PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET IVANA MAJSTOROVIĆ PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE DIPLOMSKI RAD Predmet: Mentor: Studentica: Projektni menadžment Prof. dr. sc. Zdravko Zekić Ivana Majstorović Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: Rijeka, rujan 2014.

3 KAZALO Stranica 1. UVOD Problem, predmet i objekt istraživanja Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Svrha i ciljevi istraživanja Znanstvene metode Struktura rada TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA Temeljne značajke projekta Etimologija izraza projekt Pojam i definicija projekta Životni ciklus projekta Temeljne značajke projektnog menadžmenta Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta Temeljne funkcije projektnog menadžmenta UPRAVLJANJE PROJEKTOM BIOPLINSKE ELEKTRANE Podaci o investitoru i investiciji Podaci o investitoru Podaci o investiciji Kontekst projekta bioplinske elektrane Analiza tržišta... 19

4 Analiza tržišnih mogućnosti Gantogram WBS Dijagram Analiza utjecaja na okoliš Analiza rizika Analiza radne snage Tehničko-tehnološka analiza Opis tehničko-tehnološkog procesa Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju Nabava zemljišta i lokacija Procjena troškova izgradnje postrojenja Ekonomsko-financijska analiza Izvori financiranja Obračun kreditnih obveza i plan otplate kredita Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu Proračun amortizacije Projekcija uspješnosti poslovanja Financijski tok Ekonomski tok OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA Financijsko-tržišna ocjena projekta Statička ocjena projekta Dinamička ocjena projekta Ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti Statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda praga rentabilnosti Dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda analize osjetljivosti... 45

5 5. ZAKLJUČAK LITERATURA POPIS TABLICA POPIS GRAFIKONA POPIS SHEMA... 54

6 1. UVOD Projekti obnovljivih izvora energije podupiru ekonomski razvoj i ekološki održivo tržište obnovljivih izvora energije. Upravo razvoj tržišta obnovljivih izvora energije će učiniti hrvatsko gospodarstvo manje ovisnim o uvozu električne energije. Dugoročno, razvoj tog tržišta dovest će do stvaranja povoljne klime za privatne investicije u obnovljive izvore energije kao što je ova opisana u radu i do povećanja korištenja domaće opreme i usluga, a što posljedično znači razvoj domaće industrije i povećanje zaposlenosti. Tema je odabrana upravo zbog aktualnosti tematike, brzorastućeg tržišta obnovljivih izvora električne energije u Europskoj Uniji, porasta broja projekata ove vrste u RH te značaja stručne analize istih. S obzirom da je investicija u bioplinsku elektranu financijski značajna izvođenje projekta ne bi bilo moguće bez alata projektnog menadžmenta Problem, predmet i objekt istraživanja Briga za budućnost dovela je do istraživanja na području iskorištavanja izvora obnovljive energije i, posljedično, do unaprjeđivanja novih, učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih rješenja u stvaranju čiste energije. Bioplinske elektrane posvuda u razvijenoj Europi slove kao primjeri dobre prakse smanjivanja opterećenja okoliša. Pomoću bioplinske elektrane, a posebno onih koje su primjereno smještene u prostor bitno se smanjuje količina biološkog otpada koji bi inače prilikom nekontroliranog raspadanja odložen negdje u prirodi mogao opteretiti okoliš. Emisijom stakleničkih plinova, emisijom smrada i prodiranjem štetnih tvari u tlo bi potencijalno ugrozio podzemne vode. Tema je odabrana upravo zbog aktualnosti tematike, brzorastućeg tržišta obnovljivih izvora električne energije u Europskoj Uniji, porasta broja projekata ove vrste u RH te značaja stručne analize istih. Ovim radom analizirat će se temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta, pojam i definicija projekta, životni ciklus projekta, pojam, sadržaj i temeljne funkcije projektnog menadžmenta čime će se stvoriti znanstvena podloga projektnog menadžmenta kao alata prema realizaciji projekta izgradnje bioplinske elektrane. 1

7 Projekt uključuje izgradnju i puštanje u pogon kogeneracijskog bioplinskog postrojenja lociranog u općini Đulovac s ukupnom ugrađenom proizvodnom snagom od 1MW električne energije. Postrojenje također uključuje i kogeneracijsku toplinsku jedinicu (ORC Heat Recovery Unit) ukupnog proizvodnog kapaciteta od 132kW. Kako bi se diverzificirala paleta mogućih ulaznih sirovina i minimizirao rizik tržišnih fluktuacija i vremenskih nepogoda pri nabavi ulazne sirovine, u projekt je uključen i mlin koji se koristi u te svrhe. Ugrađeni kogeneracijski kapacitet iznosi kwh električne energije dnevno. Projekt bioplinske elektrane spada u vrstu projekata obnovljive energije, a zbog komplesnosti izvedbe i financijskog značaja projekta korištenje alata projektnog menadžmenta za realizaciju istog je neophodno. U perspektivnom dijelu rada obrađuje se ocjena isplativosti projekta s tržišno- ekonomskog aspekta te ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti. Problem istraživanja ovog diplomskog rada je sljedeći: nesigurnost izvođenja projekta u zadanom vremenskom roku i unutar planiranog budžeta te očekivane kvalitete. Iz takvog problema proizlazi i predmet istraživanja, a to je istražiti aktualne probleme i fenomene o projektu izgradnje odnosno pokretanju elektrane na bioplin te sustavno i jednostavno formulirati i predočiti rezultate istraživanja. Objekt istraživanja su: izgradnja bioplinske elektrane i projektni menadžment Radna hipoteza i pomoćne hipoteze S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza glasi: konzistentnim saznanjima o projektnom menadžmentu moguće je osigurati učinkovito upravljanje projektom izgradnje bioplinske elektrane. Tako postavljena temeljna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza: 2

8 P.H.1. Objektivna saznanja o projektima izgradnje bioplinskih elektrana omogućuje isticanje njihovih teorijskih i praktičnih značajki u okviru istraživačkog rada. P.H.2. Znanstvenim činjenicama o primjeni bioplinskih elektrana određuje se njihova uloga u funkciji podizanja konkurentnosti. P.H.3. Znanstveno utemeljenim spoznajama o značajkama bioplinskih elektrana dolazi se do spoznaja njihove uspješnosti u proizvodnji električne energije te doprinosu održivom razvoju Svrha i ciljevi istraživanja Svrha istraživanja je istražiti izgradnju projekta bioplinske elektrane te ukazati na funkciju u uspješnosti proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora te uspješnosti smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ciljevi istraživanja su: istaknuti važnije značajke projekata bioplinskih elektrana u funkciji uspješnosti izvođenja samog projekta u zadanom roku sa navedenim troškovima projekta te očekivanom kvalitetom te predočiti rezultate istraživanja. Imajući na umu svrhu i ciljeve istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko važnih pitanja: 1) Što je projekt? 2) Što je projektni menadžment? 3) Što je bioplinska elektrana? 4) Koliko su profitabilni projekti temeljeni na eksploataciji obnovljivih izvora energije? 5) Likvidnost i rentabilnost projekata ove vrste. 6) Na promjenu kojih varijabli je projekt najosjetljiviji? 3

