OBNOVA ŠUME I EKOLOŠKA JAVNOST

Transcription

1

2 RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA OBNOVA ŠUME I EKOLOŠKA JAVNOST Šumarska struka i šumarstvo s pravom se smatraju značajnim zaštitarom prirode. Više od 200 godina osnovno načelo hrvatskoga šumarstva je održati i unaprijediti šumu. Unatrag 100 godina površina šuma u Hrvatskoj nije se smanjila, a drvna zaliha po jedinici površine znatno se povećala po količini i kakvoći. Hrvatsko šumarsko društvo osnovano godine, zasigurno je najstarije ekološko društvo u Hrvatskoj, a ovaj časopis je vjerojatno jedan od najstarijih, pretežito ekološkoga sadržaja koji neprekidno izlazi 125 godina. Hrvatsko šumarstvo je najviše od svih struka učinilo na općoj zaštiti prirode. Gledano sa stajališta europskih kriterija zaštite prirode, više od 80 % hrvatskih državnih šuma zadovoljava kategoriju parka prirode, a mnoge i kategoriju nacionalnoga parka. Naše su šume prirodne, raznolike, dobro njegovane, njihova je obnovljivost zakonom osigurana. Načelo potrajnosti prihvatili su predsjednici država i premijeri svijeta u Rio de Janeiru kao osnovu osiguranja života budućih generacija, nazvavši to načelo održivim razvojem. Usprkos navedenim činjenicama, u posljednje je vrijeme česta povika na šumarstvo da krči šumu, što znači daje uništava, a zapravo je svojim stručnim postupcima obnavlja i čini još prirodnijom. Prilikom prirodne obnove šume cilj uzgojnih postupaka je mlada generacija onih vrsta drveća koje pripadaju tome staništu i šumskoj zajednici. Hrvatski Zakon o šumama i njegovi popratni akti spadaju u najnaprednije u Europi i striktno se u nas provode. Između onih koji čuvaju šumu ali je i biološki razumno koriste, i onih koji šumu isto tako iskreno vole i ponajprije rekreacijski koriste, primjerice planinari, zeleni pokreti, ekološke udruge i dr., postoje očiti nesporazumi koje je potrebno pojasniti i otkloniti. Kada se jedna šumska sastojina koja je došla do kraja svojega životnoga puta postupkom oplodnoga načina počne obnavljati, potrebno je već za vrijeme pripremnoga sijeka obavijestiti okolno stanovništvo, a posebice nevladine udruge ekologa, zelenih, planinara, zaštitara prirode, mladež u školama, putem javnih tribina na kojima bi dipl. ing. šumarstva potanko objasnili postupak obnove šume i na terenu pokazali uspjeh prije obavljenih radova. Dobra su prilika za održavanje takvih tribina Dan planeta zemlje, Dan zaštite okoliša, Dani hrvatskoga šumarstva i Dan biološke raznolikosti. Glavni prevoditelji šumarskih tribina trebali bi biti ogranci Hrvatskoga šumarskoga društva u dogovoru sa šumarijama i upravom šuma. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Jelova šuma s rebračom (Sungerski lug, Gorski kotar) Fir forest with hard fern (Sungerski Lug, Gorski Kotar) (Foto: I.Anić) Naklada 1750 primjeraka

3 UDK630*(05):»54-02«/061.2 ISSN CODEN SULIAB ŠUMARSKI LIST Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate Uređivački savjet: Branko Belčić, dipl. ing. Mr. sc. Vladimir Bogati Damir Delač, dipl. ing. IvanĐukić, dipl. ing. Prof. dr. sc. Mladen Figurić Ivica Fliszar, dipl. ing. Dr. se. Joso Gračan Ilija Gregorović, dipl. ing. Zvonko Kranjc, dipl. ing Herbert Krauthacker, dipl. ing. Dr. se. Vice Ivančević Željko Marman, dipl. ing. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Damir Matošević, dipl. ing. Dujo Pavelić, dipl. ing. Mr. sc. Ivan Pen tek Milan Presečan, dipl.ing Prof. dr. sc. Branimir Prpić Luka Radošević, dipl. ing. Zvonko Rožić, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Mario Stipetić, dipl. ing. Dr. se. Vlado Topić Berislav Vinaj, dipl. ing. Prof. dr. sc. Joso Vukelić Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: /. Šumski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukclić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana šumskog drveća Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje šumskog drveća Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo 2. Uzgajanje šuma i hortikultura Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo Dr. se. Vlado Topić, krške šume Doc. dr. se. Željko Spanjol, zaštićeni objekti prirode 3. Iskorišćivanje šuma Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva Glavni i odgovorni urednik - prof. dr. se. Branimir Prpić Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Lektor - Dijana Sekulić-Blažina 4. Zaštita šuma Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. se. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari 5. Izmjera šuma i šumarska biometrika Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 6. Uređivanje šuma Mr. sc. Gašpar Fabijanić, urednik područja Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u šumarstvu 7. Šumarska politika Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, bibliografija, staleške vijesti Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, općekorisne funkcije šuma Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredništva. Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,»Šumarski list«smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

4 SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* (001) Šmelkova, Lj.: Peletizacija sjemena šumskih drvenastih vrsta i njen utjecaj na klijavost i rast klijanaca Coaling of Seeds of Forest Woody Species and its Impact on the Germination and Growth of Seedlings 243 UDK 630* {Picea sitchensis (Bong.) Carr.) 001 B a 11 i a n, D.: Uspijevanje sitkanske smreke {Picea sitchensis (Bong.) Carr.) u IUFRO pokusu na području Kaknja Success in the Growth of Sitka Spruce {Picea sitchensis (Bong.) Carr.) in IUFRO Experiment in the Region of Kakanj 249 PRETIIODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* Zcl lć.j. Međugorac,K.: Ovisnost gustoće prostornog drva nekih autoktonih vrsta drveća o razdoblju prirodnog sušenja The depedence of Stockwood Density of Some Autochthonous Trees on the Period of Natural Drying 263 PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 904 S abadi,r.: Pregled francuskog pilanarstva A Survey of French Sawmilling Industries 273 UDK 630* D o m ac, J.: Projekt ARBRE: Održivo energetsko poduzetništvo i šumarstvo idu zajedno ARBRE Project: Sustainable Energy Business and Forestry can go Together 283 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* Kauč i ć, D.: Anomalije temperatura tla u Hrvatskoj u razdoblju ožujak-kolovoz Anomalies Soil Temperatures in Croatia from March to August Jakovac, H.: DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 298 AKTUALNO Uredništvo: RH - Ministarstvo znanosti i tehnologije: Javni pozivi 311 Frković, A.: Cubasti gnjurac {Podiceps cristatus) - ptica godine 315 ZAŠTITA PRIRODE A r a č, K.: Žuti mukač {Bombinia variegata L.) 317 P a v c 1 i ć, D.: Šume i šumsko gospodarenje u prostoru Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" 318 Getz, D.: Projektirani nestanak Kopačkoga rita 322 OBLJETNICE Ivančević, V: Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio Organizacijski odbor 235. obljetnice Šumarije Krasno i 110. obljetnice rođenja prof. dr. Josipa Balena, dipl. ing. šum. 331 Skoko, M.: Ivan Šavor, dipl. ing. šum. - stogodišnjak 333 KNJIGE I ČASOPISI Prpić, B.: Obična jela {Abies alba, Mill.) u Hrvatskoj - Silver Fir {Abies alba, Mill.) in Croatia 335 Govorčin, S.: Brežnjak, M.: "Pilanska tehnologija drva" II - dio 340 Grospić, F: Monti e Boschi; L'Italia Forestale e Montana 341, 345 Timarac, Z.: Druga knjiga o srnećoj divljači 349 IZLOŽBE Frković, A.: Druga samostalna izložba slika šumarnika Cvetka Štanfelja 349 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Pernar, N.: Sastanak ekspertne skupine za šumska tla 351 Pfeifer. D.: Međunarodni simpozij o genetskom diverzitetu u riječnim populacijama europske crne topole i utjecaju na gospodarenje u ritskim ekosustavima (EUROPOP) 352 IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Jako vac, H.: Zapisnik 9. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 354 Jako vac, FL: Zapisnik 105. redovite skupštine HŠD-a 360 IN MEMORIAM Djelatnici šumarije Jasenovac: Davorin Kačera ( ) 364 Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list hr. 5-6, CXXV (2001), UDK 630* (001) PELETIZACIJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST I RAST KLIJANACA COATING OF SEEDS OF FOREST WOODY SPECIES AND ITS IMPACT ON THE GERMINATION AND GROWTH OF SEEDLINGS Ljubica ŠMELKOVA* SAŽETAK: U članku se stručno objašnjava peletizacij a kao jedna od značajnih alternativa predsjetvene pripreme sjemena šumskog drveća. Vrednuju se do sada postignuti rezultati o njenom utjecaju na klijavost sjemena i dalji rast sadnica. Ukazuje se na potrebu izbora kvalitetne obložne smjese. Iznose se rezultati pokusa u Slovačkoj od godine koje je autorica dobila. Najnoviji rezultati pokazuju da je za peletizaciju sjemena smreke obične, bora običnog, bora krivulja i bijele johe najbolja obložna smjesa od bukove piljevine, dodataka fungicida i insekticida, a kao vezivo se koristi organsko ljepilo. Sjeme obloženo ovom smjesom imalo je u prosjeku jednaku klijavost kao i neobloženo sjeme, ali su zato sadnice bile vitalnije, imale su u prosjeku za 10 % veću visinu i promjer. Izuzetno pozitivno pokazala se peletizacija kod sadnica johe. U daljnje prednosti peletizacije spada ujednačenost dimenzija sitnog sjemena i pojednostavljenje sjetve. Kao optimalna metoda sjetve pokazalo se Ijepljenje sjemena na vodotopivepapirnate trake s razmacima 4 do 5 cm. Ključne riječi: peletizacija sjemena, metoda sjetve, klijavost, rast i dimenzije klijanaca (sadnica). 1. PROBLEMATIKA Problem matter Suvremene promjene ekoloških i ekonomskih uvjeta postavljaju nove zahtjeve i u područjima osnivanja šuma i uzgoja sadnog materijala. Za osiguranje dovoljne količine kvalitetnog sadnog materijala potrebno je raspolagati s dovoljnom količinom genetski i tehnički vrijednog sjemena pojedinih drvenastih vrsta u okviru uzgojnog područja. U praksi treba u maksimalnoj mjeri iskoristiti svu raspoloživu količinu sjemena i stvoriti uvjete za primjenu progresivnih metoda uzgoja klijanaca i sadnica. Stoga u prvi plan dolazi povećanje iskoristivosti sjemena, mehanizacija rada i kompletna ekonomizacija svih procesa u rasadničarskoj proizvodnji. U pojedinim tehnologija- Dr. se. Ljubica Šmelkova, Šumarski fakultet Tehničkog Univerziteta u Zvolenu, Slovačka ma radni postupci uzgoja sadnica razvili su se do te mjere da se pozornost usmjerava na pojedinačno sjeme, a cilj je da se iz svakog uzgoji kvalitetna sadnica. Obzirom da se potrebe za dobivanje genetski visokokvalitetnog sjemena neprestano povećavaju, osnovni zadaci su iskorištenje i povećanje klijavosti sjemena, odnosno uzgoj većeg broja sadnica iz svakog kilograma sjemena. Do sada to kod crnogoričnih drvenastih vrsta uobičajnom rasadničarskom proizvodnjom uspijeva sa samo 16 % (Simančik, 1983). Jedan od načina koji omogućuje stimulaciju klijavosti sjemena i rast klijanaca, a ujedno ispunjava i zahtjeve mehanizacije rasadničarske proizvodnje, je priprema sjemena peletizacijom. U članku dajemo stručnu informaciju o načelima peletizacije i navodimo konkretne rezultate koji se od nje mogu očekivati prema dosadašnjim istraživanjima i iskustvima u Republici Slovačkoj (u istraživačkom projektu VEGA 1/7056/20). 243

6 Lj. Smelkova: PELETIZACIJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KI.IJAVOST. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), NAČELA PELETIZACIJE I NJENI POTENCIJALNI UČINCI Coating principles and their potential impacts Pod peletizacijom se općenito podrazumijeva oblaganje sjemena u specijalni omot koji može imati različit sastav. Obično ga tvori osnovna smjesa (pijesak, kaolin, treset, piljevina i si.) u koju se dodaju fungicidi, insekticidi, gnojiva, stimulatori rasta i si. Oblaganjem sjemena nastaju peleti (granule) koje su veće od izvornog sjemena, imaju pravilan, većinom okruglast izgled i glatku površinu. Time su stvoreni dobri uvjeti za pojedinačnu sjetvu sjemena, uz upotrebu specijalnih sijačica ili za uvođenje nove tehnologije ljepljenja obloženog sjemena na jednake udaljenosti na vodotopive trake, što se pokazalo jako dobrim u Slovačkoj. Zbog sastojaka sadržanih u obložnoj smjesi osigurana je zaštita posijanog sjemena i klijanaca od patogenih organizama, a istovremeno je potpomognut i njihov daljnji rast. Peletizacija je posebno povoljna za sitno sjeme, kao npr. sjeme smreke, ariša, bora, a od bjelogorice topole, breze i si. Do sada je uspješno i u većoj mjeri korištena u poljodjeljstvu i vrtlarstvu. U šumarstvu se za sada cijela ova problematika nalazi u stadiju pokusa i provjeravanja. Traže se pogodne obložne smjese i tehnologije sjetve peleta i provjeravaju se učinci peletizacije. Iako su prvi pokusi s peletiziranim šumskim sjemenom bili ostvareni još prije više od 50 godina u SAD, a u Europi se tom problematikom bavi više autora, rezultati još uvijek nisu uvjerljivi, dok mnoga pitanja ostaju neobjašnjena. Prije svega nisu poznati sastavi obložnih smjesa jer se u pravilu ne objavljuju, one se patentiraju. Općenito se navodi da peletizirano sjeme ima dulji vijek klijavosti, ali i slabiju klijavost od neobloženog sjemena. Kao razlog tomu Bjorkroth (1972) navodi nedovoljan pristup vode do sjemena kroz obložnu smjesu, Rudolf (1950) ukazuje na velik utjecaj vanjskih čimbenika, Belcher (1968), Muhle-Hewicker (1976) i Kozi o w s k i (1990) naglašavaju značaj fizikalnih osobina i ukupnog sastava obložne smjese. Prema našim saznanjima (Smelkova 1985) sljedeći ograničavajući čimbenici su da neke obložne smjese nedovoljno primaju vodu, onemogućuju izmjenu plinova između sjemena i okoline, a mogu i mehanički sprječavati rast klice. Usprkos tomu, peletizaciju sjemena možemo smatrati progresivnom metodom u šumarstvu. U slučaju da se ovom metodom ne postigne značajnije poboljšanje klijanja sjemena i rasta klijanaca, već barem jednaki rezultati kao i s neobloženim sjemenom, kao pozitivni rezultati ostaju spomenuti učinci peletizacije - zaštita sjemena od štetnih utjecaja, mogućnost pojedinačne sjetve i veća iskoristivost sjetvenog materijala. 3. KLIJANJE PELETIZIRANOG SJEMENA - Germination of coated seeds Klijavost sjemena iskazuje se postotnim udjelom isklijalih sjemenki i ukupne količine posijanih sjemenki u laboratorijskim uvjetima. Prilikom sijanja sjemena u rasadniku ili u PEK, taj se udio označava kao klijavost sjemena u prirodnim uvjetima. Kao što smo već napomenuli, u inozemstvu se, u većini slučajeva, otkrilo da klijavost, odnosno klijavost u prirodnim uvjetima peletiziranog sjemena nije dostigla razinu kontrolnog, nepeletiziranog sjemena. Kod naša prva tri pokusa došli smo do sličnih zaključaka. Kod prvog pokusa (Smelkova 1985) radilo se o obložnoj smjesi na bazi organo-mineralnog gnojiva, koje se dobiva prilikom eksploatacije i prerade smeđeg ugljena. U drugom je pokusu (Smelkova 1987) isprobana smjesa na bazi kaolina, a u trećem (Smelkova 1994) tri tipa smjesa upotrebljavanih u poljoprivredi (mljeveni kamen, mljeveni kremen, piljevina). Obloženo sjeme smreke, ariša, bijelog i crnog bora imalo je u prosjeku za 20 % slabiju klijavost od neobloženog sjemena. Značajno bolje rezultate postigli smo u pokusima s novom obložnom smjesom, koju je u Slovačkoj prema našim uputama izradila firma SEDOS SR. Njena je osnova bila bukova piljevina s dodatkom fungicida i insekticida, a kao vezivo se koristilo organsko ljepilo. Ovu smo smjesu nanijeli na sjeme smreke obične, običnog bora, bora krivulja i bijele johe. Sjeme je posijano u šumskom rasadniku na ŠLP Zvolen, na umjetnom nepokrivenom supstratu (treset s dodatkom agroperlita) u 4. odnosno 10-erostrukom ponavljanju u tri varijante: Pi - peletizirano sjeme posijano u redove pojedinačno (4 x 100 komada) P 2 - peletizirano sjeme nalijepljeno na vodotopivu traku na konstantnim udaljenostima 5 cm (10 traka duljine 1 m, 10 x 20 komada) K - kontrola, nepeletizirano sjeme posijano pojedinačno u redove (4 x 100 komada) Dobiveni rezultati obrađeni su matematičko-statističkom analizom varijance. Rezultati su dani u tablici 1. Iz njih nedvojbeno proizlazi da je kod sve četiri vrste drveća prosječna klijavost peletiziranog sjemena jednaka klijavosti kontrolnog nepeletiziranog sjemena. Razlike između prosječnih vrijednosti (Xj) pojedinih varijanti idu u korist nepeletiziranog sjemena (izuzev topole), ali su relativno male i statistički nesignifikantne. Slično je i pri međusobnoj usporedbi obje varijante peletiziranog sjemena P, i P 2. Klijavost peleta nalijepljenih na vodotopive sjetvene trake nešto je manja od klijavosti sjemena posijanog u redove. Velika prednost vodotopivih ljepljivih traka je što pojednostavljuju sjetvu i osiguravaju pravilniji raspored sjemena, a samim tim i bolje uvjete za budući rast klijanaca. 244

7 Lj. Smclkova: PELHTIZACUA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), Tablica 1. Klijavost peletiziranog sjemena P,, P 2 u usporedbi s kontrolom K (nepeletizirano sjeme) Table 1 Germination of coated seeds P,, P 2 compared to control K (coated seeds) Vrsta drveta Tree species Obična smreka (Picea abies) Common spruce Obični bor (Pinus sylvestris) Scots pine Bor krivulj (Pinus mugo) Mugho pine Bijelajoha (Alnus incana) Grey alder Varijanta sjemena Seed variant (J) P, P 2 K P, P 2 K P, P 2 K P, P 2 K Broj ponavljanja Number of repetitions (n,) Prosječna klijavost Average germination (Xj) 83,7 81,0 84,2 69,5 64,7 78,7 83,2 81,9 94,7 42,5 42,7 36,6 Standardna devijacija Standard deviation (s,) 9,1 8,2 3,7 8,6 12,8 5,9 8,4 9,5 5,6 5,3 5,7 8,8 F-test F().05(2,15) =3,68 F = 20,25/59,97 = 0,338 F = 297,96/ 118,26 = 2,52 F = 244,25 /74,96 = 3,26 F = 93,08/56,97= 1,63 4. RAST KLIJANACA IZ PELETIZIRANOG SJEMENA Growth of seedlings from coated seeds O razvoju i rastu klijanaca uzgojenih iz peletiziranog sjemena postoji vrlo malo konkretnih podataka. Zbog toga smo se prilikom svih naših pokusa bavili i ovom problematikom. Istražili smo osnovne dimenzije i obujam peletiziranog sjemena. Pokazalo se, da i u slučajevima kada je obložna smjesa uzrokovala slabiju klijavost, visina klijanaca, promjer (debljina) i volumen imali su jednake ili čak u 1/3 slučajeva bolje rezultate od kontrolnih klijanaca uzgojenih iz nepeletiziranog sjemena. Lošiji su se rezultati pojavili samo u jednom slučaju godine. Tablica 2. Visine H (mm) i promjeri D (mm) jednogodišnjih sadnica dobivenih iz peletiziranog sjemena P u usporedbi s kontrolom K (nepeletizirano sjeme) Table 2 Heights H (mm) and diameters D (mm) of one-year-old seedlings obtained from coated seeds P compared to control K (coated seeds). Vrsta drveta Tree species Dimenzije Dimensions Sjeme Seeds Broj Number (n) Prosjek Average to Standardna devijacija Standard deviation Razlika Difference (x P -x K ) t-tcst razlike t-test of difference Obična smreka (Picea abies) Common spruce Obični bor (Pinus sylvestris) Scots pine Bor krivulj (Pinus mugo) Mugho pine Bijelajoha (Alnus incana) Grey alder H D H D H D H D P K P K P K P K P K P K P K P K ,2 124,5 2,660 2, ,3 136,8 2,980 2,640 90,20 84,00 2,690 2, ,2 233,6 3,900 3,710 26,1 19,4 0,44 0,40 23,2 28,8 0,43 0,50 18,9 17,1 0,51 0,54 41,7 39,9 0,70 0,64 7,70 0,09 8,50 0,12 6,20 0,10 12,60 0,19 4,96** 3,10** 4 27** 3,39** 5,08** 2,78** 2 99** 2,7** 245

8 L. Šmclkova: PELE1 IXACTJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST... Šumarski list br CXXV (2001) Tablica 2 sadrži podatke o visini i promjeru klijana- do 245 mm i prosječne promjere u žilištu od 2,5 do 4 ca uzgojenih iz peletiziranog sjemena u istom pokusu, mm. Posebno važno je da su obje veličine za sve 4 vrsčiju klijavost smo vrednovali u prethodnom poglavlju te drveća kod peletiziranog sjemena sustavno veće. (3.). Klijanci su na kraju prvog vegetacijskog razdoblja Sve razlike su statistički visoko signifikantne. To znači dostigli prosječne visine (duljina nadzemne osi) od 85 daje upotrebljavana obložna smjesa sa svojim dodaci- 246 Grafikon 2: Ovisnost težine prosušenih sadnica S (g) o visini H (cm) Graph 2: Dependence of the weight of dried seedlings S (g) on the height H (mm) H

9 Lj. Šmclkova: PELETIZACIJA SJf;MENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), ma, iako nije poboljšala klijavost sjemena, stimulirala rast klijanaca u visinu i debljinu. Zanimanje za peletizaciju sjemena johe pokazalo je godine i Javno poduzeće "Hrvatske šume", šumarija Koprivnica. Uspostavili smo suradnju i osigurali peletizaciju njihovog sjemena prama našim napucima. Peleti su bili uspješno iskorišteni za uzgoj većeg broja sadnog materijala za domaće potrebe. Ovime se još više intenziviralo istraživanje obloženog sjemena johe. Došli smo do novih saznanja, koja su potvrdila prednosti peletizacije, s relativno najboljim učinkom u usporedbi s ostalim vrstama drveća. U šumskom rasadniku na nadmorskoj visini od 300 m, na tresetnom supstratu mlade su biljčice u drugom vegetacijskom razdoblju pokazale izvanredne dimenzije: njihova prosječna visina bila je 100 cm, promjer u žilištu 9,3 mm, težina u svježem stanju 22 grama, a prosušena 12 grama. Prilikom proba s različitim tehnologijama sjetve pokazalo se daje najbolja varijanta stavljanje obloženog sjemena na ljepljive vodotopive trake na udaljeno- sti 4-5 cm. Gušćom sjetvom razvijeni klijanci imali su manje dimenzije i težinu manju za oko %. Također su istraživane korelacije između svih dimenzija sadnica. Utvrdilo je da su krivulje izjednačenja dobro uklopljene (s indeksom korelacije 0,80 do 0,95). Praktično su primjenjive slijedeće korelacije: D = 1,282 x H 0 ' 44 " V = 0,00045 x H" 29 S = 0,00149 xh l% " One omogućuju određivanje promjera D (mm), težinu u svježem stanju V (g) i suhom stanju S (g) kod 2 godišnjih sadnica topole razvijenih iz obloženog i neobloženog sjemena na temelju njihove visine H (cm). Mjerenje visina je puno jednostavnije i lakše od kompletne izmjere D, V i S. To može znatno poboljšati rad pri klasificiranju uzgojenog sadnog materijala i pri kvantifikaciji stvorene biomase u šumskom rasadniku. Kao primjer su dvije od navedenih korelacija prikazane grafički (slika 1 i 2). 5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE - Conclusions and recommendations Iz dobivenih rezultata proizlazi da je peletizacija sjemena šumskog drveća stvarno progresivna metoda uzgoja sadnog materijala s višestrukim pozitivnim u- čincima. Osnovni problem predstavlja izbor prikladne obložne smjese. Od dosadašnjih istraživanih varijanti obložnih smjesa za sjeme smreke, bora i johe najpovoljnije se pokazala na bazi bukove piljevine u koje se dodaju fungicidi i insekticidi, a kao vezivo se upotrebljava organsko ljepilo. Naše spoznaje potvrđuju daje sjeme navedenih vrsta obloženo ovakvom smjesom dostiglo jednaku klijavost kao neobloženo sjeme, ali i za 10 % veću visinu i promjer. Obloženo sjeme omogućuje produkciju vitalnijeg sadnog materijala. Osim toga peletizacija ima veliku praktičnu prednost zbog pojednostavljenosti sjetve sjemena. Jako dobrom pokazala se nova tehnologija sjetve kod koje se obloženo sjeme lijepi na vodotopivu traku, pri čemu je optimalna gustoća sadnje (udaljenost sjemenki) 4 do 5 cm. Sve navedene spoznaje imaju opći karakter, statistički su potvrđene s 99 % vjerojatnošću. Vrijede, naravno, isključivo za uvjete u kojima je izvršen pokus, tj. za uzgoj sadnica na otvorenim tresetnim supstratima. Belcher, W. (1968): Repelent - coated seed of loblolly pine can be stratified. The Planters Notes, 19, 2, s Bjorkroth, G. (1972): Behandling av björtefrö inför - precisionssad. Rapp. Och Uppsatse 39, Skogshögskolan, Stockholm Muhle, O. & Hewicker, A.J. (1976): Trials with pelleted forest seeds and seeds moented on paper strips. Allg. Forst. - Jagdzeitung, 147, 1, s Simančik, F. (1983): Problematika vyuzivania semena, hlavne šlachteneho v prevädzke velkoškolok. In Semenarstvi a šlechteni lesnich drevin, MLVH ČR, ČSAZ, s Šmelkova, L. (1985): Vysledky pokusu s kličenim semien borovice sosny obaleneho zmesou na LITERATURA - References bäze karbohnojiva. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 27, s Šmelkova, L. (1987): Kličenie a rast semenačikov z obaleneho semena. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 29, s Šmelkova, L. (1994): Kličenie a rast semenačikov ihlicnatych drevin z peletizovaneho semena. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXXVI, s

10 Lj. Smclkova: PELETIZAC1.IA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST... Šumarski list br CXXV (3001) SUMMARY: The article discusses coating as one of the important alternatives in the pre-sowing preparation of forest tree seeds. The results obtained so far on seed germination and fürther seedling growth are assessed. The need to select good quality coating mixtures is stressed. The results of the tests obtained by the author in Slovakia since 1985 are given. According to the latest results, the best coating mixture for the coating of seeds of spruce, pine, mountain pine and white alder is made of beech sawdust and fungicide and insecticide additives, while organic glue is used as a binder. On average, the seeds coated with this mixture had equal germination as non-coated seeds, but the seedlings showed better vitality and 10%- better height and diameter on average. Coating proved to be particularly positive with alder seedlings. Further advantages of coating include uniform dimensions of small seeds and simpler sowing. The optimal sowing method included gluing seeds onto water-soluble paper bands at distances of 4 to 5 cm. Key words: seed coating, sowing method, germination, seedling growth and dimensions 248

11 IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list hr. 5-6, CXXV (2001), UDK 630* (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) 001 USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU NA PODRUČJU KAKNJA SUCCESS IN THE GROWTH OF SITKA SPRUCE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) IN IUFRO EXPERIMENT IN THE REGION OF KAKANJ Dalibor BALLIAN* SAŽETAK: Na lokalitetu Kičevac, nedaleko od Kaknja, osnovane su 1978 godine dvije pokusne plohe sa osam provenijencija sitkanske smreke (Ticea sitchensis (Bong.) Carr). U starosti od 26 godina izvršenje totalni premjer pokusnih površina. U pogledu srednjeg promjera i srednje visine provenijencija 3001 (Washington, Belingam) pokazala se kao najbolja u oba pokusa. Najslabija provenijencija za promjer na prvoj pokusnoj ploh je provenijencija 3060 (British Columbia, Squamish River), a na drugoj 3059 (Britanska Kolumbija, Fair Harbour). Najslabija provenijencija za visine je 3060 (British Columbia Squamish River) na prvoj pokusnoj plohi, dok je 3067 (Washington, Stillagaumish) najlošija na drugoj pokusnoj plohi. Najviši stupanj preživljavanja pokazala je provenijencija 3003 (Washington, Forks) u prvom pokusu, a provenijencija 3006 (Washington Shelton ) u drugom pokusu. Najveći volumen srednjeg stabla ima provenijencija 3003 (Washington, Forks), na prvoj pokusnoj plohi, do na drugoj provenijencija 3001 (Washington, Belingam). Za ukupni srednji volumen po ha, najboljom se pokazala provenijencija 3003 (Washington, Forks) na prvoj pokusnoj plohi, a na drugoj provenijencija 3001 (Washington, Belingam). Ključne riječi: Picea sitchensis (Bong.) Carr, sitkanska smreka, provenijencije, prsni promjer, visina, volumen, varijabilnost. 1. UVOD Proizvodnost izdanačkih šuma u Bosni i Hercegovini vrlo je niska. Na kvalitetnim tlima, visokoga boniteta, imamo malu produkciju drvne mase, a potrebe za drvetom svakodnevno rastu. Prema Izetbegoviću (1986) Bosna i Hercegovina raspolaže sa 2,7 milijuna ha šuma i šumskog zemljišta. Od toga visokim šumama pripada 58 % površine, dok 42 % čine izdanačke šume u različitim stupnjevima degradacije. Ukupna zaliha drvne mase u izdanačkim šumama iznosi prosječno oko 26 mvha. Ovi podaci upućuju da se treba * Mr. sci. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Sarajevo Zagrebačka 20, Sarajevo prići boljem korištenju potencijala tla, posebice boljih boniteta. Radi boljeg korištenja tih potencijala, jedna od mjera je i unošenje aloktonih vrsta šumskog drveća, visoke proizvodnosti drvne mase u kratkom razdoblju (brzorastuće vrste). U tim radovima značajno mjesto zauzimaju četinjače Sjeverne Amerike, kao stoje zelena duglazija, sitkanska smreka, džinovska jela, a od europskih ariš. Rezultati koji su postignuti na pokusnim plohama, u okviru IUFRO pokusa, opravdavaju unošenje određenih vrsta, posebice zelene duglazije i ariša zbog njihove visoke produktivnosti (Ballian et all, 1999, Pintarić 1958, 1991, 1991a, Pintarić et ali 1991, 249

12 D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Dong.) Can-.) U IL1FKO POKUSU... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), Međedović et ali 1991). Ipak u redovnim pošumljavanjima koja su se provodila u cilju rekonstrukcije degradiranih šuma, malo su se koristile pobrojane vrste, jer u rasadničkoj proizvodnji nisu zastupljene u odgovarajućim količinama. Pored dobrih rezultata koje smo dobili u istraživanjima, ipak se ne bi smjele podizati velike monokulture s aloktonim vrstama. One bi mogle biti zastupljene u našim šumama sa oko 5-10 % površina (Pintarić 2000), ali na kvalitetnijim tlima gdje imaju veliku proizvodnost. Sa sitkanskom smrekom nismo imali većih iskustava, iako su prva istraživanja (A 1 ij a g i ć, 1984 i P i n - t a r i ć, 1988) upućivala na dobre rezultate. U proljeće godine na lokalitetu Kičevac postavljenje IUFRO pokus provenijencija, s osam provenijencija sitkanske smreke (Tablica 1.). Pokusne plohe postavljene su na mjestu gdje je bila izdanačka šuma bukve. Cilj pokušaje praćenje produkcije drvne mase u našim ekološkim uvjetima, i praktična primjena introdukcije aloktonih vrsta visoke produktivnosti, koje bi povećale prinos u našim izdanačkim šumama. 2. OBJEKT I METODE RADA Sitkanska smreka: Prema Vidakoviću (1982), prirodni areal sitkanske smreke je uz obalu Pacifika, gdje raste u umjerenoj i vlažnoj klimi. Prosječno je visoka 30 m (60 m), i sa promjerom od cm (300 cm). Izrasla u gustim sastojinama ima deblo čisto od grana i jako žilište, dok u rijetkim sastojinama i na osami ima jake grane. Kad se prorijede sastojine, pojavljuju se aktivirani uspavani pupovi koji smanjuju tehničku vrijednost drveta. Areal sitkanske smreke je dosta dugačak i pruža se od 41 do 61 sjeverne širine i od 121 do 153 zapadne dužine, ili oko 3000 km. širina areala je pak dosta uska i kreće se u Kaliforniji oko par kilometara do 200 km u Britanskoj Kolumbiji i Aljaski. Raste u nizinama, a u visinu ide do 1000 metara. Najbolje uspijeva na dubokim, vlažnim dreniranim tlima, dok na suhim ne dostiže velike dimenzije. Slika 1. Zemljopisni raspored provenijencija. Figure 1 Geographical distribution of provenance. Sadnice su proizvedene u "Institutu za četinjače" u Jastrebarskom. Starost sadnica bila je 2+2 godine. Gustoća sadnje u pokusu iznosila je 2X2 metra, odnosno 2500 biljaka po hektaru. Sadnja je obavljena u tri repe- Tablica 1. Osnovni podaci o provenijencijama. Table 1 Basic data on provenance. Provenijencija prema IUFRU Država i lokalitet s nadmorskom visinom Washington (SAD), Belingam, m Washington (SAD), Forks, m Washington (SAD), Shelton, 15-30m Oregon (SAD),Necanicum, 46 m Britanska Kolumbija (CAN) Fair Harbour 30 m British Columbia(CAN) Squamish River, 30m Washington (SAD), Stillagaumish, m British Columbia (CAN) Blenheim Mountins, m Zemljopisna dužina i širina, populacije 48 45'N 122" 38'W 48 04'N 'W 46 41'N žW 45 49'N 'W 50 03'N 'W 49 53'N 'W 48 07'N 'W 48 54'N 'W 250

13 P. Ballian: USPIJEVANJA S1TKANSKE SMRKKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U lufro POKUSU... Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), ticije (bloka). Parcele unutar bloka su 256 m 2. Raspored provenijencija je sustavni, ali se pazilo da se provenijencije ne dodiruju u vodoravnom, okomitom i dijagonalnom smjeru (Slika 2 i 3). Zaštitni pojas oko pokusnih ploha podignut je od obične smreke iste starosti kao sitkanska smreka, a proizvedena je iz komercijalnog sjemena. Najvažniji podaci za pokusne plohe: Gospodarska jedinica Lokalni naziv Nadmorska visina Ekspozicija Nagib terena Matični supstrat Vrsta tla Tip tla ( distrični kambisol) (distrični kambisol) Dubina tla Srednja godišnja temperatura Srednja godišnja temperatura za IV-IX mj. Trajanje vegetacije Godišnja količina padalina Količina padalina za IV-IX mjesec Relativna vlažnost zraka za IV-IX mjesec Šumska zajednica 1. Pokusna ploha 2. Pokusna ploha Donja Ribnica-Zgošća, odjel 41 Donja Ribnica-Zgošća, odjel 41 Kičevac Kičevac m m Istočna Istočna "- 15 Pješčari Pješčari Ilovača Ilovača Kiselo smeđe zemljište Kiselo smeđe zemljište Duboko 10,3 C 16,6 C 197 dana 804 mm 416 mm 72% Fagetum montanum illvricum Srednje duboko-plitko 10,3 C 16,6 C 197 dana 804 mm 416 mm 72% Fasetum montanum illvricum Pokusna ploha sa sitkanskom smrekom I N Pokusna ploha sa sitkanskom smrekom II

14 D. Hallian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU... Šumarski list br CXXV (2001) Fizička i kemijska svojstava tla koja su navedena ispitana su na šumarskom fakultetu u Sarajevu (Seni ć, P. i Đurđe vić, J., 1986). Osnovni klimatski podaci su korišteni iz Ekološko-vegetacijska rajonizacija Bosne i Hercegovine (Stefanović et all 1983) Mjerenja na pokusnim plohama izvršena su u veljači 2001 godine, kod starosti sitkanske smreke od 26 godina. Izvršenje totalni premjer prsnih promjera i visina. Na osnovi tih mjerenja matematički su određena još dva svojstva, zapremnina srednjeg stabla i totalna zapremnina po hektaru. Pored sitkanske smreke, izvršen je premjer obične smreke koja se nalazi u zaštitnom pojasu, a koja je iste starosti kao sitkanska smreka i nepoznatog je podrijet- la. Obična smreka je poslužila za komparaciju, odnosno za uspoređivanje produktivnosti obične smreke sa sitkanskom na istraživanom staništu, odnosno da se pokaže tko ima bolju prilagodbu na ekološke uvjete koji vladaju na pokusnim površinama. Sva istraživana svojstva, promjeri, visine, preživljavanje, volumen srednjeg stabla i ukupna zapremnina po ha, obrađene su analizom varijanse. Korišteni simboli za rezultate analize varijanse 0 - Nije evidentirana statistički značajna razlika * - Statistički značajna razlika za razinu od 5 % ** - Statistički značajna razlika za razinu od 1 % 3.1. Srednji promjer Provenijencije na obje pokusne plohe pokazuju statistički značajnu razliku. Na prvoj pokusnoj plohi F (l vrijednost iznosi 20,91**, što ukazuje da između provenijencija postoji statistički značajna razlika za ovo istraživano svojstvo na razini od 1%. Najveću srednju veličinu promjera ima provenijencija 3001, a iznosi 9,21 cm, dok je najlošija provenijencija 3060, sa srednjom veličinom od 5,59 cm (Tablica 2, 3,4 i 5). Kod druge pokusne plohe F vrijednost iznosi 12,96** tako da imamo statistički značajnu razliku na razini od 1 %. Provenijencija 3001 je i u ovoj pokusnoj 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA plohi najbolja s veličinom od 7,22 cm, a najlošija provenijencija je 3059 sa 4,97 cm (Tablica 6, 7, 8 i 9). Testiranjem srednjih veličina F-testom dvije pokusne plohe, za svojstvo srednjeg prsnog promjera pokazuju da postoji statistički značajna razlika, jer je F 0 vrijednost 5,63**. U istraživanjima A lij agi ča (1984) za prosječni godišnji debljinski prirast korijenovog vrata za razdoblje od do godine, navodi se daje najbolja provenijencija 3001 sa 5,93 mm, na prvoj pokusnoj površini. Za debljinski prirast u razdoblju od do godine, najbolji debljinski prirast ima 3067 sa 7,34 mm. Debljina srednjeg stabla za provenijenciju Slika 2. Frekvencije promjera različitih provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi I. Figure 2 The frequency of changes of different provenance of Sitka (Picea sitchensis L.) at the experimental surface I. Slika 3. Frekvencije promjera različitih provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi II. Figure 3 The frequency of changes of different provenance of Sitka Spruce (Picea sitchensis L.) at the experimental surface II. 252

15 IX Ballian: USPIJEVANJE S1TKANSKE SMREKE (Picea siichensis (Bong.) Carr.) U 1UFRO POKUSU.. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), u 1983 iznosila je 5,48 cm. Najlošija provenijencija je 3060, kao i u ovom istraživanju. Za drugu pokusnu plohu Alijagić (1984) za isto razdoblje navodi daje najbolja provenijencija po pitanju prosječnog debljinskog prirasta, provenijencija 3012 sa 5,25 mm. U 1983 najbolji debljinski prirast ima provenijencija 3012, 6,48 mm. U najveći srednji promjer korijenovog vrata ima provenijencija 3006, sa 4,73 cm, što također nije podudarno s ovim istraživanjem, gdje je najbolja provenijencija Ako usporedimo prosječni godišnji prirast za cijelu pokusnu plohu, tada uočavamo da su debljinski prirasti na obje pokusne površine daleko manji nego što su za razdoblje od do godine. Na prvoj pokusnoj plohi imamo prosječni prirast od 3,5 mm, a za navedeno razdoblje 5,34 mm, što nas navodi na zaključak da je već prošla kulminacija debljinskog prirasta. Ista situacija je i za drugu pokusnu plohu, jer sada imamo prosjek od 2,84 mm, a za razdoblje od do iznosio je 4,62 mm. Usporedimo li srednji promjer provenijencija s prve pokusne plohe sa srednjim promjerom obične smreke koja je zasađena u zaštitnom pojasu oko pokusne plohe, možemo vidjeti da smreka ima prosječnu debljinu od 11,1 cm, što odgovara I bonitetu staništa obične smreke, a stoje više od prosjeka najbolje provenijencije koja ima prosječni promjer od 9,21 cm. Srednjeg promjera za cijelu pokusnu plohu koji iznosi 7,75 cm. Kod druge pokusne plohe, srednja veličina promjera obične smreke iznosi 9,28 cm, što odgovara II bonitetu, a što je više od prosjeka najbolje provenijencije sitkanske smreke, a iznosi 7,22 cm, dok prosjek poku- Tablica 2. Osnovni biometriski pokazatelji svojstva promjera za pokusnu plohu I. Table 2 Basic biometric indicators of the characteristics of the changes for the experimental surface I. Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Prov Br. St. No. Tr Blokl Srednja veličina Mean size 7,06 7,79 7,52 8,11 7,00 5,98 7,38 7,88 Varijanca Variance 11,82 8,95 6,82 9,34 8,06 6,97 10,33 15,75 Br. St. No. Tr Blok 2 Srednja veličina Mean size 9,98 9,79 8,87 7,60 5,44 6,97 8,33 7,48 Varijanca Variance 18,49 10,98 14,22 11,89 6,52 6,85 10,05 10,41 Br. St. No. Tr Blok 3 Srednja veličina Mean size 9,81 9,69 9,55 9,41 5,07 4,53 5,46 6,26 Varijanca Variance 15,08 12,66 9,60 11,14 4,24 3,84 5,45 5,82 Tablica 3. Osnovni biometrijski pokazatelji svojstva visina za pokusnu plohu I. Table 3 Basic biometric indicators of the characteristic of the height for the experimental surface I. Svojstvo Property Visina Height (m) Prov Br. St. No. Tr Blokl Srednja veličina Mean size 5,95 6,34 5,84 6,46 5,82 5,18 5,99 7,03 Varijanca Variance 5,76 3,98 2,51 3,65 3,48 4,35 3,97 6,21 Br. St. No. Tr Blok 2 Srednja veličina Mean size 8,21 7,99 6,60 6,05 4,63 5,83 6,10 6,06 Varijanca Variance 6,24 3,85 4,90 5,23 2,44 1,92 3,10 4,28 Br. St. No. Tr Blok 3 Srednja veličina Mean size 8,45 8,62 8,16 8,96 4,35 4,19 4,91 5,1 Varijanca Variance 8,56 6,10 4,18 7,28 2,86 2,24 2,89 2,46 Tablica 4. Minimalne i maksimalne veličine za oba svojstva na pokusnoj plohi I. Table 4 Minimal and maximal sizes for both characteristics at the experimental surface I. Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Visine Height (m) Provenijencije Provenance Minimalni Maksimalni Minimalna Maksimalna , , ,5 1, ,5 1, ,5 2 13, ,5 1,4 9, ,5 14 1, ,5 7, ,5 17 1,7 12,5 253

16 D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U 1UFRO FOKUSU.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), sne površine sa 6,25 cm isto zaostaje za prosjekom obične smreke (Tablica 11). Ovo ukazuje da je za date ekološke uvjete daleko bolja obična smreka od sitkanske smreke. 3.2.Srednja visina Na obje pokusne plohe provenijencije pokazuju statistički značajnu razliku. Za prvu pokusnu površinu F0 vrijednost iznosi 29,13**, tako da imamo statistički značajnu razliku na Tablica 5.Srednje veličine za pokusnu plohu 1. Table 5 Mean values for experimental surface I. Provenijencija Provenance Pokusna ploha Fildplotl F 0 vrijednost F 0 value Svojstvo Property Visina Height (m) Br. St. No. Tr Srednja veličina Mean size 7,75 7,64 6,84 7,16 4,94 4,91 5,63 6,11 6,48 20,91** Varijanca Variance 7,92 5,57 4,73 7,06 3,37 3,32 3,50 4,91 6,27 razini od 1 %. Provenijencija 3001 pokazala se najbolja sa srednjom visinom od 7,75 m, dok je najlošija provenijencija 3060 sa srednjom visinom od 4,9lm ( Tablica 2,3,4i5). Za drugu pokusnu plohu najboljom se pokazala provenijencija 3001 sa 6,36 m, a najlošijom provenijencija 3067 sa 4,54 m. Kod druge pokusne površine F 0 vrijednost iznosila je 12,59**, što ukazuje da postoji statistički značajna razlika na razini od 1% ( Tablica 6, 7, 8 i 9). Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Br. St. No. Tr Srednja veličina Mean size 9,21 9,07 8,64 8,37 5,85 5,59 7,00 7,27 7,75 29,13** Varijanca Variance 16,88 11,58 10,88 11,28 6,80 6,45 9,82 11,11 12,45 Rezultat F-testa za srednje visine pokazuje da imamo statistički značajnu razliku jer je dobivena veličina 4,64*, što pokazuje statističku značajnost na razini od 5%. Prema A1 i j a g i ć (1984), najbolji prosječni visinski prirast na prvoj pokusnoj površini za razdoblje od do godine, pokazuje provenijencija 3073 sa 24,83 cm, najveću srednju visinu također ima ista provenijencija i iznosi 148,97 cm, dok je u ovom istraživanju najbolja provenijencija 3001 sa 7,75 m. Za drugu pokusnu plohu isti autor je dobio da je provenijencija 3012 najbolja s prosječnim prirastom zaisto razdoblje od 24,86 cm, a i srednja visina je najveća sa 149,18 cm. U istraživanju Pintarića (1988), na pokusnim plohama u Kruščici najbolji prosječni godišnji visinski prirast pokazuje provenijencija 3065, a prirast iznosi 32,56 cm na pokusnoj plohi 19, a pokusnoj površini 99 najbolja provenijencija je 3003, s prirastom od 24,24 cm. U našem pokusu provenijencija 3001 pokazala se se kao najbolja, dok u pokusu Kruščica provenijencija 3001 pokazuje osrednje rezultate. Ova razlika ukazuje daje provenijencija 3001 bolje prilagođena ekološkim uvjetima koji vladaju na području Kaknja. Prosječni godišnji visinski prirast za razdoblje od do godine iznosi na prvoj pokusnoj plohi 29,45 cm, a na drugoj 24,45 cm, što je manje nego u razdoblju od do godine, jer je tada prosječan prirast za cijelu pokusnu plohu iznosio 21,06 cm Slika 4. Frekvencije visina različitih provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi I. Figure 4 The frequency of height of various provenance of Sitka Spruce (Picea sitchensis L.) at the experimental surface \. 254

17 D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUhRO POKUSU... Šumarski list br. 5 6, ('XXV (2001) Tablica 6. Osnovni biometriski pokazatelji svojstva promjera za pokusnu plohu II. Table 6 Basic biometric indicators of the characteristics of the changes for the experimental surface II. Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Prov Br. St. No. Tr Blok 1 Srednja veličina Mean size 8,29 6,46 6,55 7,73 3,03 2,38 6,27 5,18 Varijanca Variance 4,73 5,74 7,71 9,02 1,90 1,11 6,26 9,18 Br. St. No. Tr Blok 2 Srednja veličina Mean size 4,01 7,33 6,92 6,09 5,17 3,84 4,84 6,27 Varijanca Variance 5,01 9,48 10,68 6,69 6,88 4,21 5,05 11,25 Br. St. No. Tr Blok 3 Srednja veličina Mean size 8,35 6,84 7,96 7,17 5,95 6,67 5,08 4,19 Varijanca Variance 5,85 11,69 6,47 5,89 4,52 6,96 7,64 3,24 za prvu i 20,84 cm za drugu pokusnu plohu. Iz ovoga se vidi da visinski prirast još nije kulminirao za razliku od debljinskog. Srednja visina obične smreke iz zaštitnog pojasa prve pokusne plohe iznosi 10,18 m, a to je veća vrijednost nego kod najbolje provenijencije na prvoj pokusnoj plohi, a iznosi 7,75 m. Na drugoj pokusnoj površini srednja visina najbolje provenijencije je 7,22 m, a srednja visina obične smreke 8,06 m. Također prosječna visina za prvu pokusnu površinu iznosi 6,48 m, a za drugu 5,38 m, što zaostaje za prosječnim visinama obične smreke (Tablica 11). Ovi podaci pokazuju da i za ovo svojstvo obična smreka postiže I i II bonitet prema Wiedemann-u (1966). Prikazani podaci ukazuju da sitkanska smreka zaostaje za autoktonom običnom smrekom i u visinskom prirastu. Svojstvo srednje visine ukazuje na slabu prilagodbu sitkanske smreke na ekološke uvjete na području Kaknja, koji više odgovaraju našim autoktonim vrstama Preživljavanje biljaka Za svojstvo preživljavanja biljaka nismo dobili statistički značajne razlike između provenijencija na obje pokusne plohe. F 0 vrijednost za prvu pokusnu plohu je 1,36, a za drugu 0,56. Slika 5. Frekvencije visina različitih provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi II. Figure 5 The frequency of various of different provenance of Sitka Spruce (Picea sitchensis L.) at the experimental surface II. Tablica 7. Osnovni biometriski pokazatelji svojstva visina za pokusnu plohu II. Table 7 Basic biometric indicators of the characteristics of the height for the experimental surface II. Svojstvo Property Visina Height (m) Prov Br. St. No. Tr Blok 1 Srednja veličina Mean size 7,33 5,29 5,08 6,83 2,82 2,04 5,27 4,35 Varijanca Variance 3,79 2,08 2,87 4,64 0,60 0,10 2,99 4,22 Br. St. No. Tr Blok 2 Srednja veličina Mean size 3,52 5,77 5,37 5,20 5,03 3,68 4,20 5,44 Varijanca Variance 2,86 3,06 4,61 3,14 3,43 1,85 2,51 4,71 Br. St. No. Tr Blok 3 Srednja veličina Mean size 7,35 5,47 6,89 6,32 5,40 6,20 4,02 3,89 Varijanca Variance 3,73 5,79 3,23 5,47 3,72 7,53 4,23 2,06 255

18 D. Ballian: USPUHVANJF, S1TKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), Tablica 8. Minimalne i maksimalne veličine za oba svojstva na pokusnoj plohi II. Table 8 Minimal and maximal values for both characteristics on the test surface II. Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Visine Height (m) Provenijencije Provenance Min. Max. Min. Max. '3001 1,5 16,5 1,6 11, ,5 16,5 1,4 9, ,5 15 1, ,5 14 1,6 12, ,5 12 1,6 9, ,6 11, ,4 9, ,5 1,4 11 Tablica 9. Srednje veličine za pokusnu plohu II. Table 9 Mean value for the test surface II. Provenijencija Provenance Pokusna površina Fild plot II F 0 vrijednost F 0 value Svojstvo Property Visina Height (m) Br. St. No. Tr Srednja veličina Mean size 6,36 5,51 5,84 6,28 4,69 4,67 4,54 4,67 5,38 12,59** Varijanca Variance 6,27 3,46 4,17 4,94 3,80 6,51 3,33 4,23 5,05 Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Br. St. No. Tr Srednja veličina Mean size 7,22 6,87 7,18 7,17 4,97 4,99 5,41 5,37 6,25 12,96** Varijanca Variance 8,78 8,71 8,48 7,52 6,15 7,70 6,40 9,05 8,77 Ipak najbolje preživljavanje pokazuje provenijencija 3003 (137 stabala ) na prvoj pokusnoj plohi, a provenijencija 3006 (113 stabala ) na drugoj pokusnoj plohi (Tablica 2, 4, 5, 6, 8, 9 i 10). F-test za broj stabala između pokusnih ploha pokazuje da postoji statistički značajna razlika između pokusnih ploha na razini od 1%, jer je dobivena F 0 vrijednost od 8,86**. Gubitak biljaka je i za očekivati, s obzirom daje sitkanska smreka iz područja s daleko blažom klimom, višim temperaturama i sa drukčijim rasporedom padalina nego na pokusnim površinama. Isti takav problem imamo i sa zelenom duglazijom, jer se određene pro- Tablica 10. Analiza varijance za preživljavanja biljaka za obje pokusne plohe i između pokusnih površina. Table 10 The analysis of the varieties for survival of trees for both experimental surfaces and between the experimental surfaces. Pokusna ploha I Fild plot I F 0 vrijednost F value Pokusna ploha II Fild plot III F 0 vrijednost F 0 value 1,36 0,56" F 0 vrijednost za odnos između pokusnih ploha F 0 value between fild plot I 8,86** venijencije nisu mogle adaptirati na date uvjete, tako da kod nekih provenijencija imamo samo mali broj jedinki koje su preživjele. U našem slučaju bolje preživljavanje imamo na pokusnoj plohi I, iz razloga što je tlo dublje i bolje opskrbljeno vodom od onoga na pokusnoj plohi II. Pored toga u pokusu je vidljivo da i niske temperature imaju utjecaja na gubitak biljaka, ili dovode do pojave dihotomije. Kod nekih provenijencija, posebice kod 3059 i 3060 u drugoj pokusnoj površini, i kod provenijencije 3060 u prvom pokusu, vidljivo je sušenja biljka u posljednjim godinama, što može biti posljedica visokih temperatura koje su vladale u zadnje dvije godine Volumen srednjeg stabla Za prvu pokusnu plohu dobili smo statistički značajnu razliku, na razini od 1 %, F 0 vrijednost iznosi 3,11**. U drugoj pokusnoj plohi nije dobivena statistički značajna razlika, F0 vrijednost iznosi 1,50. Na prvoj pokusnoj plohi najboljom se pokazala provenijencija 3003, sa 0,017 m 3, a najlošija je provenijencija 3059 i 3060, sa 0,0004 m 2. Na drugoj pokusnoj plohi najbolja je provenijencija 3001, a najlošije su 3059, 3060, 3067 i 3073 (Tablica 12). Ako usporedimo dobivene rezultate kod sitkanske smreke s rezultatima dobivenim za običnu smreku, vidimo da sve provenijencije zaostaju za njom, a posebice srednje veličine za cijele pokuse. 256

19 D. Ballian: USI'I.IIIVAN.IH SITKANSKP. SMRhKH (Picea sitcheiixis (Bong.) Can.) L ; IL)FRO POKUSU,. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), smreka Pokusna ploha I Pokusna ploha II Slika 7. Veličina volumena srednjeg stabla u starosti od 26 godina Figure 7 The size of the volume of a mid-range tree at the age of 26 years Iz dobivenih rezultata za običnu smreku, možemo vidjeti da je druga pokusna ploha nepovoljna i za nju, jer na prvoj pokusnoj površini ima veću zapremninu srednjeg stabla. F-test između pokusnih površina pokazao je statistički značajnu razliku, stoje i bilo za očekivati, glede razlike između srednjih veličina Ukupni volumen po hektaru Za svojstvo ukupnog volumena po hektaru provenijencija 3003 je najbolja na prvoj pokusnoj plohi sa 38,25 m 3, a na drugoj pokusnoj plohi provenijencija 3001, sa 17,69 m 3. Na prvoj pokusnoj plohi najlošija provenijencija je 3060, a na drugoj 3059, iako su loše i provenijencije 3060, 3067 i 3073 (Tablica 13). Kod prve pokusne plohe dobili smo statistički značajnu razliku na razini 1% sa F 0 vrijednošću od 3,63**. Druga pokusna ploha nije pokazala statistički značajnu razliku, F 0 vrijednost iznosi 1,50, Testiranjem pokusnih površina dobili smo statistički značajnu razliku, jer je dobivena F 0 vrijednost 6,31**. Ako usporedimo dobivene rezultate s podacima iz tablica za jednodobne šume (Wiedemann, 1966) 257

