawsoniana 'Ellwoodii' (hort.; C, c, y). Ch. lawsoniana 'Glauca' (hort.; C, c, y). Ch. lawsoniana 'Intertexta' (hort; C, c, y). Ch. pisifera 'Squarosa' (hort.; C, c, y) - pjegavi pačempres Rod: THUJA L. tuja. Th. occidentalisa. (S. Am.; C, c, x) - obična američka tuja. Th. occidentalis 'Aurea' (hort.; C, c, y). Th. occidentalis 'Columna' (hort.; C,c, y). Th. occidentalis 'Fastigiata' (hort.; C, c, y) 8. Th. orientalisl. (Az.;A, a, x) - obična azijska tuja 9. Th. orientalis 'Striera' (hort.; B, b, y) 0. Th. plicata Donn ex D. Don (S. Am.; C,c, y) Rod: JUNIPERUS L. - borovica. J. chinensis L. (Az.; A, a, y) - kineska borovica. J. chinensis 'Glauca' (hort.; B, b, y). J. chinensis 'Pfitzeriana' (hort.; A, a, y). J. chinensis 'Pfitzeriana Aurea' (hort.; B, b, y). J. communis L. - obična (Eur.,Az., S.Am.; B,b) borovica, kleka. J. communis 'Hibernica' (hort.; B, b, y). J. horizontalis Mosnch (S. Am.; B, b, y) - puzava borovica 8. J. horizontalis 'Glauca' (hort.; B,b, y) 9. J. horizontalis 'Prostrata' (hort.; B,b, y) 0. J. oxycedrus L. - šmrika, smrič (Eur., Az.; B, b).j. sabina 'Tamariscifolia' (hort.; B, b, y) - planinska somina Red: TAXALES Porodica: TAXACEAE-tisovke Rod: TAXUS L.- tise. T baccata - obična tisa (Eur., M. Az., s.afr. B,b,y). T. baccata 'Fastigiata' (hört.; B, b, y) - stupolika ili irska tisa. T celebica Li - kineska tisa (Az.; B, b, y). T. cuspidata Sieb, et Zucc. (Az.; A, a, y) - japanska tisa Odjeljak: MAGNOLIOPHYTA (= ANGIOSPERMAE) -kritosjemenjače Razred: MAGNOLIOPSIDA (= DICOTYLEDONAE) - dvosupnice Podrazred: MAGNOLIIDAE Red: MAGNOLIALES Porodica: MAGNOLIACEAE Rod: MAGNOLIA L. - magnolije. M. grandifloral. (S. Am.; B, b, x) - veleevjetna magnolija. M. xsoulangiana Soul. Bod. (hort.; C,c, x) - magnolija hibridna Red: LAURALES Porodica: CALYCANTHACEAEL. -kalikanti Rod: CALYCANTHUSL.. Cfloridus L. (S. Am.; C, c, y) - američki kalikant Rod: CHIMONANTHUSUndl.. Ch. praecox Link (Az.; C, c, y) - kineski himonant Porodica: LAURACEAE L. - lovori Rod: CINNAMOMUM Schaeffer. C. camphora(l.) J. S.Presl (Az.;C, c) - kamforovo drvo Ko&.LAURUSL.. L. nobilis L. - lovor, lovorika (Az.;A, a, x) Red: RANUNCULALES Porodica: BERBERIDACEAE- žutike Rod: BERBERIS L. - žutika. B. gagnepainii Schneid. (Az.;C,c, y) 8. B.julianae Schneid. (Az.;C, c, y) 9. B. x stenophylla Lindl. (hort.; B, b, y) 0. B. thunbergii DC. (Az.; B, b, y). B. thunbergii 'Atropurpurea' (hort.; B,b, y). B. thunbergii 'Red Chief (hort.; C, c, y) Rod: MAHONIA Nutt. - mahonije. M. aquifolium Nutt. - mahonija (S. Am.; B, b) 0

41 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Rod: NANDINA Thunb.. N. domestica Thunb. ex Murr. (Az.; C, c) Porodica: RANUNCULACEAE Rod: CLEMA TISU- paviti. C. flammula L. - škrobut (Eur.; Az.; C, c). C. vitalba L. - obična pavit (Eur.; M. Az.; B, b) Porodica: RANUNCULACEAE Rod: DELPHINIUM L. - kokotić. D. orientale J. Gay. - kokotić (Eur.; C, c, x) Porodica: MENISPERMACEAE Rod: COCCULUSDC. 8. C. laurifolius (Rox. b.) DC. (Az.;C,c) - baluk, ribotrov Red: HAMAMELIDALES Porodica: PLATANACEAE Rod: PLA TANUS L. - platane 9. P. x hispanica Münchh. - hibridna (hort.; A, a, x) ili javorolisna platana 0. P. occidentalis L. (S. Am.; B, b, x) - američka platana. P. orientalisl. (Eur; M. Az., Az.; - azijska platana B, b, x) Podrazred: HAMAMELIDAE Red: URTICALES Porodica: ULMACEAE Rod: ULMUS L. - brijestovi. U. minor 'Suberosa' (Eur.;B, b) - nizinski brijest. U. procera 'Dalmatica' (Eur.; B, b) Rod: CELTISL. - koprivići. C australis L. - običan (Eur., S.Afr.; Az.; koprivić ili košćela A, a, x). C. occidentalisa. (S.Am.;C, c) - američki koprivić. C. tournefortii Lam. (Eur.;B, b) - žuti koprivić Rod: MORUSL.- dudovi. M.alba L. - bijeli dud I (M. Az., Az.; B, b) 8. M. nigra L. - crni dud (M.Az.;B,b) 9. M rubra L.- crveni dud (S.Am.;C, b) Rod: EICUSL. smokve 0. /^ carica L. - obična smokva (M. Az.; B,b). EpumilaL. (Az.; C, c) Rod:MCL /?/Nutt.. M. pomifera (Raf.) Schneid. (S.Am.;C,c) -maklura Rod: BROUSSONETIA L 'Herit ex Vent... papyrifera (L.) Vent.-dudovac (Az.; B, b) Porodica: URTICACEAE Rod: PARIETARIA L. - crkvina. P. vulgaris - obična crkvina (Eur.; C, c,y) Red: JUGLANDALES Porodica: JUGLADACEAE Rod: JUGLANS L. - ORASI. J. regia L. - običan orah (Eur., Az.; B, b) Red: FAGALES Porodica: FA G ACEAE Rod: QUERCUS L. - hrastovi. Q. cerris - hrast cer (Eur, M. Az.; C, c). Q. ilex L. - crnika, česmina (j. Eur.; A, a, x) 8. Q.pubescens Willd. (j. Eur., M. Az.; - hrast medunac A, a, x) 9. Q. robur 'Fastigiata' (hort.; C, c) - piramidalan hrast lužnjak 0. Q. rubral,, t (S.Am.;C,c) - američki crveni hrast. Q. virgiliana Ten. (j. Eur; C, c) Porodica: BETULACEAE Rod: BETULA L. - breze. B. pendula Roth (Eur., M. Az., - obična breza Az.; C, c) Rod: CARPINUSL. -grabovi. C.betulusL. (Eur.,M.Az., -običan grab Az.; B, b). C. orientalis Mill, -bjelograbić (j. Eur; A, a, x) Rod: OSTRYA Scop. - crni grabovi. O. carpinifolia Scop. (Eur.,M. Az.;A, a, x) - crni grab Rod: CORYLUS L. - lijeske. C. avellana L. (Eur, M. Az., -obična lijeska Az.;B,b) Podrazred: CARYOPHYLLIDAE Red: CARYOPHYLLALES Porodica: PHYTOLACCACEAE Rod: PHYTOLACCA L. - vinobojka. Ph. americana L. - vinobojka (S. Am.; C, c, x) Red: CARYOPHYLLALES Porodica: CARYOPHYLLACEAE Rod: CERASTIUML. - rožac 8. C. grandiflorum DC. - rožac (M. Az.; C, c, y) Rod: DIANTHUS L. - karanfil 9. D. alpinus 'Diamant' (Eur.;C, c, y)

42 S, Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA IPARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -. CXXI (99), -0 Red: POLYGONALES Rod: FALLOPIA Adans. 0. /^ baldschuanica Holub (Az.; B, c) I - baldžuanski dvornik Rod: REYNOUTRIA Houtt.. R. sashalinensis Nakai (Az.; B, c) -sahalski dvornik Red: THEALES Porodica: CLUSACEAE (GUTTIFERAE) Rod: HYPERICUM L. - pljuskavica. H. patulum 'Henrii' (hort.; C, c) -pljuskavica Red: MALVALES Porodica: TILIACEAE Rod: TIHA L. - lipe. T. cordata Mill. malolisnalipa (Eur., Az.; C, c). T.platyphyllos Scop. (Eur., Az.; C, c) - velelisna lipa. T. tomentosa Moench (Eur., M. Az.; B, b) -srebrnolisna lipa Porodica: MALVACEAE Rod: HIBISCUS L.. H. syriacus L. - običan hibisk (Az.; Ab, x). H. syriacus 'Blue Bird' (hort.; A, b, x) Porodica: MALVACEAE Rod:MALVAL.-s\)Qz 8. M. sylvestris - sljez (Eur., M. Az., s. Afr.,Az.; C, c, x) Porodica: STERCULIACEAE Rod: FIRMIANA Marsili 9.\ F simplex W. F.Wight I (Az.; C, c) Red: VIOLALES Porodica: PASSIFLORACEAE Rod: PASSIFLORA L. 0. P. coerulea L. - Muke Kristove (J. Am.; C, b) Porodica: TAMARICACEAE Rod: TA MA RIX L. - tamarike. T. africana Poir. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y). T. gallica L. - tamarika (Eur., s. Afr.; A, a, y) Red: SALICALES Porodica: SAUCACEAE Rod: POPULUS L. - topole. P. alba 'Nivea'- bijela topola (hört.; B, b). P. nigra L. - crna topola (Eur., Az.; B, b). P. «/gra'italica'-čelak, jablan (hort.;b,b) Rod: SAL/XL.- vrbe. S. alba Tristis' Gaud. (hort.; B, b) - žalosna vrba Red: CAPPARALES Porodica: BRASSICACEAE (CRUCIFERAE) Rod: ARABSL.- guštarka. A. alpina L. guštarka [(Eur., Afr., S. Am.; C, c, y) Rod: IBERISL.- ognjica 8. /. semperflorensh. - ognjica (Eur.;B, b, y) Red: ERICALES Porodica: ERICACEAE Rod: ARBUTUSL. 9. A. unedo L obična planika (Eur., s. Afr.; A, a) Red: EBANALES Porodica: EBANACEAE Rod: DIOSPYROSL. 0. D. kaki L. - kakijevac (Az.; B, b) Red: PRI MULA LES Porodica: MYRSINACEAE Rod: MYRSINEL.. M. afiicanal. (s. Afr., Az.; C, c, y) Red: PRI MULA LES Porodica: PRIMULACEAE Rod: PRIMULA L. jaglac. P. veris -jaglac (Eur.; C, c, y) Podrazred: ROSOIDAE Red: ROSALES Porodica: HYDRANGEACEAE Rod: PITTOSPORUMBanks ex Soland. P. tobira Ait. - tobirovac (Az.; B, b) Porodica: HYDRANGEACEAE Rod: HYDRANGEA L.. //. arborescens L. - hortenzija (S. Am.; C, c, y). H. anomala ssp.petiolaris (Az.; C, c) MC Clintock Porodica: CRASSULACEAE Rod: SEDUML. -žednjak. S. telephium ssp. (Eur., M. Az.; C, c, y) maximum Krok. S. telephium ssp. (hort.; C. c, y) maximum 'Briliant' 8. S. stevenianum Rouy et (M. Az.; C, c, y) E. G. Camus Porodica: SAXIFRAGACEAE Rod: BERGENIA Moench - bergenija 9. B. crassifolia Fritsch. (Az.; B, b, y) Rod: DEUTZIA Thunb. - dojcije 80. D. scabra Thunb. (Az.;B,b, x) - hrapava dojcija

43 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br., CXXI (99), -0 Rod: PHILADELPHUS 8. Ph. coronarius L. (Eur., M. Az.; B, b, y) - običan pajasmin 8. Ph. latifolius Sshrad. (S. Am.; B, b, y) - širokolisni pajasmin Porodica: ROSACEAE Rod: CHOENEMELES Lindl. 8. Ch. japonica Lindl. ex Spach (Az.; A, b) - japanska dunjarica Rod: COTONEASTER Medik. - mušmulica 8. C.dielsianus E. Pritz. (Az.; B, b) - ukrasna mušmulica 8. C. horizontalisdecne. (Az.; B, b, x) - ukrasna mušmulica 8. C. microphyllus Wall, ex Lindl (Az.; B, b) - ukrasna mušmulica 8. C. salicifoliusfranch. (Az.; B, b) - ukrasna mušmulica 88. C. salicifolius var. fluccosus (Az.; C, b) Rehd. etwils. Rod: CRATAEGUS L. - glogovi 89. C. laciniata Ucria (EUT.; A, b, x) -primorski glog Rod: ERIOBOTRYA Lindl. 90. E. japonica (Thunb.) Lindl. (Az.; C, b, x) -japanska mušmula Rod: MALUS Mill -jabuke 9. M. domestica Borkh. (Eur.; C, b, x) -obična jabuka 9. M. sylvestris Mal. (Eur.;B,b, x) -divlja jabuka Rod: POTENTILA L. - petoprsnik 9. P. fruticosa 'Friedrichsenii' (hort.; B,b, y) - petoprsnik 9. P. micrantha Ramond. (Eur.; C, c, y) Rofr. PRUNUS. 9. P aviuml. pitoma trešnja (Eur.;Az.; B, b) 9. P. cerasifera Ehrh. (Eur.; Az., B. b) -ukrasna šljiva 9. P. cerasifera 'Pissardii' (hort.; B, b) - crvenolisna šljiva 98. P. domesticea ssp. - domestica L. (J. Eur., Az.; B, b) 99. P domestica ssp. insititia (Eur.; A, a, x) Schneid. - trnovača 00. P.dulcis D.A.Webb -badem (Eur., Az.; A, a,x) 0. P. laurocerasus L. - lovorvišnja (Eur.; A, a, x) 0. P. laurocerasus Angustifolia' (hort.; B, b, y) 0. P. laurocerasus Laurifolia' (hort.; B, b, y) 0. P. laurocerasus 'Magnolifolia' (hort.; B, b, y) 0. P laurocerasus 'Schipkaensis' (hort.; B, b, y) 0. P. laurocerasus Tortuose' (hört.; B, b,y) 0. P. mahaleb L. -rašeljka (Eur., M. Az., Az.;B, b,z) 08. P.persica(L.)Batsch (Az.;B, b) - breskva 09. P. spinosa L. - crni trn (Eur., M. Az., S.Afr. Az.; A, a, x) Rod: PHOTNIA Lindl. 0. Ph. serrulata Lindl. (Az.;C, c, y) Rod: PHYSOCARPUSMaxim.. Ph. opulifolius (L.) Maxim. (S. Am.; C, c, y) Rod: PYRACANTHA M. J. Roem. - vatreni trn. P coccinea M. J. Roem. (j. Eux., Az.; A, a, x) - vatreni trn Rod: ROSA L. - ruže. R. canina L. (Eur., M. Az., s. -pasja ruža Afr., Az.; A, a, y). R. multiflora Thunb. ex Murr. (Az.; B, b, y). R. odorata 'Baccara' (hört.; B, b) -ružačajevka. R. odorata 'Sonja' (hort.; B, b) - ruža čajevka. R. odorata 'Super Star' (hort.; B, b) -ružačajevka Rod: RUBUSL. 8. R. inermis Pourr. (Eur., s. Afr.; A, a, y) - primorska kupina Rod: SPIRAEA L. - suručice 9. S. x bumalda Burvenich (hort.; B, b, y) - hibridna suručica 0. S.japonicah. (Az.; B, b, y) -japanska suručica. S.prunifolia Sieb, etzucc. (Az.; C, b, y) - suručica. S. x vanhouttei Zab. (hort.; B, b, y) - hibridna suručica Red: FABALES Porodica: MIMOSACEAE Rod: ALBIZIA Durazz.. A. julibrissin Durazz. - albicija (Az.; C, c) Porodica: CAESALPINIACEAE Rod: CAESALPINIA. C. gilliesii Benth. - cesalpinija (J.Am.;C, c) Rod: CERCIS L. - Judino drvo. C. siliquastrum L. (Eur., Az.; B, b, x) - obično judino drvo Rod: GLEDITSIA L.. G. triacanthos L. - trnovac (S. Am.; B, b, x). G. triacanthos 'Inermis' (hort.; C, c)

44 S. Bcrtović, M. Gencralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br., CXXI ( 99), -0 Porodica: FABACEAE Rod: COLUTEA L. 8. C. arborescensl. (Eur., s. Afr.; B, b) - grohotuša, pucalina Rod: CORONILLA L. 9. C.emerusL. (Eur., M. Az.; s. - obična šibika Afr.; B, b) Rod: LABURNUMFabr. 0. L. alpinum Berecht et J. S. Presi (J. Eur.;B,b) Rod: ROBINIA L.. R. pseudoacacia L. - običan bagrem (S.Am.;B,b) Rod: SOPHORA L.. S. japonica L. -japanska sofora (Az.; B, b). S. japonica 'Pendula' (hort.;b, b) - viseća japanska sofora Rod: SPART/UM L.. S.junceum L.-žuka, bmistra (j. Eur., Médit.; C, c) Rod: WISTERIA Nutt.. W. sinensis (Sims) Sweet (Az.; B, b, x) -glicinija Red: PROTEALES Porodica: ELAEAGNACEAE Rod: ELAEAGNUSL. -dafina. E. angustifolial. (Az.;B, b) -uskolisna dafina. E. pungens var. reflexa Schneid (Az.; B, b) Red: MYRTALES Porodica: LYTHRACEAE Rod: LAGERSTROEMIA L. 8. L. indical. (Az.;B, b, y) - indijska lagerstromija Porodica: MYRTACEAE Rod: MYRTUSL. 9. M. communis L. - mirta, mrča (Médit.; B, b) 0. M. communis var. tarentinal. (Médit.; C, c) Porodica: PUNICACEAE Rod: PUNICA L.. P. granatum L. - mogranj (Eur., Az.; B, b) Red: CORNALES Porodica: CORNACEAE Rod:AUCUBAT\nmh.. A. japonica Thunb. ex Murr. (Az.;A, a, y). A. japonica 'Picturata' (hort.; B, c, y) Rod: CORNUS L.. C. sanguinea L. - svib (Eur.; Az.; A, a, x) Red: CELASTRALES Porodica: AQUIFOLACEAE Rod: ILEX L.. /. aquifolium L. - božikovina (Eur., s. Afr., Az.; B,b,x) Porodica: CELASTRACEAE Rod: EUONYMUSL.. E. europaea L.-običnakurika (Eur.,M.Az., Az.;B,b). E.fortunei Hand. - Mazz. (Az.; B, b) 8. E. fortunei 'Variegatus' (hort.; C, c, y) 9. E. japonica Thunb. -japanska kurika (Az.; B, b, y) 0. E. japonica 'Albomarginatai' (hort.; C, c, y). E. japonica Aueropicta' (hort.; C, c, y). E. japonica 'Microphylla' (hort.; C, c, y) Red: EUPHORBIALES Porodica: BUXACEAE Rod: BUXUSL.- šimšir. B. balearica Lam. (Eur., s. Afr.; A, b, y) - balearski šimšir. B. microphylla Sieb, et Zucc. (Az.; B, b, y) -kineski šimšir. B. sempervirensl. (Eur., s. Afr., Az.; - običan šimšir A, a, y). B. sempervirens var. (Eur., s. Afr., Az.; sempervirens A, a, y). B. sempervirens Aureovariegata' (hort.;b,b, y) 8. B. sempervirens 'Suffruticosa' (hort.; B, b, y) Porodica: EUPHORBIACEAE Rod: SECURINEGA Comm. ex Juss. 9. S. suffruticosa Rehd. (Az.; B, b) Red: RHAMNALES Porodica: RHAMNACEAE Rod: COLLETIA Comm. ex Juss. 0. C. paradoxa Escalante (J. Am.; C, c, y) Rod: PALIURUSMM.. P. spina - Christi Mill. (Eur., Az.; C, c) - drača, diraka Rod: RHAMNUSL.. R. alaternusl. (Médit.; A, a, x) - trišljika, trišljaka Rod: ZIZIPHUS Mill.. Z.jujuba Mill. (Eur., Az.; C, c) -žižulja, čičimak Porodica: VITACEAE Rod: VITISL.. V. vini/èra ssp. sylvestris (Eur., s. Afr., M. Beger- divlja loza Az.; C, c)

45 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI (99), -0 Rod: PARTHENOCSSUSPlanch.. P. quinquefolia Planch. (S. Am.; B, b) - peterolističava lozica. P. tricuspidata Planch. (Az.;B, b, b) -trošiljkasta lozica Red: SAPINDALES Porodica: SAPINDACEAE Rod: KOELREUTERIA Laxm.. K. paniculata Laxm. (Az.; C, c) - kelreuterija Porodica: HPPOCASTANACEAE Rod: AESCULUSL.-divlji kesten 8.U.yavaSoland. (S.Am.;C,c) -žuti divlji kesten 9. A. hippocastanum L. (Eur.; B, b, x) - običan divlji kesten 0. A.paviaL. -crveni (S.Am.;B, b) divlji kesten Porodica: ACERACEAE Rod: ACERL. -javori. A. campestre L. (Eur., s. Afr., M. -klen, poljski javor Az., Az.; B,b, x). A. monspessulanumh. (Eur., s. Afr., Az.; - maklen, makljen A, a, x). A. negundol. (S.Am.;B, b) - negundovac, pajavac. A.platanoides L. - javor mliječ (Eur.,M, Az., Az.; B, b, x). A.platanoides'Faassem Black' (hort.; C, c,). A. platanoides'schwedlerï (hort.; C, c). A. pseudoplatanus L. (Eur., M. Az.; C, c) -gorski javor 8. A. pseudoplatanus (hort.;c, c) 'Atropurpureum' 9. A. sacharinum L. (S. Am.; C, c) -srebrolisni javor Porodica: ANARCADIACEAE Rod: COTINUSMiM. -rujevina 80. C. coggygria Scop. - običan ruj (j. E ur -, Az.; C, c) Rod: PISTACIA L. 8. P. terebinthus L. - smrdljika (Medit.; B, b) Rod: RHUSL. 8. R.typhinaL.- kiselo drvo (S.Am.;C,b) Porodica: SIMAROUBACEAE Rod: AILANTHUSDesf. - pajasen 8. A. altissima Swingle -pajasen Az.; B, b) Porodica: MELACEAE Rod: MELIA L. 8. M. azedarach L. - očenašica (Az.; C, b) Porodica: RUTACEAE Rod: PONCIRUSRaf. ]8.\ P trifoliata (L.)Raf. (Az.;C,c) - gorka naranča Rod: ÄT/L.-mrvica 8. R. divaricata L. -rutvica (j.eur.;c, c) Red: GERANIALES Porodica: GERANIACEAE Rod: PELARGONIUM L'Herit ex Ait. - žeravac 8. P.grandiflorumWûlâ. (s. Afr.; C, c,y) - zeravac Red: APIALES Porodica: ARALACEAE Rod: HEDERA L. - bršljani 88.//. colchica K. Koch I (M. Az.,Az.;B,b,y) -perzijski bršljan 89. H. helix L. - običan bršljan (Eur.; A, a, y) 90. H. helix 'Gracilis' (hort.; C, c, y) 9. H. helix "Marginata (hort.; C, c, y) Elegantissima' Podrazred: ASTERIDAE Red: GENTANALES Porodica: APOCYNACEAE Rod: NERIUML. 9. N. oleander L. oleander (Eur., Medit, Az.; A, a, y) Rod: VINCA L. 9. V. major L. - velika ili (Eur., Medit; B, b, y) muška pavenka 9. V. minor L.- mala ili (Eur., M. Az.;B,b, y) ženska pavenka Red: SOLANALES Porodica: SOLANACEAE Rod: SOLANUML. - pomoćnica 9. S. dulcamaral. (Eur.,s.Afr.,Az.;B,b) - paskvica, gorkoslad 9. S. lycopersicum L. (J. Am.; C, c, x, y) - pomoćnica Rod:^?Q/^L.-velebilje 9. A. belladona L.-velebilje (j. Eur., M. Az., Az., s.afr.;b,b,x) Red: LAMIALES Porodica: VERBANACEAE Rod: VITEXL. 98. V. agnus castus L. -konopljika (j. Eur., Az.; C, c, y) Rod: SALVIA L. 99. S. officinalis L. - kadulja (j. Eur., C, c, y)

46 S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJ KKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Porodica: LAMIACEAE Rod: THYMUS L. 00. Th. serpillum 'Subspicata' (Eur.; A, a, y) - majčina dušica Rod: ROSMARINUSL. 0. R. officinalis L. - ružmarin (j. Eur.; A, a, y) Rod: LAVANDULA L. 0. L. angustifolia M\\l. (Médit.; A, a, y) -trma, despik 0. L. latifolia Medik. - despik (Médit; A, a, y) Porodica: LABIATAE Rod: MENTHA L. - metvica 0. M. aquatica L,- metvica (Eur., s. Afr.; Az.; C, c, x) Rod: STACHUS L. - čistac 0. S. byzantina K. Koch (M. Az., Az.; C, c, y) Red: SCROPHULARALES Porodica: BUDDLEJACEAE Rod: BUDDLE JA 0. B. davidii 'Royal Red' - budleja (hört.; B, b, y) Porodica: BIGNONIACEAE Rod: CAMPSIS Lour. 0. C. radicans (L). Seem, ex Bur, (S. Am.; C, c, y) -tekoma Rod: CATALPA Scop. 08. C. bignonioides Walt. - katalpa (S. Am.; B, c, x) Porodica: OLEACEAE Rod: JASMINUML. 09. J. nudiflorum Lindl. (Az.;B,b, y) -zimski jasmin Rod: FORSYTHIA Vahl. 0. F. suspens a Vah\. (Az.;B,b) - viseća forsitija. F. viridissima Lindl. (Az.;B, b) - kineska forsitija Rod: FRAXINUSL.. F. excelsior L. I (Eur., M. Az.; B, b) -običan, gorski jasen. F. ornus L. - crni jasen (Eur., s. Afr., M. Az; A, b,x) Rod: LIGUSTRUML.. L.japonicum Thunb. (Az.;A, a, x) -japanska kalina. L. lucidum Ait. (Az.; C, c, y). L. ovalifoliutn Hassk. (Az.;A, a, y) - sitnolisna japanska kalina Rod: OLEA L.. O. europaeassp.europaeal. (Eur., Médit.; A, a, x) -obična ili pitoma maslina 8. O. europaea ssp. sylvestris (Eur., Médit.; A, a, y) Rony - divlja maslina Rod: SYRINGA L. 9. S. vulgaris L. - običan jorgovan (Eur., Az.; B, b) Porodica: SCROPHULARIACEAE Rod: PAULOWNIA Sieb. etzucc 0. P. tomentosa Stend. (Az.; B, c, x) - pustenasta paulovnija Red: DIPSACALES Porodica: CAPRIFOLIACEAE Rod: ABELIA R. Br.. A. floribunda (Mart, et Gal) (S. Am.;B,c,y) Decne. - abelija Rod: LONICERA L.. L. nitida Wils. - zimzelena (Az.; A, a, y) kineska kozokrvina. L. pileata Oliv. - zimzelena (Az.;A, a, y) kineska kozokrvina Rod: SAMBUCUSL.. S. nigra L. - obična bazga (Eur., M. Az., Afr.,Az.; A, a) Rod: SYMPHORICARPOS Duham..I& albus (L.) S. F. Blake I (S. Am.; B,b, y) - bijeli ili grozdasti biserak. S. microphyllus H. B. K. (S. Am.; C, c, y) -sitnolisni biserak Rod: VIBURNUM!.. '. V. odoratissimum Ker- Gawl. Az.; C, c) 8. V tinus L. - iemprika (j. Eur., Médit.; A, a, x) 9. V tinus 'Aureovariegata' (hort.; C, c) Rod: WEIGELA Thunb. 0. W.jlorida (Bunge) A. DC. (Az.;B,b,y) - vajgela Red: ASTERALES Porodica: ASTERACEAE (COMPOSITAE) Rod: ARTEMISIA L. - pelin. A. arborescensl.- veliki pelin (Eur., Az.; C, c, y). H. italicum L. - smilje (j. Eur.; C, c) Rod: LEUCANTHEMUMMili. - ivančica. L. vulgare DC. Eur., Az.; B, b, x) I - livadna ivančica Rod: RUDBECKIA L. - pupavica. R. hirta L. pupavica (S. Am.; C, c, x)

47 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br.. CXXI (99), -0 i Rod: SENECIO L. - kostriš. S. bicolor Tod. (Eur.; B, b, x, y) -starac, pepeljuga Rod: SANTOLINA L.. S. chamaecyparissus L. (j. Eur.; A, a, y) - santolina. S. chamaecyparissus 'Argentea' (hort; A, a, y) Razred: LILIOPSIDA (= -jednosupnice Podrazred: ARECIDAE Re&.ARECALES Porodica: ARECACEAE- Rod: CHAMAEROPS L. i MONOCOTYLEDONAE) (PALMAE) 8. Ch. humilis L. - mala žumara (Médit; B, b) Rod: TRACHYCARPUSH. Wendl. 9. T. fortunei (Hook) H. Wendl. (Az.;B,b) -velika žumara Podrazred: Red: Porodica: Rod: COMMELINIDAE COMMELINALES COMMELNACEAE TRADESCANTIA 0. T. virginiana L. (S. Am.; C, c, y) Red: CYPERALES Porodica: POACEAE Rod: PHYLLOSTACHYSSieb. (GRAMINEAE) etzucc.. Ph. aurea Carr. ex A. etc. (Az.;C,b,y) I Riv-žuti bambus Rod: MISCANTHUS Anderss.. M. sinensis 'Zebrinus' (Az.;C, c, y) Podrazred: ZINGIBERDAE Red: ZNGIBERALES Porodica: MIJSACEAE Rod: MUSA L.. M. basjoo Sieb. (Az.; C, b) -japanska divlja banana Porodica: CANNACEAE Rod: CANNA L. - kana. C. indica Ait. - kana (S. Am.; C, c, x) Podrazred: LILIIDAE Red: LILIALES Porodica: LILIACEAE Rod: ASPARAGUSL.. A. acutifolius L. - šparožina (j. Eur., Médit.; A, b). A. tenuifolius Lam. (Eur.; b, b) - tankolisna šparožina Rod: ASPIDISTRA Ker- Gawl. - aspidistra. A. elatior Bl. - aspidistra (Az.; C, c, y) Rod: CONVALLARA L. - đurđica 8. C. majalis L. - đurđica (Eur., Az.; C, c) Rod: HEMEROCALLIS L. 9. H.fulvaL. (Az.; A, a, y) Rod: HOSTA Tratt. 0. //. lancifolia Engl. (Az.; C, c, y) Rod: KNIPHOFIA Moench - tri toma. K. uvaria Hook. - tritoma (s. Afr.; C, c, y) Rod: LILIUML.- Ljiljani. L. martagon L. -turski ljiljan (Eur., Az.; C, c, x) Rod: OPHIOPOGON Ker -Gawl.. O.japonicus Ker- Gawl. (Az.; C, c, y) -japanska đurđica Rod: RUSCUS L.. R. aculeatus L. - bodljikava (J. Eur., Az.; A, a) veprina, koštrika. R. hypoglossum L. (Eur., Az.; B, b) - mekana veprina. R. hypophyllumh. (Eur., Az.; B, b) - uskolisna veprina Rod: P;Al Medik.. D. racemosa (L.) Medik. (s. Afr., Az.; C, c) - aleksandrijska lovorika Porodica: IRIDACEAE Rod: IRISL. -perunika 8. /. germanica L. - perunika (Eur., Az.; A, a, y) Porodica: AGAVACEAE Rod: AGAVE L. - agave 9. A. americana 'Variegata' (hort.; A, a, y) - varijegirana agava Porodica: Rod: SMILAXL. SMILACACEAE 0. S. aspera L. - tetivika (j. Eur., s. Afr., Az.; B, b) Rod: YUCCA L.. Y. jilamentosal. -juka (S. Am.; A, a, y) Rod: PRAĆENA. D. draco (L.)L.- zmaj e vac (s. Afr.; B, b, y) Porodica: Rod: TAMUSL. DIOSCOREACEAE. T communis L. (Eur., S. Afr., Az.; -bljušt, kuka B, b)

48 S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 80, jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-rezidencija nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 8, je park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U njemu se ističe na zapadnoj strani skupina starih piramidalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. sempervirens). Oko doma " Maj" prostorom dominira skupina starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum), a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih cedrova (Ceđrus libani). oko 80 godina, visokih,0-,0 m i promjera - cm. Na polju br. nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo,0 m, a promjera cm. Od bjelogorice se ističe po jedno stablo hrasta cera (Quercus cerris) visoko,0 m, promjera cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine,0 m i promjera 0 cm. Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vrsta prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G. Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor (P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra ssp. nigra Badaux). Slika. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja - Rijeka (Foto J. Karavla 990) Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 88, jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalajskog cedra (Cedrus deodara) visine m, promjera 0 cm, zatim grupica sa primjerka libanonskog cedra (Cedrus libani) visine,0 m, promjera -0 cm. Od bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane (Platanus x hispanica) visine,0 m i promjera cm. Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 8,0 m i promjera 8 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje "Katice Mitel Katinke" osnovan između godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco Carpinetum orientalis) u kojoj se ističu stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine,0 i 8,0 m, a promjera -0 cm. Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina osnutka nije poznata (možda 90). Od crnogorice tamo nalazimo veliku skupinu od 8 stabala libanonskg cedra (Cedrus libani) visokih oko,0 m i promjera cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus arizonica) visine,0 m, a promjera 0 cm. Na grobnom polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora (Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 00 stabala starih Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnjakom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čempresa u pozadini (Foto J. Karavla 990) Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni koprivić (Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kalina (Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmina (Quercus ilex L.). Od bjelogoričnoga uresnog grmlja prevladavaju: japanska kurika (Euonymus japonicus Thunb.), viseća forsitija (Forsythia suspenso Vahl.), hibisk - kultivar (Hibiscus syriacus 'Blue Bird'), lovor-višnja - kultivar (Prunus laurocerasus 'Laurifolia'), običan pajasmin (Philadelphus coronarius L.), vatreni trn (Pyrocantha coccinea Roem.), ružmarin (Rosmarinus officinalis L.), suručica-hibridna (Spirea x bumalda Burven.), tamarika (Tamarixgallica L.), lemprika (Viburnum tinus L.) i juka (Yucca jilamentosa Lam.). Rijetki su primjerci drvenastog bilja: lagerstremija- Lagerstroemia indica (park Mlaka), obalni mamutovac - Sequoia sempervirens (park Mlaka), kakijevac Diospyros kaki, žižulja - Zizyphus jujuba (Vidov park), pravi jasmin - Jasminum nudiflorum (park Trsatski), Vilmorinova jela - Abies Vilmoriniana i kalifornijski 8