9 1.4. Znanstvene metode Pri istraživanju tematike i formuliranju rezultata istraživanja koji su predočeni u ovom diplomskom radu naslovljenom Projekt izgradnje bioplinske elektrane, u odgovarajućim kombinacijama korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativna metoda, deskriptivna metoda i metoda kompilacije Struktura rada Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, objekt istraživanja, postavljena je radna hipoteza i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, prezentirane su znanstvene metode te je obrazložena struktura rada. Naslov drugog dijela je Temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta. U njemu se na sustavan, jednostavan i jezgrovit način daje uvid u pojam, svrhu i cilj projekta i projektnog menadžmenta. Upravljanje projektom bioplinske elektrane naslov je trećeg dijela. U njemu su iznijete specifičnosti projekta. U četvrtom dijelu, s naslovom Ocjena isplativosti projekta, prikazane su financijskotržišna ocjena projekta i ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti. Posljednji dio, Zaključak, daje kratak osvrt na rezultate istraživanja pri čemu pokazuje da rezultati podržavaju radnu hipotezu. 4

10 2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA Pri definiranju i isticanju temeljnih značajki projekta i projektnog menadžmenta obradit će se navedene tematske jedinice: 1) temeljne značajke projekta i 2) temeljne značajke projektnog menadžmenta 2.1. Temeljne značajke projekta Kako bi se što zornije opisalo i dalo detaljan uvid u teorijsko određenje pojma projekt, u ovom dijelu diplomskog obrađuju se sljedeće tematske jedinice: 1) etimologija izraza projekt, 2) pojam i definicija projekta, 3) životni ciklus projekta, 4) vrste projekata Etimologija izraza projekt Riječ projekt potječe iz latinskog jezika od riječi projectum, odnosno izvedenica izraza projicere koji je kao takav sastavljen od prefiksa pro i osnovice jacere. Dok prefiks pro označava nešto što prethodi, osnovica jacere znači baciti pa bi se doslovni prijevod izraza bio prebaciti odnosno preciznije kao nešto privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010., p.8.). Projekt je dakle preuzeta riječ iz latinskog jezika, ali isto tako su i mnoge druge riječi preuzete iz latinskog i grčkog jezika kako u hrvatskom tako i u mnogim drugim svjetskim jezicima. Može se, primjera radi, navesti kako se za projekt u engleskom jeziku upotrebljava naziv project (u prijevodu znači izbaciti, namjeravati, pothvat, projekt ), u njemačkom jeziku koristi se naziv Projekt (das)(u prijevodu jednoznačno projekt ), u francuskom jeziku koristi se naziv projet (u prijevodu nacrt, plan, projekt ). 5

11 Pojam i definicija projekta Pojam projekt u različitoj literaturi definira se na različite načine pa se tako dijele na definicije koje koje s jedne strane projekt određuju kao jednokratni ciljno usmjereni proces i druge, koje naglašavaju namjenu samog projekta. Tako se susreću međunarodne i ustaljene definicije kao i one koje postavlja struka u opsežnoj stručnoj literaturi (Hauc, 2007., p.22.). Bez razlike, uzima li se u obzir međunarodna definicija ili ona koju navodi struka, dolazi se do zaključka da se slažu u tome da je projekt privremeni pothvat, ciljno usmjeren stvaranju jedinstvenog proizvoda, usluge ili rezultata. Za bolje razumijevanje pojma i svrhe projekta, bitno je naglasiti da se projekti koriste za izvođenje kratkoročnih i srednjoročnih procesa. Intencija je da se izvode što brže, drugim riječima u nekoliko mjeseci, osim naravno onih infrastrukturalnih koji po samoj naravi traju duži period vremena. Poslovni procesi za koje se koriste projekti imaju srednju do visoku stratešku važnost za tvrtku. Koriste se za poslovne procese srednjeg do velikog opsega. Namijenjeni su za izvođenje jedinstvenih procesa, a što je cilj originalniji, veći je rizik za uspješnu realizaciju jer prijašnja iskustva koliko bogata bila mogu pomoći samo u određenoj mjeri. Ako se u poslovni kontekst stavi projekt, karakteristike poslovnog procesa koje se koriste su (Cleland & Gareis, 1994,-2006., p.40.): strateška važnost, trajanje, participacija organizacije, potrebni resursi i troškovi. Projekti se koriste za izvođenje jedinstvenih procesa, a sukladno iznesenom u ovom radu navode se neke definicije projekta: Projekt je 1) Razrađen način izrade čega, 2) Pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta, 3) Ono što se izrađuje po planu s vlastitim rokom, opsegom, opisom, sadržajem i organizacijom rada (Anić, 1994., p.80.9) Projekt je svaki zaokružen, cjeloviti, složen pothvat čije se karakteristike i cilj mogu definirati, a koji se mora ostvariti u određenom vremenu te zahtjeva koordinirane napore nekoliko službi odnosno zaposlenih radnika u tim službama (Novak & Sikavica, 1993., p.148.) Projekt je privremena organizacija projektno orijentirane tvrtke kojemu je zadatak izvesti prilično jedinstven, kratkoročno do srednjoročno strateški važan 6

12 poslovni proces srednjeg do velikog opsega (Cleland & Gareis, , p.40.) Analizom pristupa definiranja projekta određuju se temeljne značajke projekta (Zekić, 2010., p.10.): jedinstvenost cilja, ograničenost vremena, kompleksnost transformacije, determiniranost resursa, inovativnost organizacije, rizičnost pothvata, strateški pomak. Sukladno nabrojenim općeprihvaćenim temeljnim značajkama, projekt se može definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se s unaprijed determiniranim resursima i inovativnošću organizacije unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat kojim će strateško stanje transformirati u ciljno Životni ciklus projekta Vremenska determinacija kao jedna od temeljnih značajki svakog projekta unaprijed definira životni vijek projekta, od njegovog začetka pa sve do realizacije. Tako se životni ciklus projekta može sagledati kroz skup faza koje uglavnom slijede jedna drugu, a često se i preklapaju jedna sa drugom. Svaka faza u životnom ciklusu realizira određene procese te su kao takve logički povezane sa svrhom smanjenja rizika i realizacije konačnog cilja projekta. Svaki projekt je sam po sebi jedinstven pothvat, kojeg treba realizirati u unaprijed određenom vremenskom okviru pa je tako i životni ciklus projekta specifičan za svaki 7