20 D. Ballian: USPIJEVANJU SITKANSKH SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUKRO POKUSU... Šumarski list br CXXV (2001) Tablica 11. Osnovni biometriski podaci za običnu smreku na obje pokusne plohe. Table 11 Basic biometric indicators for Norway Spruce on both experimental surfaces. Obična smreka Norvay sprunce Svojstvo Property Promjer DBH (cm) Visina Height (m) Srednja veličina Mean size 11,1 10,18 Pokusna ploha I Fild plot I Varijanca Variance 5,02 2,59 Min./Max. 6/15,5 7,2/12.2 Srednja veličina Mean size 9,28 8,06 Pokusna ploha II Fild plot II Varijanca Variance 5,94 3,74 Min./Max. 4/15 3/12,5 Tablica 12. Volumen srednjeg stabla prema provenijencijama ( m") Table 12 The volume of the mid/range tree according to provenance (m 3 ) Provenijencija Provenance F (l vrijednost 1 0,007 0,010 0,008 0,011 0,007 0,004 0,008 0,012 3, 11,** F 0 value F 0 vrijednost između pokusa F 0 value between fild plot Obična smreka Norvay sprunce 2 0,021 0,020 0,013 0,009 0,003 0,007 0,010 0,008 Pokusna ploha I Fild plot I blok Srednja veličina 3 Mean size 0,021 0,020 0,019 0,020 0,003 0,002 0,004 0,005 0,016 0,017 0,013 0,013 0,004 0,004 0,007 0,008 Srednja veličina Mean size 0, ,013 0,005 0,005 0,010 0,001 0,001 0,005 0, ,001 0,008 0,006 0,004 0,003 0,001 0,002 0,005 6,91** Pokusna ploha II Fild plot II blok Srednja veličina 3 Mean size 0,013 0,006 0,011 0,008 0,005 0,007 0,002 0,001 1,62 0,009 0,006 0,007 0,007 0,003 0,003 0,003 0,003 Srednja veličina Mean size 0,005 0,032 0,017 Slika 8. Ukupni volumen po ha u 26 godini Figure 8 Total volume per hectare within 26 years period 258

21 D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea silchcn.sis (Bong.) Carr.) U 1UFRO POKUSU.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), obične smreke, vidimo da obična smreka u 26 godini ima ukupan volumen na I bonitetu uz jaku proredu od 141 mvha, a na II bonitetu 60 m'/ha, III bonitetu 38 mvha. U slučaju umjerene prorijede na I bonitetu ukupan volumen je 122 mvha, na II bonitetu 56 mvha, a na III bonitetu 9 m'/ha. Iz ovoga je vidljivo da sitkanska smreka ne bi mogla konkurirati običnoj smreci na ovom staništu. Ako usporedimo sva svojstva koja su istraživana u ovom radu s podacima iz prinosnih tablica Schober-a (1987), možemo zaključiti daje sitkanska smreka iz naših pokusnih ploha vrlo slabe kvalitete, jer se ne bi mogla uklopiti ni u treću prinosnu klasu. Za razliku od sitkanske smreke koja nije dala očekivane prinose, najbolja provenijencija zelena duglazija u pokusu provenijencija Batalovo brdo, u starosti od 24 godine, ima ukupan volumen po hektaru od 195 mvha, a u 31 godini 235 mvha. Ovo nas upućuje na daleko bolju ekološku prilagodljivost zelene duglazije određenih provenijencija na naše ekološke uvjete. Tablica 13. Ukupan volumen po hektaru u 26 godini ( mvh). Table 13 Total volume per hectare in 26 years (mvh) Provenijencija Provenance F 0 vrijednost F 0 value F 0 vrijednost između pokusa 1 11,07 23,97 16,32 21,32 14,28 7,14 12,24 21, ,35 42,85 29,18 20,20 4,13 7,14 19,89 16,32 F 0 value betwean fild plot 3 50,35 47,95 36,83 42,85 6,88 3,97 8,36 7,65 3,63** Pokusna ploha I Fild plot I blok Srednja veličina Mean size 37,25 38,25 27,44 28,12 8,43 6,08 13,49 15,13 Srednja veličina Mean size 21, ,22 9,69 8,67 20,40 0,76 0,45 9,18 4,89 2 1,37 14,69 11,63 4,28 5,81 1,78 4,18 9,43 6,31** Pokusna ploha II Fild plot II blok Srednja veličina 3 Mean size 30,50 9,18 23,01 16,32 5,61 13,57 2,44 1,17 1,50 17,69 11,18 14,43 13,66 4,06 5,26 5,26 5,16 Srednja veličina Mean size 9,59 4. ZAKLJUČCI 1 Najveći srednji prsni promjer ima provenijencija 3001 na obje pokusne plohe. Za ovo svojstvo imamo statistički značajnu razliku između provenijencija u obje pokusne plohe, a također i između pokusnih ploha. 2. Za svojstvo srednje visine provenijencija 3001 najbolja je na obje pokusne plohe. Kod obje pokusne plohe imamo statistički značajnu razliku između provenijencija, a također i između pokusnih ploha. 3. Najbolje preživljavanje biljaka u prvoj pokusnoj plohi ima provenijencija 3003, a u drugoj provenijencija Za ovo svojstvo u pokusima nismo dobili statistički značajnu razliku, ali je imamo između pokusa, i ona je statistički značajna na razini od 1%. 4. Provenijencija 3003 je za svojstvo volumena srednjeg stabla u prvom pokusu najbolja, a u drugom pokusu je je to lo provenijencija provenijencija JUUI U u pivom prvom pokusu pokusu imamo xtiowi značairm izmertii nrnveni- statistički značajnu razliku između provenijencija, dok na drugoj pokusnoj površini nismo dobili statistički značajnu razliku. Između pokusa smo dobili statistički značajnu razliku. Kod ukupnog volumena po ha, najbolja provenijencija na prvoj pokusnoj plohi je 3003, a na drugoj provenijencija Prva pokusna ploha ima statistički značajnu razliku između provenijencija, dok druga nema. Između pokusnih ploha postoji statistički značajna razlika na razini od 1 %. Dobivene visoke varijanse u parcelama kod nekih provenijencija, posebice provenijencije 3001, 3003 i 3006, na prvoj pokusnoj plohi ukazuju da bi se mogla izvršiti selekcija najboljih genotipova, na osnovi kvalitetnih fenotipova koji pokazuju visoku proizvodnost, i eventualno izvršiti njihovo vegetativno umnažanje i unošenje na odgovarajuća staništa. Ekološki uvjeti koji vladaju na pokusnim površinama više odgovaraju običnoj smreci, nego sitkanskoj, kojoj je potrebna veća zračna i zemljišna vla- 259

22 I). Ballian: USPIJEVANJE S1TKANSKH SMRHKF (Picea sitchensis (Bong.) Can.) U IUFRO POKUSU... Šumarski liši br CXXV (2001) žnost, jer obična smreka koja se nalazi u zaštitnom pojasu u istoj starosti ima veći srednji promjer i srednju visinu. 8. Na temelju provedenih istraživanja i analize srednjih veličina, možemo zaključiti da prisutne provenijencije sitkanske smreke, koje potječu iz dijela južnog areala, ima slabu prilagodbu na naše ekološke uvjete i da nisu opravdale očekivanja u starosti od 26 godine. Daljnja istraživanja sa sitkanskom smrekom trebala bi uključiti druge provenijencije, posebice one sa sjevera areala i većih nadmorskih visina. Zahvala: Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć šumarstva "Ribnica" Kakanj. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost direktoru Sulejmanu Haračiću, dipl. inž., tehničkom direktoru Seadu Rožajcu, dipl ing., te Zoranu Jozinoviću, dipl. ing., i Emsaru Caluku, dipl. ing., kao i prof. Dr. Komadu Pintariću, koji je određenim sugestijama pomogao pri izradi ovoga rada. Alijagić, S. 1984: Visinski i debljinski prirast sitkanske smrče na području Kaknja. Šumarstvo i prerada drveta 7-9, XXXIX, Sarajevo, LITERATURA: B a 11 i a n, D., M i k i ć, T., P i n t a r i ć, K., 1999: Analiza uspijevanja pet provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Fraco) u pokusu Batalovo brdo. Šumarski list broj 9-10, st , Zagreb. Izetbegovic, S., 1986: Prilog riješavanju problema rekonstrukcije degradiranih šuma, Naučni skup - Rekonstrukcija degradiranih šuma, str. 1-7, Sarajevo. Mededović, S., Pintarić, K., 1991: Ritam debljinskog prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) različitih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Knjiga 27, god. XXVII, sv. 1-4, 19-30, Sarajevo. Pintarić, K., 1958: Studie zum Larchenanbau in Bosnien, (doktorska disertacija). Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, broj 2, B. Šumarstvo br. 2, 17-88, Sarajevo. Pintarić, K. 1988: Ritam prirašćivanja u visinu sitkanske smrče (Picea sitchensis L.) u ovisnosti od provenijencije, Šumarski list 7-8/1988, str , Zagreb. P i n t a r i ć, K., 1991: Proučavanje prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) različitih provenijencija na oglednoj plohi Goleš kod Travnika. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, knjiga 27, god. XXVII, sv. 1-4, 3-17, Sarajevo. Pintarić, K., Mikić, T, Vučetić, M., 1991: Rezultati prirašćivanja ariša različitih provenijencija u visinu i debljinu u starosti od 29 godina. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, knjiga 27, god XXVII, sv. 1-4, 31-46, Sarajevo. P i n t a r i ć, K., 1991: Proučavanje prirašćivanja IUFRO duglazije različitih provenijencija na nekoliko o- glednih ploha u Bosni. Šumarski list br. 1-2, 5-24, Zagreb. Pintarić, K., 1991a: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list br. 3-4, Zagreb. P i n t a r i ć, K., 2000: Značaj alohtonih-gostujućih vrsta drveća u šumarstvu Bosne i Hercegovine, Seminar - Sjemensko-rasadnička proizvodnja u BiH -Aktualno stanje i perspektive, Brčko. Schober, R., 1987: Ertragstafeln wichtiger Baumarten, J. D. Sauerlander's Verlag, Frankfurt am Main. Senić,P.,Đurdević,J., 1986: Osobine zemljišta na stalnim oglednim plohama sa sitkanskom smrčom (Picea sitchensis L.) različitih provenijencija, Sarajevo. Stefanović, V, Beus, V, Burlica, Č., Dizdarević, H., Vukorep, I., 1983: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17. Vidaković, M., 1983: Četinjače, morfologija i varijabilnost, Sveučilišna naklada liber, Zagreb 1983, Wiedemann, 1966: Šumarsko Tehnički Priručnik, str SUMMARY: At the locality of Kicevac, close to the town of Kakanj in Central Bosnia, two experimental sites with eight provenance of Sitka spruce (Ticea sitchensis L.) have been founded in The greatest mid range belongs to the 3001 provenance on both experimental surfaces. For this characteristic we have a statistically significant dif- 260

23 D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU... Šumarski list br CXXV (2001) ference between the provenance in both experimental surfaces, but also between the experimental surfaces themselves. The 3001 provenance proved best characteristic of middle growth on both surfaces. In both experimental surfaces we had statistically significant difference between the provenance, but also between the experimental surfaces. The 3003 provenance had the best survival rate among the plants at the first experimental surface, and in the second the 3006 provenance. With regard to this characteristic we did not get statistically significant results in our experiments, but we had it between the experiments and it was significant at the 1 % level. The 3003 provenance for the characteristic of volume of the middle/grown tree was the best in the first experiment, and in the second experiment it was the 3001 provenance. In the first experiment we had statistically significant difference between provenance whereas at the other experimental surface we did not get statistically significant difference. Within the experiments we got statistically significant difference. Within the total volume per hectare, the best provenance at the first experimental surface was 3003, and on the other, the 3001 provenance. The first experimental surface had a statistically significant difference between provenance, whereas the other did not. Between the experimental surfaces there existed a statistically significant difference at the 1 % level. The obtained high varieties in different sites in some provenance, particularly provenance 3001, 3003 and 3006 at the first experimental surface proved that the selection of best genotypes can be done on the basis of quality phenotypes which show high success in growth and eventually make their vegetative multiplication and growth at the appropriate habitat. Ecological conditions which are present at the experimental surfaces/sites are more suitable to Norway spruce, than they are for Sitka spruce, since Norway spruce of the same age which can be found at the protected areas, has a greater mid range and mid height. On the basis of the experiments we can conclude that the provenance of Sitka spruce has a weak adaptability to our ecological conditions and that they did not justify the expectations at the age of 26 years. Further investigations with the Sitka spruce should include other provenance. 261

24

25 PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), UDK 630* OVISNOST GUSTOĆE 0 PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA DRVEĆA O RAZDOBLJU PRIRODNOG SUŠENJA THE DEPEDENCE OF STOCKWOOD DENSITY OF SOME AUTOCHTHONOUS TREES ON THE PERIOD OF NATURAL DRYING Juraj ZELIĆ*, Krešimir MEĐUGORAC** SAŽETAK: Prostorno drvo (ogrijev, celulozno drvo, drvo za kemijsku preradu, sitno tehničko drvo) se u šumarstvo zaprima, evidentira i knjiži u materijalnim evidencijama u volumnoj mjeri (m\ prm). U komercijalnom poslovanju realizira se osim volumne mjere po gustoći. U praksi dolazi do vremenskog pomaka između sječe i izrade i realizacije prostornog drva te veće ili manje razlike u financijskom rezultatu. Osim razlike u financijskom rezultatu, nerijetko se događa da se u šumarskoj materijalnoj evidenciji drvnih sortimenata obavlja retrogradno zaduživanje ili razduživanje mjesta sječe i izrade (šuma) ili skladišta drvnog materijala po "odvagi", a da se nije prilikom preračunavanja uzeo faktor gubljenja (sušenja) na volumnoj masi u ovisnosti o vremenu prirodnog sušenja. U radu se utvrđuju promjene na gustoći prostornog drveta nekih antoktonih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza bijela topola) različitih dužina, u ovisnosti s dužinom trajanja prirodnog sušenja. Mjerenja tijekom zime, proljeća i ljeta, 140 dana sušenja u prirodnim okolišnim uvjetima, obrađena su matematičko-statističkom metodom. Matematičke funkcije su eksponencijalnog (logaritamskog) oblika. Izravnati podaci prezentirani su odgovarajućim grafikonima. Također je statističko-matematičkom metodom (analiza varijance, F - test, t - test, test homogenosti) utvređena signifikantnost razlike između ponašanja ispitivanog obilježja (opadanje gustoće) između pojedinih dužina sortimenata pojedinih vrsta drveća. Na temelju mjerenih podataka izračunate su matematičke funkcije, koje se daju u obliku prethodnih informativnih rezultata šumarskoj operativi na verificiranje i daljnje istraživanje. Ključne riječi: prirodno sušenje prostornog drva, gustoća drva, trend opadanja gustoće drva, dužine sortimenata, razdoblje sušenja. U raduje upotrjebljen izraz gustoća prema novom sustavu fizikalnih veličina i mjernih jedinica (vidi, K. Ražnjević, Fizikalne veličine i mjeme jedinice međunarodnog sustava (SI), Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1985.). U svakidašnjoj upotrebi, još uvijek, rabi se pojam volumna težina, odnosno volumna masa. U Cjeniku glavnih šumskih proizvoda, Hrvatske šume, godine za isti pojam se upotrebljava riječ "gustoća" (glava II, stavak 3.0), te se npr. određuje daje "gustoća" bukve u svježem stanju (0,82-1,07-1,27) t / m 3. Mr.sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum.. "Hrvatske šume", UŠ Požega, Milkc Tmine 2, Požega Krešimir Međugorac, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", UŠ Požega. Milkc Tmine 2, Požega 263

26 J. Zelić. K. Medugoiac: OVISNOST CiL'STOCL" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA.,. Šumarski list br CXXV (2001) UVODNE NPOMENE - Introduction Jedno od osnovnih fizikalnih svojstava drva je poroznost, to jest ukupan volumen drva nije popunjen drvnom tvari nego se sastoji od drvnih stijenki i pora. Pore, a djelomično i stijenke, popunjene su tekućinom (vodom) u kojoj su otopljene mineralne tvari i produkti asimilacije. Za života stabla porama (traheje, traheide, intermicelarni prostori) obavljaju se ascendentni i descedentni tokovi anorganskih i organskih tvari potrebnih za rast, prirast i razvoj stabla. Sječom stabla prestaje funkcija provođenja tekućine u drvu, te se voda u prirodnim uvjetima izlučuje iz drva do određene razine. Naš interes je utvrditi za prostorno drvo nekih autoktonih bjelogoričnih vrsta drveća (ogrijev, celulozno drvo, sitno tehničko drvo) tempo prirodnog sušenja u određenom razdoblju, dakle gubljenje vode od sirovog, provelog, do prosušenog stanja drva u prirodnim uvjetima. Sadržaj vode u drvu je različit za pojedine vrste drveća, no vrijedi za sve opće pravilo po kojemu je težina sirovog drva veća što je veći udio vode. Voda u drvu može biti slobodna, a nalazi se u porama i šupljinama stanica drva, dok se vezana voda nalazi u stijenkama drva, intermicelarnim prostorima. Provelo drvo izgubi svu slobodnu vodu, a prosušeno i suho drvo izgubi slobodnu i dio vezane vode. U odnosu s okolišnim uvjetima i relativnom vlagom zraka, prosušenost oscilira oko higroskopske ravnoteže drva. Sadržaj vode provelog ("stanje zasićenosti žice") drva kreće se od % (prosjek 28 %), sadržaj vode u "zrakosuhom" drvu kreće se od %, a u "sobosuhom" drvu od 8-12 %. Standardno suho drvo je ono koje je sušeno na umjetan način pri temperaturi od 101 do 105 C do konstantne mase, a sadržaj vlage mu je oko 0 %. Granica između slobodne i vezane vode zove se točka zasićenosti žice (vlakanaca). Gustoća drva je u obrnutom razmjeru s poroznošću drva, to jest stoje veća gustoća drva, to je manji volumen pora i obratno. Zato od gustoće drva valja lučiti specifičnu gustoću drvne tvari, koja je za sve vrste drveća približno jednaka (u prosjeku 1,5 g/cm 3 ). Higroskopska ravnoteža drva ovisi o adsorpciji i desorpciji vezane vode. Vezana voda može biti kao konstitucijska voda, koja je u vezi s organskom prirodom staničnih stijenki drva i ne može se odstraniti bez promjene kemijskog sastava drva. Unutar stanične stijenke drva može biti površinski vezana voda i kapilarno kondenzirana voda. Površinski vezana voda vezana je na dio hidroksilnih skupina (OH) lančane molekule celuloze, u obliku filma debljine najmanje jedne molekule, a može se odstraniti fizikalnim putem. Kapilarno kondenzirana voda smještena je u šupljinicama između kristalita amorfnih područja stanične stijenke. Supljinice se popunjavaju adsorpcijom vlage kapilarnim silama do razine ravnoteže, s relativnim pritiskom vodene pare u zraku. Kapilarno kondenzirana voda može se također odstraniti fizikalnim putem. Adsorpcija (upijanje vlage iz zraka) zapravo započinje u trenutku kada je sadržaj vode u staničnim stijenkama drva manji od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže. Ako je sadržaj vode u drvu veći od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže, drvo isparuje (desorbira) vodu. Procesi adsorpcije i desorpcije vode mijenjaju se ovisno o vanjskim uvjetima (vlažnost zraka, zračni pritisak, temperatuura, strujanje zraka) te je u skladu s tim gustoća jedinice drva promjenjiva veličina. Za kretanje vode u drvu ili difuziju značajno je da je najjače u smjeru vlakanaca drva, a okomito na taj smjer (radijalno i tangencijalno) znatno manje. Difuzija u smjeru vlakanaca drva je 10 do 15 puta veća u odnosu na okomit smjer vlakanaca. Kod sušenja drva ipak je značajan čimbenik površina izložena sušenju (primjerice, plašt drva dužine jednog metra u odnosu na čeone strane istog promjera). Osim vrste drveća, na gustoću znatno utječu grada drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav (odnos lignina i celuloze), rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr. U literaturi se za gustoću drva upotrebljava i pojam nominalne gustoće drva, a predstavlja masu apsolutno suhog drva u jedinici sirovog volumena drva. Nominalna gustoća drva je uvijek manja od volumne gustoće standardno suhog drva. Prirodnim sušenjem prostornog drva gubi se i voda sadržana u kori do prosječno 50 % gustoće kore u sirovom stanju. Gustoća sirove kore je zbog većeg udjela vode veća od istog volumena sirovog drva. Volumen kore, njegovo postotno sudjelovanje u volumenu stabla i tzv. faktor kore različiti su za pojedine vrste drveća. Kora štiti drvo od naglog isušivanja te djeluje kao djelomičan izolator od vanjskih utjecaja. Budući se prostorno drvo isporučuje volumno i težinski s korom, to je faktor kore od važnog utjecaja na komercijalno poslovanje. 264

27 .!. Zelić, K. Mcđugorac: OVISNOST GUSTOĆE" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA,. Šumarski list hr CXXV (2001), SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim Svrha određivnja gustoće drva u odnosu na vrijeme prirodnog sušenja prostornog drva autoktonih vrsta hrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijele topole je povezivanje volumne mjere, po kojoj se izrađuju prostorno drvo i težinske mjere, gustoće po kojoj se djelomično obavlja prodaja prostornog drva. U operativnom šumarstvu se drvo za kemijsku preradu (celulozno drvo) zaprima i evidentira u materijalnom knjigovodstvu po volumenu (m 3, prm), a uglavnom realizira (prodaje) po masi (t, kg). Od sječe i izrade prostornog drva, u uobičajenoj dužini od 1 m, 2 m i iznad 2 m, do prodaje katkada prođe i po nekoliko mjeseci. Budući je trgovačkim uzancama i ugovorima između proizvođača prostornog drva i kupca unaprijed utvrđena prosječna masa (gustoća) za jedinicu volumena (npr kg/m 3 ), bez obzira na proteklo vrijeme od sječe do isporuke drva, za proizvođača nastaje "gubitak zbog usuha", ako je to razdoblje duže 2. Cilj istraživanja je da se pokuša iznaći metoda i način izračunavanja (matematički model) i za operativu primjenljive tablice gustoće (kg/m 1 ) nekih autoktonih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza, bijela topola) u ovisnosti protoka vremena (broja dana) od sirovog, provelog do prosušenog drva. METODA ISTRAŽIVANJA - Research method Opis rada Istraživanje je obavljeno na 5 domaćih vrsta drveća: hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola. Sortiment prostornog drva u oblom s korom izrađen je u dužini 20, 100 i 200 cm. Promjer odabranog sortimenta kretao se između 15 i 20 cm. Volumen izražen u dm 3 izračunat je stereometrijski po formuli valjka (V = fn 1), te su mase svakog pojedinog komada preračunate u' kg/dm 3. Zbog operativno prihvatljivije mjere koja se iskazuje u kg/m 3 dobiveni podaci su množeni s Za dobivanje veće točnosti volumena komada stereometrijskim putem mjerenje opseg s korom komada na tri mjesta (početku, sredini i kraju) dužine. Točnost mjere je lem. Vaganje svakog pojedinog komada po vrsti drva obavljeno je elektronskom vagom točnosti do 0,10 kg. Ritam vaganja određenje ravnomjerno, svakih 7 dana. Prvo vaganje obavljeno je u sirovom stanju (odmah nakon sječe i izrade) 1. veljače godine, a zadnje vaganje nakon 140 dana, 25. srpnja godine. Drvni sortimenti iz zimske sječe ostavljeni su pod utjecajem vanjskih uvjeta sve dane mjerenja, a zahvaćeno je mjerenjem razdoblje zime, proljeća i ljeta, dakle različitih vremenskih i temperaturnih uvjeta. Matematičko-statistička obrada izmjerenih podataka obavljena je u tri smjera: a) Tablice volumnih masa po vrsti drveta, dužini sortimenta i vremenu prirodnog sušenja b) Tablice po izravnatim matematičkim funkcijama (teoretski trendovi prirodnog sušenja prostornog drva, apsolutne i relativne izravnate vrijednosti) c) Signifikantnost razlika ispitivanog obilježja (opadanje volumne mase) u ovisnosti o dužini komada sortimenta (analiza varijance, F - test, t - test, test homogenosti) Za dobijanje naprijed navedenih ciljeva određena je i potrebna točnost mjerenja postavljenog pokusa. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results a) Tablice gustoće po vrsti drveta, dužini sortimenta i vremenu prirodnog sušenja Rezultate mjerenja prikazuju tablice 1. U tablici 1. vidljive su mase mjerenih komada sortimenta prostornog drveta po vrstama, dani mjerenja, dimenzije komada i opaske. Zapaža se daje volumna masa (gustoća drva) bila pored ostalog, uvjetovana vremenskim prilikama (kiša, vlaga zraka, temperatura...) te se događalo da je masa komada (gustoća) zbog kiše, odnosno primanja vode bila ponekad veća od težine utvrđene prethodnim vaganjem istog komada. b) Tablice po izravnatim matematičkim funkcijama (teoretski trendovi prirodnog sušenja prostornog drva, apsolutne i relativne izravnate vrijednosti) Izravnavanje mjerenih podataka obavljeno je eksponencijalnom (logaritamskom) matematičkom funkcijom oblika Y c = A B x (logy c = log A + X log B). Iz- Cjenik glavnih šumskih proizvoda, "Hrvatske šume", Zagreb, 1997, glava II, stavak

28 erenje gustoće drva za hrast, bukvu, grab, brezu i bijelu topolu nsity of stockwood for oak, beech, hornbeam, birch and white poplar ani enja ay Hrast (oak) Dužina (em) Bukva (beech) Dužina (cm) Grab (hornbeam) Dužina (cm) Gustoća - density (kg / m') Breza (birch) Dužina (cm) Bijela topola (white pop Dužina (cm) godina ,54, ,72 45,46,46 44,44,45 39, ,45,46 49, ,52,59 54,56,57 40,41,41 42,43,55 62,62,68 67,68,69 58, )

29 J. Zelić, K. Međugorac: OVISNOST GUSTOĆE PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOK.TONIH VRSTA.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), Tablica 2. Matematičke funkcije izravnatih gustoća drva Table 2 Equation of density and drying period (days) by logarithm and exponentional function Y c = zavisna varijabla (izravnata gustoća drva) X = nezavisna varijabla (period sušenja - dana) Vrsta drveta hrast kitnjak(oak) bukva(beceh) grab (hornbeam) breza (birch) bijela topola (poplar) Dužina cm 20* Logaritamska funkcija log Y c = 2, , X log Y c = 2, , X log Y c = 3, , X log Y c = 2, , X log Y c = 3, , X log Y c = 3, , X log Y c = 2, , X log Y c = 3, , X log Y c = 3, , X log Y c = 2, , X log Y c = 2, , X log Y c = 2, , X log Y c = 2, , X log Y c = 2, , X log Y c = 2, , X Eksponencijalna funkcija Y c = 967,48 *( - 1,00208 l) x Y c = 969,71 *(- l,001283) x Y c = 1015,76 * (- 1,001147) x Y c = 967,25 *(- l,001733) x Y c = 1033,38 * (- 1,002224)* Y c = 1094,84 *(- l,001592) x Y c = 928,38*(- t,002134)* Y c = 1009,40 *(- l,001952) x Y c = 1069,10 *(- 1,001394)" Y c = 774,661 *(- l,00240) x Y t = 893,99*(- 1,002065)" Y c = 865,59*(- l,001431) x Y c = 625,187*(- l,00299) x Y c = 685,29*(- l,003832) x Y c = 675,57*(- l,002340) x 20 * - pored logaritamske, odnosno eksponencijalne funkcije probno, je obavljeno izravnjanje jednadžbom parabole Y c = 864,90 + 2,59295 X - 0, X :, no izravnanje ne odgovara trendu pada težine ravnanje matematičkom funkcijom parabole drugog došlo se do zaključka da bi za izravnanje bila dovoljna stupnja nije zadovoljavajuće 3. Izravnanje je rađeno i i linearna funkcija oblika Y C = A+B X, na što ukazuje i polinomnom funkcijom višeg reda (petog reda), no koeficijent korelacije, R i koeficijent determinacije R :. Izravnanje podataka obavljeno je i matematičkom funkcijom parabole drugog stupnja: Y c = a + b X + c X ; (Yc = 8884,90 + 2,59295 X - 0, X 2, za grab dužine 100 cm), no ovaj oblik nije zadovoljio trend pada volumnih masa prostornog drva različitih dužina, te je za izravnanje podataka primijenjena primjerenija eksponencijalna funkcija. 267

30 J. Zelić, K. Međimorac: OVISNOST GUSTOĆE" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), Grafikon 2. Ovisnost gustoće drva kitnjaka (20, 100, 200 cm) o danima sušenja. Y (kit. 20) = 966,827*exp (-0,002*x)+eps, Y (kit. 100) = 966,094*exp (-0,001 *x)+cps, Y (kit. 200) = 1013,918*exp ( *x)+eps, Grafikon 3. Ovisnost gustoće drva bukve, breze i bijele topole o danima sušenja. Y (bukve) *exp (-0,002*x)+cps, Y (breza) = 884,361 *cxp (-0,002*x)+eps, Y (b. topola) = 671,505*exp (-0,004*x)+eps Računanjem koeficijenta korelacije R = - 0,994 i koeficijenta determinacije R2 = 0,988, pokazuje se vrlo jaka veza između gustoće drva (Y) i ovisnosti o danima sušenja (X) Izravnate mjerene veličine za grab dužine 100 cm, pokazuje grafikon 1. Matematičke funkcije po vrstama drveta i dužini Sortimente prostornog drveta prikazane su u tablici 2. i grafikonu 2., za hrast kitnjak. Ako bi npr. primijenili izračunatu matematičku funkciju za prostorno drvo hrasta kitnjaka dužine 100 cm (log Y c = 2, , X) da se izračuna vrijeme (dani) potrebno da se drvo osuši do nominalne gustoće drva (570 kg), tada bi X - dana iznosio 415, dakle oko 14 mjeseci, a za standardno suho drvo (660 kg) točno 300 dana (oko 10 mjeseci). 268

31 .1. Zelić. K. Medugorac: OVISNOST GUSTOĆE" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA.. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), U komercijalnom poslovanju pod suhim (prosušenim) drvom smatra se prostorno drvo sušeno u prirodnim uvjetima iznad 6 mjeseci (183 dana) Prema takvim uvjetima gustoća prostornog drva hrasta kitnjaka dužine 100 cm iznosila bi oko 767 kg / m\ Prostorno drvo dužine 100 cm isporučuje se kao cijepano i kao oblo. Budući se cijepano drvo suši brže nego oblo drvo, gustoća će drva za isto vrijeme biti manja. Za slučaj procjene gustoće prostornog cijepanog drva hrasta kitnjaka dužine 100 cm, mogla bi se približno primijeniti matematička funkcija izračunata za prostorno drvo dužine 20 cm. Iako je površina izložena sušenju 5 komada prostornog drva, dužine 20 cm i promjera 15 cm (1766,25 cm 2 ) manja od površine izložene sušenju dviju cijepanica (polovica) dužine 100 cm, promjera od 15 cm (3057,70 cm : ), brzina sušenja bila bi približno istovjetna, jer se drvo brže suši u longitudinalnom nego u radijalnom smjeru. Za cijepano drvo hrasta kitnjaka dužine 100 cm težina će po matematičkoj funkciji log Y c = 2, , X, nakon 183 dana iznositi oko 660 kg/m 3, dakle kao za standardno suho drvo. Pomoću matematičkih funkcija iz tablice 2. može se izraditi tablice za ispitivane vrste drveća u kojima se za određeni broj dana prirodnog sušenja izračuna pripadajuća gustoća drva. Tako se npr. može izračunati da je u sirovom stanju najveća gustoća bukve, a najmanja bijele topole. Grab u sirovom stanju približno je iste gustoće kao bukva, breza je manje gustoće (lakša) od graba i hrasta kitnjaka, a veće gustoće (teža) od topole. Ako se izračunate apsolutne vrijednosti gustoće označi sa 100, mogu se izračunati relativne vrijednosti u tabličnom obliku, koje za pojedine vrste drveća pokazuju trend relativnog opadanja gustoće po dužini sortimenta i vrsti drva. Tako se može izračunati da relativno najsporije na gustoći gubi hrast kitnjak, a najbrže bijela topola. Na grafikonu 3. prikazane su apsolutne vrijednosti trenda pada gustoće za bukvu, brezu i bijelu topolu i dužinu komada 100 cm. Uvažavajući daje gustoća drvne tvari približno jednaka za sve vrste drveća (1,5 g/cm 3 ), razliku u gustoći sirovog pa i gustoći standardno suhog drva možemo tumačiti razlikom u stupnju poroznosti između pojedinih vrsta drveća. Tako bi se za bukvu moglo zaključiti da je relativno male poroznosti i veće gustoće, dok je bijela topola veće poroznosti a manje gustoće drva. Gubljenjem vode drvo postaje lakše, jer umjesto vode u pore drva ulazi zrak, s neznatnom volumnom masom. c) Signifikantnost razlika ispitivanog obilježja (opadanje gustoće drva) u ovisnosti o dužini komada sortimenta (analiza varijance, F - test, t-test, test homogenosti) Varijanca u matematičko-statističkoj obradi istraživanih vrijednosti obilježja neke pojave kvadratno je odstupanje od srednje vrijednosti (aritmetičke sredine). Pomoću varijance mjeri se vjerojatnost, odnosno signifikantnost neke srednje vrijednosti obilježja, tj. da li se izračunata srednja vrijednost obilježja razlikuje od neke druge pojave iz istog skupa obilježja. U našem primjeru cilj je bio da se utvrdi da li se brzina sušenja 4 (trend pada gustoće drva) razlikuje za prostorno drvo dužine 20, 100 i 200 cm. Također bi bilo važno utvrditi da li se izračunata zakonitost pada gustoće prostornog drva od 200 cm mogla primijeniti za sve druge dužine iznad 200 cm (višemetrica). Analiza varijance (po Fischeru, tablice po Snedecoru) za testiranje razlike kvadratnog odstupanja srednjih vrijednosti između grupa obilježja (dužine 20, 100, 200 cm) i unutar grupa obilježja za hrast kitnjak pokazuje da na razini signifikantnosti 5 % postoji razlika između i unutar grupa obilježja. No, na razini signifikantnosti 1 % ove razlike nisu vjerodostojne. Traženjem uzroka u razlikama između pojedinih grupa utvrđeno je da već u startu postoje apsolutne razlike u volumnoj masi prostornog drva hrasta kitnjaka za isti volumen. To pokazuju izračunati parametri A za sva tri slučaja (A 2() = 967,48, A 100 = 969,71, A 200 = 1015,76). Uzroci razlika težina istog volumena objašnjeni su prethodno (grada drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav, odnos lignina i celuloze, rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr.). Analizom varijance pokazuje se da postoje razlike između srednjih vrijednosti obilježja (trend pada gustoće drva) po dužinama sortimenta prostornog drva bukve, breze i bijele topole (tablica 3). Na temelju analize varijance, F - testa i testa homogenosti pokazalo se da je potrebno obaviti testiranje razlika srednjih vrijednosti skupova obilježja pomoću t - testa. T - test je učinjen za sve vrste drveća osim za bukvu, kod koje je ustanovljeno analizom varijance da ne postoje signifikantne razlike srednjih vrijednosti 4 Brzina sušenja drva je odnos između količine vlage drva i gubljenja vode u kg po m 2 površine izložene sušenju u jedinici vremena (sat). Trend brzine sušenja je u prvom dijelu konstantan (do 80 % vlage drva), te dalje slijedi trend pada po logaritamskoj funkciji, sve do apsolutno suhog drva. Naš pojam "brzine sušenja" je trend pada gustoće drva u odnosu na tijek vremena. O brzini sušenja vidi: Šumarska enciklopedija, JLZ, "Miroslav Krleža", Zagreb, 1987, str

32 Zelić. K. Mcdugurac: OVISNOST GUSTOĆE] PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA.. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), skupa između i unutar grupa obilježja (dužine 20, 100, 200 cm). Testom homogenosti potvrđeno je da su jedino značajno signifikantne razlike između srednjih vrijednosti obilježja pada gustoće drva kod hrasta kitnjaka (tablica 3). Obavljeno je testiranje za hrast kitnjak (t - test) između dviju srednjih vrijednosti obilježja. Testirani su parovi obilježja na razini signifikantnosti 5 % (t = 1,96) i 1 % (t = 2,58) i to Y a20o, Y a20 i Y a200) te Y al0(1 i Y a200, (tablica 3). Rezultati dobiveni t - testom za hrast kitnjak pokazuju da postoje signifikantne razlike za sve srednje vrijednosti obilježja na razini signifikantnosti 5 % (tablica 3). Isto tako za razlike između dužina prostornog drva i brzine sušenja postoje za razinu signifikantnosti 1 %, osim za par, Y a20 i Y. l200. I ovim testiranjem nije bilo moguće dokazati da lije ipak razlika između brzine sušenja, odnosno pada gustoće drva između dužina prostornog drveta hrasta kitnjaka od 100 i 200 cm toliko signifikantna, da ukazuje na signifikantnost razlika i većih dužina od 200 cm. Test homogenosti varijanci (Barlettov test) grupa obilježja izravnatih srednjih vrijednosti pokazuje signifikantne razlike na razini 5 %, tj. da vrijednosti ne pripadaju istom skupu, no za razinu 1 % signifikantne razlike nisu vjerodostojne. Grafikon broj 2 pokazuje trend pada gustoće po dužini sortimenta prostornog drva hrasta kitnjaka. Da bi se izbjegao početni utjecaj u razlikama gustoće drva za isti volumen prostornog drva različitih dužina, izravnati podaci eksponencijalnom funkcijom preračunati su u relativne veličine (gustoća drva u sirovom stanju = 100). Analizom varijance kvadratnih odstupanja od srednjih vrijednosti obilježja između i unutar grupa prikazanih u relativnom iznosu došlo se do realnijeg zaključka o razlikama između grupa obilježja. Analiza varijance po relativnim veličinama pokazuje signifikantne razlike na razini 5 %, no ne vjerodostojne i na razini 1 %. Tek je T - test pokazao da između srednjih vrijednosti dužina prostornog drva hrasta kitnjaka od 100 i 200 cm nema signifikantnih razlika na razini 5% niti na razini 1% signifikantnosti. To po- Tablica 3. Analiza varijance, F - test, t - test, test homogenosti (prema relativnim vrijednostima obilježja) Table 3 Analysis of variance, F - test, t - test and test of homogeneity Redni Matematičko - statističke veličine broj Aritmetička sredina, varijanca, F test, t - test, test homogenosti Razina signifikantnosti razlika obilježja između grupa (vjerojatnost 95 % i 99 %) Y a aritmetička sredina grupe 8y 2 20 varijanca grupe dužine 20 cm : 6 V 100 varijanca grupe dužine 100 cm 5 2 Y 200 varijanca grupe dužine 200 cm 6 ' varijanca unutar grupa varijanca između grupa F (Fischer) odnos varijanci između grupa i unutar grupa (8 : 2 2 / & t za F 0 05 = 3,55, za F 0 0] = 6,01 Test signifikantnosti razlika F (Barllet) odnos najveće i najmanje varijance grupe za F 00 5 = 2,12, za F 00 = 2,94 Test homogenosti skupa Ya20 - Y a oo razlika aritmetičke sredine grupe dužine 20 cm Y.,20 - Y a2 oo razlika aritmetičke sredine grupe dužine 100 cm Y.,100 - Y a 2o 0 razlika aritmetičke sredine grupe dužine 200 cm sc (Y a 2o " Y a ioo) standardna greška razlika aritmetičkih sredina (20-100) signifikantna razlika između grupa na razini 5% (t = 1,96 ) signifikantna razlika između grupa na razini 1% (t = 2,58 ) sc (Ya2o - Y ;,2oo) standardna greška razlika aritmetičkih sredina (20-200) signifikantna razlika između grupa na razini 5% (t = 1,96 ) signifikantna razlika između grupa na razini 1% (t = 2,58 ) se (Y al00 - Y a20 o) standardna greška razlika aritmetičkih sredina ( ) signifikantna razlika između grupa na razini 5% (t = 1,96 ) signifikantna razlika između grupa na razini I % (t = 2,58 ) ( * ) signifikantna razlika između grupa na razini 5% (t = 1,96 ) ( ** ) signifikantna razlika između grupa na razini 1 % (t = 2,58 ) ( *** ) signifikantna razlika između grupa na razini manjoj od 1% ( - ) nema signifikantne razlike na ražin 5 %, niti na razini 1 % hrast kitnjak (-) 2.96 (*) (-4,70) (- 5,56) ( - 0,86) 1.99 (*) (-) (-) (-) bukva (-) 1.83 (-) (+2,81) (-0,87) (-3,68) (-) (-) (-) (-) (-) (-) Vrsta drveća grab (-) 2.16 (*)(-) (+0,96) (-2,16) (- 3,32) 2.32 (-) (-) 2.06 (-) (-) 1.96 (-) (-) breza (-) 2.51 (*)(-) (-1,87) (-5,78) (-2,75) 2.19 (-) (-) 2.23 (*) (*) 2.49 (-) (-) bijela topola (-) 2.24 (*)(-) (+4,24) (-3,52) (- 7,76) 3.55 (-) (-) 2.90 (-) (-) 3.29 (*) (-) 270

33 J. Zelić. K. ML-đugorac: OVISNOST GUSTOĆP PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOHTONIH VRSTA... Šumarski list br CXXV (2001) kazuje i grafikon 2, na kojem se vidi odstupanje trenda pada vrijednosti obilježja između 100 i 200 cm dužine sortimenta prostornog drva. Prema gornjem rezultatu moglo bi se ukazati da eventualno postoji zakonitost po kojoj se dovoljno točnim može primijeniti matematička funkcija izračunata za dužinu 200 cm, Y, = 1015,76* (-1,001147) x, i za sve Sortimente prostornog drva hrasta kitnjaka iznad 200 cm dužine (višemetrica). Obavljeno je testiranje i za ostale vrste drveća (grab, breza i bijela topola), jer je testom homohenosti potvrđena razlika srednjih vrijednosti obilježja na razini 5 % signifikantnosti (tablica 3). Analizom varijance za bukvu nije utvrđena razlika ispitivanog obilježja (brzina sušenja) između ispitivanih grupa, niti unutar grupa. Zbog toga nije bilo potrebno ispitivanje razlika t - testom (tablica 3). I test homogenosti (Barlletov test) potvrdio je daje razlika između grupa nevjerodostojna, te bi se moglo uzeti da se gustoća drva uvjetovana prirodnim sušenjem može izračunati po matematičkim funkcijama prikazanim u tablici 2. Za višemetarsko drvo bukve mogli bi se uvjetno koristiti podaci, kao oni izračunati za gustoću prostornog drva dužine 200 cm. Iz tablice 3 vidljivo je da analizom varijance nisu utvrđene signifikantne razlike između srednjih vrijednosti brzine sušenja za grab, brezu i bijelu topolu i između različitih dužina (20, 100 i 200 cm). Tek je testom homogenosti utvrđeno da postoji razlika na razini 5 % signifikantnosti. T - testom potvrđena je takva razlika kod breze između dužina 20 i 200 cm. Ostale razlike nisu signifikantne. DISKUSIJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČCI Discussion and conclusions Diskusija o rezultatima istraživanja Provedena mjerenja gustoće drva hrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijele topole potvrđuju znatne oscilacije o različitim gustoćama uzorka iste vrste drveća, ovisno o stanišnim i drugim uvjetima, no prosječne izmjerene vrijednosti gustoće drva su orijentacijski blizu onima koje se koriste u šumarskoj operativi. Utvrđeno je da tijekom procesa prirodnog sušenja vanjski uvjeti znatno usporavaju, zaustavljaju i pospješuju tijek prirodnog sušenja. Donekle je ukazano na potrebu za daljim ispitivanjem pretpostavke da nema signifikantnih razlika u gubljenju na gustoći sortimenata prostornog drva od 100, 200 i iznad 200 cm dužine uslijed prirodnog sušenja. Iznimno je potvrđeno samo za hrast kitnjak i brezu da postoji signifikantna razlika u brzini prirodnog sušenja između sortimenata prostornog drva dužine od 20 i 200 cm. Takvu razliku moglo bi se, kao pretpostavku, pripisati utjecaju debljine i boje kore navedenih vrsta drveća na tijek prirodnog sušenja. Kora kod hrasta djeluje kao znatan toplinski izolataor, te bi kod kraćeg komada moglo doći do znatnog utjecaja na brže isušivanje po longitudinalnom nego radijalno-tangencijalnom smjeru. Kod breze na brzinu isušivanja, osim longitudinalnog smjera, znatan utjecaj imala bi eventualno bijela boja kore, koja usporava provođenje toplinskog zračenja. Gubljenjem vode drvni sortimenti postaju lakši za manipulaciju, utovar i prijevoz te traže manji utrošak energije za istu volumnu mjeru. Odabirom eksponencijalne, odnosno logaritamske matematičke funkcije za izravnavanje vrijednosti mjerenih varijabli (gustoća drva, razdoblje sušenja) i njenim grafičkim prikazom uočena je gotovo linearna zakonitost pada gustoće drva u protjecanju vremena sušenja. Veličina parametra (-B) pokazuje brži ili sporiji trend pada volumne težine u odnosu na razdoblje (dana) sušenja. Stoje (-B) veći, to je trend sušenja brži. Parametar B je recipročna vrijednost rasta (u pozitivnom smjeru), a predstavlja vrijednost tangensa kuta što ga tangenta na krivulju zatvara s osi X (grafikon 2, dužina 20 cm). Za brže i jednostavnije, a za operativu dovoljno točne podatke, moglo bi se za izjednačenje mjerenih veličina upotrijebiti linearnu funkciju oblika Y c = a + b X. Primjena navedenih matematičkih funkcija u tablici 2 vrlo je jednostavna. Praktički je dovoljno imati jednu "odvagu" kamiona ili vagona natovarenog prostornim drvom i poznato vrijeme od sječe do vaganja (broj dana). Pomoću početnog stanja lako se projektira gustoća drva na sirovo stanje, odnosno prosušeno stanje drvnih sortimenata prostornog drva određene vrste. Iz gustoće drva (volumne mase) računa se volumen (m 3 ) prostornog drva koji služi za evidentiranje zaliha na određeni dan. Zaključci Gustoća prostornog drva domaćih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola) znatno se razlikuju u sirovom stanju, a trend gubljenja na 271

34 .1. /che. K. Medugorac: OVISNOST OUSTOCL PROSTORNOG DRVA NHKIII AUTOKTOMII VRSTA.. Šumarski list br. S-6. CXXV (2001) gustoći prirodnim sušenjem do stupnja prosušenosti ili suhog drva, različit je po vrsti drva i dužini sortimenta. Od ispitivanih vrsta, a prema postavljenoj metodi, najsporije gubljenje gustoće drva pokazuje hrast kitnjak, a najbrže bijela topola. Razlike u gubljenju na gustoći prostornog drva ovise i o dužini komada. Razlike trenda gubljenja na gustoći drva prirodnim sušenjem pokazuju se u apsolutnom iznosu za sve vrste drveća i tri ispitivane dužine (20, 100, 200 cm), no signifikantna razlika pokazuje se između dužina 20 i 200 cm samo za hrast kitnjak i brezu. Trend gubljenja na gustoći drva za dužine drvnih sortimenata iznad 200 cm (višemetrica) je uvjetno istovjetan, kao i za drvne Sortimente od 200 cm. Predočene matematičke funkcije potrebno je verificirati u operativnom šumarstvu, te nastaviti metodološki vjerodostojnija istraživanja, koja će na stručnoj i znanstvenoj razini poslužiti postavljenom cilju. LITERATURA Cijeniku Glavnih šumskih proizvoda, Hrvatske šume, P e t z, B. 1997: Osnovne statističke metode za nematematičare, "Naklada Slap", Jastrebarsko, Ražnje vić, K. 1985: Fizikalne veličine i mjerne jedinice međunarodnog sustava (SI), Nakladni zavod Znanje, Zagreb Serdar, V. 1966: Udžbenik statistike, Školska knjiga, Zagreb Šumarska enciklopedija, (I - II), Zagreb, 1969 i (I - III), JLZ, Zagreb SUMMARY: The article presents the modes of stockwood density for some autochthonous trees (sessile oak, beech, hornbeam, birch and white poplar) of various lengths and their dependence on the period of natural drying. The original weighing during winter, spring and summer, as well as 140 days of drying in natural environmental conditions have a significant influence on the density of stockwood. The research results are presented with mathematical functions function) and with graphs. (logarithm Key words: natural drying of stockwood, density, trend of density decrease, length of assortment, drying period. 272

35 PREGLEDNI ČLANCI UDK 630* 904 REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA A SURVEY OF FRENCH SAWMILLINQ INDUSTRIES Rudolf SABADI* SAŽETAK: Francuska je deset puta veća od Hrvatske i ima oko 12 puta više stanovnika, ali su francuske šume po autoktonosti i prirodnom održanju slične onima u Hrvatskoj, iako se posjedovne strukture bitno razlikuju (u Francuskoj je privatan šumposjed 74 %). Preko jedne četvrtine zemlje pokriveno je šumama, dvije trećine od njih su listače. Drvna zaliha svih francuskih izvora je oko 1,8 mlrd.mi, a godišnje sječe su oko 48 milijuna ms, što je silna osnova za razvoj prerade drva, koja po koncepcijama i suvremenosti sve više sliči najnaprednijima. Jedan od prvih znakova su nove pilane velikih kapaciteta i visokog stupnja iskorišćavanje drveta. Francuska sudjeluje u ukupnim sječama u EU 15 %, prva je među zemljama EU u proizvodnji trupaca listača. Kao visokorazvijena industrijska zemlja, s visokim životnim standardom, Francuska je deficitarna u mnogim sortimentima drvne branše, trend koji će se nastaviti, jer unatoč sve boljem njegovanju i korištenju šuma, manjak se ne može namaknuti iz nacionalnih izvora. Ključne riječi: Postotak šumovitosti - drvna zaliha - Prirast i sječa ~ Pilanarstvo - Piljena građa četinjača i listača - Proizvodnja, izvoz i uvoz piljene građe. Ovaj osvrt trebao bi našim šumarnicima i stručnjacima u industriji drveta približiti Francusku. Iako je deset puta veća od Hrvatske i preko 11 puta mnogoljudnija, francusko šumarstvo une-koliko je slično hrvatskom: drvna zaliha sastavljena je pretežito od autoktonih listača, uz mnoge druge sličnosti. Autor ovoga pregleda godinama već proučava francusko šumarstvo i preradu drveta, pa je tako i nastao po obujmu i podacima rukopis s mnoštvom informacija. Kako su izgledi da bi rad mogao biti objavljen skraćeno, autor se odlučio parcijalno objaviti neka najzanimljivija poglavlja. Dio koji obraduje općenitosti i pregled šumarstva po obujmu je takav da ne može biti UVODNE NAPOMENE - Introductory remarks objavljen serijom članaka u ŠL, odlučeno je da se prikažu neki segmenti francuske industrije drveta. Započeli bi s pilanarstvom, pa ako bude interesa priredili bi i osvrt na ostalu preradu drva te velike i lijepe zemlje. Rad je nastao intenzivnim proučavanjem raspoloživih publikacija, kontaktima se većim brojem francuskih šumarnika, kao i višestrukim posjetama toj zemlji i pregledom nekih svjetski poznatih šuma (Hagenau, Fontainebleau, Compiegne, Berce, Troncais i drugih) te nekih industrijskih poduzeća u Francuskoj i s francuskim kapitalom formiranih zajedničkih poduzeća (u Njemačkoj i drugdje), kao i drvoprerađivačkih kapaciteta koja pripadaju stranom kapitalu. ŠUMSKO BOGATSTVO - Forest resources Metropolitanska Francuska (uključivši i Korziku) ima ukupnu kopnenu površinu km 2 i broj sta- * Prof. (u m.) dr. sc. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb novnika oko , od toga na suhozemnu površinu otpada km 2. Uporaba zemljišta prikazana je na sljedećoj slici (1). 273

36 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br CXXV (2001), npr. Njemačkoj i Austriji, su četinjače, medu kojima su najzastupljeniji borovi, a tek potom smreka i jela, dok su ariš i os-tale četinjače manje učestale. Skandinavske pak šume pripadaju borealnoj regiji. U Europskoj zajednici Švedska (317 ar/stan) i Finska 450 ar/stan), dominiraju po broju ari po stanovniku, dok Nizozemska ima samo 2 ar/stanovniku. Francuska pri tom zauzima visoko šesto mjesto sa 33 ari/- stanovniku šuma. Ukupne šumske površine Europske zajednice pripadaju pojedinim zemljama kako je prikazano na slici 2. Slika 1. Uporaba zemljišta u Francuskoj Figure 1 Land Use in France Francuska je šumovita 24,6 % od ukupne površine i ima ha šuma, od kojih su 3, ha javne šume (ili 26 % od ukupne površine svih šuma), a 9, ha ili 74 % svih šuma su privatne. Osim naprijed navedenih površina, klasificirano kao "ostalo zemljište obraslo drvećem" nalazi se 1, ha ukupno, od čega je ha u javnom, a ha u privatnom posjedu. Drvna zaliha na površinama klasificiranima kao šume i šumsko zemljište je 1,787, m\ a na površinama izvan šuma 46, m 3. Neto godišnji tečajni prirast u šumama je 65, m 3, a izvan šuma 1, m 3. Ukupna godišnja sječa kreće se negdje oko 48, m 3 godišnje. 1 Dvije trećine svih francuskih šuma su Iistače, među kojima su najvažnije hrast i bukva. Jedna trećina svih šuma, suprotno stanju u umjerenom pojasu Europe Slika 2. Šumske površine u Europskoj zajednici Figure 2 The forested areas in the European Union Kao što je poznato, domanijalna Francuska je administrativno podijeljena u 22 regije i 95 departmana. Najšumovitija regija je Aquitaine (sastoji se od departmana: Dordogne, Gironde, Landes, Lot-et-Garonne i Pyrenees-Atlantique) kako je to vidljivo na slici 4. Nakon loše konjunkture godine, proizvodnja šumskih sortimenata u Francuskoj se našla na ~Z-/\ z/l ~ 7\ A-/\ A~/\ AS\ AS\ 4-/\ AY\ AV\ 4S\ ć-/\ 90 % 80% 70% 60 % - 50 % 40% M Listačc Broadleaved i oo % / - 30%- 20 % Četinjače Conifers 10% 0% \A \A \A y\ \A?n bđ U IpLJfr Slika 3. Odnos listača i četinjača u zemljama EU Figure 3 Relation of broadleaved and co-niferous species in the EU Mjerena bez kore. Sve prethodne količine izražavaju masu sa korom (tj. mjereno s korom) 274

37 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), Celulozno drvo Pulpwood 15% Trupci listača Broadleaved logs 29% Slika 4. Stojeća drvna zaliha u gospodarskim šumama u Francuskoj prema vrstama drveta u m 3 s korom Figure 4 Growing stock in exploitable forests in France by tree species in 1,000 cu.m. over bark Komercijalno ogrjevno drvo Marketed fuewood Ost. ind. drvo 6 0/» \ Other industrial timber 1 Trupci četinjača Cnifcrous logs 29% Slika 5. Raspodjela vrijednosti sječe drveta Figure 5 Distribution of the value of timber harvested 1997 razini 1994., dostigavši vrijednost 10,6 mlrd Ffrs. Drvo za celulozu zabilježilo je najveći porast, 9 % u volumenu i 12 % u vrijednosti. Vrijednost posječenog drveta godine proizlazi iz 78 % trupaca, 16 % industrijskog drveta i 6 % ogrjevnog drva koje je bilo pred- NETO GODIŠNJI PRIRAST SVIH DRVNIH IZVORA (bez kore, m 3 ) ZEMLJA Francuska EUROPA Bivši SSSR Ukupno Četinjače Listače Izvor: The Forest Resources of the Temperate Zones, General Forest metom prodaja. U najveća vrijednost proizvodnje drva postignuta je u regiji Aqui-taine sa 16 % od sveukupne vrijednosti šumskih proizvoda. Na si. 4. prikazana je vrijednosna raspodjela pojedinih skupina šumskih proizvoda proizvodnje godine. U Europskoj uniji je godine posječeno 211 milijuna m 3 trupaca i industrijskog drveta namijenjenih pilanarstvu, preradi u furnir ili šperploče ili preradi u celulozu. S 15% u toj masi Francuska je četvrti proizvođač, iza Švedske koja je u proizvodnji sudjelovala s 25 %, Finske s 20 % i Njemačke sa 16 %. Francuska je proizvela gotovo polovicu trupaca listača unutar EU, daleko ispred Njemačke i Italije. Zahvaljujući velikoj raznolikosti svojih šuma, Francuska je ujedno treći proizvođač u EU celuloznog drveta i četvrti proizvođač trupaca četinjača. Njemačka s diversificiranijim šumama, poput Francuske, ima čvrstu poziciju na tržištu trupaca četinjača, listača i industrijskog drveta. Osim njih u EU ni jedna se zemlja ne može pohvaliti sudjelovanjem do 10 %. U ukupnim sječama 31 milijuna m 3 otpada na Francusku, od čega su 13 milijuna m 3 trupci četinjača, a 8 milijuna m 3 trupci listača (1996). Postotni udjeli u EU prikazani su na slikama 6, 7 i 8. Na tako velikoj sirovinskoj osnovi logičan je dakako i razvoj industrije prerade drveta u Francuskoj, koji predstavlja važnu gospodarsku granu te zemlje, iako u ukupnom bruto domaćem proizvodu šumarstvo i prerada drveta sudjeluje sa svega nešto preko 3 %, uključivši proizvodnju i preradu papira i kartona. Unatoč 275