49 S. Bettović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -! CXX (99), -0 libocedar- Calocedrus decurrens (park Trsatska gradina), albicija - Albizzia julibrisii (Autoput - stambeni objekt.), poncijana - Pontiana gillesi (Vezica Donja), Lejlandov čempres - Cupressocyparis leylandi (Krnjevo - K-000), variegirani kalifornijski libocedar- Calocedrus deccurens 'Auerovariegata' (ul. Zvonimirova - Liburnijska), španjolska jela - Abies pinsapo (stambeni objekt A-8), očenašica - Melia azedarach (Vezica Donja), penjačica muke Kristove - Passiflora coerulea, paulovnija - Pawlovnia tomentosa i sterkulija - Sterculia platanifolia (Novo naselje Zamet), kineska tisa - Taxus celebica, japanska tisa - Taxus cuspidata (Bolnica "Braće Sobol"), lovorvišnja tortuosnog oblika - Prunus laurocerasus 'Tortuosa' (Dječji vrtić "Ljerke Klobučar"), kolecija - Coletia cruciata (Groblje Drenovo) i perzijski jasmin - Jasminium officinale (Crkva Blažene Djevice Marije - Trsat). Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavanja novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom svoga 0 godišnjeg (9 99.) samoprijegornog rada inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (8 objekata), Turnić (8), Donja Vezica (9), Krnjevo (), Gornja Vezica (), Podmurvice (), Kozala( ), Zapadni Zamet (), Rujevica (0), Krimeja (), Vojak (), Belvedere (0), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji (), Rastočine (9) i ostala naselja (0 objekata). U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po Generaloviću 99) posađene i uzgojene mnogobrojne strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija), običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski cedar, obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, malolisna lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora, divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična Literatura A n i ć, M. ( 9): Dendrologija, Šumarski priručnik, I, Zagreb, 0 pp. Bailey, L. W. (90): The Standard Cyclopedia of Horticulture, I III. The Macmillan Company, New York, 9 pp. Bertović, S. (9): Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I,, Zagreb, - pp. Bertović, S. (98): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni objekti prirode. Šum. enciklop.,, Zgb., 9-9. pp. Brickell, Ch. (990): Gardens Encyclopedia of Plants and Flowers. London, 08 pp. Ettinger, J. (90): Lišće platana. Šumarski list, pp. Gelderen van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith (98): Conifers, London, pp. katalpa; aukuba, puzava borovica, tamarika, hibisk, japanska suručica, ukrasna mušmulica, pitospora, kozokrvina, budleja, oleandar, forsitija, lemprika; bršljan, muke Kristove, ruže, kineska glicinija, trošiljkasta lozica; lavanda, ružmarin, santolin i druge uresne biljke. Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 00 m, i na južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite naslovljene studije. Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendrološko-hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u riječkom području, mislimo i predlažemo, da se zakonom posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (osnovan god. 8), Park Vladimira Nazora (80), Park groblje Kozala ( 88), Park Trsatsko groblje, Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke" (900-90), Trsatski park (9), Park Augusta Cesarca (9) i Vidov park (9). Generalović, M. (99): Obrazloženje postupaka pri uređenju stambenih objekata (9-99) s radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj, Rijeka, pp. Hill er, H. G. (98): Hillier's Manual of Trees and Shrubs. Romsey, pp. Jones, Jr. S. B., A. E. Luchsinger (98): Plant Systematics. Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 88 pp. Karavla, J. (9): Parkovi Samobora i njihova dendrološka važnost. Šumarski list, -, -, Zagreb, pp. Karavla, J., Idžojtić, M. (99): Autoktona i aloktona dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas. šum. pokuse, pos. izd., Zagreb, pp Kolacio, Z., Sila, Z. (9): Novi parkovi u Rijeci. Hortikultura, VI,, Split, s. 0-9

50 S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinovic: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKT] U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. -, CXXI( 99), -0 Kriissmann, G. (9): Handbuch der Nadelgeholze, I III, Berlin, pp. Sila, Z. (9): Vrtno-arhitektonska i floristička obrada gradskih parkova - Parkovno nasljeđe Ri- Krü s sm a nn,g. (9): Handbuch der Laubgehölze,... ;' eke,. Ibl f; ^H^?A' / l ' r, I-III Berlin 8 pp V i d a k o v i c, M. ( 98): Četinjače, morfologija i vanvv ' jabilnost. JAZU - Liber, Zagreb, pp. M atejč i Ć,R. (990): Kako čitati grad. Rijeka, 9 pp. Welch, H. J. (99): Manual of Dwarf Conifers, Rehder, A. (9): Manual of Cultivated Trees and USA, 9 pp. Shrubs. The Macmillan Company, New York, Zander, R. (99): Handwörterbuch der Pflanzenna- 99 pp. men, Afl, Stuttgart, 80 pp. Summary: A group of authors (Rijeka 99) made a study that remained unpublished. Its contents, twenty authors and a preceding publication of the Rijeka nature and park distinctive features (Generalović) are presented. In terms of relief and karst formation, the Kvarner sector is the most distinguished and dynamic in all Croatian Littoral region. In the structure of the karst relief, the prevailing are Paleocene and Mesozoic carbonate rocks with paleocene fliss, paleozoic clastic layers and Quartär sediments in places. Submountainous, mountainous, hill and lowland orographic belts are the components of the relief. In the maritime climate of the whole greater Rijeka area, eight bioclimates are distinguished: subalpine, montane, submediterranean, hilly Mediterranean, and lowland. The Rijeka environment has been described according to the climatic classifications of Koppen, Thornthwaite and Walter. Enclosed are the maps of highland zones, orographic belts and analogue bioclimates, the tables of climatic figures and diagrams after Gaussen and Walter (Bertović). The interdependence of the lithological structure and soil types is described. According to the yet unpublished map, thirty-six pedocartographic units have been established in the Rijeka surroundings. There is a table-form statistic review of the main soil types and their properties (Martinovic). In the description of the vegetation cover, there are all climax phytocenoses, and the most distinguished locally conditionedparaclimax phytocoenoses on the cross-section of the submountainous peaks down to the coastline. Enclosed is a forest vegetation map of nature areas. Five sites of endemic flora and vegetation are suggested for a special legal protection as nature reserves. Further seven locations are suggested to serve for the follow-up bioecological research (Bertović). In the most detailed part of the study - the description of the decorative tree flora in Rijeka parks - sixty-six park areas have been studied: city parks, school parks, churchyards, hospital areas, kindergartens, sports grounds, camping sites and others. According to the dendrological inventory, the vegetation in these areas is composed of conifer taxons, 8 broadleaved taxons and perennials. Table titled "List of trees and perennial plants in the Rijeka and neighboring parks" marks the occurrence of the individual plant species in parks (-) and their numerical frequency (-; -0 and over 0 specimens). The oldest conifers are the Himalaya cedars (Cedrus deodara) in the Vladimir Nazor park; the pyramidal cypresses (Cupressus sempervirens var. sempervirens); Atlas cedar (Cedrus atlantica) and Lebanon cedar (Cedrus libani) in the Mlaka park. In the Kozala cemetery area there are old Himalaya ceders, m high, 0 cm in diameter, a Lebanon cedar m high, 8 cm in diameter. In the Trsat churchyard, a Chinese arbor vitae (Thuja orientalis) reaches the height of m, m diameter. Of the broadleaves, the oldest are the wild chestnuts (Aesculus hippocastanum) in the Mlaka park and the maple-leaved plane (Platanus x hispanica) m x cm. In the Kozala cemetery there is a 8m high, 8 cm in diameter Japanese sophora (Sophora japonica). A m high and cm in diameter bitter oak (Quercus cerris) grows on the Trsat churchyard beside a m high and 0 in diameter pubescent oak (Quercus virgiliana). The following have been recommended for a special legal protection: August Cesarec Park; Mlaka Park, Vladimir Nazor Park; the Old Park Of "Katica Mitel Katinka"; Vidov Park, Trsat Park, Kozala cemetery park and the Trsat churchyard. The multitude of decorative taxons in the Rijeka park areas with the improvement of the ornamental horticulture nursery activities in all Croatian Littoral can be maintained only if this vegetation is respected, protected and regularly improved (Karavla). 0

51 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 0* 9 : 90. (9J) Šumarski list br.. CXXI (99), -0 AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA CURRENT ISSUES ON THE PROTECTION AND PRESERVATION OF THE PLITVICE LAKES NATIONAL PARK Dragutin BÖHM* UVOD Razvoj i očuvanje Plitvičkih jezera u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, obilježen je nesporazumima i sukobima dviju oprečnih razvojnih koncepcija. Prvu koncepciju zastupali su znanstveni krugovi, organi za zaštitu prirode, i ljubitelji Plitvičkih jezera, koji su po uzoru vodećih zemalja u svijetu željeli ovaj nacionalni park urediti poput sličnih nacionalnih parkova. To je ujedno vrijeme kada se donose prve međunarodne konvencije o zaštiti prirode i kada se osnivaju međunarodne organizacije iz ove oblasti. Nacionalni parkovi zamišljeni su prvenstveno kao vrijedni dijelovi prirodnog naslijeđa zemlje, reprezentativni prirodoznanstveni objekti namijenjeni znanosti, odgoju i obrazovanju. Nositelji drugih zamisli su ekonomisti i turistički djelatnici, koji su svjesni ogromne vrijednosti Plitvičkih jezera, kao značajnog i privlačnog punkta na glavnom prometnom pravcu od kontinenta prema moru. Ova zamisao polazi od središta Plitvičkih jezera, od prostora Velike poljane na kojoj su se prije Drugog svjetskog rata nalazili smještajni objekti. Turizam je, dakle, dobio na neki način u naslijeđe ovu lokaciju, preko koje je početkom šezdesetih godina provedena glavna asfaltna cesta kroz Liku i prema moru. Cesta je prošla kroz srce Nacionalnog parka i njome je tih godina krenula motorizirana bujica europskih i domaćih turista do odredišta na moru. Tom su cestom danonoćno tutnjali teški kamioni, brojni autobusi i sve brojniji osobni automobili uništavajući prirodu parka olovom, dušičnim oksidima, fotooksidantima i drugim štetnim tvarima. Cesta je provedena baš onako kako je provedena i duž Jadrana, od Pule do Dubrovnika: lokalne vlasti, a posebno turistička privreda, željele su uhvatiti što veći dio turističkog kolača, ne obazirući se na moguće štetne posljedice. Ubrzo su se pojavili problemi, a zatim i metež na tijesnim ulicama obalnih gradova i naselja. Rješenje je potraženo u gradnji skupih obilaznica oko gradova na *Dragutin Böhm, dipl.inž., Zagreb Introduction obali, a taj posao negdje traje i do danas. Tadašnja uprava NP "Plitvička jezera" pokušala je pružiti otpor, zbog gradnje ceste kroz Park, predlažući obilaznicu na obodu Parka, no sve je bilo uzalud. Galovački buk, N. P. Plitvička jezera Trasa ceste bila je određena odlukom državnih organa pa rasprave nije ni bilo. Povoljan položaj Plitvičkih

52 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. -. CXXI ( 99), -0 jezera na glavnom pravcu prometa prema moru, cesta koja je dovodila goste na vrata hotela, te izvanredna privlačnost i atraktivnost Plitvičkih jezera, predstavljali su izvanredne pogodnosti na startu turističke privrede. Ekonomska osnova turističkog razvoja Plitvica uvela je u nacionalni park sustav iskorištavanja prostora i resursa Parka, suprotan međunarodnim propisima i intencijama zaštite prirode. Proces turističke izgradnje nije se mogao zaustaviti. Ubrzo su slijedila proširenja i kompletiranja smještajnih kapaciteta i svih mogućih pratećih djelatnosti. Nepovoljne i teške obveze otplate kredita za prvi hotel "Plitvice" upućivale su poduzeće na traženje daljnje izgradnje jeftinijih hotela (Hotel Belevue). Zatim slijede prvi problemi s nedostatkom pitke vode, te neriješeni stambeni prostor za djelatnike Parka. Niču servisi, klaonica, škola, ambulanta. Jedna od teških posljedica pogrešno locirane hotelske izgradnje u jednoj od najosjetljivijih zona Parka, svakako je nezadrživa privatna izgradnja stambenih objekata, koji su dijelom namijenjeni za iznajmljivanje. Ovi objekti niču na sve strane pa i uz rizik gradnje bez građevinske dovole. Kasniji pokušaji rušenja bespravno izgrađenih objekata nisu dali rezultate. U takvoj situaciji sve su češći sukobi nadležnih organa zaštite prirode s hotelskom privredom, koji su kulminirali prilikom gradnje trećeg hotela. To razdoblje izgradnje završava prisilnom integracijom hotelske privrede i Nacionalnog parka, iza koje su svakako stajali odgovorni državni i partijski organi. Izgradnjom objekta na Velikoj Poljani i Mukinjama, nastao je veliki i do danas neriješeni problem odvodnje otpadnih voda izvan Parka. U prvoj fazi kanalizacija hotela "Plitvice" rješena je tako, daje otpad proveden cijevima u jednu vrtaču u neposrednoj blizini pristupne ceste na rubu šume. Bilo je slučajeva daje uslijed začepljenja sustava dolazilo do izljeva otpadnih voda ispod hotela, tik uz stepenice koje vode do jezera Kozjak. Otpad se slijevao površinski upravo iznad zahvata pitke vode, koja se crpila za potrebe hotela. Bio je to skandalozan propust graditelja i nadzornih organa, koji su ovakvim rješenjem doveli nacionalni park u težak položaj. Treba istaknuti daje u to vrijeme stambeno naselje sa svim pratećim objektima bilo bez kanalizacije. Otpadne vode naselja Mukinje slijevale su se u okolnu šumu, u vrtače, u kojima je završavao i sav otpad nehigijenske klaonice koja se nalazila u neposrednoj blizini. U kasnijim fazama izgradnje izgrađen je kanalizacijski sustav uz obalu jezera Kozjak, a kod Kozjačkih mostova ugrađene su tlačne crpke i tlačni cjevovod, kojim je tekući otpad prebacivan na vrh kanjona Donjih jezera. Cjevovod je dalje položen do početka sela Rastovače, gdje završava uz sustav rasprskavanja otpada u obližnjim vrtačama. Otpadne vode se uopće nisu pročišćivale. Ovaj nesolidni, loše izvedeni sustav odvodnje pokazao je ubrzo svoje nedostatke. Prilikom prekida napajanja strujom, elektromotori tlačne stanice bili su u pravilu poplavljeni otpadnom vodom, koja je preko preljeva istjecala u jezero Milanovac. I završetak ovog sustava pokazao je sve nedostatke: cijevi za rasprskavanje ubrzo su se začepile, a otpadne su vode i stjecale u vrtaču koja se nalazi na kanjonu nepunih pedeset metara zračne crte od ishodišta rijeke Korane. Pretpostavljam daje ovaj sustav, radi nesolidno izvedenih radova i lošeg materijala, propuštao na više mjesta. Ukratko, ovakav, gotovo improvizirani sustav odvodnje, godinama je zagađivao dio jezera Kozjak, Donja jezera i početak Korane, stoje danas vidljivo i laiku, posebno na donjim jezerima, koja su uz ovakvu bogatu gnojidbu, u visokom stupnju eutrofizirana i gotovo obrasla močvarnom vegetacijom. Od 90. pa sve do 990. godine, kroz punih dvadeset godina, Plitvice bilježe sve veći promet i priljev turista. U tim rekordnim godinama zabilježen je posjet od turista i izletnika godišnje. Tijekom pune sezone dnevni promet nedjeljom i praznikom dosezao je ljudi. To je kolona ljudi duga oko 0 kilometara, gotovo dužina čitavog jezerskog sustava. Većina od tih ljudi nije ni došla radi Plitvičkih jezera, već se tu zaustavljala kao na odmorištu na putu prema moru ili na svom povratku. Pitao sam jednom odgovorne ljude, postoji li granica rasta prometa koja se temelji na ekološkim parametrima. Odgovoreno mije, daje granica rasta određena fizičkom propusnošću sustava staza, čime je ujedno i limitiran rast prometa. Pitao sam, da li bi se rast mogao povećati izgradnjom još jednog sistema obilaska. Odgovoreno mije da bi to svakako bilo moguće. Dakle, ni riječi o tome koliko taj park smije primiti posjetitelja po određenim ekološkim mjerilima. U tim godinama Plitvička jezera djelovala su poput ljudskog mravinjaka. Čitav središnji i ujedno najatraktivniji dio Plitvica, a to je površina akvatorija, iznosi svega 00 hektara, odnosno dva kvadratna kilometra. Činilo se kao da taj izuzetno osjetljiv i filigranski nježan prirodni sustav još uvijek odolijeva, no stručnjacima nisu promakle promjene u akvatoriju Plitvica, koje nisu navještale ništa dobro. Služba zaštite u novostvorenoj privrednoj organizaciji nije imala snage da bitno utječe na takav razvoj. Veliki prihodi od ulaznica u Nacionalni park, kao i pravo raspolaganja ostvarenim devizama u punom iznosu, predstavljali su pravi mamac za poslovne banke. Ova su sredstva, međutim, ulazila u ukupni prihod poduzeća pa su se njime gradili novi turistički objekti, iako su ta sredstva predstavljala čistu rentu nacionalnog parka i mogla su se koristiti isključivo za zaštitu i

53 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski listbr. -, CXXI (99), -0 održavanje. No, kako je zaštita prirode integracijom ušla u hotelsko poduzeće koje nosi naziv "Nacionalni park", izgleda, a to je jedinstveni primjer u svijetu, da hotelsko poduzeće raspolaže i nudi svojim gostima pored vrhunskih usluga i svoj vlastiti nacionalni park. Nakon provedene integracije, Poljobanka iz Beograda odobrila je značajne financijske kredite za infrastrukturu i daljnju izgradnju u Parku, ali i za turističke objekte izvan Nacionalnog parka. Značajno je napomenuti da ovim sredstvima nije dovršen cjelovit sustav odvodnje otpadnih voda iz Nacionalnog parka. Nikada nisam dobio objašnjenje zastoje ovaj cjelovit sustav odvodnje ostao nedovršen. To su za sada prazne cijevi koje nisu ni na šta priključene. O razlozima se može samo nagađati. Da li je projektant zastao pred problematičnim rješenjem pročišćavanja u kanjonu Korane i ispuštanjem sanitarne pročišćene vode u Koranu, koja je zaštićen vodotok I/II kategorije ili postoji neki drugi razlog no vjerujem da ćemo to uskoro saznati. O regresijama u akvatoriju nacionalnog parka prvi puta piše 98. godine prof. dr. Božidar Stilinović u časopisu "Priroda", u članku pod nazivom "Eutrofija Plitvičkih jezera". Na tu temu održao je isti autor i nekoliko javnih predavanja. Začudo, odjek tih spoznaja bio je veoma slab. To kao da nije nikoga posebno zabrinjavalo, posebno nije zabrinjavalo novinare, koji su jednoglasno objavljivali samo hvalospjeve i afirmativne prikaze uspjeha i razvoja turističke privrede. Ozbiljne teme su izbjegavali, ne želeći doći u sukobe s hotelskim poduzećem "Plitvice", a naravno ni s tadašnjim establišmentom. Uoči napada na Hrvatsku, okupacije Plitvica i Domovinskog rata, Međunarodna unija za zaštitu prirode u Švicarskoj, isključila je Plitvička jezera iz Registra nacionalnih parkova, s obrazloženjem, da je ovaj Nacionalni park ugrožen prodorom turističke privrede u osjetljive dijelove Parka, pa su Plitvička jezera uvrštena u kategoriju br. V - značajni krajolici. Bio je to za stručnjake težak udarac, no u vihoru Domovinskog rata o ovoj odluci UICN-a nije se gotovo ništa znalo. Tijekom Domovinskog rata Nacionalni park je zbog okupacije i velikih oštećenja prema primljenim obavijestima uvršten u popis Objekata ugrožene prirodne baštine, koji se vodi kod UNESCO-a. Nakon oslobođenja i komisijskog pregleda Nacionalnog parka, utvrđeno je da Park nije pretrpio ozbiljnija oštećenja u ratu, osim smještajnih objekata, prvenstveno hotela, koji su bili opljačkani. Uredske prostorije i arhiva zatečeni su u ispravnom stanju. Tijekom okupacije, naime, postojala je Uprava Nacionalnog parka, jer se okupator nadao da će Nacionalni park Plitvice ostati u pokorenoj Hrvatskoj, odnosno autonomnoj Krajini. Donošenjm Uredbe o upravljanju nacionalnim parkovima Vlade Republike Hrvatske ( ), a zatim i Odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju javnog poduzeća Uprave Nacionalnog parka "Plitvička j ezera" (.. 99), stvoreni su temelj i za statusno postavljanje dobara kao što su nacionalni parkovi, na način koji je u cijelosti u skladu s međunarodnim kriterijima za nacionalne parkove, kao i s načinom upravljanja nacionalnim parkovima koji se primjenjuju u svijetu. Upravni odbor Uprave Nacionalnog parka "Plitvička jezera" izradio je Program rada sa smjernicama zaštite, održavanja, prezentiranja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Plitvička jezera, na koji je svoju suglasnost dala Vlada Republike Hrvatske 0. rujna 99. godine i o tome posebno obavijestila Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša. Odobreni program donosimo u cijelosti:. Prioritetni i stalni zadatak Uprave Nacionalnog parka je zaštita: šuma i voda, sedrenih tvorevina kao osnovnih čimbenika u biodinamici Plitvičkih jezera, zbog čega su ona i postala baština cijelog čovječanstva. Posebnu pozornost treba posvetiti stalnoj kontroli kvalitete opskrbnih voda i voda jezera.. Potrebno je i dalje znanstveno utvrđivati koje površinske i podzemne vode, sa pripadajućim šumskim područjima, treba staviti pod režim zaštite od ekonomskog iskorištavanja i svakog oblika zagađivanja. U tom cilju, a i na temelju dosadašnjih znanstvenih spoznaja, moraju se uključiti nove površine u granice Nacionalnog parka i njih ekološki zaštititi. Ekonomsku eksploataciju šuma neophodno je odmah obustaviti na području čitavog Nacionalnog parka. Zahvati u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka bili bi dozvoljeni samo u skladu s noveliranim Programom za šume Nacionalnog parka ili s novim Programom za šume, koji bi se izradio po suvremenim ekološkim načelima uređenja šuma.. Treba nastaviti s daljnjim istraživanjima flore i faune Nacionalnog parka.. Na temelju zaštitarsko-ekoloških osnova prostornog i razvojnog planiranja, štetni utjecaj čovjeka treba svesti na najmanju mjeru. U tom cilju potrebno je novim Prostornim planom predvidjeti u razumnom roku dislokaciju stacionarnih turističkih sadržaja i pratećih objekata s dijelom sadržaja stanovanja i naselja na šire prilazne prostore, ali svakako izvan uže zone koja uključuje i zonu temeljnog fenomena. Svi stanovnici i osoblje Nacionalnog parka moraju proći osnovnu ekološku izobrazbu.. Na prostoru Nacionalnog parka razvijati i planirati strogo kontrolirani turizam i ostale djelatnosti.

54 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br., CXXI (99), -0. Radi što adekvatnijeg prezentiranja i promicanja prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka, zbog čega je i upisan u Listu svjetske baštine, nameće se potreba osnivanja informativnog centra - muzeja Nacionalnog parka, gdje bi se prikupljala, sređivala i prikazivala sva neophodna saznanja o prirodnim procesima kao osnove nastanka i trajanja Plitvičkih jezera sa svim njihovim specifičnostima. Tu funkciju, kao i sve ostale promidžbene materijale, treba u cijelosti preuzeti odgovarajuća služba vođenja Nacionalnog parka.. Prostor Nacionalnog parka osloboditi u cijelosti javnog prometa, a prijevoz posjetitelja, gdje je neophodan, organizirati prijevoznim sredstvima koja će biti što manjeg štetnog utjecaja na okoliš (električna ili druga vuča). 8. Zbog sveobuhvatne zaštite Plitvičkih jezera, neophodan je zadatak riješiti na siguran i kvalitetan način vodoopskrbu i posebno problem otpadnih voda. Za potrebe turističkih objekata i seoskih domaćinstava u u- žem zaštitnom području ne koristiti vode plitvičkog sliva i njihova izvorišta. 9. Uprava NP Plitvička jezera mora zadržati i proširiti suradnju s međunarodnim organizacijama zaštite prirode (UNESCO-Sektor zaštite, UICN i Europska federacija nacionalnih parkova) uskladiti svoje aktivnosti s njihovim kriterijima zaštite prirode, koji se mogu primijeniti na područje našeg Nacionalnog parka. Vlada Republike Hrvatske usvojila je ovaj program u 99. godini bez značajnih primjedbi. U listopadu 99. godine održanje simpozij na temu "Plitvička je- zera - nacionalno dobro Hrvatske i svjetska baština". Podneseno je više referata i znanstvenih tema o Plitvičkim jezerima, pa je tom prilikom usvojen i Program Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je godinu dana ranije usvojila i Vlada Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata Program je dostavljen svjetskoj agenciji UNESCO, koja ga prihvaća bez značajnih primjedbi, a Plitvička jezera UNESCO uvrštava u registar ugrožene kulturne i prirodne baštine, jer se pretpostavljalo da je okupator svojim aktivnostima ugrozio opstanak ovog prirodnog dobra. Nakon akcije Oluja i prestanka ratnih operacija, komisija Vlade Republike Hrvatske izvršila je pregled šuma, akvatorija i objekata u Nacionalnom parku pa je tom prilikom utvrđeno, da tijekom rata nisu izvršena oštećenja u opsegu i na način koji bi doveo u pitanje kvalitete Parka. Početkom ljeta 99. godine višenacionalna komisija UNE- SCO-a sastavljena od najpoznatijih stručnjaka detaljno je obišla Plitvička jezera i u osnovi potvrdila nalaz komisije Vlade Republije Hrvatske o utvrđenom stanju u Parku nakon ratnih operacija. UNESCO je stoga ujesen ove godine donio rješenje po kojem se Plitvička jezera brišu iz registra ugrožene prirodne i kulturne baštine - područja ugroženih ratom, ali je istovremeno predložio, da se Nacionalni park Plitvička jezera uvrsti u Popis prirodnih objekata, koji su ugroženi neprimjerenim i nedozvoljenim privrednim djelatnostima. Tako su Plitvička jezera ocijenjena i kategorizirana od obje svjetske stručne agencije. Koliko je poznato, do sada još nije reagirala Federacija nacionalnih parkova i parkova prirode Europe. Regresivne pojave u akvatoriju Plitvičkih jezera i osnovni podaci daljnjeg djelovanja Regressive Phenomena in the Plitvice Lakes Aquatorium. Basic Courses of Further Action U uvodnom dijelu spomenuto je, da su već 0-tih godina pa i ranije uočene zabrinjavajuće pojave u prirodi Plitvičkih jezera. Navodim nestanak raka, a zatim domaće pastrve, širenje močvarne vegetacije, nestanak pastrvskih trla (bjelara), cvatnja fitoplanktona, gubitak prozirnosti vode i dr. Spomenut je i rad prof. Stilinovića na temu eutrofikacije Plitvičkih jezera iz 98. godine. Kao stoje autor rekao, eutrofikacija u prirodnim uvjetima je veoma spor proces, a promjene u akvatoriju su primjetne u dugom razdoblju. Nema sumnje, da su ovi procesi na Plitvicama ubrzani, a promjene sve očiglednije i to u vrlo kratkom razdoblju. Ako se prisjetimo godina nakon Drugog svjetskog rata i tada dobro očuvanih jezera, nameće se pitanje pa i problem, da li je moguće da su malena sela i zaseoci u izvorišnoj zoni Plitvičkih jezera svojim otpadnim produktima mogla ugroziti veliki akvatorij Prošćanskog jezera, kad sve od 90. godine potok Matica u svom kratkom toku od Ljeskovca do Prošća nije pokazivao vidljive znakove eutrofizirane vode, već isključivo oskudnu oligotrofnu vegetaciju. Utjecaj otpadnih voda od naselja u izvorišnoj zoni Plitvica nije zanemariv, no držim da ne bi mogao biti odlučujući. Tijekom 9. godine provedena su u okviru prirodoznanstvenih istraživanja analize vode Bijele i Crne rijeke na izvorima, pa je tom prilikom utvrđeno da su vode, uz izvjesna sezonska opterećenja fekalnim bakterijama, povoljnog kemijskog sastava. Kakve su se promjene u međuvremenu dogodile, odnosno koji su čimbenici djelovali na pojavu vrlo ubrzane eutrofikacije, trebalo bi stručno i znanstveno utvrditi. Prof. Stilinović naveo je i mogućnost, da su u kasnijim godinama vode izvorišne zone možda obogaćivane mineralnim hranjivima koja su oborinama dospijevala u kraške podzemne tokove Bijele rijeke s relativno velikih površina pod poljoprivrednim kulturama, posebno pod krumpirom koji je obilno prihranjivan mineralnim gnojivima. Kemijske analize izvorišta Pli-

55 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. -^ CXXI ( 99), -0 tvica, koliko je poznato, nisu provođene, pa se eventualna sadašnja praćenja ne mogu uspoređivati, osim s podacima iz 9. godine. Danas je taj prostor vjerojatnog podzemnog sliva Plitvičkih jezera ostao bez stanovništva, a eventualni budući uzgoj poljoprivrednih kultura, posebno krumpira, valjalo bi zabraniti. O jednoj pojavi razmišljao sam davnih 0-tih godina, pa bih se u kratkim crtama osvrnuo na tu pojavu kao mogući izvor opće eutrofikacije akvatorija. Jezerski je sustav, naime, podložan procesima prirodne regresije i u uvjetima stabilnih prirodnih procesa. Tako uz laganu eutrofikaciju teče najčešće paralelno i proces postupnog zatrpavanja akvatorija, uzrokovan erozijom površja u izravnoj oborinskoj zoni jezera. Procesi erozije bili su vrlo izraženi u vrijeme trajnog naseljavanja Plitvičkih jezera u drugoj polovici. stoljeća. Tada su, radi oskudice pašnjačkih površina, iskrčene velike šumske površine, kao što je plato Uvalice iznad Crne rijeke, Končarev kraj, te šumski pojas na lijevoj strani Bijele rijeke od Cudina klanca pa do Kamenite drage i Plitvičkog Ljeskovca. Teške posljedice po stabilnost izvorišne zone Plitvičkih jezera nastale su krčenjem velikog kompleksa Brezovca pa i Homoljca, radi sve većih potreba stočara. Nakon krčenja Brezovca iznad izvorišta Bijele rijeke, došlo je do intenzivnije erozije ovog kraškog predjela prepunog vrtača. Erozija je ublažena nakon trajnog zatravljenja ovog prostora. Početkom 0-ih godina, nakon višednevnih obilnih kiša, ogromna količina zemlje isprana je u brojne vrtače. To se dogodilo radi privođenja Brezovca uzgoju sjemenskog krumpira i to na vrlo velikim površinama. Vrtače su pod ogromnim pritiskom nagomilanog mulja i vode popustile, pa se sadržaj izlio u podzemne akumulacije i konačno na izvor Bijele rijeke. Toga svibanjskog jutra 9. godine bili smo nazočni neviđenom prizoru, kad je potekla mutna bijela rijeka, noseći u Prošćansko jezero tone isprane zemlje s Brezovca. Jezero se zamutilo u dužini od dva i pol kilometra pa se razbistrilo tek nakon četiri do pet dana. Nakon ovog događaja uprava parka je u idućim godinama izvršila opsežna pošumljavanja Brezovca, a preoravanje i proizvodnju krumpira vlasti su zabranile. Bijela rijeka je u proteklih tristo godina nanijela oko Ljeskovca i nizvodno do ušća Matice ogromne količine materijala (kamene sitneži i zemlje), kojim je zatrpan prostor oko Ljeskovca kao i široka dolina Matice sve do Prošća. Ispod ovog recentnog nanosa nalaze se na tom potezu brojne male sedrene kaskade, nastale kroz duga stoljeća prije doseljenja čovjeka. Dolina Bijele rijeke pretrpjela je velike promjene krčenjem okolnih crnogoričnih šuma, gradnjom kuća i okućnica te manjih obradivih površina. Pod nanesenim materijalom u Bijeloj rijeci nalaze se ostaci brojnih minijaturnih travertinskih jezeraca, o čemu svjedoče ostaci sedrenih barijera, čiji je materijal upotrebljen za gradnju kuća. Valja istaknuti da je ova masa nanesenog i zaustavljenog materijala prije Prošćanskoga jezera, spriječila zatrpavanje Prošća, koje je sve do 0-ih godina bilo pošteđeno od jačeg zatrpavanja. U posljednjih tridesetak godina zatrpavanje je znatno uznapredovalo, gotovo pedesetak metara od ušća Matice, što je evidentno po sve širem pojasu barske vegetacije koja prodire u jezero. Struje su u jezeru nanijele mnogo materijala preko ušća obližnje Liman drage, što je uvelike smanjilo cirkulaciju i izmjenu vode u Limanu. Uz ovaj proces zatrpavanja akvatorija materijalom nanesenim iz uže oborinske zone, djeluje i ubrzani proces gomilanja i zatrpavanja akvatorija bukovim i ponešto javorovim kišćem iz okolnih šuma. Godišnji nanos otpalog lišća je ogroman. Ovaj materijal, nanesen prizemnim vjetrovima i snažnim površinskim vodenim tokovima na okolnom strmom, užljebljenom šumskom zemljištu, završava velikim dijelom u jezerima. Ova pak svakogodišnja gomila organskog materijala razgrađuje se u vodi posredstvom bakterija, pri čemu se troši kisik, a oslobađaju mineralizacijom hranjive soli kalija, fosfora i dušika. Drugim riječima, ovim se unosom gomile lišća obavlja fertilizacija Plitvičkih voda, što ima za posljedicu snažnu primarnu produkciju koja započinje razvojem fitoplanktona. Time se stvaraju sve snažniji poticaji eutrofikaciji Plitvičkih jezera, koja naglo gube svoje prirodne značajke čistih, prozirnih oligotrofnih ekosustava, u prvom redu proces tvorbe sedre. Unošenje lišća u jezera prisutno je osobito u gornjim jezerima, a najintenzivnije u Prošćanskom jezeru, koje je okruženo sklopljenim bukovim šumama s malim učešćem jele i smreke. Prateći više godina ovu pojavu, došao sam do zaključka, da je promjena prirodnih značajki plitvičkih voda i odraz promjena u sastavu šuma izravne oborinske zone. U stabilnim prirodnim uvjetima bez nazočnosti čovjeka Plitvička jezera su formirana kao makrosustav u kojemu su šume imale i još uvijek imaju odlučujuću ulogu za održavanje prirodne ravnoteže. Dolaskom čovjeka, posebno formiranjem stalnih naselja, započeo je proces brojnih promjena u stabilnim primarnim ekosustavima. Za potrebe izgradnje naselja Plitvičkih jezera, ali i onih udaljenijih od Plitvica, započinje bespoštedna sječa dostupne crnogorične šume u užoj zoni jezera. Nicale su brojne pilane, a drvo se sjeklo i privlačilo s obližnjih terena zimi često i plavljenjem ili prevlačenjem preko leda do prvih cesta. Tako je u posljednjih dvjesto godina izmijenjen sastav okolnih šuma, pa je crnogorica svedena na minimum. Nepovoljno stanje ovih šuma uočeno je već 90. godine prilikom radova na gospodarskoj osnovi. Radi bespoštednih sječa i krađa šume u okolišu jezera, formirana je strogo zaštićena šumska zona oko jezera u površini od 800 hektara, koja je bila podijeljena u odjela. Ovom zaštitom htjelo se popraviti stanje u ovim pretjerano iskorištenim šumama.