13 projekt. No, unatoč tomu postoje općenite faze životnog ciklusa kroz koje proizlazi realizacija projekta, a prikazuju se (grafikon 1.) kako slijedi (Zekić, 2010., p.17.): iniciranje i aktiviranje realizacije projekta, planiranje i organizacija logistike projektne realizacije, organiziranje i vođenje projektne realizacije, evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta. Menadžment projekta je odgovoran za strategijsku dimenziju odnosno početnu i zaključnu fazu, dok za izvedbu središnjih faza projektnog proizvoda izravno odgovara operativni projektni menadžment. Grafikon 1.: Životni ciklus realizacije projekta Izvor: izrada studenta prema Zekić (2010., p.18) 8

14 Za uspješno ostvarivanje konačnog cilja projekta u svim fazama njegove realizacije najbitniji su kontrolni procesi. Prva faza životnog ciklusa je iniciranje kojom nastaje projektna ideja i potreba za izvođenjem projekta. Menadžment projekta iscrpnim istraživanjem, kritičkim razmišljanjem i analizom situacije inicira odnosno definira problem koje bi slijedeće faze trebale riješiti. Druga faza je planiranje koja projektnu ideju oblikuje u plan upravljanja projektom definirajući strategiju za rješavanje problema, vrijeme potrebno za realizaciju projekta, okvirno utvrđivanje troškova projekta, projektne timove... Odobravanjem plana upravljanja projektom od strane naručitelja završava druga faza. Organiziranje i vođenje treća je faza životnog ciklusa projekta u kojoj se prema prihvaćenim i utvrđenim pravilima izvodi sam projekt. U ovoj fazi nerijetko dolazi do određenih odstupanja od zacrtanog projekta iz prethodne faze, a razlog tomu su obično promjene uvjeta u kojima se projekt realizira, ali i često i zbog neadekvatnog i manjkavog plana projekta iz prethodne faze. Posljednja faza je zaključno vrednovanje, evaluacija i zaključivanje projekta. U toj fazi projekt je spreman za testiranje namjene i demonstraciju kojom se potvrđuje njegov jedinstveni cilj. Projekt završava formalnim prihvaćanjem od strane naručitelja ili u suprotnom ranim prekidom odnosno odbacivanjem istoga ukoliko se utvrdi da ne zadovoljava. Prema Lewisu (2008., p.7.) životni ciklus su faze kroz koje projekt prolazi od iniciranja do zaključnog vrednovanja. Priroda projekta mijenja se tijekom svake faze. Kroz transformacijske faze od iniciranja do realizacije prolazi projekt koji se predaje naručitelju projektnog proizvoda za komercijalizaciju ili eksploataciju kontinuiranim procesima. Životni ciklus projekta je faza u životnom ciklusu projekta proizvoda koji se 9

15 njegovom realizacijom počinje eksploatirati. U Širem smislu realizacija i eksploatacija su ekonomske faze životnog ciklusa projekta (grafikon 2.). Nakon prihvaćanja projekta, odnosno njegovom realizacijom ostvaruje se objektni cilj kao pretpostavka namjenskog cilja projekta koji se ostvaruje kontinuiranim procesima eksploatacije projektnog proizvoda. Projekti se izvode u svrhu postizanja ciljeva te kao takvi često uključuju iscrpna financijska ulaganja pa se samim time a priori kalkulira povrat istih izravnim ili neizravnim ekonomskim učincima. Grafikon 2.: Ekonomske faze životnog ciklusa projekta Izvor: izrada studenta prema Zekić (2010., p.19.) U realizaciji projekta sudjeluju strategijski i operativni menadžment. Strategijski menadžment ili menadžment projekta strateški određuje namjenski cilj projekta te inicira, aktivira i evaluira njegovu realizaciju dok operativni menadžment ili projektni menadžment detaljnim planiranjem, organiziranjem, vođenjem i faznim testiranjem osigurava učinkovito ostvarenje objektnog cilja kao podlogu realizaciji namjenskog 10

16 cilja projekta. Sve faze u životnom ciklusu projekta moraju biti uspješne jer proces realizacije je onoliko uspješan koliko je uspješna najslabija karika u lancu procesa. Projektne upravljačke odluke, kontrolu i odgovornost treba integrirati u sustav upravljanja projektom jer ključni događaj u nekoj fazi realizacije može potpuno smanjiti rezultat prethodnih faza te samim time inicirati izmjenu ili prekid realizacije projekta (Zekić, 2010., p.20.). Projekti su rizični pothvati s često vrlo značajnim resursnim ulaganjima. Rizik je najveći na početku realizacije projekta, a izglednost uspješnog završetka progresivno se povećava s odvijanjem projektne realizacije, kada su i ulaganja najveća (Kerzner, 2006., p.707.) Temeljne značajke projektnog menadžmenta Kako bi se prikazale temeljne značajke projektnog menadžmenta u ovom dijelu diplomskog rada obrađuju se slijedeće teme: 1.) Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta i 2.) Temeljne funkcije projektnog menadžmenta Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta Projektni menadžment je pojam koji određuje međusobnu povezanost projekta i menadžmenta. Kako je pojam projekta ranije definiran kao proces koji teži ostvarenju jedinstvenog cilja, tako se sada može sagledati projektni menadžment kao alat koji osigurava izvođenje projekata. Raščlanjivanjem pojma dolazi se do projekta kao stvaranja te menadžmenta sa funkcijom planiranja i osiguravanja potreba za stvaranje. Takav prikaz jasno se uočava na slijedećoj shemi: 11