38 R. Sabadi: PRKGLED FRANCUSKOG PIL.ANARSTVA Šumarski list br CXXV (2001), Slika 6. Ukupne sječe u EU Figure 6 Total wood harvest in 1996 in the EU snažnim domaćim resursima, zahvaljujući visokoj razvijenosti i raspoloživoj kupovnoj moći, Francuska je u Slika 7. Proizvodnja trupaca četinjača u EU Figure 7 Production of conifcreous logs 1996 in EU nekim proizvodima iz šumarske i drvoprerađivačke grane ovisna o uvozu, kako će to kasnije biti prikazano. Suvremen razvoj u svim sferama ljudske djelatnosti ide nazaustavljivo prema globalizaciji, koji je očit posebno u proizvodnji ključnih proizvoda. U drvopreradivačkoj oblasti to su pilane, tvornice drvnih ploča te proizvodnja celuloze i papira. Tijekom posljednjih tridesetak godina sve je naglašeniji trend (i u novije doba sve ubrzaniji) okrupnjivanja u tim proiz-vodnjama. Samo su u Europi nastupile posebne okolnosti, jer se svakodnevno puštaju u proiz-vodnju sve veće i usavršenije pilane, u kojima je količina pilanskih proizvoda po zaposlenom čak stotinu puta veća od dojučerašnjih, malih obiteljskih pilana. Na slikama 8. i s9. prikazan je aktualan trend u francuskom pilanarstvu posljednjih tridesetak godina. PILANARSTVO U FRANCUSKOJ PROIZVODNJA, IZVOZ I UVOZ DRVA, DRVNIH PROIZVODA, CELULOZE I PAPIRA FRANCUSKA PRODUCTION, EXPORTS AND IMPORTS OF TIMBER, PRODUCTS THEREOF, PULP AND PAPER PILJENA GRAĐA ČETINJAČA I LISTAČA - CONIFEROUS AND NONCONIFEREOUS SAWNWOOD U 1000 m\ vrijednosti u milijunima US$ - In m\ values in Mill. USS Godina Ukupno Proizvodnja Četinjače Listače m' Četinjače mil. USS 305,1 271,2 219,8 209,0 291,9 365, ,4 477,5 441,9 386,1 302,3 412,7 436,8 408,9 Uv oz IZVOR: FAO Statistical Yearbook , Forest Products, Rome m' Listače mil. US$ 178,3 142,7 117,7 131,4 151,8 218,2 224,3 248,2 283,6 256,4 279,2 222,9 280,0 318,0 250,8 Cetin m' iače mil. USS 28,8 23,9 21,9 23,6 32,3 42,0 59,6 69,9 94,2 73,7 73,3 68,0 79,3 97,0 88,9 Izvoz List m iče mil. USS 103,7 104,8 118,4 121,0 156,8 194,7 208, ,0 273,0 254,3 223,6 268,6 287,

39 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001) Slika 9. Broj pilana i proizvodnja u Francuskoj Figure 9 Number of companies and production of sawnwood in France Godine broj pilana u Francuskoj ispod je 3.000, dok je bilo pilana. Posljedica toga je da proizvodnja pilana koje prerađuju preko m 3 godišnje postaje većinskima. Trećina pilana prerađuje u šumi po drugima izrađene trupce, a dvije trećine uglavnom kupuju stojeće drvo od šumoposjednika. Broj zaposlenih u pilanarstvu također je u stalnom padu. Godine bilo u pilanarstvu je u Francuskoj stalno zaposleno uposlenika, sprema u 1995., a stalnih zaposlenika godine. Izvoz pilanarske industrije ostaje ograničenim. U je on u pilanama s preko 6 zaposlenika i više bio negdje oko 2,7 mlrd Ffrs, odnosno oko 17 % njihove vrijednosti proizvod-nje. Taj omjer ostao je stalnim u posljednjih dvadeset godina. Lokacija pilana odražava lokaciju težišta sirovina. Polovica ukupne proizvodnje pilanarstva dolazi iz petnaest departmana poredanih uzduž pravca od Aquitaine prema Lyonu i Metzu (Lorraine). Slika 10. Okrupnjavanje pilanarstva u Francuskoj Figure 10 Concentration of sawmills in France U kategoriji pilanarstva sa 6 i više stalno zaposlenih, broj poduzeća jednako se bitno mijenja kao i kod ukupne oblasti, iako je njihov broj malo stalniji godine bilo je tvrtki, 907 u 1985., 991 u godini, 943 u 1995., a 977 u godini. U tim poduzećima broj zaposlenih je oko , uz relativno malena kolebanja u razdoblju od 1980 do Vrijednost proizvodnje se međutim, bez obzira na inflaciju u tom razdoblju (kupovna vrijednost francuske valute se tijekom rečenih 18 godina smanjila na oko 0,55 Ffr naprama kupovnoj moći Ffr 1980 od 1 Ffr, tj. Ffr 1 Ffr, 980 = 1,84 Ffr, w ) povećala od mil Ffrs 1980 na milijuna Ffrs 1997.). Pilanarstvo je izvozilo godine oko 11 % svoje proizvodnje, a 17 % godine. I u Francuskoj, kao uostalom i u drugim industrijski razvijenim europskim zemljama, udio novostvorene vrijednosti u ukupnom prihodu 2 pokazuje značajan pad: u taj postotak iznosio je 34 %, da bi

40 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), iznosio još samo 27 % s daljom tendencijom pada. Ako novostvorenu vrijednost kao brojnik usporedimo s investicijama u francuskom pi-lanarstvu, dobijamo postotak investiranja, koji pokazuje lagani rast, od 13 % 1980., 12 % godine 1985., 16 % godine 1990., 14 % godine i 15 % godine Taj pokazatelj nije zavisan samo o učincima te industrije, već odražava i konjunkturnu situaciju, koja je promatranih godina bila vrlo kolebljiva. Naime, devedesetih godina dolazi do dalekoistočne gospodarske krize, koja je izazvala brojne poremećaje, pored svih oblasti, i u pilanarstvu. Tako su npr. prestale Slika. 11. Proizvodnja piljene građe u Francuskoj Figure 11 Production of sawnwood in France s radom mnogobrojne pilane na zapadu SAD, što se odrazilo na sveopću konjunkturu, kako piljene grade četinjača, tako i listača, jer su gotovo preko noći prestale prodaje u Japanu. Taje kriza ujedno pokazala koliko je Japan zapravo važan čimbenik svjetskog gospodarstva, te daje Europa, zbog snažnih međusobnih gospodarskih veza, barem krizu devedesetih, izdržala bez nekih značajnijih poremećaja, što ne znači da će se to uvijek dešavati. Zahvaljujući oživljavanju tražnje u građevinarstvu, proizvodnja piljene građe četinjača počela je ponovno rasti od Godine proizvodnja iznosi 7,2 milijuna m 3 piljene građe četinjača (1996. godine 6,5 mil. m 3, godine 6,8 mil. m 3 ), dok proizvodnja piljene grade listača pokazuje stagnaciju (1996. godine 2,56 mil. m\ 2,50 mil. m godine, a 2,51 mil. m godine). Proizvodnja piljene građe listača se u razdoblju od do približavala količini oko 3 milijuna m 3. Godine samo je u piljenoj građi bukovine zabilježen porast, zahvaljujući izvozu u jugoistočnu Aziju. Francuska na taj način od godine izvozi više piljene građe bukovine od piljene građe hrastovine, vrste koja je inače bila vodeća listača pri izvozu. Unatoč tom, u izvoz piljene građe listača ostaje inferioran rezultatima s početka devede-setih godina. Proizvodnja piljene građe četinjača kretala se osamdesetih godina u Francuskoj između 5 i 6 milijuna m\ Najveći porast zabilježen je kod primorkog bora. Kako je rečeno, izvoz piljene građe četinjača je u porastu. Proizvodnja piljene građe četinjača usredotočena u nekoliko departmana, polovica nacionalne proizvodnje nalazi se unutar deset departmana, uglavnom u Landes te na istoku zemlje, dok je glavna koncentracija pilanske prerade listača na sjeveroistoku zemlje, ali je ravnomjernije raspodijeljena diljem cijele zemlje. Unatoč velike proizvodnje iz vlastitih šumskih izvora, Francuska je značajan uvoznik piljene građe četinjača. Kako je već rečeno, oživljavanje konjunkture u građevinarstvu odrazilo se i na količine uvoza piljene građe četinjača, godine uvezeno je 1,62 milijuna m 3, a godine 2,14 milijuna m 3. U ukupnom uvozu Francuske 85 % svekolikog uvoza dolazi iz Finske (oko 0,8 mil. m 3 ) Švedske (0,441 mil. m 3 ), Njemačke (0,342 mil. m 3 ) i Rusije (0,234 mil. m 3 ). Pad uvoza piljene građe četinjača iz Sjeverne Amerike nastavlja se tijekom cijelog razdoblja od do 1998., iako je npr. pojedinačno uvoz kanadske piljene grade četinjača iz Britanske Kolumbije porastao. Novostvorena vrijednost je društveni proizvod, a udio te vrijednosti u ukupnom prihodu ili društvenom proizvodu je postotak dodane vrijednosti, value added. To je dakle ukupna vrijednost nekog proizvoda ako se od nje odbiju materijalni troškovi. 278

41 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001) X1 Francuskoj, ostale nepromijenjene. Te je godine traž- nja za građom za konstrukcije, javnim gradnjama ma terijalom za pakiranje bila je zadovoljavajuće živahna, Cijene piljenoj građi. U godini nije došlo do povećanja cijena unatoč održanoj razini tražnje, tako da su cijene piljenoj građi četinjača posvuda, pa i u Slika 12. Uvoz piljene građe četinjača u Francusku u m' Figurel2 Imports of conifereous sawnwood to France in cu. m. tako da su pilanski kapaciteti bili gotovo u potpunosti iskorišteni. Zalihe piljene građe, inače u Francuskoj nikada visoke, gotovo da nisu postojale. Malena stopa inflacije navela je međutim različite korisnike na oprez pri nabavkama svojih primarnih sirovina, bilo da se radi o trupcima ili pak o piljenoj građi za dalju preradu. Lanci supermarketa i masovne prodaje izvode međutim silan pritisak na cijene na tako atomiziranu industriju kakvo je pilanarstvo. Okrupnjavanje pilanarstva o kojoj je ranije bilo riječi, logična je posljedica ovakvih tržišnih kretanja, iako i ono ne napreduje tako brzo kao stoje to slučaj posebice u skandinavskim i drugim europskim zemljama. Cijene piljenoj građi hrastovine nemaju izgleda koristi od povoljne tražnje. Ustvari, pilanari su jedva uspjeli povećanjima cijena pokriti porast troškova sirovina, o čemu je također bilo riječi. Proizvodnja raste već drugu godinu, uglavnom za potrebe namještaja i obnavljanja zgrada. Glede tražnje hrastove piljene građe mnogo su pomogle marketinške akcije oko dizajna i suvremenije uporabe, posebice u proizvodnji prozora, gdje se promovira mješavina hrastovine i aluminija. Slika 13. Ukupna proizvodnja piljene građe u EU g. Figure 13 All sawnwood production in the EU

42 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br CXXV (2001) Tražnja za bukovom piljenom gradom je zadovoljavajuća, posebice stoga stoje tražnja iz Kine ostala visoka, čak i u vrijeme istočnoazijske krize u Japanu. Cijene ostalih vrsta drveta i sortimenata uglavnom su uz manje promjene približno stalne već skoro pet godina. To dakako ovisi o mnogobrojnim čimbenicima, a i o činjenici da je piljena grada ostalih listača, barem što se Francuske tiče, minorna. Francusko pilanarstvo u EU. U EU proizvodilo se godine 71 milijun m 3 piljene građe. Ta masa usredotočena je 83 % na svega pet zemalja: Švedska, Njemačka, Finska, Francuska i Austrija. U ukupnoj proizvodnji piljene grade listača i četinjača, Francuska je četvrta, ali je u proizvodnji piljene grade listača prva, zauzimajući čak 39 % od ukupne proizvodnje piljene grade listača. U Europskoj uniji je godine proizvedeno 7,6 milijuna m 3 piljene građe listača, od toga 3 milijuna m 3 ili 39 % otpada na Francusku, drugo mjesto pripada Njemačkoj s nešto preko 1 mil. m 3, treće Italiji s nešto ispod 1 mil. m 3, itd. Iste godine je u EU proizvedeno 63,6 mil. nt piljene grade četinjača. Prvo mjesto po proizvodnji (24 %) pripada Švedskoj, koja je proizvela 15,3 mil. m 3 piljene građe, druga je Njemačka (22 %) s proizvodnjom nešto ispod 14 mil. m\ treća je Finska (17 %) s proizvodnjom nešto ispod 11 mil. m 3, četvrta Austrija (13 %) s proizvodnjom oko 8,3 mil. m 3, dok je Francuska četvrta (11 %) s proizvodnjom oko 7 milijuna m\ koje slijede ostale zemlje EU. Slika 15. Proizvodnja piljene građe četinjača u EU Figure 15 Production of conifer-ous sawnwood in EU

43 R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. S 6, CXXV (2001), SUMMARY: France is ten times more spacious than Croatia, and has twelve times larger population, but French forests by their autochtoneity and their closenes to natural similar to those in Croatia, nevertheless the proprietorship differs greatly (About 74 % of French forests are in private hands). More than one quarter of land is covered with forests, two thirds of them being broadleaved species. Growing stock all timber sources comprises 1,8 billion cu. m., and annual cut reaches about 48 million cu. m., which is tremendous base for development of timber industries, which by their conception and moderness more and more resemble to the most modern ones. One of the first signs are new mills with large capacities and high percentage of utilisation of timber. France participates in the total annual cut in the EU with 15 %, but is leading among EU countries in production of broadleaved logs. As highly industrialised and developed country, enjoying high standard of living, France is deficitary in many items of the timber industry products, trend which is to continue, since regardless of great improvements in tending and exploiting forests, the deficit can't be, obviously, compensated from national sources. Key words: Percentage of forest cover - Growing stock - Increment and cut - Lumber operations Sawnwood coniferous and hardwood - Production, exports and imports of lumber. 281

44

45 PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br CXXV (2001), UDK 630* 262 i 238 PROJEKT ARBRE: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO ARBRE PROJECT: SUSTAINABLE ENERGY BUSINESS AND FORESTRY CAN GO TOGETHER Julije DOMAC* SAŽETAK: Elektrana ARBRE u Eggboroughu kraj Yorka (Velika Britanija), demonstracijski je projekt tehnologije rasplinjavanja biomase, prvo takve vrste u Europi. U budućnosti ovakva postrojenja mogu znatno pridonijeti opskrbi energijom u Velikoj Britaniji, ali i drugim europskim zemljama te pridonijeti izvršavanju obveza vezano na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Prema protokolu iz Kyota, Europska unija se obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 8 % u odnosu na godinu, u razdoblju od do godine. Cilj Vlade Velike Britanije je, neovisno o obvezi Europske unije, smanjiti emisiju CO, za 20% u odnosu na do godine. Za ispunjenje tako zahtjevnog cilja, značajan se doprinos očekuje od projekata kao stoje elektrana ARBRE, kapaciteta 10 MW. Kao gorivo, elektrana će koristiti sječku dobivenu iz šumskog ostatka te brzorastućih nasada vrba koje uzgajaju lokalni poljoprivrednici. Osobitost ovog postrojenja je da se za dobivanje električne energije drvo pretvara u plin najnovijom tehnologijom rasplinjavanja, a dobiveni se plin u energiju pretvara u visoko učinkovitom ciklusu kombiniranog procesa. Osim tehnoloških, značajna osobitost projekta je i poduzetnička, jer se s lokalnim poljoprivrednicima sklapa dugoročni ugovor o uzgoju brzorastućih vrba te otkupu i opskrbi elektrane gorivom. Na ovaj se način osim smanjenja utjecaja na okoliš ostvaruju i višestruko pozitivni socijalno-ekonomski učinci projekta. Otvaruju se nova radna mjesta, a lokalnim se poljoprivrednicima pruža mogućnost da koristeći zemlju koju ne mogu koristiti za proizvodnju hrane, ostvare dodatni prihod. Do sada je podignuto ukupno 1150 ha nasada brzorastućih vrba. Ove će se godine podići 160, a u godini planira se podići još 280 ha namijenjenih isključivo za proizvodnju goriva za ovu elektranu. Ključne riječi: biomasa, elektrana, brzorastuće vrbe, staklenički plinovi Međunarodno prihvaćena potreba za obuzdavanjem i smanjenjem emisije stakleničkih plinova omogućila je biomasi, tom najstarijem izvoru energije koji je čovjek koristio, novi život. Korištenje biomase za proizvodnju energije, osim u slučaju kada se sijeku * Mr. sc. Julije Domac, dipl. ing.. Energetski institut "Hrvoje Požar", Savska Zagreb 1. UVOD - Introduction šume koje se ne obnavljaju, ne pridonosi povećanju emisije stakleničkih plinova i može se smatrati C0 2 neutralnim. Biomasa je značajan izvor energije u zemljama u razvoju, a njen udio u proizvodnji energije u razvijenim zemljama posljednjih je godina u stalnom porastu i ponegdje već čini osjetan udio u ukupnoj potrošnji primarne energije. 283

46 .1. Doniac: PROJEKTARBRE: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski liši br CXXV (2001), Procjena energetskog potencijala biomase, ali i buduće uloge biomase u proizvodnji energije na nacionalnoj i globalnoj razini prilično su zahtjevne zadaće, a rezutati mogu znatno odstupati u ovisnosti o početnim pretpostavkama, socijalnim i političkim uvjetima te tehničkom razvoju. Stanje je dodatno otežano različitim definicijama potencijala od različitih autora, pa se tako razlikuje teoretski, raspoloživi, tehnički, ekonomski potencijal itd. Jedna od postavki Konferencije o okolišu i razvoju UN-a, održane u Rio de Janeiru bio je RIGES model (engl. Renewable Intensive Global Energy Scenario), koji je pokazao da bi se do godine iz biomase moglo proizvoditi oko 50 % ukupnih potreba za energijom. U modelu je pokazano da bi u istom razdoblju udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije mogao biti čak 60 % od čega bi biomasa mogla imati značajan udio. Prema modelu, povećanjem energetske učinkovitosti i ubrzanim uvođenjem obnovljivih izvora, globalna bi se emisija CO, u godini mogla smanjiti za čak 75 % u odnosu na godinu [1]. Model RIGES pretpostavlja podizanje oko 400 milijuna ha plantaža za uzgoj biomase do godine. Naglašava se održivost proizvodnje biomase kroz vraćanje lišća i pepela u zemlju, međusadnju vrsta koje vežu dušik te poduzimanje svih raspoloživih mjera za sprječavanje erozije i odnošenja hranjiva iz tla. U modelu se predviđa da se 62 % biomase dobiva iz uzgoja na plantažama, 32 % iz ostataka poljoprivrede i šumarstva te 6 % iz postojećih, ali bolje održavanih šuma. Dakako, RIGES je samo pretpostavljeni model, a ne stvarna politika, i iskazuje više što bi se moglo dogoditi nego što će se događati. Osim navedenog modela RIGES, postoje razne druge procjene potencijala i buduće uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, no u svim se scenarijima predviđa značajan porast i bitno značajnija uloga (tablica 1). Za usporedbu može poslužiti podatak daje u godini potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8 EJ, dok se u prema raznim scena- Tablica 1. Uloga biomase u globalnoj energetskoj politici prema raznim scenarijima u EJ [3] Table 1 Role of biomass in global energy policy according to different scenarios in EJ [3] Scenario Shell (1996) IPCC(1996) Greenpeace (1993) Johansson et al. (1993) WEC(1993) Dessus et al. LashofiTirpak(1991) godina godina rijima očekuje potrošnja energije od 586 do 837 EJ [2]. Vrijedi istaknuti da čak i velike naftne kompanije poput Shella, predviđaju značajan udio biomase, pa je nedavno čak i u sklopu kompanije osnovan poseban odjel, tzv. Shell Renewables, koji se bavi istraživanjem i korištenjem obnovljivih izvora energije. U Velikoj Britaniji trenutačno se iz obnovljivih izvora zadovoljava svega oko 2% ukupne potrošnje energije, ali je Vlada i tu postavila ambiciozne ciljeve. Do godine planira se postići udio iz obnovljivih izvora od 10% ukupne potrošnje energije, a za to su odobrena i značajna financijska sredstva koja ukupno iznose: Preko 200 milijuna funti do za razvoj novih tehnologija na području obnovljivih izvora, 29 milijuna funti subvencija za ha energetskih biljaka (srednjoročni cilj je podizanje ukupno ha energetskih biljaka), 200 milijuna funti subvencija za kapitalne investicije projekata korištenja biomase od do godine, 14 do 20 milijuna funti za istraživačke projekte i razvoj novih tehnologija korištenja energije biomase. Većina podataka prikazanih u članku sakupljena je, a fotografije snimljene tijekom autorova obilaska elektrane kao sudionika sastanka Izvršnog odbora IEA Bioenergy, u Yorku, u lipnju godine. Osnovna uloga elektroenergetskog sustava je neprekidna isporuka potrebnih količina električne energije, određene kvalitete i uz prihvatljive ekonomske uvjete dobave. Međutim, kako se u proizvodnji električne energije i općem razvoju mogu iskorištavati različiti primarni izvori energije, planiranje izgradnje elektroenergetskog sustava predstavlja vrlo specifično područje razvoja ULOGA BIOMASE U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU The role of biomass in power system Elektroenergetski sustav čini proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije. U načelu postoji vrlo mnogo tehnički mogućih rješenja (različiti tipovi elektrana, različiti parametri tih tipova elektrana, različiti naponi, konfiguracije mreža, lokacije postrojenja itd.). Isto tako, postoji i niz ograničenja uvjetovanih geografskim položajem, rezervama energetskih izvora, lokacijom potrošača itd. Zbog svega je toga potrebno

47 J. Domac: PROJEKT ARBRE: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski list br. 5 6, t'xxv (2001), odrediti strategiju razvoja elektroenergetskog sustava, kojom se određuju temeljni pravci razvoja. Među te pravce razvitka mogu se uvrstiti dalje iskorištavanje vodnih snaga s određivanjem prioriteta prema vodotocima, određivanje strukture termoelektrana, izgradnja toplana i centraliziranih toplinskih sustava za grijanje gradova i opskrbu industrije, povećanje energetske učinkovitosti posebice na strani potrošnje, primjena obnovljivih izvora energije, realne cijene energije, tarifni sustavi za umrežene energente itd. Biomasa je poslije velikih hidroelektrana najznačajniji obnovljivi izvor energije. Iako je u prošlosti korištena uglavnom za dobivanje toplinske energije, u novije se vrijeme sve više podižu i postrojenja za biomasu za dobivanje električne energije, a očekuje se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. U velikom broju razvijenih zemalja prisutan je, ili je čak već u velikoj mjeri uznapredovao, trend deregulacije tržišta električne energije i restrukturirajućih promjena u svim dijelovima elektroenergetskog sustava. Sličan proces započeo je i u Hrvatskoj, te se procjenjuje da će njegove posljedice imati značajan učinak na buduću proizvodnju električne energije iz biomase. Kako će se proces tranzicije razvijati, pojačavat će se i potreba za ekonomski konkurentnom, niskom cijenom električne energije, ali i primjenom ekološki prihvatljivih tehnologija i goriva. Iako su ova dva zahtjeva naizgled u suprotnosti, takav je trend već vidljiv u brojnim zemljama kao što su SAD, Finska, Nizozemska i si. [4, 5]. Daleko najznačajniji način proizvodnje električne energije iz biomase, danas su kogeneracijska postrojenja (istovremena proizvodnja toplinske i električne energije). Osim malih, pojedinačnih sustava u sklopu europskih elektroprivreda, trenutačno je instalirano preko 1200 MVVe Š6Ć. Biomasa (najviše otpad iz drvne industrije i poljoprivrede te komunalni otpad) se koristi za proizvodnju električne energije u sustavima s konvencionalnom parnom turbinom. U SAD je u takvim sustavima instalirano više od 8000 MVVe [7]. Iako su takva postrojenja prilično male snage, najčešće oko 20 MVVe, a zahtijevaju relativno visoke investicijske troškove, ipak je moguće proizvesti električnu energiju koja je cijenom konkurentna tamo gdje su na raspolaganju dovoljne količine jeftine biomase (tablica 2). Tablica 2. Pregled tehnologija za proizvodnju električne energije iz biomase [8] Table 2 Power range and reported efficiences of different technologies [8] Tehnologija Parni motor Parna turbina (protutlačna) Parna turbina (kondenzacijska s oduzimanjem) Parna turbina (kondenzacijska) Plinski motor Plinska turbina Rasplinjavanje i kombinirani ciklus Stirling motor Gorive ćelije Električna snaga u MWe 0,025-2, ? ? Prosječna ukupna efikasnost u % Višu učinkovitost i niže investicijske troškove moguće je postići u sustavima koji će koristiti plinske turbine. Trenutačno se najviše razvijaju sustavi integriranog rasplinjavanja biomase i plinske turbine (BIG/GT, od engl. Biomass Integrated Gasifier/Gas Turbine) [8]. Rasplinjavanje je termokemijski proces pri kojem se sirovina (ugljik) djelomično oksidira zagrijavanjem do temperature od 1200 C kako bi se proizveo stabilni gorivi plin. Postoji nekoliko načina rasplinjavanja, a dobiveni gorivi plin sastoji se uglavnom od CO, vodika i metana, a goriva mu je vrijednost relativno niska i iznosi između 4 i 6 MJ/Nm 5. Od tehnologije rasplinjavanja za proizvodnju električne energije dosta se očekuje već u skoroj budućnosti. U razvoju su različiti sustavi u Europi i obje Amerike. Prvo potpuno komercijalno postrojenje za rasplinjavanje gradskog otpada pušteno je godine u pogon u Lahti, u Finskoj. Energija se iz dobivenog plina proizvodi u sklopu kogeneracijskog postrojenja ukupne snage 160 MVVe i 250 MVVth, od čega se rasplinjavanjem pokriva 15% [9]. Postoji mišljenje da bi za proizvodnju električne energije iz biomase trebalo uzgajati energetske biljke na velikim površinama, provoditi masovnu sječu šuma i slično, što bi sve imalo izrazito nepovoljan utjecaj na okoliš. U stvarnosti se, međutim električna energija iz biomase proizvodi isključivo u manjim postrojenjima snage do 70 MWe, najčešće i puno manje, a energija se proizvodi iz otpada i sporednih proizvoda poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije. Osim toga, biomasa kao gorivo za proizvodnju električne energije može predstavljati samo značajan dodatni, ali ne i najvažniji element elektroenergetskog sustava. Čak i ako se energija proizvodi iz plantažno uzgojenih biljaka, zauzeće zemljišta je relativno malo, a utjecaj na okoliš bitno je 285

48 J. Domac: PROJEKT ARBRE: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), manji nego pri uzgajanju uobičajenih poljoprivrednih kultura. Na slici 1 prikazana je veza između potrebnog zemljišta za uzgoj biomase za proizvodnju električne energije i kapaciteta postrojenja. Dodatni su parametri prinos suhe tvari po hektaru i korištenje zemljišta u %. Primjer na slici pokazuje daje za postrojenje snage 20 MW i uzgajanu kulturu prinosa 10 tona suhe tvari po hektaru potrebno 7000 ha, od čega će 10 % biti pod određenom energetskom kulturom, odnosno da će se zauzeti zemljišta u radijusu od 14 km oko postrojenja. Slika 1. Zauzeće zemljišta pri uzgajanju energetskih biljaka za proizvodnju električne energije iz biomase [10] Figure 1 Land requirements for biomass power plants [10] 3. ELEKTRANA ARBRE 3.1. Organizacija projekta Naziv ARBRE skraćenica je od ARable Biomass Renewable Energy, a sama elektrana je prvo komercijalno postrojenje takvog tipa u Europi i trebala bi proizvoditi dovoljno električne energije za opskrbu oko ljudi (slika 2). Projekt vodi, te posjeduje elektranu, tvrtka First Renevvables, dio Kelda Group ( zajedno s partnerima: tvrtkom TPS iz švedske, koja je razvila tehnologiju rasplinjavanja koja će se primijeniti na postrojenju; Vladinim programom Non Fossil Fuel Obligation (NFFO); Slika 2. Elektrana ARBRE Figure 2 ARBRE Power plant Arbre power plant Energetskim THERMIE. programom Europske komisije Od samog početka projekta, značajna se pozornost pridavala okolišu i smanjenom utjecaju na okoliš koji je projekt trebao ostvariti kako bi se opravdalo njegovo pokretanje, lako su se tijekom provedbe projekta pojavili problemi s izvođačem radova, projekt je završen u relativno kratkom roku s obzirom na svoje karakteristike i to sa sljedećom dinamikom: 1993.: Izrada studija utjecaja na okoliš i studija korištenja zemljišta (područja za podizanje nasada vrba); 1994., 1995.: Prikupljanje sredstava i potpisivanje ugovora s NFFO i EC Thermie; : Tri pokusa u tvrtki TPS kako bi se utvrdila i potvrdila svojstva tehnologije rasplinjavanja; 1997.: Izrada projektne dokumentacije i dobivanje dozvole za gradnju; 1998.: Početak izgradnje; 2000.: Raskid ugovora s glavnim izvođačem radova, izgubljena jedna godina; : Podignuto 1150 ha nasada brzorastućih vrba; 2001.: Početak rada postrojenja, podizanje dodatnih 160 ha nasada.

49 J. Oomac: PROJEKT ARBRH; OURŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJF.DNO Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), Izvori goriva - Fuel sources Kao gorivo za elektranu se planiraju zajedno koristiti dva tipa goriva i to sjecka brzorastućih vrba i šumski ostaci. Nakon početnih pokusa s topolama, odlučeno je da se uzgajaju vrbe na lokalnim poljoprivrednim gospodarstvima u krugu od 50 milja (oko 80 km), na zemlji, koja se zbog ograničenja Europske unije vezanih za proizvodnju hrane više ne koristi (tzv. set-aside land). Sada je za ovu svrhu u uporabi između 5 i 10 % zemljišta koje se ne koristi, dok se u budućnosti s konačnim povećanjem kapaciteta elektrane na 35 MW to planira i povećati do 50 %, odnosno ukupno podići ha nasada brzorastućih vrba. Za potrebe nasada za elektranu (sadnja, žetva) koristi se suvremena mehanizacija razvijena u Velikoj Bri- taniji, ali su razvijana i vlastita rješenja. Gustoća nasada iznosi sadnica po hektaru, a zasađeno je sedam različitih klonova; jedan koji se tradicionalno uzgaja u Velikoj Britaniji te šest uvezenih klonova iz Švedske koji su prilagođeni uvjetima u Velikoj Britaniji, imaju visok prinos i otpornost prema bolestima te su testirani i odobreni od Šumarske komisije Velike Britanije. U prvoj sezoni šibe vrbe narastu oko 3 do 4 metra, u ovisnosti o uvjetima tla, a iz svake sadnice izniknu 2 do 3 izdanka koji se tada obrežu kako bi potaknuo intenzivniji razvoj biljke. Nakon rezidbe, nasad se siječe ("žanje") svake tri godine, a visina šiba u trećoj godini iznosi 6 do 7 metara. Očekivani prinos u prvoj žetvi iznosi 9-12 tona suhe tvari po hektaru i postepeno bi se trebao povećati kako nasad postaje zreliji (slika 3 i 4). Slika 3. Nasad vrba površine 2 ha u okolici elektrane ARBRE Figure 3 Willow SRC, area 2 ha, near ARBRE plant Ostatak potrebnog goriva sada se dobiva iveranjem iz konvencionalnog šumarstva. Međutim, budući da su šume iz kojih se biomasa doprema, više udaljene od nasada vrba, podizanjem novih nasada u budućnosti će se smanjivati udio šumske biomase, te će se tako uslijed smanjenog transporta utjecati na reduciranje troškova i pridonijeti zaštiti okoliša. Slika 4. Mladice vrbe Figure 4 Willow coppice stool 3.3. Proces rasplinjavanja i proizvodnja električne energije - Gasification process and power generation Drvo se na postrojenje dovozi kamionima, pri čemu se mjeri masa i sadržaj vlage, a pri elektrani postoji skladište dostatno za četiri dana. Prije korištenja sjecka se suši na otprilike 10% vlage, pri čemu se koristi otpadna toplina iz procesa. 287

50 J. Domac: PROJEKT ARBRK: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO 1 ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski list br CXXV (2001), Elektrana ARBRE daje 10 MW električne snage, od čega se 8 MW izravno predaje u lokalnu mrežu. Biomasa se prvo rasplinjavanjem pretvara u stabilni gorivi plin, koji se sastoji od većeg broja komponenata kao što su vodik (H 2 ), ugljični monoksid (CO), ugljični dioksid (C0 2 ), metan (CH 4 ), etan (C2ELJ and eten (C 2 H 4 ) te manje količine težik ugljikovodika. Plin tada izgara u postrojenju s kombiniranim ciklusom koje sadrži plinsku turbinu i parnu turbinu kako bi se povećala učinkovitost. Ovakav se sustav naziva Biomass Integrated Gasification Combined Cycle (BIG-CC). Rasplinjavanje je termokemijski proces, pri kojem se sirovina (ugljik) djelomično oksidira zagrijavanjem do temperature od 1200 C (850 C u slučaju postrojenja ARBRE), kako bi se proizveo stabilni gorivi plin. Rasplinjavanje je kao proces za dobivanje plina poznato već više od 180 godina. Plin nastaje djelomičnim izgaranjem krute biomase u reaktoru s okomitim protjecanjem u koji zrak ulazi odozdo, odozgo ili u sloj u kojem se nalazi kruta biomasa. Sastav dobivenog plina može se mijenjati ovisno o tempertari, tlaku, atmosferskim uvjetima i vrsti procesa koji se koristi. Postoje tri osnovna sustava rasplinjavanja: odozdo, odozgo i u sloju (sustav instaliran u elektrani ARBRE). Pri rasplinjavanju odozdo, nastali plin provodi se kroz najtopliju zonu što izaziva raspadanje molekula velikih ugljikovodika. Budući daje tako nastali plin vrlo visoke temperature, potrebno ga je dodatno ohladiti pri izlazu iz postrojenja. Pri rasplinjavanju odozgo nastali plinovi vode se kroz hladniju zonu prema izvodu iz postrojenja. Zbog toga se velike molekule ne raspadaju, te je Gospodarski razvoj usko je povezan s raspoloživošću i korištenjem suvremenih izvora energije. Alexander King, predsjednik Rimskog kluba, još je godine upozorio na novu globalnu krizu: "Nacionalne ekonomije trebale bi se upravljati energetskom bilancom, a ne samo novčanom dimenzijom. Novac je relativan i prolazan, a energija je nužna i vječna. Trebamo shvatiti da su problemi energije, okoliša, klime i razvoja međusobno usko povezani." [11] Prema brojnim izvorima, jedna od najvećih prepreka većem korištenju biomase je činjenica da se na energetskom tržištu ne vrednuju troškovi, štete i rizici koji nastaju korištenjem fosilnih goriva i nuklearne energije, te neizravne koristi iz korištenja biomase. Incidenti s izlijevanjem nafte iz tankera postaju sve češći, uzrokuju teške i dugotrajne štete za okoliš i živi svijet, ali i goleme troškove. Samo izravni troškovi incidenta Exxon-Valdez za čišćenje obale iznosili su 2,2 milijarde dolara, dok se medicinski troškovi i troškovi dekonpotrebno provesti čišćenje dobivenog plina. Ova je metoda prikladnija za biomasu s većim sadržajem vlage. Rasplinjavanje u sloju, kakvo se provodi u elektrani ARBRE, najjednostavnija je metoda. Gorivo se ubacuje kroz otvor na stijenci reaktora, gdje se odmah izlaže struji vrućeg zraka i sloju koji pokreće rasplinjavanje. Neposredan dodir vrućeg materijala sloja i goriva koje se ubacuje osigurava učinkovit prijelaz topline. U kombiniranom ciklusu kakav je instaliran u elektrani ARBRE, proizvodnja električne energije odvija se u dvije faze koje zajedno daju visoku učinkovitost. Pročišćeni gorivi plin dijeli se u dvije struje. Prva struja se kompresira i injektira u plinsku turbinu gdje izgara na visokoj temperaturi. Izlazni plinovi iz turbine koji su još uvijek na visokoj temperaturi, uvode se u kotao kako bi se njihova energija dodatno iskoristila. Druga struja plina izgara u kotlu, a nastala toplina služi kao dodatak ispušnoj toplini iz turbine. Para iz kotla, zajedno s parom iz rashlađivača izlaznih plinova koristi se za pokretanje parne turbine, a para s izlaza parne turbine kondenzira se u hibridnom postrojenju za hlađenje i vraća u kotao. Svaka od opisanih turbina povezana je s vlastitim sinkronim generatorom, a ukupna snaga od 10 MW sastavljena je od 4,75 MW iz plinske turbine te 5,25 MW od parne turbine. Od toga se 2 MW koristi u postrojenju, dok se 8 MW predaje u lokalnu električnu mrežu. Ukupna termička učinkovitost iznosi 31 %, stoje gotovo usporedivo s velikim konvencionalnim elektranama na ugljen ZAKLJUČAK - Conclusion taminacije nakon nuklearnog incidenta na Otoku 3 milje procjenjuju na 1 milijardu dolara [12]. Troškovi održavanja kanala za dobavu fosilnih goriva kroz vojne akcije trebali bi se također uzeti u obzir, kao i cijeli niz različitih drugih čimbenika. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da osim brojnih i očitih prednosti korištenje biomase za okoliš (izbjegavanje emisije stakleničkih plinova, smanjena emisija štetnih tvari, manji utjecaj na tlo, vode i bioraznolikost) i posrednih utjecaja na nacionalno gospodarstvo (otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima, poticanje lokalne i regionalne ekonomske aktivnosti i si.), biomasa već odavno predstavlja unosan posao. U europskim se zemljama već iz biomase proizvode znatni udjeli energije (Austrija 15 %, Finska i Švedska 25 %), a biomasom (iverje, peleti, briketi,...) se trguje čak i na velike udaljenosti kao što je između Kanade i Švedske.

51 J. Domac: PROJEKT ARHRE: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski lisl br. 5 6, CXXV (2001), 2X3-290 Razvijanje proizvodnje biomase i uzgoja kultura u kratkim ophodnjama kao mogućnosti produkcije obnovljivog izvora energije predstavlja novi industrijski potencijal nudeći koristi uzgajivačima, korisnicima tog razvoja i proizvodnje te lokalnoj upravi i zaštiti okoliša. Kulture kratkih ophodnji mogu doprinijeti raznolikosti uzgoja u seljačkim gospodarstvima, što u razvijenim zemljama privlači različite potpore, poticajna sredstva i druge načine plaćanja, uključujući tu uporabu neiskorištenih poljoprivrednih i drugih marginalnih Slika 5. Službeno vozilo elektrane ARBRE također odražava pokretačku ideju projekta "The Growing Energy Business" Figure 5 The ARBRE power plant vehicle also reflects the driving idea of the project: "The Growing Energy Business" zemljišta. Takoder mogu osigurati zapošljavanje u seljačkim kućanstvima, posebice tijekom zimskih mjeseci kada se vrši sječa bioenergetskih nasada, dok su ostali poljoprivredni radovi na polju završeni, a ujedno se omogućuje i zapošljavanje djelatnika u osnovanim energetskim postrojenjima na biomasu. Taj oblik djelatnosti predstavlja trajan i potencijalno dobar urod također i u okolini većih urbanih sredina. Tijekom proljeća energetski nasadi, a posebno vrba, mogu biti od koristi pčelarima kao prva proljetna paša, ali i poslužiti kao područja s rekreacijskim pogodnostima (šetališta, biciklističke ili jahačke staze), kao mjesta za kampiranje, a koriste se i kao dobra zaštita jelenskoj divljači i fazanima [13]. Istraživanja koje je provelo Ministarstvo trgovine i industrije Velike Britanije, vezano za projekt ARBRE potvrdila su da je energetska bilanca nasada brzorastućih nasada pozitivna (faktor 1,20). Uspoređuje li se energetska bilanca, ali i bilanca ugljika te raznih štetnih tvari i ostalih utjecaja na okoliš (vode, tlo i bioraznolikost) za nasade brzorastućih kultura s fosilnim energentima, jasno je daje prednost takvog dobivanja energije višestruka. Za zemlju u tranziciji kao što je Hrvatska, ali i koja još uvijek traži odgovarajuću strategiju razvoja te najbolji način reformi u gotovo svim sektorima, primjer elektrane ARBRE sigurno može biti poučan i koristan. [1] Price, B. (1998): Electricity frombiomass. Financial Times Energy, London: 129 pp. [2] Grübler, A. et al. (1998): Global energy perspectives. IIASA, WEC, Cambridge University Press. Cambridge: 299 pp. [3] Spitzer, J. (1998): The role of biomass in greenhouse gas mitigation. IEA Bioenergy Position Paper. IEA Bioenergy Task 25 International Workshop "Between COP3 and COP4: The Role of Bioenergy in Achieving the Targets Stipulated in the Kyoto Protocol". Nokia: [4] Department of energy (1998): Challenges of Electric Power Industry - Restructuring for Fuel Suppliers. Document DOE/EIA-0623 UC-950, 6. IZVORI References [5] J a n d r i 1 o v i ć N. (2000): Energetski zakoni u Hrvatskoj. /9. Forum: Dan energije u Hrvatskoj: zbornik radova./ Zagreb: Hrvatsko energetsko društvo: [6] Palz, W. (1995): Future Options for Biomass in Europe. Proceedings Workshop on Energy from Bomass and Wastes, Dublin Castle: 2. [7] Williams, R. H. (1995): The Prospects for Renewable Energy. Siemens Rewiew: [8] El Bassam,N.-(1998): Energy Plant Species. lames & lames Ltd. London, pp321. [9] Peutere, H. (1998): Energy in Finland IVO Group: [10] Hall, D. O. (1994): Biomass energy in industrialized countries - a view from Europe. In: Agroforestry and Land Use Change in Industrialized Nations, 7"' International Symposium of CIEC, Berlin, pp [11] Mi 11 er, G. T. (1992): Living in the environment, 7"' ed. Wadsworth, Belmont: 233 pp. [12]Hubbard,H.M. (1991): The real cost of energy. Scientific American 264: [13] Kajba, D. (2001): Izravno priopćenje 289

52 J. Domac: PROJEKT ARBRE: ODRŽIVO ENERGKTSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski list br. S 6. CXXV (2001), SUMMARY: Internationally adopted need to control and reduce greenhouse gas emissions has brought new life into biomass, the world's oldest energy source used by man. Biomass utilisation in energy recovery, except for the cases of the felling of forests not scheduled for reforestation, does not contribute to an increase in greenhouse gas emissions and could be considered C0 2 neutral. Biomass is an important energy source for developing countries, and its share in energy production in developed countries is recently constantly increasing, somewhere even accounting for a considerable portion of total primary energy consumption. ARBRE s plant at Eggborough is a demonstration of biomass gasification technology, the first of its type in Europe. In the future, plants of this type can make a significant contribution to the United Kingdom s energy supply and help in meeting commitments to the reduction of greenhouse gases. Growing concerns over the impact of mans' activities on the globed climate are driving the development of renewable energy sources. Under the Kyoto Climate Change Protocol, recently signed in New York, the European Union is committed to reducing emissions of a basket of Greenhouse Gases (most importantly carbon dioxide) to 8 % below 1990 levels by The UK Government's own target, irrespective of EU commitments, is for a reduction in carbon dioxide emissions to 20 % below 1990 levels by Energy generation using fossil fuels is a major source of greenhouse gases and of other pollutants. Renewable energy sources provide a cleaner alternative. The ARBRE plant will generate 10 MW of electricity from wood chips provided from forest and coppice sources. State of the art technology will be used to generate electricity - the wood is converted into a gas which fuels a high efficiency combined cycle generating process. Wood fuels are clean, renewable and can be produced in a sustainable manner. They are carbon dioxide neutral, because the carbon dioxide released when the fuel is used is equal to the carbon dioxide taken up during growth. As wood is a natural material free from harmful chemicals, its use as a fuel in this way poses no threat to the environment. The fuel sources are: Short Rotation Coppice - Short rotation coppice consists primarily of densely planted willow shrubs harvested on a three year cycle. The root stock is left in the ground and after each harvest new shoots emerge, as in a traditional coppice Forestry Sources - materials derived from forest and woodland management. The United Kingdom currently has the lowest proportion of energy production from renewable sources of any European Union member state. Overall the European Union plans to double the use of renewable energy sources from 6 % to 12 % by In the short term the United Kingdom has a target of 1500 MW (approximately 2 % of current capacity) of renewable electricity by the year 2000, but more will need to be done to reach the European Union's renewable energy target and the UK's own carbon dioxide target. Studies carried out by the Department of Trade and Industry have shown that biomass can make a substantial contribution to both the United Kingdom s and the European Union's energy needs. ARBRE is a significant step in this direction. Energy crops offer an exciting new commercial opportunity for farmers and growers. Short rotation coppice production allows diversification of land usage and offers substantial environmental benefits compared to intensive arable farming. These include reduced use of agrochemicals and greater ecological and landscape diversity. ARBRE is bringing the benefits that can be gained from the sustainable use of wood fuels one step closer. Key words: biomass, power plant, short rotation crops, greenhouse gases 290

53 STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), UDKL 630* ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ ANOMALIES SOIL TEMPERATURES IN CROATIA FROM MARCH TO AUGUST Dražen KAUČIĆ* SAŽETAK: Cilj rada je prikazati odstupanja temperatura tla od višegodišnjeg prosjeka, datume nastupa temperatura tla većih od 5 "C i 10 "C i trendove srednjih mjesečnih temperatura tla od ožujka do kolovoza godine. U usporedbi s prosječnim višegodišnjim vrijednostima temperature tla na 5 cm i 20 cm dubine su te godine tijekom proljeća i ljeta bile znatno veće. Tijekom proljeća su u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske na 5 cm dubine izmjerena odstupanja od 1.1 "C (Đakovo) do 3.8 "C (Križevci), a na 20 cm dubine od 1.5 "C (Slavonski Brod) do 2.5 "C (Križevci). I u budućnosti možemo vjerojatno očekivati znatno toplije tlo, na što ukazuje pozitivan linearni trend. U odnosu na prosječne višegodišnje datume nastupa spomenutih temperatura tla, godine temperature tla veće od 5 "C i 10 "Cponegdje su uranile iza 10 dana. Ključne riječi: temperature tla, proljeće i ljeto 2000., Hrvatska Toplina tla ima posebnu važnost za tlo. Procesi pedogeneze, svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki procesi u tlu ne bi bili mogući bez topline. Toplina tla utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfologiju biljke, broj mikroorganizama itd. Prema Sellersu (1965), hlađenje i zagrijavanje određenih slojeva tla posljedica je smjera strujanja topline. Promjena smjera strujanja topline uzrokom je stvaranja hladnih i toplih zona zatopljenja i zahlađenja. U vrijeme izlaska Sunca zona zatopljenja nalazi se u sloju od površine tla do otprilike 20 cm dubine. Tijekom podneva ova se zona pomiče još dublje. U drugom dijelu dana, kada je Sunce u zalaznoj putanji, temperature tla na površini opadaju, dok u dubljim slojevima polako rastu pa dolazi do termičke ravnoteže. 1. UVOD - Introduction Tijekom godine temperature tla mjerile su se na 24 glavne i 16 običnih meteoroloških postaja. Na prostoru istočnih i zapadnih kontinentalnih krajeva Hrvatske radilo je 17, u Dalmaciji 18, Lici i Gorskom kotaru 2, a u Istri 3 postaje. Zbog različitih tipova tla u Hrvatskoj, odnosno njihove različite toplinske provodljivosti, spomenuti je broj postaja nedovoljan za cjeloviti pregled zagrijavanja i hlađenja tla Hrvatske. Međutim, kako su iz radova Penzara (1971 i 1978), Vukova (1971), Pleško (1987) i Kaučića (1989) donekle poznate neke od karakteristika temperatura tla u Hrvatskoj, cilj je ovoga rada istaći neke od karakteristika temperatura tla u razdoblju ožujak-kolovoz godine. U radu su analizirani podaci srednjih mjesečnih temperatura tla na 5 cm i 20 cm dubine za 45 postaja, *Mr. se. Dražen Kaučić, Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Grič PODACI I METODA RADA - Data and method te prosječna višegodišnja temperatura tla spomenutih dubina vremenskog niza Za izačunavanje temperaturnih pragova primjenjene su jednadžbe (Conrad, 1950): 291

54 D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ Šumarski list br CXXV (2001), gdje je : d+ = D ((tx - tb ) / (ta - tb)) d- = D ((ta - tx) / (ta - tb )) d+ = razlika u danima između srednjeg datuma mjeseca ispod temperaturnog praga i datuma kada počinje temperaturni prag d- = razlika u danima između srednjeg datuma mjeseca iznad temperaturnog praga i datuma kada počinje temperaturni prag D = razlika u danima između srednjih datuma mjeseca sa srednjim mjesečnim temperaturama tx = temperaturni prag ta = srednja mjesečna temperatura iznad temperaturnog praga tb = srednja mjesčna temperatura ispod temperaturnog praga Za što bolje donošenje zaključaka o temperaturama tla jednog vremenskog razdoblja, koristili smo se linearnom funkcijom: f(x) = a + bx kao modelom linearnog trenda. Detaljnije o algoritmu linearnog trenda nalazimo u radu Serdara (1981). 3. REZULTATI - Results 3.1. Proljeće - Spring Tijekom proljeća temperature tla počinju s porastom dubine rasti, odnosno toplina se prenosi s površine tla u dubinu. Priliv energije u ovom dijelu godine veći je od gubitka. Anomalije srednjih mjesečnih temperatura tla na 5 i 20 cm dubine tijekom proljeća prekazane su u tablici 1. Na 5 cm dubine tla tlo je u proljeće godine u istočnim dijelovima Hrvatske bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za 1.8 "C, a u zapadnim do 2.5 C. No, Tablica 1. Anomalije srednjih mjesečnih temperatura tla ( U C) Table 1 Anomalies the mean monthly soil temperature ( C) Postaja Bjelovar Križevci Varaždin Sisak Zagreb Dubina 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm Mjesec g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika III IV V VI VII VIII Proljeće III - V Ljeto VI-VIII

55 D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ 0 RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), Osijek Đakovo SI. Brod Vinkovci Pazin Poreč Rab Zadar Vela Luka 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika g. Viš. sred. Razlika

56 D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), bilo je jednako toplo i duž obale i to u Poreču, Zadru i Veloj Luci od 2.2 C do 2.8 "C. I na 20 cm dubine tla, tj. u zoni korijenja biljaka s nešto dubljim korijenovim sustavom, tlo je bilo tog proljeća vrlo toplo. Odstupanja od prosječnih višegodišnjih vrijednosti u istočnim kontinentalnim dijelovima Hrvatske bila su 1.7 C, a zapadnim do 2.5 "C. No, u Poreču i Veloj Luci odstupanja su bila znatno manja nego na 5 cm dubine (1.3 "C do 1.5 C). Lemperature tla na analiziranim su dubinama tijekom ožujka u zapadnim dijelovima Hrvatske bile veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti za 0.5" C (Bjelovar) do 1.1" C (Sisak). Međutim, razlike u odnosu na prosječne višegodišnje vrijednosti u istočnim dijelovima Hrvatske vrlo su male. Izrazito toplo tlo bilo je tijekom travnja. Naime, srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine bile su veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti u zapadnim dijelovima Hrvatske za 3.3 C, a u istočnim za 2.9 C. Nagli porast temperatura tla u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske počeo je 7. travnja (si. 1.) Već od 10. travnja srednje dnevne temperature tla na 5 cm dubine svakodnevno su bile veće od 10.0 C, a od 14. travnja i od 14.0 C. Na 20 cm dubine (si. 2) temperature tla veće od 10.0 C svakodnevno su bile veće od 11. travnja, a od 15.0 "C nakon 18. travnja. I tijekom svibnja tlo je bilo toplo. U odnosu na prosječne višegodišnje temperature tla, tlo je na 5 cm dubine u istočnim dijelovima Hrvatske bilo toplije za 2.2 C, a u zapadnim za 2.9 C. Međutim, u Poreču i Zadru tlo je bilo toplije čak za 5.1 C. Tijekom svibnja, izrazit porast temperatura tla počeo je 6. a završio 19. svibnja. Srednje dnevne vrijednosti temperatura tla na 5 cm dubine u tom su razdoblju svakodnevno bile veće ili vrlo malo ispod 20.0 C Slika 2. Mjesečni hod temperature tla na 20 cm dubine tijekom travnja Picture 2 Monthly course of soil temperature at 20 cm depth from April

57 D. Kaućić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), (sl. 3). Maksimalne terminske vrijednosti temperatura tla na spomenutoj su dubini narasle u zapadnim dijelovima Hrvatske do 35.4 C (Zagreb), a u istočnim čak i do 36.1 C (Vinkovci). No, u Silbi se tlo zagrijalo i do 41.5 C. Slika 3. Mjesečni hod temperature tla na 5 cm dubine tijekom svibnja Picture 3 Monthly course of soil temperature at 5 cm depth from May Ljeto - Summer I tijekom ljeta tlo je bilo vrlo toplo ( tab. 1). Na 5 cm dubine u zapadnim dijelovima Hrvatske temperature tla bile su veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti za 2.1 C, a u istočnim dijelovima za 1.9 C. Na 20 cm dubine razlika u odnosu na višegodišnji prosjek u zapadnim dijelovima Hrvatske iznosi 2.0 C, a u istočnim dijelovima 1.5 C. Tijekom godine iznenadilo nas je vrlo toplo tlo tijekom lipnja. Naime, srednja mjesečna temperatura tla na 5 cm dubine bila je veća od srednje srednje mjesečne temperature tla spomenute dubine u srpnju, primjerice u Osijeku za 1.8 C, a u Zagrebu za 2.5 C. No, tako nešto nije uobičajeno, jer je prosječna srednja višegodišnja temperatura tla na 5 cm dubine u srpnju i to u cijeloj Hrvatskoj veća od spomenute temperature tla u lipnju. Međutim, valja istaći kako se srednje mjesečne vrijednosti temperatura tla u srpnju godine vrlo malo razlikuju od višegodišnjih srednjih mjesečnih temperatura tla na 5 i 20 cm dubine. No, tako nije bilo u Dalmaciji. Primjerice, u Zadru je tlo na na 20 cm dubine bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za 1.9 C, a na 5 cm dubine za 2.2 C. Kaućić (1989) je na temelju višegodišnjih vrijednosti temperatura tla vremenskog niza utvrdio da su maksimalne srednje mjesečne temperature tla na 5 i 20 cm dubine u srpnju. No, godine maksimalne su srednje mjesečne temperature tla na spomenutim dubinama bile u kolovozu, a samo u Bjelovaru i V. Luci čak i u lipnju. Osim navedenog, vrijedno je istaći da je godine tlo u kolovozu na 5 cm dubine, primjerice u Osijeku bilo toplije nego u srpnju za 2.5 C, a u Zagrebu za 3.2 C Temperaturni pragovi Temperature of the threshold Razdoblje temperatura tla na 5 cm dubine, ali većih od 5.0 C (tab. 2. i 3.) godine počelo je mnogo ranije od prosječnog višegodišnjeg datuma vremenskog niza Primjerice, u Križevcima i Zagrebu počelo je čak 10 dana ranije, u Vinkovcima i Đakovu 3 dana, a u Osijeku 2 dana ranije. Tablica 2.Temperaturni pragovi (datum) Table 2 Temperature of the threshold (date) Dubina Postaja Bilogora Bjelovar Daruvar Đakovo Gospić Jastreb. Krapina Križevci Ogulin Opeke Osijek Pazin Sisak SI. Brod Varaždin Temp. prag 5 C (datum) cm Temp. prag 10 U C (datum)

58 13. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ Šumarski list br CXXV (2001), Zagreb Brestovac Ilok Gradište Vinkovci N. Gradiška Pazin Poreč Rovinj Cres M Lošinj Rab Rijeka Silba Zadar Biograd Knin Sinj Imotski Split V. Luka Makarska Opuzen Ploče Temperature tla veće od 10.0 C na već spomenutoj dubini u Križevcima, Zagrebu pa i u ostalim mjestima zapadnih dijelova Hrvatske počele su 10 dana ranije, a u istočnim dijelovima Hrvatske, primjerice u Osijeku spomenute temperature tla nastupile su 6, a u Vinkovcima i Slavonskome Brodu 9 dana ranije od prosječnog višegodišnjeg datuma. Od 23. do razdoblje je prelaska temperaturnog praga od 5.0 C u većini mjesta zapadnih dijelova Hrvatske, dok su temperature tla u istočnim dijelovima Hrvatske spomenuti temperaturni prag prelazile većinom od 1. do Kasniji prelazak tog temperaturnog praga u istočnim dijelovima Hrvatske u odnosu na za- Tablica 3. Višegodišnji datumi za razdoblje Table 3 The mean dates for the period Postaja Osijek Vinkovci Djakovo Slav. Brod Bjelovar Križevci Varaždin Zagreb Sisak Pazin Dubi na: 5 cm Temp. prag 5.0 C (datum) Temp. prag 10.0 c (datum) padne dijelove tumačimo tako što su ove godine temperature tla u zapadnim dijelovima Hrvatske tijekom veljače pa i ožujka bile veće nego u istočnim dijelovima Hrvatske. Razdoblje prelaska temperaturnog praga od 10.0 "C na 5 cm dubine u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske počelo je i trajalo je do Razlike između datuma prelaska spomenutog temperaturnog praga istočnih i zapadnih dijelova Hrvatske ne postoje, a razlog je što su ove godine temperature tla tijekom ožujka u zapadnim dijelovima Hrvatske bile više nego u istočnim dijelovima Hrvatske Trend - Trend Tijekom posljednjih 35 godina ( ) temperature tla na 5 cm dubine imaju tijekom proljeća pozitivan trend (si. 4). Ako bi se ovaj trend nastavio u sljedećih 100 godina može se očekivati toplije proljeće za2.7 C. Slika 4. Hod srednjih proljetnih temperatura tla na 5 cm dubine, Zagreb-Maksimir, Picture 4 The course of mean spring soil temperatures at 5 cm depth, Zagreb-Maksimir,