56 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. -, CXXI ( 99), -0 Zabranom sječe izostali su bilo kakvi uzgojni radovi u ovim šumama. Na račun posjećenih masa crnogorice, razvila se bukova šuma s većim učešćem javora potpunog sklopa, no rijetka obrasta. Pod gustim krošnjama bjelogorice s vremenom je propao zastarčeni mladi naraštaj i podmladak jele i smreke s rijetkim grupicama bukovog mladika. Nestankom crnogorice koja je sječama svedena na učešća u ukupnoj masi, znakovito je porasla masa bukovog listinca koju prizemni vjetrovi odnose s grebena u žljebove ili jarke, a površinske vode na ovom strmom terenu odnašaju u jezera. Takav proces nije mogao djelovati u dugom razdoblju stvaranja i evolucije jezera, jer bi u takvim uvjetima jezerski sustav bio davno zatrpan i zamočvaren. Šume oko gornjih jezera pripadaju klimazonalnoj zajednici bukve s jelom i smrekom. Najniže položaje oko izvorišta potoka i jezera zauzimala je crnogorica, jer je to zona vlažnog i hladnog stagnirajućeg zraka, dakle zona mrazišta. Najniži uski pojas oko voda zauzimala je smreka, nešto više položaje jela, a gornji pojas bukva. Gornja jezera su naime izraziti primjer vegetacijskog obrata uzrokovanog temperaturnom inverzijom. Nešto od ovog prirodnog visinskog rasporeda vidljivo je u dolini Crne rijeke, koja je i do danas ostala u približno prirodnom stanju. Takvi su odnosi vladali kroz dugotrajno razdoblje evolucije Plitvičkih jezera, sve do pojave čovjeka na ovim prostorima. Klimazonalna šuma bukve i jele je postojana i neznatno se mijenja u prirodnim uvjetima u skladu sa sekularnim klimatskim kolebanjima. Takve klimatske promjene imaju za posljedicu i promjene u sastavu šume. Naravno, granica između zona nije oštro postavljena, pa se bukva miješa s jelom, a jela sa smrekom. Najpostojanija se čini smreka u neposrednoj blizini jezera i vodotoka. Ona na tim staništima nema konkurenta u prirodnim uvjetima života i razvoja. Možemo zaključiti da stručni uzgojni zahvati u šumama pospješuju, odnosno ubrzavaju prirodne procese izmjena vrsta. Svjedoci smo kakve drastične i brze promjene nastaju kad je u pitanju čovjek i njegove aktivnosti u šumama. Bilo je svakako razdoblja kada se bukva spuštala u zonu jele pa i niže, no nikada nije potisnula smreku, pa i jelu, sve do pojave čovjeka. Tako su se trajno održavala i do naših dana sačuvala jezera sa svim svojim prirodnim značajkama oligotrofije. Upravo u tome se očituje odlučujuća zaštitna uloga šume i njen utjecaj na harmoniju makrosustava. Prirodna šuma očuvala je jezera, jer iglica crnogorice ostaje u najvećem postotku na mjestu gdje je i pala i gdje se rastvara, održavajući šumsko tlo. Pretpostavljam stoga, da snažna eutrofijacija mora imati stalan izvor, odnosno uzrok, a to je upravo i unos biljnog organskog otpada u jezera u novije vrijeme. I u jugoistočnoj gospodarskoj jedinici ranije zvanoj Kik-Bijeli vrh pretežu bukove šume, jer su i ovdje vršene intenzivne sječe crnogorice, posebno u ratnim prilikama, za izgradnju ličkih naselja. Ovu jedinicu strmog i razvedenog reljefa, pokriva većim dijelom sliv potoka Rječice, koji ima bezbroj pritoka. Lišće i erodirani materijal kojeg je nanijela Rječica gotovo je zatrpao prostranu uvalu jezera Kozjak, koja se i zove Glibovita draga. Situacija s jezerom Kozjak i grupom Srednjih jezera je nešto drukčija. Naime, od jezera Ciginovac pa preko Stubice i sela Plitvice, izvršena su još u predtursko doba krčenja šuma oko naselja u blizini Kozjaka. Staro hrvatsko stanovništvo tu je paslo stoku i bavilo se zemljoradnjom. Prirodna ili primarna šuma bukve s javorom u ovoj brdskoj zoni davno je potisnuta i zadržala se u manjim skupinama, posebno na vrlo strmim položajima. Sjekla se za ogrjev, pa je mlada i dobro sklopljena. U odnosu na Prošće, Kozjak je u daleko manjoj mjeri izložen zatrpavanju lišćem, pa stoga uzroke eutrofizacije, posebno završnog dijela Kozjaka, a i čitavih Donjih jezera, treba tražiti u drugim izvorima opterećenja akvatorija, u prvom redu u loše projektiranoj, slabo izvedenoj, a posebno nemarno održavanoj kanalizaciji naselja i hotela. U završnom dijelu prikaza želim navesti i naglasiti one zaštitne radove i akcije, koje su po mom mišljenju primarne. Prema tome, moje sugestije su samo dio cjelovitog programa zaštite i očuvanja Plitvičkih jezera, koji treba sastaviti i uputiti na odobrenje Uprava nacionalnog parka uz pomoć znanstvenih krugova i dobrih poznavatelja Plitvičkih jezera. ZAKLJUČCI Od mjera zaštite Plitvičkih jezera predlažem sljedeće:. Potrebno je provesti pošumljavanje rubne zone šuma na području Gornjih jezera i to unošenjem sadnica i stablašica, prvenstveno smreke. Jelove stablašice mogu se uspješno prenositi vađenjem s busenom iz gustih sklopova mladog naraštaja jele s područja Parka (Vujčić kapela, Napojište, Žiga vrh i dr.). Pojas crnogorice mora biti dovoljno širok i gust, da uspješno zadrži pokretanje bukovog listinca prema jezerima. Iz ranijih Conclusions iskustava može se reći da podsijavanje jelovim sjemenom ove rubne zone neće dati rezultata, ukoliko se dozvoli da ponik bude zatrpan bukovim listincem. Grebeni se mogu podsijavati jelom, jer ovdje vjetar jače odnosi bukov listinac, pa je jelov ponik bolje zaštićen od zatrpavanja. Istovremeno s očetinjavanjem rubnog pojasa oko jezera i voda, potrebno je podići na rubovima pletere od ljeskovog ili vrbovog pruća visine do 80 cm, koji će zadržati listinac.

57 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br., CXXI ( 99), -0 Svakako da nagomilano lišće treba svake godine otpremati. Pleteri ne smiju biti podignuti kontinuirano, već se moraju ostaviti dovoljno široki prolazi za šumsku faunu. Na takvim prijelazima pleter mora biti odmaknut prema unutra - metra od osnovne linije ograde. Kolce za pleter treba izraditi od vrbejerćesenataj način vrba primiti i "živi" kolac neće strunuti. Pleter može biti i od vrbe, ali lijeskov je bolji. Primarnim pregledom šuma u ovoj zoni, treba ustvrditi perspektivne pomladne jezgre jele, koje su po mom sudu uglavnom zastarčene, pa će ih stoga trebati oslobađati od gustih dominantnih krošanja bjelogorice. Ovim se radovima želi popraviti narušeno prirodno stanje u šumama u neposrednoj blizini akvatorija, o čemu smo ranije govorili.. Najskuplji pothvat na jezerima bit će neophodno bageriranje naslaga erodiranog i nataloženog materijala, kao i ogromnih količina lišća na znatnim površinama jezera. Danas postoje montažni ploveći bageri-refuleri, koji snažnim usisnim cijevima izvlače sa dna nataloženi i štetni materijal, koji je u osnovi izvor eutrofikacije jezera. Jedan bager radio bi na Prošćanskom jezeru a jedan na Kozjaku. Manja jezera, a posebno Donja jezera, morala bi se čistiti usisnim cijevima sa staza i putova. Za ploveće bagere potrebno je izgraditi prilazne putove i rampe, gdje će se vršiti pretovar mulja u kamione. Mulj izvučen iz jezera koristan je materijal za gnojidbu travnjaka kao i oraničnih površina u daljnjoj okolici Plitvica. Predložit ću neke lokalitete koje je potrebno prvenstveno očistiti od taloga, a to su: ušće Matice s pedesetmetarskim pojasom od ušća, uključivo i čitavu Liman dragu koja je danas gotovo potpuno zatrpana lišćem i u kojoj vladaju anaerobni uvjeti. U Liman dragi prisutno je široko rasprostranjeno izbijanje barskoga plina na površini vode, tako da za toplih dana voda skoro "ključa". Dubina lisnoga nanosa na pojedinim lokalitetima prelazi m stoje provjereno ubadanjem. Zatim, završetak Prošćanskog jezera uz Labudovačku barijeru u odgovarajućoj širini. Ovaj zadatak na Labudovačkoj barijeri treba izvesti vrlo pomno, jer je ova barijera u prošlosti doživjela razne pregradnje i razaranja. Na jezeru Kozjak potrebno je očistiti čitavu Glibovitu dragu, a zatim završni zatrpani pojas Kozjaka uz kozjačke mostove. I ova barijera je teško oštećena pa se prilikom čišćenja o tome mora voditi posebna briga. Osnovna je svrha bageriranja snižavanje nagomilanog nanosa barem do dubine na kojoj se barska vegetacija ne može održati unatoč hranjivom bogatoj podlozi. Držim da bi bilo za dogledno vrijeme dovoljno da se bageriranjem postignu dubine jezerskih tala iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, osim za Liman dragu koja je gotovo potpuno zasuta lišćem i koju treba temeljito očistiti. Naveo sam nekoliko kritičnih lokaliteta, jer za detaljni plan čišćenja nemam dovoljan uvid u stanje. Cjeloviti plan trebali bi izraditi znanstvenici i stručnjaci biolozi (limnolozi i šumari). Naglašavam da će posao na malim jezerima biti mukotrpan radi nemogućnosti prilaza teretnih vozila, kao i radi skučenog prostora na kome će se deponirati izvučeni materijal. Ovaj zadatak zahtijeva ozbiljan kontinuirani rad. To su svakako skupi radovi, no ako želimo sačuvati Plitvička jezera, financijska sredstva se moraju pronaći, tim prije, stoje ovaj nacionalni park svoju čistu parkovsku rentu preko trideset godina davao za izgradnju turističke privrede. Ukoliko se ovi radovi pokrenu, siguran sam da će nadležne svjetske organizacije priskočiti u pomoć, jer su Plitvička jezera dio svjetske ugrožene baštine. Ako se u običnom govoru zatrpavanje jezerskih sustava naziva starenjem jezera, onda možemo slobodno reći da su predložene mjere sanacija stanja i pomlađivanja akvatorija.. U davnim kontaktima sa stručnjacima često sam govorio o potrebi da se za šume Nacionalnog parka Plitvička jezera, ali i drugih parkova, trebaju izrađivati posebni programi uređenja šuma, koji prolaze od njihovih općekorisnih funkcija. U slučaju Plitvica riječ je u prvom redu o ulozi šuma u zaštiti zemljišta od erozije, kao i u zaštiti cjelokupnog hidrologijskog sustava, a time i održavanja jezerskog sustava. Posebno me raduje stoje o tome na Simpoziju o Plitvičkim jezerima, održanom u HAZU 99. godine, govorio akademik prof. Dušan Klepac. Ne ulazim u cjelovitu metodologiju izrade takvog pilot-programa ekološkog uređenja šuma, no predlažem da se svakako danas izradi elaborat o postojećoj i potencijalnoj erodibilnosti šuma po jedinicama unutarnje podjele. Osim šuma treba obuhvatiti i ostale površine Parka. Takav smo elaborat izradili početkom 80-ih godina u tadašnjem Zavodu za zaštitu prirode, za šume Parka prirode "Medvednica", po uputama i uz pomoć pedologa dr. Jakova Martinovića. Usput napominjem, daje ovaj elaborat kao i mnogi drugi, a napose međunarodni projekt o zaštiti čovjekova okoliša u Jadranskoj regiji bivše Jugoslavije, izrađen za ormare i ladice. Ti projekti danas nikome ne služe, iako su dobili brojna međunarodna priznanja.. Smatram da osnovni normativni akt treba biti pomno i svestrano izrađen Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku, kojeg mora odobriti Vlada odnosno njene službe, a kojim se propisuje sav život i ponašanje na području Parka. Bilo je u prošlosti više pokušaja da se donese takav akt, no svi pokušaji pali su u vodu radi otpora onih koji nisu željeli ni trpjeli bilo kakve propise ili mjere, koje bi ih u njihovim ambicijama ograničavale. Jedan nacionalni park mora imati Pravilnik, jer to je obveza prema međunarodnim propisima i konvencijama.. Prema međunarodnim preporukama nacionalni parkovi ne bi trebali u svojim granicama imati niti privredne niti turističko-smještajne objekte. To stoga, što

58 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. ^, CXXI ( 99), -0 se u nacionalnom parku, a to su u pravilu područja izvan bilo kakve eksploatacije, obavljaju samo posjete pod stručnim vodstvom, a nikakav duži boravak u hotelima ili kampovima. Nacionalni parkovi su reprezentanti prirodnog naslijeđa jedne zemlje, objekti namijenjeni znanstvenim istraživanjima i izobrazbi mladeži. U vezi s ovim zaključkom, nameće se odmah pitanje što učiniti s hotelima i pratećim objektima na Plitvičkim jezerima, koji su nakon "Oluje" ostali pošteđeni okupatorskih divljanja i razaranja, no u znatnoj mjeri opljačkani. U Programu koji je odobrila vlada RH 99, predviđena je dislokacija hotelskih sadržaja izvan Nacionalnog parka na lokacije s kojih će biti omogućen posjet Parku. Rokovi tada nisu određeni, no pretpostavljalo se da će dislokacija uslijediti tijekom skorašnje izgradnje suvremenih auto-putova prema Jadranu. Stoga nije razumljivo, zašto se Ministarstvo turizma upustilo u opsežne zahvate na postojećim objektima, prema kojima se čini da nisu u planu nikakvi nužni provizoriji niti privremeni radovi, već temeljite rekonstrukcije i preinake postojećih hotela, kojih su radovi u tijeku ili se planiraju. Znači li to da Ministarstvo turizma ima drukčije planove i ne kani napustiti područje Nacionalnog parka izgradnjom smještajnih objekata na brojnim atraktivnom lokacijama uz trase budućih autoputova? To bi značilo da Program revitalizacije Plitvica usvojen na Vladi RH (rujan 99) ne obvezuje Ministarstvo turizma, pa se odmah nameće pitanje za koga je taj Program uopće izrađen. Na takav stav Ministarstva turizma, pored krupnih građevinskih radova i preinaka, ukazuje i planirana izgradnja brojnih garaža za goste hotelskih kuća, koje se kako čujem, planiraju izgraditi na dugom potezu preko Velike poljane i Rapainke, između gornje prilazne i donje obalne ceste uz Kozjak. Ovdje moram istaknuti problem dovršetka sustava otpadnih voda koji je jako daleko od završne faze izgradnje. Za ovu neophodnu prateću investiciju nedostaju za sada sredstva, ne samo za izgradnju nego i dovršetak projektne dokumentacije. Projekt će navodno dovršiti JVP "Hrvatske vode" i Uprava Nacionalnog Parka. Znači li to da će se adaptirani i dovršeni hoteli pustiti u pogon i prije dovršetka cjelovitog sustava odvodnje s uređajima za pročišćavanje? Bojim se da hoće, jer za ovu osnovnu zaštitarsku investiciju nije bilo nikada dovoljno novaca, ni u ranijim vremenima. Znači da će otpadne vode završavati onako kao što i danas završavaju, jer se ispuštaju u vrtaču neposredno uz kanjon Donjih jezera i Korane. Dužan sam naglasiti još jedan problem u svezi s otpadnim vodama, a o tome znaju mnogo više znanstveni radnici koji se bave biologijom voda. Naime, istaložene i biološki pročišćene otpadne vode su neškodljive samo sa sanitarnog aspekta, sadrže otopljena mineralna hranjiva koja se ne gube u procesu biološkog pročišćavanja nego se čak i povećavaju. ' Usmena izjava akademika Meštrova Ukoliko se budu ispuštale u rijeku Koranu, a prema svemu nije ih moguće drukčije riješiti, nastat će problemi vezani uz povećanu bioprodukciju u Korani. Primarna produkcija započinje bujanjem fitoplanktona, algi i brojnih vrsta barske vegetacije. Ovakav razvoj vjerojatno je moguć u Korani radi male ljetne protoke i povoljnih temperaturnih odnosa u plitkom koritu rijeke. U cijelosti gledano, problem otpadnih voda hotelskih objekata, stanovanja, servisa i svega ostalog, čini se nerješiv sa šireg ekološkog gledišta, pa je i to jedan od razloga stoje turistička privreda u granicama Nacionalnog parka neodrživa. A što reći o vodoopskrbi plitvičkog turističkog gospodarstva i stanovništva? U ljetnim mjesecima kad je protoka jezera malena, a potrebe vode najveće, crpi se iz jezera Kozjak gotovo trećina protoke. Potrebe enormno rastu, a grade se novi objekti pa ćemo na taj način pokazivati posjetiteljima "suha donja jezera" koja su i tako zahvaćena ubrzanom eutrofikacijom (zamočvarenjem). Rješenje, dakako, postoji, ali na velikoj udaljenosti i uz velika ulaganja. Usput, i sadašnje rješenje je protivno zakonima i konvencijama o nacionalnim parkovima, pa je i to razlog da se turističko-ugostiteljska djelatnost što prije dislocira. Od proglašenja Nacionalnog parka traju nastojanja oko preseljenja stanovništva iz izvorišne zone jezera i nekih drugih lokaliteta. U početnoj fazi 0-ih godina Uprava Parka uspjela je riješiti problem nekoliko domaćinstava s područja Bijele rijeke, koji su sa sredstvima dobivenim od odšteta sagradili moderne obiteljske kuće u selu Jezercu, a neki u drugim krajevima. Akciju su trajno ometali lokalni politikanti, koji su tumačili ovu nužnu zaštitarsku mjeru kao progon domaćih ljudi. Poslije akcije "Oluja" čitava izvorišna zona ostala je bez stanovništva, pa je upravo sada trenutak da se i ovo pitanje konačno riješi. Naravno da će za provedbu ove akcije, kao i za odštete, trebati osigurati potrebna sredstva.. Jedinstvene ljepote Plitvičkih jezera oduševile su tisuće posjetitelja. One su na neki način trajno vlasništvo svih ljubitelja prirode i dio svjetske baštine. Nezaboravne vedute na jezera i vodopade u dekoru okolnih šuma, jedinstvene i očuvane šume širih prostora nose sve odlike izvornog, prirodnog krajolika. To čini osnovu plitvičkog krajolika kojeg harmonično dopunjuju cvjetne livade. Nakon godina okupacije livade su zakorovljene i gube draž i privlačnost, a pored toga postoji opasnost da nestanu brojne cvjetnice od kojih se posebno ističu raznovrsne orhideje ili kaćuni. Upravo ove vrste će nestati, jer su se održale redovitom košnjom trave. Košnju cvjetnih livada mora u sadašnjim uvjetima preuzeti Uprava Nacionalnog parka. Svakako je potrebno izraditi Osnovu zaštite i unapređenja krajolika. Potrebno je osnovati, odnosno obnoviti meteorološku službu te uvesti svakogodišnja sezonska uzorkovanja i 8

59 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. -, CXXI (99), -0 analize plitvičkih voda na potrebnim lokalitetima, a o- sobito na svim izvorištima. Ovaj je prikaz rezultat mog dugogodišnjeg rada na Plitvičkim jezerima, u svojstvu direktora Uprave, a nakon integracije 90. godine i odlaska na rad u Republički zavod za zaštitu prirode, povremenih boravaka i obilaska parka. Nisam detaljnije upoznat s rezultatima znanstvenih istraživanjakoja su obavljena u razdoblju od 90. pa do 990. godine, odnosno do početka Domovinskog rata. Moguće je daje radi takvog, svakako nepotpunog uvida, nešto u mojim zaključcima nepotpuno ili netočno. Ukoliko se ukaže potreba, rado ću pomoći mladim ljudima u Upravi parka nekim svojim savjetom. Hrvatska država je zatekla i naslijedila ove probleme iz bivše vlasti, na pogrešnoj razvojnoj osnovi (nepoštivanje znanstvenih kriterija zaštite prirode). Guranje problema pod tepih nije moguće, jer pod tepihom zaista više nema mjesta. Umjesto jalovih pokušaja "obnove stare slave Plitvica", potrebno se okrenuti vitalnim problemima, pa makar to bilo mučno i vrlo teško posebno ljudima koji nisu upućeni u bit problema. Plitvice su danas u zaista teškom stanju stoga ih valja hitno liječiti. Naša Hrvatska država pokazala je na nekim objektima na Jadranu dovoljno volje i snage da se uhvati u koštac s teškim i skupim radovima na zaštiti okoliša. Stoga vjerujem da će Hrvatska pokazati puno razumijevanje za radove na sanaciji narušene prirode našeg najljepšeg nacionalnog parka. LITERATURA - References Klepac,D., 99: Ekološko uređivanje šuma u Naćionalnom parku Plitvička jezera, HAZU, Zbornik znanstvenog skupa Plitvička jezera, nacionalno dobro Hrvatske - svjetska baština, 9-80 Prp ć, B., 99: Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnom parku "Plitvička jezera" poslije srbo-četničke okupacije, Šum, list -, 0 i 08. Stilinović, B., 99: Temeljni fenomen Plitvičkih jezera, HAZU, Zbornik znanstvenog skupa Plitvička jezera, nacionalno dobro Hrvatske - svjetska baština, - Sti inović, B., 99: Bakteriološka istraživanja B jele i Crne rijeke i nekih Plitvičkih jezera, Acta bot. Croat. 8, 9-8 Summary: Former director of the Plitvice national Park gives an introductory word on the development, protection and tourism industry in the time since the proclamation of the Park in 99. Like most Croatian national parks, Plitvice Lakes are situated in an economically undeveloped area. Consequently, the then communist government made efforts to use this unique scenery as a midpoint of a large-scale economic development connecting the continental and Adriatic Croatia. Within the clash of two different concepts, the environmental-ecological and tourism-utilitarian, the latter prevailed with full government support. Disregarding the basic natural phenomena and the susceptible structure, first hotels with corresponding infrastructure appeared within the vulnerable zone of the Park. At the same time, government improved the communication between Karlovac and the Adriatic coast with roads running right through the Park's heart. Soon after appeared the first consequences of the overwhelming motor traffic in all forms of damage - noise and waste products including lead, nitrogen oxides, rubber dust and motor oil. After twelve long years, the traffic was partly transferred to alternative routes. Originally organized as a republic institution, following the introduction of the self-management system, the Park's management soon lost the central government support. The by then valid and implemented statute on interior organization regulating aluactivities going on in the Park was canceled, and the district authorities practically governed the Park according to the general laws and regulations. The damaging effects of such organization followed soon after. The Hotel company became an equal partner with the Park management, the latter beingjust the formal manager of the area handling the problems of the poor drainage system and the forceful and hardly controlled building on attractive though susceptible locations. 9

60 D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. -, CXXI ( 99). -0 The 90 decision on integration of the Park management with the Hotel company opposed law and constitution. Now just another activity of the integrated company, nature protection thus lost its authoritative function. The new company acquired the name "Nacionalnipark", a unique example worldwide, that a hotel company offered its guests, besides other facilities, its own national park. Freed from all limitations, the company made efforts to increase the revenues. In the years before the aggression and war against Croatia, the visitors rose to 900,000 in a year. This multitude mainly dwelt on 00 hectares of the attractive lake and waterfall zone. The drainage problems became more obvious. The initial primitive disposal of waste waters endangered lake Kozjak and the group of lower lakes. In the seventies, the building of partial pipeline began, though without cleaning system, immediately endangering the survival of the lower lakes due to frequent interruptions of pump work. However, the damaging effects remained unnoticed. The consequences of this irresponsibility are today clearly visible in eutrophication and swamping of the lake Kozjak and the lower lakes. Begun in the eighties, the third complete drainage system has remained unfinished and out of work until the present day. The steady fertilization of the lake water leads to eutrophication of the natural oligotrophic lakes, endangering the basic biodynamic growth of travertine barriers, waterfalls and other formations. The second article deals with the basic regressive phenomena in the National park aquatorium. The deforestation over large areas has caused land erosion. Normally a natural process, land erosion has been accelerated by man, and large areas have been filled up with eroded material. Another undesired and dangerous regressive process is caused by large quantities of beech and maple leaves brought by wind and surface water. In the thousands of years of its creation, the lake system has not witnessed such enormous input of organic waste from forests, because the lake and stream zone had been protected by the thick belt of fir and spruce forests, a barrier against the leaves from the higher beech habitats. Fir and spruce settled on the lowest and coldest locations around the waters. The upper lakes are the brilliant illustration of the vegetation turn due to temperature inversion. These had been the relations thousands of years ago, before the first settlements in the th and th centuries, when man started to cut conifers for building purposes. Uncontrolled felling with countless sawmills disturbed the natural state and structure of the forests, replacing conifers by beech and maple on the reclaimed soil. The gradual and long eutrophication of the Upper lakes began through the leaves decomposition that set loose nitrogen, phosphorus, potassium and other nutrients. The conclusion contains the suggestions for improvements of the disturbed environment of the National park. Besides the measures brought in 99 by the Park's management in exile, including the urgent transfer of the hotel facilities and other residential objects to locations outside the park, wattle fencing should be immediately put around the waterways and lakes to prevent leaves from entering the water and the planting of fir and spruce seed. Besides these measures, the lakes should be dredged in many critical places by powerful refill systems to remove the debris and large layers of leaves. The protection against sewage water and leaves would decrease the pressure of nutrients in the aquatorium, while the dredging would deepen and fill up the locations down to the depth where swamp vegetation would not be able to settle. With other suggested measures, a new silviculturalplan should be made in accordance with the ecological principles. The protection of forests, forestlands, waters and grassland should be based on a risk-erosion study by one of the acknowledged methods (e.g. Coen-Holland). The Plitvice lakes should in future be used as a cultural, scientific and educational object of the world heritage. Any forms of exploitation should be eliminated - hotel industry, forest exploitation, and water-supply necessities. Supported by government, home and foreign institutions in a long-term process, this improvement operation will have a real chance to succeed. 0

61 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. -, CXXI ( 99), - UDK0* 9. (9.) ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL-LUKŠIĆU THE BOTANIC GARDEN OF THE SCHOOL IN KAŠTEL-LUKŠIĆ Mato JURKOVIĆ* SAŽETAK: Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću počeo se izgrađivati i podizati dragovoljnim radom učenika i nastavnika 9. godine na površini oko četiri hektara. Na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske proglašenje 98. godine začtićenim spomenikom hortikulture, kao jedinstveni Školski botanički vrt u Hrvatskoj. Danas se u ovom vrtu uzgaja i raste više od 000 biljnih svojti (taksona), uglavnom suptropskih biljaka sa svih kontinenata, te je taj Školski vrt najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Osim toga ovdje se nalazi i maslinikmatičnjak koji je sa 8 domaćih i stranih sorti (poklon FAO - Rim) uljnih i stolnih maslina, podrijetlom gotovo iz svih sredozemnih zemalja, također najbogatiji na Jadranu. Botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću ima osobitu važnost jer služi za aktivan ekološki odgoj učenika, a to je i mjesto brojnih posjeta učenika i studenata iz cijele Hrvatske i inozemstva, kao i mjesto organiziranja međuškolskih ekoloških natjecanja. UVOD Glede sve intenzivnije eksploatacije šuma te pretvaranjem šumskih površina u poljoprivredne, osiromašuje se ukupni prirodni i postojeći genofond mnogih šumskih vrsta drveća. Također, industrijalizacija te nekontrolirani čovjekovi zahvati u prirodi, širenje bolesti i štetnika šumskih vrsta drveća, kao i narušavanje stabilnih biljnih zajednica prijete potpunim nestajanjem pojedinih vrsta drveća i grmlja. Slijedom navedenoga, čovjek je dužan zaštititi postojeću varijabilnost i prirodno gensko bogatstvo šuma, za što su botanički vrtovi, arboretumi i razumije se prirodni rezervati najpodesniji. Kao što znamo u prirodnim se rezervatima nastoji očuvati iskonsko i postojeće stanje prirode sa svim složenim prirodnim procesima i zakonitostima koji se događaju unutar takve zajednice, tj. uz što manji utjecaj čovjeka. Međutim u botaničkim vrtovima i arboretumima osnivaju se živi arhivi i poklanja pozornost izučavanju prilagođavanja egzotičnih biljaka u novoj životnoj sredini zbog njihovog rasprostranjeni a i razmnožavanja za potrebe šumarstva i hortikulture, kao i za očuvanje domaćih vrsta, te očuvanje prirodnog okoliša čovjeka. Botaničkih vrtova i arboretuma u Hrvatskoj ima nekoliko, ali je veoma značajno da oni nisu na isti način uređeni. *Mr.se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićcv trg 9a Prirodoslovnomatematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uređen je tako da pruža mogućnost upoznavanja velike raznolikosti biljnog svijeta na zemlji. U njemu se pored domaćih vrsta biljaka uzgaja veoma mnogo biljaka iz raznih kontinenata tzv. egzota, koje ne možemo naći samonikle u našoj zemlji. U tako uređenim botaničkim vrtovima možemo naći vrlo različite biljke, na primjer, od najmanje do najveće cvjetnice na zemlji (od sitne leće - Wolffia arrhiza (L.) Horkel - koja dolazi prirodno u Europi, Aziji i Africi, do najviših biljaka eukaliptusa iz Australije i sekvoje iz Sjeverne Amerike), od onih koje žive u vodi do onih koje žive na pustinjskom pijesku i u kamenjaru. U tako osnovanim botaničkim vrtovima vidjet ćemo biljke koje tvore čitave šume na drugim kontinentima, a kod nas su samo uresne biljke u našim parkovima i drvoredima, npr. crni orah, ginko, magnolija, sofora i druge. Osim tih biljaka u botaničkim vrtovima naći ćemo i endeme iz naše flore, kao što su degenija, hrvatska sibireja i druge. Osoba za kontakt: mr. se. Biserka Juretić. Botanički vrt ljekovitog bilja "Fran Kušan" Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izgrađen je na potpuno drugi način. U njemu dominiraju biljke iz naše zemlje, a posađene su tako da prikazuju biljni pokrivač kakav je i u prirodi, odnosno u kraju odakle su donijete. Osim naših biljaka, u tom botanič-

62 M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠICU Šumarski list br. ^, CXXI ( 99), - kom vrtu vidjet ćemo i neke egzotične biljke, ali prvenstveno samo one koje imaju važnost kao ljekovite biljke i kao pripadnici neke sistematske grupe. Osoba za kontakt: dipl. ing. DragomirBrkić. Različite vrste autoktonog i stranog drveća i grmlja možemo naći i u drugim botaničkim vrtovima i arbore - tumima u našoj zemlji. Šumarski vrt s arboretumom Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osoba za kontakt: prof. dr. sci. Slavko Matić. Botanički vrt na otoku Lokrumu pokraj Dubrovnika, Biološki zavod Dubrovnik. Osoba za kontakt: prof. Sanja Kovačić. Velebitski botanički vrt, Šumarija Krasno, Uprava šuma Senj. Osoba za kontakt: dipl. ing. Juraj Tomljanović. Biokovski botanički vrt - Kotišina, Institut "Planina i More", Makarska. Osoba za kontakt: dr. sci. Marija- Edita Šolić. Botanički vrt - Vrbanićev perivoj, Prirodoznanstvenog odjela Gradskog muzeja u Karlovcu. Osoba za kontakt: prof. Vladimir Peršin. Arboretum Trsteno pokraj Dubrovnika, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osoba za kontakt: mr. sci. Petar Đurasović. Arboretum Opeka u Vinici pokraj Varaždina. Osoba za kontakt: dipl. ing. Vladimir Štimec. Arboretum Lisičine, selo Lisičine, Podravska Slatina. Osoba za kontakt: prof. dr. sci. Želimir Borzan, Šumarski fakultet Zagreb. Arboretum Brijuni. Osoba za kontakt: prof. dr. sci. Želimir Borzan, Šumarski fakultet Zagreb. Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću, Osnovna škola "Oštrog", Kaštel-Lukšić. Osoba za kontakt: prof. Ivna Bućan. Najpristupačniji učenicima diljem naše zemlje su mnogobrojni parkovi, koje su osnovali i izgradili nekadašnji veleposjednici. Obično su iskoristili ostatke nekadašnjih šuma za osnovu budućeg parka. Tako pored biljaka iz prirodnih sastojina šuma dotičnog kraja u tim parkovima ima i raznih vrsta egzotičnog drveća i grmlja. Isto tako, mnogi parkovi, podignuti su kao zelene površine u gradskim naseljima ili kao izletišta u blizini mjesta. Ovakvi parkovi nalaze se gotovo u svakom gradu kao i u manjim mjestima. Iza ovog kratkog opisa i pregleda botaničkih vrtova i arboretuma koji se nalaze u našoj zemlji, a na kojima učenici mogu naći materijal za proširivanje svoga znanja o biljnom svijetu, može se zaključiti da se s malo truda, dobre volje i smišljenog rada u tijeku školovanja, može dosta toga naučiti. Svakako u tom radu treba učenik prvo poći od svog mjesta, bez obzira koliko veliko ili malo ono bilo,pa će zasigurno, upoznati veliki broj biljnih vrsta. Ako učenik nauči imena biljaka koje se nalaze u seoskom parku ili drvoredu, zatim ako nauči nešto o njihovoj domovini, gdje su one samonikle, o njihovom životu, uzgoju, njegovanju i razmnožavanju, već će puno obogatiti i proširiti svoje znanje o biljnom svijetu. Budući da je Školski botanički vrt, osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću jedinstven Školski botanički vrt u našoj domovini, to je i razlogom da se detaljnije upoznamo s ovim botaničkim vrtom. OSOBITOSTI I ZNAČAJ ŠKOLSKOG BOTANIČKOG VRTA U KAŠTEL-LUKŠIĆU Poznato je da u nastavnim programima upoznavanja prirode iz biologije u osnovnoj kao i u srednjoj školi ima nastavnih sadržaja koji se mogu u školi u potpunosti savladati samo uz uvjet ako postoji školski vrt. Učenici tijekom školovanja trebaju upoznati ne samo živi svijet prirode, već i naučiti koliko čovjek, izučavanjem prirode i spoznajom njenih zakonitosti može svjesno utjecati na prirodne procese, a time i na promjene u prirodi. U okolici Splita prostiru se plodna polja, stoje osnova bogate poljoprivrede. Na tim poljima uzgajaju se i izučavaju razne jadranske poljoprivredne kulture. Kaštelansko polje - nazvano po Kaštelima odlikuje se svojom plodnošću, blagom klimom i pitomošću, te su ga ljudi stoljećima kultivirali. Zapadni dio Kaštelanskog zaljeva obiluje maslinicima, vinogradima kao i bujnom autoktonom mediteranskom florom i vegetacijom. Također, na obalama Kaštelanskog zaljeva nalaze se zaštićeni prirodni objekti, npr. Park-šuma Marijan, Specijalni ihtiološki rezervat rijeka Jadro u Solinu, Spomenik prirode 00 godina stari hrast medunac u Kaštel Gomilici, Spomenik hortikulture Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću, Spomenik prirode 00 godina stara maslina u Kaštel Štafiliću (Bućan, 99). Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću obilježio je svoju 0. obljetnicu postojanja i rada - dana. rujna 99. godine. Povodom toga želim opisati kako je sve počelo. Osnovna škola u Kaštel-Lukšiću izgradila je novu školsku zgradu i počela s radom u novim useljenim učionicama 9. godine. Odmah iza toga počinje se uređivati prostoran okoliš koji je bio onečišćen ostacima građevinskog materijala. Također, dijelovi plodne zemlje, koju je napustila Poljoprivredna škola svojim preseljenjem u Kaštel-Štafilić, bila je veoma zapuštena i obrasla korovom. Uz dobru organizaciju i punu podršku svih djelatnika škole, pristupa se čišćenju i uređenju okoliša, a u tim akcijama sudjeluju i učenici i brojni učitelji. U početku je cilj bio urediti i oplemeniti životni okoliš u kojem svaki dan boravi oko 800 učenika s učiteljima. Tada je bilo posve nestvarno i pomišljati na osnivanje i podizanje botaničkog vrta. Međutim, sadnja biljaka počela je odmah. Biljke su se nabavljale sa raznih strana. Od samog početka pomagali su: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arboretum Trsteno, Botanički vrt na otoku Lokrumu, kao i brojni rasadnici u zemlji i inozemstvu.