17 Shema 1.: Projekt i manadžment kao projektni menadžment Izvor: izrada studenta prema Hauc (2007.,p.175.) S obzirom da je projektni menadžment relativno nova znanstvena disciplina koja postoji tek od kraja prošlog stoljeća u literaturi se nerijetko nailazi na različito poimanje projektnog menadžmenta od strane struke. Prema Buble (1979., p.12.) pojam projektnog menadžmenta u teoriji organizacije prevodi se kao projektna organizacija, dok projektni menadžment kao vođenje projekta vidi Dobrenić (1982., p.110.). Argumentima potkrijepiti oba stajališta ne bi bio problem, no projektni menadžment je postao puno više od toga. Brze promjene tehnologije, dinamični tržišni uvjeti i razvojni projektni procesi čine projektni menadžment sve kompleksnijim. Zadnjih godina članstvo u PMI (Project Management Institute) ima porast od 24 % godišnje, broj projektnih menadžera kreće se oko 2 milijuna u svijetu, a povećava im se broj otprilike u postotku od 20 % godišnje. Godišnje se u svijetu, prema procjeni, projektima bavi 16,5 milijuna ljudi, a globalni trošak iznosi 10 trilijuna $. To vodi do prave evolucije projektnog menadžmenta. Iz iznesenog proizlazi potreba karakteriziranja, definiranja i razumijevanja projektnog menadžmenta kao praktične i kao znanstvene discipline te njegove temeljne snage, osnove i najvažnije, razvitka (Bredillet, 2006.). Donedavno su vrijeme, trošak i kvaliteta kao primarni ciljevi bili dostatni za definiranje projektnog menadžmenta, ali brzo se sadržaj nadopunjuje i magični trokut više nije dostatan. 12

18 Prema Zekiću (2010., p.27.) sadržaj projektnog menadžmenta sustavna je primjena i razvoj upravljačkih znanja, vještina, alata i tehnika pri projektnoj realizaciju sa ciljem zadovoljavanja potreba i očekivanja sudionika realizacije projekta u pogledu obuhvata. Sustavnim obavljanjem svojih funkcija projektni menadžment razvija metodologiju projektnog upravljanja integrirajući projektne varijable (logistiku, ljudske potencijale i komunikacije) u učinkoviti sustav realizacije primarnih ciljeva (vrijeme, trošak, kvaliteta) realizacije projekta Temeljne funkcije projektnog menadžmenta Definicija projekta implicira da projektni menadžment ima mnogo funkcija, ali samo njih pet je prikazano (shema 2) te objašnjeno u daljnjem tekstu kako slijedi (Turner, 2009., p.7.): Shema 2.: Pet funkcija projektnog menadžmenta Izvor: izrada studenta prema Turner (2009.,p.7.) 13

19 Opseg Projektni menadžment treba savladati obujam posla koji je proizašao iz projekta; kako proizvodom tako i analizom poslova. Organizacija Alociranje resursa u privremenu organizaciju kojom treba upravljati. Kvaliteta Isporuka željenog proizvoda kao projektnog cilja zahtijeva kvalitetu, ali isto tako i proces stvaranja proizvoda mora zadovoljiti standarde kvalitete. Kvalitetom treba ovladati. Troškovi Cijena koštanja proizvoda mora biti manja (za naručioca i izvođača) od dobiti proizvoda. Zato troškovima treba ovladati u pogledu utroška resursa, uključujući ljude i materijal, a ne samo novac. Vrijeme - Mnoge resurse treba koordinirati da bi se projekt izveo učinkovito i uspješno. Vremensku dimenziju treba uzeti u obzir za isporuku proizvoda. Što se prije isporuči više vrijedi, a korist je veća; dok s druge strane kašnjenja mogu uzrokovati samo penale. 14

20 3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM BIOPLINSKE ELEKTRANE Obnovljivi izvori energije su jedna od najpopularnijih tema vezanih za proizvodnju električne energije danas. Međutim, prikladnost zelene energije u pojedinoj zemlji ovisi o mnogim kriterijima kao što su geografski položaj, dostupnost obnovljivih izvora... Kako bi koristili obnovljive izvore, dobro planirana strategija i upravljanje moraju biti primjenjeni (Goh, 2014., p.917). U ovom dijelu diplomskog rada prikazan je primjer projekta bioplinske elektrane kroz četiri tematske jedinice: 1) Podaci o investitoru i investiciji, 2) Kontekst projekta bioplinske elektrane, 3) Tehnološko-tehnička analiza i 4) Ekonomsko financijska analiza Podaci o investitoru i investiciji S obzirom na trend povećanja iskorištavanja izvora obnovljive energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova u atmosferu kao temeljne smjernice na razini Hrvatske i svih država članica Europske unije, investitor se odlučio proširiti djelatnost i investirati u bioplinsku elektranu. Budući da za novu djelatnost treba osigurati materijalne uvjete, investitor će izgraditi bioplinsku elektranu snage 1MW u Zapadnoj Slavoniji Podaci o investitoru BPE d.o.o. je projektno poduzeće ustanovljeno u svrhu izvedbe projekta BIOPLINSKE ELEKTRANE BPE. Vlasnička struktura tvrtke BPE d.o.o.: Ivan Horvat 60%, Hrvoje Franjić 40%. 15

21 Poduzeće BPE d.o.o. osnovana je kao d.o.o (društvo s ograničenom odgovornošću) 20. listopada godine. Poduzeće je osnovano radi izgradnje bioplinske elektrane na bioplin pri lokaciji Zapadna Slavonija te na zemljištu vlasništva BPE d.o.o.. Glavna svrha tvrtke je proizvodnja električne energije iz biomase i gnojiva s okolnih farmi s ciljem povećanja konkurentnosti, zaštite okoliša i smanjenja emisije CO Podaci o investiciji Proizvodnja zelene energije iz bioplina, koji pripada obnovljivim izvorima energije, obećavajuća je i ekološki zdravija metoda proizvodnje energije jer smanjuje emisije CO 2 u okoliš te smanjuje energetsku ovisnost od uvoznih izvora energije. Izgradnjom elektrane na bioplin zaokružuje se prirodni ciklus: hrana-poljoprivreda-obrada-bioplinpolje-hrana pa se time i doprinosi održivom razvoju ruralnih regija. Ciljevi ulaganja Cilj ulaganja jest stvaranje takozvane zelene električne energije iz obnovljivih izvora, što odgovara ciljevima Republike Hrvatske; odnosno, povećanje udjela proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Elektrana na bioplin proizvodit će zelenu energiju, najčišći oblik energije za okoliš i time osigurati Hrvatskoj dodatne financijske poticaje u skladu s protokolom iz Kyota. Ulaganje: Naziv projekta: BIOPLINSKA ELEKTRANA Vrsta projekta: Projekt obnovljive energije (bioplinska elektrana) Lokacija: Zapadna Slavonija Broj čestice: k.o. Zapadna Slavonija, br. 999/9 Svrha ulaganja: Proizvodnja električne energije i podizanje konkurentnosti Instalirani kapacitet: 1MW motor + 66kW ORC modul Proizvedena električna energija: kwh 16