59 D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), Na većini postaja, tlo je tijekom lipnja bilo toplije, nego u srpnju. Najveće srednje mjesečne temperature tla godine nisu bile u srpnju, nego u kolovozu. Vrlo toplo tlo tijekom proljeća i ljeta godine vrijedno je zapamtiti. Naime, od godine proljeće ZAKLJUČAK - Conclusion i ljeto sve su topliji (si. 5). Zbog izuzetno toplog tla tijekom travnja pa i svibnja, temperature tla na 5 i 20 cm dubine godine prelazile su temperaturni prag od 5.0 C i 10.0 C 10 dana ranije. Slika 5. Varijacije srednjih godišnjih temperatura tla na 5 cm dubine tijekom proljeća i ljeta. Picture 5 Variatons of mean annual soil temperature at 5 cm depth for the spring and summer Rezultati linearnog trenda ukazuju na daljnji porast temperatura tla i u godinama koje slijede, pa ne samo tijekom proljeća, već i ljeta možemo očekivati toplije tlo. LITERATURA Conrad, V., Polak, L. N. 1950: Methods in Climatology, Cambridge, Massachusetts, str Kaučić, D. 1989: Karakteristike temperatura tla u Hrvatskoj, Rasprave 24, RHMZ SRH, str Penzar,L. 1971: Neke karakteristike temperatura tla u Jugoslaviji, Dokumentacija za tehnologiju i tehniku u poljoprivredi, sv. 7. str Penzar, I : Temperatura tla. Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, 4. Savezni hidrometeorološki zavod, str References Pleško, N. 1987: Klimatski odnosi temperatura tla i zraka u Hrvatskoj i njihova povezanost s turbulentnim fluksevima topline, Rasprave 22, RHMZ SRH, str Sellers, W. D. 1965: Physical Climatology, The University of Chicago Press, Chicago and London, 272 pp. Serdar, V., Šošić I. 1981: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, str Vukov, J. 1971: Temperatura tla u Hrvatskoj, Agronomski glasnik 7-8, str SUMMARY: This paper aims to present soil temperature deviations from the mean values over several years, the dates of occurrence of soil temperatures exceeding 5 "C and 10 "C and the the mean monthly soil temperature trends from March to August in the period Compared to the mean values over several years, in spring and summer of the year 2000, soil temperatures at 5 cm and 20 cm were considerably higher. In spring, in the western and eastern parts of Croatia, temperatures measured at 5 cm showed an increase ranging from 1.1 "C (Đakovo) to 3.8 "C (Križevci) and those measured at 20 cm from 1.5 "C (Slavonski Brod) to 2.5 "C (Križevci). The noted positive trend in soil temperatures in the spring and summer months indicates that a considerably warmer soil can be expected in the future. Compared to the mean dates of occurrence of these temperatures over several years, this year soil temperatures exceeding 5 "C and 10 "C were up to 10 days earlier in some places. Key words: the spring and summer, soil temperature, Croatia 297

60 298 DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA

61 U Zagrebu su pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske gosp. Stjepana Mesića od 11. do 16. lipnja obilježeni Dani hrvatskoga šumarstva. Ova cjelotjedna manifestacija održana je pod motom Šuma + voda + zrak = opstanak, s ciljem približiti se široj javnosti i upoznati je s raznolikošću poslova šumarskih djelatnika, koji osiguravaju opstanak šume, a time i ljudski opstanak. Ponedjeljak, 11. lipnja Otvorenje izložbe slika Ivana Lončara Žana i Zdenka Krulića u Etnografskom muzeju, prva je manifestacija ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva prof. dr. sc. Slavko Matić, uz pozdrave nazočnima i zahvalu likovnim umjetnicima na izboru motiva i poticaju da i sami pokušamo gledati šumu okom umjetnika, jer nam je ona prečesto objekt rada a manje užitka. Predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić otvorio je izložbu slika u Etnografskom muzeju Izložbu je postavila dipl. oec. Biserka Marko vić, a autore je predstavio gosp. Mirko Kovačević, koji je vodio kroz krakti program popraćen voklano-instrumentalnom klapom Nostalgija. Žan Lončar je prema mišljenju likovnog kritičara dr. se. Mladena Jurišića "umjetnik nepotrošive invencije i htijenja, koji je nježnost i mekoću crte, kao osnovne likovne potke, vješto pretočio u svijet boje. Bogatstvo boja i impasto nanosa, asocira u izvjesnoj mjeri na slavonski pristup Baroku u širem kontekstu. Takva je naša Slavonija, bogata i ne oskudjeva u ničemu. Upravo ovakva Slavonija, utjecala je na djelo Lončara, nametnuvši se kao slakarev imperativ". Zdenko Krulić, samouki slikar, slikar je elementarnoga, kako kaže likovni kritičar dr. se. Bogdan Me singer, predstavljajući njegov rad pod naslovom "Misterij pejsaža". Zdenko Krulić je slikar koji potiče gledatelja da se suoči sa složenim podtekstom svake slike. Tek je tako može prenijeti u svoj osobni svijet. Usvojiti je ne samo kao ugodan prizor, nego kao misao, ili - što je možda plodotvornije - kao tek nagovještenu zagonetku. Svojom snažnom osjetilnošću i sigurnim izrazom i u crtežu i u ulju Zdenko Krulić je nadrastao likovnu deskripciju prirode koju zapažamo u prvom sloju značenja". Utorak 12. lipnja "Djeca i radost šume" Uz medijsko pokroviteljstvo Hrvatskog radija, obrazovnog dječjeg programa "Slušaj kako zemlja diše" i uz vodstvo novinara Hrvatskog radija gosp. Mladena Kušeca i gđe Lidije Komes, te naravno uz moto Šuma + voda + zrak = opstanak, Dani hrvatskoga šumarstva nastavljeni su na Medvednici kod lugarnice Sljeme, gdje su djelatnici "Hrvatskih šuma" pod vodstvom direktora Željka Ledinskog, dipl. ing., Upravitelja uprave šuma Zagreb Darka Vuletića, dipl. ing. i upravitelja šumarije Zagreb, Herberta Krauthackera, dipl. ing., bili domaćini stotinjak osmoškolaca iz desetak osnovnih škola. Uz izložbu dječjih radova i sudjelovanje u kvizu "Tko zna više o šumi" te uz obilazak Poučne staze i uz pratnju orkestra ZET-a, učenici iz cijele Hrvatske (OŠ Milan Brozović iz Kastva, OŠ Jure Turić iz Gospića, OŠ Ante Masle iz Orašca, OŠ Slatine s otoka Čiova, OŠ Jure Šurana iz Višnjana, OŠ I. B. Mažuranić iz SI. Broda, OŠ Većeslava Holjevca iz Zagreba i OŠ Ante Starčevića iz Šestina i Zagreba) saznali su od vodstva "Hrvatskih šuma" o njihovom radu i djelatnosti te važnosti očuvanja i zaštite šuma. S PP Medvednica upoznali su ih ravnateljica Nives Farkaš-Topolnik, dipl. ing. i pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. se. Ivan M art ini ć. Osmoškolci na Medvednici Glavnu nagradu za najbolji literarni tekst na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak (poziv za natjecanje upućen je svim školama u RH), 10 dana u apartmanima "Hrvatskih šuma" na moru, osvojila je za sebe i njezinu obitelj učenica Vlatka Sabolović, 7a razred OŠ Brestje iz Sesveta. Ostale nagrade dobili su Jelena Perica (OŠ Grgur Karlovčan iz Đurđevca), Tvrtko Šojat 299

62 (OŠ S.S. Kranjčević iz Senja), Danijel Mihelić, Maracel Štefančić i Nikola Šneler (OŠ iz Brod Moravica). Srijeda 13. lipnja U velikoj (kino) dvorani u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva program obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, odvijao se u tri dijela. Započeo je 105. redovitom skupštinom Hrvatskoga šumarskog društva, obrađujući točke dnevnog reda 1-6 za koje se tražila nazočnost dovoljnog broja delegata ogranaka, da bi odluke U svim fazama ljudske povijesti i urbane kulture nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju ograničavajući čimbenik gospodarskoga i kulturnoga razvoja. U 21. stoljeću pitka voda će zasigurno biti značajan čimbenik civilizacijskoga razvoja. Šuma kao vegetacijski oblik koji znatno utječe na čistoću vode i njezin raspored u prostoru, može se razglede izvješća o radu i verificiranje financijskog poslovanja za godinu bile pravovaljane, a o čemu izvješćujemo u Zapisniku 105. redovite skupštine HŠD-a u rubrici "Iz Hrvatskoga šumarskog društva". Nakon pauze sljedila je točka 7., odnosno tematska rasprava na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak. Poticajne referate na odnosnu temu pripremili su: prof. dr. se. B. Prpić, prof. dr. sc. S. Matić i prof. dr. sc. Joso Vukelić. Prot. dr. sc. Branimir Prpic : Voda i zrak uvjeti su života svih živih bića na Zemlji. Da bi bila upotrebljiva, voda mora biti čista, a zrak imati dovoljno kisika. Jedno i drugo svojstvo vode i zraka usko je povezano uz šume. Utjecaj šume na vodu Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, ži- ŠUMA "TVORNICA" VODE I ZRAKA ENERGETSKO KRUŽENJE VODE votinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama. Najviše vode troši poljodjelstvo (69 %), zatim industrija (22 %), dok čovjek za svoje vlastite potrebe, kuhanje i higijenu i dr. troši svega 8 %. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i ponovno se vraća na površinu Zemlje kao oborina. To se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje, (crtež 1) viti ako ima više od 300 mm oborina godišnje. Voda bez topline je led, a toplina bez vode je suša. Tlo bez vode je pustinja, a previše vode u tlu spriječava rast šumskoga drveća. Voda kao povoljni ekološki čimbenik u uskoj je svezi s toplinom, a osobito s tlom kao izvorom hraniva šumskoga drveća. 300

63 U odnosu na druge kopnene vegetacijske oblike, šuma vrlo ekonomično postupa s vodom. Šuma je-vrlo korisna sa stajališta hidrologije prostora. Raspored vode u šumskome ekosustavu ovisi o vrsti drveća, sloju grmlja i prizemnoga rašća, čimbenicima reljefa, pedosustavnoj jedinici tla i količini oborina. Raspored vode u šumi uvijek je manje ili više povoljniji nego u površini bez šume. Vodno domaćinstvo šume sastoji se iz više čimbenika koji ovise o količini i trajanju oborine, godišnjem dobu i sastavu šumskoga ekološkoga sustava. Za pojedinosti vodnoga domaćinstva važne su vrste drveća i njihova biološka svojstva kao i dimenzije. Oborinska voda ulazi u šumu neposrednim padanjem, prolaskom kroz krošnje i tečenjem niz deblo dijelom se zadržava, a dijelom izlazi iz šume. Izlazak iz šume odvija se putem transpiracije, intercepcije, evaporacije, površinskoga i podzemnoga otjecanja i procjeđivanja u podzemne tokove, (crtež 2) DIJELOVI VODNOGA DOMAĆINSTVA U SUMI Legenda O = oborine, T = transpiracija, I = intercepcija E = evaporacija, No = neposredne oborine Td = tečenje niz stablo, Kk = kapanje kroz krošnju Klasičan Burgerov (1943) pokus u Alpama oba- sušnoga razdoblja pala na livadu odmah izaziva povrvljen u šumi i livadi dokazao je da kiša koja je poslije Zv = zračna vlaga, Po = površinsko otjecanje Ppo = podpovršinsko otjecanje, Pvo = procjedna voda R = zaliha vode u ekosustavu šinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo neko- 301

64 liko dana. Usporavanje površinskoga otjecanja vode iz šume sprječava visoke vodne valove i poplave. Prema Otto-u (1994) na osnovi više istraživanja dokazalo se da u dobro njegovanoj šumi nema pvršinskoga otjecanja vode, a što se odnosi i na strme šumske padine. Značajna funkcija šume je njezino protuerozijsko djelovanje, koja je u uskoj svezi sa sprječavanjem padanja kiše na tlo i upijanjem vode u rahlo i propusno šumsko tlo, čime se sprječava površinsko otjecanje vode. Uloga šume u izjednačavanju vodnih odnosa u prostoru sastoji se u ublažavanju visokih vodnih valova i opskrbi izvorišta i vodotoka vodom za sušnih razdoblja. Najveća vrijednost šume sastoji se u pročišćavanju vode. Voda koja prođe kroz šumsko tlo ulazi čista i pitka u podzemne tokove, napajajući izvorišta i vodotoke. Prema Mitscherlichu (1975) procjedna voda i ona koja podpovršinski otječe, dakle voda koja pročišćena izlazi iz šume u izvorišta i vodotoke, iznosi % za vrijeme vegetacije i % za mirovanja vegetacije od ukupnih oborina koje padnu na šumu. Ostatak vode šuma potroši za intercepciju, evaporaciju, transpiraciju i druge fiziološke potrebe. Uz pretpostavku da je srednja godišnja količina oborina u Hrvatskoj 1200 mm i daje površina šuma koje su u hidrološkoj funkciju 2 milijuna ha, iz šume izlazi pitke vode oko 13 milijardi m 3. Suma je, dakle, vrlo učinkovita "tvornica" čiste i pitke vode, koju bi mogli dobro iskoristiti. Tu je potrebno naglasiti da šumarstvo svojim postupcima u šumi održava hidrološku funkciju šume očuvanjem prirodnosti, biološke raznolikosti, stabilnosti, provođenjem potrajnosti, a prije svega očuvanjem i povećanjem učinkovitosti svih općekorisnih funkcija šume. Utjecaj šume na zrak Znatan doprinos kakvoći zraka daje šuma proizvodeći kisik tijekom procesa fotosinteze. Godišnja količina proizvedenoga kisika jednaka je količini proizvedene biomase, što sveukupno iznosi u Hrvatskoj oko 7,4 milijuna t kisika. Svojim gustim krošnjama šuma vrlo učinkovito pročišćuje onečišćeni zrak opterećen aerosolima i tvorničkom prašinom. Poznato je da šumoviti prostori vrlo povoljno utječu na kakvoću zraka filtriranjem i proizvodnjom velikih količina kisika. Ovisno o izvorištu emisije štetnih plinova, pojas šume određene širine može u potpunosti pročistiti zrak. Pojas šume između naselja i izvorišta emisije, radi li se o pogonu keramike ili predionici, treba iznositi 300 m, a kada se radi o termoelektrani m. Velika je i nezamjenjiva uloga šume uz smanjenje učinka "staklenika atmosfere" koji izaziva promjenu klime, a što se u posljednje vrijeme sve više potvrđuje na međunarodnim znanstvenim skupovima. Vezivanjem ugljičnoga dioksida, najznačajnijega stakleničkoga plina u procesu fotosinteze, šuma smanjuje opasnost od općeg zatopljenja. Proizvedena biomasa šume vezuje oko 50 % ugljika. Prema podacima Gospodarske osnove područja za šume u Hrvatskoj, izračunati ugrađeni ugljik u biomasu iznosi 3, t odnosno oko 13,3 milijuna t C0 2 (Matić et al., 2000) Dvije navedene i već do danas dovoljno istražene i vrednovane funkcije šuma, hidrološka i fiziološka (proizvodnja kisika i vezivanje slobodnoga ugljičnog dioksida iz atmosfere) predstavljaju biološku dobit šume. Zajedno s ostalim općekorisnim funkcijama šume, one će uskoro predstavljati glavni prihod šume koji se još danas odnosi na drvo. To su protuerozijska, protuimisijska i klimatska funkcija šume, zatim estetska, zdravstvena, rekreacijska i turistička funkcija te genetska, biološko-raznolikosna i prirodozaštitarska funkcija šume, koje već danas predstavljaju osjetljivo veću vrijednost od drva. Značajnu ulogu u vrijednosti šume zauzet će sporedni šumski proizvodi, osobito šumski plodovi, biljke kao prirodni ljekovi i gljive. U svojim kulturnim i estetskim potrebama ljudsko društvo se neće odreći drva toga plemenitog i za obradu podatnog građevnog materijala, koje svojom teksturom, bojom, toplinom i estetikom privlači čovjeka, bilo da se radi o interijeru ili eksterijeru prostora ljudskoga života. Prema svemu 21. stoljeće bit će doba šume i drva, kako je to rečeno na XVI. IUFRO kongresu u Ljubljani godine. Literatura Matić, S., I. Anić, B. Prpi ć, H. Jako vac, 2000: Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim promjenama za UNFCC - sektor šumarstva Prpić, B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna kategorija prostora, The selection forest as an infrastructural spatial category, U: B. Prpić, (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Silver fir (Abies alba Mill.) in Croatia, Akademija šumarskih znanosti i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, , Zagreb. Otto, H., J., 1994: Waldoekologie, Verlag Eugen Ulmer Stuttgart,

65 Prof. dr. sc. Slavko M at i ć: PRIRODNOST ŠUMA I UVJET STABILNOSTI I PROIZVODNOSTI Prirodna šuma ili prirodni šumski ekosustav je najsloženija životna zajednica ili biogeocenoza u kojoj su živa bića i njihova stoj bina prostorno i vremenski povezana kružnim i ostalim protokom energije i tvari. Ta temeljna organizacijska jedinica prirode, svoju prirodnu jedinstvenost dokazuje sposobnošću samoorganizacije, samoodržanja i samoobnove. Životna zajednica ili biocenoza je predstavljena zajednicom biljaka, životinja i mikroorganizama a razvija se na određenoj stojbini obilježenoj osebujnim tlom i klimom koja je okružuje i na nju utječe. Ona je u stanju oblikovati i mijenjati svoju stojbinu te svojim dugogodišnjim utjecajem utječe na fizikalna i kemijska svojstva tla koja osiguravaju njenu samoopstojnost te selektira i onemogućava pridolazak stranih vrsta kako biljaka i životinja tako i mikroorganizama. Biljke su primarni proizvođači, koje su u stanju stvarati hranu iz jednostavnih anorganskih tvari, životinje su uglavnom makropotrošači ili fagotrofi, a mikroorganizmi su bakterije i gljive koje su mikropotrošači ili saprofiti jer su u stanju razgrađivati složene organske spojeve. Biotop ili stojbina je odlučujući čimbenik koji određuje vrste koje se na njemu mogu razvijati i koje će moći živjeti i funkcionirati u zajedništvu. Stojbina je sastavljena od tla sa svojim fiziklanim i kemijskim svojstvima, anorganskih tvari koje su uključene-u kruženju (C, N, C0 2 H 2 0 i dr.), organiskih spojeva (bjelančevine, ugljikohidrati, lipidi, humusne tvari i dr.), klimatske i druge prilike (temperatura, svjetlost i drugi fizički čimbenici). Ove temeljne postavke ekologije šuma o prirodnim šumskim ekosustavima i načinu njihovog funkcioniranja iznosimo ponajprije, da bi na što jednostavniji način sagledali složenost u nastanku, opstanku i funkcioniranju prirodnog šumskog ekosustava ili prirodne šumske zajednice, koja je temeljni objekt gospodarenja u šumarstvu. Pogreške u gospodarenju, posebice u pomlađivanju ovih složenih ekosustava ispravljaju se stoljećima najčešće su za šumski ekosustav i okoliš katastrofalne. Zbog toga se takvi i slični radovi mogu povjeriti samo šumarskoj struci i kvalitetnim šumarskim stručnjacima. Poluprirodni i umjetni šumski ekosustavi, koji su nastali utjecajem čovjeka, razvijaju se jednim djelom na navedni način, ali uz jedno temeljno negativno obilježje izostanka svojstva samoodržavanja i samoobrane. Oni nemaju biološku raznolikost, koja je neophodna zbog održavanja prirodne ravnoteže i stabilnosti. Da bi šumske sastojine bile biološki raznolike, temeljna je pretpostavka u osiguranju prirodnog pomlađivanja. Prirodnost hrvatskih šuma iznosi 95 % u odnosu na ukupnu površinu šuma. Šumske kulture, koje sudjeluju sa 5 %, samo su jedan prijelazni stadij na putu prema prirodnim šumama. Pionirske vrste drveća s kojima osnivamo šumske kuture na tlima koja su izgubila svojstva šumskih tala, siguran su čimbenik koji će od nešumskih tala stvoriti pogodna šumska tla za jednu od klimatskih šumskih zajednica. U istraživanjima u Gorskom kotru godine definirali smo one klimatske promjene koje su uvjetovale sušenje određenih vrsta drveća, posebno obične jele, te blagovremeno formiranje sastojina s drukčijim odnosom vrsta drveća u omjeru smjese, a ponegdje i s drugim vrstama drveća.. U razdoblju od 20 godina prosječne godišnje i vegetacijske temperature za meteorološku postaju Vrelo Ličanke, odnosno Fužine, povećale za 1,3 "C odnosno 1.8 C. Za istu postaju i razdoblje prosječne godišnje i vegetacijske padaline smanjile su se za mm, odnosno mm. Sve su te promjene znatno utjecale na sušenje jele, koja je vrsta s vrlo uskom ekološkom valencijom glede temperature i vlage. Uzmicanje jele, zbog povećanja temperature i smanjenja količine padalina ide u prilog običnoj bukvi koja zauzima njeno mjesto. Pretvaranjem mješovitih prebornih sastojina jele i bukve u čiste sastojine bukve, donekle se smanjila gospodarska vrijednost ovih sastojina, kao i biološka raznolikost, što u ovom slučaju neznatno utječe na smanjenje općekorisnih funkcija ovih šuma. Istražujući utjecaje razmaka sadnje i kvalitete staništa na uspijevanje mladih sastojina hrasta lužnjaka, osnovali smo pokusne plohe na kvalitetnim šumskim tlima, prirodne, suvisle grabove panjače te na ne šumskom tlu bivšeg pašnjaka. U sastojinama hrasta lužnjaka osnovanim na kvalitetnim šumskim tlima, postotak najkvalitetnijih stabala raste sa smanjenjem razmaka sadnje. Stabala srednje kvalitete ima najviše, a stabala najlošije kvalitete najmanje. U sastojinama osnovanim na nešumskim pašnjačkim tlima isto tako postotno učešće najkvalitetnijih stabala raste s povećanim brojem biljaka po jedinici površine. Postoje signifikantne razlike u kvaliteti stabala kod svih razmaka sadnje i broja biljaka hrasta lužnjaka između sastojina podignutih na kvalitetnom šumskom tlu i sastojina podignutih na nešumskom panjačkom tlu, u korist sastojina na šumskom tlu. Srednje visine stabala kod svih šest razmaka sadnje na šumskim tlima u prosjeku su 25 cm veće od visina koje su izmjerene u sastojinama na nešumskom tlu. 303

66 sima koji se odvijaju u svakoj stabilnoj prirodnoj sasto- jini. To je jedini način da nam šume ostanu i dalje stabi- Ine i produktivne te da im na temeljima potrajnog gospodarenja, koje je svojstveno našemu šumarstvu, osi- guramo vječnost. Svi navedeni rezultati istraživanja nedvojbeno nam ukazuju na utjecaj prirodnih sastojina na povećanje njihove stabilnosti, biološke raaznolikosti i produktivnosti. Cilj svakog naprednog šumarstva, pa tako i hrvatskog, trebao bi biti u prirodnom pomlađivanju prirodnih sastojina te njihovoj njezi koja se temelji na proce- Prof. dr. se. Joso Vukel ić : ŠTO JE TO ŠUMA I NJEN ODRŽIVI RAZVOJ Danas se u svijetu barata pojmom "održivi razvoj" - to je pojam kojim se promiče novo načelo u želji da se ujedine gospodarske socijalne i ekološke potrebe u harmoničnu cjelinu. Tu ima i pristalica i oponenata - da li je to utopija ili jedini izlaz? Osnovne kritike kod nas i u svijetu su, da nije definirano nulto stanje i da se ne uzima u obzir veliki porast stanovništva, što uzrokuje porast energije i nemogućnost kontroliranja takvoga razvoja. Kod nas su najčešće pristalice toga bili sociolozi, dok fundamentalce što će reći i nas, nitko nije ni pitao. No u šumarstvu - ako je išta pogodno za definiciju i primjenu termina održivi razvoj, onda je to prirodni resurs koji je obnovljiv, a takvog resursa osim šume nema. Mi govorimo o potrajnosti, to je načelo koje potječe iz njemačkog šumarstva god., a u Hrvatskoj isto načelo uvodi Marija Terezija god. zakonskim uredbama o šumama Austrougarske. U predmetu Uređivanja šuma kao studenti čuli smo definiciju tada shvaćanu na malo drukčiji način: "s obzirom na dobivanje prihoda, šumska gospodarstva možemo organizirati tako da iz šume dobivamo svake godine trajno podjednake prihode. Tako gospodarenje zovemo, trajnim, potrajnijim gospodarenjem". Za to sijede i potvrde na svjetskoj razni Rio i Helsinki. Potrajno gospodarenje šumama definira se kao "gospodarenje i iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, vitalnost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, da sada i u budućnosti ispune ekološke, socijalne i gospodarske funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i da ne štete drugim ekosustavima". Najkraća, a potpuna definicija je "Šumskim bogatstvima i zemljištima treba potrajno gospodariti da bi socijalno, gospodarski, ekološki, kulturno i duhovno, koristili sadašnjim i budućim generacijama". Bit toga je korištenje kamata (prirasta) ali ne i glavnice (drvne zalihe) koja mora ostati netaknuta. Najbolja pak definicija je ona Petra Preradovića od prije 150 godina kada je i osnovano Hrvatsko šumarsko društvo "nije blago ovo naše domovine, glavnica je ono što mi uživati možemo a potrošiti ne smijemo". Šumarskim radom kroz 150 godina bili smo na tragu onoga što traži 21. stoljeće. Uglavnom danas se u svijetu ukazuje na to da su se mnogi suviše bazirali na klasičnu kratkoročnu korist 304 od šuma, zanemarujući šumske ekosustave i korist koju od njih ljudi imaju, a koji rijetko imaju tržišnu vrijednost. Stoga neki sugeriraju da bi prirodne šume morale ostati državne šume a plantaže i si. u privatnom vlasništvu. Država i politika nije baš veliki zagovornik održivoga razvoja, više su to nevladine udruge kao HŠD-a i npr. Pro-Silva, što je i nama poticaj da pri HŠD-u osnujemo našu Pro-Silvu. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Iz tablica zaliha iz 1986., i procjene za g. za šume s kojima gospodare "Hrvatske šume", vidimo vodi se gospodarenje po načelima održvoga razvoja. Imali smo dvije nacionalne inventure, god. drvna zaliha je 250 mil. m\ god. 278 mil. m 3 - za sve vrste drveća raste, osim za jelu koja je pala na 28 mil. m 3 u tih 10 godina. U god. očekuje se drvna zaliha od 310 mil. m 3. Znači i prije nego stoje svijet definirao održivi razvoj bili smo na tragu apsolutno održivog razvoja, potrajnog gospodarenja šumama, a da u tehnološkom procesu, propisima i ponašanjima ne da nezaostajemo, nego prednjačimo pa smo tu i ispred Europe. No, problem je u sociologijskom i marketinškom načelu, gdje kompletna struka apsolutno griješi. Tako da se događa i ovih dana čitamo izjave političara daje npr. Velebit očuvan zahvaljujući dosadašnjoj depresiji u zadnjih 10-tak godina. Priznanje dobivaju Zelena akcija i si., a hrvatska šumarska struka nije ni spomenuta. Još je bilo takvih slučajeva, pa nam to daje pravo iznijeti 10-tak razloga zastoje to tako, bez namjere ikoga vrijeđati, a s ciljem promijeniti nešto u odnosima naše struke i javnosti. Nema javnih rasprava i ne pišu se dovoljno knjige, nismo održali raspravu hrvatske šume i održivi razvoj. Ovo što danas govorimo u skladu je s tim, ali kao posebnu temu to nismo raspravljali. To je učinila npr. Turistička zajednica još god. U Rijeci je na Ekonomskom fakultetu tiskana knjiga Ekonomika i održivi razvoj, Državna uprava za zaštitu okoliša prevodila je niz dokumenata koji govore o održivom razvoju itd. Danas ćemo promovirati jednu izvanrednu knjigu (o jeli), ali za nas šumare, za struku, što će nam značiti puno ali možda bi nam više koristila knjiga, npr. "Šumarstvo za nešumare". Krajnji je čas da na tome poradimo.

67 Mi nemamo lobija u politici. Prvih 5-6 godina u našoj državi šumarska se struka borila na Saboru i ostalim institucijama kako bi dokazala da nismo kriminalci, a za ovu vlast ni ne postoji. Vlada je dala Program razvoja u kojemu se šuma spominje jednom rečenicom - kako treba onemogućiti nekontrolirano krčenje šuma, što je nedopustivo mišljenje o šumarstvu. Ovih dana mediji prenose kako nas Europa i svijet pritišću da prodajemo šume, no o tome nemamo službenu informaciju, da li se radi samo o privatnim šumama ili i o državnim. A sada imamo u rukama tekst "Izmjena Zakona o šumama" iz kojega između ostaloga izdvajamo daje nadležnost trgovačkog društva (danas JP "Hrvatske šume") isključivo u gospodarenju, a Ministarstva u upravljanju šumama i šumskim zemljištem te da se ovaj Prijedlog upućuje u Hrvatski sabor po kratkom postupku. Nitko se s nama nije konzultirao, ovdje radi politički lobi kojega mi nemamo, a ako se netko i pojavi on se priključi političarima a ne struci. Nemamo pristupa medijima - veća je pažnja na HTV posvećena nojevima nego šumarstvu i drvnoj industriji. Nešto bolje je s radijom, no općenito pristupa medijima nemamo. Nema zajedničkog nastupa s drvnom industrijom, a to nas jedino može jače promovirati. Ako je ljudi u šumarstvu, u drvnoj industriji, a tu su još i sporedne djalatnosti, onda možemo izračunati koliko to sve 3. Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči izrazito korektno poštivanje temeljnih znanovoj zemlji znači, a da ne govorimo o onih 43 % površine šuma i šumskog zemljišta kojim gospodarimo. Jedini cilj treba biti zajednički nastup na tržištu. Možemo biti samo partneri ali ne na različitim stranama. Zatvorenost pak samo u svoje okvire potiče misao o nedostatnoj obrazovanosti, stoje točno, jer nam nedostaje znanje iz poduzetništva i marketinga. Nadamo se da će novi program nastave na Šumarskome fakultetu to ispraviti. Moramo ojačiti sociološko marketinški pristup struci s novom jasnom strategijom, a sve mora ostati unutar struke koja može bolje a zaslužuje više. U raspravi zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" Ivan H o d i ć, dipl. ing., naveo je nekoliko spornih članaka iz spomenutog "Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona" koji se ovih dana upućuje u saborsku proceduru po hitnom postupku. Predlaže, da s ove Skupštine uputimo zaključke zastupnicima u Hrvatskome saboru i zatražimo mijenjanje samo neophodnih članaka a da se Zakon o šumama, nakon sveobuhvatne stručne rasprave uputi u redovitu proceduru. Ovaj prijedlog je jednoglasno prihvaćen, pa će Povjerenstvo za zaključke pripremiti zaključke a na temelju njih će se pripremiti i uputiti zahtjev glede odnosnog "Prijedloga" svim saborskim zastupnicima i članovima Vlade. ZAKLJUČCI 105. REDOVITE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, održane 13. lipnja Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i njihova bioraznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito osjetljivog ekosustava, koji samo u takvom stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima. stveno-stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove. 4. Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 52 Ustava), Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. 305

68 HRVATSKOM SABORU Zastupnicima - svima VLADI RH svim članovima U okviru rasprave na 105. redovitoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, održanoj 13. lipnja 2001., pod točkom 4. Zaključaka, Skupština je izrazila upozorenje Hrvatskom saboru, kojim moli i zahtijeva da se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje Javnog poduzeća "Hrvatske šume" u trgovačko društvo. Hrvatsko šumarsko društvo stajališta je kako složeni šumski ekosustavi zaslužuju temeljitiju znanstveno-stručnu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. Osim toga, u tijeku je prema odluci Vlade, izbor strane konzultantske kuće za restruktuiranje "Hrvatskih šuma", pa je to još jedan razlog da hitnost u ovom slučaju nije nužna. U želji da pojasnimo svoja stajališta, upozoravamo na sljedeće: 1. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Predlažemo da se nadopunjeni treći stavak u članku 1. Zakona o šumama, kojim se omogućuje stranim fizičkim i pravnim osobama stjecanje vlasništva na šumama i šumskim zemljištima ako se to regulira međunarodnim ugovorom, briše iz Prijedloga zakona do konačnih, temeljito pripremljenih izmjena i dopuna Zakona. 3. Člankom 12. predviđena je izmjena članka 48. Zakona o šumama, kojom se prostornim planovima od općine, grada do županije i grada Zagreba može predvidjeti, u šumi i na šumskom zemljištu, izgradnja objekata infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, ako ti prostorni planovi imaju suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Pri velikom broju i brzini donošenja prostornih planova općina i županija, valjalo bi isključiti opasnost zadiranja i nepovratnog uništavanja šumskih ekosustava. 4. Izmjena predložena u Članku 13., gdje se izmjenom članka 61. Zakona o šumama omogućava Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske da upravlja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, donošenje odluka o osnivanju služnosti na zahtjev investitora. Takvom odlukom može se osnivati pravo služnosti u šumi i šumskom zemljištu u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije i korištenja mineralnih sirovina i si., a to znači i onda kad se trajno mijenja namjena zemljišta. Čvrstog smo stajališta daje takva mogućnost u suprotnosti sa svim kretanjima glede svjetskog javnog mišljenja, gdje se odnos čovjek-šuma izrazito brzo mijenja u korist vrijednostima i značaju općekorisnih funkcija šume. Nije potrebno upozoravati i na odredbe članka 52. Ustava Republike Hrvatske, koje šumama daju osobito gospodarsko i ekološko značenje i jamče im osobitu zaštitu. 5. Člankom 10. mijenja se odredba članka 33. stavak 2. Zakona, kojom se rok za predlaganje godišnjih planova gospodarenja pomiče na 1. rujan tekuće godine. Jedini razlog pomaku roka za tri mjeseca unaprijed je administrativne prirode kako bi stručne komisije Ministarstva poljoprivrede i šumarstva imale vremena stručno provjeravati godišnje planove. Mnogi životni razlozi govore u prilog puno više "slobode" u formiranju planova gospodarenja. Od stanja obnove sastojina, nepredvidive dinamike sušenja, promjena u zahtjevima tržišta, pa sve do stvarnih vremenskih uvjeta, nalaže trenutnu i brzu reakciju. Obzirom na broj godišnjih planova, budu li predlagani do 1. rujna tekuće godine, bit ćemo stalno u komisijskim izmjenama godišnjih planova. Upravo je to jedan dio od onih promjena koje moramo ostvariti u izmjenama u korist učinkovitosti da bi mogli tržišno funkcionirati. I na kraju, protestiramo na način kojim se bez dovoljno javnosti u radu, utjecaja struke i znanosti ide u izmjene po hitnom postupku tako značajnog zakona kao što je Zakon o šumama. Podsjećamo da smo pismom ministru, gospodinu Pankretiću, od 5. travnja protestirali i na sastav Povjerenstva za izradu Prijedloga nacrta Zakona o šumama, jer u njemu nema službenog predstavnika Hrvatskoga šumarskog društva. Molimo, upozoravamo i predlažemo da se iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama isključe sve one predložene izmjene i dopune koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje javnog poduzeća u trgovačko društvo. Očekujemo vaše razumijevanje i postupak u skladu s našim zahtjevima. S poštovanjem! Zagreb, 18. lipnja Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić

69 PROMOCIJA ZNANSTVENE MONOGRAFIJE OBIČNA JELA (Abies alba Mill.) U HRVATSKOJ" Kao predsjednik Akademije šumarskih znanosti i predsjednik Uređivačkog vijeća prof. dr. sc. Slavko Matić predstavio je znanstvenu monografiju "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". Izdavač je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. Akademija šumarskih znanosti, osnovana je godine na temelju odluke 99. skupštine HSD-a, održane 22. prosinca u Križevcima. Nastala je iz potrebe objedinjavanja šumarskih znanstvenika iz raznih šumarskih znanstvenih i drugih institucija, u rješavanju sve složenijih problema, pred kojima se u današnjim složenim ekološkim i gospodarskim uvjetima nalaze šume i šumarstvo Hrvatske. Pored ostalog, cilj AŠZ je promicanje i poticanje znanstvenog rada u šumarstvu, upoznavanje javnosti sa znanstvenim postignućima šumarstva, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova te promicanje i primjena znanstvenih i stručnih postignuća u praksi. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je iznaći mogućnost informiranja znanstvene i stručne javnosti o dobivenim rezultatima istraživanja, posebno objavljivanjem radova svojih članova u Zbornicima ili na neki drugi način, gdje tiskanje monografija o različitim vrstama drveća, šuma i šumskih područja ima vrlo zapaženo mjesto. Od približno 2 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, na onom dijelu gdje se rasprostiru šume, čak 95 % površine su prirodne šume po sastavu autoktonih vrsta drveća i grmlja, i po strukturi i načinu pomlađivanja. Od osnivanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne države do današnjih dana, šumarska struka i znanost poduzimaju značajnu stručnu i znanstvenu aktivnost usmjerenu na otkrivanje ljepote, prirodnosti, stabilnosti i biološke raznolikosti hrvatskih šuma, njihovih glavnih vrsta drveća, domaćoj i svjetskoj stručnoj javnosti. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume" god. izdaju monografiju "Sume u Hrvatskoj" s ciljem prikazati prirodne šume RH koje spadaju u najprirodnije šumske ekosustave Europe. Ministarstvo polj. i šumarstva, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet god. izdaju fotomonografiju "Silvae nostrae Croatiae" na hrvatskome i engleskom jeziku. Knjiga je namijenjena svim šumarskim stručnjacima i prijateljima šumarske struke. HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i "Hrvatske šume" god. izdaju monografiju "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" na hrvatskome i engleskom jeziku (nešto skrećeni prikaz) uz obiman prikaz literature o hrastu lužnjaku. Akademija šumarskih znanosti god. počela je pripremati program za tiskanje monografije o jeli na hrvatskome i engleskom jeziku uz obilan prikaz literature, a uz sudjelovanje gotovo svih redovitih i izvanrednih članova AŠZ. Izdavač ove monografije koju predstavljamo je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač su "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. U cijelom razdoblju od god. do danas uočavamo veliku izdavačku aktivnost šumarske struke i znanosti, i to uz učešće uglavnom istih stručnjaka i znanstvenika članova AŠZ i HŠD-a. Također su u svim ovim aktivnostima sudjelovale "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje su i inače temeljna institucija i pokretač stručnog i znanstvenog rada u hrvatskome šumarstvu. Već preko 40 godine financiraju dio znanstvenog rada i znanstvenih aktivnosti vezanih za probleme u radu sa šumom i šumarstvom. Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo, u bliskoj suradnji sa šumarskom praksom koju predstavljaju "Hrvatske šume" i Ministarstvo polj. i šumarstva, utjelovljenje su jedinstva šumarske struke u Hrvatskoj. Ugled koji šumarska struka ima u europskom šumarstvu, kako na stručnom tako i znanstvenom polju, priznata kvaliteta hrvatskih šuma, obilježena prirodnom strukturom i biološkom raznolikošću, potrajnošću stabilnošću i produktivnošću, najvećim dijelom su rezultat povezanosti i dugogodišnje suradnje šumarske prakse i znanosti. Obična jela uz hrast i bukvu predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća. Oko 10 % učešća u drvnoj zalihi, i oko ha jelovih prebornih šuma koje čini s bukvom, smrekom i ostalim vrstama drveća, dostatan je razlog da joj pridajemo veliko značenje. Preborne jelove šume daju temeljno šumarsko obilježje područjima Gorski kotar i Lika. Povijest šumarstva Hrvatske često je povezana s gospodarskim zahvatima u njima. Na tom su području osnovane prve šumarije u Hrvatskoj. Prve izmjere šuma, karte i gospodarske osnove napravljene u tom vremenu ukazuju na dosta drukčiju strukturu sastojina u odnosu na današnje stanje, posebno na učešće obične jele (prosječno 330 stabala po ha, od toga bukve 50 %, jele 28 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). Danas vidimo da se učešće jele i smreke povećalo i na 80 %. Taj podatak može biti dobra misao vodilja kod istraživanja današnje pojave sušenja jele nastale promjenom klime i onečišćenjem zraka te širenja bukve na njena staništa. Upravo na području jelovih šuma postoje gotovo 250- godišnji kontinuitet gospodarenja prebornim bukovojelovim šumama. To je početak rada šumarske struke u Hrvatskoj, kada i u svijetu, na što smo posebno ponosni. Uvjereni smo da će ova znanstvena monografija o običnoj jeli dati više informacija i konkretnih podataka o gospodarenju jelom i njenim šumama, u prošlosti, današnjem stanju i putu kojim ove šume trebaju ići u budućnosti. Šumarska struka u Hrvatskoj sa svojom dugom poviješću, obilježena velikanima koji su je osnovali i održali na visokoj razini sa danas jedinstvenom i u 307

70 svijetu afirmiranom strukom, ima jasnu viziju svog budućeg razvoja. Naše ćemo šume održavati kvalitetnim i vječnim samo ako se i dalje budemo držali temeljnih postulata šumarske struke, da smo iste posudili od djedova i da ih moramo vratiti unucima. Kod toga poštenje i temeljne ljudske moralne vrijednosti, koje su do danas uvijek bile svojstvene hrvatskim šumarima, moraju dominiraati u svim fazama rada sa šumom i njenim proizvodima. Na kraju zahvala svim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima i šumarskoj struci u cijelosti, što su omogućili da ova monografija ugleda svijetlo dana. Ona će biti i dobar poticaj za rad na budućim monografijama koje su već u fazi pripreme, konkretno monografija o bukvi. Glavni urednik prof. dr. sc. Branimir Prp i ć, prikazao je detaljno znanstvenu monogradiju "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", no ovdje ne navodimo njegov prikaz izrečen na predstavljanju monografije, nego upućujemo zainteresirane da pročitaju detaljni prikaz znanstvene monografije o jeli u rubrici "Knjige i časopisi" u istom broju Šumarskog lista. Glavni urednik zahvalio se u ime urednika i uređivačkog vijeća suizdavaču "Hrvatskim šumama", autorima tekstova, lektorici, prevoditeljicama, našim i inozemnim recenzentima. Na kraju predstavljanja podijeljeno je 20-ak knjiga a ostali su pozvani podići ih u prostorijama HŠD-a sljedećih dana. One će biti raspodjeljene putem AŠZ ili "Hrvatskih šuma" kojima će prema ugovoru biti dostavljeno 1000 komada monografije. Četvrtak 14. lipnja U prijepodnevnim satima je na terenima šumarije Ogulin, u gosp. jedinici Međuvođe - Zalije organizirana prezentacija vrhunske mehanizacije tvrtke Timberjack. Harvester koji je predstavljen može godišnje posjeći i izraditi oko m 3 (stroj zamjenjuje 6-9 radnika). Nakon prezentacije razgovaralo se o mogućnosti primjene stroja u sastojinama bjelogorice u uvjetima gdje problem predstavljaju zakrivljena stabla. Svečanom akademijom u večernjim satima u maloj dvorani palače glazbe "Vatroslav Lisinski", odana je počast šumi. Radni naslov ove priredbe "Mišlju, rječju, stihom i glazbom o šumi" u potpunosti je odgovarao događanjima te večeri. Uz vodstvo i recitacije gđe Helge Vlahović i glumca gosp. Siniše Ružica, program se odvijao po scenariju pjesnikinje gđe Božice Jelušić. Sve nazočne pozdravio je direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, a posebno Dubravka Radoševića, izaslanika predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića, pokrovitelja ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva, ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se. Božidara Pankretića te gradonačelnika Zagreba gosp. Milana Bandića. Ne govoreći u ovoj prilici posebno o poslovanju "Hrvatskih šuma", ukazao je samo na značaj šume kao općenacionalnog blaga, danas ugroženog potrebama civilizacije sa svih strana te izrazio potrebu i molbu da svi zajedno poradimo na njenoj zaštiti i očuvanju. Čestitajući Dane hrvatskoga šumarstva, ministar Božidar Pankretić izrazio je zadovoljstvo radom šumara, vjerujući kako svi zajedno imamo dovoljno znanja i snage očuvati naše šume. Pjesnikinja gđa Lidija Bajuk otpjevala nam je nekoliko pjesama (Grana javora, Prema nebu stablo grane pruža i Ivek sinek seje ženil). Prekrasnim sopranom oduševila nas je gđa Lidija Horvat-Dunjko, pjevajući "Šuma spava" B. Bjelinskog i "San" A. Srezića uz klavirsku pratnju gosp. Darka Domitrovića. Čuli smo pjesme "Meditacija drvosječe", "Sikira suđenica" i "Oprezno koračaj šumom" šumara-književnika Milana Krmpotića te pjesme pjesnikinje Božice Jelušić iz zbirke "Pogled stablu". Podravski glazbenik Andrija Maroić majstor na cimbalima odsvirao je "Podravski ambijent" prateći Sinišu Ružica koji je recitirao "Hraste, klanjam te se" Tomislava Starčevića. "Potrebno je samo sa šumom i prirodom biti, udisati je i osjećati. Vama dragi moji poručujem; ako svoju djecu hoćete naučiti kako će preživjeti, kako će živjeti život dostojan čovjeka, ako ih hoćete naučiti slobodi, ljubavi i suživotu, vodite ih u prirodu, vodite ih u šumu, jedino tamo postoji škola za sva ta znanja" kaže autor. "Između mnoštva šumskih vrsta drveća, samo je hrast taj ko- Andrija Maronić na cimbalima, u pozadini članovi HKUD-a "Petar Zrinski" iz Vrbovca 308

71 jem pripada mjesto na postolju veličanstvenog spomenika tajni i snazi života, života, kojem baš njegovo stablo osigurava vezu između zemlje i neba". Tamburaški orkestar HKUD-a "Petar Zrinski" iz Vrbovca uz dirigentsku palicu gosp. Zlatka Farszkya, skladbom Bože Potočnika "Sunčane ravni" još je više oplemenio ovu večer, posebice završavajući je zvucima "Slavonske rapsodije" Julija Njikoša. Subota 16. lipnja Petak je bio dan predaha i u popodnevnim satima dolaska šumarskih djelatnika-natjecatelja i sudaca, da bi se pripremili za predstojeće im natjecanje. U subotu već u 9 sati na Jarunu pod velikim šatorom, gdje su se na štandovima predstavili, Direkcija HS, 16 Uprava šuma, Šumarski fakultet, Šumarski institut, i Hrvatski sindikat šumarstva, postrojene natjecateljske ekipe i sve nazočne pozdravili su direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, doministar Željko Rendulić, upravitelj Uprave šuma Zagreb Darko Vuletić, predsjednik HŠD-a Slavko Matić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednica HSŠ Gordana Colnar, a natjecanje je otvorio gosp. Dubravko Radošević, izaslanik predsjednika RH, pokrovitelja Dana hrvatskoga šumarstva, uz pucanj topa Požeške gradske straže. Kroz program su vodili novinari urednici Hrvatskoga radija g-da Lidija Komes i Mladen Kušec. Orkestar limene glazbe ZET-a, rogisti iz Gerova i KUD "Šumari" iz Vinkovaca bili su muzička kulisa natjecanja. Od 48 natecatelja najbolji su bili: Ilija Lukić, Vinkovci (860 bodova), drugi Ilija Šarić, Vinkovci, (820) i Direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, dipl. ing. (u sredini) s pobjedničkom ekipom iz Vinkovaca i vodom ekipe Stjepanom Đurikom, dipl. ing. Pozdravna riječ direktora "Hrvatskih šuma" Gradonačelnik Zagreba, gops. Milan Bandić, zaželio je svim nazočnima dobrodošlicu, a natjecateljima uspjeh u natjecanju 309

72 * -" ^-' AN JA ' Tetanie «w/- *^ S r Kombtn 'nno ^m^^ $ Obaranje stabla - 6 Prepiljiilanje na podkii : 7 /Cr«;* «ft 1 «DODfTNE DISCIPLINE i if-tv.i treći Marijan Ruškan, N. Gradiška (792), dok su momčadski najbolji bili Vinkovčani (2420) zatim Zagreb (2272), Bjelovar (2213), Delnice (2106), Požega (2025), N. Gradiška (2018) it.d. U neslužbenom programu u gašenju požara, pobjedio je M. Ruškan; presjecanju oblica sjekirom, Josip Ćosić; piljenju ručnom pilom Z. Jarnjević i D. Milanović; dok je u natjecanju Pilenje ručnom pilom za posjetitelje, najbolji bio mješoviti par Darinka Komerički i Mijo Jurčin. Požar je gašen i helikopterom Zrakoplovne baze Lučko. U umjetničkom, slobodnom oblikovanju drva motornom pilom, najboljim radom proglašenje medvjed Damira Pavelića iz Zagreba. Glagoljicom pisan moto ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva autora Gorana Omiško iz Popovače zavrijedio je drugu, a autora Franje Frnetića iz Vinkovaca treću nagradu. Istovremeno na strelištu u Lukavcu kraj Velike Gorice, Ivan Tarnaj, dipl. ing. otvorio je natjecanje u streljaštvu. Natjecalo se 69 strijelaca. Pojedinačno, najbolji su bili Franjo Basar s 37 golubova (UŠ Bjelovar), Ivan Kovačić (UŠ Zagreb), Stjepan Lončar (Direkcija), Lecio Matešić (UŠ Split), Dražen Metz (UŠ Vinkovci) i Franjo Korpar (UŠ Koprivnica) koji će predstavljati "Hrvatske šume" na natjecanjima HLS-a. Ekipno, najbolja je bila ekipa UŠ Vinkovci, ispred UŠ Koprivnica i UŠ Split. Sve je uspješno završeno večernjim vatrometom, a gradu Zagrebu su na Jarunu kao poklon ostavljene drvene sjenice za posjetitelje. Hranislav Jakovac (fotografije M. Mrkobrad) 310

73 AKTUALNO Na zamolbu Ministarstva znanosti i tehnologije RH (dopis u privitku), objavljujemo njihova dva javna poziva, koji se odnose i na našu struku. Uredništvo REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE KLASA: /00-1/18 URBROJ: Ol Zagreb, 8. lipnja UREDNIŠTVU ČASOPISA Poštovani, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 5. travnja godine Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA), te je donijela Smjernice za provedbu Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka uključivanjem domaćeg znanstvenoistraživačkog potencijala (u daljnjem tekstu: "Smjernice"), kao i Uredbu o postupku provedbe programa Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća, te uvjetima i načinu financiranja programa (NN 33/2001). Temeljem Programa HITRA objavili smo dva javna poziva. Jedan poziv je za podnošenje prijedloga tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata, a drugi za prijavljivanje poduzetničkih projekta u sklopu programa "Razvoj na znanju utemljenih poduzeća". U cilju što bolje informiranosti akademske zajednice i šire javnosti, ljubazno Vas molimo da ova dva javna poziva objavite a svojem časopisu. Navedeni dokumenti dostupni su na Internet stranici MZT-a i to: projekti/ Zahvaljujemo na pomoći i suradnji S poštovanjem, POMOĆNIK MINISTRA Dr. se. Miroslav Čavlek Privitak: l L ^ "' -javni pozivi Strossmayerov trg 4, Zagreb Tel: (01) Faks: (01) ured@znanost.hr 311

74 i VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ministarstvo znanosti i tehnologije Temeljem Smjernica za provedbu Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA) uključivanjem domaćih znanstvenoistraživačkih potencijala, usvojenih na sjednici Vlade Republike Hrvatske od 5. travnja godine, Ministarstvo znanosti i tehnologije upućuje JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA TEHNOLOGIJSKIH ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNIH PROJEKATA VRSTE PROJEKATA 1. Tehnologijskim istraživačko-razvojnim projektima potiču se sljedeće vrste projekata: a. tehnologijski projekti usmjereni na istraživanje, razvoj i usvajanje naprednih tehnologija (procesa/postupaka, proizvoda, usluga), a obuhvaćaju predkomercijalni razvoj proizvoda i tehnologija do faze originalnih rješenja (prototipa/pilot faze); b. tehnologijski projekti iz domene strategijskih istraživanja, i to: istraživanje i razvoj generičkih tehnologija; istraživanja u transfernim znanostima. UVJETI PRIJAVE 1. Tehnologijske istraživačko-razvojne projekte mogu predložiti sve tizičke i pravne osobe u Hrvatskoj. 2. Projekti se a pravilu izvode u znanstvenoistraživačkim pravnim osobama. 3. Nositelji projekata mogu biti fizičke osobe u statusu istraživača i znanstvenika upisane u Popis znanstvenika i istraživača Ministarstva (NN 93/95), odnosno znanstvenoistraživačke pravne osobe upisane u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba Ministarstva (NN 44/95). 4. Ako predlagatelj projekrta nije a statusu nositelja a smislu prethodne točke, glavni istraživač na projektu mora imati taj status. 5. Glavnui istraživač odgovoran je za realizaciju projekta. NAČIN PRIJAVE 1. Projekti se prijavljuju na propisanim formularima za prijavu tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata koji se mogu dobiti isključivo na web adresi Ministarstva znanosti i tehnologije: 2. Pored podnošenja prijave u papirnatom obliku, potrebno je obvezno poslati prijavu i u digitalnom obliku, na disketi ili na adresu: tehno_projekti@mzt.hr. U protivnom se prijedlog neće uzimati u razmatranje. 3. Ispunjene i potpisane formulare treba poslati poštom ili predati osobno u tri primjerka na adresu: Ministarstvo znanosti i tehnologije Uprava za tehnologiju Strossmaverov trg 4, Zagreb JAVNI POZIV I OCJENE PROJEKATA 1. lavni poziv otvoren je do opoziva. 2. Prijedlozi projekata koji stignu u Munistarstvo znanosti i tehnologije do 15. srpnja godine bit će ocijenjeni i odluka o financiranju projekta ili neprihvaćanju prijedloga bit će donesena do 30. rujna godine. Prijedlozi koji stignu do 30. rujna godine bit će ocijenjeni i odluka donesena do 31. prosinca godine. Za projekte koji stignu poslije ovog roka Ministarstvo znanosti i tehnologije ne preuzima obvezu ocjene u godini. 3. Ocjena tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata vrši se proceduralno i tehnički na isti način kao i ocjena znanstvenoistraživačkih projekata. ZAVRŠNE NAPOMENE 1. Rezultati javnog poziva bit će objavljetu na web stranici Ministarstva znanosti i tehnologije. 2. U slučaju prihvaćanja projekta, čelnik ustanove glavnog istraživača, glavni istraživač, predlagatelj projekta te čelnik suradničke ustanove obvezni su potpisati Ugovor za provedbu projekta s Ministarstvom znanosti i tehnologije u roku od 15 dana od dana objave rezultata javnog poziva. DODATNE OBAVIJESTI I INFORMACIJE 1. Detaljnije informacije nalaze sc na web stranici Ministarstva znanosti i tehnologije: 2. Dodatne obavijesti mogu se dobiti u Upravi za tehnologiju Ministarstva znanosti i tehnologije, Strossmaverov trg 4. tel. 01/ ; faks: 01/ : tehno_projekti@mzt.hr Klasa: /01-1/16 Ur. broj: Ministarstvo znanosti i tehnologije 312