63 M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠIĆU Šumarski list br. -, CXXI( 99). - Tijekom proteklih 0 godina nesebično su pomagala i gospodarska poduzeća i ustanove u Kaštelima i Splitu. Zakonom zaštićeni prostor Školskog botaničkog vrta u Kaštel-Lukšiću zauzima nešto manje od četiri hektara plodne zemlje. Danas se u njemu uzgaja više od 000 ukrasnih vrsta i odlika, pretežno suptropskih biljaka sa svih kontinenata (si. ). Glede ograničenog prostora nastojat će se ubuduće dati prednost sadnji mediteranskog bilja. uvijek u svome vrtu, te svakog dana vode brigu o urednosti i čistoći vrta (si. ). Vrt je i mjesto brojnih posjeta, najčešće učenika osnovnih i srednjih škola, studenata biologije, agronomije i šumarstva te njihovih nastavnika. Vrt je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine, a prema dogovoru najavljeni posjeti, osobito školski, često postaju i mjesto za ekološka savjetovanja. Za postignute uspjehe, osobito za edukaciju ekološke svijesti učenika, ovome vrtu i njegovim voditeljima dodir jeljena su brojna najviša priznanja. Slika. Voditeljica Školskog botaničkog vrta prof. Ivna Bućan uz pampas travu - -Cortaderia sclloana, Kaštel-Lukšić. Foto: I. Bućan Danas je to jedini školski botanički vrt u Hrvatskoj, a po nekim prosudbama jedinstven i u Europi. Ako usporedimo površinu (oko,0 ha.) ovog školskog botaničkog vrta s brojem učenika (oko 800) Osnovne škole u Kaštel-Lukšiću, vidimo da na jednog učenika dolazi oko 0 m površine vrta. Prema zahtjevima da se u školi uredi školski vrt za nastavne potrebe, a koji bi odgovarali međunarodnim propisima, potrebno je 0 m površine školskog vrta za nastavne potrebe jednog učenika. Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću ima prvenstveno svoju ulogu u edukaciji učenika, približavanje učenika prirodi i biologiji, ekološki i estetski značaj, a i stjecanje radnih navika kod mladih. Učenici su gotovo Slika. Dnevna briga o urednosti vrta, školski botanički vrt, Kaštel- Lukšić. Foto: I. Bućan Na svjetski Dan zaštite okoliša. lipnja 99. godine Državna uprava za zaštitu okoliša dodjelila je školskom vrtu i voditeljici vrta prof. Ivni Bućan najveće priznanje za zaštitu okoliša, tzv. "Hrvatski ekološki Oskar". Najvažniji datum u razvoju i nastajanju Školskog botaničkog vrta u Kaštel-Lukšiću - osnovna škola "Oštrog" je Svjetski dan zaštite okoliša. lipnja 98. godine, kad je uz prigodnu svečanost postavljeno spomen-obilježje na kamenoj gromadi u Vrtu, a povodom 0. godišnjice rada Školskog botaničkog vrta. Istoga dana na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, Skupština općine Kaštela proglasila je Školski botanički vrt zaštićenim spomenikom hortikulture. To je i razlog da se od tada Dan zaštite čovjekova okoliša uz prigodne svečanosti tradicionalno obilježava kao Dan Školskog botaničkog vrta. Na hrvatskoj obali Jadrana ovaj je vrt danas po raznolikosti i bogatstvu suptropskih i sredozemnih biljaka jedan od najbogatijih. S velikim trudom, upornim radom, strpljivošću i stručnim znanjem skupljen je značajan genofond šumskih vrsta drveća i grmlja, kojega treba očuvati i njegovati za potrebe silvikulture, hortikulture, a koji može također pridonijeti razvoju gospodarstva i znanosti. Tijekom 0 godina postojanja i rada, uzgajane biljke, a neke i prvi put posađene na hrvatskoj obali u blagoj kaštelanskoj klimi, prema dosadašnjim opažanjima, pokazale su dobru prilagodbu i odličnu opću vitalnost na podneblje kaštelanskog kraja. Sjeverno od školske zgrade nalazi se maslinik koji je posađen 98. godine prvim sadnicama koje su daro-

64 M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠICU Šumarski list br. -, CXXI (99), - val i Ujedinjeni narodi - FAO za razvoj maslinarstva. Danas je taj maslinik sa 00 stabala i 8 sorti domaćih i stranih, stolnih i uljnih maslina, najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Južno od maslinika nalazi se tzv. mali park, koji je uređen u pravilnom geometrijskom obliku i zasađen bogatom kolekcijom oleandara (Nerium oleander L.) u nijansa različitih boja cvjetova. Ovaj prostor vrta služi za potrebe nastave tjelesne kulture. Sportsko-rekreacijski prostor za učenike sastoji se od travnjaka i športskog igrališta. Zapadno od trafostanice do oborinskog potoka nalazi se mali smokvik i bademik, gdje su zasađene razne sorte smokava i badema. U sjevernom dijelu vrta nalazi se veliki staklenik, koji se automatski zagrijava kad temperatura zraka iznosi plus C. Staklenik služi za prezimljavanje osjetljiva bilja na niske temperature zraka. U ovom stakleniku raste i uzgaja se veoma vrijedna i jedinstvena zbir- ka tropskih bugenvileja različitih boja cvjetova: bijela, žuta, narančasta, crvena, ružičasta i ljubičasta te raznih nijansa cvjetova. Na južnoj strani staklenika uspješno cvate gotovo tijekom cijele godine sorata raznih boja hibiskusa. Tu se nalazi i zbirka rijetkih kaktusa. Nedavno je postavljen i mali staklenik koji se koristi kao klijalište. Južno od staklenika nalazi se i rasadnik. Glede činjeničnog stanja kao i svega opisanog i navedenog, proizlazi daje Školski botanički vrt u Kaštel- Lukšiću veoma vrijedna, korisna i skladna cijelina koju treba očuvati kao bogatu kolekciju živog bilja, zatim kao uspjelu i funkcionalnu hortikulturnu izvedbu, a iznad svega zbog odgojno-obrazovne uloge. Stoga se nadajmo da će se odluka Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, po kojoj se Vrt stavlja pod posebnu zaštitu kao "spomenik prirode", trajno poštovati, kako bi Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću bio ponos Kaštelima i Hrvatskoj i u budućim vremenima (Bučan, 99). POPIS I PREGLED NEKIH VRSTA BILJAKA U ŠKOLSKOM BOTANIČKOM VRTU Na površini od oko četiri hektara, a na nadmorskoj visini od metra u ovom vrtu uzgaja se i raste oko 000 biljnih vrsta i odlika, koje pripadaju u biljnih porodica, podrijetlom sa svih kontinenata. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u Splitu, iznose se neki klimatski podaci Kaštela: srednja godišnja temperatura zraka, C; srednja maksimalna temperatura zraka, C; maksimalna godišnja temperatura zraka 9, C; srednja minimalna godišnja temperatura zraka -, C; minimalna godišnja temperatura zraka -, C; srednji godišnji broj sunčanih sati ; srednja godišnja količina oborina 0 mm; srednja relativna vlaga zraka posto. ČETINJAČE: Abies concolor (Gord.) Engelm. - koloradska jela, Abies pinsapo Boiss. - španjolska jela, Araucaria araucaria (Molina) K. Koch - čileanska araukarija, Araucaria bidwillii Hook. - štilovina, Araucaria cunninghamii D. Don, Cedrus atlantica (Endl.) Manetti - atlaski cedar, Cedrus deodara (D. Don) G. Don - himalajski cedar, Cedrus libani Loud. - libanonski cedar, Cryptomeria japonica D. Don 'Elegans' - kriptomerija (kaćiperka), Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook. - kuningamija, Cupressus arizonica Greene - arizonski čempres, Cupressus macrocarpa Hartw., Cycas circinalis L. - cikas, Cycas revoluta L. - cikas (bujadovac), Ginkgo biloba L. - ginko, Pinus halepensis Mill. - alepski bor, Pinus nigra Arn. subsp. laricio (Poir.) Schwarz - korzički crni bor, Pinus nigra Arn. subsp. dalmatica (Vis.) Schwz. - dalmatinski crni bor, Pinus pinea L. - pinija, pinjol, Pinus wallichiana A. B. Jacks. - himalajski bor, Podocarpus macrophyllus (Thunb.) D. Don - podokarpus, Podocarpus nerifolius D. Don - podokarpus (tisulja), Sequoia sempervirens (D. Don) Endl. - obalna sekvoja, Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. - golemi mamutovac, Taiwania cryptomerioides Hayata - tajvanija, Taxodium distichum (L.) Rich. - močvarni taksodij (tisovac). LISTAČE: Acacia baileyana F.V Muell. - "mimoza", Acacia cyanophylla Willd., Acacia dealbata Link, Acacia iteaphylla Muell., Acacia longifolia (Andre) Willd., Acacia melanoxylon R. Br., Acacia pycnantha Benth., Acacia retinodes Schlecht., Albizzia julibrissin (Will.) Durazz. - stolist, Albizzia lophantha Benth. - albicija, Bauhinia blakeana Dunn - bauhinija, Bauhinia variegata L. - strekasta valina, Bougainvillea spectabilis Willd. - ljubičasta bugenvila, Brachychiton acerifolium F. Muell. - brahihiton, Callistemon citrinus (Curt.) Strapf - kalistemon (si. ), Callistemon linearis (Wendl.) DC., Callistemon speciosus DC. - ubava jamica, Callistemon viminalis (Willd.) DC, Camellia japonica L. - japanska kamelija (si. ), Casuarina equisetifolia Forst. - kazuarina, presličnjak, Chorisa speciosa St. Hü., Cinnamonum camphora (L.) Nées et Eberm. - kamforovac, Citrus aurantium L. - naranča, Citrus bigaadia Linn. - gorka naranča, Citrus grandis (L.) Osbeck - grejp, Citrus limon Burm. - limun, Citrus medica L. - četrun, Citrus reticulata Blanco - mandarina, Citrus trifoliata L. (Poncirus trifoliata L. Raf.) - japanski divlji limun, Erythrina crista - galli L. - koraljno drvo, plamenac (si. ), Eucalyptus citrodora Hook., Eucalyptus ficifolia F.

65 M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠIĆU Šumarski list br. -, CXXI ( 99). - Slika. Callistemon citrinus - kalistemon, Školski botanički vrt, Kaštel-Lukšić. Foto: I. Bućan Slika. Camellia japonica-kamelija, Školski botanički vrt, Kaštel- Lukšić. Foto: I. Bućan v. Muell. - eukaliptus, Eucalyptus polyanthemos Schau., Eucalyptus viminalis Labill., Feijoa sellowiana Berg. - fežoa, Ficus rubiginosa Vent., Firmiana simplex (L.) W. F. Wight - firmina, Grevillea robusta A. Cunn. - mezdrelica, australski srebrni "hrast", Hovenia dulcis Thunb. - bombon-drvo, Jacaranda acutifolia Humb. el Bonpl. - jakaranda, Jacaranda mimosifolia D. Don - maglača, palisandra (si. ), Jasminum azoricum L. - azorski jasmin, Jasminum officinale L. - perzijski jasmin, Lagerstroemia indica L. - lagerstremia, Liquidambar styraciflua L. - storac, Liriodendron tulipifera L. - tulipanovac, Melia azedarach L. - očenašica, Musa ensete Gmel., Musa nana Lour., Musa text His Nee - banana, Myrsine africana L. - afrička mirsina, Nandina domestica Thunb. - nandina, Persea americana Mill. - avokado, Persea indica Preng. - avokado, Psidium cattleyanum Sabine, Psidium guajava L. - kujava, Quercus suber L. - hrast plutnjak, Schinus molle L. - američki papar, Trachelospermum jasminoides (Lindl.) Lem. MEDITERANSKA SKUPINA: Arbutus unedo L. - planika, Capparis spinosa L. - kapar, Ceratonia siliqua L. - rogač, Ficus carica L. - smokva, Juniperus oxycedrus L. - smrič, Laurus nobilis L. - lovor, Lavandula latifolia Medicus - lavanda, Myrtus communis L. 'Variegata' - šarenolisna mirta, Olea europaea L. - maslina, Phillyrea latifolia L. - zelenika, Phlomis fruticosa L. - grmolika gostanka, veliki pelin. KAKTUSI I DRUGE SUKULENTNE BILJKE: Agave americana L. - obična agava, Agave ferox C. Koch, Agave horrida Lem. ex Jacobi, Agave ingens Berger, Agave lophantha Schiede, Agave sisalana Perrine, Agave stricta Salm-Dyck, Aloe arborescens Mill. - razgranata aloja, Aloe brevifolia Mili., Cereus peruvianus (L.) Mill., Cordyline australis (Forst.) Hook., Dasylirion glaucophyllium Hook. - dasilirion, Dasylirion wheeleri S. Wats, Dracaena draco L. - zmajevac, Echinocactus grusonii Hildm., Nolina recurvata (Lem.) Engl. - slonova noga, Opuntia ficus - indica (L.)

66 M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠIĆU Šumarski list br. -. CXXI (99). - Slika. Erythrina crista-galli - plamenac, koraljno drvo, eritrina, Školski botanički vrt, Kaštel-Lukšić. Foto: I. Bučan Slika. Jacaranda mimosifolia - maglača, jakaranda, Školski botanički vrt, Kaštel-Lukšić. Foto: I. Bučan Mili. - indijska "smokva", Opuntia robusta Wendl., Phormium tenax Forst. 'Atropurpureum' - novozelandski "lan", Yucca aloifolia L. - juka, Yucca aloifolia L. 'Marginata', Yucca australis Trel. - končasta juka, Yucca baccata Torr., Yucca elephantipes Regel, Yucca gloriosa L. - krasolika juka. PALME: Archantophoenix cunninghamia H. Wendl et Drude, Butia capitata (Mart.) Becc. - bucija, Chamaerops humilis L. - grmasta ili niska žumara, Chamaerops humilis L. var. arborescens, Chamaerops humilis L. var. elegans, Erthea armata Wats. - meksička plava palma, Jubaea chilensis Baill., Livistona australis (R. Br.) Mart., Livistona chinensis (Jacq.) R. Br ex Mart., Livistona decipens Becc, Phoenix canariensis Chabaud - kanarska datulja, Phoenix dactylifera L. -datulja, Phoenix reclinata Jacq. - senegalska palma, Phoenix sylvestris (L.) Roxb. - šumska datulja, Sabal minor (Jacq.) Pers., Sabalpalmetto (Walt.) Lodd. ex Schult. - sabal, Trachycarpus excelsa H. Wendl. var. fortunei - visoka ili kineska žumara, Trachycarpus martinianus (Wall.) Wendl., Washingtonia filifera (Lindl. ex Andre) H. Wendl. - kalifornijska ili končasta palma, Washingtonia robusta H. Wendl. TROPSKE PALME U STAKLENIKU: Chamaedorea elegans Mart. - hamadorea, Howea forsteriana Becc. - kencija, Phoenix loureiri Kunth, Roystonea regia (H.B.K.) O.E. Cock - kraljevska palma. I na kraju ovoga popisa nekih zanimljivih vrsta biljaka koje se uzgajaju u Školskom botaničkom vrtu u Kaštel-Lukšiću, napominjemo da se u njegovom sastavu nalazi i maslinik-matičnjak, koji je sa 8 sorti uljnih i stolnih maslina, podrijetlom gotovo iz svih sredozemnih zemalja, najbogatiji na Jadranu. Zbog toga ćemo navesti koje se sorte maslina (Olea europea L.) u ovoj kolekciji nalaze. Domaće sorte maslina: dužica, kosmača, lastovka, levantinka, mezanica, oblica i plemenita bjelica.

67 M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠIĆU Šumarski list br. -, CXXI (99). - Strane sorte maslina (poklon FAO - Rim): ascolana tenera, bosana, carolea, cipresino, coratina, cuccone, faraga, frantoio, ghemal, giaraffa, grossa di Spagna, itrana, leccino, leucocarpa, maurino, mayatica, moraiolo, nocelara del belice, nocelara Etna, nocelara Messinese, pendolino, picholine, rosciola, santo Agostino, santa Catarina, sigoise, simiaca i verdale (Bućan, 99). ZAKLJUČAK Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću osnovan je 9. godine. Površina vrta iznosi oko četiri hektara. Danas u njemu raste i uzgaja se više od 000 biljnih svojti (taksona), uglavnom suptropskih biljaka, koje pripadaju u biljnih porodica podrijetlom sa svih kontinenata. Na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske proglašenje 98. godine zaštićenim spomenikom hortikulture kao jedinstven Školski botanički vrt u Hrvatskoj. U nastavi poznavanja prirode i biologije ovaj vrt ima nezaobilaznu ulogu u edukaciji učenika. Osim toga uzgajane brojne egzote interesantne su sa znanstvenog gledišta, tj. botaničkog, šumskouzgojnog, zatim hortikulturnog kao i turističkog gledišta. Značajnu ulogu i aktivnost Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću ima i u uzgoju domaćih i stranih sorti maslina, koje su zasađene 98. godine sadnicama koje su darovali Ujedinjeni narodi, tj. FAO za razvoj maslinarstva. Kako se u njegovu sastavu nalazi i maslinikmatičnjak sa 8 sorti uljnih i stolnih maslina, a koje su podrijetlom gotovo iz svih sredozemnih zemalja, smatra se najbogatijim na Jadranu. LITERATURA Bailev, L.H. (9): The standardcyclopediaofhorticulture. Vol. I-III. The Macmillan Company, New York. B u ć an, I. (99): Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću. Osnovna škola "Oštrog", Kaštel-Lukšić. Horvatić,S. (9): Ilustrirani bilinar. Školska knjiga, Zagreb. Kriissmann, G. (90): Handbuch der Laubgeholze. Band I-II. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. Kriissmann, G. (98): Handbuch der Nadelgeholze. Paul Parey Verlag, Berlin und Hamburg. Rehder, A. (98): Manual of cultivated trees and shrubs. The Macmillan Company, New York.. Tut in, T.G. et al. (9-9): FloraEuropaea. Vol. I- V University Press, Cambridge. Vidaković,M. (98): Četinjače - morfologija i varijabilnost. Jugosl. akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. SUMMARY: The Botanic garden of the Primary school "Ostrog" in Kastel-Luksic near to the town Split covers an area of about.0 ha., and was established in 9. In this Garden are about 000 taxa of the exotic species and geographic origin most of them are from subtropics regions. Also, some of them are autochtonous species of conifers and broadleaved. They are very interesting for education of pupils and very interesting of scientific i.e. for botany, silviculture, horticulture and landscape gardening, forestry and cultivation, urban forestry. Department of Protection Nature Republic of Croatia proclaimed 98. the Botanic garden of the Primary school "Ostrog" in Kastel-Luksic protective monument of horticulture as unique School botanic garden in Croatia.

68

69 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK.0*: 0* (9.) Šumarski list br. -, CXXI ( 99), 9-9 KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA INDEX OF AUTHORS AND CONTENT STRUCTURE OF ŠUMARSKI LIST 9-99 Ivan MARIČEVIĆ* UVODNE NAPOMENE Kazalo autora suradnika Šumarskog lista (ŠL) 8-9. godine sastavni je dio knjige "POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 8-9," koja je tiskana 9. g. povodnom obilježavanja 0-obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD) i stote godine neprekidnog izlaženja ŠL-a. Povodom 0-obljetnice HŠD-a izdana je 99. g. Knjiga "HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 8-99", a zbog ograničenog broja stranica (objektivnih okolnosti) nije tiskanio ovo poglavlje, iako je bio pripremljen rukopis. Uredništvo ŠL-a smatra daje za čitatelje i potencijalne suradnike zanimljivo objavljivanje podataka koje sadrži ovo KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠL po godištima navedenog razdoblja. Ovaj bibliografski prilog sastoji se od tri posebna dijela, koji čine cijelinu i to:. Uvodne napomene i Tumač kratica. Kazalo autora suradnika ŠL g.. Struktura sadržaja po skupinama Sastavni dio Uvodnih napomena je odvojen s podnaslovom. "Tumač Kratica", koji uz redni broj SKUPINE sadrži dva karakteristična slova, koja određuju SKUPINU u tabelarnom pregledu STRUKTURE SADRŽAJA. Prvo slovo uvijek je pisano VERZALOM, a drugo slovo u pravilu također verzalom ako se radi o skupinama u koje su razvrstani znanstveni i stručni članci, a drugo slovo pisano je malim slovima za ostale skupine (Vidi treći dio). Drugi dio "Kazalo autora suradnika Šumarskog lista g." uvijek iza PREZIMENA i početnog slova imena sadrži: GODINU označenu polumasno sa zadnje dvije brojke određene godine i točkom. Zatim slijedi broj prve stranice članka... sa zarezom, te ukupnim brojem stranica sa zarezom i rednim brojem skupine zajedno sa njenom kraticom. Više članaka u godini odvaja se znakom plus (). *Ivan Maričević, dipl. inž. šum. Zagreb, Aleja pomoraca /0. Ovo kazalo upućuje čitatelja na osnovne podatke o autorima, koji su i koliko puta u naznačenom razdoblju neposredno sudjelovali u stvaranju nesumnjivo najznačajnijeg djela šumarske struke - ŠUMARSKI LIST sa 0 knjiga i više od tisuća stranica. U razdoblju od 9. do 980. godineje surađivalo 8 autora (prosjek autora godišnje) a u razdoblju godine surađivalo je autora (prosjek autora godišnje). Broj suradnika (Su.) po godištima kretao se između 0-0 autora (vidi treći dio). U slučaju ako čitatelj želi orijentaciono doći do spoznaje (svoga mišljenja) koliko je pojedini autor doprinio u kvalitetnom stvaranju ŠL-a, tada je potrebno analizirati strukturu sadržaja određenog godišta i vrijednosno doći do objektivne ocjene sadržaja članka- prikaza... Treći dio "Struktura sadržaja" po godištima izrađena je na temelju podataka iz sadržaja ili svezaka (Sv.) ( brojeva) Šumarskog lista, što ovisi koliko je dvobroja - trobroja tiskano u tijeku jedne godine. Svako godište ŠL-a u tabelarnom pregledu sadrži: - u prvoj vertikalnoj koloni određeni broj SKUPINA; - druga vertikalna kolona daje kratki opis SKUPINA; - treća kolona njenu KRATICU; - četvrta kolona sadrži broj AUTORA-KOAUTORA,' - peta kolona broj NASLOVA; - šesta kolona broj stranica i - sedma kolona sadrži relativne odnose, i omogućuje kombinacijom podataka iz KAZALA autora da se za svakog autora utvrdi relativni odnos unutar skupine i godišta. Kombinacija podataka iz SADRŽAJA GODIŠTA, gdje se nalazi i tekst određenih NASLOVA, omogućuje utvrđivanje i kategorizaciju članaka po područjima, granama, ograncima, prema najsuvremenijim metodama za raspoređivanje članaka u odgovarajuće skupine - podskupine. Na ovaj način dolazi se dosta brzo do potrebnih informacija, koje su zanimljive naročito za potencijalne suradnike ŠL-a. 9

70 [. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -. CXXI ( 99), 9-9 SKUPINE članaka s kraticama IČ, IŠ, IU, PP, PC, ', SS, u pravilu se nalaze u prvom dijelu ŠL-a, i redovnim i čitateljima poznati su autori pojedinih članaka i područja o kojima pišu. Velika je vjerojatnost da će zainteresirani čitatelj na temelju podataka u KAZALU autora i STRUKTURI SADRŽAJA odrediti područje '/ granu... na koju se odnosi sadržaj određenog (ih) članka - (naka). Na kraju ovoga prikaza mole se čitatelji da eventual ne primjedbe na nedostatke i greške u tekstu, koje nisu i izlazi 0 godina u organizaciji Hrvatskog šumarskog nim djelom ŠUMARSKIM LISTOM, koji neprekidno otklonjene u tijeku pripreme ili one nastale zbog tehničkih smetnji, dostave na odresu UREDNIŠTVA ŠL-a. setljećima, pa i stoljećima stvaranje još vrijednijih društva. Uvjeren sam da će se nastaviti i u sljedećim de Posebno želim skrenuti pozornost da ukupni broj j Knjiga - godišta našeg uvijek pomlađenog časopisa, stranica obilježen za određeno godište ŠL-a nije isto koji je doživio već do sada duboku životnu dob, što je vjetan sa podacima u tabelarnim pregledima, uglavnom zbog bjelina i stranica, koje je UREDNIŠTVO popunjavalo s kratkim zapisima - obavijestima, (ali bez regis- tracije autora). Također napominjem da broj autora navedenih u tabelarnim pregledima, a zbrojen po skupinama, uvijek je osjetno veći, jer su pojedini suradnici u tijeku jedne godine objavili više članaka u istoj skupini ili u više različitih skupina. Kazalo autora i Struktura sadržaja ŠL-a izrađeni su u ovim oblicima u namjeri da na svrsishodnij i način upoznamo naše čitatelje i potencijalne suradnike sa veleb- rijetkost i u svjetskim razmjerima. Zahvalni smo generacijama vrijednim šumarskim stručnjacima i svima koji su u tome sudjelovali! TUMAČ KRATICA. Ap = Aktualna problematika. De = Dendrologija. Dv = Društvene vijesti. IČ = Izvorni znanstveni članci. Im = Inmemoriam. IŠ = Iskorišćivanje šuma. IU = Izmjera, uređivanje, organizacija šuma. 8. Ko = Kadrovi, obrazovanje 9. L = Literatura-knjige i časopisi-prikazi 0. Ld = Domaća literatura. Ls = Strana literatura. Ob = Obljetnice, portreti. Os = Osvrti, odjeci.... Oz = Razni zapisi, obavijesti.... PC = Pregledni članci. PP = Prethodno priopćenje. PŠ = Povijest šumarstva 8 RČ = Razni članci SC SS Ss Su Sv. ŠE Šl Šp Šs Šf Št Šz Uš Uv Zp ZŠ Stručni članci Izlaganje na znanstveno-stručnim SAVJETOVANJIMA-SKUPOVIMA Zapisi - prikazi sa SS Suradnici Svezak Šumarska ekonomika Kratki zapisi iz ŠL i TRUDOVA Iz šumarske prakse Iz šumarstva svijeta Šumarska fitocenologija Šumarska pedologija (tlo) Politika, zakoni Uzgajanje šuma Uvodni članci Zaštita prirode i čovjekova okoliša Zaštita šuma KAZALO AUTORA, SURADNIKA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Razdoblje g.. Andrašić, D. :., 8, 8, Lv; 8.,, Lv; 9., 8,Lv 89, 0. 0 Lv;. Angelov, K.:. 00,, Ss;.Antoljak,R.:.,, Ss;. 9, 8, Uv; 9.0, 0 Dv 0, Dv;.Androić,M.:.,, lozp; 8., 9, Zp 8,,Zp0,, 9 Dv;. Antonijević, E.:.,, Im;. A. K.: 8., l,0dv;. Andrašek, M: 8.,, ŠE; 8. Bađun, S.:.,, Ss; 9. Bertović,S.:. 0,, 9 Ls;., l,0ld;8. 9,,0 Im; 9.,, Zp,, Zp; 80.99, 8, Šf; 0. Babić,V.:.,, Im;. Bartovčak, O.:.,, Šp;. Biščević, A.:.9, 9, ZŠ;. Burlica,Č:.9, 0, 0 ZŠ; 8.,,ZŠ;.Bajin,I.:8. 9,, 8 Ls;. Bedalov, M.: 8.89,, ZŠ;.Begović,B.:8.,ll,IŠ;. Bojanin, S.: 8.9, 9, IŠ; 80.,, IŠ: 8. Böhm, D.: 8.,, Rč; 9. 99,, 8 Ss; 80

71 . Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br., CXX ( 99), Borzan, Z.: 8.9,, US 0,, Ld; 0. Benić,R.:9.0,, Ss;.Čop,B.:.,,Im;. Ćurić, R.:.,, Šs, Ob;.,, Ss; 8.,, 9 Ss, ZŠ;. Cestar, D.:. 8,, 0 ZŠ; 8.0,, ŠE; 9. 89, 0, 8U;. Crnković, D.:.,, Šp;.Cindrić,Ž.:8.9,,ZŠ;. Cvjetković. B.: 9., 8, ZŠ;. Čomić, R.: 8.,, Šs; 8.Dekanić.I,:. 0,, 8 Ld; 9.99,, UŠ; 9. Dizdarević, M.:.9, 0, 0 ZŠ; 8.,, ZŠ; 0. Dubravec, K.: 8.,, ZŠ;.Dokuš,A.:80.,, Ss;.Đekić,Đ.:9.8,,Zp;. Đorović, Đ.:.9,, ZŠ;. Đurđević, J.: 8.8,, 0 Im;. Eić,N.: 9.9,, Ob;. Frković,A.:.0,, Ss;. Fabijanić, B.:.9, 0, ZŠ; 8. Frančišković, S.:. 9,, 0 Ld,, Im; 8. 9,, 8 Ls; 9.Fukarek,P.:., 9, 0 ZŠ; 0. Gračanin, M.:. 8,, 8 Ld;.Galović, S.:.,, ŠE;. Golubović, V:.98, 8, ŠE; 8.,, 9 Ss; 9.,,ŠE 09,,9Ap;. Gaži-Basko.va, V: 8.,, ZŠ,, ZŠ;. Gerasimov, M.: 8. 9,, Šs;. Gogoski, M.: 8.,, Šs; 80. 9,, Šf;. Glavaš, M.: 9., 8, ZŠ 9,, ZŠ;. Gračan, :9.8, 0, Šs; ,, Šs; 8.Hanzl, D.: 8.9,, 9 Ss; 9. Herman, J.: 80.,, Os; 0.Heski,T.:.,, Šp;. Hitrec, V.: , IU; 80.8, 8, IŠ;.Horvatić,Z.:.8, 0,IU;. Hren, V.:.9, 8, UŠ,, Ss;. 8,, 0ZŠ,, Ls; 9.8,,8 IU;80.,, UŠ;. Hribljan, B.:.,, IŠ; 80.8,, Oz;. Hruška - Dell'Uomo, K.:.,, Šf;. Hruška, B.: 8.0, ; 8 Ls 0,, 8 Ls; 9.,, 9Ls 0,8, 9Ls;80.,, Ls,8, 8Ls,, 8Ls 9,, 8Ls 9,, 8Ls;. Izetbegovic, S.:.9,, UŠ 9,, UŠ; 8. Ivančević, V: 9.,,, Ob; 80.,9, 0 Dv; 9. Ivančić, V: 80.80,, 0 Dv; 0.Janjić,N.:.,, De;.Jureša,B.:.,,UŠ;.Jedlowski,D.:.,, Ss 0,, 0 ZŠ; 9.89,, 0 Os;. Jurkovic-Bevilaqua, B.: 8. 9,, UŠ;. Jugović, N.: 9.,, 8 IU;. Kalafadžić, Z.:. 8,,9Ls 8,,9Ls 8,, 9LS 9,, 9Ls 80,, 9Ls 8, 0, IU;. 99,, Ls 0,, Ls,, Dv,,ZŠ;8. 9,, 8Ls 00,, 8Ls;. Kolić,B.:.,,9Rč;. Komlenović, N.:., 0, UŠ; 8. 9, 0, ZŠ; 9.,, Ob9,, Ss 0,,, Ss 8, 0, Šs; 80., 9, UŠ; 8.Kovačević,J.:.,, 8Ld,,8 Ld;.8,, 0 ZŠ; 8.9,, Ld; 9. Kovačić, Z.:. 9,, UŠ; 0. Kožul, K.:.9,, 0 Ap; 8. 8,, 8 Ap 0,, ŠE;. Kraljić, B.:., 0, ŠE; 9., 8,ŠE;. Krejči,V.:. 9, 8, UŠ;.Krivec,A.:.0,, IŠ;.Krstinić,A.:.,, Ss;.,, Oz; 8. 9,, UŠ0,, Ld; 80.9,, 8 Ls;. Kalinić, M.:. 9,, 0 Ld; 8.,, 9 Ss; 9.9,, Ss; 80.,, Ss;.. Kalinović, D.: 80., 8, UŠ;. Klepac, D.:.,, 0 ZŠ 9,, IU; 9., 9, Zp 9,, 8 IU; 80. 9,, ŠE; 8. Krnjak, T.:.,, Uv; 8.,, ŠE; 9.,, Ob; 9. Kapiten, D. : 8.,, 0 Šp; 80. Kišpatić,J.:8. 9,, 8Ls;9., 8, ZŠ 9,, Ko; 8. Knebl, F.: 8.,, Uv; 9.,, Zp; 80., 8, Zp; 8. Knežević, I.: 8.,, IŠ; 80.8,, 8 Ap; 8. Kaić, Ivi.: 9.,, Lv; 8.Karavla,J.:9.,, UŠ; 8. Kornjača, V.: 9. 9,, Ss; 8. Kranjčev,R.:9.,,Zp; 80.9,,ZŠ; 8.Kocijančić,R.:80.,, Ko; 88. Koprivica, M.: 80.9,, UŠ; 89. Lovrić, N.:.88, 9, IŠ; 80,, 8, IŠ; 90. Lukić, N.: 8. 8,, Oz; ,, Ko,, Ko; 9. Lipovšek,M.: 9.,, UŠ88,, Ss; 9.Majkić,M.:.,, Im; 9.Maurin,Z.:.9,, UŠ; 9. Meštrović, B.:.9,, 9 Rč;.,, 9 Rč; 9.Mikloš,I.:.08,, 9Ls,, 8Ld;.0,, Ls 0,, Ls,, Im; 8. 88,, ŠS9, l, 8 Ls,, Ld; 9.9,, ZŠ,, 9Ls 99,, 9Ls;80. 0,, 8 Ls,, 8Ls,, Ld; 9. Milković, S.:. 8,, 0 Ap 0,, 0 Ap; 9.,8, 8 IU; 9. Munjko, I.:.9,, 9 Rč;.,, 9 Rč; 9.,, Zp; 80.,, Rč, 8, UŠ; 98. Meštrović, Š.: 8.,, Os;. 8,, 0ZŠ; 99.Martinović,J.:. 8,, 0ZŠ;8. 9, 0, ZŠ,, ZŠ; 8

72 [. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -, CXXI ( 99) Matić, S.:., 8, Ap; 8.,, Šs; 9.0., Ss; 0.Mihelčić,Z.:8.,, 9 Ss; 0. Momčilović, B.: 8.8,, ŠE; 9. 9,, 8 IU; 0.Mudrovčić,A.:8.,, ŠE,,0 Im; 0. Marinković, B.:9.,, Šs; 80.,, 8 Ap; 0.Marković,Lj.:., 8, UŠ; 0. Molnar, L.:.,, Im; 0.Markić, S.:9.,,Lv; 08. Majer, D.: 80.99,0, Rč; 09. Mandić,Đ.:80., 8, UŠ; 0. Markoje, Đ.: 80., 9, UŠ;.Milosevic,M.: 80.,, Ko;. Nežić, P.: 9., 8, 8 IU 0,, 8 IU 0,, 8IU; m.nuriković, S.: 9.08,, Šs;. Opalički, S.:.,, 9 Ls;.,, Ls,, Ls; 8.0,, 8 Ls; 9.,, 9 Ls;.Orlić, S.:., 0,UŠ 9,, Ss;.,, UŠ; 9.,, 8 Ld,, UŠ; 80.,, Ss;.0stojić,Ž.:8.,, 8Ap;9. 8,, Ss;. Pere, Z.:.,, Im; 8.Piškorić,0.:.8, 0, PŠ 8,,8 Ld,, 8Ld,, 8 Ld,, 8 Ld9,, Im 9,, PŠ 00,, PŠ 09,, PŠ 8,, 0b,, 8 Ld;.,, 0 Ld,, 0 Ld 98,,0 Ld,, 0 Ld,, 0 Ld,, 0 Ld 0,, 0 Ld 9,, 0 Ld,, Šs; 8.0,, Ld 8,, Šs 90,, Ld90,, Ld 9,, Šz 9,, Ld 9,, Ld,,0 In; 9. 8,, 0 Os 89,, 0 Os 0,, 8 Ld,,8 Ld,, 8Ld 9,, Šs 8,, ŠS 98,, Šs 9,, 8Ld 9,, 8Ld 9,, 8Ld 0,, 9Ld,, Šp,, Ss,,9Ap;80.,, Šf9,, Ld 9,, Ld 9,, 8Ls,, 8LS,, Ld,, Ld 8,, Im 0,, Ss,, Ss,, Ss,, lošp,, Zp; 9. Pranjić,A.:. 8,, 8 Ld 98, 9, IU; 9. 9,, IU; 0.Prijić, M.:. 0,, 0 Ap;. Prokopljević, N.:.,, ŠE;. Prpić, B.:.,, Uv,, UŠ 89,, Uv;..8, Ap,, Zp; 9.,, 0b; ,, Šf 8,, Im 9,, Im 8,,0 Ob;. Pavletić, Z.:.,, 0 ZŠ;.Pelcer,Z.:. 8,, 0 ZŠ;. Pintarić, K.:., 8,, UŠ; 80.9,, UŠ;.Prolić,N.:.9, 0,9Rč;. Pejović,D.:8.,,,IŠ; 8. Popnikola, N.: 8.,, UŠ; 9. Potočić, Z.: 8.,, Uv 9,, ŠF; 80. 0,, 8Ap; 0. Prelesnik, H.: 8.,, 0 Im;. Petrović, G.: 9. 9,, 8 IU;.Prgin, D.: 9.9,, Ob;. Petrović, F.: 80.8,, 0 Dv;. Pezdirc, N.: 80., 8, Št;. Popov, M.: 80.,, Ko;. Radovanović, Ž.:. 0,, 0 ZŠ;.Rauš,Đ.:., 8, Ap,,0 Ld; 80.0, 8, Šf; 8. Radauš,V.:8. 0,, 9Dv; 9. Raguž, D.:8. 9,,ZŠ; 0.Ržehak,V.:8. 00,, Zp;.Rožan,J.:9.,, 8 IU;. Rastovski, P: 80., 9, UŠ;.Segedi,N.:.,, UŠ,, Šp; 80., 8, 9 Šp. Simunović, M.., 9, 0 Ap;.Strineka,M.:.8,, Im;.,9,,Šz,, Im; 8.0,, 9Dv,,0 Im; 9.,,0 Dv,, 0 Dv;. Sabadi,R.:.9,, IŠ;. Selmanović, A.:. 9,, Šs; 8. Simić,N.:.,, 8 PŠ; 9. Spaić, I.:., 8, ZŠ,, ZŠ; 0. Stefanović,V.:.9, 0, 0 ZŠ; 8.98,, Uš; 80.8,, Ld;.Skoko,M.:8.,, Ko;. Slabak, S.: 8. 8,, Šs;. Skender, A.: 9.9,,8 Ld;. Skorup, V: 9., 8, 0b;. Slijepčević, R.: 9.8,, Šp;. Seletković,Z.:80.0, 8, Šf;. Sever, S.: 80.,, IŠ 0,, Ld,, Ld; 8. Šobat,A.:.9,, 0ZŠ; 9. Štromar, Lj.:.8,, Zp; 0. Šafar,J.: 8.,, Os;. Šegulja,N.: 8.,, ZŠ; 80. 0, 8, Šf;. Šojat,M.:80.,, Št;.Šubarić,I.:80.,, 0 Šp;.Tomanić, S.:.,, Ss;. 80,, 9Šs;8. 0,, ŠE; 80.8, 8, IŠ;.Tkalčić,B.:.99,, Ss; 9.,, 0 Dv;.Tonković,D.:8.,, 9Dv 9,, ŠE;. Tortić, M.: 8. 0, 9, ZŠ; 8. Trinajstić, I.: 8.9, 9, ZŠ; 9. Tomac, Z.:. 9,, 0 ZŠ; 0. Turkalj, Z.:. 0,, 8 Lv;.Tikkala,W.:8.88,, Šs;.Tomašević,A.:9.,, IU; 80., l, 0z;. Topic, J.: 80.0, 8, Šf;. Vasiljević, J.:.,, UŠ;. Vajda, Z.:. 0,, 0 ZŠ; 8.0,, 9 Dv; 80.,, UŠ;.Vasić,M.:., 8, UŠ;. Vilček, E.:.,, Im; 80.,, Im; 8