22 Investitor: BPE d.o.o. Projektni menadžer: Hrvoje Franjić Procjenjeni trošak: ,30 EUR Vrijeme trajanja projekta: 8 mjeseci Kvaliteta projekta vođena dobrom inženjerskom praksom i primjenjivošću propisa Izvođač: Gradnja d.o.o. - dobavljač opreme za bioplinsku elektranu i ugradnju opreme. Tijekom razdoblja dobavljanja električne energije u javnu distributivnu mrežu Gradnja d.o.o. preuzima praćenje i nadzor elektrane na bioplin, njezino održavanje i servisiranje te redovito upravljanje i obučavanje rukovatelja elektranom na bioplin Podizvođač za građevinske radove: Građevina d.o.o. Projektni rizici: o neizvršavanje radova u vremenskom roku o povećanje cijene investicije o povećanje cijene sirovine Investitori (sponzori) će pružiti operativnu stabilnost bioplinske elektrane osiguravanjem sirovina i tehnologije. Kupac proizvedene električne energije bit će Hrote. Dobavljači sirovina su okolne farme, a bioplinsku elektranu će opskrbljivati Gradnja d.o.o. 17

23 Shema 3.: Struktura projekta Izvor: Izrada studenta prema internim podacima investitora Dobavljači sirovina (Selo d.o.o) te sponzor projekta - vlasnik (BPE d.o.o.) potpisat će ugovore s okolnim farmama za osiguravanje potrebnih ulaznih materijala na razdoblje od 14 godina. Izvođač (Gradnja d.o.o.) će potpisati ugovor s tvrtkom BPE d.o.o. u Zagrebu. Izvođač će osigurati dovršetak projekta prema planu i u dogovorenim rokovima u koordinaciji sa podizvođačem za građevinske radove Građevina d.o.o Kontekst projekta bioplinske elektrane Bioplinska elektrana predstavlja opsežan poduhvat zbog iscrpne i dugotrajne potrebne dokumentacije kao i značajnih financijskih resursa. Da bi se pristupilo takvom projektu potrebno je napraviti sustavnu analizu svih elemenata koji utječu na izgradnju bioplinske elektrane, a podijeljenu na tematske jedinice kako slijede: 1) Analiza tržišta, 2) Analiza tržišnih mogućnosti, 3) Postupak za stjecanje povlaštenog proizvođača električne energije, 4) Gantogram, 5) WBS, 6) Analiza rizika, 7) Analiza utjecaja na okoliš i 8) Analiza radne snage. 18

24 Analiza tržišta Najbolji način dobivanja ključnih informacija pri pokretanju novog poslovnog projekta jest napraviti dobru analizu tržišta. Poznavanje tržišta neophodan je preduvjet u izradi kvalitetnog marketinškog plana, a kvaliteta poslovnih odluka koje se donose izravno ovisi o kvaliteti informacija kojima se raspolaže. U konkretnom projektu kao najvažnija spoznaja pokazala se činjenica da HROTE Hrvatski operator tržišta energije, obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije kao javnu uslugu, a čija je jedna od temeljnih djelatnosti poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Kupci, koristi od proizvoda, prodaja i distribucija Kupac električne energije prema važećim zakonima u Republici Hrvatskoj je Hrote d.o.o. s kojim je potpisan ugovor na 14 godina po fiksnoj tarifi. Kupovna cijena energije proizvedene iz bioplina određena je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesenom na temelju Zakona o energiji (NN120/2012) prema kojem Hrote d.o.o. jamči kupovnu cijenu od 1,26 kn/kwh proizvođačima električne energije iz bioplina čiji je ukupni proizvodni kapacitet od 300kW do uključivo 2MW (NN133/2013). Električna energija se distribuira priključkom na elektroenergetsku mrežu. Prodaja električne energije Hrote-u ujedno smanjuje ovisnost od uvozne energije i pridonosi ispunjavanju kvote od 20% energije iz obnovljivih izvora. Konkurencija Kako je tržište električnom energijom u RH uređeno zakonskom regulativom te za otkup po fiksnim tarifama ne postoji slobodno tržište konkurencija nema utjecaj na poslovanje bioplinske elektrane. 19

25 Analiza tržišnih mogućnosti Bioplinske elektrane su važan faktor pojma RES (renewable energy sources) jer isključivo one osiguravaju proizvodnju zelene električne energije. Energija koja se stvara iz bioplina, koji pripada obnovljivim izvorima energije, nudi brojne prednosti na području gnojenja, upravljanja otpadom te generiranja toplinske i električne energije. Elektrana na bioplin pripada u ekološki gotovo najprihvatljivije načine uklanjanja organskog otpada na području obnovljivih izvora energije. Proizvodnja takozvane zelene energije najčišći je način proizvodnje energije s minimalnim utjecajem na okoliš. Koriste se gnojivo i drugi kosupstrati dobiveni postupkom fermentacije. Oni predstavljaju kvalitetna gnojiva, nisu agresivni za okoliš, ne stvaraju neugodne mirise, a lako su dostupni i biljkama. Takav energetski pogon može biti vrlo značajan pri korištenju industrijskog organskog otpada, a proizvođači otpada bi elektrani plaćali prikupljanje otpadnih materijala Gantogram Sve većom zastupljenosti paketa projektnog menadžmenta na osobnim računalima, Gantogrami su doživjeli svojevrstan preporod u njihovoj uporabi. Iako se Henry L. Gantt smatra odgovornim za njihov razvoj, porijeklo i povijest Gantograma manje je poznata (Wilson, 2003., p.430). Gantogram je tablični prikaz projektnih aktivnosti koje se smještaju u redcima od vrha prema dnu dok vrijeme njihove realizacije se nalazi u stupcima s lijeva na desno. Vrlo je pregledan te služi kao izvor informacija o svim aktivnostima i vremenu njihove realizacije u projektu (Zekić, 2010., p.119). 20

26 Shema 4.: Gantogram Izvor: izrada studenta Planirano vrijeme uspješne izgradnje bioplinske elektrane snage 1 MW odvija se od do Građevinski radovi se izvode u vremenskom intervalu od do , a obuhvaćaju pripremu gradilišta, zemljane radove, gradnju fermentora, spremnika i jama, gradnju silosa, gradnju piste za dehidrirani gnoj, gradnju temeljne ploče za vagu, gradnju nadzornog objekta i gradnju strojarnice. Instalacijski radovi započinju te završavaju , a obrtnički radovi započinju te završavaju Montažni radovi kao posljednji od radova započinju i traju do nakon čega slijedi suhi probni rad u trajanju od sedam da i to od do Punjenje i zagrijavanje bioplinske elektrane počinje i završava Pokusni rad traje od do Inženjering je potreban kroz cijelo vrijeme izgradnje i pokretanja u pogon bioplinske elektrane, tako da započinje i završava pridobivanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije Građevinski nadzor kao jedna od sastavnica inženjeringa počinje s građevinskim radovima te završava izdavanje pozitivnog rješenja Po završenim montažnim radovima slijedi tehnički pregled bioplinske elektrane koji počinje te završava nakon kojega se izdaje uporabna dozvola od do Posljednja sastavnica inženjeringa je pridobivanje 21