75 U skladu sa Smjernicama za proveribu Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA) uključivanjem domaćih znanstvenoistraživačkih potencijala i programom Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća, a na temelju članka 14. Uredbe o postupku provedbe programa Razvoja na znanju utemeljenih poduzeća te uvjetima i načinu financiranja Programa (N.N. 33/2001) (dalje u tekstu "Uredba "), 1 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ministarstvo znanosti i tehnologije upućuje JAVNI POZIV ZA PRIJAVLJIVANJE PODUZETNIČKIH PROJEKATA U PROGRAMU RAZVOJNA ZNANJU UTEMELJENIH PODUZEĆA Ovaj Program namijenjen je svim poduzetnicima, istraživačima i znanstvenicima te malim ili srednjim na znanju utemeljenim poduzećima koji nude proizvod ili uslugu čija se tržišna vrijednost temelji na vlastitom istraživanju i razvoju, tehnološki je napredan i razvija se za prepoznato tržište. Program pruža povoljno financiranje projekata, stručnu potporu u svim fazama razvoja projekta uključujući suradnju sa znanstvenoistraživačkim i razvojnim institucijama, razvoj postojećih i novih tržišta, razvoj tehnologija i poslovnih partnerstava. 1. NATJECATELJI hrvatski državljanin koji želi osnovati novo trgovačko društvo u Hrvatskoj u svrhu razvoja i komercijalizacije proizvoda/usluge, poslovnih i proizvodnih procesa/postupaka temeljenih na naprednim tehnologijama: malo i srednje trgovačko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u pretežitom privatnom vlasništvu, te upravljački neovisno od drugih trgovačkih društava. 2. NAČELA FINANCIRANJA Prednost za financiranje imaju projekti koji udovoljavaju slijedećim načelima: - koji stvaraju proizvode i usluge više dodane vrijednosti, - koji su utemeljeni na tehničko-tehnologijskom istraživanju i razvoju, - koji su konkurentni na međunarodnom tržištu, - akademskog poduzetnišva - kod kojih je potvrđena poduzetnička sposobnost i upravljačko znanje natjecatelja, kod kojih je ostvarena diverzifikacija izvora financiranja, - koji doprinose ravnomjernijem regionalnom razvitku, koji jamče potrebnu razinu zaštite okoliša i održivog razvoja. 3. NAČINI FINANCIRANJA Temeljni instrumenti financiranja u Programu: zajmovi uz povrat glavnice i kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke (konvencionalni zajmovi); zajmovi iz točke 4. Članka 11. Uredbe (uvjetni zajmovi) nepovratna sredstva za istraživačko-razvojne djelatnosti i stručne usluge. Natjecatelj se može natjecati za financiranje istodobnom primjenom više navedenih financijskih instrumenata. Nepovratna sredstva za istraživačko-razvojne i stručne usluge dodjeljuju se u kombinaciji s najmanje još jednim navedenim instrumentom. 4. NEPOVRATNA SREDSTVA Nepovratna sredstva za istraživačko-razvojne djelatnosti i stručne usluge ne mogu biti veća od 30 % vrijednosti ukupno dodijeljenih sredstava po pojedinom projektu. Nepovratna sredstva uključuju izvođenje istraživačko-razvojnih djelatnosti na registriranim znanstvenoistraživačkim ustanovama, stručne konzultacije, te vođenje i praćenje poduzetničkih projekata posredstvom tehnologijskih centara i ostalih kompetentnih institucija. 313

76 5. UVJETI FINANCIRANJA Uvjeti davanja zajmova utvrđuju se Ugovorom s Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske - BICRO. Rok otplate konvencionalnih zajmova je do 7 godina s počekom otplate glavnice do 2 godine, a kamata se obračunava i pripisuje glavnici. Interkalarna kamata u visini eskontne stope obračunava se i pripisuje glavnici. Uvjetni zajmovi ugovaraju se po uvjetima koji proizlaze iz analize projekta, posebice novčanog toka poslovnog plana/investicijske studije. Minimalno obvezujuće osiguranje povrata zajma je projekt, te materijalna i nematerijalna imovina izgrađena/kupljena ulaganjem ua projekt. Natjecatelj snosi troškove izrade jednog poslovnog plana/investicijske studije, a u slučaju zaključenja ugovora o financiranju projekta snosi i režijske troškove bankovnih usluga, te usluga procjene vrijednosti imovine za garancije. 6. NAČIN SUDJELOVANJA U PROGRAMU Postupak natjecanja za sudjelovanje u Programu te za dodjelu financijskih sredstava ostvaruje se u dvije faze: pretprijavom i prijavom projekta. Projekti koji temeljem pretprijave, u konkurenciji s ostalim projektima, zadobiju vodeća mjesta na listi prvenstva, upućuju se u postupak izrade poslovnog plana, odnosno investicijske studije. Izrada poslovnog plana, odnosno investicijske studije ujedno je i cvaluacija podobnosti projekta za financiranje. 7. IZRADA PRETPRIJAVE I PRIJAVE Pretprijavu natjecatelj izrađuje sam pri čemu može koristiti besplatne usluge tehnologijskih centara u sustavu potpore Ministarstva znanosti i tehnologije. Izrada prijave podrazumijeva analizu projekta kroz izradu dva nezavisna poslovna plana ili investicijske studije u kojima aktivno sudjeluje natjecatelj. Financiranje se ostvaruje na temelju dostatne podudarnosti nalaza nezavisnih analiza (prijava). 8. PRAĆENJE PROJEKATA U slučaju financiranja projekta, natjecatelj ima pravo na besplatnu konzultantsku pomoć u sklopu nepovratnih sredstava. Razvoj projekta podliježe stručnom praćenju. 9. NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA I DOSTAVA PRETPRIJAVE Natječajna dokumentacija za pretprijavu projekta dostupna je na Internet stranci Ministarstva znanosti i tehnologije ( to na slijedećim adresama: Centar za transfer tehnologije, d.o.o Zagreb, I. Lučića 5, Tel. (01) , Faks. (01) , ctt@fsb.hr, Internet adresa: Tehnološki centar Split, Split, Put Kopilice 5, Tel. (21) , Faks. (021) , tcs@tcs.hr, Internet adresa: Tehnološko-inovacijski centar Rijeka, d.o.o, Rijeka, J.P. Kamova 19. Tel. (051) , Faks. (051) , ticri@ri.tel.hr, Internet adresa: wvw.ticri.hr Telnološko-razvojni centar Osijek, (u osnivanju), Trg Svetog Trojstva 3, Osijek. Tel. (031) , Faks. (031) , tco@unios.hr. Potpunu dokumentaciju pretprijave natjecatelj upućuje poštom s povratnicom ili predaje osobno u tri primjerka, original i dvije kopije, jednom od navedenih tehnologijskih centara s napomenom "Za javni cčatječaj - NE OTVARATI". Podaci se obvezno dostavljaju i u digitalnom obliku ua disketi. 10. TAJNOST PODATAKA Natjecateljima se garantira tajnost podataka. 11. TRAJANJE POZIVA Javni poziv je otvoren tijekom godine ili do opoziva. 12. DODATNE OBAVIJESTI Za sve dodatne obavijesti izvolite se obratiti navedenim tehnologijskim centrima. Ministarstvo znanosti i tehnologije KLASA: /01-1/15 UR. BROJ:

77 CUBASTI GNJURAC (Podiceps cristatus) - PTICA GODINE Nakon crvenkaste lunje (Milvus milvus) jubilarne ptice godine, za pticu prve godine novog tisućljeća proglašen je ćubasti gnjurac {Podiceps cristatus), znana ptica močvarica, čiji je život vezan za močvarna i vodena staništa Europe i Hrvatske. Za razliku od sve prorjeđenije crvene lunje, za koju smo ustvrdili da joj ugroženost proizlazi kao posljedica devastacije životnog prostora (otvorenih oraničnih i livadnih površina) i neodgovornog odnosa čovjeka prema prirodi i okolišu, za aktualnu pticu godine to se ne bi moglo reći. Ćubasti gnjurac ne samo daje česta i relativno brojna ptica, nego je i poznata širem krugu ljudi. Motritelji ptica mogu je vidjeti gotovo na svakom našem ribnjaku, jezeru i/ili umjetnoj akumulaciji nizinskog dijela zemlje, čije su obale prekrivene trskom, šašom ili nekom drugom vodenom vegetacijom. Koji je onda pravi razlog da ova prelijepa ptica močvarica dobija status "ptice godine"? "Ne izabire se uvijek ugrožena vrsta ptice, niti iznimno rijetka vrsta koju ljudi nikada nisu vidjeli. Problem se može zahvatiti i šire, tako da izabrana vrsta simbolički predstavlja ujedinjene probleme u okolišu..." napisala je ornitologinja dr. se. Jasmina Mužinić u ovogodišnjem svibanjskom broju časopisa "Hrvatska vodoprivreda". Dok se na ugroženost livadnih biotopa upozorilo izborom bijele rode (Ciconia ciconia), neprimjerenim gospodarenjem oraničkih površina izborom već spomenute crvenkaste lunje (Milvus milvus), izborom ovogodišnjeg ćubastog gnjurca "skreće se pozornost na Slika 1. Ćubasti gnjurac - ptica godine vodu i probleme slobodnih voda u prirodi". A daje voda naša strateška odrednica, nek posluže riječi iz uvodnika urednice Branke Mataković -Paver iz spomenutog broja "Hrvatskih šuma": Teško je kada nema tekuće vode. Nikome ne pada na pamet da vodom iz bunara ili udaljene česme puni do vrha kadu za kupanje, da za pranje zubi potroši i po dvije litre vode (koliko zna iscuriti iz slavine), da se od vrućine brani zalijevanjem terasa... Predočite kako je tek onima koji pješače kilometre i kilometre da bi donijeli tu dragocjenu tekućinu tek za najnužnije potrebe. A kako žive oni koji je nemaju odakle donijeti, nego vodu kupuju kao i svaku drugu robu? Ako imaju čime. Slika 2. lako slab letač ćubasti gnjurac u letu drži glavu i vrat ispod razine tijela. Prema znanstvenoj sistematici gnjurci spadaju u red plijenorki (Pygodes), podred gnjurci (Podicipedidae) i rod gnjurci (Podiceps). Od poznatih pet europskih gnjuraca u nas, pored ćubastog gnjurca, gnijezde još crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) i mali gnjurac (Tachyhabtus ruficollis), dok nam ušati gnjurac (Podiceps auritus) i ridogrli gnjurac (Podiceps grisegena) dolaze samo na zimovanje. Svi su gnjurci ptice vodenih staništa, jednako spretni na vodi i pod vodom. Na kopnu su vrlo nespretni. U svih pet vrsta osnovna boja perja tijela je ista, odozgo tamno siva, a odozdo bijela. Gnijezda viju na stajaćim vodama, močvarama i/ili jezerima, a tvore ih skupljene vlati trske i drugih vodenih biljaka. Ćubasti gnjurac najveći je i najpoznatiji od svih naših gnjuraca. Veličine je divlje patke, od koje je manje zdepast i dugovrat. Krila su mu uska i malena (u rasponu mjeri 85 cm) pa nije čudo da slovi kao slab letač. U vrijeme gniježđenja odlikuje se crnosmeđim produženim perjem na glavi, koje formira a obliku ćube (kukme) i riđim ovratnikom kojega u vrijeme snubljenja pri maštovitim ljubavnim igrama oblikuje u lepezu, prekrivajući perjem uši i gornji dio vrata. Nakon gniježđenja gubi svadbeno ruho. Za razliku od divljih pataka spolovi se ne razlikuju ni veličinom, ni bojom perja. Od odraslih jedinki mlade lučimo po prugastom vratu i glavi. 315

78 U ćubastog gnjurca kljun je crven, jak i šiljat, na rubovima sitno nazubljen. Prsti im nisu srasli plivajućim kožicama kao u pataka, već je svaki prst za sebe obrubljen plivaćom kožom koju na vrhovima prekrivaju plosnati nokti. Dok pliva tijelo mu se samo plitko uranja u vodu, nećujno zaranjajući. Pod vodom je vrlo brz, odbacujući se snažnim zamasima nogu. Iako se hrani svim manjim vodenim životinjama, od rakova, mekušaca i punoglavaca do insekata i njihovih razvojnih oblika, riba mu je najčešće na trpezi. Nije stoga čudo daje u prošlosti, uz kormorana, bio široko proganjan i ubijan na ribnjacima. Danas uživa potpunu zaštitu. Daleko prije samog reprodukcijskog razdoblja, još tijekom zime, dolazi do formiranja parova. Kada jednom odabere područje gniježdenja, počinju posebni obredi njihovih osebujnih svadbenih svečanosti". Neke od njih prikazuje slika 3 (a i b). Slika 3. Neki od ceremonijala snubljcnja u vrijeme "svadbenih svečanosti"; a. uspravni stav na površini vode pred izradu gnijezda, b. podvodno približavanje partneru a "pingvin" stavu, (svi crteži iz Buch der Vogelwelt, Stuttgart 1973.) U razdoblju od svibnja do srpnja u plivajuće gnijezdo ženka jednom godišnje snese 3-6 jaja, na kojima naizmjence s mužjakom sjede dana. Mladi su potrkušci; čim se izvale iz jajeta i osuše spremni su zaplivati pa čak i roniti. Umorivši se, redovno se uspnu ženki na leda, koja su po vanjskoj strani providena nešto produljenim perjem poput ograde, unutar koje se ugodno smjeste i odmaraju. Već smo istakli daje ćubasti gnjurac u nas čest i široko rasprostranjen. Računa se da u Hrvatskoj gnijezdi 2500 do 3000 parova. Obitava na svim odgovarajućim staništima Europe, uz izuzetak Islanda te najsjevernijih dijelova Skandinavije i Rusije. U kasnu jesen usporedo sa zamrzavanjem otvorenih voda seli na jug, zimujući na priobalju mora i ušćima većih rijeka. Od prve izabrane ptice godine, sivog sokola (Falco peregrinus) godine pa do danas, prošlo je punih 30 godina otkako Njemački savez za zaštitu prirode iz Bonna (NABU) provodi izbor europske ptice godine. Ćubasti gnjurac tako je trideset prva vrsta po redu, čijim se izborom, ponovimo to još jednom, nije toliko željelo zaštititi ovu prelijepu pticu naših preostalih močvara, koliko skrenuti pozornost na vodu i svu delikatnost sve većeg iskorišćavanja slobodnih voda na kojima obitava ovaj gnjurac. Kako prijedlog za pticu godine NABU-a može proslijediti bilo koja europska zaštitarska udruga, možda je red na nama šumarima da okupljeni oko Hrvatskoga šumarskog društva istaknemo neku od ugroženih šumskih vrsta za pticu godine Ovo tim prije, jer je Generalna skupština UN-a upravo tu godinu proglasila Međunarodnom godinom planina. Alojzije Frković Literatura Heinzel, H., Fitter, R. i Parslow J. 1999: Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb. Knop, F. 1961/62: Gnjurci. Lovački vjesnik 7-8, str Mužinić, J. 2001: Ćubasti gnjurac - ptica godine. Hrvatska vodoprivreda 104, str

79 ZAŠTITA PRIRODE ŽUTI MUKAČ (Bombinia variegata L.) Odozgo je sive boje s rijetkim pjegama. Donja strana tijela je sivo-žuto prošarana. Koža je puna bradavica i žlijezda. Kratka stopala imaju 4 prsta, a na stražnjim nogama dobro su razvijene plivaće kožice. Očna zjenica je srcolika ili trokutasta s vrhom okrenutim prema dolje. Od svih ostalih žaba mukači se razlikuju po potpuno priraslom pločastom jeziku. Naraste do veličine 4-5 centimetara. Načinom života vezana je uz brdovita područja do 1800 metara nadmorske visine. Nalazimo je po malim lokvama i barama. U vodi najčešće miruje tako da viri iz vode samo s polovicom glave. U slučaju da osjeti opasnost zaroni u dubinu i sakrije se u mulj. Glasa se uglavnom u sumrak i poslije kiše svojim jednoličnim glasom nekoliko puta u minuti. Pari se tijekom proljeća i ljeta, a ženke se mrijeste više puta. Punoglavci se razvijaju u muljevitim lokvama bez vodenog bilja. Hrane se kukcima, puževima i raznim ličinkama. U republici Hrvatskoj žuti mukač je zaštićena vrsta. Svjctlosiva boja s rijetkim crnim pjegama i izraženim bradavicama Sivo-žuto prošarano tijelo odozdo Brojni punoglavci u plitkoj lokvi brdskog područja Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šumarstva 317

80 SUME I ŠUMSKO GOSPODARENJE U PROSTORU PARKA PRIRODE "ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE" SAŽETAK Dana 3. travnja godine u Ozlju je održan Okrugli stol na naslovnu temu. Ova tema aktualizirana je iz razloga što često dolazi do nesuglasja kada je u pitanju gospodarenje državnim šumama. Taj prostor pokrivaju Uprave šuma Karlovac i Zagreb putem svojih područnih šumarija. Valja naglasiti da preko 50 % površine Parka prirode pokrivaju šume, a državne se prostiru na ha. Budući su to regularne šume, gdje su dovršni sjekovi neminovnost, ovaj gospodarski zahvat izaziva najviše rasprava kod predstavnika lokalne samouprave, planinara, a ponegdje i lokalnog stanovništva. Da bi se problematika gospodarenja šumama približila zainteresiranim, a koji se neposredno ne susreću s istom, Upravno vijeće Parka prirode odlučilo je organizirati Okrugli stol, gdje bi se raspravila ta problematika. Okruglom stolu bili su nazočni predstavnici općina i gradova, koji su u cijelosti ili djelomično u prostoru Parka, predstavnici J.U. Park prirode, te predstavnici javnih glasila. Pored iznošenja teksta koji prezentiramo, nazočnima je data na uvid jedna Osnova gospodarenja s gospodarskim kartama, kako bi se pobliže upoznali s tim nezaobilaznim dokumentima kada je u pitanju gospodarenje državnim šumama. Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" ustanovljen i proglašen 28. svibnja godine, jedan je od već sada brojnih Parkova prirode u Hrvatskoj, a po veličini drugi iza Velebita. Smješten u zapadnom dijelu Hrvatske, omeđen sa sjevera i zapada granicom sa Slovenijom, s jugozapada rijekom Kupom, s juga prigorjem gradova i općina (Ozalj, Krašić, Jastrebarsko i Klinča sela), te s istoka obroncima Samoborskog gorja, koji pripadaju gradu Samoboru. Svi spomenuti gradovi i općine dijelom su u prostoru Parka, dok je samo općina Žumberak cijelom svojom površinom unutar prostora Parka. U geomorfološkom pogledu to je s Gorjancima u Sloveniji jedinstven gorski masiv, u osnovi formiran nakon značajnih tektonskih poremećaja na rubu panonskog prostora. Smjer pružanja je od zapada prema istoku. Na zapadu se naslanja na Kočevski rog koji pripada Dinaridima. Matični supstrati su uglavnom dolomiti i vapnenci, ali ponegdje se javljaju flišnc stijene i tuf, posebice na rubnim dijelovima. Sve to upućuje na genezu te litosfere nastale tektonskim poremećajima, nakon čega se 1. UVOD iz tog rubnog prostora povuklo Panonsko more. Ovaj prostor karakterizira vrlo izražena reljefna slika, koja je pored osnovne geomorfološke grade uvjetovana lakom razgradnjom vapnenca i dolomita. Bitan čimbenik u formiranju toga karakterističnog reljefa svakako je i voda. Prostor Parka prirode bogat je brojnim malim izvorima (trajnim i povremenim), te malim vodotocima koji su na strmim padinama oblikovali brojne duboke jaruge, a ponegdje i kanjone. Prirodni čimbenici kao što su geološka podloga, reljefi klimatski uvjeti stvorili su podlogu za stvaranje tala, koja su ovdje vrlo različita, ali pogodna za biljni odnosno šumski pokrov. Prema biljno-geografskoj podjeli ovaj prostor pripada dvjema velikim biljno-geografskim područjima, i to preddinarskom i predpanonskom. Kultivirani prostori koje čine mnogobrojna mala naselja okružena oranicama, livadama, pašnjacima, a ponegdje i vinogradima, nastali su uglavnom na šumskim krčevinama. Ti kultivari, zajedno s bujnim šumama, brojnim izvorima i vodotocima, na tom reljefno vrlo izraženom prostoru, uz kulturno povijesne vrijednosti, uvjetovali su da se taj prostor proglasi Parkom prirode. 2. OPĆENITO O SUMAMA I GOSPODARSKOJ PODJELI Šume i šumsko zemljište najvrjednije je prirodno dobro koje čini uporišnu točku u ekosustavu prostora Parka prirode. One pokrivaju preko 50 % površine. Tako veliko učešće uvjetovano je vrlo izraženom konfiguracijom, gdje krčenje šuma zbog velikih nagiba ili kamenitog terena nije bilo od koristi za poljoprivredu. Može se zapravo zaključiti da je krčenje u vrijeme Vojne krajine, ali i nakon razvojačenja, zbog prenapučenosti i ekstenzivnog bavljenja poljoprivredom zahvatilo 318 ponegdje i vrlo strme terene. Bavljenje ekstenzivnim stočarstvom bilo je vrlo rašireno gdje su i šume korištene za ispašu, a posebno one uz naselja. Kada se tome doda neplanska sječa tih šuma te odnošenje listinca, šume uz naselja značajno su bile devastirane. Dakle, šume su značajno nekad, a i danas, utjecane čovjekom. Raspored šuma dosta je ravnomjeran, s izuzetkom jugozapadnog dijela (vivodinski kraj) gdje je šumovitost nešto manja. Taj mozaični raspored obogaćuje pej-

81 zažnu sliku, i zajedno s poljoprivrednim površinama u okruženju malih naselja na zaravnima i blažim padinama, izvorima i malim vodotocima predstavlja posebnu vrijednost tog brdskog prostora. Kada se sagledavaju vlasnički odnosno posjednički odnosi, koji su značajno utjecali na stanje šuma u prošlosti, onda ih možemo podijeliti u tri skupine i to: 1. šume koje su bile državne i u vrijeme Vojne krajine, a to su i danas 2. šume zemljišnih zajednica i imovnih općina, a koje su društvene, odnosno državne od godine 3. šume u privatnom vlasništvu. Sume pod 1, bile su čuvane i kroz zakonske odredbe štićene, tako da su one s gospodarskog stanovišta najvrednije. Sume pod 2, od strane pravoužitnika bile su intenzivno korištene i devastirane putem sječa, pašarenja, žirenja, odnošenja listinca i na drugi način, tako da su prelaskom pod državnu upravu bile uglavnom šikare ili panjače. Sume pod 3, u privatnom vlasništvu, samo su ponegdje dobro gospodarene i po kvaliteti danas zaostaju za državnim šumama. Kroz ovo izlaganje želi se iskazati stanje državnih šuma, gdje postoji cjelovit fond relevantnih podataka, dok za privatne šume nema za sada potrebnih podataka. Nije moguće iskazati ni površine tih šuma, jer granica P.P. cijepa određene katastarske općine i treba prije precizirati granicu i tek tada izvršiti determinaciju pripadajućih šuma P.P. 2.a. Državne šume Ovim šumama upravlja J. P. "Hrvatske šume" p. o. Zagreb, putem Uprave šuma Karlovac (Šumarije Ozalj, Krašić, Jastrebarsko) i Uprave šuma Zagreb (Šumarija Samobor). Gospodarska podjela vidljiva je na predočenoj karti 1: , a ona je sljedeća: Al) UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 1. ŠUMARIJA OZALJ - gospodarska jedinica "Sušica" (cijela) - G.j. "Stražnji vrh" (mali dio) 2. ŠUMARIJA KRAŠIĆ - G.j. "Žumberak-Kupčina" (cijela) - G.j. "Blaževa gora" (cijela) - G.j. "Slapnica" (veći dio) 3. ŠUMARIJA JASLREBARSKO - G.j. "Plešivica" (veći dio) A2) UPRAVA ŠUMA ZAGREB 1. G.j. "Novoselska gora-žumberak" (najveći dio) 2. G.j. "Kal-Javorac" (manji dio) Kada promatramo tu gospodarsku podjelu, onda se može zaključiti da su to određene gospodarske cjeline, uvjetovane stanjem terena te tipovima tala i tu prisutnim šumskim zajednicama. G.j. "Sušica" pokriva prostor na krajnjem zapadu i uglavnom se prostire u slivnom području potoka Sušice. U istoj se nalazi i najviši vrh žumberačkog gorja "Sv. Gera" sa svojih m nadmorske visine. Taj prostor oko Sv. Gere nije bio dostupan cestom sa Hrvatske strane početkom domovinskog rata, i šumarstvo je to omogućilo godine izgradnjom ceste u sklopu cestovnog povezivanja zapadnog dijela Žumberka sa cestovnom mrežom Hrvatske. Do tada je taj prostor bilo cestovno povezan sa Slovenijom (Metlika). Tada je zajedno sa J. P Hrvatske ceste i HV od do god. izgrađeno oko 20 km raznih cesta. U tom prostoru pored prostora Sv. Gere postoji problem vraćanja oko 178 ha državnih šuma, koje su upravo zbog nepostojanja cestovne mreže predane god. na upravljanje GG Novo Mesto, a do tada su bile sastavni dio G.j. "Sušica". G.j. "Žumberak-Kupčina" zauzima prostor sliva najvećeg potoka Kupčine. Treća u tom nizu je G.j. "Blaževa gora" koja pokriva vršni granični dio prema Republici Sloveniji, a nalazi se također u slivu Kupčine. Prije godina tu su bile prezrele bukove šume koje su uglavnom posječene, a danas su tu mlade bukove šume s nešto unesene crnogorice, unesene zbog problema obnove tih bukovih šuma. Ima nešto prezrelih šuma koje su zaštićene, a smatramo da bi neke od njih trebalo obuhvatiti zaštitom. U središnjem dijelu (Pogana jama) šumska cesta Sošice- -Pogana jama spaja se sa slovenskom šumskom cestom koja silazi u Kostanjevici na Krki, ali taj granični prijelaz, kao i onaj oko 4 km zapadnije, nije u funkciji. G.j. "Slapnica" pokriva sliv potoka Slapnica. G.j. "Plešivica" dio je Samoborskog gorja i uglavnom pripada slivu sada već u donjem toku rječice Kupčine, a jedan manji dio Rudarskoj gradni, dakle Savi. G.j. "Žumberak-Novoselska gora" za razliku od ranije spomenutih koje se steru uglavnom od sjevera prema jugu, spušta se prema istoku gdje teku Bregana, Slapnica, Lipovača i Rudarska gradna u Savu. G.j. "Kal-Javorovac" nalazi u Parku prirode sa svojim najzapadnijim dijelom, a ispod G.j. "Žumberak- Novoselska gora". 2.b. Privatne šume Za ove šume, kao stoje istaknuto nemamo pouzdanih podataka o površinama, a još manje o ostalim relevantnim podacima. Dosta su neravnomjerno raspoređene i uglavnom se naslanjaju na državne šume. Stanje tih šuma po kvaliteti, uzgojnom obliku i drvnoj zalihi znatno zaostaju za državnim. 319

82 3. BILJNE ZAJEDNICE U prostoru Parka najzastupljenija je zajednica bukve s raznim prelaznim oblicima, a ako pobliže razmotrimo florističku gradu i ekološke značajke, onda možemo zaključiati sljedeće: biljno-geografski položaj pripada panonskom sektoru Ilirske provincije srednjoeuropske vegetacijske regije. U prostoru Parka imamo dvije biljno-geografske zone. Niži položaji pripadaju klimazonalnoj zajednici kitnjaka i običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih šuma. Radi velike razvedenosti reljefa i različitosti biološkog sastava, granica između vegetacijskih zona je ponekad vrlo difuzna. Kada sagledavamo zastupljenost pojedine biljne (šumske) zajednice, onda ističemo samo one najzastupljenije i to: 1. brdska šuma bukve (Fagetum illyricum montanum Horvat) 2. šume kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae carpinetum illyricum Horvat) 3. šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querco - Castaneetum sativae Horvat) 4. šuma medunca i crnog graba (Querco - Ostryetum carpinifoliae) Na cijelom prostoru P. P. mogu se susresti umjetno podignute sastojine crnogorice, koje danas zauzimaju oko 8 % površine šumskih tala u državnom vlasništvu. Razlozi unosa crnogorice leže u činjenici da su, kao što je napomenuto, oko naselja šume bile devastirane i rekonstrukcjia je obavljena Crnogorkom kao najpovoljnijom pionirskom vrstom, koja bi trebala stvoriti uvjete da se nakon proizvodnog ciklusa ponovo pojave domaće, autoktone vrste drveća. Ove razne prirodne biljne zajednice uvjetovane su pored geografskih i klimatskih prilika i tlima, odnosno matičnim supstratima na kojima su se formirala ta tla. Za naglasiti je da kao matični supstrati dominiraju dolomiti i vapnenci. Prema Zakonu o šumama šume dijelimo na gospodarske, zaštitne i one posebne namjene. Od ukupno ,12 ha šuma i šumskog zemljišta na gospodarske šume otpada ,52 ha ili 83 %, a na zaštitne (razni oblici zaštite) i za posebne namjene 2782,60 ha ili 17%. Gospodarske šume produciraju drvnu masu koja se temeljem osnova gospodarenja, a koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, iskorištava. Osnovno je proizvnodnja drvnih sortimenata (drvo za mehaničku i kemijsku preradu, te ogrjev), a tu su još Tablica BITNI PODACI ZA DRŽAVNE SUME koristi od lova i sporednih šumskih proizvoda (šumsko sjeme, gljive, razno bilje, kamen i dr.) Pored ovih neposrednih koristi neuporedivo su veće one neizravne, općekorisne, koje se ogledaju kroz zaštitu tla od erozije, proizvodnju kisika, pročišćavanje zraka, ragulaciju vodnog režima, ublažavanje vjetrova i topline zraka, zaštitu prometnica i naselja, rekreativne i druge aktivnosti, te niz drugih manjih ali vrijednih koristi. Najvažnije gospodarske aktivnosti sastoje se od uzgojnih radova (omogućavanje prirodne obnove, sadnje Gospodarska jedinica Površina u PP ha Drvna zaliha m 3 Etat u I polurazdoblju (10. god.) m 3 Površina dovršnih sjekova u [pol. (10. god.) ha Zaštitne šume i šume posebne namjene ha UPRAVA ŠUMA KARLOVAC Sušica Stražnji vrh Slapnica Plešivica Kupčina Zumberak Blaževa gora 1989,13 801, , , , , ,64 15,30 103,03 44,50 215,07 205,61 115,31 236,80 930,35 803,14 UKUPNO 10893, , ,60 UPRAVA ŠUMA ZAGREB Zumberak - Novoselska gora Kal - Javorac UKUPNO 4574,98 504, , SVEUKUPNO 15973, , ,60 320

83 biljaka, njege i čišćenja, zdravstvene zaštite, čuvanje, zaštite od požara itd.), aktivnostima kojima se utječe na kvalitetu stabala na određenoj šumskoj površini, a koje se onda koriste kao drvni proizvodi. Da bi se znalo s čim je određena organizacija zadužena, ona u osnovi gospodarenja ima sistematiziran fond potrebnih podataka, a mi ćemo se ovdje pozabaviti samo određenim bitnim podacima iskazanim u tablici 1. Za Upravu šuma Zagreb ne iskazujemo površine dovršnih sjekova, budući gospodarska jedinica "Žumberak-Novoselska gora" ide u izvanrednu reviziju i značajno će se mijenjati elementi gospodarenja, gdje će se smanjiti sječe, a time i dovršni sjekovi, dakle oni kada se posjeku sva stabla na određenoj površini. U dijelu G.j. "Kal-Javorac" nema u važećem polurazdoblju propisane do vršne sječe. Iz iskaza podataka u tablici, dade se izvesti određene zaključke, a oni se sastoje u sljedećem: drvna zaliha je značajna i ona iznosi m', a dominira bukva, zatim grab, hrast kitnjak i druge vrste, s pojedinačno malim učešćem, - etat ili količina godišnje sječe iznosi m 3 ili 1,58 % od drvne zalihe, kao bitno ističemo sječu zadnjeg dobnog razreda (ekonomski zrela šuma), kada se uklanjaju sva stabla, te se dobiva loša vizuelna slika; ove površine iznose godišnje 67,51 ha, s iznimkom G.j.. Žumberak-Novoselska gora iz navedenih razloga; te površine su mozaično raspoređene u prostoru ali se ipak dogodi da se takove sječe izvrše na većem cjelovitom prostoru, pa treba postaviti takve planove, kako se tako nešto ne bi događalo; ove sječe su neminovnost da bi se osigurala obnova gospodarskih šuma, - što se tiče zaštićenih objekata, koji su uglavnom zaštićeni na inicijativu šumara, oni zauzimaju oko 17 % površine državnih šuma; da lije ta zaštićenost zadovoljavajuća ostaje za raspravu, ali osobno smatramo da se treba povećati. Drvna zaliha iz dana u dan povećava se i za prosječno deset godina to povećanje iznosi oko m\ a to predstavlja oko 18 % prirasta. To znači da se sječe manje od prirasta, jer je to dugoročni cilj potrajnosti gospodarenja, uglavnom za sve šume Hrvatske. Ovaj porast zaliha uvjetovanje stanjem šuma, a cilj je povećavati zalihu, sve dok se ne iskoriste potencijalne mogućnosti tla i šumskih sastojina. - predstavnici grada Samobora i općine Žumberak smatraju da šumarstvo ne gospodari na za njih zadovoljavajući način, odnosno da se previše siječe, te su izrazili sumnju u pouzdanost podataka koje prezentira šumarstvo; istakli su da ne postoji zadovoljavajuća komunikacija između lokalne samo- 5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Ako znamo da postoje određena korelacija između drvne i lisne mase, onda valja zaključiti da se šume u Parku prirode u ekološkom i gospodarskom smislu popravljaju. Svi relevantni podaci crpljeni su iz osnova gospodarenja, a kako ta osnova izgleda i što sve sadrži stavljamo na uvid, a voljni smo dati dodatna obrazloženja. Ovdje je važno istaknuti ekonomsku zrelost, koja nastupa onda kada sastojina može dati najveći prihod na tržištu drvnih sortimenata. Šumama se gospodari tako da se uglavnom obavlja prirodna obnova, a tamo gdje to ne uspije umjetno se dopunjava, jer prema načelima u šumarstvu teži se ostavljanju generacijama vrjednijih šuma, nego stoje prethodna ganeracija to zatekla. Iz iznesenog dade se zaključiti sljedeće: - državnim šumama gospodari se na temelju osnova gospodarenja, - sječe se odvijaju po određenom zacrtanom redu i nadziru ih šumarske inspekcije, - propisi osnova gospodarenja vrijede 10 godina, ako se zbog više sile (bolesti, ledolomi, vjetrolomi i si.) ne steknu uvjeti za raniju reviziju; u osnovi se stvara i projekcija za idućih 10 godina, što znači da se osnovom obuhvaća plansko razdoblje od 20 godina, uz projekciju za 40 godina, - zalihe drvne mase iz godine u godinu se povećavaju, a razlozi leže u činjenici što se siječe manje od prirasta. Valja ovdje naglasiti da su ovi podaci bazirani na inventarizaciji šuma putem egzaktnih metoda i vođenja evidencija o svim relevantnim podacima. Da bi se uspješno gospodarilo šumama i do 10 % površine svake godine se tretira kroz razne gospodarske oblike, tako da se za 10 godina gotovo cijela površina na određeni način tretira, a permanentno se čuva i nadzire po pitanju svih promjena koje se događaju u tom ekosustavu. Na kraju smatramo da šumsko gospodarenje treba sagledati u sklopu cjelovitog gospodarenja šumama u Hrvatskoj, te integralno sa svim ostalim gospodarstvima u prostoru parka. Imajući u vidu da svako zadiranje u prirodu ipak na određeni način remeti ekološku ravnotežu, potrebno je kod svih subjekata koji zadiru u prostor povećati odgovornost prema prirodnim i inim vrijednostima, kako bi se budućim pokoljenjima osigurali uvjeti za održiv razvoj. uprave i šumarstva, te da bi trebali znati što šumarstvo planira godišnje i dugoročno raditi na njihovom prostoru, a posebice kada su u pitanju sječe i to ponajprije one dovršne, predstavnici Uprava šuma obrazlagali su način dugoročnog i godišnjeg planiranja, naglašavajući da 321

84 sječe i druge radove obavljaju na temelju propisa Osnova gospodarenja, te da realizaciju planova nadzire inspekcija, i da ne izlaze iz tih planovima zadanih okvira, predstavnici Parka prirode istakli su potrebu ugradnje u Osnove gospodarenja određenih njihovih uvjeta zaštite prirode, kako bi se zaštitile prilikom sječe određene vrijednosti, koje do sada nisu bile u dovoljnoj mjeri zaštićene, odnosno prepoznate, svi su se sudionici složili da komunikacija i suradnja šumarstva i zainteresiranih za gospodarenje šumama u prostoru Parka prirode nije zadovoljavajuća i da se bezuvjetno mora dignuti na višu razinu, kako bi se zadovoljili naoko različiti, ali ipak zajednički interesi, čišćenje cijeloga prostora Parka, a posebice šuma od divljih odlagališta smeća, jedan je od primarnih zadataka, pa je potrebna sinkronizirana aktivnost da se taj akutan problem započne rješavati, edukacija stanovništva mora biti sve prisutnija, a u sklopu iste i upoznavanje s načinom i ciljevima gospodarenja šumama. Dujo Pavelić 1. Grupa autora, 1996.: Žumberak: "Baština i izazovi budućnosti" (Zbornik u čast 700-te obljetnice prvog spomena imena Žumberak) 2. Martinović, J., 1997.: "Tloznanstvo u zaštiti okoliša" LITERATURA: 3. Odjeli za uređivanje šuma, Uprava šuma Karlovac i Zagreb: Osnove gospodarenja za gospodarske jedinice koje ulaze u sastav Parka prirode 4. Čampa, L., 1991.: "Po Žumberku i Gorjancima" PROJEKTIRANI NESTANAK KOPACKOGA RITA Politika agrara i Vodoprivrede u sukobu sa zaštitarima prirode U časopisu "Hrvatska vodoprivreda" (studeni 2000., br. 28) pročitali smo vrlo zanimljiv članak uvaženoga profesora Ognjena B o n a c c i a (2000.) "Plavljene površine kao bitan dio ekosustava" u kojem objašnjava pojavu poplave. Našu pozornost zaokupila su dva, za nas, bitna zaključka: a) kritika upućena vodograditeljstvu (vodograditeljima, H. vodoprivredi), koja se može shvatiti kao pošteno priznanje slabe (eko) izobraženosti, nerazvijenosti upravljačkih struktura, najčešće sukoba interesa pojedinaca, a mi bi dodali uskih, često i osobnih interesa vodećih ljudi u H. vodoprivredi, kojima u prošlosti, a i danas, nije nimalo stalo do ekologije, zaštite prirode i općenito do očuvanja preostalih izvornih dijelova prirode s kojima još raspolaže Hrvatska. On je to nazvao "tvrdima inženjerijskim pristupom, koji se po njegovom uvjerenju postepeno napušta i prelazi (citiramo): "... na prirodne sustave, tj. na renaturalizaciju plavljenih površina i b) da o pojavi poplave različito razmišljaju hidrolozi, geomorfolozi, ekonomisti i ekolozi, pa su pristupi ovoj pojavi često dijametralno suprotni i najčešće ih nije moguće usuglasiti. No prije nego što objasnimo o čemu je riječ, nužno je reci nešto o poplavi u Baranji. POJAVA POPLAVE U BARANJI I KOPAČKOM RITU Prema Bonacciu pojavu poplave u Baranji i glasovitom Dunavsko-dravskom trokutu možemo definirati poplavom kratkotrajnoga povratnoga razdoblja ili kao prostor aktivnoga plavljenja područja. Cijeli Kopački rit 1 može se shvatiti kao velika retencija za prihvat izlivenih dunavskih voda, koja ima prirodni terenski prag, što omogućava da se tek mali dio voda zadrži u ritu. Pri porastu Dunava voda ulazi u Kopački rit, prelijeva i plavi terene, podiže svoju razinu sve do kulminacije dotoka. Glavni dovodnik vode je kanal Hulovo, a odvodnik kanal Renovo (Pustafok). Za vrijeme poplava ovisno o vodostaju, uključuju se i drugi kanali kao što su: Nagyhatfok, Pačfok (ili Bačfok), Dombofok, Žemža, Kovačfok, Galješnica i drugi koji 1 Pod širim pojmom Kopački rit: a) podrazumijeva se poplavno područje ritova koje se nalazi sjevero-istočno od grada Osijeka, u Baranji, u zamišljenom trokutu što ga čine rijeke Drava i Dunav. Rijeka Dunav je istočna, a rijeka Drava južna granica Kopačkoga rita. Zapadnom i sjeverozapadnom granicom mogla bi se označiti zamišljena linija koja vodi cestom Osijek - Bilje - Kopačevo i kod Sakadaša se nadovezuje na nasip "Zmajevac - Kopačevo" koji završava podno (lesne uzvisine) Zmajevačkc planine, gotovo na 1424 riječnom kilometru Dunava; b) prema katastru Ribolovnog centra Apatina, Kopački rit je ribolovni revir istočno od sela Kopačeva veličine ha (Crvenčanin - Pinčir,1965); c) prema Zakonu o zaštiti prirode iz godine, Kopački rit je dio Posebnog zoološkog rezervata veličine ha. 322

85 su u prošlosti imali veliki ribolovno-gospodarstveni značaj 2 (Getz, Maj s toro vi ć, 1991). Načelno, plavljenje Kopačkoga rita događa se zbog topljenja snijega i obilnih oborina u području Alpa i Tatra. Kada vodostaj Dunava dosegne cm (prema vodomjeru a Apatinu; "0" kota je na 78,84 m.n.m.), voda počinje ulaziti u Kopački rit. Viši vodostaj iznad +500 cm, dovodi do pravljenja cijeloga Kopačkoga rita. Poplava će zahvatiti sve površine u prostoru od nasipa "Drava-Dunav " i "Zmajevac-Kopačevo" pa do Dunava na istoku i rijeke Drave na jugu. Nepoplavljena će ostati obalna terasa Drave, Dunava, Vemeljskoga dunavaca i neke više grede u samom ritu (Remeta, 83,50 m.n.m.) (vidi zemljovid). Velike, tz. katastrofalne poplave' nastaju ako vodostaj poraste iznad +600 cm, s tendencijom prema +800 cm. U takvim situacijama Kopački rit poprima oblik velikog jezera iz kojega mjestimično proviruju krošnje vrbovih stabala. Najviši vodostaj zabilježen je lipnja godine i iznosio je +825 cm. Poplave traju različito vrijeme. Prema prikupljenim podacima (Godišnjak vodostaja Hidrometerološke službe, 1936/1946., 1951/1960.,) rijeka Dunav poplavljuje niske terene Kopačkoga rita u prosjeku 3,2 puta godišnje. Poplave traju prosječno 101,5 dana a godini (Vasić, 1965). Pojava poplave nije isključivo vezana za određeno godišnje doba. Poznato je nekoliko pojavnih obilježja poplave. Tako je zapaženo da će nakon blage (europske) zime bez oborina doći do poplave u veljači, ožujku i travnju. Zovu ih još i kratkotrajnima, jer ne traju duže od 30 dana. Ako je u Alpama zima bila oštra i duga s dosta oborina, poplava će se javiti u svibnju i lipnju. I ove poplave ne traju duže od 30 dana. Ukoliko je zima a Europi bila oštra i dugotrajna, a proljeće i ljeto kišovito, nastaju velike poplave koje traju od ožujka do kolovoza. Poplave se javljaju i u prosincu (tz. zimska voda). Nastaju zbog obilnih padalina a planinskom dijelu Dunava. O njihovoj učestalosti postoje oprečna mišljenja; na pojavu poplave zimi izgleda utječu hidroenergetski objekti i uređenje vodotoka i zemljišta u gornjem toku Dunava. Poplava se može javiti i zimi (prosinac/siječanj) kada temperature zraka padnu ispod -20 "C. Zbog toga se znalo dogoditi da sante leda nizvodno od ušća Drave (Daljska krivina) pregrade Dunav i stvore ledenu barijeru, tz. "ledeni čep". Voda bi se u tom slučaju razlila po ritu i zadržala sve dok ledolomci ne bi probili led. Zimske poplave s ledom ostavile bi tragove na drveću u obliku prstenova oštećčene kore, koji se još danas zapažaju na nekim mjestima. Za vrijeme visokih vodostaja Dunav teče cijelom širinom Kopačkoga rita i djelomično koritom rijeke Drave (do 12 r. km.). Utjecaj rijeke Drave na ekosustav Kopačkoga rita manjeg je značaja, pogotovo ako je Dunav nizak. Visoki vodostaj Dunava zaustavlja normalni protok Drave, pa se u njenom koritu javlja uspor vode koji se zapaža sve do 50 r. km. do Belišća. Visoke vode povećavaju brzinu protjecanja, a niske izazivaju eroziju korita. Povećana erozija korita rijeke povećana je skraćivanjem i poravnavanjem toka rijeke tz. prekopima. Od ulaska Dunava iz Mađarske u Hrvatsku do utoka rijeke Drave, Dunav je u poslijednjih 170 godina skraćen za 19 km. Zapaženo je da srednje vode zaliježu sve dublje u dunavsko i dravsko korito, tako da nasipi na nekim dijelovima podravlja gube svoju namjenu. Tako je npr. srednji vodostaj Dunava za razdoblje iznosio je +354 cm, da bi pao za 45 cm prema razdoblju godine, dakle na +300 cm. Raznovrsnim hidrotehničkim zahvatima, mjerama zaštite od bujica uređenjem šumskoga zemljišta u gornjoj Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, uključujući SILINA TOKA DUNAVA U PROŠLOSTI i izgradnju brojnih elektrana, ograničeno je razlijevanje rijeke na područje forlanda (inženjerskog i administrativnog plavljenog područja). Obala rijeke stabilizirana : Kanale u Kopačkom ritu dijelimo na (prirodne i prokopane), na: a) ekološko-hidrološki značajne (primarne), jer su manjeviše cijelu godinu pod vodom te time utječu na opstojnost: bakterija, gljiva, algi, vodenoga bilja, beskralješnjaka i kralješnjaka, posebiceo ptica vodarica, b) manje značajne (sekundarne) koji su u funkciji naplavljivanja samo tijekom porasta vodostaja Dunava iznad cm. Primami kanali su: Stara biljska Drava, Novi kanal Sakadaš, Čonakut, Hulovo, Renovo (Pusta fok), - sekundarni: Remeta, Šlajs, Pumpa, Mangola, Stari prinasipni, Nadjhatfok, Arvafok, Šebcšfok, Pačfok (ili Bačfok), Dombofok, Kovačfok, Žcmža, Galješnica, Ciganski bogaz i dr. Primami kanali su stalno pod vodom, različite su dubine (ovisno od visine vodostaja u poplavi), širine metara, s obalnom terasom nalik na "gredu" sa zanimljivim biljnim obraštajem. Sporedni kanali dolaze do izražaja kada vodostaj Dunava poraste iznad cm. Većim dijelom godine su bez vode i liče na dublje jaruge. U prošlosti su imali veliki gospodarstveni (ribarski) značaj. Kanali Kopačkoga rita mogu se definirati i u odnosu na smjer kretanja vode i pripadnost značajnijim vodenim površinama. Tako su npr. "dunavski" kanali: Pačfok, Dombofok, Žemža, Galješnica, Kovačfok, Hulovo, "dravski": Renovo, Ciganski bogaz i više neimenovanih kanala, "jezerski" (Kopačko jezero): Čonakut, Šlajs, Pumpa, Nadjhatfok, Hulovo, Poroslo, Gorba, Krstine, Šantafok, "prinasipni" (uz nasip "Drava - Dunav"): Novi kanal Sakadaš, Birofok, (prema Andarić bari), Remeta, Stara biljska Drava. "' Pod pojmom katastrofalnih (katastrofičnih) poplava podrazumijevamo poplave koje prouzrokuju proboje nasipa i velike štete a zaobalju. U katastrofalnoj poplavi stradavaju: naselja, obiteljske kuće, industrijska postrojenja, ceste, putcvi, poljodjelske kulture, šumski rasadnici, plantaže ea - topola. Uzrokuju ugibanje stoke, divljači i drugih životinja. Često stradavaju i ljudi. Katastrofalne poplave u Baranji zabilježene su u godinama: 1834., 1836., 1837., 1853., 1876., 1926., 1965., (Marjanović - Madjar, 1986). 323

86

87 je brojnim kamenim "perima" (deflektorima), kamenom i drugim materijalom stoje ekološki neprihvatljivo. Budući da živimo u prostoru neposredne urbane sredine (grad Osijek je samo 10 km od Kopačkoga rita), velikih potreba za riječnim transportom, sve većim zahtjevima za navodnjavanjima, prostorima za rekreaciju (turizam) i gradnju obiteljskih kuća koje se nekontrolirano približavaju Kopačkom ritu itd., težnja za što prirodnijim okolišem koji bi ispunjavao visoke međunarodne kriterije osnovom kojih bi se Kopački rit mogao proglasiti nacionalnim parkom - nije više moguća. Prema tomu, onih velikih prirodnih prodora Dunava kroz Kopački rit prema rijeci Dravi kojima bi se promijenio izgled krajolika, usudili bi se tvrditi, neće biti. Ovo mišljenje ne dijele ovdašnji vodograditelji koji ostavljaju mogućnost iznenađenja glede općih promjena klime u Europi i svijetu. Nažalost izostanak "katastrofalnih" poplava dovodi do ekološkog starenja Kopačkoga rita, postepenog nestajanja njegovih glasovitih bara i "jezera", dunavaca, fokova i kanala, nepreglednih tršćaka, a na koje nas danas upućuju nazivi sa starih zemljovida i usmena predaja ovdašnjih stanovnika. Izostanak dugotrajnih poplava znatno utječe na raznolikost i brojnost biljnih i životinjskih vrsta, usmjeravajući je izvjesnoj uniformnosti, dominantnosti nekih vrsta, stvarajući usputno prostor za prenamnoženje i prilagođavanje aloktonim vrstama. Za većinu sadašnjih vrsta koje žive na ovome području poplava znači veću mogućnost razvoja, veći prostor za pronalaženje hrane, veću sigurnost (od ljudi) za gnježđenje. Stoga nije čudno što će poneki zaljubljenik u prirodu ovoga kraja, ali i ozbiljni znastvenik, napisati daje poplava "krv" koja život znaci, blagodat za mnoge životinjske i biljne vrste. Nasuprot tomu, za vodograditelje je poplava izazov, građevinski problem za koji su oni pozvani da ga riješe u što kraćem vremenu i sa što manje novčanih sredstava, na opće zadovoljstvo i korist društva. U tim društveno opravdanim okvirima koji se povlače od početka civilizacije, pa do po prilici 60-tih godina, sada već prošloga stoljeća, nije bilo mjesta ekološkim protuslovljima i zahtjevima. Ekolozi (točnije zaštitari prirode) doživljavani su kao zanesenjaci, nerazumni ljudi, a u nekim slučajevima priskrbili bi i epitet sabotera, destruktivaca koji priječe prosperitet društvenoga i gospodarskoga razvoja. U svim poznatijim javnim protivljenjima zaštitara prirode protiv nerazumnih planova, projekata vodoprivrednika, a u kojima bi se naslutila šteta za okoliš, vodoprivrednici bi odgovarali poznatom krilaticom višeg društvenoga interesa (VDI-a). Manjeviše svaka rekonstrukcija nasipa ili gradnja novih nasipa, melioracijskih kanala proglašavana je VDI-som, kojemu se nije moglo suprostaviti nikakovim razložnim prijedlogom ili isticanjem ekološke vrijednosti, npr. šume, gnijezdilišta rijetkih močvarica, habitatom divljači ili potpisanom (od strane Hrvatske) međunarodnom konvencijom. Nažalost situacija se nije bitno promijenila ni u slobodnoj Hrvatskoj, jer su vodograditelji (ne svi), njihovo viđenje ekologije i namjere ostale iste kao i u prošlom društveno-političkom sustavu. NESPORAZUM S VODOPRIVREDOM ske cijeline, - promjene ekoloških posebnosti staništa koje dovode do izmjene tehnologije podizanja šuma, sadnji manje vrijednih vrsta drveća i si., gubitak nekog močvarnog područja, bare, jezera, vlažnoga i staništa na kojemu su se okupljale i gnijezdile danas već rijetke vrste ptica vodarica, - gubitak mrijestilišta i prirodnih rastilišta riječne ribe koja služi i kao hrana pticama močvaricama, - poremaćaji hidrorežima u plavljenom i branjenom području, sa svim posljedicama na mrijest i rast slatkovodne ribe, razvoj beskralježnjaka i drugih životinja vezanih uz vodu i vlažna područja, - poremećaji u ekosustavu, stoje kasnije pogodovalo razvoju stranih (aloktonih) vrsta životinja i biljaka često škodljivih za izvorne vrste, - što se nasipima, novo izgrađenim putevima, izgrađenim kanalima i sličnim zahvatima omogućio nesmetani ulaz ljudi u djevičanske, posebno čuvane dijelove prirode (slika 1), Bezrazložnim hidro melioracijama u Baranji i Bačkoj (u Podunavlju) suprostavili su se: šumari, zaštitari prirode, ornitolozi, poneki ihtiolog, lovni stručnjaci i lovci s međunarodnim renomeom, ponekad i iz najviših redova zakonodavne i izvršne vlasti bivše Jugoslavije. Najčešći razlozi protivljenja bili su: - mogući poremećaji u tokovima podzemnih voda, što dovodi do sušenja gospodarski vrijednih šuma, zadiranje (nasipima, kanalima) u jedinstvene šum- Slika 1. Nasip "Drava-Dunav" omogućio je nesmetani ulaz (ne)civilizacije u središnje dijelove izvorne prirode Kopačkoga rita. 325

88 zbog nepoštivanja ugovorenih obveza o privremenom korištenju zaštićenog područja, ne dovođenu istoga u prvobitno stanje, izbjegavanju saniranja nastalih šteta, o čemu će još biti riječi u nastavku ovoga teksta. U "Jelenovom" biltenu br. 38 iz godine nalazimo tekst šumara Ivana Isakovića (1969) (citiramo): "Baranjski nasip (nasip "Drava-Dunav", 18 km.) od Osijeka do Kopačeva je prosto iznuđen od nekih političara i vodoprivrednika. Kada je već započet, traži se da šumarstvo financira njegovu izgradnju, iako za to nemaju interesa. Evo nekoliko podataka o tome: uz tešku borbu trasa je pomaknuta na zapad, kako se ne bi uništavala prirodna i ekonomska vrijednost plavnoga područja u odnosu na ukupnu proizvodnju biomase biljnoga i životinjskoga svijeta, obećano je 4000 ha poljoprivrednoga zemljišta koje će se moći koristiti? Na ovakav način podignuti nasip s ustavom kod Kopačeva, a bez crpne stanice ne riješava vodni režim u tz. "zaštićenom" (od poplave) području. To su najniži UTJECAJ LOKALNE POLITIKE dijelovi kopačevskih močvara koje će postati recipient voda. Naše Gazdinstvo 4 dobit će oko 2000 ha "zaštićene" površine, koja po pedološkim analizama odgovara, u najboljem slučaju, samo za vrbove šume, a to smo imali i prije izgradnje nasipa. S druge strane prema ocjenama najpoznatijih pedologa koje je angažirao PIK "Belje", ovo se područje neće moći koristiti bez daljnih ogromnih ulaganja uz stalno ispumpavanje vode, što oni neće htjeti činiti". Sukob šumara i zaštitara prirode s vodoprivredom, a koje je kulminiralo 70-tih godina, samo je slijed protivljenja izgradnji nasipa preko Kopačkoga rita koji su predložili davne godine mađarski vodograditelji, dok je još Kopački rit bio u sklopu Vlastelinstva "Belje", u vlasništvu obitelji Habsburg Sasz-Teschen. PROJEKTIRANI NESTANAK KOPAČKOGA RITA Uz spomenuti projekt iz godine veže se projekt "HIDROPROJEKTA" Zemaljskoga projektnoga zavoda za melioracije i regulacije iz Zagreba, koji je naručilo Državno dobro "Belje". Prema ovome projektu iz godine, trasa nasipa pružala se gotovo uz samu obalnu terasu Dunava (vidi zemljovid) i daje kojim slučajem došlo do realizacije istoga, Kopačkoga rita više ne bi bilo (Hidroprojekt..., 1954). Sljedećim projektom iz godine" trebala je biti presječena Remeta, najviša greda u Kopačkome ritu (83,50 m.n.m.) gdje se, kako je poznato, u vrijeme poplave sklanja jelenska divljač, divlje svinje, jazavci, lisice i druge životinje. Nerijetko se ovdje za vrijeme poplave može zapaziti na staroj vrbi lisicu i fazana kako strpljivo čekaju opadanje vodostaja i tlo pod nogama. Ponekad velika nevolja može zbližiti iskonske neprijatelje. Današnja trasa, zapravo nasip "Drava-Dunav" presjekao je (ekološki) vrijedan habitat ptica vodarica i mrijesnu površinu šarana i druge riječne ribe. Odvojeni od utjecaja poplave ostale su bare: Mađarska, Istrizina, Ajzengraben, Jančirit, Borbaj i Općinski pašnjak (Getz, 1991), koje će s vremenom presušiti i obrasti biljnim zajednicama ritskih livada i kasnije šumom. Šumari su predlagali varijantu uz sadašnju cestu - nasip Osijek-Bilje, uz dodatnu zaštitu sela Bilja i Kopačeva, čime bi se očuvala cjelovitost Kopačkoga rita u granicama Posebnog zoološkog rezervata. Nažalost, u gradnji nasipa "Drava-Dunav" određenu ulogu odigrala je lokalna politika i političari, koji se nisu slagali s "Jelenovcima", beogradskim poduzećem koje im se nametnulo s brojnim ograničenjima u pogledu lova, ribolova i politike oblikovanja Baranje prema svojim mjerilima i uplivom. Stoga ovu varijantu mnogi smatraju stanovitim revanšizmom prikrivenog protivljenja i stanovitim animozitetom prema svemu onome stoje predlagao LŠG "Jelen". Postoje i druga mišljenja kojima se preferira isključivo struka, vodograditeljstvo. Namjera (službenih) zaštitara prirode, šumara, lovaca, ornitologa za zaštititom ovog područja, potpuno se okrenula u korist vodoprivrede nakon katastrofalne poplave a godini. Krilatica VDI-a došla je do punog izražaja. VDl-u su se priklonili i zaštitari bivšega Republičkog zavoda za zaštitu prirode, koji izgleda nisu zaboravili raspuštanje Zavoda zbog suprostavljanja izgradnji hidroelektrane na rijeci Krki. Uskoro je krenula izgradnja nasipa od Sakadaša prema Osijeku. U Kopački rit ulaze bageri i drugi stro- 4 Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" - Beograd, sljednik je Uprave saveznih lovišta - Beograd, osnovano Rješenjem Vlade SFRJ od pod br. IV i Uprave uzgajališta divljači "Jelen" - Beograd nakon izdvajanja lovno-šumskih površina iz sustava Državnoga dobra "Belje". Zvanično LSG "Jelen" postaje godine Rješenjem SIV-a R.p. br. 295 od godine. s Velika poplava u godini s tragičnim posljedicama za pučanstvo Baranje inicirala je izradu studije: "Visoki vodni nivoi Drave i Dunava; "Projekt" - Zagreb, Studija V.V.N.). Studiju je naručio Fond za vodoprivredu SR Hrvatske (Majstorović, 1998). 326