73 I. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br.. CXXI ( 99), Vučijak, S.:. 0, 0 ZS; 8.9,, Šs; 9. Vrdoljak, Ž.:.9, 0, Ap; 80., 8, Ss; 80. Vanjković, S.: 8.,, ŠE; 8. Vidaković, M.: 8. 9,, UŠ; 9.,, Im; 80.89,, Ld 0,, 8Ls; 8. Vratarić, R: 8.,, ZŠ.: 8.Vasilić,V.:9.8,, Im; 8.Vondra,V.:80.8, 8, IŠ; 8.Vragolović,J.:80.,, Os; 8. Zekić, N.:.,, UŠ; 8., 8, UŠ; 9.8,, Ss; 8. Žukina, I.: 9.8, l,zp; 88. Žunko,0.: 8.,,ZŠ 8,, Šs,, 0 Im; 80.,, 8Ls; Razdoblje g.. Antoljak, R.: 8.00,, 8 Dv 0,, 8 Dv 0,, 8Dv;8.8,, 8Dv8, 0 8Dv,, 8Dv 9,, 8Dv,, 8Dv,, 8Dv; 8., 0, lodv,, lodv,, 0 9,, lodv,, lodv;. Alikalfić, F.: 8.,, Šs; 9.9,, 9L;. Amdrašić, D.: 8.,, 8 Lv;. Androić, M.: 8.,, ZŠ; 8.9,, PC; 8.,, PC;.Abony,I.:8.,, L 8,, L; 88. 0,, L;. Angelov, K.: 8.,, Šp;.Andrašek,M.:90.,, Im; 8. Antonie, O.: 9. 9,,SČ; 9.Arač,K.:9.,, lodv; 0. Anić, :8.,8, Uv;. Anić, I.: 9.,, IČ;. Brezinščak, M: 8. 0,, 8 Lv,, 8 Lv;. Barbalić, Lj.: 8., 8, RČ;.Brinar,J.:8.0,, Uš;. Brkić, D.: 8., 8, RČ;. Bedžula,D.:8.0,, loos,, Šp; 89., 8,SČ;90. 8,, SČ;.Bičanić,N.:8.,,IČ; 8. Böhm, D.: 8.8,, Šs; 8.88,, Zp,,, Zp; 9. Buckman, B.:8.,, Šs; 0. Bauer, A. : 8.,, 8 Dv;. Berberović, H.: 8., 8, SČ;. Bertović, S.: 8., 9, 8 Ob 8, 0 9 Ob; 8.,, PC; 88.,. Im,, Im; 89.0,, Im,, Im;90. 0,, 0L,, 0 L; 9. 80,, 8 Ob,, Im 89, 9,80b; 9.,, Ap,, 8 L8,, Im, 8, Ob; 9., 8, 9 Ob,, 9 Ob,, L; 9., Ob;.Biffl,M.:8.,,9 0b;. Biskup,!: 8. 0, 9, ZŠ; 8.89, 9, IČ; 8., 8, IČ; 88.,, IČ; 89. 0, 0, IČ; 9., 0, IČ;. Bojanim S.: 8.89,, Uv; 8. 09,, 9 Ob,, IČ; 8., 9, PC; 89. 9,, IČ; 90.,, IČ; 9...IČ;. Bura, D.: 8.,, L;. Badun, S.: 8. 9,, Ob,, 0 Ob 9,, 8 Im; 89.,, Im; 8. Božičević, S.: 8.0,, PC; 9. Bilandžić, I.: 88.,, Os; 0. Butković, Z.: 88.,, Ap;.Babić,I.:89.0,, Im; 90.,, ÎOL; 9.,, Im;. Brežnjak, M.: 89.,, Im; 9.,, Uv;.Brna,J.:89.,,IČ; 9.9,, PP, 0, IČ; 9. 09,, IČ; 9.,, IČ; 9., 9, IČ;. Borzan, Ž.: 89., 0, IČ; 9. 9,, 9 Ss;. Beber, L: 89.9,,IČ; 90.,, IČ;. Besendorfer, V: 9., 9, IČ;.Beus,V.:9.,,9L; 8.Benko,M.:9.0,, SC; 9. Baien, S.: 9.9,, IČ; 0. Bukvić, I.: 9. 8,, IČ;. Bijelić, B.: 8.,, IČ;. Benić, R.: 8.,, Ss 9,, 9 L;.Bezak,K.:8., l,ss;.benčat,f.:8. 8,, L;. Chylak, R.: 8.,, Ld;. Crnković, D.: 8.,, Šp;. Cazin, :8.,, PC; 8.Cvitić,M.:8.,,8Šp; 9. Cicnjak,L.:88.9,, SS; 0. Cividini, R.: 90.0,, 0 L;.Cafnik,F.:9.,, Im;. Čop, B.: 8., 8, IČ 9,, IČ; 8.88,, 8 Im; 88.,, SČ; 9.0,, SČ;.Ćelap,M.:88.,, Ss;. Ćukac, N.: 90.8,, PP;.Čampa,L.:9. 8,, L;. Dereta,B.:8.,, Oz;. Drinić, P: 8.0,, 9 Im; 8. Dimitrov, T.: 8., 9, SČ; 8.,, SČ; 8.,,PP;88., ll, PČ,, PČ;89..,SČ 8,, 0Šs,, PC; 90.9, 0, PC; 9.,,PP; 9. 9,, SČ, 9, SČ; 9. 0, 0, SS 9,,,, PC; 9.9,, SČ; 9. Dolenec, Z.: 8.,, IČ; 9.,, IČ; 0. Drndelić, M.: 8.,, IU; 8., 9, 0 PŠ;. Dizdarević, A.: 8., 8, SČ;. Despot, R.: 9.,, IČ;. Denich, A.: 9. 0,, Ap; 8

74 I. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -, CXX( 99) Durbešić, R: 9., 9, IC; 9.,, IC; 9. 8,, IČ;. Đurasović, P.": 9.9, 0 SČ.Đuričić, I.: 8., 0,SČ;9., 9, PC;.Đermanović,A.:88.,, SS; 8. Eić,N.:8. 0,, Šp; 9. Em, H.: 9. 9,,9 L; 0. Frančišković, S.: 8. 9,, Šs;.Fukarek, P: 8. 8,, 9 Im; 89.,, IĆ;. Frković, A.: 8.,, Ss 0,, Uv, 9, SČ;8.9.,PČ 99,, 8Im,, 0 Ss;88.9,, SS; 89.,, 9 Ss; ,, Im,, Im,, 0 L; 9. 8,, 9 Ss; 9.,, IČ; 9.,, 0 Ss 8,, loss;. Filipi, M.: 89. 9,, Ap;.Franjić,J.:9.,,IČ;9.,, 0Ss;9. 9,, IČ;.Forgić,M.:9.,9,IČ;. Figurić,M.:9.,,PČ;.Golubović, U.: 8. 9,8, Ss,, 8Lv 8,, Šs 9,,0 Oz; 8., 8,0b; 8.,, IČ; 8. 0,, L; 8.9,, IČ 0, 0, IČ 89,, IČ; 88.,, L,. SČ; 90. 0,, PP 0,, 8 Ob; 8.GračanJ.: 8.,,Zp 9,, Ss; 8.80,, Ss; 8.9, 0, Ss 0,, Ss;8.,, SS; 8., 8, SS,, IČ, 8, PC; 89., 9, PC,, PC; 9.,, IČ; 9.,, PC 8,, Ob 9,, 9 Ss; 9. 0,, Im; 9.,, loss 8,, 0 Ss; 9. Glavaš, M.: 8., 0, UŠ; 8. 0, 0,PČ; 8.,, SČ,, L; 8.8,, Ss; 88.,, SČ; 9.9,, PC 09,, 9 Šp; 9.,, PP 8,, 9 Ss 0,, 8 L; 9., 8, PP; 80. Grba. Lj.: 8.,, PC; 8. Glavač,V.: 8.9, 9,, SS; 89.,, SS; 8. Gros, K.: 89. 9, 0, SS; 8. Gradečki, M.: 90.9,, Os; 8. Grubešić, M: 9. 8,, Ss 9,, SS; 9.8,, 9 Ss; 9.,, IČ 9, 8, SČ; 9., 0, IČ 9,,IČ;9.0,,IČ; 8.Getz,D.:9.,, SČ; 8.Govorčin,S.:9.9,,PP; 8. Gugić,G.:9.,,PP; 88. Heski, T.: 8.8, 8, IŠ; 8. 9,, 8 Ap 8,, 8 Ap; 8.,, Zp; 8.,, 8 Ap; 88. 9,, Ap; 89.9,, Ap; 90.89,, SČ; 89. Hruška, B.: 8. 00,, Ls 9,, Ls,, Ls,, Ls;8.,, Ls,, Ls9,, LS 9, 8, LS., Ls 0,, Ls,, Ls; 8.90,, Ss 9,, 9 Ls 9,, 9 Ls; 8.,, L,, L 8,, L 8,, L; 8. 8,, Šs 8,,, Šs 9,, Šs 0, 8, L; 8.,, Šs; 8.8,, L; 90. Hajdin,Ž.:8.,, 9 Im; 9.Hribljan,B.:8.9,, Šs; 9. Hanzl, D.: 8.8,, Šs; 8.9,, Zp,, L;8. 98,, L; 9. Herman, L: 8. 8,, 0z; 9. Horvat,I.:8.,, 0b; 9. Harapin, M.: 8. 9,, PC; 8.,, SS; 88., 8, PC; 9. 9, 0, PC 9,, Ss; 9. Horvatinović, S.: 8. 99, 9, Uv; 9. Hren, V.: 8.,, 8 Ap; 88. 9,, Im; 98. Hrka,J.:8.,, SČ; 99.Hitrec,V.:8.9,, Ss; 00. Horvatić, Z.: 8.,, PP; 9.8,, PP; 0.Hofer,M.:8. 99,, SS; 0. Huber, D.: 88.9,,SS;9.,,IČ; 0. Hildebrandt, G.: 89.9, 0, SS; 0. Hus, M.: 9. 09,, PC; 0.Herak,M.J.:9. 9,, Im; 0. Hrašovec, B.: 9., 8, PP,, SČ; 0. Hranilović, S.: 9.,, PŠ; 08. Ivančević, V.:8.,, Ob,, Ob; 8. 8,, 9 Im; 8.9,, Im 09,, Im; 8.,, PC; 8. 9,, 8 Im; 88.9,, Im 0,, 0s 8,, Im; 90.,, 0s 8,, 8 Ob; 9. 8,, Im 8,, 8 Os; 9.,,m; 09. Isajev,I.P:8.0, l,iu,,iu; 0. Ilić,A.: 8.9,, 8 Im; lll.lnculano,t.:89.8,9,ič;. Ivanek, V.:9., 9, IČ;.Ivanek-Martinčić,M.:9., 9, IČ;. Ivkov, M.: 9. 0,, IČ; 9., 8, IČ;. Idžojtić, M.: 9.80,, 8 L;. Ivanović, Ž.: 9., 0,, PP; 9.,, IČ;. Jakovac, H.:8.,,ŠE;8.,, IČ; 88.,, PC,, SČ; 89.88,, Ap; 9.,, loss,, Dv 0,, Dv 09,, Dv 8,, Dv,, Dv; 8. Jurčec, V: 8., 9, SČ; 8.,, ŠČ; 8.,, PP; 88.,, PC,, PC; 89.,, PC; 9.,, IČ; 9. Jurković, M.: 8.9,, IČ; 8.9,, IČ; 88., 8, IČ; 89.,, IČ 98,, 9 Ss; 90.,, IČ; 9.9, 8, IČ; 9.,, IČ; 9. 9, 0, IČ; 9.,, PC; 0. Jurković - Bevilaqua, B.: 9.,, PC;. Jureša, B.: 88.,, PC; 9.89,, SS;.Juretić,N.:90., 0, PC;.Jurić,P:9.9,, Im; 9.,, Oz;.Jelačić,D.:9.9,, SČ; 8

75 I. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -, CXXI ( 99) Jurjević, P.: 9.,, 0 Ss 9,, 0 Ss; 9.,, loss;. Kale, B.: 8., 8, Zp;. Karavla, J.:8.,, 0Ko;8.,,IŠ0,, Ld; 9.,, SČ; 8. Klepac, D.: 8., 0, Zp; 8.9,, Ss 8,, 9Im 8,8, Šs 9,, 9 Im,, IU; 8., 8, PC; 8.9, 8,PČ,, Ss;8.,, Uv,, Ss; 8. 8,, 8Im 9,, L,,90b,, 0Ss 8,, 8 Im; 8.,, Ob 80,, Šs 9,, 00b; 88.,, L,, L,, L,, L,, L; 89.,, 9 Ss; 90. 8,,SČ 0,, 0 L; 9.8,, Ss; 9.,, IČ0,, 8 L8,, Ob,, 8, L; 9.0,, Ap 8,, L;9.,,9L 89,, 0Ss;9.9,,IČ; 9. Komlenović, N.: 8.,, Zp; 8.,, UŠ; 8. 9,, IČ, 8, IČ; 8. 8,, IČ; 8., 0, IČ 8, 9, PC 8,, 8 Im; 8.,, IČ 0,, PC,,, IČ; 88.,, IČ, 8, PC9,, IČ; 89., 8, SS, 9, PC,, PP; 90., 0, IČ,, IČ; 9., 9, IČ 0,, PC,, IČ,, IČ; 9.,, PC 9, 0, IČ; 9.,, loss 0,, Im,,Ap,, loss,, 0 Ss;9.,,IČ,, IČ 9,, 0 Ss; 9. 9, 0, IČ 08,, loss,, loss; 0. Kraljić, B.: 8. 8,, Ss; 8., 9, ŠE 9, 8, ŠE, 9, ŠE; 8., 8, Ob,8, TČ;8., 8, IČ 9,, L,,IČ;8.,, IČ 0,, L; 8.09,, IČ;88.,0,IČ 0,, L; ,, Dv 0,, Dv,,Ap;.Kranjčev,R.:8. 0,, ZŠ;. Krmpotić, M.: 8.80,, 0 Oz;.Krnjak,T.:8.,,ŠE;8.,, Uv;8.9,, luv;. Krstinić, A.: 8.0,, Uv; 8.0, 9, IČ; 8. 0,0, IČ; 8. 0,, PC; 8.,, IČ; 88. 0, 0, IČ; 89.00,, Dv; 90., 8, IČ, 9, IČ; 9.,, IČ,, IČ; 9. 89,, IČ; 9., 0, IČ,, SČ; 9.,, SČ,, IČ; 9.,, IČ 9,,9L;. Kišpatić, I.: 8.,, Šs,, Šs, 0,UŠ 8,, Šs;8.8,, Šs; 89.09,, Ob; 90. 0,, Šs;. Kovačević,P:8.,, Ld;. Kvaternik, A.: 8.0,, Šs; 8. Knebl, F.: 8.9,, Šs 8,, Šs,, Šs; 9. 0,, 0 Ss; 9.Kovačić,Đ.:8.0,9, IČ; 8. 0, 0, IČ,, 8 Ob; 8.9, 0, SS; 89., 8, SS; 9.,, SČ; 0. Križanec,R.:8.,, IC 99,, IC; 9.,, PC; 9., 9, PP 9,, PP 8,0, IČ;. Krpan, A. P B.: 8., 0, Ss; 89. 9,, IČ; 90.,, IČ; 9. 8,, 9 Ss; 9., 0, IČ; 9.,, IČ; 9.,, IČ 9,,PP;. Kaić, M.: 8.,, IČ, 9, PC;.Kalafadžić,Z.:8.9,, Uv; 8.,, PP; 8.9,, 0 Ss; 8.,, SS 8,, Ss,, 0b; 89., 8, IČ; 90., 0,PČ; 9.09,, PC; 9.8,,PP9,, PČ;9.,, 8 Ap,, 8 Ap; 9.,, Im;. Kalmeta, R.: 8., 8, IČ,, SČ;. Kauzlarić, K.: 8., 9, IČ; 88., IČ;. Kljajić,F.:8.9,, SČ;.Koenies,H.:8.9, 9, SS; 8. Kolić,M.:8.9,, SS; 9. Kulaš, I.: 8.,, SČ; 0. Krajina, M: 90.,, SČ; 9.,, 0 Šp;.Kulušić,B.:8.,,90b; 90.,, IČ;. Kalajdžić, E.: 8. 00,, 8 Im;. Krznar, A.: 8.,, PP; 88.,.PČ,, PC; 89.8,, Ap 88,, Ap; 9.,,SČ;. Kaston,R.:88., 0, IČ;. Kušan, V.: ,, L 89, 8, IČ; 89.,8, IČ; 90., 0, PC; 9. 09,, PC; 9.8,,PP 9,,PČ;. Kadović,R.:89., 8, IČ;.Kramarić,Ž.:89.8,9, IČ; 8. Kreutzer, K.: 89., 8, SS; 9. Kajba, D.: 88. 0, 0, IČ; 90., 8, IČ; 9.9,,IČ,, IČ; 9., l,90b, 0, IČ,, SČ;9.,, IČ; 9.,, IČ 9,, PC; 0. Konstadinov, S.:90. 9,,PP;. Kružić, T.: 90., 8, IČ; 9., 8, SČ; 9. 0,, IČ;. Kolevska- Pletikapić, B.: 9., 9, IČ;.Kondres,D.:9.8,, Im; 9.,,SČ;. Krauthacker, H.: 9.,, 0 Ss;. Kučinić, M.: 9.9,, IČ;. Kljaković, M: 9., 9, SČ;. Košutić, K.: 9.009,, PC; 8.Krejči,V.:9.,,PP; 9. Lovrić,A-Ž.:8. 9,, UŠ; 0. Lovrić, E.: 8., 8, Zp;.Lovrić, N.: 8. 9,, IŠ; 8.,, PP; 8.,, SS; 8., 0, IČ;. Lukić,N.:8.,,IU,, 8 Dv; 8.89,, 0 Ss; 8.,, Ss; 8. 8,, Zp,, Ss,, Ss,, L;8.80,, Oz 9,, Ss;8.9,, Oz0, 8, 9 0b,, L;8. 9, 9, SS,, Ss 8

76 [.Maričević:KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. ^, CXXI ( 99), ,, L; 88.,0,IČ;89.,, 0Ss;90. 98,, Im; 9., 0, IČ,, PČ 99 0,, IČ; 00 Lneniček, Z.: 8.,, SČ; 8.,, Sš; 0 9.,, SČ; Leiner, S.: 8.,, IČ; 0 Ljuljka,B.:8.9,, PŠ; 8. 9, 0, PC; 0 Luketić, S.: 8. 08, 9, PC; 0 Lončar, N.: 88.,, SČ; 0 Litvay,T.:89., 0, IČ; 0 Lovrić,I.:9.,,SČ; 0 Majer,D.:8.0,, 9 Im; 8.,, SČ; 08 8.,, 9 Dv; 9., 9, SČ; 09 ManojIović,R.:8., 8, Zp; 8.,,Rč; 8.,, Oz; Martinović, I.: 8.,, 9 Im; 8.9,, PC; 9.8,, Im; Meštrović, S.: 8., 0, Zp; 8.,, SS; 8.,, Ss; 89.,, SS; 90.0,, 9 Ss; 9.,, SČ; 9. 9,, 9 Ob; 9.09,, SČ,, PŠ; Mikloš,I.: 8. 9,, Ls 8,, Šs; 8.,, Ld,, Ls,, Ld,, LS 0,, 0Ss;8. 0,,9PČ 0,, 9 PC, 8, Šs 98,, 9 Ls,, 9 Ls,, 8 Ld; 8. 9,, IČ,, Šs., L,, L,, Šs; 8. 8,, L,, L 98,, L; 8.0,, Šs 8,, L 9,, L,, L;8.., L 09,, IČ 8,, L 80,, L; 88.8,, L 0, 8, IČ,, SČ;89.90,, DV,,SČ, 8, IČ;90.,,SČ;9.,, IČ,, SČ; 9.,8, IČ,, SČ,, PC; 9.,,SČ; Mrzljak,.: 8.,9 Ap; 9. 8,, lm; Munjko,I.:8., 8,Zp; Mayer, B.: 8.,, UŠ; 8. 8,, Šs; 8. 9, 9, SČ;8.9,, IČ; 90.,9, IČ,, IČ; 9., 9, IČ; 9. 8,, IČ; Mlinšek, D.: 8.,, Šs; 8.,, 9 Ob; Maksimović, M.: 8.,, SČ; Marinček, L.: 8. 9,, 0b; Markoja,Đ.:8. 9,, IČ; Matić, S.: 8.,, SS 9, 8, IČ; 8.,, L 0,, PC; 8.,, SS,, 0 Ob; 89.9,,PP 80,, Dv,, SS; 90.,,, IČ; 9.,, SČ; 9., 9, IČ; 9.8,, Uv; Mrvoš,N.:8.,, 0 Oz; Movčan, :8.,, SS; Marinković, B.: 8.,, Ap; Martinić, L.: 8.,, PP; 88.9, 0, IČ;. 90.,, IČ; 9.,, IČ,, SČ; Milinović, I.: 8.9,, 8 Im; Milković, S.: 8.,, PC; Mornar, L.: 8.9,, SČ; Matezić,M.:88.0,, Oz; Maurin,Z.:88.8,, Im; 90. 0,, Im; 9.8,, Im; 9, 0,, Im; Mužinić,J.:88.,,SČ; Meštrić,B.:88,,0,IČ; Miler, N.: 88.,, SČ; 89.88,, Ap; Miljković, D.: 88., 0,IČ; Mrdenović, S.: 90.,, Im; Majer,Ž.:90., 8, IČ; 9.,, Dv; Miloš, B.: 90.,,PP; Medvedović, J.: 9. 0,, SS 9,, Ss; 9.,, IČ 90,, lodv,, IČ; 9.,, PP 8,, 0 Ss 8,, 0 Ss 9,, 0 Ss,, 0 Ss; 9. 9, 8, PP 8,, Dv; Mudrovčić,A.:9.8,,Ss; Manojlović, L.: 9., 0, IČ; 9.,, IČ; 9., 9, IČ; Marušić,R.:9.,,SČ; Mayera, M.: 9., 0, IČ; 9.,, IČ; Miočić,D.:9.,, SČ; Milković, J.: 9.8,, Dv; Mrva,R: 9.0, 8, IČ; 9.,, IČ,, SČ; Mihsin,Kh.N.:8.9,, 0 Ko; Mayer, R.: 89.99,, IČ; Markota,I.:9.9,,IČ; Maričević L: 8., 9, 8 Ap 9,, 9 Dv 8,, 9Dv 8,, 9Dv 9,, 9Dv 00,, 9 Dv,, 9 Dv; 8. 89,, 9 Dv 9,, 9Dv 80,, 9Dv 0,, 9Dv 9,, 9 Dv; 8.,, Šs, 0,, Dv 8,, Dv 0,, Dv,, Dv,, Dv 9,, Dv,, Dv,, Dv;8. 8,, Dv 90,, Dv 0,, DV 88,, Dv;88. 8,, Dv80,, Dv 8,, Dv 80,, Dv 8,, DV 8,, Dv,, Dv 9,, Dv;89.8,, Ob 0, 0, Dv,, Dv 8,, Dv,, Dv 88,, Dv,, Dv;90. 0,, Dv,. Dv,, Dv 0,, Dv 9,, Dv,, Dv; 9. 9,, Dv, 0, Dv,0, Dv,, Dv,, Dv; 9., 0, lodv 9,, lodv 8,, 0 Dv,, 0 Dv; 9.,, Dv9,, Dv,8, Dv,, Dv 0,, Dv,, Dv; 9., 0, Dv., Dv,, Dv9,, Dv,, Dv,, Dv; Nežić, P: 8.,, PC,, PC, 8, PC 0,, PC 9,, PC 08, 9, PC,, PC;

77 I. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -, CXXI (99), 9-9.Nikšič, R.: 88., 0, IC;. Novak, N.: 89. 9,. SS;.Nikolandić,Đ.:9.9,,PP;9. 09.,IČ;. Novotny, V. 9.9,, PP;.Neff,M.:9.,, L;. Novosel, D.: 9.,, IČ; 8. Njakara, B.: 9. 0,, IČ; 9. Opalički, K.: 8., 8, ZŠ; 9.8,, IČ; 9. 8,, Zp; 0. Opalički, S.: 9.,, Im;.Orlić, S.: 8.9, 8, UŠ; 8.0, 0, IČ;8.09,, IČ; 8.,, Šs,, Šs; 8.9,, Šs; 8.,, IČ; 88.9,, Im 9,, Im; 89., 9, IČ; 90.9,, IČ; 9.,, PP; 9., 8, IČ; 9. 9, 8, IČ; 9. 9, 0, IČ,, Im;. Oreščanin, D.: 8. 8,, 8 Ld;. Oštrić, I.:8.,, 0 Os; 8.,, 9 Os; 89.9,, 8 Os; ,, Os;. Obad - Šćitaroci, M.: 88.,, PC;. Orešković, Ž.: 88.,, SČ;. 0ujić,Z.:9.,9,SČ;. Ocvirek, M: 9. 9, 8, IČ; 8. Pavletić,Z.: 8., 8,Zp; 9. Petrović, F.: 8.,, 8 Dv; 8. 0,, 0 Dv; 8.,, 9 Dv; 8.90,, 8 Im; 88. 8,, Im 8,, Im 8,, Im 8,, Im; 89.8,,,Im;9.8,, Im 9,, Im 0,, Im,, Im; 9.,,, Im; 9.9,, Im; 0.Piškorić,O.:8.9, 9, Ob 8,, Ld 90,, Ld 89,, Šp,, Šs 8,l,,Ls 9,,,Os 0,, Ls 8,,, Ob 8, 8, Os 0, l,0oz 9,, Ls 8,,0 Oz; 8.,, Ld 8,, Ls 9,8, ŠS8,, Ld,, Ld,, Ld,, Ls,,8Ap 9,,9 Os 0,, Ld,, Ld 0,, Šs,, LS 8,, 9Im 8,, 8 Ap 0,, Ld,, Ls 8,, 8Dv;8. 0,, 9 Ls,, Im,, 8 Ld 9,, 9 Ls 8,, Oz 89,, 8 Ld 9,, 8 Ld,, 8, Ld 0,, 8 Ld,, 8 Ld,, 0Dv,,Ob 9, LŠS 8, l,9ls 0., PZ 8,, Oz; 8. 8,,, Ss 9,,, L 98,, L00,, L0,, 8 Im8,, Zp 0,, Šs9,, L,, L 9,, L 0,, 8Im 0,, 8Im,, L 9,, L,, L., 9DV,, Ss,, Šs 8,, Šs,, L8,, L 9, L; 8.8,,L 9,,90b 89,, L 0,, L,, L L, L,, L 8,, Šs 88,, L 90,, L 9,, L,, L,, L 8,, L 8,, 8 Ob 9,, L 00,, Ss 88,, 8 Im 8,, 8 Im ; 8.,, L,, 9 Ob 8,, L 0,,9Ob,, Šs 8,, L,,PČ,,PČ,, ŠS,, L 9,, 90z,,9 Ob,, L 0,, L,, L,, L89,, 8Im 90,, 8Im,, L; 8. 88,, Šs,, Ob,, L 8,, Šs 8,, L 8,, L,, PC 8,, Ss 98,, 8 Im 89,, L;88.,, Šs 9,, L,, L,, L,, 8 Ob,,8 Ob 80., L 8,, L 8,, L,, L 8,, L,, L 9,, L 80,, Im 8,, 0 Ss,, L; 89.,,PP8,, L 9,, Im9,, Im 9., DV 8,, Dv 0,, 9 Ss,,Dv,, Im 0, Dv,, L;90. 9,,Os 0,,Os,, 0L,, Im, l,80b,,80b, l,80b 8,, 0L 9, l,80b,, 0 L 0,, loim,, 0L;9., l,9l,, Ob 0,, 9 L 0,, 9 L 8,, 9 L 0,, 9 L 98,, 8 Ob; 9., 0, PC 0, L8L0,, 8 L 89, 8, 0b 8,,8L,, 8 L,, PP,, 8 L,, 8 L,, 8 L,, 8 L 8,, 8 L 8,, 8 L 9,, Im,, Ob 9,, 8 L; 9.,, L9,,SČ,9,9 0b,, L,, L 80,, L,, Šs,, Šs,, Šs,, L 0,, L 0,, L,, L 89, 8,SS,, 9 Ob,, L; 9.,, PC,,SČ,, 0b,,9L 8, L9L 9,,9L 0,,9L,, 9 L8,, 9 L 8, L9L8,,9L 8, L9L8,,9L 88,,9L 8,,9Ob 9, l,9l 0,,9 L, L9L8, L9L 9, l,9l0,, 9L,, Šs,, ll,šs,, Šs 9,, Šs;9. 89,,, SČ,,PŠ 0,, Ob,, 8 Ob,,8 Ob,, 9L, L9L0,,9L,,9L,, 9L, L9L, l,9l 8, l,9l 80,,9L,,9L 0, l,9l0,, 0Ss,, ŠS 8,, ŠS 00,, Šs 8,, Šs;.Posavec,K.:8.,, 9 Im; 8.9,, 8 Im;. Pranjić, A.: 8.,, Ob; 8. 9,, PC; 88.8,, ; 9.,, Im;. Prebježić, P: 8.,, Uš;. Prpić,B.:8.,,Uš,, Ld,, Ld; 8.,, 8Dv 9,, Uv; 8.,, Ob; 8. 0,, 9 Ob 9, 9, SS,, IČ 89,, 8 Ob; 8.,, Uv 9,, PC; 8.,, SS, 8, SS,, SS 8, 8

78 I. Maričcvić: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -, CXX ( 99), 9-9, 0Ob;88. 0,, Uv 8,, Im 9,, Uv 8,, L 9,, IČ; 89.,, Uv,8, SS,, SS; 90.09,, Uv,,9Ss,,IČ;9. 0,, Uv 0,, IČ,, Uv 8,, Ss; 9. 0,, PC, 8, PP; 9.,, luv 9,, Uv;9.8,,PP,, 9L, 8, IČ,, Im; 9.0,, SČ;. Petrović, S.: 8.,, Im;. Pintarić,K.:8.,, IČ;8.8,, L; 88.0,, IČ; 89.9, 8, IČ; 9., 8, IČ;. Poštenjak, K.: 8,,, IČ;90.9,, 0s; 9.,, Oz; 8. Puškar, I.: 8. 9,, 9 Ob; 9. Pešut, B.: 8., 8, PC; 0. Pezdirc,N.:8.,, IČ; 88.,, IČ; 90.,9, IČ; 9.,,, IČ;.Pelcer,Z.:88. 8,, Im;. Potočić, Z.: 89.,, Ap; 90. 9,, Os;.Prka,.: 89.,, SS;. Pleše, B.: 90.,, Im;. Potkonjak, A.: 88., 0, IČ;. Pasa, E.: 89.,, IČ;. Petrić, B.: 9.,, IČ; 8.Presečan,M.:9., 8, SČ; 9. Petrić, I.: 9.90,, lodv; 0. Perivar, R.: 9.8,,PP;.Petreš,S.:9., 0,IČ;. Prusa, E.: 8. 0,, L;.Pičman, D.:9.9,, IČ;.Perić,Z.:9.,, SČ;. Pfeifer, D.: 9.,, 0 Ss;. Ranogajec, B.: 8., 8, IŠ, 0, IŠ; 8.,0,, IČ; 8.,, IČ; 8.9,,, PP; 90.,.PČ; '. Rastovski,P.:8.,, Šs; 8. 9,, IČ; 8., 0, Uv; 88.,, IČ; 90.,, IČ; 9., 9, Č 0,,PČ,, IČ; 9. 9, 0, IČ; 8. Rauš, Đ.: 8.,, UŠ; 8.9,, IU,, 0 Ss; 8.,, 8 L; 8.,, Ss,, SS,, PC; 8., 0, IČ 9,, SS; 8.,, IČ; 8,9,, L; 88., 0, SČ; 90.,0, IČ,, IČ,, IČ; 9.89,, PC; 9., 8, SČ; 9. Rončević, Š.: 8.80,, 9 Ap; 0. Rajčić, M.: 8,0,, 0 Oz;.Rebula,E.:8.,8,SČ;. Ržehak, V.: 8.0,, Zp;. Rožan, J.: 8.9,, PC;. Ruff,R.:88.9,, SS;. Raguž, D.: 90.,, IČ,, 0 L; 9,8,, IČ;9. 8, 0, PC,, Im,, PC; 9. 9, 8, SČ; 9.9,, IČ,, 9L;. Regent, B.: 90.9,, Ob;. Rado, L.: 9.99,, Dv; 8.Radišić,B.:9.,,IČ; 9. Sabadi, R.: 8.,, ŠE; 8.., ŠE, 9, ŠE; 8.,, IČ; 8. 89,, 8 Im; 8., 0, IČ 9,, IČ,, IČ; 8. 9,, L;8. 9,, IČ; 88.,,PČ,, ŠČ; 89.8,, Ap 88,, Ap; 9.,,SČ; 80. Sabljica, B.: 8., 9, 8 Lv; 8.Stefanović,V.:8.98,, Ld;8.,, Im,, 8 L; 8. Stojković,M.:8. 0,, 9 Im; 8.99, 9, PC; 8.8,, 8 Ob; 88.,, Os; 89. 9,, 0 Šs; 90.,, SČ; 9. 8,, SČ,, 8 Ob; 8.Strineka,M.:8.0,, 9 Im; 8. 8,, 9 Im; 8.9,, 9 Dv; 8. Sekalec, Z.: 8.0, 9, IČ; 8.Sertić,V.:8.0,9, IČ; 8. Spirovski, J.: 8.,, IČ; 8. Slačanac, M.: 8. 9,, SČ; 88. Segedi,N.:8.,, PP; 8., 0, PC; 89., 9, SČ; 9.,, SS,, Dv; 9.,, PC; 89. Sever, S.: 8.9,, 8 Ap; 9.,, Ss; 90. Salopek, M.: 8.,, PC; 9. Seletković, Z.: 88. 9,, IČ; 9. 0,, IČ; 9., 8, IČ 8,, PP; 9.,, IČ; 9. Schutt, P.: 89. 9,, SS; 9. Schulz, H.: 89., 0, SS; 9. Sabljak, S.: 90.8,, SČ; 9. Starčević, I.: 8.,, 8 Ap; 9.,, SČ; 9. 8,,, Im; 9.0,, SČ 0,, SČ,,SČ 9,, loss; 9. Skorup, V.: 9.,, IČ; 9. Schreiber,P.: 9.,, Im,, Im; 98. Sinković, I.: 9., 8, IČ 9,, PP; 99. Sikora, J.: 9.,, PC; 00. Smojver, D.: 9.0,, Im; 0. Spajić, I.: 8.,, Ld; 0. Svilar, M: 8.,,8 Ap; 0.Štahan,Ž.:8.09,, Ss; 8. 9,, 0 Ss; 0. Štromar, Lj.: 8.,, Zp; 8.,, RČ; 8.,, IČ; 0. Šojat, M: 8. 9,, IČ; 88.,, Os,, SČ; 0. Špoljanć,V.:8.9,9, 9Dv 09,, 9Dv; 8.9,, 8 Im; 89. 9,, Im; 9. 0,, Im 8,, lm 9,, Im; 0. Šajković, A.: 8. 89, 9, IČ; 88.,, IČ; , IČ; 9.0, 9, PP; 9. 9,,PP; 08. Šarčević, S.: 8. 8,,8 Im 88,, 8 Im; 90.,, Im; 09. Šolić, P: 88.,, PC 0, PC; 89., 8,SČ; 0. Španjol,Ž.:88., 0, SČ; 90.,, IČ; 9.,, IČ; 88