27 statusa povlaštenog proizvođača električne energije koje traje od do čime i završava uspješna izgradnja bioplinske elektrane te se ista pušta u pogon sa godine WBS Dijagram Struktura raščlambe poslova ili WBS dijagram hijerarhijsko je razlaganje rada koji treba izvršiti projektni tim kako bi postigao projektne ciljeve i stvorio isporuke, pri čemu svaka niža razina WBS-a predstavlja detaljniju definiciju projektnog rada (PMI, 2008., p.116.). 22

28 Shema 5.: WBS dijagram Izvor: izrada studenta WBS dijagram na shemi 5. prikazuje strukturu raščlanjenih poslova gdje se na najvišoj razini nalazi projekt bioplinske elektrane. Projekt se dijeli na zasebne cjeline kao što su građevinski radovi, instalacijski i obrtnički radovi, montažni radovi i inženjering koji se dalje dijele na jednostavnije projektne zadatke u sklopu navedenih radova, a u svrhu realizacije projekta. 23

29 Analiza utjecaja na okoliš Kako je u današnje vrijeme stanje okoliša vrlo narušeno, analiza je vrlo značajna za svaki projekt. Stočarska djelatnost opterećuje okoliš bukom, mirisima i otpadom. Područje farmi spada u IV. stupanj zaštite od buke, a cijela - i šira okolica farme u III. stupanj zaštite od buke. Uzgoj životinja izvor je buke danju, a razina buke ovisi o vrsti i broju životinja te se danju kreće oko 67 dba, a noću je mnogo niža (interni podaci investitora). Izvori emisija mirisa su staje za uzgoj životinja, a za vrijeme gnojenja skladištenje gnoja i njegova uporaba na poljoprivrednim površinama. Uporaba gnojnice iz bioplinskih uređaja na poljoprivrednim površinama ekološki je nesporna i bez ometajućeg mirisa. Gnojnica bioplinskog postrojenja obrađena tijekom procesa fermentacije se razgradi te se zato pri gnojidbi u tlo upija bolje i ne začepi pore tla pa zbog toga ne šteti organizmima koji su u tlu. Smanji se i količina štetnih (patogenih) mikroorganizama i sjeme korova (smanjenje ovisno o temperaturi fermentacije), razgrađuju se fitotoksične tvari, zato je bioplinska gnojnica, manje štetna za korijenje biljaka. Također povećava se sadržaj dostupnih hranjivih tvari (uglavnom dušika i fosfora), čime se povećava apsorpcija hranjivih tvari. Uz pravilnu gnojidbu manji je rizik od gubitka hranjivih tvari za okoliš. Prerađeni gnoj bioplinskog postrojenja smrdi manje, što je jedna od ključnih prednosti gnojidbe u blizini naselja (kuća). Zbog mogućeg gubitka amonijaka preporuča se aplicirati prerađeno gnojivo sa specijalnim strojevima i odmah ili čim prije staviti gnojivo izravno u tlo. Najveća opasnost za onečišćenje okoliša (voda) bi bilo nekontrolirano poniranje gnojnice u podzemnu vodu do čega bi eventualno moglo doći u sabirnim kanalima za gnojnicu, predjami i bazenu za gnojnicu (interni izvori investitora). 24

30 Analiza rizika Projektni rizik je neizvjestan događaj ili uvjet, koji ako se dogodi ima ili pozitivne ili negativne posljedice za najmanje jedan od ciljeva projekta, te ga je potrebno, u kolikoj je to mjeri moguće, što ranije identificirati (Buble, 2010., p. 135.). Tablica 1.: Analiza rizika Aktivnost Opis rizika Vjerojatnost (mala/srednja/visoka) Utjecaj (nizak/srednji/visok) Mjere za izbjegavanje ili ublažavanje rizika Izgradnja bioplinskog postrojenja - građevinski radovi Promjena cijene radova tijekom provedbe mala do srednja visok Izrada troškovnika na temelju barem 5 ponuda, regulacija ugovornih odnosa Izgradnja bioplinskog postrojenja - građevinski radovi Loši vremenski uvjeti pri izvođenju radova srednja visok Predviđen duži vremenski rok za izvođenje radova Opremanje bioplinskog postrojenja Opremanje bioplinskog postrojenja Kašnjenje s isporukom opreme ili montažom Promjena cijene opreme mala mala visok srednji Regulacija ugovornih odnosa, predviđen duži vremenski rok za izvođenje radova Regulacija ugovornih odnosa Pokretanje proizvodnje Promjena cijene sirovine mala srednji Regulacija ugovornih odnosa Priključenje na elektro-energetsku mrežu Otplata dugoročnog kredita Provedba projektnih aktivnosti Kašnjenje sa izvedbom priključka od strane HEP Povećanje tečaja EUR Loši odnosi suradnika mala srednji mala visok srednji visok Regulacija ugovornih odnosa, predviđen duži vremenski rok za izvođenje radova Redoviti sastanci, pravovremeno rješavanje nesuglasica Izvor: izrada studenta 25

31 Analiza radne snage Rukovanje bioplinskom elektranom zahtijeva otvaranje 2 radna mjesta. Radnici će nadzirati odvijanje postupaka i obavljati redovito održavanje. Za veće zahvate održavanja potpisan je ugovor o održavanju sa dobavljačem opreme. Pri izračunu troškova radne snage uzelo se u obzir troškove plaća dvoje radnika, odnosno prosječno po ,00 eura, i božićnicu u iznosu od 575,00 eura za svakog radnika, što na godišnjoj osnovi predstavlja trošak investitora od ,00 eura Tehničko-tehnološka analiza Tehničko-tehnološka analiza razmatra osnovnu problematiku projekta koja ima najveći utjecaj na funkcioniranje projekta dok tehnološko-tehničko rješenje utvrđuje fizičke parametre koji se u ekonomsko-financijskoj analizi izražavaju u novčanim jedinicama i određuju cijenu proizvodnje proizvoda projekta (Dabić, 2008., p.89). Najbitniji element svakog projekta je izbor tehnologije iz razloga što o njemu ovise sve daljnje značajke projekta, a krivi izbor predstavlja rizik za efikasnost projektnog proizvoda. Slijedeća tablica prikazuje proračun za izabrano tehničko-tehnološko rješenje: Opis tehničko-tehnološkog procesa Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje bioplina koji se upotrebljava za dobivanje električne energije i topline uvjetovan je ugovorom sa otkupljivačem električne energije Hrote d.o.o.. Najčešći način proizvodnje bioplina je biološkom razgradnjom u obliku anaerobnog vrenja. Na takav način taj plin se prikuplja i zatim se u procesu sagorijevanja upotrebljava za dobivanje električne energije i topline. 26