89 jevi PIM-a "Ivan Milutinovic" iz Beograda. Iskopavaju se zemljane kasete za prijem refuliranoga pijeska. Nasip je dovršen godine. Osim izgradnje ovoga nasipa, šumare je iritirao Zakon o vodama na temelju kojega su vodograditelji polagali pravo na tz. "kopitnicu" (10 m) prostor uz obalu i nasip ( m) u kojemu su se ponekad nalazili dijelovi gospodarski vrijednih šuma. Nadalje, nasipi su prolazili sredinom lovno-šumskih revira koji su davani Prilikom pokušaja sanacije hulovskoga praga, zaboravilo se na finu slojevitost taložine nastalu dugogodišnjom dinamikom plavljenja i otplavljivanja, na materijal povezan humusom, žiljem različitih vodenih biljaka i životinja koje su živjele u takvom okolišu, a koje su mu davale izuzetnu čvrstoću i otpornost na protok vode. Godinu dana kasnije na intervenciju zaštitara prirode prag se pokušao popraviti pleterima vrbovog šiblja (fašinama) i kamenom, što također nije izvedeno na primjeren način, zbog čega se iza pregrau zakup lokalnim stočarima, što nije bilo u skladu s lovnim gospodarenjem (divlji papkari u dodiru s pitomim životinjama?). Postojala je mogućnost zaraze i širenja zaraznih bolesti na ljude i stoku, odnosno na divlje životinje (metiljavost, trihineloza, šap itd.). Da ironija bude veća, štete učinjene prirodi proglašavane su obostranom koristi, te je od šumara zatraženo da sudjeluju u troškovima. EKOLOŠKE STETE Izgradnja nasipa "Drava-Dunav" i kasnije rekonstrukcije nasipa "Zmajevac-Kopačevo" i "Dravskoga nasipa"znatno su obezvrijedile ekosustave Kopačkoga rita i Dravskih ritova u Baranji, o čemu postoje brojna izvješća i napisi. Najzanimljivije je u svemu tome, što je jedna šteta (ili štetni utjecaj) u uzročno-posljedičnoj povezanosti prouzročila cijeli niz ekoloških i ostalih neprilika u ovome dijelu Baranje. Krenimo redom. Zbog probijanja hulovskog praga PIM-ovim refulerskim bagerom u godini presušilo je Kopačko jezero. Mnoge su ptice vodarice te godine izgubile mjesto okupljanja, hranjenja, mira i "azila". Nije nam bilo poznato gdje su se sklonile, iako se radilo o velikim jatima divljih gusaka (oko 30 tisuća), divljih pataka (do 25 tisuća), brojnih žličarki (do 1000), čaplji, žalara, prutki i drugih skupina ptica koje se tradicionalno okupljaju već stoljećima na ovome mjestu. Pokušaj da se hulovski prag vrati u prvobitno stanje običnim nasipavanjem pijeska iz Dunava, završilo je nepovoljno za Kopačko jezero, jer je voda u vrijeme refuliranja (nasipavanja) tekla prema Kopačkome ritu. Noseći pijesak istaložila gaje na jezerskom "Poluotoku", stoje kasnije potaklo rast vrbovog mladika (Getz, 1998). Gusti mladik vrbe koji je gotovo ušao u jezero, prekrio je nekadašnje biljne zajednice (Carex elatae W. Koch, 1926, Oenantho-Rorippetum Lohm. 1950) zeljastih biljaka kojima su se hranile divlje guske, divlje svinje, jeleni i druge životinje. Osim toga, "Poluotok" je kao kopneni dio Kopačkoga jezera imao ulogu suhozemnog odmorišta i okupljališta ptica. Ovdje su se na velikoj i prostranoj čistini osjećale potpuno sigurnima, jer bi već na veću udaljnost lako uočile nekog grabežljivca ili (krivo) lovca. de stvorilo slapište i kasnije duboka jaruga (liman), u koji se prag dijelom urušio (slika 2). Liman je godinama postajao sve veći, da bi pred rat ugrozio i staru ribarsku kuću predloženu za upis u knjigu spomenika kulture. Još do danas hulovski prag nije doveden u prvobitno stanje, unatoč prijetnjama Sudom bivšega Republičkoga zavoda za zaštitu prirode. uzročila je odron obale i nastanak duboke jaruge (limana) u blizini stare ribarske kuće, (desno na slici) predložene za' upis u knjigu zaštićenih spomenika kulture. Nadalje nasipom "Drava-Dunav" onemogućeno je naplavljivanje zapadnog dijela Kopačkoga rita (šum. revira Dravica, 1812 ha), a time mriješćenje i odrastanje ribe. Ekološki značaj Dravice pokazuju i istraživanja divlje patke (Anas platyrhynchos Lin., 1758). Između ostalog, ovdje je nađen velik broj gnijezda sa zaleženim ženkama i ženke s mladima. Važnost ovoga mjesta došla bi do posebnog izražaja za vrijeme poplave središnjih dijelova rita (Kopačkoga i Bijeloga jezera, Sarvaš bare; tereni ispod m.n.m.) kada bi se divlje patke zbog preplavljivanja gnijezda preselile u vrbake Dravice i osnovale drugo leglo (Getz, 1972). Do izgradnje nasipa veliku ulogu u okupljanju ptica vodarica imao je Općinski pašnjak pored sela Kopačeva. Na tom mjestu rado su se zadržavale bijele rode. Prije sakupljanja za odlazak u južne krajeve (sredinom mj. kolovoza) vježbale bi jedriti. Prizor jedrenja okupio bi mnogo promatrača ptica jer je bio zanimljiv i 327

90 impresivan. Pašnjak je 80-tih godina preoran i zasijan kukuruzom, a ptice su zauvijek nestale s ovoga mjesta. Kroz ustavu "Kopačevo" (slika 3) bilo je moguće upustiti stanovitu količinu vode u Dravicu, da se tome nisu suprostavili vodoprivrednici iz Osijeka. Razlozi zatvaranja ustave protumačeni su opasnošću od natapanja nasipa i zaštitom retencije. Malo je čudno da ti razlozi nisu vrijedili za dionicu nasipa "Zmajevac-Kopačevo" (23-26 km) svega nekoliko kilometara sjevernije gdje se nasip "kvasi" i od Ribnjaka "Belja" i od Kopačkoga rita. Vjerojatno je na tom mjestu voda gušća, a zrak manje zasićen kisikom? Ovime nazočnost vodograditelja u Kopačkome ritu nije završila. Godine u Kopački rit ponovno ulazi teška mehanizacija beogradskoga preduzeća "Ivan Milutinovic" zbog preustroja nasipa "Zmajevac-Kopačevo". Iz ranijih (loših) iskustva s vodoprivredom ugovoreno je pitanje nastalih šteta nakon završetka radova. Nažalost i ovaj puta nije posao napravljen kako treba, bile su zasipane prinasipne bare koje su služile pticama kao zaklonište u vrijeme niskih vodostaja u ritu. S druge strane pozajmište pijeska preobrazilo se u jezero (prozvano Rupom) koje je privuklo brojne ribokradice. Svakodnevni dolazak motoriziranih ribokradica, buka njihovih motora, odbačeno smeće, novo formirane rampe niz nasip za automobile, znatno su ekološki obezvrijedile lokalitet (slika 4). Unatoč prijetnjama Sudom, prinasipne bare nisu dovedene u prvobitno stanje, a Rupa još i danas privlači ribokradice koji neposredno i posredno ugrožavaju divlje životinje. Slika 3. Ustava "Kopačevo" na nasipu "Drava-Dunav" kod mjesta Sakadaš, poprište brojnih ekoloških incidenata i zlorabe ekologije u političke svrhe. Mjesto najvećeg onečišćenja u dijelu Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit". Ovakva neuvjerljiva tumačenja čelnih ljudi (osječke) vodoprivrede nisu ulijevala povjerenje. Kasnije se ispostavilo daje od zatvaranja ustave "Kopačevo" najveću korist imalo desetak poljodjelaca, koji su (u arendi) presušene bare iskoristili za uzgoj kukuruza. Njihove namjere da se ritske oranice uz nasip iskoriste za vikend naselje omeo je rat godine. Danas je Dravica "čuvana" razasutim minskim poljima, pa ju rado posjećuju ptice vodarice. Zabilježeno je gnježdenje crvenokljunih labudova, a prema nekim saznanjima i sivih divljih gusaka. Paralelno s izgradnjom nasipa nastao je kanal Sakadaš (Osječki, Novi kanal) čija je uloga u opstojnosti ribe, zaštiti prirode i lokalnoj politici koja ima kontroverzno značenje i ulogu. Zbog pojave "zijeva ribe", brojnih ribokradica, kanal Sakadaš je često u središtu pozornosti ljubitelja prirode, športskih ribolovaca, ribara i "osječkih zelenih" koji se protive (krivo)lovu ribe. Nerijetko novinske polemike završavaju optužbama Ministarstva zaštite okoliša i Javne ustanove Parka prirode, pa i tužbama na Sudu. Dok nije postojao kanal Sakadaš "zijev ribe" isključivo je "zanimao": kormorane, čaplje, galebove i druge ihtiofagne ptice. Slika 4. Bespravno formirana silazna rampa niz nasip "Drava-Dunav" koja isključivo služi ribokradicama i drugim prijestupnicima za dolazak na kanal Sakadaš. Do izgradnje nasipa u blizini su bile tri kolonije čaplji ijedno veliko okupljalište sova utina (Asio otus) koje su ubrzo nakon izgradnje nasipa bile napuštene. Do izgradnje nasipa na ovo mjesto se moglo doći iz Osijeka uz veće napore za 1-1,5 sati hoda, danas autom ili motorkotačem za 8-10 minuta. Sam ulazak i nazočnost teške mehanizacije je zaseban problem. Velik broj strojeva, bagera, plovećih nastambi i ljudi (radnika), različite kulture i ekološke svijesti, buka, dim strojeva, onečišćenje vode u blizini plovećih nastambi nimalo nisu u suglasju s načelima i zahtjevima zaštite prirode. Poslije završetka radova ostao bi nered, polomljeno drveće, izgaženo prizemno bilje, razni komunalni i industrijski otpad: kante ulja, slomljeni dijelovi oruđa, strojeva, lokve izlivene nafte i mazuta, cijevi bagera različitih profila koje su godinama naruživale krajolik. Da li je to drukčije u Nizozemskoj, Njemačkoj, Engleskoj ili Švicarskoj nije nam poznato? U porječju rijeke Drave (na baranjskoj strani) tijekom obnove i preustroja "Dravskoga nasipa" trajno su 328

91 upropaštene nekad glasovite bare i stari riječni meandri: Damrina, Košgraben, Somovska i Žuta jama. Poznata športsko-ribička voda Gakovac presječena je nasipom godine, nakon čega je izostalo naplavljivanje Dravom. Nekoliko godina kasnije zbog vegetacijskog obraštaja preobrazila se u plitku muljevitu baru neprikladnu za riječnu ribu i mnoge vrste ptica vodarica (slika 5). U području šum. revira Babin Grob preustrojenim nasipom presječeni su tokovi podzemnih voda, zbog čega se osušila oko 30 ha mješovite sastojine (Salicetum albae Soo., Populetum nigrae Knapp., i Populetum albae Knapp.). Do sušenja je došlo i u poljodjelskim kulturama "Belja". Slika 5. Primjenom suvremene tehnologije tz. "holandskog" načina gradnje nasipa, presušila je godine poznata športsko-ribolovna voda (bara) Gakovac. Osim bare, a zbog presjecanja tokova podzemnih voda osušila se i vrijedna šumska sastojina u šumskom reviru Babin grob (30 ha), a nastale su štete na kulturama PlK.-"Belje". POLITIKA AGRARA I VODOPRIVREDE PREMA ZAŠTITI PRIRODE Čitajući ovaj napis netko bi mogao pomisliti da su današnji zaštitari prirode ogorčeni vodoprivredom, vodograditeljstvom, vodograditeljima kao izvršiteljima brojnih projekata koji utječu na okoliš, prirodu, biljni i životinjski svijet. Dakako da se neke pogreške iz prošlosti ne mogu zaboraviti i služe kao primjer kake se ne bi smjelo raditi, no pri tomu moramo se podsjetiti da 50-te godine 19. stoljeća nisu isto što i početak 21. stoljeća. Vodograditelji nesumnjivo zaslužuju veliko priznanje u razvoju slavonsko-baranjskog poljodjelstva, u zaštiti imovine ljudi, naselja i sela, cesta i puteva u istrebljivanju malarije, kolere i drugih pogubnih bolesti koje su ugrožavale žitelje ovih krajeva. O tome svjedoče brojne publikacije, novinski napisi, izvješća i molbenice koje danas nalazimo u Muzeju i Arhivu grada Osijeka, pa to ne bi trebalo posebno spominjati. No, činjenica je da se s politikom agrara i vodoprivrede kojima se pripisuje isušivanje znamenitih bara i ritova (Kolodjvar, Palača), nisu slagali šumari, lovci, ornitolozi, ljubitelji prirode, slikari, o čemu također postoje pisani dokumenti. Tako je još godine glasoviti sveučilišni profesor, ribarski stručnjak i ornitolog, Ervin Rössler napisao: "Sasvim je razumljivo da će se ovom gradnjom nasipa (misli na "Albrechtov" 6 nasip; dio nasipa "Zmajevac-Kopačevo") potpuno ili djelomično oduzeti površine važne za ptičji svijet i da će stoga utjecati na množinu i broj vrsta, ali osnova tih temeljnih promjena proizlazi iz drugih razloga koje ćemo tek kasnije spominjati" (op. autora: misli vjerojatno na ekonomske razloge poznate pod pojmom "gladi" za zemljom). Razlozi za zabrinutost imali su osnove. U to vrijeme Kopački rit našao se u opasnosti da zauvijek nestane. Gradnja obrambenih nasipa od Veresmartha (Zmajevca) do Kopačeva (Getz, 1998) bila je u tijeku. Bagerima ("robotima") i drugim strojevima koji su u ono vrijeme bili čudo tehnike, presjecani su dunavski i dravski meanderi kako bi se skratio riječni tok i usmjerio u pravac. Obala bi se nakon toga učvrstila kamenom i drugim materijalom. Mogućnost razlijevanja rijeke bila je sve manja, a silina toka kroz forland sve slabiji. U branjenom području prokopavani su melioracijski kanali kojima se postepeno isušivalo tlo. Jedna za drugom nestajale su poznate bare, "jezera", cijeli ritovi, da bi ubrzo bili preorani i zasijani poljodjelskim kulturama. Rössler je najveći problem vidio u neshvaćanju ekološke i estetske vrijednosti područja, u nadvladavanju materijalnih interesa nad kulturološkim, u težnji ondašnjih ljudi (vlasnika Vlastelinstva "Belja") za zemljišnom rentom, do koje je bilo moguće doći oduzimanjem novih površina prirode. 7 6 Na dunavskom dijelu inudacije podignut je godine nasip od Zmajevačke planine do Monjoroša. Vlastelinstvo "Belja" pojačalo je nasip u dužini od 6,8 km. Tridesetih godina 18. stoljeća Vlastelinstvo je izgradilo nasip u širem koritu Dunava do sela Grabovca čime se dobilo 16 tisuća k. jutara obradivih površina. Nakon velikih poplava i probijanja nasipa a godinama: 1834., 1836., 1837., 1853., - izgrađen je godine "Albrechtov" nasip od Monjoroša do Ašovnja (Asovanyona) i Bokrohata (Bokroshatona). Nasip je godine produžen do Vajsfoka. U godini gradnja nasipa nastavila se do Tikveša i kasnije do Kopačeva. Ukupna dužina nasipa je 32,3 km. 7 Ervin Rössler (1908):... ihr Schlachtrufe nach Land and höchstmöglicher Bodenrente werden immer dringlich. Das nennt man modern... Die Poesie des Riedes mit seiner immerns reichen Tierwelt geht ihrem Ende unaufhaltsam entgegen. Die realen, socialen und politischen Verhältnisse ihr unabweislichen sich immer höher spannenden Anspüche lassen sentimentale Rücksichten nich gelten

92 Gospodarstvena politika veleposjednika bila je jasna: poljodjelstvo na prvome mjestu, a sve ostalo stoje imalo prizvuk kulture, ljubavi prema prirodi, potisnuto je na stranu za neko drugo vrijeme. U takvom povijesnom kontekstu značaja i važnosti, vodoprivreda i vodograditeljstvo od izvršitelja zadataka uskoro postaje važnim političkim čimbenikom s velikim ovlastima samostalnog odlučivanja, državnoga inicijatora različitih radova i intervencija za područja ugrožena od poplava. Ugradivši svoje aktivnosti u državni proračun i zakonodavstvo, ističući pritom svoj viši društveni interes, lako se nosila sa zaštitarima prirode, što se manje-više nije promijenilo do danas. Da li će taj status zadržati u mileniju u koji smo ušli, postaje upitno? Vodograditeljstvo u budućnosti, odvojeno od državnoga proračuna i utjecaja politike agrara i energetike, bez monopolske moći imat će sve veću ulogu a zaštiti prirode i okoliša. Vodograditeljima predstoji značajna uloga u gospodarenju vodom, u navodnjavanjima, u vraćanju rijekama njihovih meandara, u umjetnom zadržavanju vode u poriječju rijeka: Vuke, Drave, Dunava i Save, a posebno na području Kopačkoga rita. Kopački rit će u budućnosti postati umjetno kontrolirani ekosustav providjen brojnim kanalima, nasipima i ustavama, nešto poput velikoga ribnjaka. U mnogim zemljama Europe već se godinama poduzimaju mjere i pronalaze načini vraćanja izgubljenih dijelova prirode u prijašnje stanje. Gotovo presušene bare, zapušteni riječni rukavci, jezera, bajeri, tresetišta, nastoje se obnoviti i staviti u funkciju života koji je gotovo izumro. Švicarci već pola stoljeća obnavljaju svoje zapuštene šljunčare, jezerca u tresetištima, bare, lokve i cijela područja koja su zbog industrijalizacije izgubila svoja prirodna obilježja. U svemu tomu znatnu ulogu imaju vodograditelji koji ekologiji pridaju veliku pozornost, o čemu govore i stručni nazivi: "doprirodna vodogradnja", "živa gradnja" itd. (VVilbermuth, 1978)." U nekim je kantonima suradnja zaštitara prirode i vodograditelja zakonska obveza; ni jedan projekt ne prolazi mjerodavne komisije bez obostrane suglasnosti. Obnova starih riječnih meandara, kanala, plavnih livada, sve je prisutnija u: Madjarskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Austriji. Prema PHAR-ovom programu (Poland and Hungary: Action for the Restructuring of the Economy ) predviđena je obnova Maloga otoka Brajila na rijeci Moravi (Češka) i krajolika uz rijeku Prut u Moldaviji (Rumunjska). U Češkoj na rijeci Dyji očišćenje kanal (3,2 km) koji je zbog zapuštenosti ugrozio vrlo vrijednu šumsku sastojinu (250 ha) dovodeći je u stanje zamočvarivanja. Dragom akcijom, također na ušću spomenute rijeke obnovljena je vegetacija vlažne livade, što su pozdravili lokalni stočari. Republika Češka nastoji obnoviti mrežu rukavaca rijeke Morave nizvodno VODOGRADITELJSTVO U BUDUĆNOSTI od brane "Nove Mlyny" u šumi Herdy (548 ha). Godine Izgrađena je mreža kanala zbog mrijesta ribe. Eu - eksperti predložili su da se rijeka Dyja skrene u bivše meandre. Slični programi provode se u Austriji, Njemačkoj itd. (Zinke Enviroment Consulting...,1999). Vrijedno spomena je rad grupe autora (Maj s toro - vić, Getz, Brna, 1997) za uspostavljanje kontroliranoga režima vodostaja u Kopačkome ritu, čime bi se postiglo sigurnije mriješćenje ribe, njezin rast te stvorili povoljniji uvjeti za gnježđenje mnogih vrsta ptica močvarica. U prilog obnove i navodnjavanja Dravice je i rad V. Pančića (1991). Upuštanje vode u Dravicu uvjetuje se analizom korespondentnih vodenih razina Dunava u Kopačkom ritu i zaobalju uz uvažavanje interesa: šumara, uzgajivača divljači (lovaca), športskih ribolovaca, i ostalih. Zaključimo, Kopački rit u kontekstu šireg plavnog područja Baranje nesumnjivo je oblikovan rukom vodograditelja prema željama, interesima i potrebama vlasnika i korisnika. Taj upliv, koji je s ekološko-zaštitarskog stajališta bio manje-više nepovoljan za ekosustav, njegov biljni i životinjski svijet trebao bi u budućnosti dobiti pozitivna obilježja. Vodograditeljima proričemo sve veću nazočnost u gospodarenju vodama, gradnji sustava za navodnjavanje, u obnovi starih rukavaca i meandara rijeka Vuke, Drave i Dunava, obnovi i uređenju ribnjaka, zapuštenih bajera, kanala kao i restauraciji glasovite bare Kopačkoga jezera, te uspostavi sustava nadzora, režima naplavljivanja i odvodnje cijeloga Kopačkoga rita. Ukoliko se to ne uradi, Kopački rit će izgubiti ulogu najvećeg okupljališta i gnijezdilišta ptica močvarica u ovom dijelu Europe. Koliko to može utjecati na znatiželju pasioniranih promatrača ptica (bird watch) i ljubitelja prirode, na ponudu i isticanju Kopačkoga rita kao osebujne turističke destinacije koja se često spominje u javnim medijima, pokazat će vrijeme. Mr. sc. Darko Getz, dipl. ing. biologije 8 Podrazumijeva se upotreba nezalivenih kamenih blokova, korištenje šuplje opeke u kosinama kanala, podizanje obalnih šumaraka. Za pragove se koristi grubi prirodni kamen. Formiraju se dionice kanala s različitim brzinama otjccanja vode, što pomaže mrijestu i zadržavanju ribe i drugih vodenih životinja. Prema Bonacciu pojam "ekološki inženjering" sve se češće koristi posebno među znastvcnicima SAD-a. Definiciju ekološkog inženjeringa dali su američki znastvenici Mitsch i Jorgensen u knjizi Ecological engineering: An introdukcion to ecotechnology. Po njima je ekološki inženjering planiranje ljudskog društva u suglasju s prirodnim okolišem na obostranu korist. Eko - inženjering... je u biti strategija, suradnja s prirodom ili još više njena praktična primjena;... osigurati koristi i svesti na najmanju mjeru štete svim čimbenicima u prirodnim procesima i okolini. 330

93 LITERATURA B o n a c c i, O. (2000): Plavljene površine kao bitan dio ekosistema, Hrvatska vodoprivreda 98, god. IX., 23-26, Zagreb. Bonacci, O. (2000): Korištenje ekološkim inženjeringom pri upravljanju vodenim resursima, Hrvatska vodoprivreda 96, god. IX., 46-49, Zagreb. Crvenčanin, M., Pinčir, S. (1965): Problematika ribarstva apatinskog plavnoga područja, Stručna tema LŠG "Jelena", Apatin. Getz, D. (1972): Prilog poznavanju gnježđenja divlje patke, Anas platyrhynchos L., 1758., na području Kopačkoga rita, Larus, vol. 24, pp , Zagreb. Getz, D., Majstorović, V. (1991): Ugroženost Kopačkoga rita, Priroda 4-5, 6, 7, 8, Zagreb. Getz, D. (1998): Zaštita prirode Beljskoga lovišta, Parka prirode i Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit" u kontekstu povijesnih zbivanja na tlu Baranje od druge polovice 18. stoljeća do Domovinskoga rata godine, Šumarski list 5/6, God. CXXIII, , Zagreb. Getz, D. (1998): Početak kraja Kopačkoga jezera u Baranji, Hrvatske šume 7-8, God. CXXII, , Zagreb. Hidroprojekt, Zemaljski projektni zavod za melioracije i regulacije, Zagreb (1954): Bilje-Kopačevo, ekonomska dokumentacija melioracije Kopačkoga rita, elaborat, Zagreb. Isako vić, I. (1969): Vodoprivreda i šumarstvo plavnih područja, Jelen 38, God. XI, 16-19, Beograd. Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda", Organizacionajedinica Osijek (1991): Stručno mišljenje, Upuštanje voda u Topoljski dunavac i područje Kopačevo-Stara Drava, 1-2, Osijek. Majstorović, V. (1998): Obrambeni nasip "Zmajevac-Kopačevo" u Baranji, Građevinar 9, God. 40, , Zagreb. M aj s t o r o v i ć, V. et al. (1997): Kopački rit, upravljani hidroekosustav, Ekološko društvo "Zeleni Osijek", (prigodna publikacija), Osijek. Marjanović,D., Madjar,S. (1986): Odvodnja područja Baranje i poljoprivrednih površina "Belja", Zbornik radova, Tri stoljeća "Belja", Osijek. Rössler, E. (1908): Das Riedmuseum von Bellye, Der Aquila, Separatabdruck aus dem XV Bande, 1-17, Budapest. Vasić, T (1965): Topolina pipa, Lepurus palustris Scop., kao štetočina mekih liščara, doktorska dizertacija, Jelen 2,0.C. Bilje, Beograd. Wildermuth,H. (1978): Priroda kao zadaća, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Zagreb. Zinke Environment Colsunting for General and Eaestern Europe (1999): Wetland Management Goes Beyond Borders, Danube Watch, 4/99, 10-11, OBLJETNICE Prijam i zahvala na pokroviteljstvu predsjedniku RH Stjepanu Mesiću PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE STJEPAN MESIĆ PRIMIO ORGANIZACIJSKI ODBOR 235. OBLJETNICE ŠUMARIJE KRASNO I 110. OBLJETNICE ROĐENJA prof. dr. JOSIPA BALENA, dipl. ing. šum. Sredinom veljače, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan M e s i ć, kao pokrovitelj spomenutih vrlo značajnih šumarskih obljetnica, zajedno s prof. dr. Igorom Dekanićem, savjetnikom za unutarnju politiku, primio je članove organizacijskog odbora a sastavu: Zeljko Ledinski, dipl. ing. šum. direktor J. P. "Hrvatske šume", prof. dr. Slavko Matić, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, Milan Devčić, dipl. ing. šum., pomoćnik direktora J. P. "Hrvatske šume", Jurica Tomljanović, dipl. ing. šum. Upravitelj Uprave šuma Senj i dr. se. Vice Ivančević, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, Ogranka Senj. Kao stoje već objavljeno, predsjednik Stjepan Mesić rado se prihvatio pokroviteljstva nad ovim vrlo značajnim šumarskim obljetnicama, koje su održane krajem studenoga prošle godine a Senju i Krasnu. Osnivanjem šumarije Krasno, prije 235 godina, kao najstarije šumarije u našoj zemlji, započelo je sustavno gospodarenje naših vi- 331

94 sokovrijednih šuma prema do tada najvišim dometima šumarske znanosti, koje je odigralo važnu ulogu u razvoju naše šumarske struke. Osim toga, bila je to prilika da se na obljetnici rođenja prof. dr. Josipa Balena prisjetimo njegovog krupnog doprinosa našem ukupnom šumarstvu, to osobito šumarstvu na kršu, koje je posljednih pola stoljeća u nas bilo marginalizirano ili potpuno prešućivano. svetom, rad akademskog slikara Ivana Balaževića iz Novog Vinodolskog. Slika prikazuje kulu Nehaj s oskudnom vegetacijom, koju su minulog stoljeća teškom mukom podizale mnogobrojne generacije područnih šumara, u sklopu poznatog Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje primorskog krasa - Inspektorata za pošumljavanje goleti i uređenje bujica, posebne senjske šumarske ustanove za pošumljavanje našeg krša. Ovom prilikom vrijedno je istaknuti da je i ova posebna šumarska ustanova osnovana godine kao najstarija u našoj zemlji. Zbog toga grad Senj s njegovom najbližom okolicom (Krasno) možemo s razlogom smatrati kolijevkom sveukupnog našeg suvremenog šumarstva. Dodamo li tome i neobično visoke praktične i znanstvene domete mladog šumara Josipa Balena, osobito za njegova djelovanja na području Senja i Krasna, tadašnje se šumarstvo može uvrstiti u najuspješnija razdoblja njegova djelovanja. Slika 1. Željko Lcdinski, dipl. ing. šum., direktor J. P. "Hrvatske šume" predvodio je šumarsku delegaciju na prijemu kod predsjednika Republike Stjepana Mesića. Zbog mnogobrojnih državničkih obveza, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić nije nažalost bio nazočan u Senju i Krasnu za vrijeme održavanja skupa, nego je dogovoren prijem Organizacijskog odbora na Pantovčaku. U ime Organizacijskog odbora Željko Ledinski, dipl. ing. šum. zahvalio je predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću na pokroviteljstvu, te ga ujedno izvijestio o vrlo uspjelim održanim obljetnicama krajem studenoga na području Uprave šuma Senj. U znak zahvalnosti senjski šumari poklonili su predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću sliku s po- Slika 2. Prijam članova organizacijskog odbora kod predsjednika Republike Stjepana Mesića protekao je u vrlo ugodnom i sadržajnom ozračju. Slika 3. Na kraju jedna zajednička fotografija za uspomenu. Slijeva na desno: Jurica Tomljanović, dipl. ing. šum., prof, dr. Igor Dekanić, predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku, Milan Devčić, dipl. ing. šum., predsjednik Republike Stjepan Mesić, Željko Ledinski, dipl. ing. šum., prof, dr. Slavko Matić i dr. se. Vice Ivančcvić. Tijekom susreta na Pantovčaku, predstavnici Organizacijskog odbora detaljnije su upoznali predsjednika Republike Stjepana Mesića o održanim obljetnicama i očekivanim rezultatima, koji će se povoljno odraziti na šumarsku struku naše zemlje. Predsjednik se živo interesirao za stanje a našem šumarstvu, uključujući i drvnu industriju, kao komplementarnu granu. Dobivena je i privola predsjednika Republike Stjepana Mesića o prihvaćanju pokroviteljstva ovogodišnjih Dana šumarstva, koji će a drugoj polovici lipnja održati na Jarunu u Zagrebu. Unatoč mnogobrojnim državničkim obvezama, obećao je posjetiti područje Velebita pod Upravom šuma Senj tijekom ljetnih mjeseci. Bit će to prava prilika da se detaljnije upozna s cjelokupnim šumarstvom s posebnim naglaskom na raznolike šume Uprave šuma Senj. V Ivančević 332

95 Jedna rijetka obljetnica IVAN ŠAVOR, dipl. ing. šum. - STOGODIŠNJAK Prema podacima iz Hrvatskoga šumarskoga životopisnoga leksikona (Tutiz leksika, Zagreb, ) malo je šumarskih stručnjaka koji su doživili 90 ili više godina. Od šumara, koji više nisu živi, a radili su pretežito u Hrvatskoj to su: Ante Dobrić ( ), Milan Duduković ( ), Ladislav Hang ( ). Dragutin Herjavec ( ), Borislav Kovač i ć ( ), Dragutin Maj er ( ), Đuro Nenadić ( ), Ivo Podhorski ( ), Ante Premužić ( ), Ante Tomić ( ), Đuro Tonković ( ) i Ivan Tropper ( ). Duboku starost doživili su i profesori ostalih struka na Šumarskom fakultetu u Zagrebu Stanko F1 ö g 1 ( ) i Željko Kovačevi ć ( ), te predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Milan Turković ( ). Od kolega šumara koji su navršili 90 godina razgovarali smo s Milanom Drndelićem, dipl. ing. šum. (rod , živi u Zagrebu), dok Branimir M a r i n k o - vić, dipl. ing. šum. (rod ), prema informaciji Heliodora Prelesnika, dipl. ing. šum., živi u domu umirovljenika u Splitu. Iz podataka vidimo da nitko od spomenutih nije doživio 100 godina, pa sa zadovoljstvom priopćavamo da je u svibnju o. g. proslavljena jedna rijetka obljetnica. Ivan Šavor, dipl. ing. šum. proslavio je stotu godišnjicu života kao stanar Doma za starije i nemoćne osobe Centar u Zagrebu i tako zakoračio u novo stoljeće života. Svečanost je održana u domu na stoti rođendan slavljenika, odnosno 22. svibnja Svečanom ručku bili su nazočni rodbina i prijatelji kolege Ivana Šavora te stanari i osoblje doma. Prigodni program vodila je dipl. soc. radnica gđa Elza Parlov. Uz pjesmu zbora doma ("Dobro mi došel prijatel") pred ganutog stogodišnjaka iznesene su torte, a ravnatelj doma mr. Ivan Š imuno vić, nakon što je nazočne upoznao sa životom i radom slavljenika, poželio mu je sretan 100. rođendan i još toliko godina. Susjeda kolege Šavora gđa Hella Hofman, umirovljena glazbenica, nakon odsvirane kompozicije na harfi, rekla je da više nema zajedničkog kuhanja čaja, ali je ostalo prijateljstvo i susjedstvo s čovjekom kojega već desetljeće vole i cijene svi domski stanari. Tu se "u prolazu", kako reče, našao i pjevač Ivo Pattiera, koji je "a capella" otpjevao prigodnu pjesmu. Čestitkama su se pridružili i mališani Dječjeg vrtića "Budućnost", razveselivši slavljenika svojim razigranim repertoarom. U ime Hrvatskoga šumarskog društva monografiju "Šume u Hrvatskoj" kolegi Šavoru uručio je Mladen Skoko, dipl. ing. šum., koji je naglasio njegove zasluge za šumarstvo i drvnu industriju u Hrvatskoj i čestitao mu stoti rođendan. Prije i za vrijeme svečanosti sa slavljenikom, njegovim sinom Velimirom, dipl. ing. drv. tehnologije, i snahom Nevenkom, umirov. ekonomisticom, razgovarali su novinari zagrebačkih dnevnika"večernji list" i "Jutarnji list", te riječkog dnevnika "Novi list". Prilozi su objavljeni Svečanost je zabilježena i na Hrvatskoj radioteleviziji, koja je svoj prilog emitirala također na drugom televizijskom programu u "Svakodnevici" i "Zagrebačkoj panorami". Istoga dana prilog je emitiran i na OTV-u. U "Večernjem listu", između ostalog, možemo pročitati: "Prvih sto godina, kaže taj vitalni i bistri starac, prošlo je u hipu, a tajna dugovječnosti je, otkriva, u zadovoljstvu životom u kojemu nikada nije imao većih problema". "Jutarnji list" piše da Ivan Šavor, kao pasionirani ljubitelj prirode, još vikendom odlazi u vikendicu kraj Jastrebarskog, gdje uzgaja cvijeće, posebno ruže, ali uređuje i voćnjak i uzgaja ukrasno i šumsko drveće, dok je "Novom listu" izjavio: "Jako sam Ravnatelj Doma mr. Ivan Šimunović (desno) čestita slavljeniku Ivanu Šavoru 100. rođendan! Uz slavljenika su snaha Nevenka i sin Velimir 333

96 sretan što sam nakon toliko država i ratova dočekao da svoj stoti rođendan proslavim s obitelji i prijateljima". Iz priloga objavljenih na televiziji saznajemo i to daje kao umirovljenik živio u blizini svoje obitelji u Zagrebu, ali ih nije htio opterećivati te je otišao u dom umirovljenika gdje je zadovoljan. Žali što više zbog slabijeg sluha ne može komunicirati, pa se povukao u sobu gdje nalazi svoj mir. Uživa u čitanju te čita "sve što mu padne pod ruku": najrazličitije časopise, stručnu šumarsku literaturu i beletristiku. Šumarska škola Karlovac, u kojoj je predavao od samog početka djelovanja škole ( ) poslala mu je monogrfiju tiskanu god. prigodom 50. obljetnice neprekidnog rada škole. U braku sa suprugom Boženom, dipl. pravnicom, koja je umrla 1978., imao je, osim sina Velimira i kćer Đurđu, koja je umrla prije dvije godine. Ivan Šavor rođenje u Koprivnici 22. svibnja 1901., gdje je završio osnovnu školu, a realnu gimnaziju. Šumarstvo je diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studija bio je predsjednik Kluba akademičara. Prije i nakon diplomiranja do radio je kao dnevničarpri Gradskom načelstvu u Koprivnici, surađujući oko sastavljanja gospodarskih osnova gradskih šuma. Tada je načinio i regulacijski plan potoka Koprivnica (30 km.). Od do radio je kao pripravnik, a zatim kao upravitelj Šumarije Đurđevačke imovne općine u Đurđevcu. Do napredovao je u službi u zvanje viši šumarski pristav. Radio je, uz redovne poslove, na pošumljavanju Đurđevačkih pijesaka. Sačinio je herbar od 234 biljke toga područja, a svoju zbirku od 600 vrsta kukaca s Podravskih pijesaka predao je Hrvatskom zoološkom muzeju u Zagrebu. Od do radio je pri Ravnateljstvu šuma Đurđevac kao referent i zamjenik direktora, a kao upravitelj šumarija Sv. Ivan Žabno, Nova Raca i Bjelovar, te do kao šef Odsjeka za iskorišćivanje šuma pri Okružnom NO Bjelovar. Iste je godine kraće vrijeme radio pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. Od do bio je predavač stručnih predmeta i zamjenik direktora u Šumarskoj školi u Karlovcu. Tada je rukovodio izgradnjom internata škole. Zatim odlazi u Zagreb gdje do radi kao profesor Drvno-industrijske škole te pri Ministarstvu i Generalnoj direkciji drvne industrije kao referent za stručne škole na poslovima osnivanja, organizacije i nadzora drvno-industrijskih škola. Nakon toga, do umirovljenja obnašao je profesorske i druge dužnosti na Drvno-industrijskoj školi u Zagrebu. Tada je napisao "Priručnik za površinsku obradu drva, I-IV (Zagreb , 680 str.) te "Profil tehničara drvne industrije finalnog smjera" (Zagreb, 1966). Uz redovite poslove u Đurđevcu i Bjelovaru bavio se i društvenim radom, posebno na uljepšavanju i na unapređenju Đurđevca. Za vrijeme rada u Zagrebu aktivno je djelovao u radu gradskih, republičkih i biv. jugoslavenskih povjerenstava, odbora i udruženja za kadrove i školstvo na području drvne industrije, a sudjelovao je na stručnim skupovima i kongresima. Izradio je nomenklaturu za 18 zanimanja u finalnoj drvnoj industriji. Ivan Šavor, dipl. ing. šum., bio je ispitivač na državnim ispitima za profesore stručnih škola šumarstva i drvne industrije Hrvatske i predsjednik ispitnog povjerenstva za VKV radnike Kotara Zagreb. Bio je višegodišnji član Hrvatskoga šumarskog društva. Uspješno je vodio rad povjerenstva za kadrove i školstvo Saveza ITŠDI Hrvatske. Osim navedenih radova u zborniku "Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije" (Bjelovar, 1974) nalazimo njegov prilog "Đurđevački pijesci" u kome je pregledno i dokumentirano prikazao prirodne osobine, kultiviranje i pošumljavanje pijesaka (s vrijednim fotografijama). Primio je brojna priznanja, pohvale i nagrade. Između ostalog primio je Zlatnu plaketu Šumskog gospodarstva Bjelovar, a priznanje povodom 60. obljetnice Planinarskog društva "Bilo" Koprivnica, kao osnivač društva. Čestitamo kolegi i zaslužnom šumaru Ivanu Šavoru sretan 100. rođendan uz želju da doživi što više rođendanskih slavlja u drugom stoljeću svojega života. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. 334

97 KNJIGE I ČASOPISI OBIČNA JELA (Abies alba, Mill.) U HRVATSKOJ SILVER FIR (Abies alba, Mill.) IN CROATIA Izdavač znanstvene monografije Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj je Akademija šumarskih znanosti Zagreb, a suizdavač "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Monografija je slijednik Monografije o hrastu lužnjaku, a djelo je hrvatskih šumarskih i drvnotehnoloških znanstvenika. Namjera je bila da se na osnovi objavljenih radova o najznačajnijoj hrvatskoj crnogorici napiše sve ono stoje do danas u nas poznato i istraženo. Dakako da su pritom korištena i strana šumarska iskustva stručnjaka i znanstvenika onih zemalja u kojima je obična jela prirodno rasprostranjena i u kojima je istraživana (Njemačka, Francuska, Italija, Slovačka, republike bivše SFRJ). jas u Dinaridima. One su sirovinski, a osobito ekološki i prirodozaštitarski značajne. Zbog tradicije stručnoga gospodarenja s jelom u Hrvatskoj koja dopire u 18. stoljeće, njezinoga sve većega recentnoga ekološkoga značenja i općega mišljenja kako je ona uz hrast lužnjak najvrjednija hrvatska vrsta drveća, Akademija šumarskih znanosti odlučila je tiskati znanstvenu monografiju o jeli. Na 3. sjednici Predsjedništva Akademije šumarskih znanosti održanoj 17. ožujka godine prihvaćen je program sadržaja monografije o jeli, izabrani su urednici poglavlja koji su ujedno i članovi Uređivačkoga vijeća s predsjednikom prof. dr. sc. Slavkom Matice m, za glavnoga urednika izabran je prof. dr. sc. Branimir Prpić, za tehničkog urednika Hranislav Jakovac, dipl. ing. U uže Uredništvo monografije izabrani su Josip Dundović, dipl. ing., prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Joso Vukelić, dr. sc. Joso Grač an te glavni urednik i tehnički urednik. Uredništvo je uz potporu bivšega direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaj a, dipl. ing. i sadašnjega direktora Željka Ledinskog, dipl. ing. uspješno završilo pripreme za tiskanje monografije. Izdavač znanstvene monografije o jeli je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume" Direkcija, Zagreb. Lektoriranje rukopisa hrvatskoga teksta obavila je dr. se. Branka Tafra, prijevod na engleski Renata Barac, prof, i Ljerka Vaj agić, prof, a lektoriranje engleskoga teksta Mark D a v i e s, prof. Grafičku pripremu obavila je firma Župančić HR d.o.o. Zagreb, a tiskanje Tiskara Meić, Sv. Klara Zagreb. Naklada je 2500 primjeraka. U izradi monografije sudjelovalo je 57 autora i koautora, a tiskana je na hrvatskom i engleskom jeziku. Monografija sadrži uvodni dio s proslovom, uvodom i napisom o povijesti gospodarenja u jelovim šumama te osam poglavlja čiji su urednici poznati šumarski znanstvenici. Urednike i poglavlja navodimo u daljnjemu tekstu, a imena ostalih autora i koautora nalazimo u kazalu i tekstu pojedinih poglavlja. 1. Prof. dr. sc. Joso Vukelić - šumske zajednice i ekološke prilike, 2. prof, dr, se. Branimir Prpić - Ekološka konstitucija obične jele i uloga jelovih šuma u prostoru, 3. Akademik Mirko Vidaković - Oplemenjivanje obične jele, 335

98 4. prof. dr. sc. Slavko Matić - Uzgajanje u jelovim šumama, 5. Akademik Dušan Klepac - Uređivanje jelovih šuma, 6. prof. dr. sc. Milan Glavaš - Štetni biotski čimbenici jele, integralna zaštita i lovstvo, 7. prof. dr. sc. Boris Ljuljka - Iskorištavanje, mehanizacija, svojstva i uporaba jelovine, 8. prof. dr. sc. Mladen Figurić - Ekonomika gospodarenja jelovim šumama, 9. poglavlje bibliografiju i kazalo imena izradio je tehnički urednik monografije Hranislav Jakovac, dipl. ing. U prvome poglavlju obrađene su taksonomske značajke i rasprostiranje obične jele u Europi i Hrvatskoj, zatim geološka podloga i tla jelovih šuma, klima i mikroklima jelovih sastojina u panonskomne i dinarskome dijelu jelova areala, šumske zajednice obične jele i jelove šume obuvaćene zaštitom prirode. Zbog svoje ekološke konstitucije obična jela s bukvom i ostalim vrstama drveća tvori preborne šume u kojima je ona glavna vrstu i preduvjet preborne strukture. Jelove šume zauzimaju u Hrvatskoj oko ha, a nalazimo je u 5 šumskih zajednica koje predstavljaju šumske ekološke sustave s jelom. Najveću površinu zauzima šuma bukve i jele u višem pojasu krša Hrvatskih Dinarida. pretežito na kalkokambisolu. Znatno je manja površina panonske bukovo-jelove šume, dok šume jele s crnim grabom nalazimo u manjim površinama na Biokovu i na obroncima Velike Kapele iznad Novog Vinodolskog. Veliko gospodarsko, a istovremeno i ekološko značenje ima šuma jele s rebračom na silikatnim geološkim podlogama u Gorskome kotaru. U ovome poglavlju opisani su geološka podloga i tla jelovih šuma i jelove šume koje se nalaze u objektima zaštićenim sa stajališta zaštite prirode. U drugome poglavlju obrađena je ekofiziologija obične jele s posebnim osvrtom na izravne ekološke čimbenike, a osobito na njezine zahtjeve prema svjetlosti. Velika podnošljivost zasjene čini jelu konkurentnijom od ostalih vrsta drveća, u zajedničkim staništima (bukva, gorski javor, gorski brijest i dr.). Opisan je korijenski sustav jele u dinarskome i panonskome staništu, pojava fiziološkoga srašćivanja njezinoga korjenja, mikoriza i mikrobiološka aktivnost tala jelovih šuma. Opisano je, nadalje, propadanje obične jele uzrokovano promjenom "kemijske klime" u području zapadnih Dinarida. Ovo poglavlje sadrži opis infrastrukturne uloge prebornih šuma u krajobrazu. Genetika i oplemenjivanje obične jele opisani su u trećemu poglavlju, koje razrađuje dosadašnje spoznaje o oplemenjivanju obične jele od generativnoga razmnožavanja do sjemenskih sastojina i pokusa provenijencije u Hrvatskoj. Na oplemenjivanju jele u Hrvatskoj nije se u većoj mjeri istraživalo, budući da se ona u prebornim šumama vrlo dobro prirodno pomlađuje. Obična jela danas je najoštećenija vrsta drveta u Hrvatskoj, ali i u ostalome dijelu njezinoga europskoga areala, stoje šumare genetičare usmjerilo na obimnija istraživanja. U pogledu očuvanja genofonda obične jele preporučuje se konzervacija lokalnih genetskih resursa metodom "in situ". Izneseni su prvi rezultati provenijeničnoga istraživanja obične jele u rasadničkome testu, koji su započeti godine. U četvrtome poglavlju nalazimo radove iz područja uzgajanja šuma. Opisano je sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja jelovih biljaka, uzgojni postupci u prebornim šumama, obnova i posebni uzgojni postupci u jelovim šumama oštećenim propadanjem i bukovo-jelove prašume hrvatskih Dinarida. Ukazano je na sve veće potrebe za sjemenom i sadnicama obične jele zbog popunjavanja u nepomlađenim površinama prebora, zbog neuspješnoga prirodnog pomlađivanja, što je posljedica većega sušenja jele u drugoj polovici 20. stoljeća. Naglašeno je da "hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo preborni način gospodarenja kao mjeru njege, pomlađivanja, iskorištavanja i trajnog održanja stabilnih, biološki raznolikih, produktivnih i potrajnih prebornih šuma". U ovome poglavlju opisane su prašume bukve i jele hrvatskih Dinarida, Čorkova uvala u području Nacionalnoga parka Plitvička jezera, Devčića tavani i Nadžak bilo u Parku prirode Velebit, Javorov kal u Nacionalnome parku Risnjak i Plješivička uvala u Ličkoj Plješivici. Za prve dvije prašume dana je dinamika strukture sastojine. Peto poglavlje sadrži radove iz uređivanja šuma koji se odnose na rast i prirast i dendrokronologiju obične jele, te uređivanje prebornih jelovih šuma. Ustanovljeni su visinski, debljinski i volumni rast i prirast jelovih stabala za jednodobne i preborne šume i gospodarsku jedinicu Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina, što je poslužilo kao osnovica za rad u ostalim prebornim šumama. Načini uređivanja prebornih šuma opisani su za tri različita razdoblja: od godine do početka 20. stoljeća, zatim za prvu polovici 20. stoljeća i sadašnje metode uređivanja šuma sa stanjem površina, drvnim zalihama i prirastima, posebno za državne, a posebno za privatne šume. U radu o dendrokronologiji obične jele analizirani su debljinski prirasti stabala iz jelove šume s rebračom (jedan lokalitet) i šume bukve i jele. Šesto poglavlje odnosi se na zaštitu šuma od štetnih biotskih čimbenika jele, na integralnu zaštitu šuma, na korisne kukce u jelovim šumama te na lovnu kom- 336

99 ponentu u prebornim bukovo-jelovim šumama. Opisane su entomološka i fitopatološka komponenta zaštite šuma, štete od životinja i integralna zaštita jelovih šuma. Naglašeno je kako se jela u Hrvatskoj nalazi uglavnom u optimumu svoga prirodnoga areala, i da unatoč tomu ima velik broj svojih prirodnih napadača, kukaca koji se hrane pojedinim dijelovima stabla. Osim štetnih kukaca u jelovim šumama postoje i korisni, od kojih su opisani trčci (Coleoptera i Carabidae). U prilogu o lovstvu autori opisuju glavne gospodarske vrste divljači, pridolazeće vrste i ostale životinjske vrste. Naglašavaju kako u jelovim šumama prevladavaju vrste koje daju prednost prostranim šumskim kompleksima i da osobito značenje imaju veliki predatori medvjed, vuk i ris. Sedmo poglavlje obraduje iskorištavanje, mehanizaciju, tehnološka svojstva i uporabu jelovine. Ovo veliko poglavlje obrađeno je u 5 podpoglavlja. Opisano je iskorištavanje bukovo-jelovih prebornih šuma, organizacija rada, otvaranje i uporaba mehanizacije, primarna mehanička obrada jelovine, anatomska i tehnološka svojstva jelova drva te prerada, obrada i uporaba jelovine. U iskorištavanju jelovine opisana je kakvoća drvnih sortimenata, sječa i izrada jelovih stabala, privlačenje, transport, otvaranje šuma i normiranje jelovih drvnih proizvoda. U radu druge grupe autora opisana je primjena različitih strojeva prilikom iskorištavanja prebornih jelovih šuma, svojstvo strojeva i pogodnost njihova korištenja u šumi. Sa stajališta organizacije rada opisan je učinak rada motornim pilama u sječi i izradi za dane bez snijega i sa snijegom, koji je čest u području prebornih šuma. U podpoglavlju o primarnoj mehaničkoj obradi jelovine autor daje povijesni prikaz razvoja obrade jelovine u Hrvatskoj, suvremeni način piljenja jelovih trupaca, njihovu iskoristivost tijekom obrade i kompjutorsku tehnologiju u pilanskoj obradi jelovine. Iz povijesnoga razvoja pilanastva razvidno je da u Gorskome kotaru godine ima 50 pilana potočara i 80 venecijanskih jarmača, koje godišnje prepile m' trupaca jelovine, što upućuje na izuzetnu važnost te vrste drveta za ondašnji gospodarski razvoj kraja. Drvo jele opisano je sa stajališta anatomije i tehnologije, stoje potkrepljeno rezultatima novijih istraživanja. U preradi, obradi i uporabi jelovine opisani su ukratko, ali vrlo jezgrovito, kemijska prerada, mehanička obrada i ljepljenje jelova drva, njegova mehanička obrada i tradicionalna uporaba jelovine u Gorskome kotaru. U osmome poglavlju govori se o ekonomici gospodarenja jelovim šumama. Obrađeno je tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj, sveukupna vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj uključivo i općekorisne funkcije šuma te ekonomski pokazatelji u lancu gospodarenja od jelove šume do uporabe jelovine. Tržišne prilike opisane su za oblo drvo i trupce, piljenu gradu i mogućnosti uporabe jelovine za celulozu i papir. Posebno su opisana gospodarska kretanja i njihovi utjecaji na tržište jelovine. U radu o sveukupnoj vrijednosti jelovih šuma u Hrvatskoj iskazane su vrijednosti drva, sporednih šumskih proizvoda i procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma ustanovljena je procjenom pojedinih funkcija i primjenom vrednovanja po metodologiji koja je prihvaćena podzakonskim aktom Zakona o šumama Republike Hrvatske. Utvrđena vrijednost općekorisnih funkcija prebornih bukovo-jelovih šuma višestruko prelazi zajedničku vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda. Ekonomski pokazatelji u lancu uporabe jelovine razrađeni su od trupca preko piljenice, sirovih elemenata, suhih elemenata, ljepljenih elemenata do finalnih proizvoda. Naglašeno je da se prerada jelovih trupaca u piljenu gradu i piljene elemente uglavnom usmjerava za potrebe građevinarstva i da uopće ne postoje statistički podaci o finalizaciji jelovine. Utvrđeno je da najveću prosječnu stopu kontribucijske marže postiže piljeni element i daje vrlo niska u finalizaciji jelovine - građevinskoj stolariji. U devetome poglavlju, bibliografiji, navedeno je 876 referenci citirane i korištene literature te kazalo imena. U daljnjem tekstu navidimo autore i radove po poglavljima monografije. SADRŽAJ-CONTENTS Slavko Matić PROSLOV - FOREWORD Branimir Prpić UVOD - INTRODUCTION Dušan Klepac RAZVOJ GOSPODARENJA U JELOVIM ŠUMAMA - THE DEVELOPMENT OF FIR FOREST MANAGEMENT ŠUMSKE ZAJEDNICE I EKOLOŠKE PRILIKE - FOREST ASSOCIATIONS AND ECOLOGICAL CONDITIONS Ivo Trinajstić RASPROSTRANJENOST, MORFOLOGIJA I TAKSONOMUA JELE U HRVATSKOJ - DISTRIBUTION, MORPHOLOGY AND TAXONOMI OF THE FIR IN CROATIA 337

100 Nikola Pernor TLA JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - SOILS OF THE FIR FORESTS OF CROATIA Zvonko Seletković KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U DINARSKIM JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ - CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN FIR FORESTS IN THE DINARIC REGION OF CROATIA Juraj Medvedović KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U JELOVIM ŠUMAMA PANONSKE HRVATSKE - CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN THE FIR FORESTS OF PANNONIAN CROATIA Joso Vukelić, Dario Baričević ŠUMSKE ZAJEDNICE OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - FOREST ASSOCIATIONS OF SILVER FIR IN CROATIA Zeljko Spanjol, Joso Vukelić ZAŠTIĆENI OBJEKTI OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - PROTECTED SITES OF SILVER FIR IN CROATIA EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE I FUNKCIJA JELOVIH ŠUMA U PROSTORU ECOLOGICAL CONSTITUTION OF THE SILVER FIR AND THE FUNCTION OF FIR FORESTS IN SPACE Branimir Prpić, Zvonko Seletković EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE - ECOLOGICAL CONSTITUTION OF SILVER FIR Ivica Tikvić MIKROBIOLOŠKA AKTIVNOST TLA I MIKORIZA U JELOVIM ŠUMAMA - MICROBIOLOGICAL ACTIVITY OF THE SOIL AND MYCORRHIZAE IN FIR FORESTS Branimir Prpić PREBORNA ŠUMA KAO INFRASTRUKTURNA KATEGORIJA PROSTORA - THE SELECTION FOREST AS AN INFRASTRUCTURAL SPATIAL CATEGORY Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević SUŠENJE JELE I PROMJENE "KEMIJSKE KLIME" - DIEBACK OF FIR AND CHANGES IN THE "CHEMICAL CLIMATE" OPLEMENJIVANJE OBIČNE JELE - BREEDING OF THE SILVER FIR Mirko Vidaković GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE OBIČNE JELE - GENERATIVE PROPAGATION Davorin Kajba UNUTARPOPULACIJSKA I MEĐUPOPULACIJSKA VARIJABILNOST OBIČNE JELE - THE VARIABILITY OF SILVER FIR: WITHIN A POPULATION AND BETWEEN DIFFERENT POPULATIONS Mirko Vidaković MEĐU VRSNA HIBRIDIZACIJA - HYBRIDISATION BETWEEN DIFFERENT SPECIES Joso Graćan DOSTIGNUĆA NA OPLEMENJIVANJU OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - ACHIEVEMENTS IN THE BREEDING OF SILVER FIR IN CROATIA Mirko Vidaković, Joso Graćan OČUVANJE GENOFONDA OBIČNE JELE - THE PROTECTION OF TI IE GENETIC POOL OF THE SILVER FIR UZGAJANJE JELOVIH ŠUMA - SILVICULTURE IN FIR FORESTS Slavko Matić, Milan Oršanić, Stevo Orlić, Igor Anić SJEMENARSTVO, RASADNIČKA PROIZVODNJA I ŠUMSKE KULTURE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) - SEED PRODUCTION, NURSERY PRODUCTION AND FOREST CULTURES OF THE SILVER FIR {Abies alba Mill.) Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić UZGOJNf POSTUPCI U PREBORNIM ŠUMAMA - SILVICULTURAL PROCEDURES IN SELECTION FORESTS Slavko Matić, Igor Anić, Branimir Prpić, Milan Oršanić UZGOJNI POSTUPCI U JELOVIM ŠUMAMA OŠTEĆENIMA PROPADANJEM - SILVICULTURAL PROCEDURES IN FIR FORESTS AFFECTED BY DIEBACK Branimir Prpić, Slavko Matić, Joso Vukelić, Zvonko Seletković BUKOVO-JELOVE PRAŠUME HRVATSKIH DINARIDA - VIRGIN FORESTS OF BEECH AND FIR IN THE CROATIAN DINARIC MOUNTAIN RANGE UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - MANAGING FORESTS OF SILVER FIR Dušan Klepae RAST I PRIRAST OBIČNE JELE - GROWTH AND INCREMENT OF THE SILVER FIR Sime Meštrović UREĐIVANJE ŠUMA OBIČNE JELE - MANAGING FORESTS OF SILVER FIR 338