79 I. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list bi., CXXI ( 99), 9-9.Soštarić,V.:89. 8,, SC;. Štraser,R.:9.8,, Im;.Šatić,A.:9. 0,,9 L;. Šojat,V.:9., 9,IČ;. Šašić, M: 9. 9,, IČ;.Terzin,V.:8., 0, IŠ; 8.,, SČ; 90.,,PP;. Tkalčić, B.: 8. 9,, Šp; 8.Tomanić, S.:8.9, #,ŠE,, Ss; 8. 9, 0,, Šs, * Šs; 8.0,,Šs,, Šs;8.,, Šs; 8.,, 90b,, 9 Ob, 0, L; 8. 09, 0, SS 9,, Šs; 8.9,, PP89. 9,, SS; 9.9,, 8 L; 9. 0,, Dv,, L; 9.,, 0 Ss; 9.,, 0 Ss; 9.Tomašević,A.:8., 0,, UŠ; 8.,, IČ; 8.,, 8 Ap; 9. 8,, Ss; 9.,,, Ap; 9.,, IČ 9,,IČ;9.,9,SČ; 9.,.IČ, 0,IČ; 0. Topić, V.: 8.0,, 9 Im; 90., 0,IČ,,PP,,c;9., 0,PP 0, 8, IČ; 9.99,,, IČ;.Tomašegović,S.:8.,, Uv,, Uv;.Tomašić,Z.:8. 0,,IU;.Tonković,D.:8. 0,, Im 99, 8, 0Dv,0, SČ; 8. 0,, 8 Im; 8. 8,, 9Dv; 89.,9, 8 Os; 9.,, Dv,, Dv 8,, Im; 9.0,, SČ;.Tomek,R.:8.8, 0, Dv 9,, 8Im; 90.,, Dv;. Tomičić, B.: 8.9,, SČ; 8.,, PC;. Tironi,.. 8.9,, PC,, PC;. Tomašević, J.: 90.,, Im; 8.Tkalec, S.: 90.8, 9, SS; 9. Trinajstić, I.: 90.,, IČ; 9. 89,, Uv; 9.,, PP,,,9 Ob; 9. 8,, IČ; 9.,, IČ; 0. Trajković, J.: 9.,, IČ;.Tiljak,A.:9.,,SČ;. Tomljenović, J.: 9.,, IČ; 9.9., IČ; 9.0,, IČ;.Tomaz,I.:9.9,, IČ;.Tikvić,I.:9.,, IČ,, Šs 0,, 0z;.Tolić, I.: 9.,, SČ;. Tomičić, V.: 8.,, PC;.Tomić, I.: 9.,, Im; 8. Urošević, B.: 89.,,, IČ; 9.9,, PP; 9. 09,,, IČ; 9., 9, IČ; 9. Vidaković, M.: 8. 89,, Ld 00,,, Ls; 8.,, Ld 09,,,Ld;8. 8,, L; 88.,, SS;89.9,, Dv 00,, Dv,, Im; 0. Vinković, Đ.: 8.,, SČ;. Vladisavljević, S.: 8.9, 9, 9 Ob 8,, 9 Ob; 88.,, 9 Ob; 89.,, Im;. Vondra, V: 8.,, Šs; 89., 9, SS 0,,IČ;. Velašević, V.: 8.80,, Oz.. Vukelić, J.: 8., 0, IČ,, SČ; 8.,,IČ;88.,,IČ, 0,, SČ; 89.,, 0 Šs; 90.,, IČ; 9., 0, IČ; 9.,,, IČ 0,, 9 Ss; 9.8,, PP; 9.9,, luv;.vilček, E.: 8.9,,, Dv; 88. 8,, Dv 8,, Dv 9,, Dv,, Dv,, Dv,, Dv,, Dv;. Vranješ, N.: 8. 8,, 8 Im;.Velić,I.:8.9,, PC; 8. Vucelić, N.: 8., 9, Pč,, PC; 9. Vrdoljak,Ž.:90.,,,IČ;9.98,, Im; 0.Vrbek,B.:9., 0, IČ; 9.,, PP;.Vrgoč,P:9., 0, SČ; 9.,,SČ;. Vujčić-Karlo, S.: 9., 9, IČ; 9.,, IČ; 9. 8,, IČ;.Vojta,P:9.,, Im;. Vojinović, M.: 9.,, PČ;. Wolf, S.: 9.,,IČ;.Vrbek,M.:9., 0, IČ;.Zemčak,Z.:8.,, 8 Im; 8.Zianić,P:8.,,SČ; 9. Zrnić,N.: 8.,, PČ; 0. Zahirović, A. : 90.,, Im; 9.8,, Dv;. Žukina, L: 8. 9,,0 Oz;.Žunko,0.:8.88,, Šs; 9.,, Im;.Živković,V.:8. 9,, 8 Im: 8. 8., 8 Im; 9.0,, Im;.Živičnjak,Z.:9., 9, IČ; 89

80 Red. br S Red. br Z 90 Uvodnici STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 SL. 9. C. Sv. SU. SKUPINA Broj Broj NAZIV Uzgajanje šuma Dendrologija Zaštita šuma Dendrometrija Iskorišćivanje šuma Šumarska ekonom. Lovstvo Razno Aktualna problem. Iz prakse za praksu Obrazovanje kad. Zaštita prirode Iz pov. šumarstva Obljetnice Znanstveni skupovi Iz drugih republika Domaća literatura Strana literatura Jubilarna proslava Društvene vijesti In memoriam Iz. godišta SL Iz"Trudova" Obavijesti 9(-) NAZIV Kratica Uv US De ZS IU IS SE Lv RC Ap Sp Ko Zp PS Ob Ss Ss Ld Ls Ob Dv Im SI SI Oz - Autora Naslova ŠL. 9. CI. Sv. su. SKUPINA Uvodnici Uzgajanje šuma Šumarska fitocen. Zaštita šuma Uređivanje šuma Iskorišćivanje šuma Šumarska ekonom. Lovstvo Razno Zašt.-ekol.-Zadar Aktualna problem. Znan. str. skupovi Iz prakse za praksu Iz šum. gospodar. Zaš. prir.-okoliša Novi zakoni i propisi Iz drugih republika Iz povije, šumarstva Na međunaro. planu Dom., str. lit. i čas. Strana liter, i čas. Društvene vijesti In memoriam Razno 9(-) Uv UŠ Šf ZS IU IS ŠE Lv Rč ZS Ap Ss ŠP Šp Zp Šz Ss Pš Šs Ld Ls Dv Im Oz - Broj 8 Broj 8 00 STRANICA Z % 0,,,,,,8,,,0,9, 0, 0,, 0,, 0,,,,, 0,9, 0,, 00 STRANICA Z % 0,8 0,,9, 0,9,,9,,,,,8 0,9,,,9 0,,9,8,, 9,,, 00 Re i. SKUPINA br Z Red. br Z NAZIV Uvodnici Uzgajanje šuma Iskorišćivanje šuma Zaštita šuma Šumarska ekonom. Lovstvo Savjetovanje-Jadran Aktualna problematika Znan.-stručni skupovi Iz rada šumskih gospodarstava Odjeci i osvrti Iz drugih republika Iz stranog šumarstva Zašt. prir. i okoliša Novi zakoni i propisi Kadrovi i škole Domaća lit. i čas. Strana lit. i čas. Društvene vijesti In memoriam Vijesti i obavijesti 98(-) NAZIV SL. 98. CIL Sv. su. Kratica Autora Naslova Kratica Uv UŠ IS ZS SE Lv ZS Ap Ss Šp Os Ss Ss Zp Sz Ko Ld Ls Dv Im Oz - Broj Autora Broj Naslova ŠL. 99. CHI. Sv. 9 su. SKUPINA Tito-Kardelj-Lovovi Uzgajanje šuma Zaštita šuma Dendrometrija Šumar, ekonomika Lovstvo Zaštita prirode 00-god. nadz. Prim. Kr. Savjetovanje o gosp. u prebornim šumama Aktualno Osvrti Prijevodi Stručni skupovi Iz prakse za praksu Iz naše šum. prošl. Iz drugih republika Šum. drugih zemalja Zaštita zdravlja Domaća i str. literat. Strana literatura Društvene vijesti In memoriam Razno 99(-) Lv UŠ ZŠ IU SE Lv Zp Ob IU Ap Os Šs Ss Šp Ob Ss Ss Ko Ld Ls Dv Im Oz - Broj Broj Kratica Autora Naslova STRANICA Z %,,,,8 9,,9 8,,9, 0,,9,, 0, 0,,,9 9, 8,0,, 00 STRANICA Z %,8,9,,,8 0, 9. 9,0,,, 0,,,8 0,,, 0,,,0 8,,9, 00

81 I. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG USTA 9-99 Šumarski list br. -, CXX ( 99), 9-9 Red. br X NAZIV ŠL CIV. Sv. su. SKUPINA Josip BrozTito (88-980) Ekologija (Fitocen.) Uzgajanje šuma Zaštita šuma Šumar, ekonomika Iskorišćivanje šuma Pedologija Razno Aktualno Iz prakse za praksu Šumska gospodar. Rad Fak. i Instit. Osvrti Šumar. str. zemalja Znan. struč. skupovi Zaštita prirode i čovjekova okoliša Zaštita na radu Domaća str. literat. Strana struč. literat. Prenijeta Društvene vijesti In memoriam Razno 980(-) Ob Šf UŠ zs SE IS Št Rč Ap Šp Šp Ko Os Ss Ss Zp Ko Ld Ls Lv Dv Im Oz - Broj 8 9 Broj Kratica Autora Naslova 9 STRANICA %,, 0,,,8,9, 8,,,9,,.0,0 8,9, 0,,,0 J,,, 00 Reo. br I SL.98.CVI.Sv..su. SKUPINA Broj Broj NAZIV Uvodnik Uzgajanje šuma Zaštita šuma Uređivanje šuma Iskorišćivanje šuma Šumar, ekonomika Razna područja Aktualna problem. Osvrti i suprotstav. Znan. i str. skupovi Iz prakse za praksu Iz drugih Republika Povijest šumarstva Portreti IUFRO Šumarstvo drugih zemalja Domaća literatura Strana literatura Društvene vijesti In memoriam 98(-9) Uv UŠ ZŠ IU IŠ SE Rč Ap Os Ss Sp Šs PŠ Šs Šs Ld Ls Dv Im - 9 Kratica Autora Naslova STRANICA I %,9,,8,9,0 0,9,,9 0,8, 0, 0,,,,0,, 9,,8 00 Red. br I NAZIV ŠL. 98.CV.Sv.8su. SKUPINA Nagrade i priznanja Uzgajanje šuma Zaštita šuma Dendrometrija Iskorišćivanje šuma Šumar, ekonomika Čovjekov okoliš i zaštita prirode Lovstvo Aktualno Magistarski radovi Portreti i obljetnice Osvrti i izvori za povijest Stručni skup. - savjet Iz rada šum. gospod. Šumar, drugih zem. Domaća literatura Strana literatura Društvene vijesti In memoriam Razno 98.(-0) Kratica Uv US zs IU' IS ŠE Zp Lv Ap Ko Ob Os Ss Sp Ss Ld Ls Dv Im Oz - Broj Autora 8 Broj Naslova? STRANICA X %,9 0,0,9,, 8,, 9,9,,,,,8,8,.,8,9,8, 00 Red. br I NAZIV ŠL. 98.CVH.Sv.su. SKUPINA Izvorni znanstveni članci Pregledni članci Stručni članci IUFRO Kongres 98. Obljetnice Znanstveni i stručni skupovi Iz svijeta Knjige i časop. dom. Knjige i časop. str. Iz saveza DITSDI In memoriam Razno 98.(-.) IČ PC SC Šs Ob Šs Šs Ld Ls Dv Im Oz - Broj Broj Kratica Autora Naslova STRANICA X % 8,,9,,0 0,9, 9,,, 9,,, 00 9

82 [. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br. -, CXXI (99), 9-9 ŠL. 98. CVIH. Sv. 8 su. ŠL. 98. CX. Sv. su. Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA br E NAZIV Uvodni članci Izvorni znan. članci Prethodno priop. Pregledni članci Izlaganja na znanst. str. skupovima Stručni članci IUFRO Aktualno Portreti Osvrti Iz šum. gospodar. Građa iz pov. šumar. Iz šumarstva svijeta Zaštita prirode Str. i znan. skupovi Knjige i časopisi Periodika In memoriam Društvene vijesti Razno 98.(-0.) Uv IČ PP PC SS SC Šs Ap Ob Os Sp PŠ Ss Zp Ss L L Im Dv Oz - - Kratica Autora Naslova E %, 8,, 8,0,,,,,0, 0, 0,,,,9,,0,,9, 00 br I NAZIV Uvodni članak Izvor. znan. članci Prethodno priopćenje Pregledni članci Izlaganja sa znanstvenih skupova Stručni članci IUFRO Kongres 8 Aktualno Obljetnice Str. i znan. skupovi Susreti Iz radnih organizac. Iz svijeta Tehničke novosti Knjige Časopisi Iz Saveza šumarskih društava In memoriam Razno 98(-9) Kratica Uč IC PP PC SS SC Šs Ap Ob Ss Ss Sp Ss Oz L L Dv Im Oz Autora 8 9 Naslova 8 Z, % 0,9,,,,9,,,,,0 0, 0,9,9 0,9,8, 9,,, 00 ŠL. 98. CIX. Sv. 9 su. ŠL. 98. CXI. Sv. su. Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA br. NAZIV Krati Auto Naslo br. NAZIV Krati Auto Naslo E Uvodni članci Izvor. znan. članci Prethodno priop. Pregledni članci Izlaganje sa znanstvenih skupova Stručni članci IUFRO Obljetn. i prigodnice Portreti Građa za povijest šumarstva Stručni i znan. skup. Iz šumar, svijeta Zaštita prirode Knjige i časopisi Periodika Razno Slike izvan teksta In memoriam Iz Saveza DITSDI 98.(-9) ca Uv IČ PP PC SS se Ss Ob Ob PŠ Ss Ss Zp L L Oz - Im Dv - ra 9-8 va X / /0,0,,,,,9,,,,,0,,0,,,0,,, E Uvodni članci Izvorni, znan. članci Izlaganja na znan. i stručnim skupovima Pregledni članci Prethodno priop. Stručni članci Aktualno Iz organizacija udruženog rada Osvrti Obljetnice Portreti Stručni i znanstveni skupovi Odjeci IUFRO Kongresi Iz inozemstva Knj ige Časopisi Iz Saveza i DITŠDIH-e In memoriam Razno 98(-9) ca Uv IČ SS PC PP SC Ap Sp Os Ob Ob Ss Šs Ss L L Dv Im Oz ra va E % 0. 0,9 0,,9.,0, 0,,,,, 0,,,,0,,, 00 9

83 I. Maričevič: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br., CXXI ( 99), 9-9 ŠL CXII. Sv. 8 su. ŠL CXIV. Sv. su. Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA br. NAZIV I % br. NAZIV Kratica Autora Naslova Kratica Autora Naslova I %.. Uvodni članci Izvorni znan. član. Uv IČ 0,9 0,.. Uvodni članak Izvorni znan. članci Uv IČ 8 0 0,,. Izlaganje na znan. i. Izlaganje na znan. i.... stručnim skupovima Pregledni članci Stručni članci Aktualno Osvrti i zapažanja SS PC se Ap Os ,8,9,,,.... stručnim skupovima Prethodno priop. Pregledni članci Stručni članci Osvrti SS pp PC sč Os 9 0 0, 9,, 0,, 8. Obljetnice Ob, 8. U susret 0. obljet Portreti Stručni i znanstveni Ob 0,9 9. HŠD-a Znan. i str. skupovi Ob Ss 8 0.,8 skupovi Ss 0, 0. Knjige i časopisi L 8 0 9,. Iz inozemstva Ss 0,. Iz inozemstva Ss 0,.. Knjige Časopisi L l,,9.. Iz Sav. DITŠDH-e In memoriam Dv Im 9 8 0,,8. Iz Saveza. Razno, Oz.. DITŠDIH-e In memoriam Razno 988(-) Dv Im Oz ,9,, 00 I 990.(-) ŠL CXII. Sv. 8 su. ŠL. 99. CXV. Sv. 9 su. Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA br. NAZIV va Kratica Autora Naslova I % br. NAZIV Kratica Autora Naslo I %.. Uvodni članak Izvorni znanstveni Uv 0,. Uvodni članci Izvorni znan. članci Uv IČ 8,0 8,0 članci IČ 0,. Izlaganje na znan. i. Izlaganja na znan. i stručnim skupovima SS 8,.. stručnim skupovima Prethod. priopćenja Pregledni članci SS PP PC 0,,,... Pregledni članci Stručni članci Ususret 0. obljet. PC sč ,,0. Stručni članci SC, HŠD-a Ob 0,9. Aktualno Ap 9 0,. Znanstveni i str. 8. Osvrti Os 0,9 skupovi Ss 8,0 9. Stručni i znan. 8. Portreti Ob,0 0. skupovi Iz inozemstva Ss Šs,, Knjige i časopisi Iz prakse za praksu L Šp. 0,. Knjige i časopisi L,. Iz Saveza. Iz Saveza DITŠDIH-e Dv, DITŠDIH-e Dv 8 8,. Iz Hrvatskoga šum.. Obljetnice Ob 9,8 društva Dv 9,0.. E In memoriam Razno 989(-) Im ,9, I In memoriam Razno Obavijesti 99 (-) Im Oz Oz ,8 0, 0, 00 9

84 [. Maričević: KAZALO AUTORA I STRUKTURA SADRŽAJA ŠUMARSKOG LISTA 9-99 Šumarski list br., CXXI (99). 9-9 ŠL. 99. CXVI. Sv. su. ŠL. 99. CXVIII. Sv. su. Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA br NAZIV Izvorni znan. članci Prethodno priop. Pregledni članci Stručni članci Aktualno Obljetnice Portreti Knjige i časopisi Znan. i str. skupovi Iz Hrvat. Šum. druš. In memoriam Razno Ostalo Auto-, ra I %,,,,,,., 9,8,0,, br NAZIV Uvodni članci Izv. znan. članci Prethod. priopćenje Pregledni članci Stručni članci Portreti Obljetnice Aktualno Knjige i časopisi Znanstveni i stručni skupovi Iz inozemstva Iz Hrvatskoga Kratica IČ PP PC SC Ap Ob Ob L Ss Dv Im Oz Oz Naslova Kratica Uv IČ PP PC SČ Ob Ob Ap L Ss Šs Autora 0 8 Naslova 0 8 I 9 8 %,,,,9 9,, 0,,,.9. I 99(-) šumarskog društva Dv.. In memoriam Im 8 9,. Razno-ostalo Oz,9 X 99( - ) ŠL. 99. CXVII. Sv. su. ŠL. 99. CXVIII. Sv. su. Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA Red. SKUPINA Broj Broj STRANICA br... NAZIV Uvodni članci Izvorni znan. članci Uv IČ 0 va Kratica Autora Naslova i X 9 0/ /0 0,,8 br.. NAZIV Uvodni članci Izvorni znan. članci Uv IČ 0 Kratica Autora Naslo y %,,0. Prethodno priop. PP 0 89, Prethod. priopćenje PP 9.. Izlaganje na znan. i Pregledni članci PC,. stručnim skupovima Pregledni članci SS PC i 8 9,, Stručni članci Iz povijesti šumars. SČ PŠ,, Stručni članci Aktualno Osvrti SČ Ap Os , 8 9 Portreti Obljetnice Knjige i časopisi Ob Ob L 8,.(,0 9. Obljetnice Ob,8 0 Znan. i str. skupovi Ss 9 9, 0. Znan. i stručni skupovi Ss Iz povijesti šumar. Iz svijeta PŠ Šs,,. Iz inozemstva Šs 0, Iz Hrvatskoga šumar,... Knjige i časopisi Iz Hrvatskog Sum. društva In memoriam L Dv Im ,,... društva Iz šumarskog lista U nekoliko redaka In memoriam Dv ŠL Oz Im ~> 8, 0, 0,,. Razno ostalo Oz.. Razno Oz 0, X 99.(-) X 99(-) 9 III 00 9

85 AKTUALNO Krajem prošlog mjeseca primio sam zapisnik o reviziji Idejnog projekta Hidroelektrane Novo Virje (HE N. Virje). Zapisnik je napisan na 8 stranice strojem, uz dodanih 0 stranica priloga. Idejni projekt obrađen je u knjige. Za šumarstvo su zanimljive knjige koje se odnose na podzemne vode, odnosno promjene koje bi slijedile poslije izgradnje hidroelektrane, zatim promjene infrastrukture (ceste, mostovi) koje će utjecati na gospodarenje šumama te utjecaj koji će imati HEN. Virje na sveukupnost šumskih ekosustava (fitocenoze, zoocenoze i to poglavito divljač). Čini se kako je šumarska struka, ne sluteći da će to biti tako, sudjelovala samo formalno u izradi idejnog projekta, izradivši prethodnu studiju o utjecaju na okoliš - šumarska komponenta. Studiju je izradio Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U zaključcima šumarske studije predloženo je podrobno ispitati utjecaj postojećih dravskih hidroelektrana (Čakovec, Varaždin, Dubrava) na šume, gdje su zamijećeni nepovoljni utjecaji na šumsko drveće. Nadalje je predloženo kako bi projektni timovi "Elektroprojekta", Hrvatske elektroprivrede i JVP "Hrvatske vode", zajedno sa šumarima pregledali dolinu rijeke Rajne u Njemačkoj, zbog uvida u utjecaj izgradnje vodnih stuba na šumske ekosustave. Posjeta je realizirana tijekom 99. godine. Šumari su ukazali i na propadanje hrasta lužnjaka, osobito u šumama Repaš i Gabajeva greda. Ukazano je kako će izgradnjom HE N. Virje doći do povećanja razina podzemne vode i sušenja hrasta lužnjaka u većem dijelu areala utjecanih nizinskih šuma. Tijekom izrade šumarske studije, kao i na više stručnih skupova, upozorili smo na opasnost koju krije izgradnja odvodnog kanala zbog snažnog utjecaja na okoliš u smislu sniženja razina podzemne vode. Tako smo upozorili na dva nepovoljna utjecaja na šume, na zamočvarenje u području akumulacije te osušenje staništa odvodnim kanalom. Očekivali smo kako će projektanti i investitor, i to osobito poslije stručne posjete dolini rijeke Rajne, obaviti određene preinake u projektu u smislu ponude više rješenja i izbjegavanja velikih nepovoljnih utjecaja na šume. Iz idejnog projekta HE N. Virje vidi se kako nema nikakvih promjena u odnosu na prijedlog iz 990. U dolini rijeke Rajne zorno su prikazani slučajevi zamočvarenja staništa uz akumulacije i njegova osušenja uz odvodne kanale te potpun nestanak nizinskih šumskih ekosustava istoga sastava drveća kao što su oni u Podravini, Posavini i Podunavlju. U to smo se još više uvjerili poslije izlaganja vrhunskih njemačkih znanstvenika iz područja biologije i šumarstva u Rastattu (WWF institut za nizinska staništa) i hidrologa, profesora na Sveučilištu Karlsruhe. Na kraju se vidi kako naše sudjelovanje u izradi idejnog projekta HE N. Virje, u smislu izrade prethodne studije o utjecanju na šume, naš zajednički put u dolinu Rajne, te naši kasniji kontakti prilikom postavljanja monitoringa u šumama za potrebe konačne studije o utjecaju na okoliš (piezometri i dr.) u utjecajnom području predstavlja tek izliku da bi se stekao dojam o sudjelovanju šumara u projektu. U zapisniku povjerenstva za pregled i reviziju idejnog projekta HE N. Virje nalazimo poglavlje pod naslovom JOS O HIDROELEKTRANI NOVO VIRJE Istup prof. Prpića i to na 8 stranica, stoje 0% sadržaja cijelog zapisnika. Kao savjetnik za ekologiju šuma JP "Hrvatske šume" sudjelovao sam uz članove Povjerenstva za idejni projekt HE N. Virje u terenskom obilasku i kasnije reviziji projekta. Prilikom obilaska šuma na terenu i tijekom rasprave na reviziji sudjelovao sam u raspravi. U Povjerenstvu za pregled i reviziju idejnog projekta HE N. Virje nije bilo niti jednog šumara. Imenovana je bila dipl. inž. Vera Cvek iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koja se poslije prvog sastanka Povjerenstva razbolila. U ime JP "Hrvatske šume", Uprava šuma Koprivnica, sastancima Povjerenstva nazočna je mr. Đurđa List, ali ne kao član. Na 0 stranica zapisnika moja rasprava sadrži sveukupno stranicu, dok je preostalih stranica zauzelo izlaganje glavnog projektanta inž. Z. Mahmutovića, "šumarska" izlaganja inž. V Sečena i kraće primjedbe doc. dr. Berakovića, inž. Bergmana, inž. Marasovića, mr. Grgića te inž. Hatića koji je vodio raspravu i predlagao zaključke. Moja rasprava nije autoriziranai nije stručno dotjerana pa sadrži pogreške, dok su ostali svoje tekstove dotjerali. U zapisniku se iskrivljuje moja izjava - kako je šuma Repaš usprkos padu razina podzemne vode održala ekološku ravnotežu svojih ekosustava, jer je pad razina podzemnih voda bio polagan, od - cm godišnje, pa je korijenje hrasta lužnjaka slijedilo podzemnu vodu. U raspravi sam podvukao kako je pojava polaganog sniženja razina podzemne vode kao zanemariv negativan čimbenik koji traje od 9. bio pojačan izrazitim nizom sušnih godina koje traju, uz manje iznimke, od 98. do 99. godine, što je izazvalo nešto veća sušenja hrasta lužnjaka u šumama Repaš i Gabajeva greda. Želio sam upozoriti kako bi bilo kakva promjena vodnih odnosa u prostoru šuma, bilo da dođe do zamočvarenja ili osušenja staništa, izazvala stres i fiziološko slabljenje te veće sušenje hrasta lužnjaka. Ova stručna šumarska izjava iskorištena je kao dokaz o potrebi što hitnije izgradnje HE N. Virje, koja će "spasiti" hrast lužnjak od propadanja, odnosno namaknuti potrebnu vodu. Podzemna voda koja se podigne zbog izgradnje akumulacije ne oscilira, pa izaziva zamočvarenje što ne pruža uvjete hrastu lužnjaku za uspijevanje nego izaziva njegovo propadanje. U raspravi o idejnom projektu HE N. Virje predložio sam odgodu prihvaćanja idejnog projekta dok se ne prikupe podaci od postavljenog monitoringa u Đurđevačkim i Koprivničkim nizinskim šumama, ali je prijedlog odbijen. Povjerenstvo u kojem nema nijednog šumara, predlaže da u cilju definiranja zaštitnih mjera šumarska struka odredi uvjete za zaštitu šumskih zajednica, ali se toj istoj struci ne omogućuje ustanoviti tražene uvjete koje će dati postavljeni monitoring. U sljedećem broju "Šumarskog lista" pisat ćemo detaljnije o ovome problemu jer ovaj napis je samo upozorenje kako se najvrijednije nizinske šume Podravine nalaze pred jednim zahvatom u prostor koji će ugroziti njihov opstanak, a ja u tome ne želim sudjelovati. Prof. dr. sc. B. Prpić 9

86 MEDVJED U HRVATSKOJ - STANJE, GOSPODARENJE, PROBLEMI, MEDIJI Lividraga (Gorski kotar), -. III. 99. Europski smeđi medvjed (Ursus arctos L.) u Hrvatskoj je u prošlosti bio ugrožena vrsta. Zbog pretjeranog lova i nikakvih mjera zaštite između I. i II. svjetskog rata ostao je sačuvan u vrlo malom broju primjeraka u našim Dinaridima. U razdoblju od 90. do 980. godine broj medvjeda, zahvaljujući jedinstvenim mjerama zaštite i gospodarenja, stao se vidno povećavati, dosegnuvši procijenjenu gustoću naseljenosti od oko 00 jedinki. Tijekom Domovinskog rata zbog ratnih djelovanja i razaranja, a s tim u vezi i rastućeg nezakonitog lova, računa se daje u cjelini došlo do određenog pada populacije medvjeda, koji se za središnje stanište (Gorski kotar, Lika) procjenjuje na -%. To su neke od činjenica iznesene na znanstvenostručnom skupu Medvjed u Hrvatskoj - stanje, gospodarenje, problemi, mediji, održanom u lovačkoj kući Lividraga kod Gerovaod. do. ožujka 99. godine. Skup je organizirao prof. dr. sc. Đuro H üb er s Katedre za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa suradnicima, a nazočni su, uz goste iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Njemačke, mahom šumarski i lovni stručnjaci koji se u okviru J. P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb profesionalno bave gospodarenjem divljači, poglavito medvjedom. Neposredan povod za održavanje skupa bile su zapravo učestale kontroverzne informacije o medvjedima u Hrvatskoj u našim medijima, koje su ukazivale na pogrešan zaključak da medvjeda ima previše, da su zbog ratnih djelovanja u većem broju pristigli iz Bosne i da su postali opasni i krvoločni. Uz naprijed iznesenu činjenicu da nema pokazatelja koji bi ukazivali na porast populacije medvjeda, na skupu je odbačena i fama o medvjedima "ratnim izbjeglicama", koji su tobože masovno prešli iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, pa i dalje u Sloveniju, Italiju i Austriju. Sto se pak tiče šteta, prema vjerodostojnim podacima što su ih iznijeli lovni i šumarski stručnjaci, u 99. godini došlo je do značajnog smanjenja šteta u odnosu na ranije razdoblje. U prošloj godini u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno () šteta koje je prouzročio medvjed, od čega na stoci 9(), na voćkama (), pčelinjacima () i na usjevima (0), gdje brojke u zagradi predstavljaju registrirane štete u 98. godini. Prošle godine u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj daje medvjed ozlijedio čovjeka. U posljednjih 0 godina poznata su takva napada i to jedan sa smrtnim posljedicama (Plitvička jezera 988.) ijedan s ozljedama (989, 99. i 99.). Analiza tih napada ukazuje da su medvjedi uvijek bili izazvani uznemiravanjem medvjedice s mladima, u blizini zimskog brloga ili u iznenadnom bliskom susretu. Kako je usprkos stabilnosti populacije budućnost medvjeda u Hrvatskoj nesigurna, skup u Lividragi donio je više preporuka, od kojih iz područja negativnih promjena u staništu izdvajamo:. Smetišta. Izuzetna su opasnost, [jer se tamo medvjedi navikavaju na hranu iz ljudskih izvora, gubeći strah od čovje- Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 00 ka, postajući tako smeđih medvjeda, a taj broj odgovara ras- rjotenciialno Oüapoloživom kapacitetu staništa. Napušteno,. meče iz lovišta "Risnjak." Foto: A. Frković sni zbog neznanja ljudi u ponašanju u takvim situacijama. Smetišta, ako se već nalaze u staništu medvjeda, moraju biti ograđena i nedostupna zvjeradi.. Prometnice. Šumske, a posebno brze magistralne ceste sve više komadaju stanište medvjeda, unoseći nemir i opasnost. Svake godine sve više medvjeda stradava u prometu. Stoga, osim uklanjanja smeća potrebno je postojeće brze ceste, posebno "zimsku dionicu" ceste Rijeka-Karlovac kroz Gorski kotar, učinkovito ograditi, a gdje god je to moguće predvidjeti prijelaze za divljač ("zelene mostove").. Odstrijelni kontigenti. Ustanovljenjem i zakupljivanjem novih lovišta, medvjedom se stalo gospodariti na sve manjim jedinicama i sa sve većim odstrijelima. Stoga, revizija lovnogospodarskih osnova za lovišta u kojima se medvjed vodi stalnom i gospodarski vrijednom vrstom divljači, nameće se kao nužnost. U protivnom, planirani odstrijelni kontigenti kad se jednom počnu realizirati, mogu ozbiljno ugroziti inače za sada stabilnu populaciju medvjeda u Hrvatskoj. Alojzije Frković Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade od. V. 9. godine o podjeljivanju nagrada za tamanjenje grabežljive zvjeradi "svakomu, koji bud kojim načinom u području kraljevine Hrvatske i Slavonije usmrti medvjede..., isplatit će se na njegov zahtjev iz zemaljskih sredstava nagrada i to: za svakog starog medjeda ili medjedicu 0 kruna, a za svakog mladog medjeda nagrada od krune". U posljednjem desetljeću udio stradanja medvjeda u prometuje gotovo udvostručen u odnosu na prethodno razdoblje: porast s % na 8%. 9