32 Sirovine za proizvodnju bioplina svrstavaju se u dvije osnovne skupine (interni podaci investitora): 1) Supstrati Gnojiva: goveđa i svinjska gnojovka i gnoj, peradarski gnoj; Biljna biomasa: kukuruzna, od sirka, žitna i travna silaža, svježi otkos trave, ostaci krme, proizvoda; 2) Kosupstrati odnosno otpad prehrambeno prerađivačke industrije: Životinjski nusproizvodi: ostaci hrane, ostaci prerade životinja, klaonički otpad, mast, otpadno voće i povrće, kompost, industrijske otpadne vode bogate bjelančevinama i ugljikohidratima, otpadne tvari kod razgradnje masti. Bioplin nastaje u reakcijskim posudama zvanim i fermentorima pomoću djelovanja mikroorganizama u anaerobnom okolišu, što znači razgradnja bez prisutnosti kisika. Udio metana utječe na kvalitetu bioplina, što je više metana, to je bioplin kvalitetniji. Proces dobivanja električne energije bioplinskim uređajem zasniva se na načinu anaerobne fermentacije bioloških sirovina. Ti supstrati nastaju većinom kao otpadni proizvod te je zato njihovo korištenje s ekološkog i ekonomskog aspekta vrlo opravdano. U ograničenom procesu upotrijebljena se biološka sirovina miješa i zagrijava te tako postiže optimalne uvjete za život mikroorganizama. Mikroorganizmi za svoje preživljavanje upotrebljavaju organsku masu koja se svakodnevno kontrolirano dodaje u hermetički zatvorene fermentore (interni podaci investitora). 27

33 Shema 6.: Nastanak bioplina Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora Bioplin je mješavina plinova od kojih je najvažniji plin metan. Bioplin se čuva u plinskom spremniku, odakle se crpi do potrošača, a u ovom je slučaju potrošač plina motor s unutarnjim izgaranjem. Prilikom rada motora nastaje toplina, najviše topline izlazi iz motora u obliku ispušnih plinova, a nešto od samog zagrijavanja motora. Nastala se toplina pomoću kogeneracije akumulira i iskoristi. Dio topline upotrebljava se u procesu proizvodnje bioplina za zagrijavanje fermentora. Višak topline iskorištava se za različite svrhe, na primjer: staklenici, sušare, etanol, električna energija, daljinsko grijanje i djelomično sam sustav koji koristi otpadnu toplinu sustava za proizvodnju bioplina. Osnovna svrha bioplinskog uređaja je da se nusproizvodi na životinjskoj farmi prerade i iskoriste na ekološki prihvatljiv način. Nakon anaerobne razgradnje iskorištena 28

34 masa se vraća na početak proizvodnog lanca kao izvrsno organsko gnojivo ili upotrijebi kao energent. Bioplinski uređaj tehnološka je zaokruženost postojećeg sustava. Tehnološki postupak za proizvodnju bioplina u bioplinskom uređaju zasnovan je na pripremi i prikupljanju gnojnice u sabirnim bazenima. Na taj se način može proizvesti 88% upotrebljive energije tijekom koprodukcije ili kogeneracije, a ostatak se gubi tijekom pretvorbe. Od te energije proizvodi se oko 43% električne i 45% toplinske energije (interni podaci investitora). Shema 7.: Uporaba bioplina Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju Potrebna sirovina na godišnjoj razini za bioplinsku elektranu iznosi ,00 tona. U prvoj godini projekta bioplinska elektrana radi pet mjeseci dok u svim narednim godinama je predviđen rad tijekom svih dvanaest mjeseci godišnje te tako specifikacija potrebe za sirovinom slijedi u narednoj tablici (interni podaci investitora): 29

35 Tablica 2.: Potrebe za sirovinom Potrebna sirovina prve godine Sirovina Omjer Količina (t) Jedinična Cijena ( /t) Cijena sirovine ( ) Kukuruzna silaža 30,00% 2.500,00 28, ,00 Sirak 50,00% 4.166,67 27, ,00 Gnojnica 20,00% 1.666,67 1, ,67 Ukupno: 100,00% 8.333,33 22, ,67 Potrebna sirovina ostalih godina Sirovina Omjer Količina (t) Jedinična Cijena ( /t) Cijena sirovine ( ) Kukuruzna silaža 30,00% 6.000,00 28, ,00 Sirak 50,00% ,00 27, ,00 Gnojnica 20,00% 4.000,00 1, ,00 Ukupno: 100,00% ,00 22, ,00 Izvor: izrada studenta Kako poslovni rashodi obuhvaćaju utrošak svih inputa u poslovnom procesu načinjen je i vrijednosni izraz operativnih troškova koji je prikazan u narednom proračunu (interni podaci investitora): Tablica 3.: Proračun operativnih troškova Troškovi 1. godina ( ) Ostale godine projekta ( ) Sirovina , ,00 Održavanje , ,00 Osiguranje 3.966, ,00 Transport , ,00 Radna snaga 9.479, ,00 Ostali 1.129, ,00 Ukupno: , ,00 Izvor: izrada studenta U sljedećoj tablici slijedi prikaz prinosa bioplinske elektrane izražen u proizvedenom bioplinu i promijenjenoj energiji bioplina u električnu i toplinsku energiju. Pretvorba će biti napravljena s motorom s unutarnjim izgaranjem snage 1 MW, koji pokreće 30