101 Nikola Lukić, Željko Galić, Mario Božić DENDROKRONOLOGIJA OBIČNE JELE - DENDROCHRONOLOGY OF SILVER FIR ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI JELE, INTEGRALNA ZAŠTITA I LOVSTVO - HARMFUL BIOTIC FACTORS OF THE FIR, INTEGRAL PROTECTION AND HUNTING Milan Glavaš UVOD - INTRODUCTION Miroslav Harapin, Boris Hrašovec ENTOMOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE - ENTOMOLOGICAL COMPLEX OF THE SILVER FIR Paula Durbešić, Snježana Vujčić-Karlo TRČCI (Coleoptera, Carabidae) U JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ - GROUND BEETLES (Coleoptera, Carabidae) IN THE FIR FORESTS OF CROATIA Milan Glavaš, Danko Diminić MIKOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE - MYCOLOGICAL COMPLEX OF SILVER FIR Milan Glavaš, Josip Margaletić ŠTETE OD ŽIVOTINJA - DAMAGE FROM ANIMALS Miroslav Harapin INTEGRALNA ZAŠTITA JELE - INTEGRATED PROTECTION OF FIR STANDS Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec JELOVE ŠUME KAO LOVIŠTE I STANIŠTE ŽIVOTINJSKIH VRSTA - FIR FOREST AS HUNTING GROUNDS AND HABITATS OF ANIMAL SPECIES ISKORIŠTAVANJE, MEHANIZACIJA, TEHNOLOŠKA SVOJSTVA I UPORABA JELOVINE - EXPLOITATION, MECHANISATION, TECHNOLOGICAL PROPERTIES AND THE USE OF FIR TIMBER Ante P. B. Krpan, Dragutin Pieman NEKA OBILJEŽJA ISKORIŠTAVANJA HRVATSKIH JELOVIH ŠUMA - SOME FEATURES OF FIR FOREST EXPLOITATION Stanislav Sever, Dubravko Horvat, Vlado Goglia, Ivan Knežević, Ivan Martinić, Stjepan Puljak, Stjepan Risović, Vencl Vondra ŠUMARSKO INŽENJERSTVO U JELOVIM SASTOJINAMA - RAD, OTVARANJE ŠUMA I UPORABA MEHANIZACIJE - FORESTRY ENGINEERING IN FIR STANDS - WORK, FOREST OPENING AND USE OF MECHANISATION Marijan Brežnjak PRIMARNA MEHANIČKA OBRADA JELOVINE - PRIMARY MECHANICAL PROCESSING OF FIRWOOD Slavko Govorćin, Vladimir Sertić, Radovan Despot, Jelena Trajković, Tomislav Sinković JELOVINA-FIR Vladimir Sertić KEMIJSKA PRERADA JELOVINE - CHEMICAL PROCESSING OF FIRWOOD Boris Ljulj ka, Andrija Bogner, Ivica Grbac, Vlatka Jirouš-Rajković OBRADA I UPORABA JELOVINE - THE USE AND PROCESSING OF FIR EKONOMIKA GOSPODARENJA JELOVIM ŠUMAMA - THE ECONOMICS OF FIR FOREST MANAGEMENT Rudolf Sabadi TRŽIŠTE JELOVINE U SVIJETU I U HRVATSKOJ - THE FIRWOOD MARKET IN THE WORLD AND IN CROATIA Rudolf Sabadi, Branimir Prpić, Hranislav Jakovac UKUPNA VRIJEDNOST JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - TOTAL VALUE OF CROATIAN FIR FORESTS Mladen Figurić, Tomislav Grladinović EKONOMSKI POKAZATELJI U LANCU UPORABE JELOVINE - ECONOMIC INDICES IN THE CHAIN OF FIRWOOD USE Hranislav Jakovac BIBLIOGRAFIJA- BIBLIOGRAPHY KAZALO IMENA - LIST OF NAMES AUTORI I KOAUTORI MONOGRAFIJE S ADRESAMA- AUTHORS AND CO-AUTHORS OF THE MONOGRAPH WITH ADDRESSES Branimir Prpić

102 PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA" II - DIO Prof. dr. sc. Marijan B r e ž n j a k, profesor emeritus, profesor Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA, II - dio Udžbenik je izdao Šumarski fakultet Zagreb, Svetošimunska 25, na temelju odobrenja Senata Sveučilišta u Zagrebu od 25. listopada UDK 674*093 (075.8) ISBN: X Format 240 x 165 mm 215 stranica 19 grafikona 11 tablica 76 fotografija 23 skice 152 navoda korištene i citirane literature Bibliografija iza svakog poglavlja. Abecedno kazalo sadržaja. U siječnju Izašao je iz tiska u izdanju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu drugi dio knjige PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA. Uvaženi autor, prof. dr. sc. Marijan Brežnjak, profesor emeritus, ovim radom planski zaokružuje djelo započeto s izdavanjem prvog dijela još godine. Nakon prvog dijela udžbenika u kojemu je obrađeno područje pilanskih proizvoda, njihovih svojstava i načini proizvodnje, autor u drugom dijelu udžbenika daje težište proučavanju karakteristika pilanskog postrojenja u cjelini, te pojedinih njegovih dijelova s prikazima i analizama značajnijih tehnoloških i proizvodnih postupaka u pilanskoj preradi drva. Drugi dio knjige PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA podijeljen je kao i prvi dio u 14 poglavlja, obogaćen nazivima i pojmovima na engleskom jeziku, terminologijom najčešće korištenom u anglo-američkoj stručnoj literaturi, kao i pregledom korištene domaće i strane literature na kraju većih cijelina, odnosno poglavlja. Autor nastavlja prethodnu knjigu s poglavljem Pilansko postrojenje u kojemu prikazuje osnovne karakteristike pilanskog postrojenja, dijelove, objekte i uređaje koji služe u industrijskoj preradi pilanske sirovine u gotovi pilanski proizvod. Nastavlja prikazom Vrsta pilana i pokazateljima koji određuju razne vrste pilana glede vrste drva, kapaciteta, te do posebno obrađene podjele na karakteristike njihovih proizvoda. Poglavlje Stovarište trupaca govori o prostoru za smještaj, odnosno uskladištenje i pripremu pilanske sirovine za daljnju preradu, ali i mjestu na kojemu se obavljaju mnogi radovi kao važna faza cjelokupnog proizvodnog procesa u pilani. Autor je ovom poglavlju posvetio posebnu pozornost, obogativši ga s puno fotografija. Proračuni kapaciteta svih uređaja u vezi sa stovarištem posebno su korisni pri projektiranju pilanskih pogona, ali i u pilanskoj praksi, što autor potkrijepljuje na temelju vlastitih istraživanja prikazom Kapacitet i izbor transportnih sredstava i uređaja na stovarištu trupaca. Pilanska hala daje sažet prikaz opisa zgrade u kojoj se odvija osnovni proces pilanske obrade trupaca, te navodi i sve ostale prateće prostore koji su neophodni u pilanskoj hali glede namjene i organizacije proizvodnje u jednoj pilani. U poglavlju Izbor i uvjeti rada primarnih pilanskih strojeva ukazuje na važnost kriterija ispravnog izbora primarnih pilanskih strojeva, koji su u pravilu i najskuplji strojevi, i jer će o tome ovisiti uspješnost cjelokupne pilanske proizvodnje. Autor posebno naglašava i grafički prikazuje utjecaje mnogih elemenata režima piljenja o kojima će ovisiti iskorištenje sirovine. Specifične karakteristike primarnih pilanskih strojeva i njihova primjena prikazane su kroz pregled osnovnih vrsta primarnih strojeva koji se danas koriste u pilanskoj praksi, sa sažetim tehničkim osobi- 340

103 nama, ne ulazeći u detalje tehničkih i teoretskih pitanja, koje prepušta drugim disciplinama. Kapacitet važnijih pilanskih strojeva je poglavlje u kome je dan način proračuna kapaciteta ponajprije glavnih pilanskih strojeva, ali i onih strojeva koji se najčešće koriste u našim pilanama, s naznakom analize tehnoloških i organizacijskih elemenata, obogaćenih priloženim tabličnim prikazima. Proizvodni i tehnološki procesi u pilani prikazuju proizvodne i tehnološke karte u pilanskoj proizvodnji najčešće korištene u našim pilanama i primjerene našim pilanski najznačajnijim vrstama drva. Priloženi shematski prikazi tehnoloških tokova i tehnoloških karata daju detaljan i zoran uvid u mnogim primjerima linija obrade trupaca. U poglavlju Transport i manipulacija u pilani autor ukazuje na važnost transporta u pilanskoj proizvodnji, kao dijelu koji mora održavati sklad i učinkovitost rada, uz potrebnu brzinu, jednostavnost i sigurnost s velikim stupnjem mehaniziranosti odnosno automatizacije uz što manji utrošak energije. Sortiranje piljenica daje prikaz osebujne faze pilanske proizvodnje gdje se piljenice nakon proizvodnje slože prema postavljenim kriterijima, ovisno o tome da lije to odmah nakon proizvodnje piljenica ili nakon što su piljenice podvrgnute procesu sušenja. U prikazu Skladište piljenica autor opisuje dio pilanskog postrojenja sa složajevima raznih pilanskih proizvoda namijenjenih prirodnom sušenju, ali navodi da se u širem smislu u ovaj prostor ubrajaju i komore za umjetno sušenje piljenica, parionice, skladišta osušenih piljenica, te prostor i uređaji za utovar i otpremu robe. Spremište gotovih piljenica i njihova otprema je poglavlje koje daje viđenje posebnog, natkritog prostora koje služi za presortiravanje, slaganje i spremanje piljenica s mogućnošću lakog pristupa sredstvima za dopremu i otpremu. Složenom i odgovornom poslu O projektiranju pilanskih postrojenja autor daje pristup inženjeru drvne tehnologije, koji će mu pomoći u izradi elaborata za izgradnju, a koji je moguć uz pretpostavku poznavanja konačnih rješenja tehnologije te svih pitanja izvodljivosti organiziranja i izgradnje pilane. Udžbenik završava abecednim Kazalom s pojmovima korištenim u četrnaest poglavlja ovog udžbenika. Kao što je pojava prvog dijela ovog udžbenika bila od prvorazredng značaja za teoriju piljenja, te primjerno prihvaćena od studenata Šumarskih fakulteta i stručnjaka u praksi, tako će se pojavom ovog drugog dijela s karakteristikama pilanskih postrojenja zaokružiti kod nas prvi i jedinstveni rad uvaženog stručnjaka s područja pilanske tehnologije drva. Posebnu vrijednost ovog sveukupnog djela najviše će moći iskoristiti studenti šumarskih fakulteta, ali i studenti odgovarajućih poslijediplomskih studija. Stručnjaci iz prakse pilanske prerade drva, ali i šumarski stručnjaci iz područja iskorištavanja šuma naći će u ovom djelu mnoge odgovore na svakodnevna stručna pitanja važna za pilansku preradu drva, objašnjena logički i pregledno, od uvaženog autoriteta čije je znanstveno i stručno djelo tijekom njegovog radnog vijeka jamstvo ispravnosti i uspješnosti odabranog riješenja i primjene. Slavko Govorčin MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 1, siječanj-veljača izdvajamo osvrt na sljedeće priloge: Giuseppe Scarascia Mugnozza: Problemi i perspektive šumskih istraživanja u Italiji Početak nove godine uobičajeno je vrijeme da se učini bilanca prošloga razdoblja i prijedlozi za budućnost. U proteklom stoljeću, a posebice potkraj stoljeća, interes i javno mišljenje za problematiku šumarstva i okoliš koji nas okružuje je značajno porastao. Stalna prisutnost problematike vezane za velike ekološke promjene uzrokovane čimbenicima prirodnoga porijekla, i onima koje je prouzrokovala aktivnost čovječanstva, motivirali su tehničko-znanstvenu zajednicu šumarstva da pronađe adekvatne odgovore i prijedloge. Autor navodi primjer Švicarske, gdje je još u prošlom stoljeću nakon mnogih devastiranja uzrokovanih poplavama i erozijom terena (posebice u sjevernim kantonima) osnovan "Institut za šumarska istraživanja na federalnoj razini. Institut, danas smješten u Birmensdorfu, imao je zadaću ispitati interakciju između šumarstva i ekološke i socijalne funkcije šuma, između šumarske hidrologije i zaštite terena te klime i produkcije drveta. Nakon sto godina Institut iz Birmensdorfa postao je "Federalni institut istraživanja šuma, snijega i okoliša", poprimivši međunarodno značenje. Institut je dao veliki doprinos proučavanju učinka vode na zaštitu terena, proučavanju dendroekologije, atmosferskog zagađivanja, alpske vegetacije i odnosa šume i društva. 341

104 S vremenom nova problematika vezana za okoliš i socijalno ekonomske odnose poprima sve veću važnost prijeteći ravnoteži u šumskom ekosustavu i ambijentu općenito. Nepovoljni čimbenici pod imenom globalne promjene ambijenta ukazuju na to, daje aktivnost ljudskog roda dosegla kapacitet koji oblikuje i utječe, čak i nesvjesno i neizravno, na ekosustave i funkcioniranje biosfere našega planeta. To se očituje u poremećaju atmosferske ravnoteže, degradiranju kvalitete vode i tla, nepovoljnim utjecajem na okoliš i narušavanju genetskih osobina. No, posljednjih 30-ak godina zahvaljujući velikom impulsu primjenom šumarskih istraživanja, sve je jasnija uloga šumskih ekosustava na utjecaj i regulaciju funkcija biosfere, hidrosfere i atmosfere. U odnosu na ovu problematiku, u Italiji šumska istraživanja idu u dva kontradiktorna smjera. S jedne strane u posljednjim je godinama povećan interes za šumarsku i ekološku problematiku, što se očituje u sve većemu broju adekvatnih institucija i izvora financiranja, a s druge strane naočigled se ukidaju postojeće institucije (Eksperimentalni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Institut za topole te Zavod za celulozu i papir). Dakle postoji sjedne strane veliki interes, u najmanju ruku deklarativan, za šumske ekosustave i njihovo upravljanje, a s druge strane nedovoljna briga za istraživanja o drveću i šumskim zajednicama. Može biti utješno, kaže autor, stoje od 1970 g. broj diplomiranih stručnjaka na fakultetu (Scienze Forestall e Ambientali) značajno povećan. Ohrabrujuće je i to što Talijansko udruženje šumarstva i šumarske ekologije prihvaća sugestije uredništva "Monti e boschi", da se od ovoga broja u rubrici "Istraživanja" donose orginalni članci koji obraduju rezultate istraživanja raznih područja šumarske znanosti, s konkretnim tehničkim i znanstvenim argumentima, koji su u izravnoj vezi s realnošću šumarske operative. Gianpiero A n d r e a 11 a: Sastojina hibrida Sorbus scandica Auctnon Fries u centralnim Apeninima U rod Sorbus porodicu Rosaceae pripada preko sto vrsta koje su tipične za umjerene zone sjeverne hemisfere. U Italiji se nalaze: obična oskoruša (S. domestica L.), jarebika (S. aucuparia L.), obična brekinja (S. torminalis (L.) Crantz) i obična mukinja (S. aria L.). Ove vrste rasprostranjene su na cijelom poluotoku i otocima, izuzev jarebike koje nema na Sardiniji. Osim ovih vrsta sporadično se u pojedinim predjelima pojavljuju: mukinjica (S. ehamaespilus (L.) Crantz), grčka mukinja (S. graeca Spach) i S. mougeotii Soy. - Will et Godr. Vrste roda Sorbus s lakoćom tvore hibride koji posjeduju karakteristike dviju osnovnih vrsta. U Italiji se nalaze: S. hy'brida Koch (S. aucuparia x S. aria), S. hostii (S. ehamaespilus x S. aria). Sorbus scandica hibrid između obične brekinje i obične mukinje uglavnom se nalazi u predalpskoj zoni od Verone do Piemonta, ali je u novije vrijeme pronađeno jedno stanište u Apeninima. Autor u ovom članku obrađuje botaničke i stanišne karakteristike ovoga hibrida. S botaničkog stajališta hibrid ima karakteristike obaju osnovnih vrsta. U odnosu na visine stabala nije moguće mnogo znati, jer se radi o mladim stablima iz sjemena ili panja, a starija stabla su posječena. Izgled kore pokazuje veliku promjenjivost od stabla do stabla, kao i raznolikosti dijelova istoga stabla. Na starijim dijelovima stabla kora je tamno sivo-pepeljasta s bijelkastim mrljama i svijetlim, eliptičnim i horizontalnim lenticelama. Mlađi dijelovi debla i grane su sivo-smeđe-crvenkaste boje. Promatranjem lišća pada u oči naglašeni polimorfizam, i to ne samo usporedbom različitih stabala, već i unutar jednog stabla. Listovi su jednostavni, naizmjenični s dlakavom peteljkom dužine 2-2,5 cm (rijeđe 1,5-4 cm). Oblici listova su vrlo varijabilni i različito nazubljeni, ali najčešće imaju karakteristike obje vrste. Gornja sirana lista: lijevo Sorbus aria, sredina S. scandica, desno S. torminalis Donja strana lista: lijevo: Sorbus aria, sredina S. scandica, desno S. torminalis 342

105 Značajna je i velika razlika u boji donje i gornje strane lista. Donja strana je mnogo svjetlija s naglašenom nervaturom i jednoliko prekrivena svijetlijim dlačicama (vidi sliku) Cvijetovi su dvospolni, sastavljeni u uspravne cvatove i nisu tako mnogobrojni kao kod S. aria, s vjenčićem sastavljenim od bijelih ovalnih latica. Plod je ovalna jabučica veličine 0,5-1,5 cm promjera, smedkaste boje u dobi zrelosti. Sastojina hibrida nalazi se na južnim padinama središnjih Apenina u okolici Cittaducale (Rieti). Nadmorska visina je oko 700 m, a ekspozicija uglavnom jugozapadna. Podloga je vapnena, erodirana sa siromašnom crvenicom. Klima je obilježena velikom količinom oborina (preko 2000 mm godišnje), čestim vjetrovima, od kojih jugo ima veće značenje. Površina na kojoj rastu stabla hibrida iznosi oko jedan hektar. Unutar te površine nalaze se stabla različite veličine. Stabla iz sjemena promjera su cm i visine 5-6 m, u starosti od oko g., dok je prisutnost stabala iz panja također očita. Hibrid se nalazi zajedno s ostalim vrstama listača, a to su: crni grab, hrast medunac, cer, crni jasen, javor gluhač, brekinja, mukinja i česmina, a od četinjača obična borovica i šmrika. Osim ove vegetacije prisutni su i grmovi koji odgovaraju fitocenozi Ostryo-Quercetum pubescentis. U ovom članku autor je htio ukazati na učešće hibrida Sorbus scandica izvan predalpske zone, gdje je tipično rasprostranjen. S obzirom da to do sada nije bilo evidentirano, ovo je vrijedan prilog za njegovo bolje upoznavanje. Šumska patologija Giorgio Maresi, Paolo Ambrosi, Paolo Capretti: Meria laricis Vuill. u trentinskim sastojinama ariša Meria laricis Vuill je gljivični parazit odavno poznat kao defoliator ariša (Larix decidua L.) kako u Europi, tako i u Sjevernoj Americi. Mnogi su autori proučavali problematiku vezanu za fitopatološka oboljenja uzrokovana ovim patogenom kao D i bona g. i Gravano g. U Italiji se bolest prvi puta javila g. Najnovija oboljenja zapažena su u Švicarskoj i u Italiji u pokrajni Trentino tijekom g. Zbog pojave oboljenja poduzeta su istraživanja "šumarske operativne zajednice" u suradnji sa šumskom biljnom patologijom sa sveučilišta u Firenci. U ovom članku opisan je parazit i rezultati prvih istraživanja. Polovicom srpnja g. u Trentinu (Val di Non i Val di Fiemme) u sastojinama ariša opažena je pojava intenzivnog žućenja iglica na velikom broju stabala. Uzeti su uzorci grana s više stabala na obadva lokaliteta za laboratorijsko ispitivanje. Uspoređeni su i svi relevantni meteorološki podaci s prosjecima za razdoblje do g. U laboratoriju je mikroskopskom analizom proučavan patogen u svim stadijima njegovog razvoja na raznim supstratima. Detaljno su istražene sve morfološke karakteristike Merie laricis Vuill, posebice minimalne i maksimalne širine i dužine konidija na uzorcima s obadva lokaliteta. Posebna pozornost posvećena je promatranju u šumi. Na obje lokacije ustanovljena je ista simptomatologija na napadnutim stablima. Krajem srpnja krošnje stabala su bile žute, ali su iglice još bile čvrste. U kasnijem razdoblju vrh iglica bio je suh, stoje ubrzo prelazilo polovinu dužine iglica. Boja iglica postepeno je postajala smeđe-bjelkasta. Napad je bio podjednako rasprostranjen na čupercima iglica kao i na pojedinačnim iglicama duž izbojka, podjednako na mladim i odraslim stablima. Površina na kojoj je evidentiran napad iznosi ukupno oko 40 ha, a radi se o mješovitoj šumi ariša, bijelog bora, smreke, jele i bukve. Sastojine su locirane na nadmorskoj visini od 800 do 1300 m. Poslije prvog napada i djelomične defolijacije napad nije nastavljen. Izgleda daje parazitu pogodovala okolnost što je u srpnju u dužem razdobljdu pala temperatura uz pojavu obilne kiše. Ukupan intenzitet napada može se ocijeniti sa % očite promjene boje i do 20 % defolijacije, i to najčešće na granama donjeg i unutrašnjeg dijela krošnje. Sveukupna istraživanja nesumnjivo dokazuju daje napad prouzrokovala patogena gljiva Meria laricis Vuill, koja do sada nije primijećena u Trentinu ili je pak postojala, ali bez evidentnih šteta. Ipak se i ovaj puta čini da je njeno djelovanje kao patogena dosta ograničeno, s izuzetkom što može štetno djelovati na mlade biljke u rasadnicima, kao i otežati prirodnu obnovu ariševih stabala. Raffaele Spine Ili, Davide P e t t e n e l l a: Usporedba tehnologije za proizvodnju iverja U posljednje vrijeme interes za uporabu biomase za proizvodnju energije je sve veći. Aktivnost na istraživanju tehnologija i interes za ulaganje u energetska postrojenja temelje se na pretpostavci uporabe velike količine drvenaste biomase za bar djelomičnu zamjenu tradicionalnih fosilnih goriva. Šumarstvo također slijedi taj interes i to iz više razloga: drvo je kvalitetno gorivo, zalihe su obnovljive, praktički je dostupno u širokim razmjerima, jer to omogućava korištenje drveta koje se dobiva obavljanjem uzgojnih zahvata. S druge strane otvorenje problem u činjenici, što cijena drvenog goriva ne može biti visoka, mora biti usporediva s cijenom fosilnog goriva. U Italiji su te cijene 343

106 limitirane za toplane u iznosu od L/t, a za elektrane još niže, svega L/t i to franko potrošač. Dakle, osnovni problem svodi se na mogućnost proizvodnje iverja po najnižoj mogućoj cijeni, što znatno umanjuje mogućnost masovne proizvodnje. U slučaju previsoke cijene ovi potrošači nalaze ekonomičnijim trošenje pilanskih otpadaka, makar uz veće transportne troškove. Problematika kako organizirati skupljanje otpada, koji iverač izabrati, koju produktivnost očekivati i kako transportirati, sadržaj je mnogih istraživanja (Pottie e Gumier 1986, Lazzari 2000, Petenella 2000). Glede obima posla i potrebnih ulaganja postoje razne opcije u kojima se prezentiraju različite povoljnosti. Autori su u ovom članku prikazali rezultate jedne serije pokusa izvedene na bazi programa "Chip-Cost" koji je korišten za rješenje osnovnih pitanja koja utječu na troškove proizvodnje i to: izbor iverača u odnosu na potrebni kapacitet, srednja težina sortimenata za iveranje, te organizacija dopreme drveta i alimentacija iverača. Radi usporedbe troškova istraživanja su vršena na dvama radilištima različitih kapaciteta: 1. Radilište s malom investicijom u strojeve i opremu, sastavljenu od iverača s maksimalnim otvorom od 35 cm pogonjenog poljoprivrednim traktorom od 95 KW, koje opskrbljuje hidraulični kran s drugog traktora snage 60 KW. 2. Radilište opskrbljeno samohodnim iveračom na gusjenicama s ugrađenim hidrauličnim kranom i motorom snage 345 KW. Ako se pretpostavi da se u oba postrojenja radi s prosječnim veličinama drveta za iveranje (ovršci i mala stabla) od oko 60 kg i korištenje radnog vremena od oko 65 %, učinci su po bruto satu za iverač na traktoru oko 3,6 t, a za samohodni iverač 12,5 t. Da bi se troškovi iveranja sveli na maksimalni iznos od L/t, potrebno je s iveračem na traktoru preraditi najmanje 6500 t godišnje, a sa samohodnim iveračem najmanje 7500 t godišnje. Maksimalni godišnji kapacitet iverača na traktoru je t godišnje, uz trošak od L/t, a samohodni iverač ima trostruki kapacitet uz troškove koji variraju u odnosu na korištenje kapaciteta. Može se zaključiti daje iverač na traktoru primjenjiv za količine do t godišnje. Kod te količine troškovi proizvodnje sa traktorom i samohodnim iveračem su izjednačeni. Za sve veće količine samohodni iverač je povoljniji, jer se kod većih količina troškovi iveranja spuštaju ispod L/t. Posebna povoljnost kod samohodnog iverača je to što zbog većeg kapaciteta odgovara izravno tovarenje iverja u prikolice kamiona čime se uštedi oko L/t materijala. Također su istražene i inačice troškova za izvlačenje drveta iz šume do iverača. Upotrjebljen je lagani skidder za vuču i alternativno tovarenje u traktorsku prikolicu. Rezultati učinka i troškovi analizirani su za razne prosječne udaljenosti i težine drvnog materijala. U prosjeku je za opskrbu iverača na traktoru dovoljan jedan "skidder" za vuču, dok za samohodni iverač su potrebna najmanje dva. Troškovi izvlačenja su varirali od L/t materijala. Obzirom na specifične pojedinosti od velike je važnosti dobra organizacija posla i sinkronizacija akcija, što znatno utječe na troškove proizvodnje iverja od drvne biomase i mogućnost njene primjene za proizvodnju energije, kao zamjena za upotrebu fosilnih goriva. Felice V i t a, Rocco C a r e 11 a, Saverio DEmerico: Bioklimatska i fitosociološka analiza šumskih makija s dominantnom oštrikom (Quercus coccifera L.) u okolici Barija Ispitivanja su rađena s ciljem da pomoću fitosociološke metode doprinesu poznavanju vegetacije šumskih makija u kojima dominira hrast oštrika (oštrikar, prnar, komorovac) Q. coccifera L., koja je do sada slabo istraživana. Oštrika je rasprostranjena u svim mediteranskim zemljama: Portugal, Španjolska, Baleari, Francuska, Korzika, Sardinija, Sicilija, poluotok Italije, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Grčka, Kreta, Turska, Izrael, Libija, Tunis, Alžir, Maroko i Bugarska. Glede morfoloških karakteristika moguće je razlikovati dvije podvrste, koje neki autori (Webb 1838, De Candolle 1864, Eig 1933, Camus 1936, Nahal 1962, Zahary 1971, Gentile i Gastaldo 1975) bilježe kao Quercus coccifera L. u zapadnim regijama i kao Quercus calliprinos Webb u istočnim regijama. Q. calliprinos se razlikuje po trajnoj maljavosti ženskih cvjetova i novih izbojaka. Q. coccifera L uglavnom ima grmolik oblik, dok Q. calliprinos Webb ima habitus stabla do 18 m. Neki autori navode i neke druge morfološke raznolikosti, koje su genetski učvršćene, a uzrokovane su različitim ekološkim i geografskim uvjetima u širokom arealu kojega vrsta zauzima (na pr. Puglia i Sicilia). Areal ove vrste u Italiji osim otoka je u Puglii i mala zona u Basilicati. Kako je u okolici Barija upitno postojanje dvije podvrste, autori su u ovom članku obradili isključivo Q. coccifera-u L. Područja koja zauzima oštrika su marginalne zone, gdje poljoprivreda nije imala uvjete zbog strmog i kamenitog terena. Na tim područjima javlja se spontana vegetacija. Za određivanje tipa i izgleda fitocenoza istraživanja su vršena po metodi fitocenološke škole Cirih-Monpelier (Braun-Blanquet 1932), a primijenjena nomenklatura i floristička analiza rađena je pomoću Flora d'italia (Pignatti 1982 g.). 344

107 Q. coccifera L.: detalj Podaci skupljeni tijekom jedne godine obrađeni su primjenom tehnike multivarijabilne statističke metode, a dobiveni rezultati uneseni u fitosociološke tablice. Posebna pozornost posvećena je proučavanju terena s geopedološkog i klimatskog gledišta. Podloga je slojevite vapnene strukture, na kojoj se zbog intenzivnih erozivnih procesa tlo obnavlja i stvara se crvenica {terra rossa). Cesta je pojava da se javlja i jedan cementni sloj koji često ometa razvoj korjenovog sustava. Proučavanje tla i njegovu sistematizaciju obrađivali su razni autori, medu kojima se ističu radovi Pantanellial999g. Bioklima područja ispitana je pomoću raznih bioklimatskih diagrama za razdoblje do g. (Montero de Burgos i Gonzales Rebollar). Vegetacijska analiza provedena je vrlo detaljno. U okolici Barija ispitano je deset različitih zona gdje je Q. coccifera L.: sastojina Q. eoceifera-e rasprostranjena oštrika, a svi podaci su sistematizirani i obrađeni. U Italiji su makije u kojima se nalazi oštrika svrstane u sljedeće asocijacije: Chamaeropo-Quercetum cocciferae Brullo i Marceno 1984, Arbuto-Quercetum cocciferae Brullo 1986, Cocciferetum Lorenzoni 1987 i Junipero-Quercetum cocciferae Bartolo, Brullo i Marceno 1983 g. Na bazi rezultata geopedološkog, klimatskog i vegetacijskog istraživanja, vrlo je jasno da sastoji ne s dominantnom oštrikom u okolici Barija ne pripadaju ni jednoj do sada poznatoj asocijaciji, već su potrebna daljna istraživanja radi određivanja preciznih karakteristika za ustanovljenje fitocenološke pripadnosti. L'ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske Akademije šumarskih nauka- Firenze) Broj 6, studeni-prosinac 2000 g. obrađuje problematiku vezanu za šumu Vallombrosa i kongres na temu: Sačuvati znanja prošlosti - šumski muzej Vallombrosa. Šuma Vallombrosa nedaleko Firence (u prijevodu sjenovita dolina), s površinom od oko 1300 ha u Italiji je jako poznata, i to ne samo u šumarskim i znanstvenim krugovima, već i širokoj javnosti. Prvi podaci o postojanju šume potječu iz XIV stoljeća kada su redovnici Vallombrosiani u sklopu postojeće šumske površine podigli jelovu monokulturu po načelu umjetne sadnje i gole sječe. U nastavku ćemo izložiti kratke preglede objavljenih članaka: Orazio Ciancio: Šumski muzej Vallombrosa - susret između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Autor je dao uvodno izlaganje u kojemu navodi opravdanost odluke direkcije i uređivačkog odbora da posvete jedan broj časopisa razlogu zbog kojega je osnovan šumskig muzej i održan Kongres, koji je pobudio veliku pozornost šumarske i znanstvene javnosti. Kongres je organiziran pod pokroviteljstvom Državne zajednice šumarstva, Akademije šumarskih znanosti, Poljoprivrednog fakulteta sveučilišta u Firenci, uz potporu mnogih autoriteta političkog, kulturnog i znanstvenog života. Odgovor na pitanje zašto je šumarski muzej u Vallombrosi jednostavan: potrebno je udovoljiti sve jasnijem zahtjevu za popularizaciju šumarske misli i oživljavanju, makar na maloj površini oko opatije vallombroških redovnika, šumske tehnike i metoda uzgoja i uređivanja koje čine dio šumarske povijesti i kulture, koje su obilježile naše vrijeme. Opasno je zaboraviti prošlost, jer bez nje nema ni budućnosti. Osnivanjem muzeja odaje se počast intuiciji i djelu redovnika za ono što su zamislili i stvorili. To je mudra odluka za 345

108 obranu "kulture šuma" i svjedočenje povijesne, kulturne, estetske i ambijentalne vrijednosti šume, koja je "kolijevka" šumarskih učenja u Italiji. Za šumare je tehnika umjetnog uzgoja jele s golom sječom jedna utopija, ali je to vrijedan spomenik koji zaslužuje da bude muzej na otvorenom, sastavljen od prastarih stabala jele koji okružuju Benediktinsku opatiju, svjedočeći o jednoj kulturi koja oplemenjuje šumarsku djelatnost i pomaže u poznavanju tajne prirode, te doprinosi napretku nauke, povezujući prošlost, sadašnjost i budućnost. Pozdravni govori: Lorenzo R u s s o - glavni opat Benediktinskog samostana Vallombrosa pozdravio je sudionike "Kongresa" u svoje ime i u ime Zajednice redovnika te zaželio uspješan rad svima koji imaju odgovornost i koji vode brigu za ovu šumu u Valllombrosi. Uprava samostana će sa svoje strane davati punu podršku Zajednici šumarstva za realizaciju šumarskog muzeja. "Dobro došli i uspješan rad s blagoslovom i zagovorom Sv. Ivana Gualberta osnivača Vallombrose i zaštitnika šumara i šuma Italije", bile su riječi blagoslova koje je uputio glavni opat sudionicima "Kongresa". Fausto M a r t i n e 11 i - zamjenik direktora Državne zajednice šumarstva, nakon upućenog pozdrava Zajednici redovnika samostana, znanstvenim radnicima i šumarima sa žaljenjem je najavio intenciju državne administracije na relaciji odnosa država-regije da prirodni rezervati prelaze iz državne u regionalnu nadležnost. Ova odluka odnosi se i na Prirodni rezervat Vallombrosa. Donošenje ove odluke može imati negativan utjecaj na sprovodenje strategije o upravljanju zaštićenim zonama i stvaranju mreža tih zona u koje spadaju i nacionalni parkovi. Unatoč tomu, Državna zajednica šumarstva će s velikom odgovornošću predati regijama prirodne rezervate i nastaviti suradnju, ali na žalost treba naglasiti da mnoge regije nisu prihvatile okvirni zakon o zaštićenim zonama. U daljnjem govoru naglasio je vrijednost šume Vallombrosa za šumarsku znanost te pozdravlja ideju Akademije šumarskih nauka za osnivanje šumskog muzeja, jer arboretum i opatija sa svojim prirodnim krajolikom to već i jesu. To ne umanjuje vrijednost ove inteligentne, korisne i interesantne inicijative. Augusto Marinelli -predsjednik Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Firenci, u svom pozdravu naglasio je 150-godišnju vezu Sveučilišta i šume Vallombrosa. Od g. studenti promatraju, uče i ureduju ovu šumu. Činjenica je da se stvari mijenjaju vrlo brzo, te da se tradicionalno gospodarenje zamjenjuje i usklađuje s višekorisnom ulogom koja danas šumi daje sve veće značanje. U sklopu novog plana gospodarenja ovom šumom, izdvaja se ideja profesora Ciancia i profesorice Nocentini o osnivanju šumskog muzeja koji će sačuvati za budućnost, bar na maloj površini, uspomenu na djelo redovnika, poznatu jelovu šumu osnovanu prije mnogo godina, a koja će i dalje ostati "laboratorij pod otvorenim nebom" koji je vodio i formirao šumare posljednjih 150 godina. Fiorenzo Mane in i - predsjednik talijanske Akademije šumarskih nauka, u ime članova Akademije dao je veliku podršku aktivnostima oko osnivanja šumarskog muzeja, upozoravajući da se ne rade statički spomenici, jer je dinamika promjena mnogo brža nego se to moglo predvidjeti. O tome svjedoči fotodokumentacija, zračni snimci stari 60 g. iz vremena rata, gdje su vidljive velike promjene koje čine Italiju posve drukčijom. Promjene vegetacijske strukture, vodotoka te povećanje šumskih površina na račun poljoprivrede, daju Italiji posebnu ljepotu od pejzaža Alpa preko Apenina, sve do otoka i Mediterana. Massimmo Sottani - predsjednik općine Reggelo, na čijem se području nalazi šuma Vallombrosa, osvrnuo se na slavnu prošlost ovog područja koje je oduvijek imalo veliko turističko značenje, skijaški i rekreacijski centar. Tomu je posebice doprinosio poseban izgled krajolika, a jelova šuma davala mu je posebnu vrijednost. Poželio je za Vallombrosu sretnu budućnost, koja bi se sastojala u postizanju triju odrednica: stvoriti uvjete za prirodnu obnovu šume, osigurati postojanost i izgled jelove šume u okolici samostana, koja je povijesno vezana za ovo mjesto, - sačuvati kao poseban interes staru tehniku uzgoja šume. Ove šume nisu dovoljne za osiguranje bogatstvom ovoga područja, ali uz nove ideje i nove prijedloge bit će uvijek dovoljan razlog da se potraži ovo prekrasno mjesto. Alberto Bronzi -Aktualno stanje jelove sastojine u Vallombrosi, autor, član uprave prirodnog rezervata Vallombrosa, naglasio je razloge koji izdvajaju vrijednosti ove šume u odnosu na mnoge. Šuma Vallombrosa sistematizirana je u Prirodni biogenetski rezervat g. u površini od 1273 ha. Od te površine 52 % ili 664 ha otpada na glasovitu sastojinu jele, koju već od XIV stoljeća uzgajaju redovnici benediktinskog samostana. U drugoj polovici XVII. stoljeća počeli su sa sadnjom čiste jelove šume između samostana i kapele sv. Ivana Gualberta, na 1200 m nadmorske visine na površini od 200 ha. Ta se površina tijekom vremena povećavala, da bi g. postigla konačnu površinu. Izgled ove sastojine nije potpuno homogen, pa se mogu razlikovati četiri zone: - najstarija jezgra od oko 183 ha. To su visoka, veličanstvena stabla, koja daju Vallombrosi sakralni karakter, 346

109 - drugi kompleks od oko 262 ha predstavljaju jele posađene prije 100 g. na brežuljcima koji se spuštaju prema udolini, - treća grupa jela je oko 82 ha na nadmorskoj visini od m, sastavljena od djelomično posađenih i prirodno niklih stabala jele ispod starih kestena (uzgajanih kao voćke), površina od 109 ha sastavljena od jelovih stabala starih oko 100 g., koje su miješane s ostalim četinjačama: smreka, bijeli i korzički bor te listačama kestenom i bukvom. Kako se ova šuma nalazi gotovo na rubu areala jele, podložna je nepovoljnim utjecajima različitog porijekla. Ceste su štete od vjetra, snijega, te dugotrajne suše i pojave truljenja korijena i debla. Marginalni položaj jele u odnosu na svoj areal očituje se i u slaboj mogućnosti prirodne obnove, tako da su opati za pomlađivanje redovito koristili sadni materijal, u početku samonikli, a kasnije iz rasadnika (nabavljen iz drugih područja). Tako je to ponavljano do sadašnjeg četvrtog ciklusa ove povijesne šume. Autor predlaže da se čuvena jelova šuma sačuva u njenom sadašnjem obliku radi povjesnih, kulturnih i ambijentalnih motiva, a da se u ostalim područjima osigura prirodna obnova. Francesco M o r i o n d o, Riziero T i b i e r i: Fitopatološko stanje jelove šume u Vallombrosi Po mnogobrojnim zapisima, iz kojih se može izdvojiti sjećanje opata Fornaini-a iz g., zdravstveno stanje jelove šume često je bilo zabrinjavajuće. Nerjetko se moralo pribjegavati sječi sušaca (stojeća mrtva stabla), čije su sušenje uzrokovali razni biotski i abiotski čimbenici. Izvanredne sječe zbog oboljenja, prelazile su često polovicu redovitih sječa. Zbog ove problematike obavljena su istraživanja fitopatologa, koji su ustanovili da su napadi biljnih parazita često u kombinaciji sa napadom fitofagnih insekata. Od mnogih patogenih uzročnika najčešće su gljive vezane za drvenaste strukture stabla do dva metra visine. Radi se o Armillariji ostoyae (Romagn), koja uobičajeno živi kao saprofit. Daljnjim istraživanjem ustanovljeno je daje primarni štetnik u unutrašnjem dijelu debla Heterobasidion annosum, koji uzrokuje tz. "mokro srce", a zatim trulež. Ova kombinacija Heterobasidion+Armillaria uzrok su mnogih sušaca u jelovoj šumi. Osim ovih uzročnika bolesti, česti su i napadi insekata i to: Drayfusiapiceae (Radzeburg), Mindarus abietinus (Koch), Epinotia nigricana (Henrich-Schaeffer), Pissodes piceae (Illiger), te Scolitidae Pityoktcines vorontsovi (Jacobson), Cryphalus piceae (Ratzeburg) i Xyloterus lineatus (Olivier). Najveći dio insekata javljaju se kao sekundarni štetnici na već biološki oslabljenim ili starijim stablima. Antonio Gabbrielli: Povijesne šume jele iz Vallombrose Iako šuma Vallombrosa svoju popularnost dobrim dijelom zahvaljuje slavi monumentalne opatije, ipak je svojim slikovitim krajolikom glavna meta mnogobrojnih turista. Pretpostavlja se da je jezgra ove šume bila prirodna jelova šuma, jer postoji zapis da su opati 12. rujna g. ugovorom prodali stotinjak stabala, a drugi dokument iz g. govori o prodaji oko 300 stabala. Iako nema pisanih dokaza, pretpostavlja se da su redovnici iz te prirodne šume uzimali jelove sadnice za podizanje mladih sastojina, jer rasadnike nisu nikada imali. Po jednom planu g., koji liči na ilustrirani katastar, vidljivi su objekti osim opatije npr. pilana, mlin te ostali sakralni objekti između kojih su posađene grupe jelovih stabala. Polovinom XVII. stoljeća takvih je grupa bilo preko dvadeset. U to doba počinje i življa trgovina drvetom. Drvo poznato kao jela iz Toskane prodavalo se u Piši i Livornu, a pored 500 stabala godišnje prodavalo se i sitno oblo drvo. Paralelno s trgovinom površine šuma su se povećavale, tako da su male grupe polako spojene u veće komplekse. Po inventuri koju su redovnici napravili krajem XVIII. stoljeća (a bilo ih je više), evidentirano je stabala u 34 parcele, a površina je iznosila oko 200 ha. Ta stabla nisu bila velikih dimenzija, jer je ophodnja bila u početku 70 i 80 godina. Godišnje se sadilo oko sadnica. Ovi pisani podaci svjedoče s koliko su brige opati uzgajali svoju šumu, što također govori o potrebi da se sačuva ova vrijednost, jer ako zaboravimo tradiciju gubimo mogućnost vladanja sadašnjicom. Mauro Agnoletti: Između poljoprivrede i šumarstva - uloga šume i uzgoj jele u Vallombrosi između XII. i XVII. stoljeća Autor u ovom članku iznosi zanimljive podatke o prvim danima Vallombrose, koja se smatra prethodnicom šumarstva koje je kasnije (posebice u Njemačkoj u XVIII. stoljeću) doživjelo razvoj u modernu šumarsku znanost. Uzgoj jele u formacijama jednodobne strukture nazivalo se "samostansko šumarstvo", u kojem se očitovalo opredjeljenje Benediktinaca (Camaldolesi i Vallombrosiani) za iskorištavanje šuma u komercijalne svrhe, za razliku od Franjevaca koji su šumske resurse koristili uglavnom za pokrivanje vlastitih potreba. Za vrijeme osnivanja g. samostan je činio prostor ograđen kružnom drvenom ogradom, u kojoj se nalazila drvena crkva sa 12 većih i 20 manjih drvenih nastambi. Samostan je bio okružen šumom hrasta, 347

110 kestena i cera, dok su jela i bukva bile manje zastupljene. Najviše se trgovalo s hrastom i kestenom, dok je bukva smatrana svetim drvetom i uglavnom je bila zaštićena. Naime, po legendi sv. Ivan Gualberto našao je utočište pod bukvom, koja je spustila svoje grane kako bi mu pružila zaštitu. Postoje zapisi da se hrast prodavao za brodogradnju, kesten se upotrebljavao za vinogradsko kolje, a od bukve se palio drveni ugljen (stoje bilo zabranjeno, posebno doseljenicima). Na veliku potražnju drveta djelovao je i razvoj Firence, gdje se gradilo mnogo objekata, posebice crkvenih (katedrala II Duomo). Ta gradnja zahtijevala je puno jelovog drveta, koje su Benediktinci već uzgajali u svojim jednodobnim kulturama u neposrednoj blizini. Prikaz iz XVI. ili XVII. stoljeća gdje se vidi oratorij, fontana i u središtu bukva sv. Ivana Gualberta. U drugom planu vide se redovi jelove kulture, te brežuljci pokriveni bukvom. Prihodi od šumarstva zauzimali su u ekonomiji samostana Vallombrosa peto mjesto. Iz bilance g. prihod šuma iznosio je 8861 škudu (talira). Veće prihode su dali vino, žito, stoka i pašnjaci te maslinovo ulje. Ovakvi prihodi od šuma dali su poticaj opatima za stvaranje novih površina, pa su tako nastale jednodobne jelove šume uzgojene sadnjom sadnica u redove, zatim po potrebi prorjeđivane i uzgajane u turnusu koji je oscilirao od 80 do 100 g. Orazio Ciancio, Susana Nocentini: Zašto muzej u Vallombrosi U ovom članku autori iznose argumente koji neosporno dokazuju potrebu i opravdanost da se u šumi Vallombrosa osnuje šumarski muzej na otvorenom. Razlozi tomu su mnogobrojni, a posebice se navodi: šuma Vallombrosa ima svoju povijesnu vrijednost, jer o njoj postoje pismeni dokazi od XIII. stoljeća, šuma Vallombrosa je poznata ne samo šumarima Italije; u njoj se stoljećima primijenjuju metode koje su utemeljili redovnici samostana, Vallombrosa je koljevka talijanskog šumarstva; u njoj je najveći dio šumara napravio "prve korake", studenti oduvjek tu obavljaju praktično-aplikativne vježbe, šumski muzej osigurati će da na životu ostane metoda uzgoja koju su inicirali redovnici i na taj način će se sačuvati "znanja" prošlosti za budućnost. Ideja o šumskom muzeju rođena je i razvijena na bazi Plana višenamjenske funkcije šume Vallombrosa, koji je povjeren na izradu Poljoprivrednom fakultetu sveučilišta u Firenci, a koji su izradili stručnjaci raznih profila uz primjenu znanstvenih dostignuća. Misao vodilja je sačuvati jedan dio šume u prastarom obliku, a na drugome primjenjivati metode modernog šumarstva s osiguranjem prirodne reprodukcije. Orazio Ciancio, Susana Nocentini: Plan uređivanja jelove sastojine u Vallombrosi Da bi se sačuvala tehnika uzgoja u jelovim sastojinama, donesen je plan uređivanja sukladan prethodnim planovima utemeljenim po metodi Generosa Patronea, pripadnika fiorentinske škole. Prvi plan uređivanja šume načinio je inspektor Giacomeli g. na površini od 217 ha. Reviziju toga plana napravio je Perona g. i g. na 292 ha, s istim tretmanom i turnusom (ophodnjom) od 90 g. Godine Di Telia je povećao ophodnju na 100 g. Od g. plan uređivanja elaborira Patrone Generoso, s ophodnjom od 100 g., golom sječom i naknadnim umjetnim pošumljavanjem. Po tablicama koje je napravio Perona g., najveći prirast jela u Vallombrosi je u razdoblju od g., ali je Patrone Generoso ipak zadržao ophodnju od 100 g., koji približno odgovara ekonomskom turnusu, a također pogoduje estetskom izgledu krajolika. Po novom planu uređenja površina šumskog muzeja po prijedlogu autora, bit će podijeljena na dva sadržaja: mali turistički sadržaj sastavljen od 11 parcela starosti od 50 do 170 god., s površinom od oko 14 ha i posebnim tretmanom. U tu površinu uključena je parcela broj 579 u kojoj se nalazi poznata "sveta bukva", koja je svoj hlad poklonila sv. Ivanu Gualbertu, - površina s jelovom šumom koja se sastoji od 59 parcela na 87 ha i populacijom jele u starosti od 31 do 140 g., gdje je zadržan tradicionalni uzgoj golom sječom. U daljnjem nastavku članka, autori su obradili sve potrebne uredajne elemente s prijedlozima mjera koje su prilagođene funkciji i namjeni šumskog muzeja, čija je ideja zaokupila interes šumarske struke i javnosti Italije. Frane Grospić dipl. ing. 348

111 Lovački savez Slovenije DRUGA KNJIGA O SRNEĆOJ DIVLJAČI Srneća divljač je najbrojnija i najrasprostranjenija divljač visokog lova u Europi, pa tako i u Sloveniji. Danas je u Europi ima 100 puta više nego prije 100 godina, a godišnji odstrel je oko 2 milijuna primjeraka. Ujedno je najznačajnija papkasta divljač, jer za krupnije papkare više nema prostora, te ih uspješno nadomještava upravo srneća divljač. Ta divljač ima veliku spo- Šumarnik i Goranin Cvetko Štanfelj, dipl. ing. šum. postaje sve respektabilniji likovni stvaratelj primorsko-goranskog područja. Nakon uspjele prve samostalne izložbe slika održane a Crnom Lugu (Gorski kotar) u povodu 45. obljetnice osnivanja i rada Nacionalnog parka Risnjak, kojem je ranih šezdesetih rukovodio i bio prvi direktor, kasnije ravnatelj, Društvo Gosobnost prilagodbe na različite (promjenjive) stanišne uvjete i značajna je divljač "kulturnih" ili kultiviranih predjela. U posljednjim desetljećima srnaća divljač je zbog svoje prostrane i brojčane raširenosti najviše proučavana vrsta divljači. Zato nije nimalo čudno daje u poznatoj Zlatorogovoj knjižnici Lovačkog saveza Slovenije, izašla već druga knjiga o srnećoj divljači. Prva je "Srnjad" autora Antona S i m o n i č a iz godine. Druga, ujedno posljednja u toj knjižnici, 27 po redu je krajem prošle godine: "Srnjad biologija gojitev ekologija" (Srneća divljač, biologija, uzgoj, ekologija) autora Blaža Krže, koji je ujedno najplodniji u Zlatorogovoj knjižnici. Knjiga sadržajno povezuje lovstvo prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Sadrži i najnovije podatke i saznanja o srnećoj divljači. Takva knjiga omogućuje protok stručnih informacija u europskom prostoru. Pisana je za lovce popularno, iako se stručnija izlaganja nisu mogla izbjeći. Slovenskim (i drugim) lovcima bit će dragocjena pomoć u suvremenom gospodarenju srnećom divljači. Osim uvoda, knjiga sadrži poglavlja: Biologija srneće divljači (Anatomija; Osjetila), Razmnožavanje i populacijski razvoj, Gospodarenje sa srnećom divljači (Ciljevi uzgoja, Gospodarske mjere). Knjiga je bogato ilustrirana: slike - Uli I f f, skice - Boris L e s k o v i c, fotografije - Blaž Krže, Stane L a v r i č, Martin Rovšček. Zanimljivo je da je s tom knjigom Veljko Varićak, dugogodišnji urednik Zlatorogove knjižnice to mjesto prepustio mladima. Zoran Timarac IZLOŽBE DRUGA SAMOSTALNA IZLOŽBA SLIKA SUMARNIKA CVETKA ŠTANFELJA rana Rijeka ove mu je godine organiziralo Drugu samostalnu izložbu slika. Na svečanosti otvaranja izložbe postavljene u prostorijama Društva u Rijeci 16. svibnja 2001., ukupno je bilo izloženo 24 ulja na platnu, mahom djela novijeg datuma. Ostavši vjeran krajobrazima, svojoj osnovnoj slikarskoj temi, bilo je moguće zapaziti da umjetnik postupno napušta prizore svoje 349

112 djevičanske Guslice, Jelenca i Lasca, gdje je otpočeo svoj šumarski poziv, Lesku, izvor Kupe i Svetu Goru gdje ga je nastavio, dajući prednost motivima s priobalja ("Jutro na lukobranu", "Senjska luka I i II", "Gornje Krmpote") i otoka ("Plaža Zrče", "Lukobran u Baski", "Jutro na sidrištu"). Slika 1. Šumarnik Cvctko Štanfclj ispred svojih uspjelih radova na temu gorskih šumskih krajolika. "To je razumljivo, pojasnit će sam Štanfelj. Daleko od očiju, daleko od srca, što će reći (po)dalje od kista i palete. Napustivši prije 20 godina Gorski kotar i trajno se nastanivši u Rijeci moji puti rijetko prelaze Gornje Jelenje. Koliko god su mi dragi i srcu prilasli motivi iz mog rodnog Gorskog kotara, toliko ništa manje po ljepoti i osebujnosti ne zaostaju primorska jutra, sutoni i bonace priobalja i otoka". Od već spomenute izložbe u Crnom Lugu, slike Cvetka Štanfelja sve više plijene pozornost likovne kritike i naklonost publike. "Svjetlost i sjena u likovnom izrazu Cvetka Štanfelja razlazu boje predmeta u elemente toplog i hladnog. Jednakim marom i preciznošću slika treperenje zraka nad morem i uz šumske obronke, hvatajući nijanse smirenih gorskih voda uz prikaze sjena osunčanog zelenila krošni... Njegov likovni izraz potvrđen je ljubavlju za slikanjem pejsaža otvarajući nam oči za tihe jepote domaćih krajeva... Kroz svoju ličnost, obogaćujući je humanističkim nazorom i optimističkim pristupom prirodi, slikar je u mnogo čemu nadrastao sebe samog nametnuvši se snagom svog osebujnog izraza, riječi su likovnog kritičara Veljka Troh e, prof, na svečanosti otvorenja izložbe. Slika 2. Sa svečanosti otvorenja druge samostalne izložbe slika Cvetka Štanfelja u prostorijama Društva Gorana u Rijeci. Prema nedavno preminulom povjesničaru umjetnosti Matku P e i ć u, neki od naših znanih slikara u svom likovnom stvaralaštvu zavoljeli su poneko stablo, poneku vrstu drveća, kojoj su se učestalo vraćali i redovito prikazivali na svojim platnima. Beciću je tako omilio hrast, F i 1 a k o v c u bukva, Kraljeviću grab, Motiki breza, Babicu jablan... Našem Štanfelju to je jela, posebno ona velebna u društvu svojih suplemenjakinja na silikatu u risnjačkoj Leski! "Nikad istu, nalazili smo je uspavanu zimi, bujnu u proljetnom rastu, osunčanu u vrelu ljetu i spokojnu, rumenu u jesenskom umivanju ", da se poslužim zapisom o slikama šume Tomislava Starčevića, dipl. ing. šumarstva. Tako našu jelu i goranske šume doživljava Cvetko Štanfelj. Prenesene snagom umjetnikova izraza kao ulja na platnu "plod su želje zaljubljenih u šume da svoj doživljaj ljepote, ugođaj trenutka, svoju radost ili sjetu podijele s drugima ". Tekst i fotografije Alojzije Frković 350