87 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA ZAKON O LOVU; DA LI BAS TAKAV? Sa novim Zakonom o lovu (NN 0/9 i /9) Hrvatska je svoje lovno zakonodavstvo u osnovnoj koncepciji vratila za punih 0 godina unatrag. Nedjeljivost prava lova od prava vlasništva na zemljištu, uistinu je načelo koji vrijedi u velikoj većini zemalja koje su naši ciljni modeli, kako za političke tako i za gospodarske odnose. Držeći se one znane misli koja kaže kako prava struka i slobodan razum uvijek mora imati kritički odmak od politike i vlasti, jer je sve ostalo izdaja, moram kritički progovoriti, pisanom riječju, o sada važećem Zakonu o lovu, u uvjerenju da ćete u mojim razmišljanjima prepoznati dobru namjeru. Svakako, kod mene se ni u jednom trenutku nije javila dvojba oko toga, da li novi zakon ima kvalitetnu koncepcijsku podlogu, kao niti to da gaje trebalo što prije napisati i donijeti. Pa ipak, u maniri prošlih vremena, o prijedlogu Zakona spriječena je bilo kakva ozbiljna mogućnost otvorene rasprave i sučeljavanja, čiji bi plod svakako bio provodljiviji Zakon o lovu, i ono mnogo bitnije, s manje žrtava u odnosu na fondove divljači. Isključivost predlagača zakonskoga teksta osigurala je samo puno nepotrebnih problema, nelogičnosti, nedorečenosti te nedopustivo sporo provođenje sa pogubnim učincima na brojno stanje svih vrsta divljači u većini bivših lovišta. Provučen kroz saborsku mašineriju, Zakon je ugledao svijetlo dana u predloženom obliku, a iza sebe je ostavio mnogo teških ili barem teško izlječivih rana u lovištima Hrvatske, i kod nemalog broja hrvatskih lovaca. Koliko god je logično da mi slijedimo modele organiziranosti lovstva, nama zapadnih susjeda, toliko je isto izvan razuma ne uvažiti istine o našem mentalitetu, naslijeđenom ponašanju, moralu, svijesti pa još uvijek i nedovoljno uhodanoj pravnoj državi. Treba li reći daje skoro nemoguće pronaći vlast koja u svom nastajanju ne boluje barem od neke dobro znane boleštine; odgađanja, podmićivanja, i povodljivosti. U svim tim okolnostima, ako nije uvažavana bilo koja, pa i najmanja sastavnica koja sudjeluje kod provedbe Zakona, njegovo će provođenje sigurno doći u pitanje. Nije teško ustvrditi daje sasvim izostala psihološka priprema lovačke javnosti, tako nužna, tim više što su promjene ipak bile izrazito radikalne. Treba li se sada čuditi nad kontraproduktivnim učincima, predugom razdoblju bez kontrole, ispunjenom potpunim bezvlađem te još uvijek u cijelosti, neprovedenom Zakonu. Evo samo nekih krupnih primjedaba :. Osnovni pravni sustav nedjeljivosti prava lova od vlasništva na zemljištu, teško je provodljiv ako uistinu želimo dosljedno poštivati odredbu članka 0. Zakona o lovu, koji naređuje određenje granica lovišta ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim i drugim uvjetima uz obvezu odredbe iz točke. istog članka, kako se u obzir mora uzeti i prirodna migracija divljači. Da bi se zadovoljio kriterij prirodne cjeline, pa čak i prirodne migracije divljači, kod ustanovljenja vlastitih lovišta na površinama državnih šuma, mora se dobrano posegnuti u područje vlasništva nad zemljištem koje nije državno.. Člankom 9. Zakona, određuje se donja granica površine otvorenoga lovišta od okruglo.000 ha. Zašto baš.000 ha? Tom se okruglom brojkom (osim za otoke), na puno manjih, prirodno lijepo zaokruženih cjelina onemogućilo ustanovljenje otvorenih lovišta; na primjer za sitnu divljač, dok je na isto toliko primjera ustanovljeno, slijedom iste odredbe, puno premalenih otvorenih lovišta za krupnu divljač (jelenska divljač ili divlje svinje). Mislim daje nepotrebno uvjeravati bilo koga kako je moguće ustanoviti otvoreno lovište za sitnu divljač i na znatno manjoj površini dobro zaokružene prirodne cjeline. Ili, treba li biti upitno što će se događati s krupnom divljači (posebno jelenskom) između nekoliko susjednih premalenih otvorenih lovišta podređenih gospodarenju s krupnom divljači. Nije li primjer rascijepanih lovišta Bilogore i Pokupskog bazena, potvrda ovih zaključaka.. Držim kako nema čvrstih razloga koji su vodili predlagače Zakona, da zakonskom odredbom odvoje stručni posao ustanovljenja vlastitih od zajedničkih lovišta. Na taj način, stručne komisije za izradu prijedloga ustanovljenja vlastitih lovišta nisu bile niti u mogućnosti voditi bilo kakvog računa o formiranju prijedloga za ustanovljenje zajedničkih lovišta, što je kasnije terenski rezultiralo s puno neprirodnih zaokruženja ili čak sa nemogućnošću ustanovljenja stručno prihvatljivoga zajedničkog lovišta. Zar ne bi bilo logično da su sva lovišta ustanovljavale stručne komisije imenovane od Ministarstva, a sastavljene od provjerenih lovnih stručnjaka i dobrih poznavatelja terena, pa čak i neovisno od formalno propisanih kvalifikacija iz točke. članka 8. Zakona. 9

88 U potrazi za hranom. Zbog različitih, najčešće proizvoljnih tumačenja odredaba članka. točke. Zakona o lovu, o tome dali navedena odredba ograničava pripajanje više manjih enklava čija ukupna površina ne prelazi.000 ha ili pak omogućava pripajanje više pojedinačnih enklava koje zajedno mogu biti znatno veće od.000 ha. Isto vrijedi i za poluenklave, no onda je problematična brojka 00 ha. Neovisno od toga što Zakon nije jasno definirao što su to enklave a što poluenklave, držim daje zakonodavac svakako u oba slučaja mislio na ukupno ograničenje od 00 ha za poluenklave te.000 ha za enklave. U provedbi, je puno vlastitih lovišta ustanovljeno sa bitno većim površinama takvih enklava i poluenklava, od logičnog ograničenja iz točke. članka. Zakona o lovu.. Stoje za sobom povukla odredba članka 8. točke (). Zakona, gdje se izričito kaže da lovište ne obuhvaća neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine u pojasu do 00 m od naselja? Kod ustanovljenja lovišta; da li svjesno ili nesvjesno, najčešće je taj pojas utvrđivan u širini od 00m, pa je lako pretpostaviti o kako se velikim nelovnim površinama radi, poznavajući broj i izgled naših naselja.terenski, u prirodi, tu je liniju razgraničenja nemoguće odrediti. U praksi, ta će se površina najčešće loviti, za nju se neće plaćati lovozakupnina,dok će divljač na tim površinama, temeljem članka 9. Zakona "zaštićivati" vlasnik, pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište. Ako se pak radi o nelovnim površinama do 00 ha, raznih vlasnika ili ovlaštenika prava na tim zemljištima (članak 9. točka ) nadležni će ured " zaštićivanje" divljači povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi??? Nije li možda te površine bilo logičnije pripojiti lovištu a Zakonom isključiti mogućnost odstrela u pojasu do 00 m od naselja? Program zaštite divljači na površinama izvan lovišta temeljem članka. Zakona, donijet će ministar na prijedlog nadležnog ureda na čijem se području nalazi lovište. Ostaje još uvijek pitanje tko će vlasniku naknaditi štete koje će učiniti divljač na usjevima, nasadima i kulturama koje se nalaze na tzv. nelovnim površinama?. Koliko je dobro objašnjena i provedena odredba točke. iz članka 9. Zakona, koja kaže da se uzgajalište divljači može ustanoviti samo za vlasnika zemljišta, a članak. Zakona, jasno razlikuje vlasnika od ovlaštenika. U provedbi, malo koji ovlaštenik prava lova nije izgradio uzgajalište, nazvavši ga ograđenim dijelom lovišta, neovisno stoje to u suprotnosti s točkom. istog članka 9. Zakona o lovu,.koja isključuje mogućnost da ograđeno lovište bude manje od.000 ha. S tim u vezi upozorio bih još samo na točku. članka 8. Zakona o lovu, koja u uzgajalištima dopušta uzgoj takvog broja divljači koji slobodno remeti prirodne odnose staništa i divljači, bez obzira na zavjetnu odredbu iz članka. točke. novog Zakona o lovu. Ograda koja razdvaja. 98

89 Naveo sam samo neka razmišljanja koja me navode na potrebu pokretanja mirne, staložene, stručne i dobronamjerne rasprave o izradi podloge za ispravke, barem nekoliko ključnih, a spornih odredaba Zakona o lovu. Poštovani kolege, Vas molim da skupa samnom razmišljate koliko su navedene odredbe Zakona o lovu dobre i da li su nam baš takve trebale? Kao i kod mnogih drugih, na brzinu i bez sučeljavanja donesenih propisa, trebat će nam vremena, moralnosti, slobode ali i smjelosti da se Zakon približi onim idejama koje su nas, nadam se, povele u promjene. Tomislav Starčević KNJIGE I ČASOPISI ACTA HISTORICO OECONOMICO VOL. I VOL. Acta historico oeconomico ili "Časopis za ekonomsku povijest" izdaje Komisija za ekonomsku povijest Društva povjesničara Hrvatskie uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti Republike Hrvatske i Školske knjige d. d. Školska knjiga ujedno je nakladnik i suizdavač. Glavni urednik je Prof. dr. Ivan Erceg. Acta historico oeconomico je godišnjak, a Vol., izašao je krajem 99. godine. Naklada je svega 0 primjeraka, sa 0 separata po autoru. Sažeci su tiskani na njemačkom jeziku, a izlaženje časopisa registrirano je u više međunarodnih bibliografija.. Vol. sadrži: Erceg, Ivan: Životni uvjeti stanovništva u Slavoniji (i dijelom Podunavlja) krajem. i početkom 8. stoljeća. Nakon poraza u bici kod Siska. lipnja 9. Turci prodor prema središtu Europe usmjeravaju uz Dunav i dospijevaju do Beča. To je bila i krajnja točka prodora, jer nakon poraza kod Beča. rujna 8. godine više ne nastupaju ofenzivno nego se uz borbe povlače na jug. Kako su u prodiranju na sjever prolazili Slavonijom, tako su se i u povratku vraćali manje više istim putevima. Stoga je istočni dio Slavonije teško stradao te je od veća i manja naselja, ostalo neporušenih samo 0. Ponovo naseljavanje opustošenog područja u ovom radu opisuje Ivan Erceg. Nakon što su Turci potisnuti preko Save, pojas uz tu rijeku organiziranje kao Vojna krajina u kojoj je sve zemljište bilo državno ili carsko. U izvangraničnom području obnovljenje feudalni sustav tj. car je pojedincima dodijelio zemljišta a seoski svijet bili su kmetovi. U većim naseljima naseljavali su se i obrtnici, koji su prvo vrijeme mahom bili stranci - Nijemci, Česi, Mađari i dr. Hocquet, Jean Calude: Porez na sol u službi kolonijalne vlasti Venecije u Dalmaciji (. -. stoljeće). Rad je pisan na francuskom jeziku iz kojeg su "izabrani tekstovi" prevedeni na hrvatski jezik. Glavni dio rada odnosi se na solane na otoku Pagu, jer su solane u Stonskom zaljevu bile u vlasništvu grada Dubrovnika. Erceg, Ivan: Prilog o gospodarskom stanju u Bakru neposredno nakon pogibije Zrinskog i Frankapana. U raduje donijeta u izvorlatinskom jeziku pisana i u prijevodu na hrvatski jezik pretstavka "bakarskoga puka" od. kolovoza. godine Kraljevskoj ugarskoj dvorskoj komori o gospodarskom i socijalnom stanju u gradu Bakru. Prema toj Predstavci "ovaj od pamtivijeka pogranični bakarski puk što nastava ove krajeve, no nemajući nikakovih zemalja i uzgajajući samo skromne vinograde u kršu, življaše zaista bijedno, nije se ispomagao ni na koji drugi način osim sitnom trgovinom i uzajamnim vezama s podanicima susjedne provincije Kranjske". Taje uzajamna trgovina ukinuta i zabranjena "pod teškom kaznom gubitkom robe i konja, kao što su već bili oduzeti sol i konji kraljevskim podanicima Broda (na Kupi)." Ukidanjem slobodne trgovine "upropastiti će se i uništiti puk" ne samo bakarski nego se i "sami kranjski podanici žale da će zbog 'zatvorene luke biti upropašteni". U Bakru su Kranjci trgovali dovezenom građom a "naš grobljanski puk na sličan se način uzdržavao dovoženjem drvne građe i razvoženjem živežnih namirnica za potrebe rudnika željeza" (u Čabru). Također je "delnički i lokvarski puk zasluživao za život dovozeći iz pilane drvene trupce (!?) do luke". Kolar - Dimitrijević, Mira: Financijski proračun samouprave Zagrebačke oblasti za 9, 98. i 99. godinu. Tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca kako se nazivala država od 98. do 99. godine i (Kraljevinom Jugoslavijom), bila je 9. godine podijeljena na oblasti, koje su u Hrvatskoj zamijenile dota- 99

90 dašnje Županije. Oblasti su bile samoupravne organizacije sa skupštinom i Oblasnim odborom. U Zagrebačkoj oblasti zastupnici Hrvatske seljačke stranke imali su 9% većinu, a predsjednik Oblasnog odbora bio je Stjepan Radić. Oblasna skupština donosila je proračun, koji je međutim bio podvrgnut potvrdi Ministarstva financija. Prihodi su bili državna dotacija (za poslove koji su s državne prenijeti na oblasnu vlast) i oblasni prihodi (porezi, prirezi, takse, zajmovi i dr.). U proračunu je dosljedno provedena gospodarska i socijalna politika Hrvatske seljačke stranke, pa su se tako gradila uzorna gnojišta, davali beskamatni zajmovi za nabavu sjemena, nabavljala priplodna stoka za marvogojske zadruge, davali besplatni lijekovi siromašnima, organizirano slanje slabe djece na oporavak na more, itd. Kako nije bilo oblasnih šuma u proračunu, nije bilo ništa za šumarstvo. Ali ono stoje predviđeno za unapređivanje poljodjelstva a posebno stočarstva, bilo je i u korist šume, jer napredno stočarstvo ne može ovisiti o šumskoj paši. Kolar - Dimitrijević, Mira: O Ivanu Krajaču i njegovom gospodarskom radu. Ivan Krajač (Senj, ? 9.) po struci bio je pravnik, po djelovanju odvjetnik (u Jastrebarskom), gospodarstvenik i političar. Kao gospodarstvenik "Krajač seje uključio u reorganizaciju hrvatskog gospodarstva, te je organizirao 99. godine i do 90. godine bio direktorom Saveza novčanih i osigurajućih zavoda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca". Od 8. srpnja 9. do. veljače 9. godine bio je ministar trgovine i industrije. Kao ministar izradio je Zakon o zanatskoj banci, koji je u Skupštini prihvaćen sa 0 glasova od 8 nazočnih narodnih poslanika. "Krajač je izjavio da su obrtnici jedina brana protiv tuđinske invazije i destruktivnih ideja, a istovremeno i jedini koji se ustrajno bore protiv proleterizacije" bilježi autorica. Ujesen 9. godine Krajač je Ministarskom savjetu predočio gospodarski plan u kojem je predlagao i gradnju zagrebačke savske luke. Ministarski savjet prihvatio je plan za daljnje razmatranje, ali su ga minirali radikali. Plan su ocijenili kao anarhičan i kao neprihvatljiv, jer se "brine na pr. za gladnu Hercegovinu, a nema ""razumijevanja za visoke privredne ciljeve."" Plan je, vjerojatno, ocijenjen anarhičan, jer je predviđao i ograničenje nagrada članovima upravnih odbora državnih poduzeća. U raspravi o budžetu za 9/8. godinu Krajač je, uz ostalo, "kritizirao nepostojanje programa Ministarstva šuma, gdje se okreću veliki kapitali". Manin, Marino: Prilog o gospodarsko-socijalnim odnosima i o demografskim kretanjima u Istri tijekom 8. stoljeća. Uz korišćenje literature autor je, za Župu Kaštel, priopćio brojčane podatke o kretanju stanovništva od 9. do 800. godine na osnovu knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih. U ovoj knjizi Acta prikazane su knjige Marija Šećer: Stari zagrebački obrti, Hans Bleeck: Lünerburgs Salzhandeln Zeistalter des Merkantilusmus (. bis 8. Jahrhundert) i Alice Wertheimer-Batalic: Stanovništvo Vukovara i Vukovarskog kraja te Izvješće o sudjelovanju na -om međunarodnom kongresu za ekonomsku povijest, održanom u Milanu od. do. 09., na kojem je prvi put zastupana i Hrvatska, a zastupao ju je Prof. dr. Ivan Erceg. Vol. sadrži: Erceg, Ivan: Kratak prilog za upoznavanje Modruškog Urbara (8). Urbarima su se uređivali odnosi između feudalnog gospodara i njegovih podložnika. Autor je u ovom radu obradio "elemente i podatke koji su bili odlučni za gospodarsko-materijalne odnose" između Bernardina Frankopana i njegovih podložnika na temelju Urbara utvrđenog 8. godine u gradu Modrušu, kao središtu vlastelinstva. Iz opširnog prikaza, stranice teksta, treba naglasiti da su kmetovi bili dužni kada se prekrivaju gospodareve "hiže" tim "hižam les privezti" i to po cijelom selišću deset dasaka, a po pola selišta pet. Iako se izričito ne spominje, kmet je bio dužan i "daske" pripremiti tj. u šumi posjeći stabla i izraditi - iscijepati daske. Peričić, Šime: Prilog poznavanju uzgoja duhana u Dalmaciji. Potkraj 8. stoljeća u Dalmaciji, bez Dubrovačke Republike, trošilo se za pušenje 0 tona duhana u prahu i tone duhana u lišću. Stoga je glavni duhanski zakupnik u Mletačkoj Republici u Grbama kod Nina osnovao plantažu za uzgoj duhana, koja je 9. zauzimala 9 ha, a 9. blizu 00 ha i obrao prve godine 80 tona, a druge godine 08 tona duhana. Kada je Austrija ponovo 8. godine došla u posjed Dalmacije izrijekom je zabranila sadnju duhana i tek 88. godine dopustila pokusni uzgoj duhana, te je u naselja Imotske i Vrgoračke općine zasađeno 88 0 strukova duhana. Od tada je nastavljena sadnja duhana i u ostalim dijelovima Dalmacije, pa je, npr., 89. godine posađeno strukova. Kolar - Dimitrijević, Mira: Ekonomski podaci o gospodarstvu Hrvatske do 9. godine. Rad se temelji na podacima objavljenim u Financijskom kompasu - Financielles Jahrbuch für Oesterreich-Ungar, koji je izlazio u Beču od 88. do 9. godine. Značajno je daje u toj publikaciji postojala podjela na. Austriju,. Ugarsku i. Hrvatsku i u svim godištima "Hrvatska je uživala ravnopravan status s Austrijom i Ugarskom". Jedno vrijeme, od 9. do 9. godine, Uredništvo za Hrvatsku (i Jugoslaviju) bilo je u Zagrebu. Podaci za Hrvatsku, a posebno za Rijeku i Međimurje, nalaze se i u mađarskom Kompasu, koji je izlazio u Budimpešti od 8. do 98. godine. 00

91 U Zagrebu je 9. godine izašao i HRVATSKI KOMPAS u kojem je obuhvaćeno područje od Gorice, Istre i Trsta do Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Bačke i Banata. Taj Kompas uz podatke o bankama i industrijskim podacima donosi i popis odvjetnika te javnih bilježnika u Hrvatskoj i Slavoniji, Iseljeničke poslovnice, konzularna zastupstva u Hrvatskoj i dr. U Zagrebu je, nadalje, tri godine (9-9.) izlazio JU GOSLAVENSKI KOMPAS a od 98. do 9. godine PRIVREDNI KOMPAS. Matković, Stjepan: Pomorski promet Splita između dvaju svjetskih ratova. Sadržaj ovoga rada je Opći razvoj pomorstva nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Brodarska poduzeća, Brodogradnja, Promet stranaca, Lučki promet, Opća pomorska politika i Širenje ideja o razvoju pomorstva. U lučkom prometu pojedinih roba navodi se jedino daje "osobito važna stavka u lučkom prometu Splita bilo izvozno orijentirana proizvodnja cementa, cementnog lapora i tupine". Učešće ovih proizvoda doseglo je 90% cjelokupnog prometa a koji je, npr., 9. godine iznosio 99 brodova s 0 0 tona. O ostalim robama autor ne navodi podatke u kojima bi drvo imalo znatne stavke u lukama Sušak (za drvo iz Hrvatske), Šibenik (za drvo iz Like i zapadne Bosne, uglavnom poduzeća Šipad) i Dubrovnik (- Gruž, drvo iz središnje i istočne Bosne). Erceg, Ivan: Uvod u ekonomsku povijest (Izvori, pomoćne povijesne discipline i metodologija). "U Sa 00-tim brojem časopis Forêts de France (Francuske šume) ušao je u. godinu svoga izlaženja. Na časopisu nije označen broj godina izlaženja, već je to vidljivo iz prigodnog prikaza ovog jubilarnog broja iz teksta G. Berelle-a pod naslovom "Četiri stoti broj Forêts de France-a". Prema novijim podacima (v. Šum. list 989. str.8) % šuma u Francuskoj je u privatnom vlasništvu, od čega najviše od malih do srednje velikih vlasnika, a za sve postoje Udruge privatnih šumoposjednika i šumouzgajivača, koje su povezane Nacionalnim savezom. Savez tih Udruga krajem 9. godine izdao je prvi broj Službenog glasnika, koji u kolovozu 90. godine mijenja naziv u Forêts de France br.. Današnji puni naslov - Forêts de France et Action Forestière - dobiva početkom 9. godine sa br., ali i dalje kao Službeni glasnik navedenog Nacionalnog Saveza.. U ovom časopisu francuski šumovlasnik može naći uz stručne članke o uzgajanju, zaštiti i iskorišćivanju šuma i obavijesti o propisima koji se odnose na sve a posebno privatne šume, od kretanja cijena drvnih sortimenata do uspjeha dražbenih prodaja koje se obavljaju u proljeće i ujesen, do članaka o stručnim skupoovom radu pisac nastoji pružiti i protumačiti najvažnije podatke, norme i postupke o prikupljanju potrebne dokumentacije za upoznavanje i obradu pojedinih ekonomsko-povijesnih pitanja" prva je rečenica tog rada. Autor je kao posebna povijesno-ekonomska djela naveo i De administrando Imperio, kojeg je 9. godine izdao car Konstantin Porfirogenet te šest hrvatskih pisaca, od kojih je najmlađi Imbro Tkalac Ignjatović ( 8-9), tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu, izdao četiri Izvještaja (8, 8, 88, 80) - Bericht der Handels- und Gewerbekammer für Kroatien. Nadalje u ovoj su knjizi objavljeni sljedeći radovi: Filipčić, Vlatka: Gradnja pruga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, do 98. godine, Živaković-Kerže, Zlata: Osnivanje i djelovanje obrtničkog udruženja u kotaru Ilok od 9. do 9, Erceg, Ivan: Obavijest i znanstveni osvrt na dva ekonomsko-povijesna djela David F. Good: Der Wirtschftliche Anstieg des Habsburgerreichs 0-9. i Anronio Di Vitorio - Sergio Anselmi - Paula Peirucci: Ragusa (Dubrovnik) una Republica adriatica - Saggi di Storia economica efinanziaria Cisalpino, te Erceg, Ivan: Fond arhivske grade (filmovi) srijemske županije iz godine 8/8. u Budimpešti i u Srijemskim Karlovcima. Oskar Piškorić FORETS DE FRANCE N 00 JANVIER - FEVRIER 99 vima i šumarstvu u pojedinim pokrajinama, te o ponudi i potražnji šumarskih posjeda, kao i o ponudi i potražnji stručnih zaposlenika itd.. Francuski šumari redovno odlaze u druge zemlje, a u 99. godini takva stručna ekskurzija organizirana je u Republiku Češku. Površina šuma današnje Češke države iznosi, milijuna ha, s prosječnom drvnom masom mvha i godišnjim prirastom, mvha. Godišnje se siječe oko milijuna m. Sve šume 98. godine bile su nacionalizirane, a nakon mogućnosti vraćanja šuma prvotnim vlasnicima danas je 0% u privatnom vlasništvu a % u komunalnom. Bivše Crkvene šume, koje su iznosile oko 8% svih šuma, još nisu denacionalizirane, jer ni u crkvenoj hijerarhiji nije postignuta suglasnost o denacionalizaciji tih šuma. Prema Zakonu o šumama, izglasanom krajem 99. godine, svi šumovlasnici su u gospodarenju šumama izjednačeni. Čiste sječe bez prethodne dozvole mogu iznositi najviše do ha, dok do 99. godine maksimum iznosi ha (što je u ovom tekstu označeno s uskličnikom). Uređenje šuma obavlja državna ustanova i ono je za posjednika do 0 besplatno, a oni koji posjeduju 0

92 preko 0 ha moraju sudjelovati u troškovima uređenja. Šumovlasnik ima tri obveze: -etat ne smije premašiti mogućnost šume, -u šumama većim od 0 ha mora se osigurati minimum listača, a u koliko ih nema treba ih unijeti, -prorede su obvezne za sastojine do 0 godina starosti. Lov je, čitamo dalje, uvijek znatno utjecao na gospodarenje šumama. U Starom režimu, mnogim veleposjednicima šuma je u prvom redu bila lovištem, što su prihvatili i komunistički dostojanstvenici. Stoga je pomlađivanje šuma otežano, tj. nema ga ako se površine za pošumljavanje ne ograde. U ograđenim površinama za do godine javlja se bujan jelov podmladak.. Površinska šuma pokrajine Bretagne (Bretanje) iznosi ha ili % Pokrajine. U ovom broju F. F-a objavljenje Katalog staništa. Utvrđeno je šest staničnih razreda i to:. tresetno - podvodna staništa odnosno ona sa stalnim viškom vode, koja su ocijenjena kao vrlo slaba;. staništa na kiselim, povremeno podvodnim površinama na pseudogleju, koja su ocijenjena kao slaba;. staništa na kiselim i plodnim smeđim tlima, više manje dubokim i sa dobrom dubinskom drenažom, koja su ocijenjena kao izvrsna;. staništa na kiselim smeđim tlima, dobre dubinske drenaže, ali s nedostatkom hranjivih elemenata, ocijenjena su kao srednje dobra;. staništa na jako kiselom podzolu ili vrlo slaba staništa;. staništa na aluvijalnom svježem tlu s dosta hraniva, koja su ocijenjena od dobra do izvrsna;. staništa na plitkim, suhim tlima, koja su ocijenjena kao slaba ili vrlo slaba. Za svaki stanišni razred osim navedenih značajki dati su i podaci o položaju (uz obale rijeka, na blagim nagibima, na vrhuncima bregova i si.), podrobniji opis tala, prirodna šumska vegetacija, indikativne biljke i savjeti za gospodarenje s odnosnim sastojinama. "Savjetovati izbor vrsta za svaki tip staništa nije moguće, jer je taj izbor neposredno vezan uz klimatske prilike".. Opširan je članak pod naslovom Stabla također zaslužuju i kvalitetno sjeme. Osnovno je u ovom članku upozorenje da se za sjetvu koristi samo strogo kontrolirano sjeme. Da bude uvjerljivija takva preporuka, iznijet je primjer korišćenja sjemena običnog bora s područja Alpa iz "srednje visoke zone (između 000 i 00 m)" u nizinsko područje. Stabla bora na prirodnom staništu bila su prvoklasna, dok su ona iz sjemena tih stabala na novom staništu bila kriva, jako granata, te su se mogla koristiti samo za ogrjev* Danje i periodicitet uroda sjemena za neke vrste, pa ga za uspoređivanje s našim prilikama navodimo. Trešnja rodi svake godine, time da nekih godina zbog nepovoljnog vremena i pomanjkanja kukaca izostane oplodnja. Jasen i javor znaju biti bez sjemena i do tri godine, a bukva do godina. Hrast rodi dobrim žirom svake šeste do osme godine, jer su cvjetovi osjetljivi na mraz i duža kišna razdoblja. Slično je i s jelom i smrekom, kod kojih urod sjemena također može biti slab i po više godina.. Zavirimo i u "Mali oglasnik" o kupoprodaji šuma. Za kupnju u ovom broju samo je jedan oglas a za prodaju čak ih je. Za kupnju se traži šuma površine 00 do 00 ha, ali udaljena od Pariza do 00 km. Od prodaje izloženih objekata tek nekoliko. Tako se -godišnja borova šuma prodaje za cijenu od Franaka (oko kuna), to je ujedno i jedina ponuda s oznakom cijene. Bez oznake prodajne cijene nudi se npr. " ha dobro obrasle šume, velikim dijelom za iskorištavanje, s potkresanim stablima, s tri jezera i km puta", u raznim krajevima Francuske jednim oglasom nude se na prodaju šume površina od do 00 ha; na prodaju je ijedan posjed od ha šume četinjača i 0 ha pašnjaka sa švicarskom kućom itd. OskarPiškorić * Treba ovom prigodom upozoriti na pojavu korišćenja sjemena crnog bora s otoka Brača. Naime iz bračkih crnobornih sastojina trgovina sjemenom Steiner iz Bečkog Novog mjesta od početka ovog stoljeća kupovala je godišnje tone i tone tog sjemena. Kako je to poduzeće prodavalo šumsko sjeme po cijelom svijetu, znači daje taj bor i dobro uspijevao. Stoga bi bilo korisno provjeriti gdje je sve upotrebljeno i kakve su se sastojine iz njega razvile. Dakako daje to provjeravanje vezano uz znatne troškove te bi to mogla biti tema bilo Šumarskog fakulteta bilo Instituta. 0

93 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI IZVJEŠĆE S MEĐUNARODNOG TEČAJA GOSPODARENJE OKOLIŠEM, TIVON, IZRAEL,. do GODINE Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, te Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske proslijedilo je natječaj za tečaj o gospodarenju okolišem (Environmental Management Course) u Izraelu, Galillee Collage, Tivon. Galillee koledž je ustanovljen 98. godine s ciljem izobrazbe i usavršavanja stručnjaka iz Izraela, a kasnije je prerastao u međunarodni program. Koledž nema svoje predavače, već poziva iz izraelskih sveučičišta i instituta najistaknutije stručnjake za pojedine programe. Stalno zaposeleni u koledžu su: generalni direktor, tehnički direktor, direktor za međunarodnu suradnju i koordinator Galillee koledža uz administrativno osoblje. Danas Koledž svojim programom tečaja za upravitelje projekata pokriva sljedeća područja: zdravstveni sustav, lučko poslovanje, planiranje i razvoj turizma urbano-ekonomski razvoj, upravljanje okolišem razvoj malih poduzeća i industrije. Na tečajeve uglavnom dolaze stručnjaci iz zemalja u kojima se izvode projekti finacirani iz sredstava međunarodnih banaka npr. Svjetske banke i si. Postoji više koledža u svijetu koji osposobljavaju voditelje projekata za Svjetsku banku. Galillee Colege jedan je od tih i pokriva područje Južne Amerike, Karibskih otoka, Azije, Istočne Europe i Afrike. Tečajevi su organizirani u nekoliko godišnjih turnusa uz potporu međunarodnih organizacija, od kojih su najznačajnije International Maritime Organization (IMO), UNDP, World Bank, International Union of Local Authorities (IULA), International Labour Organization (ILO), International Air Traffic Association (IATA), World Health Organization (WHO). Program tečajeva traje 0 akademskih radnih sati, s dnevnim programom od 8 akademskih sati. Više od 000 stručnjaka uspiješno je završilo programe međunarodnih tečajeva. Organizacija tečaja Tečaj Upravljanje okolišem (Environmental Management Course) Galillee koledž organizirao je u suradnji s IULA (International Union of Local Authorities) i \srael Union of Local Authorities, Local Government Economic Services. Rad na tečaju bio je organiziran kroz predavanja, praktikume i terensku prezentaciju učinkovitosti organizcije pojedinih načina upravljanja i kontrole izvršenja projekata. Tečaju su pribivali stručnjaci iz Ugande (), Nigerije (), Lesota (), Tanzanije (), Indije () i Hrvatske (). Nastavni program tečaja Upravljanje okolišem obuhvaćao je dyije stručne cjeline. U prvom dijelu obuhvaćena su sljedeća područja: uvod u znanost okoliša, uvod u kompjutorsku znanost, uvod u upravljanje projektima, ekonomika upravljanja, analiza izvedivosti ekoloških projekata, temeljni koncepti biologije okoliša, temeljni koncepti kemije okoliša. U drugom dijelu obuhvaćena su sljedeća područja: stanje okoliša, kompjutorizirane tehnike donošenja odluka, upravljanje otpadom i recikliranje, analiza resursa vode, analiza ulaganja (investicija) u ekološke projekte, procjena utjecaja na okoliš, ekonomika okoliša, ekološki projekti: vrijeme i financiranje, okolišno planiranje i primjena. Praktični rad organiziran je kroz dva praktikuma: razvoj i upravljanje ljudskim resursima i upravljanje okolišem. Stručne izlete: Misgav - industrijski inkubator, Haifa - postrojenje za pročišćavanje vode, Haifa - postrojenje za recikliranje otpada, Tefen - zeleni industrijski park, Rafinerija nafte u Haifi. Za utvrđivanje vrijednosti (ekonomske opravdanosti i dobiti) ekoloških projekata korištene su tehnike: cost-benefit analysis, sensitivity analysis i internal rate of return. Za određivanje životnog ciklusa projekata i određivanje prioriteta korišteni su FEED BACK CONCEPT, CPM (critical path method) i PERT (project evaluation and review techniques). 0

94 Za uspjeh projekta uz dobro odabrane metode i definiran cilj projekta potrebno je i dobro "upravljati" ljudskim resursom. Vrlo zanimljivo predavanje u tom smjeru održao je gospodin H. Peck, psiholog. On je originalno izložio i prezentirao načine komunikacije, upravljanje s ljudskim resursima i grupirao razloge incidenata na relaciji upravitelj - osoblje, te kako izbjeći incidente, odnosno kako se koristiti njima. Detaljno su predstavljene tehnologije za recikliranje i/ili odlaganje otpada, isplativost pojedinih tehnologija i kriteriji izbora tehnologije. Isto tako su pretstavljeni najvažniji međunarodni propisi izdani od godine za gospodarenje okolišem (Bazelski dogovor, Londoski dogovor, Montrealski dogovor, Rio de Jeneiro koncept, itd.), te načini i mogućnosti financijske potpore za ekološke projekte (Svjetska banka, Europska banka, itd.). Iako šumarstvo Izraela programom tečaja nije obuhvaćeno, na našu zamolbu organiziran nam je susret s predstavnicima Židovske nacionalne zaklade (Jewish National Fund) koji su odgovorni za rad šumarstva, glede proizvodnje šumskih sadnica, pošumljavanja, održavanja šumskih kultura, kontrolu eksploatacije i sustava osmatranja, dojave i intervencije na požar. Kada je u XIX. stoljeću stvoren koncept za uspostavu države Izrael (Herzelov zionistički pokret), donesena je odluka da svaki Židov bez obzira gdje živi i kakvog je materijalnog stanja mora jednom tjedno poslati cent za ozelenjavanje prostora na kojem će se uspostaviti država. Sadnja drveća označena je kao najviši prioritet u realizaciji uspostave države i povratka Židova u Izrael. Važnost "zelenog krajolika" nije ništa manja niti danas. Unatoč pustinjskim klimatskim uvjetima godišnji plan pošumljavanja je 000 ha, a uspjeh pošumljavanja zadovoljavjući. Za pošumljavanje se koristi više metoda, a jedna od metoda je i pošumljavanje sa većim biljkama koje su specijalno pripremljene za tu namjenu, a prsni promjer iznosi 0 do cm (Slika ). Glavna autoktona vrsta koja se najčešće rabi za pošumljavanje je Quercus ithaburensis. Kada dolazi do prenamjene korištenja zemljišta zatečena stabla Quercus ithaburensis se ne sijeku, već se vade s korijenom i prenose na lokalitet u blizini nacionalnog parka Cypori. Trošak prijenosa stabla i njege u prva tri mjeseca nakon presadnje iznosi 00 US $ po stablu. Za pošumljavanja osim hrasta koriste se i brzorastući borovi od kojih najviše Pinus brutia Ten. Planirani opseg pošumljavanja u 99. godini od 000 ha nije ostvaren zbog nedostatka zemljišta. Jedini vlasnik poljoprivrednog i šumskog zemljišta je država i ono se ne može kupiti nego samo iznajmiti najduže na 00 godina. Slika : Osvajnje pustinje pomoću posebno pripremljnih sadnica Quercus ithaburensis (Snimio Z. Perić). Okolišem upravlja Ministarstvo za zaštitu okoliša koje je ustanovljeno 988. godine. Zaduženo je za formuliranje i objedinjavanje nacionalne politike i razvoj strategija i standarda i određivanje prioriteta zaštite okoliša. Djeluje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. 99. godine je imalo uposlenika, a budžet Ministarstva je iznosio milijun US $, što se smatra nedovoljnim za pokriće svih potreba zaštite okoliša. Izrael zauzima prvo mjesto u pročišćavanju otpadne vode u svijetu. U 99. godini je recikliranje vode iznosilo oko 0 % ukupne potrošne vode, oko 0 % otpadne vode se reciklira i koristi za navodnjavanju u poljoprivrednoj proizvodnji. Reciklirana voda se uglavnom koristi za proizvodnju stočne hrane poštujući kriterije Ministarstva zdravstva. Mr.sc.Zlatko Perić, Šumarski institut, Jastrebarsko, Mr.sc. Jela Bilandžija, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Sandro Šegedin, dipl.inž.šum., Ministarstvo unutarnjih poslova 0