36 električni generator i ORC modulom. Toplina nastala kao proizvod hlađenja i toplina u ispušnim plinovima preko toplinskih izmjenjivača vezat će se na medij (vodu) i distribuirati do potrošača topline, odnosno prvenstveno fermentora i zgrade elektrane. Tablica 4.: Proizvodnja el. energije u bioplinskoj elektrani Proizvodnja el. Energije Izvor el. energije Godišnja proizvodnja (kwh) Prihod ( ) Bioplinski motor , ,69 ORC modul , ,66 Ukupno: , ,35 Izvor: izrada studenta Poduzeće će godišnje realizirati radnih sati s bioplinskom elektranom 1 MW i ORC modulom. Proizvodnja i dodatna prodaja toplinske energije nije obuhvaćena u financijskoj analizi kao prihod. Električna energija odvodi se od kogeneracije preko generatora te se dovodi do razdjelnog ormara niskoga napona. Ormar niskoga napona povezan je podzemnim kabelom sa susjednim postrojenjem koja je u vlasništvu operatera distribucijskog sustava (HEP-ODS d.o.o.). Mjerno mjesto predstavljaju granicu koja se tiče vlasništva i između vlasnika bioplinskog postrojenja i Operatera. Transformator je u vlasništvu vlasnika bioplinskog postrojenja. Za opskrbu električnom energijom koja je potrebna za pogon bioplinskog postrojenja (to je cca. 5% proizvedene energije crpke, mješači itd.) zatražiti će se poseban priključak na mrežu. Potrošnja se mjeri pomoću zasebnog brojila (interni podaci investitora). 31

37 Nabava zemljišta i lokacija BPE d.o.o. posjeduje 220ha poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini lokacije na kojoj će biti izgrađena bioplinska elektrana. Ključan čimbenik pri osnivanju projektnog poduzeća bilo je posjedovanje spomenutog zemljišta koje svojom lokacijom i namjenom odgovara cilju osnivanja poduzeća. Dio zemljišta u posjedu poduzeća ispunjava uvjete za izgradnju dok je ostatak adekvatan za proizvodnju sirovine, odnosno, tehnološke potrebe za sirovinom. Uzevši u obzir činjenicu da su građevinsko i poljoprivredno zemljište u postojećem vlasništvu BPE d.o.o., prikaz ulaganja u nabavu zemljišta nije uvršten u rashode za potrebe financijske i ekonomske analize projekta Procjena troškova izgradnje postrojenja Najvažniji element svakog projekta je izbor tehnologije iz razloga što o njemu ovise sve daljnje značajke projekta, a krivi izbor predstavlja rizik za efikasnost projektnog proizvoda. Procijenjeno koštanje bioplinske elektrane iznosi ,30 EUR. Slijedeća tablica prikazuje proračun za izabrano tehničko-tehnološko rješenje: Tablica 5.: Proračun opreme i građenja Br. Opis troška Cijena ( ) 1 Radovi , Građevinski radovi , Strojarsko-instalacijski radovi , Elektroinstalacijski radovi ,00 2 Oprema , Miješala , Ventili , Pumpe , Dozator sa mlinom i sistemom za doziranje , Kompresor 7.400, Plinohrana , Transformator , Vaga , Kondenzacijska komora 9.400,00 32

38 2.10 Motor , Baklja , Hlađenje bioplina , Analiza plina 6.900, Ventilator 1.840, Namještaj , ORC postrojenje , Rezervni dijelovi ,00 3 Inženjering , Nadzor , Izvedbeni projekt , Geodetska snimka izvedenih radova 1.500, Geodetske usluge u izgradnji , Izrada elaborata iskolčenja , Naknade za tehnički pregled ,00 4 Ostalo , HEP - elektro priključak , Izrada mosta , Privremeni elektro priključak 2.633, Vodovodni priključak 2.100, Najam agregata , Tekući troškovi gradilišta , Pokretanje postrojenja ,00 Ukupno ,30 Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora 3.4. Ekonomsko-financijska analiza Cilj ekonomsko-financijske analize je da identificira i izmjeri ekonomsk-financijske preduvjete i posljedice projekta na sve potencijalne sudionike (Benedeković, 2001., p.252) Ekonomsko-financijska analiza izvedena je polazeći od slijedećih temeljnih pretpostavki koje vrijede za sve pojedine dijelove analize: U ekonomsko-financijskoj analizi primijenjena je stopa inflacije od 2% za sve inpute u svrhu realnije projekcije 33

39 u izračunu prihoda nije ukalkulirana inflacija zbog fiksne cijene u ugovoru sa Hrote d.o.o. potpisanom na period od 14 godina u ekonomsko-financijskoj analizi sve cijene su izražene u valuti EUR, a i rezultati analize, kako bi se vrijednosti izrazile u čvrstoj valuti U svrhu izračuna primijenjena je konverzija cijene po jedinici iz hrvatske valute (kn) u EUR. Primijenjen je tečaj Hrvatske narodne banke od 14. studenoga , kn/eur ( Tečajna lista broj:219, [Online] Available at: ( )) Izvori financiranja Potrebna ulaganja investitora u projekt iznose ,30, a omjer između vlastitih sredstava i kredita banke iznosi 80% naspram 20% u korist kredita banke. Tablica 6.: Struktura izvora financiranja. Struktura financiranja Ukupna investicija Kredit Vlastita sredstva ,30 80,00% 20,00% Izvor: izrada studenta Obračun kreditnih obveza i plan otplate kredita Kredit daje poslovna banka investitora na iznos glavnice od ,04 na rok otplate od 8 godina. Za vrijeme izrade investicijskog programa primjenjuje se efektivna kamatna stopa od 7% i jedna godina počeka od prvog povlačenja. Anuiteti se plaćaju mjesečno i broj razdoblja plaćanja je

40 Tablica 7.: Plan otplate kredita Godina Preostala Kamata Otplata Glavnice kredita Glavnica Ukupni anuitet , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,90 0, ,31 Ukupno , , ,61 Izvor: izrada studenta Zbog velikog broja otplatnih rata i usklađenosti obveza po kreditu sa projekcijom uspješnosti poslovanja i financijskim tokom projekta tablica prikazuje godišnje obveze po kreditu Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu Tablica 8.: Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu Struktura ulaganja Ukupna investicija Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina , , ,82 95,00% 5,00% Izvor: izrada studenta Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu omjera su 95% naspram 5% u korist dugotrajne imovine. 35

41 Proračun amortizacije Dugotrajna imovina amortizira se po amortizacijskoj stopi od 6,25% u periodu od 16 godina. Godišnji iznosi amortizacije navedeni su u slijedećoj tablici. Tablica 9.: Proračun amortizacije Bioplinska elektrana Nabavna vrijednost ,49 Stopa amortizacije 6,25% Godina Amortizacija Vrijednost , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,84 Izvor: izrada studenta Projekcija uspješnosti poslovanja Projekcijom računa dobiti i gubitka, uzimajući u obzir sve prihodovne i rashodovne elemente, vidljivo je da projekt ostvaruje dobit u svim promatranim godinama poslovanja te ona akumulirana kroz desetogodišnje razdoblje iznosi ,82. Iz tablice koja slijedi može se zaključiti da se sve dospjele obveze mogu osigurati iz redovnog poslovanja. 36