113 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SASTANAK EKSPERTNE SKUPINE ZA ŠUMSKA TLA Varšava, veljače U organizaciji Koordinacijskog centra za šumsko tlo (FSCC), održan je u Varšavi veljače god. sastanak ekspertne skupine za tlo Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Organizator i voditelj sastanka bio je prof. dr. E. Van Ranst, voditelj ekspertne skupine za tlo (EPS) u okviru navedenog programa, a domaćin skupa Institut za istraživanje u šumarstvu (IBL) u Varšavi, odnosno dr. sc. Josef Wojc i k iz Odjela za šumsko stanište. Sam institut nalazi se 15 km jugozapadno od centra Varšave, kod mjesta Sekocin Las. Skupu su bili nazočni predstavnici većine zemalja uključenih u ICP Forests: Austrija, Bjelorusija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ukrajina, Velika Britanija, te predstavnici Europske Komisije. Skup su otvorili organizator, E. Van Ranst i domaćin J. Wojcik, a Thomas Haussmann, voditelj programa ICP-Forests, u uvodnom izlaganju pojasnio je značaj tema predviđenih protokolom sastanka za sveukupni program. Na ovom sastanku obrađene su teme vezane za I i II razinu monitoringa tla, za uzorkovanje otopine tla te za mogućnost korespondencije s drugim istraživačkim programima. hama, ujednačenost obrađenosti ploha te na izvornost podataka (neklasirani podaci). Ova i ostale dvije prezentacije (B. Wink 1 er i W. Seid! i ng) iskorištene su i za raspravu o rangiranju parametara na parametarskoj listi usvojenoj na prošlom sastanku ekspertne skupine za tlo. Dat je naglasak na nužnost obveznih analiza tla za veće dubine (osobito C za cm). Isto tako rangirani su parametri za razinu I i za razinu II monitoringa tla i analiziran njihov značaj, kako unutar programa ICP-Forests, tako i za uporabivost u drugim programima (npr. Carbo-Europe i dr.). Što se tiče gustoće mreže ploha za razinu I (za zemlje koje ne primjenjuju mrežu 16x16 km) zaključeno je da minimalna obvezna gustoća bude 32x32 km, a po mogućnosti 16x16 km. Ova redukcija gustoće imat će konzekvence na reprezentativnost ploha i na kompletnost analiza tla. Radi što bolje pokrivenosti svih tala FSCC će naknadno preporučiti obvezno zadržavanje i nekih ploha iz mreže 16x16 km. Rasprava o laboratorijskim analizama ukazala je na obvezu primjene standardnih analitičkih metoda. U vezi praktičnih problema vezanih za laboratorijske analize, formirana je ad hoc ekspertna grupa (N. König, J. Derome,E. Ulrich N. Clarke, M. Remges i E. Van Ranst) koja je od 14. do 16. bila nazočna sastanku o laboratorijskim analizama u ISPRA. Zaključeno je da se iz Instituta za koordinaciju intenzivnog minitoringa u šumarstvu Heerenveen (FIMCI) i iz Koordinacijskog centra za šumska tla - Gent (FSCC) uputi cirkularni dopis nacionalnim fokalnim centrima (NFC), sa zamolbom za dostavu i drugih podataka o tlu ploha koje su već uključene u program. Ovdje se u prvome redu misli na sorpcijske značajke tla, čije je poznavanje neophodno za modeliranje kemijskih značajki otopine tla, ovisno o značajkama atmosferskih depozicija. Prilikom terenskih istraživanja preporuča se ubuduće koristiti WRB klasifikaciju tala i opis prema FAO - vodiču za opis profila i staništa. Posebna rasprava vođena je oko metoda uzorkovanja otopine tla, a vezano za priređeni priručnik (J. Derome) te za razmjere i sadržaj njegove revizije. Revidirani priučnik bit će dostupan krajem svibnja ove godine. Po završetku skupa domaćin nam je pokazao i proveo nas kroz izuzetno opremljen i organiziran laboratorij Odjela za šumsko stanište. Laboratorij je suvre- 351

114 meno opremljen izravnim ulaganjem šumarstva Poljske (nacionalna šumarska kompanija Poljske). Dana 24. veljače domaćin je organizirao jednodnevnu ekskurziju u šumski distrikt Kozienice gdje su na tri lokaliteta prezentirana svojstva tla na otvorenim profilima. Istoga dana sudionike skupa ugostilo je šumsko gospodarstvo Poljske (Lasy Panstwowe) u moderno ure- denom školsko-rekreacijskom centru ove kompanije u mjestu Jedlnia Letnisko, oko 80 km južno od Varšave. Generalni direktor kompanije predstavio je kompaniju s gledišta organizacije i ustroja, a njegovi suradnici djelatnost poduzeća pojedinih stručnih službi. Doc. dr. se. Nikola Pernar Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O GENETSKOM DIVERZITETU U RIJEČNIM POPULACIJAMA EUROPSKE CRNE TOPOLE I UTJECAJU NA GOSPODARENJE U RITSKIM EKOSUSTAVIMA (EUROPOP), koji je održan od 16. do 20. svibnja god. u Szekszärdi, Mađarska Očuvanje genofonda europske crne topole i poplavnih ritskih šuma, kao i močvarnih ekosustava, te njihova obnova na površinama s kojih su potisnuti ili nestali, jedni su od važnijih prioriteta u šumarstvu zemalja Europske unije. Zemlje članice svjesne su važnosti izbora dobre strategije u rješavanju ovih problema, pa su prije tri godine pokrenule projekt pod nazivom EUROPOP. Zadatak ovoga projekta bio je utvrditi genetsku razno- Slika 1. Klonski arhiv crnih topola (rasadnik Tolna) likost u sadašnjim populacijama crne topole, te kako rezultate istraživanja ugraditi u strategiju očuvanja i upravljanja poplavnim ritskim ekosustavima. Projektu su pristupile Velika Britanija, Nizozemska, Belgija, Francuska, Španjolska, Italija, Austrija i Njemačka, a Mađarska je u svojstvu pridruženog člana bila i vrlo uspješan domaćin ove međunarodne konferencije. U završnom izvješću europskog projekta EUROPOP sudjelovalo je ukupno pedesetak sudionika iz 11 europskih zemalja i SAD-a. Iz Hrvatske su bili nazočni doc. dr. se. Davorin Kajba sa Šumarskog fakulteta iz Zagreba i Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum. iz "Hrvatskih šuma", Uprava šuma Osijek. Radovi na projektu izvršeni su u šumarskim institutima u osam zapadnoeuropskih zemalja i na području šest europskih rijeka (Dunav, Rajna, Drome, Ebro, Ticino i Usk). Genetski diverzitet europske crne topole istraživanje na različitim razinama, od morfoloških istraživanja, istraživanja biokemijskih markera izozima, te s molekularnim markerima (kloroplasnom DNA, pomoću tehnike AFLP i mikrosatelitnom DNA) koji su međusobno komparirani. Ova saznanja koristit će se za usporedbu i procjenu ključnih elemenata i parametara u dinamici razvoja prirodnih sastojina crne topole i pri reintrodukciji ove vrste, te očuvanju genetskog diverziteta metodom in situ. Da bi se utvrdilo sadašnje stanje očuvanja metodom ex situ, istim su metodama vršena istraživanja klonskih kolekcija pojedinih zemalja. Na Simpoziju je doc. dr. D. Kajba održao pozivni referat pod naslovom "EUFORGEN Populus nigra Network and theory of in situ and ex situ conservation strategies". U izlaganju je elaboriran dosadašnji rad na očuvanju genofonda europske crne topole putem klonskih arhiva, te uspješno razvijanje strategija restoracijskih objekata određivanjem ekoloških, demografskih i genetskih indikatora razvijenih u sklopu programa EUFORGEN. Također je u radnom dijelu Simpozija održao i referat u koautorstvu s B. Romanićem, 352

115 dipl. ing. šum., pod naslovom "Leaf morphological variability of the european black poplar (Populus nigra L.) in natural populations in the Drava river basin in Croatia". Rad se odnosi na istraživanja morfoloških svojstava europske crne topole u slivu rijeke Drave u Hrvatskoj. Slika 2. Matičnjak klonova topola (rasadnik Tolna) Prezentacije i sinteza izloženih radova pokazali su da nema univerzalnog odgovora na pitanja očuvanja genofonda crne topole, konzervacije ritskih šuma, kao ni jedinstvenog rješenja pitanja strategije ponovnog vraćanja ritskih šuma na područja s kojih su iščezle. Sadašnje populacije crne topole u dolinama europskih rijeka pokazuju veliku genetsku varijabilnost. Različite metode ispitivanja genetske raznolikosti kao i mogućnost introgresije gena putem američke crne topole ili preko spontanog križanja s hibridnim topolama, dale su različite rezultate. Prisutnost introgresije je uglavnom mala, a u većini slučajeva zanemariva, kao što je bio slučaj i u istraživanjima obavljenima u Hrvatskoj, prezentiranim na skupu. Putem sjemena moguće je obnoviti crnu topolu jedino na svježem aluvijalnom nanosu koji nema sloj agresivnog prizemnog rašća, i to samo pri idealnom vodostaju koji je na većini istraživanih rijeka poremećen hidroregulacijskim zahvatima. Migracija gena duž većine slivova rijeka nije velika, jer se polen i sjeme često rasprostiru u različitim smjerovima. U Španjolskoj je zabilježena velika heterozigotnost populacija crne topole, stoje objašnjeno pretpostavkom da to područje nije bilo zahvaćeno glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. U tom smjeru bilo bi zanimljivo istražiti i naše prirodne populacije, koje bi u slučaju točnosti prethodne hipoteze morale također pokazati veliku genetsku raznolikost. Odgovor o broju potrebnih klonova, glede utvrđene genetske raznolikosti u populacijama crne topole, koji bi bio optimalan za obnovu i ponovno osvajanje izgubljenih površina nije dobiven, uz napomenu da bi svakako trebao biti što veći. Brojnost klonova bila bi potrebna jer bi početne populacije u dobi fiziološke zrelosti producirale sjeme za daljnju kolonizaciju pogodnih prostora za rast crne topole i tako omogućile brojne rekombinacije, stoje u skladu s načelom očuvanja biološke raznolikosti. S druge strane velik broj klonova, koji su međusobno možda vrlo srodni, s praktične bi strane bio vrlo problematičan. Vjerojatno bi u tom smjeru trebalo pronaći ravnotežu i pomiriti načelo raznolikosti i uporabe u praksi. Priređen je i terenski obilazak na području Šumskog poduzeća Gemenc i Nacionalnog parka Dunav- Drava. Tijekom terenskog dijela sudionici su razgledali dva rasadnika u kojima su pokazani matičnjaci klonova europske crne topole, euroameričkih klonova i klonova vrbe. Prikazani su nam klonski arhiv i prirodne sastojine crne topole na području Šumskog poduzeća Gemenc, dijelom vožnjom brodom Dunavom, a dijelom šetnjom šumom i vožnjomu šumskim vlakom. Pokazana nam je i prva kultura crne topole podignuta nakon čiste sječe hibridnih klonova topola u strogo zaštićenom području uz stari tok Dunava. Za vrijeme trajanja konferencije uspostavljeni su kontakti, izmijenjena iskustva i dogovorena daljnja suradnja. Domaćini su bili vrlo susretljivi, i u prijateljskoj atmosferi pokazali su visoku profesionalnost i stručnost. Posebice koristan i ohrabrujući bio je terenski obilazak, koji je pokazao da smo mi u Hrvatskoj na tragu europskih kretanja, te da eventualne zaostatke možemo nadoknaditi u kratkom razdoblju. Stanje naših poplavnih šuma još je relativno dobro, ali još uvijek nemamo klonova crne topole za proizvodnju kvalitetnih sadnica, kao ni riješeno pitanje prirodne obnove. Sadašnje plantaže hibridnih klonova nakon čiste sječe nemamo čime zamijeniti na područjima gdje je to zakonski onemogućeno, npr. u parkovima prirode. Taj se problem mora početi rješavati, jer će nam ga inače neadekvatno rješavati drugi i time marginalizirati šumarsku struku. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum sumarija-darda@hrsume.hr 353

116 IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 354 ZAPISNIK 9. sjednice Upravnog odbora HŠD-a održane 4. travnja godine u Zagrebu Nazočni: Branko Belčić, dipl. ing., mr. se. Vladimir Bogati, Damir Delač, dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing., prof. dr. sc. Mladen Figurić, Ivica Fliszar, dipl. ing., dr. se. Joso Gračan, Ilija Gregorović, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., dr. se. Vice Ivančević, mr. se. Željko Marman, prof. dr. se. Slavko Matić, Damir Matošević, dipl. ing., Dujo Pavelić, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, prof. dr. sc. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. ing., Tomislav Starčević, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., dr. se. Vlado Topic, prof. dr. sc. Joso Vukelić, Slavko Šarčević, dipl. ing., Valerija Vukelić, dipl. ing., Željko Perković, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonie. Odsutni, ispričani: Zvonko Kranjc, dipl. ing. i Berislav Vinaj, dipl. ing. Nakon što je predsjednik HŠD-a prof. dr. Slavko Matić pozdravio sve nazočne zahvalivši im na dolasku, usvojen je ovaj Dnevni red 1. Prihvaćanje Zapisnika 8. sjednice U.O. HŠD-a. 2. Obavijesti. 3. Izvješće o radu i financijskom poslovanju HŠD-a za godinu. a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine. b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana od do c) Izvješće Nadzornog odbora. d) Rasprava po izvješćima i zaključci. 4. Šumarski list i ostale publikacije. 5. Dani hrvatskoga šumarstva. 6. Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje te odnos s korisnicima prostora. 7. Razno. Ad 1) Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora prihvaćen je jednoglasno bez primjedbi. Ad 2) Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvješćuje o značajnim događanjima i aktivnostima HŠD-a od prošle do današnje sjednice U.O. U HŠD-u je 25. siječnja održan Okrugli stol na temu "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima". O ovom interdisciplinarnom skupu detaljno smo izvijestili u Šumarskom listu br. 1-2/2001. U NN br. 18 od 7. ožujka obavljen je popis članova Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske. Među članovima je i predstavnica šumarstva mr. se. Jadranka Rosa "Hrvatske šume", p.o. Zagreb - Služba za ekologiju, što članovi U.O. pozdravljaju. Ovih dana HŠD i ostale nevladine udruge obavijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja da s Interneta ispisu nacrt Prijedloga zakona o zaštiti prirode i dostave svoje primjedbe. Osim kratkog roka za primjedbe (dopis je napisan 14. veljače, dostavljen 28. veljače, a rok za primjedbe bio je 10. ožujka) i pitanja imaju li sve NVO mogućnost pristupa Internetu, tekst sadrži niz nelogičnosti, netočnih i nepotrebnih objašnjenja te inkopatibilnosti s drugim zakonima, ili pak zadiranja u postavke koje bi ti zakoni trebali rješavati, npr. Zakon o šumama. HŠD i "Hrvatske šume" su svaki pojedinačno, ali dopunjujući se, dali primjedbe na ovaj nacrt i to u traženom vremenu, kako bi ako bude dobre volje, ti prijedlozi bili prihvaćeni. U posrednim putem dostavljenom pretisku Rješenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u kojemu je odnosni ministar mr. sc. B. Pankretić imenovao Povjerenstvo za izradu nacrta, Prijedloga Zakona o šumama, među institucijama uključenima u izradu toga nacrta ne nalazimo najstariju i stručno najširu instituciju, Hrvatsko šumarsko društvo. Naši članovi se nalaze u tom Povjerenstvu, ali kao prestavnici drugih institucija. Postavlja se pitanje treba li na ovo Rješenje reagirati. Nakon rasprave, zaključeno je jednoglasno da se uputi apel ministru Pankretiću, u uvjerenju daje ovaj propust načinjen nenamjerno i da se ova pogreška može ispraviti. Ovih dana očekuju se neke formalne promjene u Zakonu o šumama, koje bi osigurale normalan rad šumarstva u prijelaznom razdoblju - iz "Hrvatskih šuma" kao javnog poduzeća u trgovačko društvo. HŠD očekuje da će to biti zaista samo formalne promjene, jer za stvarne i u kojoj mjeri potrebne promjene ZOŠ-a nadamo se da ćemo imati prilike i za prijedloge i za stručnu raspravu. U završnoj fazi je izrada Strategije razvoja RH, za koju je i šumarska struka dala svoje prijedloge te sa zanimanjem očekuje stoje od tih prijedloga prihvaćeno i da li smo "bliže centru ili i dalje na marginama". Ovoga se mjeseca nakon nekoliko održanih Okruglih stolova (Varaždin, Koprivnica, Virovitica, Repaš) i sljedeća tri očekuje osnivanje "Dravske lige",

117 u cilju zaštite i očuvanja okoliša uz Muru, Dravu i Dunav. Ovoj akciji na poticaj NVO "Zeleni Osijek" i uz podršku drugih NVO koje u svom programu imaju zaštitu okoliša, pridružilo se i HŠD, jer nam je program, a i dosadašnje su aktivnosti (savjetovanja i okrugli stolovi) i to čak međunarodnog karaktera, imale za cilj očuvanje šuma u porječju, posebice Drave. Upravni odbor podržava ovu akciju i ovlašćuje predstavnika HSD-a da potpiše pristupnicu "Dravskoj ligi". Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja uputilo je poziv NVO pa tako i HSD-u da sudjeluje na cjelodnevnom skupu i raspravi o stanju zaštite okoliša i o pripremljenom nacrtu Prijedloga zakona o zaštiti prirode. Tajnik HSD-a svakako će biti nazočan ovome skupu. HŠD-u je upućen poziv Zelene akcije da u okviru Dana planeta zemlja od 20. do 22. travnja sudjeluje sa svojim promidžbenim materijalom na obilježavanju ovoga dana, koji ove godine ima poruku "Zdrav okoliš za zdravu hranu". HŠD će na toj manifestaciji predstavljati ogranak Bjelovar, koji može u tako kratkom roku osigurati izložbeni materijal. Član U.O. ing. Presečan izvješćuje o aktivnosti ogranka glede uključenja u izradu županijskog prostornog plana, te poziva i druge ogranke, ukazujući da još ima vremena uključiti se i sudjelovati u izradi županijskih prostornih planova. Putem HŠD-a ogranaka Delnice i Buzet, HŠD je pozvano na suradnju s kolegama Šumarskog nadzorništva iz Trsta, koji šumare iz Gorskog kotara i Istre te predstavnike drugih regija (oko 30 ljudi) pozivaju na jednodnevnu ekskurziju i dogovor o suradnji. Poziv je jednoglasno prihvaćen. Član U.O. ing. Pavelić izvješćuje o održanom Okruglom stolu početkom travnja na temu PP Žumberak i gospodarenje šumama, gdje je bilo dosta primjedbi na rad šumara. Tu treba više raditi, objašnjavati, tumačiti šumarska gledišta i struku, pa i aktivnije surađivati s lokalnom zajednicom i ispravljati neke, moglo bi se reći, zastarjele stavove, kako nas ne bi drugi ispravljali. Potrebno je upoznavati vodstva županija s programom rada, pa će biti više razumijevanja za potrebne stručne šumarske radove. Ing. Matošević upozorava na probleme puštanja pitomih svinja u šumu u području PP Lonjsko polje i potrebu izricanja protesta šumara. Predsjednik prof. Matić izvješćuje o ekskurziji austrijskih šumama Pro Silva, koju su oni ostvarili prošle godine u Hrvatskoj, a sada su za isti broj ljudi i na njihov trošak spremni ujesen god. organizirati isto za hrvatske šumare. Naravno na tu ekskurziju trebaju krenuti ponajprije oni koji su podnijeli teret kod prijama austrijskih šumara, ali i za druge će biti mjesta, o čemu slijedi dogovor. - Ing. Fliszar, vraćajući se na temu zaštite okoliša i suradnju s loklanom zajednicom, ukazuje na problem nepostojanja odlagališta otpada u mnogim županijama. Kada bi bila određena ta odlagališta, problem bi bilo puno lakše rješiti. Ad3) a) Povjerenstvo za popis imovine Predmet: Izvješće o obavljenom popisu sa stanjem na dan 31. prosinca godine Upravnom odboru Izvješćujemo daje Povjerenstvo u sastavu: Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik Đurđica Belić, član Ana Žnidarec, član obavilo popis prema Odluci o popisu od sa stanjem na dan 31. prosinca godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanju podnosimo sljedeće izvješće: 1. Popis je obavljen u vremenu od 18. do 31. prosinca godine. 2. Popisano je slijedeće: - dugotrajna materijalna imovina financijska imovina (kratkoročni depoziti u banci) potraživanja dugoročno i kratkoročno - novac u banci i blagajni - dugoročne obveze - kratkoročne obveze Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je da stvarno stanje odgovara knjižnom stanju. Stanje na kratkoročnim depozitima u bankama iznosi ,35 kn. Dugoročna potraživanja - neutužena iznose ,48 kn neplaćene zakupnine: Fakultet kemijskog inženjeringa i tehnologije u iznosu od ,33 kn i neplaćene zakupnine Instituta za međunarodne odnose ,15 kn. Kratkoročna potraživanja iznose ,68 kn i od toga kn potraživanja su naplaćena do 20. siječnja godine, a za iznose od ,39 kn, Povjerenstvo predlaže da se ta potraživanja pokušaju i u godini naplatiti dogovorno ili utužiti. Stanje na žiro računu iznosi ,52 kn, a stanje u blagajni iznosi 259,33 kn. Nakon pregleda i popisa osnovnih sredstava komisija predlaže rashod osobnog računala - nabavna vrijednost 2.230,20 kn i fotokopirni aparat Canon nabavna vrijednost 105,40 kn koji su i u cjelosti otpisani. Osobno računalo je nabavljeno godine, a fotokopirni aparat godine. 355

118 Kratkoročne obveze u iznosu od ,83 kn odnose se na usluge koje smo podmirili do 20. siječnja godine. Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeći popisni materijal: popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventara u upotrebi popis dugovanja na dan 31. prosinca god. popis dugovanja pretplatnika na Šumarski list za i godinu, popis potraživanja za godinu. Povjerenstvo: Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik, v. r. Đurđica Belić, član, v. r. Ana Žnidarec, član, v. r. Izvršenje financijskog plana HŠD-a s ograncima u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca godine. A FOND REDOVITE DJELATNOSTI Tek. broj Sadržaj Planirano Ostvareno Indeks A PRIHODI Prihodi od prodaje i pretplate na Sum. separata i oglasa Prihodi od dotacija Prihodi od zakupnina Ostali prihodi Prihodi od članarina i naknada list, , , , , , , , , , ,11 143,55 185,71 85,23 162,97 79,58 UKUPNO PRIHODI , ,47 98,37 B TROŠKOVI I. Materijalni troškovi 1. Potrošen materijal za redovitu djelatnost 2. Potrošena energija II. Troškovi usluga 3. Prijevozne usluge 4. Usluge održavanja 5. Intelektualne i osobne usluge 6. Komunalne usluge 7. Grafičke usluge (Šumarski list i dr.) III. Troškovi za zaposlene 8. Plaće, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 9. Ostali izdaci za zaposlene IV. Troškovi poslovanja - nematerijalni 10. Dnevnice za služb. put. i put. troškovi 11. Dnevnice i troškovi vanjskim suradnicima 12. Troškovi reprezentacije 13. Premije osiguranja 14. Bankovne usluge i troškovi ZAP-a V. Ostali troškovi poslovanja 15. Troškovi za struč. obrazov. i str. ekskur. 16. Troškovi za stručnu lit. i stručna glasila 17. Ostali nematerijalni troškovi Plaćen PDV , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,65 81,625, ,40 530,761, , , , , , , , , , , ,54 99,28 106,71 52,73 113,93 90,69 69,75 94,44 102,55 102,26 78,14 37,42 104,33 71,01 18,49 97,15 59,64 139,12 UKUPNO TROŠKOVI 2.555,500, ,47 98,37 PRIHODI 2.555,500, ,47 98,37 TROŠKOVI VIŠAK PRIHODA , ,47 98,37

119 Tek. broj Izvršenje financijskog plana HŠD po mjestima troškova u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 2000, godine. Sadržaj Ukupno Stručne službe Šumarski list PRIHODI 1. Prihodi od pretpl. i prodaje S.L. separata i oglasa 2. Prihodi od dotacije 3. Prihodi od zakupnina 4. Ostali prihodi UKUPNO PRIHODI TROŠKOVI I. Materijalni troš. 1. Utrošeni mat. za red. djelat. 2. Potrošena energija II. Troškovi usluga 3. Prijevozne usluge 4. Usluge održavanja 5. Intelekt, i osobne usluge 6. Komunalne usluge 7. Grafičke usluge (S.L. i dr.) III. Troškovi za zaposlene 8. Plaće, nak., por., prir. i dopr. 9. Ostali izdaci za zaposlene IV. Troškovi poslovanja - nematerijalni 10. Dnevnicezasl.put.iput.tr. 11. Dnevnice i troš. vanj. sur. 12. Troškovi reprezentacije 13. Premija osiguranja 14. Bank. usluge i troš. ZAP-a V. Ostali troškovi poslovanja 15. Trošk. za struč. obr. i savjet. 16. Trošk. za struč. lit. i struč. glas. 17. Ostali nemat. troškovi 18. Porez na dodanu vrijednost , , , , , , ,77 870, , , , , , , ,19 836, , , , , , , , , , , , , ,02 870, , , , , , , ,19 836, , , , , , , , , , , , , , , , ,78-290, ,83 UKUPNO TROŠKOVI , , ,01 REKAPITULACIJA UKUPNO PRIHODI , , ,42 UKUPNO TROŠKOVI , , ,01 VIŠAK - MANJAK PRIHODA , , ,59 Zaključci prošlogodišnje 104. redovite skupštine HŠD-a održane pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog Sabora gospodina Zlatka Tomčića i tematske rasprave na temu "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće", bili su temelj za odluku Vlade RH i zadanih smjernica Ministarstvu polj. i šumarstva i U.O. "Hrvatskih šuma" glede restrukturiranja Hrvatskih šuma. Smjernice Vlade ne razlikuju se od biti zaključaka, što nam daje pravo na mišljenje kako je naša rasprava bila utemeljena i plodonosna. Da li smo sa daljnim slijedom zadovoljni, to je već pitanje. Često se i čuje pitanje, moramo li strancima (valjda zato što ne vjerujemo sebi) baš sve plaćati, pa i ono što znamo bolje od drugih? Naravno pitanje je za neke provokativno, ali gdje je utemeljeni odgovor na njega? Krajem godine, 23. i 24. studenog pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića, obilježena je u Senju i Krasnu 235. obljetnica šumarije Krasno i 110. obljetnica rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena. Uz savjetovanje i referate održane su i sjednice U.O. HŠD-a i Stručni kolegij "Hrvatskih šuma" te izložba i književna večer uz sudjelovanje šumara- 357

120 književnika, o čemu smo detaljno izvijestili u Šumarskom listu br /2000. u rubrici Obljetnice. U organizaciji HŠD-a 25. siječnja godine održan je Okrugli stol na temu "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima", potaknut sve većim traženjima i nelegalnim ulascima pitomih svinja u šumi. O ovom multidisciplinarnom skupu i zaključcima detaljno smo izvjestili u Šumarskom listu br. 1-2/2001. U HŠD-u je u organizaciji Zelene akcije i HŠD-a održana javna tribina na temu "Medvednica i planovi za izgradnju skijaškog centra", gdje su šumari iznijeli svoj stav, kako su takvi planovi neprihvaljivi sa šumarskoga gledišta. U svibnju ove godine (2. svibnja) u HŠD-u, je održana javna tribina u organizaciji Javne ustanove PP Medvednica, na temu "Kako Hrvatske šume gospodare Medvednicom". Odgovorni zaposlenici "Hrvatskih šuma" u svojim izlaganjima i odgovorima na pitanja sudionika Tribine, pojasnili su neke sporne situacije koje su predmet kritike nedovoljno stručno educiranih građana i udruga. Što se tiče financijskog poslovanja, vidimo daje indeks planirano-ostvareno 98,37, a isti je glede prihoda i troškova. Ako analiziramo pojedine stavke prihoda, vidimo da je prihod od prodaje i pretplate Šumarskog lista ostvaren s indeksom 143,55, stoje posljedica naplate duga iz prethodne godine. Prihodi od dotacija (Ministarstvo znanosti za tiskanje Šum. lista) ostvareni su s indeksom sod 185,71, stoje zasluga našeg zahtjeva na Skupštini HIS-a gdje se raspravljalo o dotacijama za znanstveno-stručne časopise, a nakon objašnjenja da Šum. list iako najstariji, dobiva manje od nekih drugih. Da lije to poravnanje samo jednokratno ili će vrijediti za budućnost, vidjet ćemo. Prihodi od zakupa poslovnog prostora, ostvareni su s indeksom od 85,23, stoje dobro ako uzmemo u obzir da su u siječnju i veljači naplaćena dugovanja iz prošle godine. Naravno, dužnici Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, a djelomično i Institut za međunarodne odnose nisu ni ušli u plan, jer nismo bili sigurni u njihov drukčiji odnos kao dužnika u ovoj godini. U troškovima su indeksi u većim stavkama oko 100, a neke su manje stavke daleko ispod planiranih. Može se reći da smo bili štedljivi tamo gdje je to bilo moguće. Analizom prihoda i troškova po mjestima troška, navodimo daje iz već spomenutih razloga prihod Šumarskog lista ove godine nešto veći od planiranog, pa je trebalo manje sredstava za namirenje troškova (49.477,59 kn) nego drugih godina. Od većih stavki koje je potrebno obrazložiti posebno, to je stavka usluga održavanja. Prema odlukama U.O. protekle je godine za uređenje i održavanje zgrade Hrvatski šumarski dom utrošeno za: hidroizolacija dijela podrumskog prostora ,74 kn zidarske građevinske radove te odvoz materijala, čišćenje dvorišta i prostora41.083,00 kn - bojanje zidova 3.259,63 kn - stolarske radove ,00 kn - nabavku ker. pločica, ljepila i ostalog materijala ,94 kn vodolimarske radove 7.445,00 kn - krovopokrivačke radove 3.670,00 kn - nadzor nad radovima ,00 kn Ukupno: ,92 kn Ostatak do ,65 kn utrošenih za održavanje, sastoji se od puno manjih računa različitih izvođača radova i usluga. Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva za godinu Nadzorni odbor u sastavu: Slavko Šarčević, dipl. ing., predsjednik Valerija Vukelić, dipl. ing., član Željko Perković, dipl. ing., član podnosi Izvješće Upravnom odboru nakon pregleda materijalno-financijske dokumentacije HŠD-a, a posebno je pregledana i dokumentacija ogranaka (19). Poslovne knjige vode se prema zahtjevima dvojnog sustava knjigovodstva i primjenjuje se Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (udruga građana - pravna osoba osnovana bez namjere stjecanja dobiti). Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću elektroničkog računala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu unosa podataka. Računovodstvo se vodi načelomu fondovskog računovodstva. Primjenjuje se računski plan kao neprofitna organizacija A-Fond redovite djelatnosti. Nabavu dugotrajne imovine evidentira se putem Fonda kapitalnih projekata- B. Prihodi i izdaci obračunskog razdoblja priznaju se prema modificiranom računovodstvenom načelu novčanog iskazivanja (najkasnije 20 dana nakon isteka obračunskog razdoblja). Vode se pomoćne knjige blagajne, osnovnih sredstava, ulaznih i izlaznih računa. Porez na dodanu vrijednost se uredno obračunava i uplaćuje (godišnji prihod veći od ,00 kn). Prema izmjeni članka 10a Zakona o PDV-u, uvođenjem točke f. (NN 54/2000.) promet znanstvenih časopisa oporezuje se nultom stopom (%). Kako je Šumarski list znanstveni časopis, prema ovoj izmjeni zakona od godine ne obračunava se porez na dodanu vrijednost. 358

121 Blagajnički dnevnik vodi se uredno na temelju uplatnica i isplatnica, a blagajnički maksimum se ne prekoračuje. Povjerenstvo za popis imovine u sastavu: predsjednik mr. se. Mladen Stojković, članice Đurđica Belić i Ana Žnidarec, obavilo je popis dugotrajne imovine, novac u blagajni, potraživanja i obveze. Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se po prosječnim godišnjim stopama i za tu svotu ispravka umanjuje se i imovina i izvori financiranja. Sitan inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje kao sitan inventar u uporabi. Popisne liste kao i popis dugovanja za godinu nalaze se u prilogu Izvješća povjerenstva, kojega je prihvatio Nadzorni odbor. Iz redovitog poslovanja podmirene su i obveze nenaplaćenih, a očekivanih prihoda - PDV - od strane kupaca poslovnog prostora (IMO i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), dijela kratkoročnih depozita i ovogodišnjih manjkova prihoda ogranaka, što je umanjilo pozitivniji saldo. Utužena i neutužena potraživanja ostaju i dalje kao problem naplate, o čemu se ponovno pokreće postupak za naplatu putem odvjetničke kancelarije, jer sva nastojanja da se ovaj problem riješi dogovorno nisu urodila plodom. Prihodi i troškovi za godinu PRIHODI Prihodi od redovite djelatnosti ,48 kn Ostali prihodi ,99 kn Prihodi od Ministarstva znanosti i tehnologije ,00 Ukupno prihodi ,47 kn TROŠKOVI Materijalni troškovi Troškovi usluga Troškovi za zaposlene Nematerijalni troškovi Ukupno troškovi ,09 kn 1.139,900,15 kn ,49 kn ,74 kn ,47 kn Nadzorni odbor prihvaća Izvješće o financijskom poslovanju za godine i dostavlja svoje Izvješće Upravnom odboru da ga u cijelosti prihvati. Slavko Šarčević, dipl. ing., v. r. Valerija Vukelić, dipl. ing., v. r. Željko Perković, dipl. ing., v. r. Nakon rasprave, izvješća su jednoglasno prihvaćena. Prema Zakonu o dohotku zaposlenicima HSD-a bit će isplaćena Uskrsnica u iznosu od 300,00 kn po zaposleniku kao po zakonu neoporezivi dio. Ad 4) Šumarski list tiska se redovito. U prošloj je godini kao i prethodnih, zadnji broj časopisa 11-12/ izašao iz tiska uoči Božića, čime se održava obećanje i obveza redovitosti. Prema izvješću glavnog urednika prof Prpića upravo je u pripremi za tisak br. 3-4/2001. Od ostalih publikacija HŠD - pripomaže u pripremi tiskanja znanstvene monografije "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", koja će u izdanju Akademije šumarskih znanosti i suizdanju "Hrvatskih šuma", nadamo se biti tiskana za ovogodišnje Dane hrvatskoga šumarstva. Ad. 5) Kao stoje već spomenuto krenule su pripreme za Dane hrvatskoga šumarstva, izabrani su Odbori i Ra- Zapisnik sastavio tajnik HSD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., v. r. dna tijela zadužena za organizaciju i provedbu. Detaljnija obavijest o tomu u sljedećem broju Šumarskog lista. Ad 6) Za održavanje i uređenje Hrvatskog šumarskog doma, slijede poslovi za koje smo prikupili ponude, a odnose se na uređenje podrumskog prostora. - bojanje prostora, izrada spuštenog stropa i dr ,00 kn - keramičarski radovi ,00 kn Što se tiče korisnika poslovnog prostora i dalje ostaje problem Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te djelomice Instituta za međunarodne odnose, koji smo putem odvjetničke kancelarije počeli rješavati sudskim putem. Ad. 7) Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave. Predsjednik HŠD-a Prof dr. sc. Slavko Matić, v. r. 359

122 ZAPISNIK 105. REDOVITE SKUPŠTINE HSD-a, održane 13. lipnja u dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Nakon što je predsjendik HŠD-a prof. dr. Slavko Matić pozdravio sve nazočne, a posebno pomoćnika ministra polj. i šumarstva Željka Rendulića, dipl. ing., direktora "Hrvatskih šuma" Željka Ledinskog, pomoćnika ministra zaštite i okoliša i prostornog uređenja dr. Ivana Martinića i predsjednicu HSŠ g-đu Gordanu Colnar i zahvalio se svima na odazivu, usvojen je ovaj Dnevni red: 1. Izvješće o radu HŠD-a između 104. i 105 redovite skupštine a) izvješće predsjednika b) izvješće tajnika c) izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) izvješće prestavnika Kluba izumitelja. 2. Verificiranje financijskog poslovanja HŠD-a za godinu. 3. Rasprava po izvješćima i zaključci. 4. Verificiranje i ev. dopuna programa rada i financijskog plana za godinu. 5. Razno. 6. Tematska rasprava - savjetovanje: Šuma + voda + zrak = opstanak i predstavljanje znanstvene monografije "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj" Da bi se Skupština mogla odvijati po Poslovniku izabrano je; Radno predsjedništvo: dr. Vlado Topić, predsjednik, mr. Juraj Zelić i prof. dr. Slavko Matić; zapisničar, tajnik HŠD-a Hranislav Jakvac, dipl. ing.; ovjerovitelji zapisnika mr. Josip Dundović i Ratko Matošević, dipl. ing. te Povjerenstvo za zaključke, prof, dr. Slavko Matić, Ivan Hodić, dipl. ing., Tomislav Starčević, dipl. ing., prof. dr. Joso Vukelić, dr. Vlado Topić, mr. Juraj Zelić i Hranislav Jakovac, dipl. ing. Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvijestio je daje Skupštini nazočno 84 od 97 službenih delegata, pa će sve odluke biti punovažne (ukupno je Skupštini i Savjetovanju bilo nazočno 270 članova HŠD-a i gostiju). Nakon ovog formalnog dijela, predsjednik HŠD-a S. Matić pozvao je zainteresirane da pozdrave Skupštinu. Direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski pozdravio je skup izrazivši zadovoljstvo programom ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva, jer se evo od otvaranja izložbe slika u ponedjeljak, događanja na Medvednici u utorak, danas nastavlja aktivnost, također značajna za šumarsku struku. Što se tiče "Hrvatskih šuma" izvijestio je o pozitivanom poslovanju u prošloj godini i u prvom tromjesečju ove godine. Potpisan je i kolektivni ugovor s radnicima i sindikatima za sljedeće 3 godine, koji će jamčiti stabilnost, posebno u vrijeme restruktuiranja poduzeća kada ćemo svi zajedno biti na istom zadatku. Zahvalio je svim članovima HŠD-a što su se uključili u poslove oko restruktuiranja a i na aktivnosti obilježanja Dana hrvatskoga šumarstva, kada smo svi angažirani na istom cilju, predstaviti što bolje naš rad i struku javnosti. Pomoćnik ministra polj. i šumarstva Željko Rendu 1 i ć, pozdravio je skup u ime ministra i svoje osobno te zaželio Skupštini uspješan rad i ugodno druženje. Sama brojka 105 puno govori i o tradiciji i o velikoj ulozi HŠD-a u šumarskoj struci. Danas kada smo ponovno na prekretnici na rubu promjena koje su naša nužnost, zamolio je za strpljenje i podršku onima koji imaju zadaću danas biti na čelu tog procesa, a koji nije daleko odmakao. Tempo kojim idu promjene je prespor, ali se nada boljem. "Hrvatske šume" su na sreću na čvrstim nogama i u mogućnosti zbrinuti sve svoje zaposlene. Podrška procesu i ljudima koji ga nose neophodna je na svim razinama struke. Čekanje će otežati zadaću, a stanje u gospodrstvu nalaže promjene. Pomoćnik ministra polj. i šumarstva Željko Rendulić, dipl. ing., pozdravlja skup Akademik Mirko V i d a k o v i ć pozdravio je skup u ime HAZU i ispričao predsjednika HAZU akademika Ivu Padovana, koji gaje zamolio da u njegovo ime nazočnima uputi čestitke i zaželi uspješan rad. HAZU je uvijek cijenila i podupirala znanstvene i stručne skupove, dakako i iz područja prirodnih znanosti. Ta činjenica je od posebnoga značenja za našu šumarsku znanost, jer pruža veću mogućnost za što bolje i uspješnije rješavanje znanstvenih i stručnih pitanja. Na to ukazuje i ovaj skup na kojemu će se govoriti o mogućnostima unapređenja naših šuma i boljeg života na ovim prostorima. Povodom ovoga skupa, šumari su upriličili tiskanje i predstavljanje znanstvene monografije o jeli te im na tome posebno čestitamo. Još jednom nazočnima najbolje želje za uspješan rad u nadi da će hrvatske šume u budućnosti biti još značajniji čimbenik u razvoju šumarske znanosti i struke. 360

123 Nakon ovih pozdrava dr. Topić je prema dnevnom redu, pozvao predsjednika HŠD-a prof. Matica da podnese izvješće. Ad la) Godina je brzo proletjela. Kao da smo jučer donijeli zaključke na 104. redovitoj skupštini HŠD-a. Upravo ti zaključci Skupštine održane pod pokroviteljstvom i uz nazočnost predsjednika Hrvatskog sabora gosp. Zlatka Tomčića, doneseni poslije tematske rasprave "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće", bili su temeljem odluci Vlade RH o restruktuiranju "Hrvatskih šuma" iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Drago nam stoje naš stav prihvaćen, pa Vlada zaključuje: "Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i U.O. "Hrvatskih šuma" da izvrše restruktuiranje "Hrvatskih šuma" prema sljedećim odrednicama: jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću, proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije). Privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama". Pozdravljamo ovu odluku, ali slažemo se da bi proces trebao teći brže. Opća apatija koja vlada, iako nema posebnih razloga, nadamo se da je prolazna. Svakako da šumarijama treba dati mjesto koje im pripada, jer se tamo odvija najznačajniji posao i stvara dohodak i najviše ulaže u šumu. Zašto stalno tjeramo politiku smanjenja broja ljudi u šumarstvu, a svi se zaklinjemo u taj hrvatski narod. Upravljamo sa 43,5 % Hrvatske, i ako tu ne može raditi 20-tak tisuća ljudi, svi bi mi mogli podnijeti ostavke. Druga je stvar da li su svi na pravim mjestima, ali svakako trebali bi svi više raditi i imati šire područje rada, ne spavati na furniru dok nam drugi uzimaju poslove koji nama pripadaju. Sada je vrijeme autocesta - tko se od nas natjecao za njihovo ozelenjavanje, a tu su velika sredstva u pitanju. Možemo biti jeftiniji od svih ostalih. Imamo primjer dobroga rada "Hortikulture" pri UŠ Zagreb. Problem je dakle u našim mozgovima - moramo početi drukčije razmišljati, a na odgovornima je da pripreme strategiju razvoja šumarstva. Direkcija je HS, kod osnivanja je i zamišljena tako da tamo sjedi pedesetak najpametnijih ljudi - stratega razvoja. Između ove dvije skupštine, 23. i 24. studenog obilježili smo pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića 235. obljetnicu šumarije Krasno i 110. obljetnicu rođenja prof. dr. Josipa Balena. O ovom Savjetovanju detaljno je pisano u Šumarskom listu 11-12/2000. god. Drago nam je bilo daje predsjednik RH bio pokrovitelj ove manifestacije, no nažalost, kasnije izjave ne govore da je uočio ovih 235 godina, jer kod obilaska Velebita, dakle baš toga područja, šumarstvo nije ni spomenuo, nego je drugima odao priznanja za njegovo očuvanje. Mi ne tražimo zasluge, ali tražimo pravi odnos prema šumarstvu, jer oni koji su jučer došli raditi nisu mogli nešto očuvati, nego samo oduzeti to od pravih čuvara. Samo se u šumariji Krasno drvna zaliha u zadnjih 100 godina povećala za 150 mvha. To je zasluga dobrog gospodarenja na osnovi načela šumarske znanosti i struke, a ne nekakvih zelenih. U siječnju održali smo okrugli stol na temu "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima". "Hrvatske šume" imaju velike probleme na terenu sa žirenjem, pašarenjem - kozama. Razgovarali smo dosta o tome i donijeli zaključke i to ne samo mi šumari. To je bio multidisciplinarni skup, no izgleda struka danas ne znači mnogo, bitnija je politička pripadnost. To nije samo slučaj u šumarstvu, nego opće načelo, stoga su nezadovoljne i sve inženjerske udruge, jer su mišljenja da te struke osiguravaju razvoj i mogu potaći veće zapošljavanje. To je pitanje i pravne države, a naša to još nije. Šumarstvo je kao struka nastalo paralelno sa stvarenjem pravne države, i ono ne može funkcionirati bez pravne države, jer je temeljeno na zakonu i propisima. Naravno i mi nismo imuni u takvom okruženju ako drugo oko nas ne štima. Na posljednje četiri skupštine uporno ukazujemo na moralni lik šumara. Za dobro živjeti treba više raditi da bi se približili, recimo, austrijskim šumarima. Sa "Zelenom akcijom" HŠD je održao okrugli stol na temu "Medvednica i izgradnja skijaškoga centra". Tu su šumari dobro objasnili stavove zbog kojih se protive ovoj izgradnji, a imali su podršku ostalih struka. U svibnju o. g. održana je u HŠD-u javna raspava "Kako Hrvatske šume gospodare Medvednicom", gdje su šumarski stručnjaci iz UŠ Zagreb predočili svoj rad na Mevednici i odgovarali na pitanja zainteresiranih kako se gospodari tim šumama, a sve s ciljem da se otklone nesporazumi s javnošću. Već u veljači počele su pripreme za organizaciju Dana hrvatskoga šumarstva. Ekipa "Hrvatskih šuma" i HŠD-a nakon više sastanaka i rada ako organizacije, očekuje uspješnu provedbu manifestacije. Predsjednik HŠD-a zahvalio je direktoru "Hrvatskih šuma" ing. Ledinskom što je osigurao da ova manifestacija zadrži kontinuitet, kako je to prije nekoliko godina zacrtano. Ovaj tjedan odiše šumom i šumarstvom i u medijima, a to je jedini put kako ići naprijed - približiti struku i nešumarima. Na nama je da budemo glasniji, pa će zasluge i nama nadamo se stići. Moramo se boriti za istinu, jer šumarstvo je nastalo iz straha da će šume nestati, pa su u sve naše pore djelatnosti ugrađeni elementi zaštite šuma. Ipak, ne takve zaštite koju svijet i veći dio Europe propagira, jer naše su šume očuvane, dok su oni svoje uništili, pa ih moraju drukčije štititi. Mi provodimo nama potrebnu zaštitu i jedini smo kvalificirani da to činimo, i to pažljivo gospodareći njima, a ne prepuštajući ih neradu. 361

124 U nadi da svi znamo probleme i da smo shvatili da jedino radom možemo učiniti više, predsjednik HŠD-a je još jednom sve pozdravio i zahvalio na pozornosti. Ad lb) Predsjednik HŠD-a prof. Matić naveo je glavne aktivnosti HŠD-a. Ostale aktivnosti o kojima smo redovito izvještavali u Sumarskome listu, možemo kratko spomenuti. Aktivno smo sudjelovali u radu skupština Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS) na kojima su provedene dvije tematske rasprave, jedna na temu uloge inženjerskih struka, koje su prema mišeljenju svih članica HIS-a u današnje vrijeme potcijenjene. Potrebno se izboriti za njihov odgovarajući status, jer su one nositelji proizvodnje i razvoja. Tema druge skupštine HIS-a bilo je pitanje tiskanja znanstveno-stručnih časopisa koje izdaju članice HIS-a. Naime, lošim stanjem u dijelu privrede, zatvaranjem pojedinih tvornica i pogona, neki su časopisi izgubili financijsku potporu, pa je njihov opstanak doveden u pitanje. Njihova važnost, kvaliteta i tradicija zaslužuju veću pozornost znanstveno-stručnih institucija. Zadužena delegacija članica HIS-a izborila se u Ministarstvu znanosti i tehnologije za nešto veću financijsku potporu znanstveno-stručnim časopisima. Ekipa HŠD-a i ove je godine sudjelovala na 33. Europskom biatlonskom natjecanju, koje je uz učešće šumara iz 18 europskih zemalja održano u veljači ove godine u Estoniji. Nakon upućenih prijedloga i primjedbi Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja na Prijedlog nacrta Zakona o zaštiti prirode, sudjelovali smo u raspravi koju je na tu temu organiziralo odnosno Ministarstvo. Zajedno s ograncima Delnice i Buzet u travnju smo bili gosti Šumarskoga nadzorništva (inspektorata) iz Trsta. Uz jednodnevnu stručnu ekskurziju dogovorena je daljnja suradnja. O ostalim aktivnostima možemo saznati iz redovitih izvješća sa sjednica U.O. HŠD-a raspravljanih posebno ili pod točkom obavijesti. Što se tiče financijskog poslovanja, iz priloga vidimo da je indeks planirano - ostvareno 98,37, a isti je glede prihoda i troškova. Ako analiziramo pojedine stavke prihoda, vidimo daje prihod od prodaje i pretplate Šumarskog lista ostvaren s indeksom 143,55, što je posljedica naplate duga iz prethodne godine. Prihodi od dotacija Ministarstva znanosti za tiskanje Šum. lista ostvareni su s indeksom sod 185,71, stoje zasluga našeg zahtjeva na Skupštini HIS-a gdje se raspravljalo o dotacijama za znanstveno-stručne časopise, a nakon objašnjenja da Šum. list iako najstariji, dobiva manje od nekih drugih. Da lije to poravnanje samo jednokratno ili će vrijediti za budućnost, vidjet ćemo. Prihodi od zakupa poslovnoga prostora ostvareni su s indeksom od 85,23, stoje dobro ako uzmemo u obzir da su u siječnju i veljači naplaćena dugovanja iz prošle godine. Naravno, dužnici Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, a dejlomično i Institut za međunarodne odnose nisu ni ušli u plan, jer nismo bili sigurni u njihov drukčiji odnos kao dužnika u ovoj godini. U troškovima su indeksi u većim stavkama oko 100 a neke su manje stavke daleko ispod planiranih. Može se reći da smo bili štedljivi tamo gdje je to bilo moguće. Analizom prihoda i troškova po mjestima troška navodimo daje iz već spomenutih razloga prihod Šumarskog lista ove godine nešto veći od planiranog, pa je trebalo manje sredstava za namirenje troškova (49.477,59 kn) nego proteklih godina. Veće troškovne stavke - za reprezentciju i ekskurzije odnose se uglavnom na troškove prijema kolega iz ostalih ogranaka ili iz inozemstva i na troškove ekskurzija ogranaka po Hrvatskoj i u inozemstvu. Od većih stavki koje je potrebno obrazložiti posebno, to je stavka usluga održavanja. Prema odlukama U.O. protekle je godine za uređenja i održavanje zgrade Hrvatski šumarski dom utrošeno za: hidroizolacija dijela podrumskog prostora ,74 kn - zidarske građevinske radove te odvoz materijala, čišćenje dvorišta prostora ,00 kn - bojanje zidova 3.259,63 kn - stolarske radove ,00 kn - nabavku ker. pločica, ljepila i ostalog materijala ,94 kn vodolimarske radove 7.445,00 kn krovopokrivačke radove 3.670,00 kn - nadzor nad radovima ,00 kn Ukupno: ,92 kn Ostatak do ,65 kn utrošenih za održavanje, sastoji se od puno manjih računa različitih izvođača radova i usluga. Sa zadovoljstvom zaključujemo da su radovi na uređenju tzv "Šumarskog kluba" pri kraju, pa slijedi opremanje. Aktivnost HŠD-a ne ovisi samo o središnjici, nego i o aktivnostima naših 19 ogranaka na terenu. Naša je zadaća da ih potičemo i pripomognemo u radu, te da obavljamo one zajedničke poslove koje nam zadaje ovaj oblik organiziranja i Statut. S radom većine njih možemo i mi i Vi biti zadovljni. Pozivamo kolege da u Sumarskome listu prikažu svoj rad i aktivnosti, jer će to biti prilika da sami razmisle i utvrde zadovoljstvo ili nezadovoljstvo svojim radom, a i poticaj drugima za bolji rad. Naše aktivnosti krajem godine ili početkom nove usmjeravamo Programom rada. On je obiman i ambiciozan. Nastojimo ga ostvariti, pa iako naše želje i trud ne prepoznaju svi, najčešće javnost, treba se i dalje truditi. Ako sa devetnaest strana, i ove središnje dvadesete zajedno još malo jače upremo, vjerujte uspjet ćemo. 362

125 Ad Id) Prof. dr. sc. Branimir Prpić izvjestio je o 124. godištu Šumarskoga lista (2000). Šumarski list je u 124. godištu tijekom godine tiskan na 752 stranice. Objavljeno je 11 izvornih znanstvenih radova, 2 prethodna priopćenja, 14 preglednih i 9 stručnih radova. Iz područja Šumski ekosustavi objavljeno je 10 radova, ponajviše iz oplemenjivanja šumskoga drveća, iz područja Uzgajanja šuma 7, iz Lovstva 2, Iskorišćivanja šuma 2, iz Zaštite šuma 4, Izmjere šuma 1, Uređivanja šuma 3 i Šumarske politike 7. Radovi su recenzirani i u dogovoru s autorima prilagođeni mišljenjima recenzenata. Posao prilagodbe obavio je urednik. U vrlo zanimljivoj rubrici Izazovi i suprotstavljanja tiskano je 13 napisa. Pisalo se o odnosu šumarstva i zaštite prirode, o Programu razvoja Republike Hrvatske u odnosu na šumarstvo, o značaju šume u konceptu "održivog" gospodarenja vodama, o budućnosti šumarstva Hrvatske, o Parku prirode "Kopački rit" te o nekim pojmovima iz Pravilnika o uređivanju šuma. Razvidni su brojni problemi koji nisu riješeni u odnosima između šumarstva i drugih područja djelatnosti s kojima djelujemo u zajedničkom prostoru. Objavljeno je 115 napisa u rubrikama Aktualno, Obljetnice, Knjige i časopisi, Iz lovstva, Znanstveni i stručni skupovi, Priznanja šumarskim znanstvenicima, Međunarodna suradnja, Zaštita prirode, Iz Hrvatskoga šumarskog društva, Riječ glavnog urednika i In memoriam. Svaki broj je na zadnjoj stranici korica sadržavao ilustriranu informaciju o štetnoj šumskoj entomofauni godište Šumarskoga lista sadrži sveukupno 164 napisa, uz sudjelovanje 78 autora i 22 koautora. Znanstveni radovi a Šumarskome listu redovito su praćeni u referalnim časopisima Cab abstracts i dr. Zapisnik sastavio, tajnik HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Dobra je vijest daje Ministarstvo znanosti i tehnologije nešto povećalo dotaciju našem časopisu. U 125. godištu časopisa izašli su dvobroji 1-2 i 3-4, a 5-6 je u tisku. Ad Id) Dr. Juraj Medvedović izvijestio je o radu kluba izumitelja pri HŠD-u. Članovi kluba koji se bave izumiteljstvom radili su na razradi ideja od kojih su neke i ostvarene u obliku tipova ili protutipova, izloženih na domaćim i međunarodnim izložbama. Izumi su nagrađeni s jadnim srebrnim i tri zlatna odličja. U ime kluba izumitelja zahvalio je na pomoći u ostvarenju ideja uz čestitke šumarima - izumiteljima. Ad 2) Kako su svi delegati putem ogranaka dobili pisana izvješća o financijskom poslovanju za god., zaključeno je da ih ne treba posebno čitati. Financijska izvješća donosimo u Zapisniku 9. sjednice U.O. HŠD-a, pa ih ovdje nećemo ponavljati. Ad 3) Izvješća o radu HŠD-a i o financijskom poslovanju za godinu jednoglasno su prihvaćena. Ad 4) Dopuna programa rada i financijskog plana za god. nije bilo. Ad 5) Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave. Ad 6) Prikaz rada drugog dijela 105. redovite skupštine HŠD-a - tematske rasprave, na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak" u prilogu je ovog zapisnika, a u Šumarskom listu 5-6/2001., uvrstili smo ga u rubriku Dani hrvatskoga šumarstva (pod srijeda), gdje je predstavljena i znanstvena monografija "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj" (detaljnije u rubrici "Knjige i časopisi). Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. Ovjerovitelji zapisnika: Mr. sc. Josip Dundović, v.r. Ratko Matošević, dipl. ing. šum., v.r. 363

126 IN MEMORIAM DAVORIN KAČERA, dipl. ing. šum. ( ) Za vrijeme obavljanja radnih obveza, nesretnim slučajem, 4. srpnja godine zauvijek nas je napustio naš dragi i poštovani Davorin K a č e r a, dipl. ing. šum. Davorin je rođen 25. studenog godine, od oca Vaclava i majke Vjere. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, upisuje se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu šk. god. 1980/1981. Diplomirao je iz područja ekologije šuma 5. travnja godine, napisavši i obranivši diplomski rad pod naslovom: "Utjecaj deponija fosfatnog gipsa u Kutini na šumske ekosustave". Nakon odrađenog pripravničkog staža 20. ožujka godine polaže stručni ispit u Šumskom Gospodarstvu "Josip Kozarac" - Nova Gradiška, RZ Zajedničke Službe, a 1. lipnja godine zapošljava u D.I. Trokut - Novska. U Šumariju Jasenovac dolazi 5. lipnja godine na radno mjesto revirnika u G.j."Grede - Kamare". Davorin je bio skroman i marljiv, te je s lakoćom rješavao sve probleme uz nezaobilaznu uzrečicu: "Nema problema - riješit ćemo to". Jutarnji, užurbani odlazak na teren u G.j. "Grede - Kamare", 4. srpnja godine, bio je i naš posljednji susret sa Davorinom. Nismo znali da nas je to jutro posljednji put pozdravio. Ostalo je bolno sjećanje na našeg, zauvijek nasmiješenog Davorina, na kolegu i prijatelja, na čovjeka kojega ćemo se uvijek sjećati. Davorin Kačera, dipl. ing. šum. pokopan je u Kutini, 6. srpnja godine i ispraćen na vječni počinak u krugu obitelji, svojih prijatelja i kolega, koji će se uvijek sjećati nasmijanog i vedrog Davorina. Djelatnici šumarije Jasenovac 364

127 UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing...). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: , Telefax: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica:

128