95 NOVI DOKTORI ZNANOSTI DENIS JELACIC Dana 0. siječnja 99. mr.sc. Denis Jelačić, dipl. inž. drvne tehnologije, asistent iz predmeta Priprema rada, obranio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju pod naslovom Terminiranjeproizvodnje novim metodama u drvnoindustrijskim poduzećima i tako stekao naslov doktora biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja Drvna tehnologija, znanstvena grana Priprema rada. Životopis - Denis Jelačić rođen je. svibnja 9. godine u Zagrebu. Gimnaziju je završio školske godine 98/8. Iste je školske godine upisao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - drvnotehnološki odsjek. Tijekom studija radio je kao demonstrator iz predmeta "Konstrukcije proizvoda od drva". Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. srpnja 989. godine. Zaposlio se na Šumarskom fakultetu. prosinca 989. godine kao asistent na Katedri za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji iz predmeta "Priprema rada". Denis Jelačić radio je na temama Zavoda za istraživanje u drvnoj industriji kao i na suradnji s poduzećima drvne industrije. Školske godine 989/90. upisao je poslijediplomski studij iz područja "Organizacija rada u drvnoj industriji", koji je uspješno apsolvirao i položio sve ispite. Magistarski rad pod naslovom "Metode lansiranja radnih naloga u proizvodnji građevne stolarije" obranio je. srpnja 99. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svog rada Denis Jelačić je objavio 8 znanstvenih i stručna rada te poglavlja u znanstvenim knjigama. Organizirao je i sudjelovao na 9 znanstvenih i stručnih savjetovanja i skupova u zemlji i inozemstvu. Trenutno radi na istraživačkom projektu Ministarstva znanosti i tehnologije pod naslovom: "Istraživanje i razvoj novih proizvodnih sustava u drvnoj industriji", sa zadatakom "Upravljanje projektima u proizvodnim sustavima uz podršku računala". Bio je sudionikom domovinskog rata i vojno-redarstvene akcije "Oluja". Od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske imenovan je u stručni tim za provedbu četiri helsinške rezolucije o zaštiti europskih šuma (H - Šumarska suradnja sa zemljama prijelaznog gospodarstva). Član je Hrvatskoga šumarskog društva (Šumarsko društvo Zagreb), Hrvatskog društva za operacijska istraživanja te Operational Research Society Velike Britanije, a tijekom rada uspješno je pohađao više tečajeva iz područja planiranja i vođenja proizvodnje. Postupak odobrenja i ocjena disertacije-na osnovi izvješća Povjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenje disertacije u sastavu prof. dr. sc. Mladen Figurić, prof. dr. sc. Stjepan Tkalec i prof.dr.sc. Simeun Tomanić, Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrilo je mr. se. Denisu Jelačiću temu doktorske disertacije, a za mentora je imenovalo prof. dr. sc. Mladena Figurica. Isto Fakultetsko vijeće je po izradi disertacije izabralo i Povjerenstvo za ocjenu u sastavu prof. dr. sc. Stjepan Tkalec, prof. dr. sc. Mladen Figurić i prof, dr. sc. Franc Bizjak sa Biotehniške fakultete Univerze v Ljubljani, Slovenija. Nakon pozitivne ocjene rada isto je povjerenstvo imenovano za postupak javne obrane disertacije. Prikaz rada - Doktorska disertacija mr. se. Denisa Jelačića, pod naslovom "Terminiranje proizvodnje novim metodama u drvnoindustrijskim poduzećima" sadrži stranica pisanog teksta u koji je uključeno 8 slike, tablice i stranice literature sa izvora. Disertacija je podijeljena na 8 osnovnih poglavlja: Uvod, Problematika istraživanja, Ciljevi istraživanja, Prethodna istraživanja, Metoda rada, Rezultati istraživanja, Zaključak, Kratice i oznake, Literatura Sažetak rada - Drvnoindustrijsko poduzeće nalazi se u tržišnom okruženju koje svojim čimbenicima i tempom nameće potrebu za fleksibilnošću. Tu se postavljaju novi trendovi na svjetskom tržištu kao što su kvaliteta, fleksibilnost, produktivnost, globalizacija, zaštita okoliša i, svakako, vrijeme, koje je jedan od čimbenika svih prethodno navedenih trendova. Postavljene su i određene definicije vremena koje 0

96 utječu na odnose tvrtke i okruženja. Upravljanje proizvodnjom u drvnoindustrijskim pogonima postavljeno je u odnos prema novim trendovima u upravljanju, odnosno u odnos prema različitim proizvodnim koncepcijama (ROP, MRP I, MRP II, LEAN, JIT/TQC, COMMS). Uočena je problematika određivanja rokova proizvodnje u drvnoindustrijskim pogonima i način na koji je ona obrađena u pojedinim proizvodnim koncepcijama. Istodobno uočen je problem određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u pogon. Ono što se posebno naglašava jest to da proizvodne koncepcije, pa i one suvremene nedovoljno pažnje posvećuju upravo problematici određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga. Na temelju toga identificirane su pojedine metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u proizvodnju, uspoređene su s podacima iz prakse, ustanovljeni su načini iskazivanja razlika među njima te koja od njih pokazuje najbolje rezultate, istražene su mogućnosti skraćenja ukupnog proizvodnog ciklusa korištenjem pojedinih metoda, pokušalo se uključiti promatrane metode u moderne koncepcije upravljanja proizvodnjom. Tvrtka koja je izabrana za objekt istraživanja jest drvnoindustrijska tvrtka koja se bavi proizvodnjom namještaja za domaće i strano tržište. Proizvodnja je bila podijeljena u pet proizvodnih faza. Izabrano je metoda koje su svrstane u dvije potpuno odvojene skupine. Prvu skupinu čine metode za terminiranje, odnosno metode kojima se određuje redoslijed lansiranja proizvodnih naloga prije nego li uđu u pogon. U tu skupinu pripadaju sljedeće metode: KVO, KVP, DVP, PDPR, ZDPR i RI. Drugu skupinu čine metode za reterminiranje, odnosno metode koje se koriste kada se proizvodni nalozi već nalaze u pogonu, ali im je iz bilo kojeg razloga potrebno promijeniti redoslijed. U tu skupinu pripadaju: PBO, KP, KR, KO, SRVP, SRBO, DRVP i DRBO. Metode su podrobno opisane i objašnjene, a posebice se to odnosi na KVO metodu koja se do sada mogla koristiti samo za dvije, odnosno, u posebnim slučajevima, za tri proizvodne faze. Jedan od doprinosa ovog rada znanosti jest upravo prilagođavanje KVO metode proizvodnji koja se odvija u više od tri proizvodne faze (u ovom slučaju u pet faza). Ostale su metode, također, prilagođene za rad u drvnoj industriji. Na temelju prikupljenih podataka određen je način njihove obradbe, te način na koji je moguće usporediti rezultate dobivene uporabom pojedine metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u pogon. Usporedba dobivenih rezultata uporabom pojedinih metoda određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga provedena pomoću novouvedenog koeficijent protoka metode, f m, koji kao bezdimenzionalan broj kazuje koliko je puta ukupno trajanje ciklusa prema pojedinoj metodi kraće ili dulje od ukupnog trajanja proizvodnog ciklusa prema postupnom načinu izvođenja operacija (načina na koji se proizvodni nalozi odašilju u pogon u promatranoj tvrtki). Osim usporedbe na temelju koeficijenta protoka metode, izvršena je i usporedba rezultata putem regresijske analize. Zaključeno je da je istraženo petnaest metoda određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga (uključujući i način odašiljanja proizvodnih naloga u promatranom pogonu). Najbolje rezultate kod metoda za terminiranje pokazala je KVO metoda, a kod metoda za reterminiranje DRVP metoda. Isto tako zaključeno je da uporaba promatranih metoda ne predstavlja samo uštedu u vremenu, već i smanjenje troškova proizvodnje, odnosno uštedu u novcu. Promatrane metode mogu prema tome poslužiti i kao metode za racionalizaciju proizvodnog procesa. Promatrane je metode, uz prikladan program za računala, moguće uklopiti u moderne proizvodne koncepcije kao što su MRP II, LEAN ili JIT/TQC. Međutim, bez obzira na način vođenja proizvodnje i poslovanja, predlaže se da se promatrane metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u pogon uvedu u drvnoindustrijske pogone u nas. Osnovni prinosi ovog rada znanostijesu: nova KVO metoda, potpuna afirmacija koeficijenta protoka metode kao činitelja procjene kvalitete pojedine metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga,.a potpuno razgraničavanje metoda za terminiranje i metoda za reterminiranje, te o implementiranje promatranih metoda u nove koncepcije upravljanja proizvodnjom i poslovanjem. Prof. dr. sc. Mladen Figurić 0

97 SLAVKO GOVORČIN Mr. sc. Slavko Govorčin, diplomirani inženjer drvne industrije, obranivši svoju disertaciju pod naslovom Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice, doktorirao je. srpjna 99. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Biografski podaci - Slavko Govorčin dipl. inž. drvne industrije rođenje 9. lipnja 99. godine u Zagrebu. Osnovno obrazovanje završio je u Osnovnoj klasičnoj školi u Zagrebu, a srednje u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Visoko obrazovanje završio je diplomiravši 9. godine na drvnoindustrijskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Drvodjeljskoj školi "Jurica Ribar" u Zagrebu i u "Exportdrvu" OOUR Vanjska trgovina u Zagrebu.Od 980. godine u radnom je odnosu na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu asistenta iz predmeta "Osnove tehnologije drva". Tijekom školske godine 980/8. pohađao je i završio nastavu za pedagošku izobrazbu sveučilišnih nastavnika u Centru za izobrazbu i istraživanje Sveučilišta u Zagrebu. Slavko Govorčin je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio poslijediplomski studij iz područja Biotehničkih znanosti, znanstvenog polja Šumarstvo, znanstvene grane Vođenje procesa u preradi drva, ogranka Tehnologija masivnog drva, obranivši 989. godine magistarski rad pod naslovom "Svojstva bagremovine od posebnog značenja za mehaničku preradu". U listopadu 990. godine izabran je u zvanje znanstvenog asistenta. U srpnju 99. godine Slavko Govorčin je obranio svoju doktorsku disertaciju pod naslovom "Svojstvajuvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice", čime je stekao akademski naslov doktora znanosti iz polja drvne tehnologije. U sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, Ministarstva i Javnog poduzeća "Hrvatske šume" radi na istraživanju makroskopskih, fizičkih, mehaničkih, i tehnoloških karakteristika, te njihovih varijacija domaćih i stranih vrsta drva. U dosadašnjem radu objavio je u stranim i domaćim znanstvenim časopisima rada od kojih je veliki broj citiran u referentnim časopisima. Postupak odobravanja i ocjene rada - Na prijedlog Povjerenstva prof. dr. sc. Stanislav Bađuna, prof. dr. sc. Božidar Petrića i prof, dr. sc. Vladimir Sertića Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo je mr. se. Slavku Govorčinu temu za izradu disertacije, a za mentora imenovalo prof. dr. sc. Božidara Petrića. Po predaji dovršenog rada Vijeće je imenovalo povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: izv. prof. dr. sc. Jurica Butković, prof. dr. sc. Božidar Petrić Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Niko Torelli Biotehniška fakulteta Ljubljana. Nakon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je za postupak javne obrane disertacije. Prikaz rada - Disertacija sadrži ukupno stranica, 0 slika, 8 tablica i izvora citirane literature. Rad je podijeljen u 0 poglavlja i to: Predgovor, Uvod, Zadatak istraživanja, Dosadašnja istraživanja, Materijal za istraživanje, Metoda istraživanja, Prikaz i obrada rezultata istraživanja, Rezultati istraživanja. Zaključna razmatranja, Zaključak i Literatura. SAŽETAK - Posljedica sve veće potrebe čovjeka za drvom aktualizira pojam tanke oblovine. Porast potreba za drvom doveo je do snižavanja sječive dobi stabala, tako da danas u preradu dolazi materijal od sve mladih i tanjih stabala. Kod trupaca tankih promjera u usporedbi s trupcima debljih promjera promijenjen je odnos udjela juvenilnog i adultnog drva. Dosadašnja istraživanja ukazuju na znatne razlike u strukturnim svojstvima između juvenilnog i adultnog drva. Može se zaključiti da postoje i znatne razlike u fizičkim i mehaničkim svojstvima između juvenilnog i adultnog drva. Dosadašnje spoznaje o tehničkim svojstvima drva temelje se na rezultatima istraživanja kod debelih trupaca sa pretežno zastupljenom zonom adultnog drva. Trupci manjih promjera trebali bi imati zastupljeniju zonu juvenilnog drva, a time se i znatno razlikovati u tehničkim svojstvima. Zadatak ovog rada je na temelju istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava bukovog drva iz područja Bjelolasice odrediti granicu, odnosno granično područje između juvenilnog i adultnog drva. Metodom praćenja rasporeda svojstava, rasipanja vrijednosti i promjene tendencija trenda svojstava u radijalnom smjeru od srčike prema kori, određena je granica odnosno granično područje između juvenilnog i adultnog drva. Na temelju postavljene granice izvršena je usporedba i ispitivanje tehničkih 0

98 08 svojstava između juvenilnog i adultnog drva bukve. Rezultat istraživanja je određeno granično područje, odnosno granica između juvenilnog i adultnog drva bukve, određena fizička i mehanička svojstva juvenilnog i adultnog drva i međusobne razlike, te određen utjecaj pada promjera bukove oblovine na njena fizička i mehanička svojstva. Granično područje odnosno granična zona između juvenilnog i adultnog drva bukve iz područja Bjelolasice nalazi se na udaljenosti od oko 0-80 godova od srčike u radijalnom smjeru. Zona juvenilnog drva obilježena je oštrom promjenom vrijednosti svojstava, odnosno strmom tendencijom trenda svojstva, velikim rasipanjem vrijednosti dobivenih mjerenjem i prepoznatljivim oblikom rasipanja vrijednosti, koje se smanjuje približavanjem prelaznoj zoni juvenilnog u adultno drvo. Prelazna zona obilježena je smanjenjem oštrine promjena svojstava, smanjenjem strmine tendencije trenda svojstva, a rasipanje vrijednosti dobivenih mjerenjem u ovoj zoni je najmanje. Zonu adultnog drva karakterizira stagnacija svojstava ili pojava blagih promjena bez strmih tendencija trenda.u toj zoni rasipanje vrijednosti svojstava se povećava, ali ne značajno kao u zoni juvenilnog drva. Usporedba istraženih fizičkih i mehaničkih svojstava iz zone juvenilnog i adultnog drva, pri čemu je kod usporedbe uzeta kao granična vrijednost 0-i god, pokazuje signifikantno veće vrijednosti kod gustoće, radijalnog utezanja, čvrstoće na tlak i čvrstoće na savijanje juvenilnog drva. Tangentno utezanje i juvenilnog i adultnog drva ima podjednake vrijednosti. Usporedba istraženih fizičkih i mehaničkih svojstava drva bukve iz područja Bjelolasice tankih trupaca, a sadrže gotovo u potpunosti samo juvenilno drvo i debljih trupaca, a sadrže pretežno adultno drvo, pokazuje kod svih istraženih svojstava signifikantno veće vrijednosti svojstava kod tankih trupaca. Pojava tankih trupaca bukovine, promjena odnosa udjela juvenilnog i adultnog drva, a time i promjena fizičkih i mehaničkih svojstava trebala bi se odraziti kod primjene odgovarajućih tehnoloških postupaka s ciljem što racionalnije i uspješnije prerade, obrade i upotrebe bukovine. Predgovor - U Predgovoru autor ukazuje na važnost drva kao jedinstvene sirovine s obzirom na njenu obnovljivost, ali i na problem poznavanja tehnoloških svojstava kao i promjena svojstava u cilju što racionalnije prerade i upotrebe drva. Problem promjena tehnoloških svojstava proizlazi iz sve većih potreba čovjeka za drvom, a posljedica je sve veća potrošnja, odnosno sječa drveta i sve niže sječive dobi stabla. Rezultat je pojava sve tanje oblovine u kojoj je promijenjen odnos udjela juvenilnog i adultnog drva, a time su promijenjena fizička i mehanička svojsta - izravni čimbenici tehnoloških svojstava drva. Uvod - U Uvodu se naglašava važnost bukve kao najraširenije vrste drva u Hrvatskoj, te se detaljno navode statistički podaci o proizvodnji, zalihama, preradi i značaju općenito. U nastavku je opisano područje prirodnog rasprostranjen]a obične bukve u Europi, te posebno u Hrvatskoj. Zadatak istraživanja - U ovom poglavlju ukazuje se na potrebu istraživanja tehnoloških svojstava bukovine glede važnosti bukovine u gospodarstvu Hrvatske, a zbog promjena svojstava nastalih smanjenjem sječive dobi stabala odnosno dolaskom u preradu sve tanjih trupaca, te poremećenim odnosom udjela juvenilnog i adultnog drva. Cilj je odrediti granicu, proučavajući raspored fizičkih i mehaničkih svojstava bukovine, odnosno granično područje između juvenilnog i adultnog drva, kao i utvrditi postoje li razlike u fizičkim i mehaničkim svojstvima juvenilnog i adultnog drva bukovine. Dosadašnja istraživanja - Poglavlje Dosadašnja istraživanja autor je posvetio prikazu dosadašnjih spoznaja o juvenilnom i adultnom drvu općenito i s obzirom na drvo bukve. Prikazanje pregled istraživanja i proučavanja strukturnih svojstava na temelju proučavanja promjena dužine stanice, promjera stanice i veličina kuta uvijanja fibrila, zatim kemijskih svojstava, te makroskopskih svojstava na temelju mjerenja širine goda. U nastavku su navedena dosadašnja saznanja o fizičkim svojstvima juvenilnog drva bukve proučavanjem rasporeda sadržaja vode i gustoće, te na temelju gustoće i pretpostavke o rasporedu utezanja. Spoznaja o mehaničkim svojstvima juvenilnog drva bukve u odnosu na adultno drvo prikazana je pretpostavkama na temelju spoznaja o strukturnim svojstvima bukovine. Materijal za istraživanje - U ovom poglavlju prikazanje pregled dosadašnjih lokacija istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava drva bukve u Hrvatskoj. U nastavku je dan geografski prikaz područja, odnosno lokacije sa koje su uzeta modelna stabla. Navedeni su geološki, pedološki, klimatski i ekološko-gospodarski podaci lokaliteta uz opis biljnog i životinjskog okoliša sastojine iz kojeg su odabrana modelna stabla. Podaci o modelnim stablima dati su tablično uz opis postupka s materijalom nakon obaranja stabla. Metoda istraživanja - Poglavlje Metoda istraživanja prikazuje način uzimanja uzorka i navodi važeće metode i norme za ispitivanje određenih makroskopskih, fizičkih i mehaničkih svojstava bukovine: širine goda, sadržaja vode u drvu, gustoće drva, utezanja drva, točke zasićenosti vlakanaca, čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima, čvrstoće na savijanje, žilavosti prema Monninu, te koeficijenta kvalitete. Prikazanje i način uzimanja uzoraka pravilnih i nepravilnih oblika, potrebnih za određivanje navedenih

99 svojstava, odnosno određivanje rasporeda tih svojstava u radijalnom smjeru od srčike prema kori stabla, na temelju kojeg će se odrediti zone juvenilnog i adultnog drva. Ovdje se navode i upotrebljeni računalski programi korišteni u svrhu pomoći pri mjerenju, obradi i prikazivanju podataka. Prikaz i obrada rezultata istraživanja - Na temelju dobivenih rezultata mjerenja daju se grafički prikazi rasporeda istraženih svojstava u radijalnom smjeru. Na temelju rasporeda vrijednosti svojstava izvršeno je izjednačavanje podataka polinomnom regresijom upotrebom parabolne krivulje trećeg stupnja, kako bi se bolje uočile promjene svojstava u radijalnom smjeru. Grafičkim prikazima prikazana su tri načina rasporeda svojstava u radijalnom smjeru s tabličnim prikazima srednje, minimalne i maksimalne vrijednosti; standardne devijacije i koeficijenti varijacije. Iz oblika rasporeda grafičkih prikaza istraženih svojstava i tendencija parabolnih krivulja određene su dvije zone; zona juvenilnog i zona adultnog drva. Potom su se usporedile srednje vrijednosti istraženih svojstava tih dvaju zona, kao i srednje vrijednosti istraženih svojstava drva bukve najmanjih i najvećih prsnih promjera. Rezultati istraživanja - U ovom poglavlju autor je tablično prikazao srednje vrijednosti istraženih svojstava sa statističkim pokazateljima na temelju rezultata ispitivanja uzoraka sa prsne visine po debljinskim razredima, sa tri visine po debljinskim razredima i iz svih debi jinskih razreda po visinama. Uz tablične prikaze predočeni su i grafički prikazi rasporeda svih vrijednosti istraženih svojstava u radijalnom smjeru. Na grafičkim prikazima izvršeno je izjednačenje podataka parabolnom krivuljom trećeg stupnja, kako bi se uočile tendencije trenda, odnosno promjene dinamike rasporeda svojstava iz čega će se odrediti granica ili granično područje između zona juvenilnog i adultnog drva. Zaključna razmatranja - U poglavlju Zaključna razmatranja analiziraju se oblici rasporeda, tendencije trenda i dinamike rasporeda u radijalnom smjeru istraženih svojstava prikazanih grafički, na temelju uzoraka po debljinskim razredima na prsnoj visini, kroz raspored uzoraka po debljinskim razredima sa tri visine i kroz raspored na temelju uzoraka iz svih debljinskih razreda na tri visine. Analiza na temelju istraženih svojstava ukazuje na znakovito područje u zoni od goda, gdje se događaju promjene svojstava ili se u tom području smiruju rasipanja svojstava ili dolazi do promjene tendencije trenda svojstva. Na temelju toga određuje se prijelazno područje iz adultnog u juvenilno drvo koje se nalazi između goda. Kako bi se usporedila istražena svojstva tako određenih zona juvenilnog i adultnog drva bukovine, izvršeno je testiranje U-testom srednjih vrijednosti svojstava u zoni goda i srednjih vrijednosti svojstava u zoni.-0. god. Testiranje je izvršeno po debljinskim razredima na temelju uzoraka sa prsne visine i na temelju uzoraka sa tri visine. Na kraju je izvršeno uspoređivanje svojstava uzoraka bukovine dvaju zona na temelju podataka iz svih debljinskih razreda sa visine, m (prsna visina), te uspoređivanje srednjih vrijednosti svojstava bukovine na temelju uzoraka sa prsne visine iz najmanjeg debljinskog razreda, odnosno najmlađih stabala i uzoraka iz najvećeg debljinskog razreda, odnosno najstarijih stabala. Posljednja usporedba je na uzorcima iz dvaju debljinskih razreda, najstarijeg i najmlađeg, na temelju podataka sa tri visine. Zaključak - U poglavlju Zaključak, autor zaključuje na temelju rezultata istraživanja svojstava drva bukve iz područja Bjelolasice, da postoje dvije zone koje se razlikuju po fizičkim i mehaničkim svojstvima; prva od srčike do približno 0. goda i druga od 0. goda u smjeru radij usa sve do kore. O oštroj granici između tih dvaju zona ne može se govoriti već o prijelaznoj zoni iz juvenilnog u adultno drvo. Zona juvenilnog drva obilježena je oštrim promjenama vrijednosti svojstava, odnosno strmom tendencijom trenda svojstva, velikim rasipanjem vrijednosti svojstava, te određenim oblikom rasipanja, koje se smanjuje završetkom zone. Prijelazna zona obilježena je smanjenjem oštrine promjena svojstva, smanjenjem strmine tendencije trenda položene krivulje, a rasipanje vrijednosti svojstava u ovoj zoni je najmanje. U zoni adultnog drva raspored svojstava u radijalnom smjeru stagnira ili se mijenja ali su promjene blaže. Rasipanje vrijednosti se povećava, ali ne onoliko kao u zoni juvenilnog drva. U nastavku zaključka iznose se podaci o srednjim vrijednostima svojstava bukovine iz dvaju određenih zona, te njihove razlike. Posebno su iskazane srednje vrijednosti svojstava tankih trupaca, koji sadrže gotovo u potpunosti samo juvenilno drvo i srednje vrijednosti najstarijih trupaca koji sadrže pretežno adultno drvo, te razlike između tih svojstava. Na kraju se zaključuje da se sa promjenom veličine promjera bukovih trupaca iz područja Bjelolasice mijenjaju istražena svojstva, odnosno da padom promjera bukovih stabala općenito dolazi do porasta vrijednosti istraženih svojstava. Disertacija Slavka Govorčina Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice, je originalno znanstveno djelo, koje predstavlja značajan doprinos šumarskoj i drvnotehnološkoj znanosti, posebno u disciplini Znanost o drvu. Mr. sc. Tomislav Sinković 09

100 IZ INOZEMNOG TISKA ŠUMARSKA EKSPEDICIJA NA ALJASKU LARS CHRISTERSSON I SUE ELOWSON Poplar Molecular Network, Vol., N l December 99. Povećano zanimanje za uzgoj hibridnih topola zamijećeno je u Švedskoj u zadnjim godinama, kako kod znanstvenika tako i kod šumara. Za to ima nekoliko objašnjenja: drvo topola, koje se odlikuje kratkim vlakancima, predstavlja vrijednu sirovinu za industriju papira; energetska situacija u Švedskoj (Parlament planira zatvaranje nuklearki prije 00. godine); hiperprodukcija u poljoprivredi, gdje ima stotine tisuća hektara površina podesnih za uzgoj alternativnih kultura; pozitivan utjecaj uzgoja kultura topola na učinke staklenika, na acidifikaciju zemljišta i vode, kao i na zagađenje nitratima podzemnih voda. Unazad pet godina, 0 hibridnih klonova topola (Populus trichocarpa x P. deltoïdes i recipročno) introducirano je iz Belgije, te uzgojeno u Karinslund-u u južnoj Švedskoj (širina N), na zemljištu, koje se po mehaničkom sastavu može definirati kao pjeskovito. Među klonovima je izvršena vrlo pažljiva selekcija s obzirom na nordijske prilike. Nasadi su navodnjavani, ali nije vršena fertilizacija. Neki od uzgojenih klonova pokazali su vrlo bujni rast u najranijoj mladosti. Kod plantaže starosti od godina, najbolji klon je imao totalnu visinu od 0 m i prsni promjer od 0 cm, uz razmake sadnje x m. U šestoj godini najbolji klonovi imali su tečajni visinski prirast.-.om, ali su zadnje zime pretrpjeli oštećenja terminalnog izbojka u dužini od - m, budući da isti nije odrvenio prije ranih jesenskih mrazeva i studeni. Razlog smrzavanju je protumačen činjenicom stoje većina roditeljskih stabala hibridnih klonova bila podrijetlom iz Oregona i Države Washington, što je oko 000 km južnije u odnosu na navedeno stanište u Švedskoj. Kako bi riješili problem nepravodobnog odrvenjavanja terminalnog izbojka u uvjetima Švedske, dr. Vic Steenackers (Belgija) i drugi istraživači su sugerirali, da se hibridi uzgojeni u Karinslundu povratno križaju s roditeljskom vrstom P. trichocarpa, čiji bi predstavnici bili selekcionirani na približno istoj geografskoj širini ili čak nešto sjevernije u Sjevernoj Americi u odnosu na plantažni nasad u Švedskoj. U 99. pronađena su vrlo kvalitetna staništa P. trichocarpa i P. balsamifera u B. C. Kanada. U 99. godini organizirana je 0-dnevna ekskurzija na Aljasku, zbog ispitivanja mogućnosti sabiranja polena u prirodnim sastojinama, a radi provedbe povratnog križanja s uzgojenim belgijskim hibridnim klonovima P. x interamericana u Švedskoj. Ekskurzija na Aljasci prešla je put od 00 milja, kako bi pronašla odgovarajući biološki materijal, koji će biti u funkciji rješavanja naznačenog problema. Lokalne populacije topola bonitirane su s obzirom na totalne visine stabala, zdravstveno stanje, pravilnost debla, debljinu grana, kut grana te starost. Komparacijom sastojina na Aljasci i B. C. Kanada utvrdili su da su sastojine u Kanadi daleko kvalitetnije u komparaciji sa sastojinama iste vrste na Aljasci. Sastojine na području Kanade polučile su ocjenu 0, dok su sastojine na Aljasci zavrijedile najveću ocjenu ili manju. Rezultati izmjera su u sređivanju, pa će daljnja obrada podataka dati još preciznije rezultate vrednovanja izabranih sastojina na području Aljaske i Kanade. Sastojine u Lakina i Stormy Lake definitivno su odabrane, kao sastojine od interesa, posebno za područja srednje i nešto sjevernijeg dijela Švedske. No, kako je kod P. trichocarpa utvrđen vrlo izražen genetski varijabilitet, kao što je sudionicima konferencije u Seattle-u 99. godine predočeno, i pojedina druga staništa spomenute vrste bit će od interesa, posebno kada se radi o problemu oplemenjivanja na otpornost na bolesti. Za detaljnije informacije: Svedish University of Agricultural Sciences, Department of Ecology and Environmental Research, Box 0, 00 Uppsala, Sweden. Sa engleskog preveo: Prof. dr. sc. Ante Krstinić 0

101 U NEKOLIKO REDAKA Međunarodni simpozij studenata šumarstva (International Forestry Students Symposium - IFSS) 99. godine održat će se od. studenoga do 8. prosinca u Melbourneu, Australija. Predmet raspravljanja je: - plantažiranje egzotičnih vrsta, - nove tehnologije u šumarstvu, -hidrologija šume, - upravljanje šumskim resursima, - šume za odmor i poduka o okolišu, - patologija šumskih vrsta i - trgovina šumskim proizvodima. U programu je i obilazak nasada eukalipta te značajnijih prirodnih parkova na jugoistoku Australije kao i obilazak poduzeća koje ujedinjuju sječu šuma s preradom drva do konačnih proizvoda, npr. papira. U Italiji su uočili nejednakost osjetljivosti jele na djelovanje kiselih kiša. Tako je jela na lokalitetu Serra San Bruno u Kalabriji (8 sjev. šir., 900 nadm. visine) otpornija na kisele kiše nego jela na lokalitetu Soprani (Molise, sjev. šir., nadm. visine 0 m). To je utvrdio i pokus, kako izvješćuje A. Bottacci u časopisu MONTI E BOSCHI, br. /99, proveden u laboratorijskim uvjetima. Jednogodišnje biljke jele bile su mjesec dana izvrgnute zamagljivanju, i nakon toga su obavljene mikroskopske pretrage iglica. Utvrđeno je povećanje amida u staničnom parenhimu te nenormalne količine kalcijevog oksalata unutar i izvan stanica. Ovi viškovi u iglicama oba lokaliteta nisu bili jednaki. Iglice jele s lokaliteta Serra San Bruno sadržavale u manje amida a više oksalata nego iglice jele lokaliteta Soprano. Drvo i vino brak je iz ljubavi, naslov je članka C. Gauthier-a objavljenog u br. 99. časopisa Forêts de France. Drvo, točnije hrastovina, piše Gauthier, u odnosu na vino nije mrtva tvar nego neizbježni činitelj za sazrijevanje vina. Hrastovina omogućuje vinu da lagano i umjereno oksidira i tako mu osigurava okus, aromu, boju i čuvanje. Prednost hrastovih bačvi pred drugim materijalima utvrdila je jedna studijska grupa 9/. godine u Borgogne-u i Bordelais-u s francuskom hrastovinom. A "Francuska ima najveće hrastove šume u Europi s vrlo cijenjenim drvom, koje se sve više i više traži u svijetu za izradbu bačve, a osobito u vinorodnim područjima". Naime, hrastove bačve su također najbolje i za "rakiju, konjak, armanjak ili viski". U XIX stoljeću Francuska je bila glavni uvoznik dužice iz Hrvatske. Tako je, primjerice, prema Šumarskom listu 89. str., od cjelokupnog izvoza od 8 0 dužica u Francusku izvezeno 0 88 dužica. Preko luke Rijeka izvezeno je 9 8 dužica, a preko Trsta 9 90 komada. O. Piškorić Da li ste zaboravili? PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 99. GODINI iznosi: - za zaposlene članove 0 kn - za studente, đake i umirovljenike 0 kn - za poduzeća 00 kn Adresa: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb, TrgMažuranića Žiro račun br.: PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 9 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: -0 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA - Swift ŽABA HR XX) Uredništvo

102 IN MEMORIAM VLADIMIR FRANTZ, dipl. inž. šumarstva (9-99) Tužna vijest da je 9. ožujka u Požegi prestalo kucati plemenito srce Vladimira Frantza, diplomiranog inženjera šumarstva i djelatnika požeške Uprave šuma, zatamnila je sunčano nedjeljno jutro te je primljena s nevjericom medu prijateljima i znancima, a posebice među suradnicima. Kolega Vladimir F r a n t z roden je u Požegi 9. godine, u obitelji uglednih požeških obrtnika, a u rodnom gradu završava pučku školu i gimnaziju. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 9. godine, te ubrzo počinje raditi u Odjelu za uređivanje Šumskog gospodarstva Požege, a zatim u Radnoj jedinici "Građevinarstvo", čiji direktor postaje 98. godine. Tu funkciju obavlja do 98. godine, kada prelazi u Radnu zajednicu zajedničkih službi, radeći na poslovima projektiranja, a od osnutka JP "Hrvatskih šuma" do prerane smrti, inž. Frantz je stručni suradnik za investicije i građevinarstvo. Uvijek ambiciozan i marljiv, željan novih saznanja, kolega Frantz uvodi u šumsko građevinarstvo novu tehnologiju, nabavlja primjerenu opremu i podiže ovu djelatnost na razinu visoke ekonomske učinkovitosti. U projektiranju šumskih komunikacija, osobito u posljednje vrijeme, zajedno sa svojim mladim suradnicima, provodi suvremenu kompjutorsku metodu projektiranja. Svojim radom stekao je poštovanje i odanost suradnika. Od svih hvaljen i štovan, tih, nenametljiv i ugodan sugovornik, bio je spreman svima pružiti pomoć. Njegov pošten odnos prema radu ostat će trajan primjer novim naraštajima požeških šumara. Vlado je u privatnom životu bio uzoran sin, brat, suprug i otac, zanimao se za glazbu, svirao je klavir i gitaru te pjevao u crkvenom zboru. Kao veliki zaljubljenik vinograda, vina i pjesme, znatan dio vremena boravio je u prirodi, u svom vinogradu i kućici na obronku Požeške gore, u društvu svoje obitelji i prijatelja. Bavio, se i likovnim stvaralaštvom, dizajnom i grafikom te ostavio traga u svom umjeću uređenja interijera i eksterijera u pojedinim objektima požeške Uprave šuma. Posljednji ispraćaj inž. Vladimira Frantza obavljen je. ožujka 99. na požeškom groblju Sv. Elizabete, u nazočnosti obitelji, rodbine i mnogih suradnika, prijatelja i znanaca. Od pokojnika se u ime Uprave šuma Požega i požeškog Šumarskog društva oprostio inž. Marijan Aladrović, izrazivši najiskreniju sućut najbližima: majci, sestri, supruzi, kćerki i sinu. Neka mu je laka gruda hrvatske zemlje! I.Tomić

103 UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na stranice s proredom na papiru formata A. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do / stranice napisane s proredom na papiru formata A. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 0 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do stranica s proredom na papiru A. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. - Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru :. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:. Klepac, D. 9: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučulišta u Zagrebu, Zagreb.. Prpić,B. ikomlenović,n. i Seletković, Z. 988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list -, str Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr.. dipl. inž...). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi.". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 0 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića Telefon: -0, 9-8 Telefax: -0

104